stanje i perspektive razvoja energetike u regionu jie
TRANSCRIPT
STANJE I PERSPEKTIVE RAZVOJA ENERGETIKE U REGIONU JIE
Prof. dr Milovan StudovićEnergy Financing Team
Međunarodna Konferencija ELEKTRANE 2010Vrnjačka Banja, 26‐29 Oktobar 2010.Vrnjačka Banja, 26 29 Oktobar 2010.
Sadržaj
Energetska Zajednica JIE, Region JIE i ključne odrednice zemalja EZ i Regiona JIE,
S j k ij lj EZ JIE i bj k i ič j jStanje ekonomija u zemljama EZ JIE i objektivna ograničenja razvoja,
Prirodni resursi zemalja Regiona JIE, infrastruktura privrede, industrije, energetike, elektrprivrede,p , j , g , p ,
Ekonomski i energetski Indikatori zemalja Regiona JIE,
Obim i efektivnost upotrebe električne energije u zemljama Regiona JIE,
Ekonomski Indikatori upotrebe električne energije,
Trend potrošnje električne energije u uslovima recesije privrede i projekcije potreba do 2015.,projekcije potreba do 2015.,
Struktura elektroenergetskih izvora, tehnologija i energenata, starost TE,
Dinamika ‘’ulaska’’ novih izvora i potrebna finansijska sredstava,
Ekonomski ambijent za ulaganje u energetiku u zemljama Regiona JIE,
Tržište kapitala, energenata, metala, energetske opreme i kadrova,
Z klj čZaključne napomene.
Ključne odrednice zemalja EZ‐Regiona JIE
Članice Energetske Zajednice JIE:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Rumunija i Srbija, uključujući i Pokrajinu Kosovo i Metohija, sa 53 milion stanovnika, i ostvarenih oko 5500 €/stanovniku BDP d k jihBDP , od kojih:
> četiri zemlje: Bugraska, Hrvatska, Rumunija i Srbija* (bez teritorije Pokrajine Kosovo i Metohija), sa 41 milion stanovnika, uslovno čine Grupu: srednje
/razvijenh zemalja EZ, sa ostvarenih 6200 €/stanovniku, a ostale,
> četiri zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija, uključujući i teritoriju Pokrajine Kosovo i Metohija*, uslovno čine:Grupu nisko razvijenih zemalja, sa 12 miliona stanovnika i ostvarenih 3000 €/stanovniku, u broju stanovnika učestvuju sa 22 %, u ukupno ostvarenom BDP one učestvuju sa samo 12 %.
Navedene članice EZ JIE i tri tz. tranzitne zemlje (tranzit električne energije): Grčka, Madjarska i Slovenija, su ekonomski visoko razvijene zemlje (sa 23.5 miliona stanovnika i ostvaruju 16000 €/po stanovniku), čine Region JIE.
Ključne odrednice ....‐nastavak
Razmere ključnih odrednica u 11 zemalja Regiona JIE, uključujući Pokrajinu Kosovo i Metohiju* su veoma različite od broja stanovnika (do 30 puta) veličineKosovo i Metohiju , su veoma različite, od broja stanovnika (do 30 puta), veličine teritorije (do 17 puta), ekonomske razvijenosti (od 4 do 7* puta), odnosno industrijske moći (od 7 do 17*puta), veličine energetske infrastrukture (do 20 puta), potrošnji primarne energije (do 3 puta), električne energije (od 3.5 do 6*puta), potrošnji primarne energije (do 3 puta), električne energije (od 3.5 do 6puta), prirodnog gasa ( do 3 puta, računajći da u nekim zemljama gas nije ni raspoloživ) i na kraju ekonomske efektivnosti energetskog sektora (do 3 puta).
Navedena neujednačenost ključnih odrednica po zemljama Regiona JIE, posledicaNavedena neujednačenost ključnih odrednica po zemljama Regiona JIE, posledica je ne samo predthodnog istorijskog razvoja, već je i dodatno uslovljena usporenim, neefektivnim i dugotrajnim tranzicionim procesima u svim oblastima društvenog i ekonomskog razvoja, u većini zemalja Energetske Zajednice JIE.g g j , j g j
Tekuća nisko produktivna ekonomija, u većini zemalja EZ JIE, nije omogućila reindustrijalizaciju privrede i stim u vezi novi ciklus uskladjenog razvoja odgovarajućih sektora energetike, a posebno elektroprivrede.odgovarajućih sektora energetike, a posebno elektroprivrede.
Sa svim navedenim razlikama, zemlje EZ JIE ekonomski, upućene su kako na usaglašeno poslovanje u okvirima Regionalnog tržišta, tako I na uskladjivanje razvoja i tehnološko povezivanje ključnih objekata nacionalne elektroenergetikerazvoja i tehnološko povezivanje ključnih objekata nacionalne elektroenergetike.
