62. godišteISSN 1330-3678

STATISTIÈKILJETOPIS

GRADAZAGREBA

2013.

REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD ZAGREB

GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA

Odjel za statistiku

STATISTIÈKI LJETOPIS GRADA ZAGREBASTATISTICAL YEARBOOK OF ZAGREB

Web adresa: www.zagreb.hr

Molimo korisnike Ljetopisa da prilikom korištenja podataka

navedu izvor. Pri navodenju izvora predlaže se kratica:

»SLjZ - 2013. str. ...«

Za nakladnika

JADRANKA VESELIÆ BRUVO, dipl. ing. arh.

Nakladnik

Jadranka Veseliæ Bruvo, dipl. ing. arh.

Po svom sadržaju i obuhvatu Statistièki ljetopis Grada Zagreba osnovna

je statistièka publikacija, koja prezentira podatke o Gradu Zagrebu u

višegodišnjem slijedu. To je publikacija koja izlazi kontinuirano i ove

godine bilježi 62. izdanje.

Statistièki podaci koji èine sadržaj Ljetopisa nezaobilazan su izvor

informacija raznim korisnicima. Od poèetka 2007. godine nalazi se i na

web stranicama Grada Zagreba.

Prikazani podaci o Gradu rezultat su statistièkih istraživanja, utemeljena

na Programu statistièkih aktivnosti, koji se provodi na svjetski harmoni-

ziranim metodologijama.

Ljetopis Zagreba najsadržajnija je statistièka publikacija u kojoj se

objavljuju i podaci drugih subjekata kojima zahvaljujemo na kvalitetnoj

suradnji.

LJETOPIS GRADA ZAGREBA - 2013.

GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJEI RAZVOJ GRADA

Iva Razumoviæ, dipl. oec.

naèelnica Odjela za statistiku proèelnica Gradskog ureda

7

SADRŽAJ

Zagrebaèki identiteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Majka Božja Kamenitih vrata - zaštitnica Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Zagrebaèki nadbiskupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Zagrebaèki gradonaèelnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Gradska skupština Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Gradonaèelnik Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Upravna tijela Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Podruèni uredi Gradske uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Gradske èetvrti Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Gradski zastupnici gradske skupštine prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti . . . . . . . 29

Grad Zagreb 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

Ustrojstvo Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Naselja Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

1. Geografski i meteorološki podaci

1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

2. Površina, stanovništvo i naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci - izbor prema dužini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010. - prema mjerenjuMeteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. g.- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka, u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenjuMeteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata i amonijaka u 2012. . . . . . . 57

10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Grafikon - Karakteristiène vrijednosti godišnjeg vodostaja Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

14. Stajaæe vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 - podruèje Grada Zagreba

- iz programa održavanja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

2. StanovništvoPopisi stanovništva

2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

8

Grafikon - Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Grafikon - Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Grafikon - Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Grafikon - Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69

Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69

6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . 71

8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . 71

9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . 72

11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju i spolu, Popis 2011. . . . . . 73

12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu, Popis 2011.. . 73

13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2011. . . . . . . . . . 73

14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

15. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

16. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

18. Stanovništvo prema mjestu roðenja i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . 76

Grafikon - Stanovništvo staro 15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . 76

21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema potrebi za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011. . . . . . . 78

Grafikon - Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

Grafikon - Obiteljska i samaèka kuæanstva prema Popisima 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . 80

30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstva i statusu u obitelji, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti,

zakonskome braènom stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

33. Kuæanstva prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011.. . . . . . 82

35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju interneta, Popis 2011. . . . . 82

9

Vitalna statistika

36. Prirodno kretanje stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

37. Stope prirodnog kretanja stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

Grafikon - Prirodno kretanje stanovništva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja

i struènoj pomoæi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

40. Umrli prema spolu i starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti . . 85

42. Umrli prema uzroku smrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

43. Nasilne smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

45. Samoubojstva prema starosti umrlih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

Grafikon - Sklopljeni i razvedeni brakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

50. Razvedeni brakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Migracije stanovništva

51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

Grafikon - Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

3. Zdravstvena zaštita3.1. Korisnici zdravstvene zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

2. Pregled broja dana izostanaka s posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

3. Zdravstvene ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

4. Zdravstveni djelatnici i suradnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu . . . . . . . . . . . . . . 95

6. Lijeènici prema granama specijalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . 97

9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

13. Hitna medicinska pomoæ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop". . . . . . . . . 100

15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

16. Oboljeli od zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

17. Bolnièka djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama,

opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

20. Bolnièka djelatnost u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,

prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

23. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,

prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

10

24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema

grupama bolesti u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema

grupama bolesti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Grafikon - Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu,

prema najuèestalijim skupinama bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

Grafikon - Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu,

za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika. . . . . . . . . . . 108

4. Socijalna skrb4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

4. Društvena davanja za djecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja . . . . . . . . . . . . 111

6. Domovi uèenika i studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . 112

8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

9. Prognanici i izbjeglice u 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

5. Mirovinsko osiguranje5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Grafikon - Osiguranici prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina, 31. prosinac 2012. . . . . . . . . . 115

Grafikon - Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu

Grafikon - Korisnici mirovina prema spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja. . . . . . . . . . 117

Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja, 31. prosinac 2012. . . . . . . 118

6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu . . . . 119

Grafikon - Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

Grafikon - Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

Grafikon - Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . 121

2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . 123

4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima NKD-a 2007.

i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Grafikon - Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,

stanje 31. ožujka.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima NKD-a 2007.,

stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

11

Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,

stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka . . 127

8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja, podruèjima NKD-a 2007.

i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128

9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.,

stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . 131

12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007.,

stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . 132

Grafikon - Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132

14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu, - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . 133

16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . 134

7. Plaæe7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih

oblika vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Grafikon - Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama. 135

2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200

plaæenih sati rada, za ožujak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa

za ožujak 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136

4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200

plaæenih sati rada u ožujku 2012., prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika

vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

Grafikon - Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih

oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012.. . . . . . . . . . . . 138

6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika

vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

Grafikon - Prosjeène mjeseène bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika

vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika

vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

Grafikon - Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema

spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka . . . . . . . . . 141

Grafikon - Prosjeène mjeseène neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama,

prema stupnju struène spreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema

spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012.,

po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

10. Prosjeène mjeseène isplaèene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama

prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih

poslova i zadataka za 2012., po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

12

8. Cijene8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim

industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

6. Indeksi cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

Grafikon - Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,

cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

Grafikon - Indeksi cijena na malo i troškova života od 1998. do 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

9. Investicije9.

Grafikon -

2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . . . 150

3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja. . . . . . . . . . . 151

Grafikon - Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim oblicima

financiranja u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151

4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti investitora iz Hrvatske

i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

5. Investicije u zaštitu okoliša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

Grafikon - Investicije u zaštitu okoliša u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154

6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

Grafikon - Investicije i tekuæi izdaci u zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

10. Gradski proraèun10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

Grafikon - Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

2. Rashodi gradskog proraèuna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157

3. Raèun financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157

11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

Grafikon - Zasijane površine u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

3. Voæna stabla i proizvodnja voæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

4. Vinogradi i proizvodnja grožða . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162

6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162

7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . 163

8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 163

9. Površine šumskog zemljišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

10. Šume prema namjeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

11. Posjeèena bruto drvna masa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

13

12. Industrija12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

Grafikon - Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje

u razdoblju od 2005. do 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama

i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema djelatnosti

proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168

4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

Grafikon - Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008.170

6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . 171

Grafikon - Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u industriji,

prema podruèju NKD-a 2007., u 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek prema podruèjima i odjeljcima

NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

13. Graðevinarstvo13.1. Stanovi prema naèinu korištenja - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i instalacijama - Popis 2011. . . . . . . . . . . . 173

4. Stambene jedinice prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava - Popis 2011. . . . . . . . . . . 174

5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174

Grafikon - Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova prema vrsti graðevina u 2012. . 174

6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje . . . . . . . . . . . 175

8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

Grafikon - Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

Grafikon - Završeni stanovi, prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177

10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1802Grafikon - Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

Grafikon - Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

14. Prijevoz, skladištenje i veze14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

Grafikon - Prevezeni putnici u gradskom prijevozu 1930.-2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182

3. Javni putnièki cestovni prijevoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182

4. Cestovni prijevoz robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

5. Gradski autobus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

6. Tramvaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

7. Uspinjaèa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184

8. Žièara Sljeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184

9. Pošte i poštanska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

10. Poštanske pošiljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185

11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186

14

12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186

13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

14. Sredstva Zraène luke Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188

16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188

15. Distributivna trgovina i ostale usluge15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

Grafikon - Prodavaonice/servisi prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika . . . . . . . . . 189

2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . 190

Grafikon - Struktura prometa u distributivnoj trgovini prema djelatnosti

koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190

3. Trgovina na malo - pravne osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

Grafikon - Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama u 2012. . . . . . 191

4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192

5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192

6. Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . 193

Grafikon - Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

7. Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . 194

poslovnog subjekta

8. Proljetni i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

16. Robna razmjena s inozemstvom16.1. Ukupan izvoz i uvoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196

2. Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196

3. Izvoz i uvoz prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - proizvodni princip. . . . . . . . 197

4. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

Grafikon - Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 198

17. Ugostiteljstvo17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199

Grafikon - Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava 2004. - 2010. . . . . . . . . . . . . . 199

2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

Grafikon - Struktura prometa ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava

prema vrstama usluga u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema

vrstama ugostiteljskih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

18. Turizam18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

Grafikon - Broj dolazaka turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204

Grafikon - Broj ostvarenih noæenja turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204

3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206

15

19. Komunalne djelatnosti19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207

2. Javni vodovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

3. Javna kanalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

4. Opskrba grada toplinskom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

5. Elektrièna energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

6. Plin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

8. Parkovi na gradskom podruèju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

9. Tržnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

10. Bazeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

11. Groblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša20.1. Zaštiæena prirodna podruèja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212

2. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici, u 2012.

- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213

3. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici,

u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213

4. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Ðorðiæevoj ulici u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213

5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, u 2012.

- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214

6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji

na Ksaverskoj cesti, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214

7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . 215

9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji

na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa, u 2012.

- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna

Filipoviæa, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012. . . . . . . . . . . . . 217

14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012. - sumarni podaci . . . . . 217

15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012.

- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217

16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218

17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . 218

18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji

u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218

19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

20. Opskrba industrije vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220

21. Korištenje vode u industriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220

22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

23. Otpadne kanalizacijske vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

24. Odloženi otpad po vrstama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222

16

25. Primarna reciklaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222

26. Primarna reciklaža u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223

27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima. . . . . . . . . . . . . . . . 224

21. Obrazovanje21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226

2. Srednje obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226

3. Visoko obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227

Grafikon - Osnovno, srednje i visoko obrazovanje, poèetak šk. g. 2011./2012. . . . . . . . . . . . . . . . 227

4. Osnovno obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228

5. Srednje obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230

6. Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

7. Uèenici gimnazije koji su položili maturu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

Grafikon - Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234

9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . 234

10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235

Grafikon - Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236

11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. god. 2011./2012. . . . . . . . . . . . 237

Grafikon - Studenti upisani u ak.g. 2011./2012. prema vrstama visokih uèilišta . . . . . . . . . . . . . . 238

12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239

Grafikon - Diplomirani studenti prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240

13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u šk. g. 2012./2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241

Grafikon - Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju, u ak.god. 2012./13. . . . . . 242

14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta

na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243

15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli

akademski stupanj/naziv i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244

Grafikon - Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijslisti prema znanstvenom i

umjetnièkom podruèju magistarskog/specijalistièkog rada u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 244

Grafikon - Doktori znanosti prema znanstvenom podruèju doktorske disertacije u 2012. . . . 244

22. Kultura i umjetnost22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

2. Puèka i otvorena uèilišta i domovi kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

3. Knjižnice od 1968. do 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

4. Knjižnice u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

5. Radio i televizijski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

6. Hrvatsko narodno kazalište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247

7. Dramsko kazalište Gavella . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247

8. Teatar ITD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

10. Satirièko kazalište Kerempuh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

11. Zagrebaèko kazalište mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

12. Kazalište Trešnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

13. Zagrebaèko kazalište lutaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

14. Amaterska kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250

15. Filharmonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250

17

16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250

17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251

18. Zbirke u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251

19. Galerije u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252

20. Muzeji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252

21. Muzeji u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253

22. Kinematografi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254

23. Zoološki vrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254

23. Šport23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255

2. Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256

3. Športske, šahovske i lovaèke udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256

4. Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

5. Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

6. Športski objekti koje koriste graðani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

24. Pravosuðe24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258

Grafikon - Optužene i osuðene punoljetne osobe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258

2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259

3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261

4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012. . . . . . . . . . . . . . . 261

5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i

izreèenim sankcijama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka i odluke . . . . . . 263

8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264

25. Poslovni subjekti25.1. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

2. Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

3. Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

4. Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267

Zlatna Bula kralja Bele IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268

Metodološka objašnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269

Kratice i znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304

Pregled redovitih izdanja Odjela za statistiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

Karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309

Majka Božja Kamenitih vrataZaštitnica Grada Zagreba

31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA

21

Prvi pisani spomen imena Zagreb, vezano za osnutak biskupije (1094.), punih devet stoljeæa obilježava zagrebaèku povijest.