Ekonomija u zemljama EZ JIE
I k d lj E k j d i (B k i R ij ) j d iIako su samo dve zemlje Energetske zajednice (Bugarska i Rumunija) ujedno i članice EU (od 2007 godine), samo Hrvatska (u stausu kandidata EU) ostvaruje ekonomske pokazatelje bliske pokazateljima Grupe tz. ‘’tranzitnih’’ zemljama (ujedno i članice EU), sve ostale zemlje Energetske Zajednice se nalaze u dugotrajnoj ekonomskoj stagnaciji.
U tom svetlu ‘’Globalna’’ ekonomska kriza, u zemljama EZ JIE uslovila je nove dodatne teškoće na prethodno nasledjene probleme ekonomskogdodatne teškoće na prethodno nasledjene probleme ekonomskog razvoja, uslovljene dugotrajnom (skoro dve decenije) i neuspešnom tranzicijom putem privatizacije energetski intenzivnih grana industrije na čije poslovanje dominantno utiču niske cene električne energije i zarade radne zaposlenih.
Strateški neutemeljen razvoj privrede , zasnovan prevashodno na podsticaje u finansijskom sektoru i sektoru usluga uz zanemarivanje razvoja realnog sektora i odsustva planske reindustrijalizacije privrede zasnovane na postojećim resursimaodsustva planske reindustrijalizacije privrede, zasnovane na postojećim resursima (infrastrukture, sirovina i radne snage) i novim proizvodnim energetski neintenzivnim tehnologijama, u cilju povećanja strukture i obima visoko vrednih razmenljivih proizvoda, na konkurentnom tržištu u okruženju EZ, Regiona i EU.
Ekonomija u zemljama EZ JIE_nastavk
Dugotrjna stagnacija ekonomskog razvoja, sa negativnim rezultatomDugotrjna stagnacija ekonomskog razvoja, sa negativnim rezultatom medjunarodne razmene dobara i usluga, po osnovu izvoza energetski intenzivnih proizvoda (osnovnih metala, nemetala), odnosno sa pozitivnim rezultatom po osnovu izvoza tekstilnih prizvoda, proizvoda drvne industrije, poljoprivrednih p , p j , p j pproizvoda, a u slučaju Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunije izvozom i elktrične energije.
Eknomska nemoć razvoja privrede, posebno reindustrijalizacije/modernizacijeEknomska nemoć razvoja privrede, posebno reindustrijalizacije/modernizacije izvozno orijentisanih grana industrije, je samo jedan od razloga dugotrajnog odsustva investicija u energetiku posebno u elektrenergetiku većine zemalja Energetske Zajedinice , osim Hrvatske, Makedonije i delimično Albanije.g j , , j j
Kada je reč o investicijama u energetiku odnosno elektroenergetiku, ključni razlog proističe i u nepovoljnom ambijentu za privalačenje stranih i privatnih investitora, prevashodno zbog zastoja u donošenju Regulative usklajene sa , p g j j g jpraksom EU u oblasti kapitalnih investicija, posebno u elektroenergetskim delatnostima.
Zemlje Regiona JIE u odnosu na celinu EU
1
1.2
Specifična potrošnja energije (po stanovniku) u odnosu na EU
0.6
0.8
1
EU
0.2
0.4EU
Region JIE
0
Zemlje u okviru Regiona i Zajednice JIE u odnosu na celinu EU
S ifič i k ki i t ki I dik t i R i JIE d EU
1.20
Specifični ekonomski i energetski Indikatori Regionu JIE u odnosu na EU
0.80
1.00
EU
0.60
EU
Region JIE
En.Zajed. JIE
SRZ
0.20
0.40 SRZ
NRZ
0.00
bdp1 dv1_Ind el1_eu el1_Ind_eu
Mogućnosti iskorišćenja preostalog hidropotencijala u zemljama Regiona JIE
Realizovan i raspoloživ hidropotencijal u zemljama Regiona JIE
Realizovan
35.00
40.00Realizovan HP`l
Ek ki
20 00
25.00
30.00
h
Ekonomski prihvatljiv HP`l
10 00
15.00
20.00TW Tehnički iskoristiv HP`l
0.00
5.00
10.00Iskoristiv HP`l_2020.
Nesrazmerna potrošnja uglja u zemljama Regiona JIE
70 0
80.0
Obim potrošnje uglja u zemljama Regiona JIE
50 0
60.0
70.0
30 0
40.0
50.0
M t
Lignit
Svi
10 0
20.0
30.0 ugljevi
0.0
10.0
Al B&H Bu Co Gr Hu K&M* Mc Mn Ro Ser* Sl
Realizacija gasovoda ‘’Južni tok’’ omogućiće korišćenje savremenih tehnologija na bazi gasa ?*tehnologija na bazi gasa ?