Zagreb je, kako je napisao jedan od njegovih biografa (A. Benigar) »... grad na gori, svjetionik iz kojeg prosijava neugasiva i sigurna svjetlost svim ljudima.«

To je Grad snažnih duhovnih vrijednosti i identiteta. U tanane niti njegovih vrijednosti utkane su, iznad svega, svjetla imena zagrebaèkih nadbiskupa:

ZAGREBAÈKI NADBISKUPI

1. Juraj HAULIK de Varallya, kardinalbiskup 1837.-1853.nadbiskup 1853.-1869.

2. Josip MIHALOVIÆ, kardinal 1870.-1891.

3. Juraj POSILOVIÆ 1894.-1914.

4. Antun BAUER 1914.-1937.

5. Alojzije STEPINAC, kardinal 1937.-1960.

6. Franjo ŠEPER, kardinal 1960.-1969.

7. Franjo KUHARIÆ, kardinal 1970.-1997.

8. Josip BOZANIÆ, kardinal 1997.

22

ZAGREBAÈKI GRADONAÈELNICI

1. Janko KAMAUF 1851.-1857. 27. Mate STARÈEVIÆ 1939.-1941.

2. Josip F. HAERDTL 1857. 28. Jozo DUMANDŽIÆ 1941.-1942.

3. Svetozar KUŠEVIÆ 1858. 29. Ivan WERNER 1942.-1944.

4. Johan LICHTENEGGER 1858.-1861. 30. Eugen STAREŠINIÆ 1944.-1945.

5. Vjekoslav FRIGAN 1861.-1868. 31. Dragutin SAILI 1945.-1949.

6. Makso MIHALIÆ 1868.-1869. 32. Mika ŠPILJAK 1949.-1950.

7. Dragutin pl. CZEKUS 1869.-1872. 33. Milivoj RUKAVINA 1950.-1951.

8. Pavao HATZ 1872.-1873. 34. Mirko PAVLEKOVIÆ 1951.-1952.

9. Stjepan VRABÈEVIÆ 1873. 35. Veèeslav HOLJEVAC 1952.-1963.

10. Ivan VONÈINA 1873.-1876. 36. Pero PIRKER 1963.-1967.

11. Stanko ANDRIJEVIÆ 1876.-1879. 37. Ratko KARLOVIÆ 1967.

12. Matija MRAZOVIÆ 1879.-1881. 38. Josip KOLAR MATEK 1967.-1972.

13. Josip HOFFMANN 1881.-1885. 39. Ivo VRHOVEC 1972.-1978.

14. Nikola BADOVINAC 1885.-1887. 40. Ivo LATIN 1978.-1982.

15. Ignjat SIEBER 1887.-1890. 41. Mato MIKIÆ 1982.-1983.

16. Milan AMRUŠ 1890.-1892. 42. Aleksandar VARGA 1983.-1984.

17. Adolf MOŠINSKY 1892.-1904. 43. Zorislav ŠONJE 1984.-1985.

18. Milan AMRUŠ 1904.-1910. 44. Tito KOSTY 1985.-1986.

19. Janko HOLJAC 1910.-1917. 45. Mato MIKIÆ 1986.-1990.

20. Stjepan SRKULJ 1917.-1919. 46. Boris BUZANÈIÆ 1990.-1993.

21. Svetozar DELIÆ 1920. 47. Branko MIKŠA 1993.-1995.

22. Vjekoslav HEINZEL 1920.-1928. 48. Marina

23. Stjepan SRKULJ 1928.-1932. MATULOVIÆ-DROPULIÆ 1996.-2000.

24. Ivo KRBEK 1932.-1934. 49. Milan BANDIÆ 2000.-2002.

25. Rudolf ERBER 1934.-1936. 50. Vlasta PAVIÆ 2002.-2005.

26. Teodor PEIÈIÆ 1937.-1939. 51. Milan BANDIÆ 2005.-

1)Vršitelj dužnosti2)Sudbeni vijeænik koji je po odredbi bana Raucha vršio dužnost gradonaèelnika.

1)

1)

1)

2)

1)

23

GRADSKA SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA(saziv konstituiran 20. lipnja 2013. godine)*

Darinko KOSOR - predsjednik

Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ - potpredsjednicaDavor BERNARDIÆ - potpredsjednikAndrija MIKULIÆ - potpredsjednikVesna SUDAR - potpredsjednica

Mirjana LICHTNER KRISTIÆ, dipl. iur. - tajnica Gradske skupštine Grada Zagrebamr. sc. Predrag FLEŠ - zamjenik tajnika Gradske skupštine Grada Zagreba

* podaci sa stanjem 2. listopada 2013.

1. Davor BERNARDIÆ 27. Ivan OBAD2. Dražan BILOKAPIÆ 28. Alen OSTOJIÆ3. Zvane BRUMNIÆ 29. Sanja OŽIÆ4. Vlado CRKVENAC 30. Dijana PAVIÈIÆ-HANIŠ5. Ivan ÆELIÆ 31. Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ6. akademkinja Vida DEMARIN 32. Tin PAŽUR7. mr. sc. Ante DODIG 33. Sandra PERKOVIÆ8. Vladimir FERDELJI 34. Marijan PILAŠ9. dr. sc. Damir GODEC 35. Zoran PILIÈIÆ

10. dr. sc. Vjekoslav JELEÈ 36. Ante PLAZONIÆ, dipl. ing.11. mr. sc. Grgo JELINIÆ 37. Miroslav POLOVANEC12. Martina JOVIÆ 38. Sunèana RUPNIK BLAŽEKOVIÆ13. mr. sc. Damir JURINOVIÆ 39. Pero SEMREN14. Marija KALEBOTA 40. Bogdanka SRDIÆ-VULPE15. Æazim KARDAŠEVIÆ 41. Mirsad SREBRENIKOVIÆ16. Darko KATUŠA 42. dr. sc. Ana STAVLJENIÆ-RUKAVINA17. Darinko KOSOR 43. Tomislav STOJAK18. dr. sc. Dragan KOVAÈEVIÆ 44. Vesna SUDAR19. Nenad LIVUN 45. Dan ŠPICER20. Margareta MAÐERIÆ 46. Milivoj ŠPIKA21. Ratko MARIÈIÆ 47. Davor ŠTERN22. mr. sc. Nenad MATIÆ 48. Ivan TEPEŠ23. Ljubica MATIJEVIÆ-VRSALJKO 49. Katarina TONKOVIÆ24. Andrija MIKULIÆ 50. Davorka VUKADIN SAMARDŽIÆ25. Saša MOLAN 51. Mario ŽUPAN26. Dragica NIKOLIÆ

24

Gradski zastupnici kojima je mandat u mirovanju i njihovi zamjenici

1. Milan Bandiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje gamr. sc. Ante Dodig, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)

2. dr. sc. Sandra Švaljek, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje juMirsad Srebrenikoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)

3. Vesna Kusin, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje juBogdanka Srdiæ - Vulpe, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)

4. Slavko Kojiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje gamr. sc. Damir Jurinoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 13. lipnja 2013.)

5. Višnja Fortuna, HSU - zamjenjuje ju Vesna Sudar, HSU (od 17. lipnja 2013.) 6. prof. dr. sc. Rajko Ostojiæ, SDP - zamjenjuje ga Dan Špicer, SDP (od 20. lipnja 2013.) 7. Sanja Ožiæ, SDP - zamjenjuje je Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 20. lipnja 2013.)

Dana 21. kolovoza 2013. prestaje mirovanje mandata gradskoj zastupnici Sanji OžiæDana 21. kolovoza 2013. Dijana Pavièiæ-Haniš prestaje obnašati dužnost zamjenice gradske zastupnice

8. Ljubica Hrgoviæ, SDP - zamjenjuje ju Æazim Kardaševiæ, SDP (od 20. lipnja 2013.) 9. Željko Kvesiæ, SDP - zamjenjuje ga Marijan Pilaš, SDP (od 20. lipnja 2013.)

10. Prof. dr. sc. Mirna Šitum, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje juLjubica Matijeviæ-Vrsaljko, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. kolovoza 2013.)

11. Silva Žele, SDP - zamjenjuje ju Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 23. kolovoza 2013.) 12. akademik Ivica Kostoviæ, HDZ - zamjenjuje ga Pero Semren, HDZ (od 26. kolovoza 2013.)

Gradonaèelnik

Milan BANDIÆ, dipl. politolog

GRADONAÈELNIK

GRADA ZAGREBA

25

dr. sc. Sandra ŠVALJEK, dipl. oec.Vesna KUSIN, prof.

Zamjenici

26

UPRAVNA TIJELA GRADA ZAGREBA

1)Gradska upravna tijela

1. Struèna služba gradonaèelnika

2. Ured gradonaèelnika

3 Ured za programe i projekte Europske unije

4. Ured za javnu nabavu

5. Gradski kontrolni ured

6. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

7. Gradski ured za opæu upravu

8. Gradski ured za financije

9. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

10. Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj

11. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

12. Gradski ured za zdravstvo

13. Gradski ured za branitelje

14. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

15. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

16. Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

17. Gradski ured za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada

18. Gradski ured za katastar i geodetske poslove

19. Ured za upravljanje u hitnim situacijama

20. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

21. Služba za mjesnu samoupravu

Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni Glasnik Grada Zagreba br. 16/09, 22/09 i 17/13)

1)

27

PODRUÈNI UREDI GRADSKE UPRAVE

Za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba ustrojavaju sepodruèni uredi Gradske uprave kao podruène jedinice Gradske uprave:

Podruèni uredi Gradske uprave Gradske èetvrti

1. Podruèni ured CENTAR Gradska èetvrt Donji grad

Gradska èetvrt Podsljeme

2. Podruèni ured ÈRNOMEREC Gradska èetvrt Èrnomerec

3. Podruèni ured DUBRAVA Gradska èetvrt Gornja Dubrava

Gradska èetvrt Donja Dubrava

4. Podruèni ured MAKSIMIR Gradska èetvrt Maksimir

5. Podruèni ured MEDVEŠÈAK Gradska èetvrt Gornji grad - Medvešèak

Gradska èetvrt Novi Zagreb - istok

6. Podruèni ured NOVI ZAGREB Gradska èetvrt Novi Zagreb - zapad

Gradska èetvrt Brezovica

7. Podruèni ured PEŠÆENICA Gradska èetvrt Pešæenica - Žitnjak

8. Podruèni ured SUSEDGRAD Gradska èetvrt Stenjevec

Gradska èetvrt Podsused - Vrapèe

9. Podruèni ured SESVETE Gradska èetvrt Sesvete

10. Podruèni ured TREŠNJEVKA Gradska èetvrt Trešnjevka - sjever

Gradska èetvrt Trešnjevka - jug

11. Podruèni ured TRNJE Gradska èetvrt Trnje

Izvor: Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela(Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05. i 16/09.)