60
Projekcije potrošnje prirodnog gasa/''JT''
180
Scenariji proizvodnje električne energije na bazi gasa
40
50Finalna potrošnja
120
140
160
EP gas
30
Gcm
Potrošnja u TE
Neenerget80
100
TWh
_gas
10
20ee e get
ska potrošnja
Gubitci20
40
60EP _gas*
0
_05 _10 _15 _20 _25 _30
0
0
_05 _10 _15 _20 _25 _30
Tehnologije i energenti u proizvodnji električne energije u Regionu JIE
Struktura tehnologija elektroenergetskih izvora u Regionu JIE
_2007.
Struktura fosilnih goriva u konvencionalnim TE u Regionu_2007.
Nuclear14%
B/W1%
Hydro17%
Gas 23%
RES1%
Con. TPP`s68% Coal
69%
Oil7%
1% 69%
Ekonomsko‐energetski odnosi izmedju EU i Grupa
30000
zemalja RegionaJIE
25000
15000
20000
EU
Region JIE
10000
En.Zajed. JIE
SRZ
NRZ
5000
0
bdp1 (€/st) dv1_Ind (€/st) el1_eu (kWh/st) el1_Ind_eu (kWh/st)
Jedinična potrošnja električne energije_po sektorima
7.0
Sektorska neto specifična potrošnja električne energije
5.0
6.0
u el1 Usluge
3.0
4.0
Wh/stan
ovniku
_ g
el1_Domać
2.0
MW el1_Indus.
0.0
1.0
Al Bih Bu Co Gr Hu KiM* Mc Mn Ro Ser* Sl EUAl Bih Bu Co Gr Hu KiM Mc Mn Ro Ser Sl EU
Ekonomska effektivnost upotrebe električne energije u zemljama Regiona JIE i EUzemljama Regiona JIE i EU
2 5
Intenzitet upotrebe električne energije u Regionu i EU
2.0
2.5
el_intenz_ I d t ij
1.5
kWh/€
Industrije
el_Intenz_ Finalne
0.5
1.0
k Finalne potrošnje
0.0
Al Bih Bu Co Gr Hu KiM* Mc Mn Ro Ser* Sl EU
Ekonomsko‐energetski indikatori u odnosu na EU
1.80
g
1.40
1.60
Udeo
1.20
1.40stan.dp_1
pe_1
0.80
1.00 fe_1
ele_1
1
0.60
pg_1
0.20
0.40
0.00
Al B&H Bu Co Gr Hu KM* Mc Mn Ro Ser* Sl
Struktura elektroenergetskih izvora u Regionu JIE
18.0
20.0
g g
14.0
16.0
10.0
12.0
W
TE
RES
6 0
8.0
10.0
G RES
HE
NE
2 0
4.0
6.0
0.0
2.0
Al B&H Bu Co Gr Hu K&M* Mc Mn Ro Ser* Sl
Dominacija uglja u proizvodnji električne energije u termoelektranamate oe e t a a a
Ućešće fosilnih goriva u proizvodnji električne energije u Regionu JIE
40 0
45.0
50.0
30.0
35.0
40.0
NEP_Gas
20.0
25.0
TWh
NEP_Oil
NEP_All Coal
10.0
15.0
0.0
5.0
Al Bih Bu Co Gr Hu KiM* Mc Mn Ro Ser* Sl
Učešće tehnologija u proizvodnji električne energije bez emisije CO₂
30.0
bez emisije CO₂
25.0
20.0
RES
10 0
15.0
TWh
HE
NE
5.0
10.0
0.0
Al Bih Bu Co Gr Hu KiM* Mc Mn Ro Ser* SlAl Bih Bu Co Gr Hu KiM Mc Mn Ro Ser Sl
10.00
Bilans električne energije u Regionu JIE
5.00
0.00 _05
06
‐5.00
TWh
_06
_07
08
‐10.00
_
_09
‐15.00
‐20.00
Promene BDP, DV Industrije i potrošnje električne energije_Region 2009.
25.0
15.0
20.0
5.0
10.0
GDP gr(%)
‐5.0
0.0
GDP_gr(%)
IndVA‐gr(%)
ΔEC_09/08 (%)
‐15 0
‐10.0
5.0
25 0
‐20.0
‐15.0
‐25.0
Promene BDP, DV Industrije i potrošnje električne energije_EU 2009.
5
0
eu cz de es fr it nl at po pt sk fi se uk
‐5
GDP_gr (%)
‐10 IndVA_gr(%)
EC_gr(%)
20
‐15
‐25
‐20
Projekcije potrošnje električne energije
60
70
50
60
Al
B&H
Bu
40
Wh
Bu
Co
Gr
H
30
TW Hu
KiM*
Mc
10
20Mn
Ro
Ser*
0
10Sl
_05 _06 _07 _08 _09 _10 _11 _12 _13 _14 _15
Očekivani rast potrošnje električne energije u odnosu na 2008.