28

GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA

1)Gradska èetvrt Predsjednici i potpredsjednici Vijeæa gradske èetvrti

1. DONJI GRAD

2. GORNJI GRAD - MEDVEŠÈAK

3. TRNJE

4. MAKSIMIR

5. PEŠÆENICA - ŽITNJAK

6. NOVI ZAGREB - ISTOK

7. NOVI ZAGREB - ZAPAD

8. TREŠNJEVKA- SJEVER

9. TREŠNJEVKA -JUG

10. ÈRNOMEREC

11. GORNJA DUBRAVA

12. DONJA DUBRAVA

13. STENJEVEC

14. PODSUSED - VRAPÈE

15. PODSLJEME

16. SESVETE

17. BREZOVICA

Srðan SUBOTIÆ

Goran ROJE potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Luka ŠIMURINA predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Tatjana HOLJEVAC potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti

Ivan BARE predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Antun ŠALAMUNEC potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Stanko GAÈIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Stipan MATOŠ potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Dragan VUÈIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Slavica LOVRINOVIÆ potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti

Dinko SUTON predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Dragutin LACKOVIÆ potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Goran KUTLIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

mr. sc. Josip HREN potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Ivan BUTORAC predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Željko GRUPKOVIÆ potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Saša MOLAN predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Milivoj SIKIRICA potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Josip JELIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Vesna BREZIÆ potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti

dr. sc. Miroslav MILIÈEVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Franjo NOVOSEL potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Milan DRAŽENOVIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Siniša HRBIÆ potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Vladimir ANDRIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Zoran ÈOGELJA potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Ivan BIKIÆ predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Tomislav JELIÆ potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Krešimir KOMPESAK predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

mr. sc. Željko SAÈIÆ, dipl. iur. potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Marijan TOMURAD predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Dražen MARKOTA potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Vladimir IVIÈEK predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Marina PUCEVIÆ potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti

predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti

Gradske èetvrti osnovane su Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/99.).Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 7/09.).

1)

Broj èlanova

Vijeæa

gradske

èetvrti

15

15

15

15

19

19

19

19

19

15

19

15

19

15

11

19

11

29

GRADSKI ZASTUPNICI GRADSKE SKUPŠTINE

prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti

Broj zastupnika

ukupno muškarci žene

Gradski zastupnici - ukupno 51 35 16

Prema stupnju struènog obrazovanja

visoko - ukupno 39 27 12od toga:

doktori znanosti 5 3 2magistri znanosti 4 4 -

više 2 1 1srednje 10 7 3niže - - -

Prema starosti

do 29 godina 3 2 130 - 39 godina 9 6 340 - 49 godina 14 11 350 - 59 godina 11 9 260 i više godina 14 7 7

Prema stranaèkoj pripadnosti

SDP Socijaldemokratska partija Hrvatske 12 9 3HDZ Hrvatska demokratska zajednica 8 7 1HSLS Hrvatska socijalno liberalna stranka 4 4 -HSU Hrvatska stranka umirovljenika 3 1 2HNS Hrvatska narodna stranka 2 2 -HSS Hrvatska seljaèka stranka 2 2 -BUZ Blok umirovljenici zajedno 1 1 -HSP AS Hrvatska stranka prava dr. Ante Starèeviæ 1 1 -

Nezavisni gradski zastupnici 17 7 10Nestranaèki 1 1 -

* podaci sa stanjem 2. listopada 2013.

30

GRAD ZAGREB 2012. / CITY OF ZAGREB 2012

GEOGRAFSKI POLOŽAJ 15° 59' istoène dužine od GreenwichaGEOGRAPHIC POSITION longitude 15 59'E

45° 49' sjeverne širine / latitude 45° 49'N(mjerna toèka Griè) (Griè reference point)

Nadmorska visina Griè 158 m; Zrinjevac 122 m; Sljeme 1 035 mAltitude

2POVRŠlNA / SURFACE AREA, km 641,32

KLIMA / CLIMATE

Najviša temperatura, °C +38,0Maximum temperature, °C

Najniža temperatura, °C -11,6Minimum temperature, °C

Srednja vrijednost tlaka zraka, hPa 997,1Average air pressure, hPa

Ukupni sunèani sati, h 2 343,6Total hour of sunshine, h

Oborine (godišnja kolièina), mm 812,7Rainfall (annual), mm

STANOVNIŠTVO - Popis 2011.POPULATION 2011 Census

Ukupan broj stanovnika 790 017Number of inhabitans

Stanovništvo prema spoluPopulation by seks

muškarci 369 339men

žene 420 678women

Stanovništvo prema starostiPopulation according to age

do 15 godina 116 059under 15 years

15 do 64 godina 537 18815 - 64 years

65 i više godina 136 77065 years and over

KUÆANSTVA - Popis 2011.HOUSEHOLD 2011 Census

Broj kuæanstava 303 441Number of households

Prosjeèan broj èlanova u kuæanstvu 2,57Average number of persons per household

°

STANOVANJE - Popis 2011. HOUSING 2011 Census

Stanovi-ukupno 384 333Dwellings - total

- stanovi za stalno stanovanje 373 538- permanent dwellings

- stanovi koji se povremeno koriste 5 112- dwellings used occasionaly

- stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost 5 683- dwellings used for an activity

- nastanjeni stanovi 299 977- ocucupied dwellings

2- prosjeèna površina nastanjenog stana, m 71,012- average surface area of occupied dwellings, m

Kolektivni stanovi 209Collective dwellings

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVANATURAL POPULATION TRENDS

na tisuæu stanovnikaper 1000 population

Živoroðeni 8 394 10,6Live births

Umrli 8 329 10,5Deaths

Prirodni prirast 65 0,1Population increase

Vitalni indeks 100,8 (živoroðeni na 100 umrlih)Index of vitality (live births per 100 deaths)

Sklopljeni brakovi 3 725 4,7Marriages

Razvedeni brakovi 1 472 1,9Divorces

MIGRACIJE STANOVNIŠTVAMIGRATION OF POPULATION

Migracijski saldo stanovništva 2 152Migration balance

doseljeni stanovnici 10 548immigrants

odseljeni stanovnici 8 396emigrants

31

ZAPOSLENOSTEMPLOYMENT

Zaposleni, stanje, 31. ožujka 398 890stPersons in employment, on March 31

Zaposleni u pravnim osobama, stanje 31. ožujka 362 889stPersons in employment in legal entities, on March 31

Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, stanje 31. ožujka 35 426Persons in employment in crafts and trades and free lances,

ston March 31

Zaposleni osiguranici poljoprivrednici, stanje 31. ožujka 575stInsured private farmers, on March 31

NEZAPOSLENOSTUNEMPLOYMENT

Nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu zazapošljavanje, stanje, 31. ožujka 41 869

Unemployment persons registered with the CroatianstEmployment Service, on March 31

Stopa nezaposlenosti, % 9,5Unemployment rate, %

PLAÆEWAGES

Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa po zaposlenomu pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama 6 385Average monthly paid off net per a person in paid employment in legalentities, in kunas

Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama 9 585Average monthly gross earning per a person in paid employment in legalentities, in kunas

indeksi nominalnih neto plaæa 99,8nominal earnings net indices

indeksi nominalnih bruto plaæa 100,6nominal earnings gross indices

MIROVINSKO OSIGURANJEPENSION INSURANCE

Broj korisnika mirovina (stanje 31. prosinca) 197 155stPension beneficiaries, on December 31

Prosjeèna mjeseèna mirovina umanjena za porez i prirez, u kunama 2 860Average monthly pension reduced for taxes and surtax, in kunas

32

ZDRAVSTVENA ZAŠTITAHEALTH CARE

Broj doktora medicine 4 153Number of doctors

- od toga specijalisti 3 139whereof specialists

Ostali zdravstveni djelatnici 10 843Other medical workers

Domovi zdravlja 5Health centres

Bolnice 14Hospitals

- od toga klinike 8whereof clinics

Broj bolnièkih postelja 6 878Number of hospital beds

Broj bolesnika u bolnicama 262 628Number of patients in hospitals

Izvanbolnièke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove) 162Polyclinics outside hospital premises (autonomous medical institutions)

Ljekarne 227Pharmacies

SOCIJALNA SKRBSOCIAL WELFARE

Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvarujuprograme predškolskog odgoja 285Kindergartens and other legal entities implementingpreschool education programmes

Od toga / whereof

- djeèji vrtiæi 271kindergartens

- druge pravne osobe 14other legal entities

Broj smještene djece 38 175Number of children

Domovi uèenika 14Pupil dormitories

Broj uèenika u domovima 2 449Number of pupils

Studentski domovi 4Student dormitories

Broj studenata u domovima 7 260Number of students in student dormitories

Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe (2010.) 38Social welfare institutions for adult and elderly persons

Broj korisnika (2010.) 4 657Number of recipients

33

INDUSTRIAINDUSTRY

Struktura industrije prema podruèjima NKD-a 2007., %Industry structure according to NKD 2007. sections, %

B Rudarstvo i vaðenje 0,25 Mining and quarryng

C Preraðivaèka industrija 83,19 Manufacturing

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16,56 Electricity, gas, steam and air conditioning supply

ENERGETIKA, VODOOPSKRBA, ODVODNJAPOWER INDUSTRY, WATER SUPPLY, SEWAGE

Potrošnja elektriène energije (u tisuæama MWh) 2 803Electricity consumption (thousands MWh)

Potrošnja plina (000 000 kWh) 3 510Gas consumption (000 000 kWh)

3Potrošnja vode (u tisuæama m ) 59 8543Water consumption (thousand m )

Dužina cjevovoda za dovod vode (u km) 2 358Water distribution pipeline length (kilometers)

Broj prikljuèaka na vodovod 81 742Number of water supply system services

Dužina kanalizacijske mreže (u km) 1 835Sewage network length (kilometers)

Broj uliènih slivnika 55 000Number of gully-holes

Odloženi otpad (u tonama) 462 634Disposed waste quantity (tonne)

Broj vatrogasnih intervencija 1 387Number offire - brigade calls

PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZETRANSPORT, STORAGE AND COMMUNICATIONS

Gradski prijevozPublic transportation:

tramvaj - prevezeni putnici (u tisuæama) 167 555streetcar - number of passengers (000)

Autobus - prevezeni putnici (u tisuæama) 77 077bus - number of passengers (000)

Broj taxi vozila / Taxis 1 435

Broj registriranih vozila na motorni pogon 342 345Number of registered motor vehicles

od toga:whereof

- osobnih automobila / passenger cars 286 742

- teretnih i radnih vozila / trucks 29 327

- motocikla / motorcycles 8 100

34

Zraèni promet - otpremljeni i prispjeli putnici 2 342 309air traffic - transported passengers

Poštanski uredi 74Number of post offices

Broj poštonoša 424Number of postman

DISTRIBUTIVNA TRGOVINADISTRIBUTIVE TRADE

Prodavaonice/servisi u trgovini na malo (2010.) 8 635Sales outlets - retail trade

Zaposleni (2010.) 54 158Persons in employment

Tržnice 22Market-hall

SAJMOVI / FAIRS

Zagrebaèki velesajamZagreb Fair

- broj sajmova 19 number of fairs

- broj izlagaèa 2 570 number of exhibitors

domaæi / domestic 1 586inozemni / foreign 984

Posjetitelja (u tisuæama) 195Visitors, 000

TURIZAM / TOURISM

Hoteli / Hotels 48

- postelja 6 660 number of beds

Hosteli / Youth hotels and hostels 19

- postelja 1 141 number of beds

Turisti / Tourists 767 366

- od toga inozemni 590 538 foreign

Noæenja turista 1 245 669Tourists nights

- od toga inozemni 963 863 foreign

35

OBRAZOVANJE EDUCATION

Osnovne škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013. 138Primary school - total, beginning school year 2012/2013

broj uèenika 55 708number of enrolments

broj nastavnika 4 862number of teachers

Srednje škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013. 107Secondary school - total, beginning school year 2012/2013

broj uèenika 40 741numbers of enrolments

broj nastavnika 4 385numbers of teachers

Visoka uèilišta - ukupno, akademska godina 2011./2012. 58Institutions of higher education - total, 2011/2012 academic year

studenti - ukupno 70 295students - total

Fakulteti 33University faculties

upisani studenti - ukupno 53 822students enrolled - total

struèni studij - studenti 1 901professional study - students

sveuèilišni studij - studenti 51 921university - students

Umjetnièke akademije 3Academies of art

upisani studenti 1 130students enrolled

Visoke škole 18Schools of professional higher education

upisani studenti - ukupno 5 322students enrolled - total

Veleuèilišta 4Polytechincs

upisani studenti - ukupno 10 021students enrolled - total

Studenti koji su diplomirali na visokim uèilištima u 2012. 17 727Students graduated from institutions of higher education in 2012

KULTURA / CULTURE

Kazališta 60Theatres

- predstava / perform 4 984

- sjedišta / seats 6 866

- posjetitelja / attendance 1 044 273

36

Kino dvorane 10Cinemas

- sjedišta / seats 9 660- posjetitelja (u tisuæama) / attendance, 000 2 110

Muzeji 2012. 32Museums

Zbirke 2012. 20Art collections

- posjetitelji muzeja i zbirki 512 647 attendance of museums and art collections

Zagrebaèka filharmonijaZagreb Filharmony

- koncerti u Zagrebu 43 concerts in Zagreb

- posjetitelji u Zagrebu 60 250 visitors in Zagreb

Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi 14Professional orchestras, team and choirs

Knjižnice (stanje 2010.) 371Libraries

- knjige i èasopisi (u tisuæama) 10 962 books and magazines, 000

ZOO - broj životinja 3 560ZOO - number of animal species

- posjetitelja 260 769 attendane

- od toga djeca 96 315 children

Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakultetaBotanical gardens of Faculty of natural sciences and mathematics

2- površina u m 47 0002 surface area in m

- broj biljnih svojti 10 000 number of plants taxons

ŠPORT / SPORT (2009.)

Športski savezi 53Sport associations

Klubovi: 664Clubs

- nogometni/football 85

- kuglaèki/bowling 23

- teniski/tennis, squash 49

- rukometni/handball 21

- košarkaški/basketball 31

Ukupno aktivnih èlanova 58 160Number of active members

37

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA / IMMOVABLE CULTURAL HERITAGE UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC OF CROATIA

- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i List of registered cultural property, and

- Lista preventivno zaštiæenih dobara List of cultural property under preventive protection

Arheološka baština Archaeological heritage

Arheološki lokalitet 5Archeological site

Arheološko podruèje 2Archaeological area

Povijesna graditeljska cjelina Historical architectural ensemble

Gradska naselja 7Urban settlements

Seoska naselja 10Rural settlements

Povijesni sklop i graðevina Historical complex and building

Graditeljski sklop 47Architectural complex

Civilna graðevina 405Civilian building

Sakralna graðevina 43Sacral building

Etnološka baština Ethnological heritage

Etnološko podruèje 4Ethnological area

Etnološka graðevina 48Ethnological building

Memorijalna baština Memorial heritage

Memorijalno i povijesno podruèje 1Memorial and historical area

Memorijalni objekt, javna plastika i fontane 34Memorial structure, public sculptures and fountains

Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodeSource: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and Natural Heritage

38

POKRETNA KULTURNA DOBRA / MOVABLE CULTURAL HERITAGE UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKEREGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC OF CROATIA

- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i List of registered cultural property, and

- Lista preventivno zaštiæenih dobara List of cultural property under preventive protection

Pojedinaèni predmeti 78Individual objects

Zbirke predmeta (zbirke, muzeji, knjižnice, arhvi i sl.) 151Collections of objects

Nematerijalna kulturna dobra 6Intangible cultural heritage

Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodeSource: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and Natural Heritage

ZAŠTIÆENA PRIRODNA PODRUÈJAPROTECTED NATURAL AREAS

Park prirode 1Nature park

Posebni rezervat 7Special reserve

Znaèajni krajobraz 3Significant landscape

Spomenik prirode 2Nature monument

Spomenik parkovne arhitekture 18Park architecture monument

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirodeSource: Ministry of Environmental and Nature Protection - Directorate for Nature Protection

39

THE HONORARY CITIZENS OF CITY OF ZAGREB

Od 1850. - 1918. 26

Od 1919. - 1934. 8

Od 1945. - 1990. 10

1990. Majka Tereza1992. dr. sc. Franjo Tuðman1998. barunica Margareth Thatcher2000. akademik Dragutin Tadijanoviæ2005. športašica Janica Kosteliæ2008. Veæeslav Holjevac (posmrtno)2010. Edo Murtiæ (posmrtno)

1)NAGRADA ZAGREPÈANKA GODINEZAGREB WOMAN OF THE YEAR AWARD

2007. gospoða Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno)2008. gospoða Slavica Jakoboviæ Fribec, prof.2009. gospoða prof.dr.sc. Mirjana Krizmaniæ2010. gospoða mr. sc. Maja Mamula2011. Ðurðica Krnjak2012. gospoða Ljubica Matijeviæ-Vrsaljko, odvjetnica2013. gospoða Marija Sliškoviæ

NAGRADA LUKA RITZ - NASILJE NIJE HRABROSTADWARD LUKA RITZ - VIOLENCE IS NOT COURAGE

2010. Pavao Škoko Gavranoviæ, uèenik osnovne škole Lovro pl. Mataèiæ Kristijan Vincetiæ, uèenik Željeznièke tehnièke škole u Zagrebu

2011. Stjepan Mrganiæ, uèenik I. Osnovne škole Dugave Dominik Bartoloviæ, uèenik Tehnièke škole Ruðer Boškoviæ

2012. Paula Kadiæ, uèenica osnovne škole Voltino Marija Gašparoviæ, uèenica Prve gimnazije2013. Katja Komazec, uèenica osnovne škole Ivana Filipoviæa Lamia Beloševiæ, uèenica Gornjogradske gimnazije

1)NAGRADA GRADA ZAGREBACITY OF ZAGREB AWARD

Broj nagraðenih

2001. 17 14 2 12002. 15 11 3 12003. 13 9 3 12004. 15 13 - 22005. 15 11 3 12006. 15 11 3 12007. 15 12 2 12008. 15 12 2 12009. 16 10 2 42010. 15 13 2 -2011. 17 13 4 -2012. 15 12 3 -2013. 16 14 1 1

Godina UkupnoBroj osoba, grupai skupina autora

Brojustanova/udruga

Brojpoduzeæa/tvrtki

Odluka o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 4/00., 8/02.,

1/04., 20/04., 18/06., 16/09. i 3/10.)

1)

40

Dobitnici NAGRADE GRADA ZAGREBA u 2013.