6.00
2 00
4.00
0.00
2.00 _09/08*
_10/08*
11/08*
‐2.00
Al B&H Bu Co Gr Hu KiM* Mc Mn Ro Ser* Sl
TWh
_11/08
_12/08*
_13/08*
‐4.00
_14/08*
_15/08*
‐6.00
‐8.00
Dinamika ‘’ulaska’’ novih elektroenergetskih izvora u Regionu
30 0
25.0
30.0
20.0
W
NOI
10.0
15.0
GW NE
HE
5.0TE
0.0
_10. _15. _20.
Trend “ulaska” novih termoelektrana u pogon
25
15
20
10
15
GW TE_"Povla‐čenje"
5 TE_Rast potrošnje
0
_10. _15. _20.
Energetski efekti i potrebna finansijska sredstva do 2020.
16.0
18.0
Intenzitet
12.0
14.0 investicija (€/stan/5 god)
Δ (GW/god)
8.0
10.0( /g )
Δ (TWh/god)
2 0
4.0
6.0 Δ (TWh/god)
/0.0
2.0
10. 15. 20.
Δ (G €/god)
_ _ _
Grupe zemalja Regiona sa više ili manje povoljnim uslovima za investicijej
Trend cena uglja, nafte, gasa i elktrične energije na evropskom tržištu*
3.5
4.0
Ugalj
3.0Nafta
Pr. Gas
2.0
2.5Elektr. energija
1.5
0.5
1.0
0.0
01/05
_03
_05
_07
_09
_11
01/06
_03
_05
_07
_09
_11
01/07
_03
_05
_07
_09
_11
01/08
_03
_05
_07
_09
_11
_1/09
_03
_05
_07
_09
_11
01/10
_03
_05
_07
_09
_0
_0
_0
_0 _
_0
Zaključne napomene:
l d h d k kl č h k k h k d k ’’ ’’U poslednjih 15 godina, tokom cikličnih promena ekonomskih aktivnosti, potvrdjena je jaka ’’veza’’ izmedju potrošnje svih energenata u sektoru Industrija, posebno električne i gasa.
Intenzitet ekonomskih aktivnosti i cene osnovnih metala dominantnije utiču na promenu potrošnje električne energije i gasa u Industriji od promena nivoa njihovih cena, ali ne i cena Metala.električne energije i gasa u Industriji od promena nivoa njihovih cena, ali ne i cena Metala.
Metalurgija, hemijska industrija i industrija nemetala, koje učestvuju u potrošnji energije u Industriji do 50 %, u Dodatoj vrednosti manje od 25 %, najneefektivnije koriste električnu energiju.
Ključni razlozi investicionog ‘’zastoja’’ u većini zemalja EZ (osim Hrvatske), rezultat su ekonomske nemogućnosti za sopstveno ulaganje i do sada još uvek nepovoljnog ambijenta za privlačenje stranog i privatnog kapitala.
Iako su predkrizne privatizacije elktroprivrednih kompanija u nekim zemljama, bile povoljne sa stanovišta privlačenja stranog i privatnog kapitala u uslovima ekonomske recesije efektivnijestanovišta privlačenja stranog i privatnog kapitala, u uslovima ekonomske recesije efektivnije posluju velike pa i vertikalno integrisane kompanije, sa mogućnošću delimičnog samofinasiranja sopstvenog razvoja.
Niski kreditni ‘’rejting’’ većine zemalja EZ, cene kapitala za investiciono intenzivne projekte č žograničeni proizvodni resursi energetske opreme i kadrova, obeležje su vidnog zastoja u investicija i
u nekim razvijenim zemljama EU (čak i sa uspešnijom tranzicijom u poredjenju sa Bu, Ro).
Nestabilno tržište uglja, nafte, gasa i metala, i neizvesni uslovi poslovanja eneretske privrede po osnovu uspostavljanja nove Politike/Regulative/prakse prema zaštiti životne sredine i klimatskimosnovu uspostavljanja nove Politike/Regulative/prakse prema zaštiti životne sredine i klimatskim promenama, dodatni su i veoma uticajni faktori pri donošenju odluka o investiranju u nove izvore, od strane većine stranih investitora i vodećih elektrenergetskih kompanija.
Bez obzira na navedeno, aktuelni problemi razvoja energetike u razvijenim zemljama i zemljama u j i i i k ki j k j i dikti j l t žišti lj ftrazvoju, sa impresivnim ekonomskim razvojem, koje i diktiraju uslove na tržištima uglja, nafte, gasa
i metala, bar u narednih deset godina neće biti opredeljujući u energetskoj praksi u zemalja EZ JIE.