1. Dejan Aæimoviæ, - dramski umjetnik - akademski glumac i redatelj

2. Prof. dr. sc. Mijo Bergovac, - predsjednik Zavièajnog društva Meðimurje

3. Dunja Brozoviæ Ronèeviæ, - glavna urednica,Lana Hudeèek i Milica Mihaljeviæ, - urednice,te autori: Matea Birtiæ, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeèek, Ljiljana Jojiæ, Barbara Kovaèeviæ, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivankoviæ, Milica Mihaljeviæ, Irena Miloš, Ermina Ramadanoviæ i Domagoj Vidoviæ

4. II. GIMNAZIJA

5. Prof. dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac, - znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, redovna profesorica na Prirodoslovno-matematièkom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, predsjednica Hrvatskoga genetièkog društva

6. Mila Kirinèiæ-Degan, - sopranistica

7. Orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašiæ

8. Sonja Manojloviæ, - pjesnikinja

9. Prof. dr. sc. Boris Pegan, - otorinolaringolog i otokirurg

10. Sandra Perkoviæ, - atletièarka, èlanica Atletskog kluba Dinamo - Zrinjevac, olimpijska pobjednica u bacanju diska

11. Dr. sc. Vlatko Previšiæ, - znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju

12. Mladen Stilinoviæ

13. Bože Šimleša, - novinar, publicist, humanist

14. Školska knjiga d. d.

15. Dubravka Vrgoè, - ravnateljica Zagrebaèkog kazališta mladih (ZKM)

16. Boris Šprem (posmrtno)

GRADOVI S KOJIMA JE POTPISAN DOKUMENT 0 SURADNJICITIES THAT THE COOPERATION DOKUMENT HAS BEEN SIGNED WITH

1963. Bologna, Italija 2001. Ljubljana, Slovenija

1966. Leipzig, Njemaèka 2001. Moskva, Ruska Federacija

1966. Brno, Èeška Republika 2001. Sarajevo, Bosna i Hercegovina

1966. Salzburg, Republika Austrija 2003. Budapest, Maðarska

1967. Mainz, Njemaèka 2004. Moskva, Rusija

1967. Plovdiv, Bugarska 2006. Knin, Hrvatska

1968. Sankt-Peterburg, Rusija 2007. Milano, Italija

1971. Tromso , Norveška 2008. Nin, Hrvatska/1973. Kyoto, Japan 2008. Ludbreg, Hrvatska

1975. Birmingham, V. Britanija 2008. Ankara, Turska

1975. Cluj-Napoca, Rumunjska 2008. Peèuh, Maðarska

1975. Krakow, Poljska 2009. Prag, Èeška

1975. Lisboa, Portugal 2009. Opatija, Hrvatska

1980. Pittsburgh, SAD 2009. Beè, Austrija

1980. Shanghai, NR Kina 2011. Varšava, Poljska

1994. Beè, Austrija 2012. Rim, Italija

1994. Budapest, Maðarska 2012. Sofia, Bugarska

1995. Beijing, NR Kina 2012. Priština, Kosovo

1997. Buenos Aires, Argentina 2013. Šangaj, Narodna Republika Kina

2000. Dayton, Ohio, SAD

41

UVODNE NAPOMENE

Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 86/2006.) i Zakonom o Gradu Zagrebu (Narodne novine br. 62/2001.), Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima svojstvo županije.

Grad Zagreb je tijekom proteklih vremena mijenjao ustroj i teritorij, pa se podaci za ranija razdoblja koje objavljujemo u serijama odnose na tadašnje teritorijalno ustrojstvo Grada. Od 1998. godine teritorijalni ustroj Grada Zagreba nije se mijenjao.

Vrijednosni pokazatelji u serijama prikazani su u kunama, a kuna je novèana jedinica s kojom je od 30. svibnja 1994. godine ostvarena monetarna suverenost Republike Hrvatske (Narodne novine br. 37/94.). Uvoðenju kune u financijski sustav Republike Hrvatske prethodila je monetarna transformacija, kada je 23. prosinca 1991. godine (Narodne novine br. 71/91.), u monetarni sustav Republike Hrvatske, nakon dinara, uvedena novèana jedinica hrvatski dinar (HRD).

Statistièki podaci do 1997. godine agregirani su po Jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti (JKD), a od 1997. godine agregiraju se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD (NN, br. 3/97. i 7/97.), prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN, br. 13/03.) zatim prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) utemeljenim na europskoj klasifikaciji djelatnosti NACE, - koja je obvezna za države èlanice Europske unije. Time su podaci iz ovog Ljetopisa postali dio meðunarodnog informacijskog sustava.

Nacionalna i Jedinstvena klasifikacija djelatnosti nisu usporedivi standardi. Podatke agregirane na razinama NKD-a 2002., NKD-a 2007. i JKD-a nije moguæe povezivati osim za »Ukupno«.

Osim promjene klasifikacije u mnogim podruèjima djelatnosti promijenjen je sustav istraživanja. Kod ovih promjena zbog primjene novih metodologija, oznaèen je prekid serije znakom #.

42

USTROJSTVO GRADA ZAGREBA

Do 14. studenog Gradsku zajednicu opæina èine opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava1990. godine Maksimir, Medvešèak, Novi Zagreb, Pešèenica, Samobor, Sesvete,

Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešiæ (Zakon o

utvrðivanju podruèja Gradske zajednice opæina Zagreb NN, br. 55/86.

i 13/87.).

od 14. studenog 1990. Zakonom o spajanju opæina s podruèja Gradske zajednice Zagrebdo prosinca 1992. godine i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN, 47/90. i 33/92.) ukinuta je

Gradska zajednica opæina i sve opæine i osnovana jedinstvena opæina

Grad Zagreb. U razdoblju od svibnja 1992. god. do kraja prosinca

1992. god. Gradu je bila pripojena i opæina Dugo Selo.

od 31. prosinca 1992. U Županijskom ustroju Republike Hrvatske Grad Zagreb je posebna,do 20. rujna 1995. godine jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, koja ima položaj županije

(Zakon o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici

Hrvatskoj, NN, br. 90/92.). Županija Grad Zagreb obuhvaæa bivše

opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešèak, Novi

Zagreb, Pešèenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika

Gorica i dio (11 naselja) Zaprešiæa. Ukupno Grad Zagreb èini 176

naselja (Zakon o Gradu Zagrebu, NN, br. 90/92.).

od 20. rujna 1995. godine Zakonom o Zagrebaèkoj županiji (NN, br. 69/95.) izvršeno je do 30. sijeènja 1997. godine spajanje Županije Zagrebaèke i Grada Zagreba. Ustrojena je

Zagrebaèka županija koju èine: Grad Zagreb i gradovi: Jastrebarsko,

Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešiæ i 25

opæina: Bedenica, Bistra Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica,

Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, JakovIje, Klinèa Selo, Krašiæ,

Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka,

Pušæa, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak. Grad

Zagreb postaje posebna, jedinstvena teritorijaIna, upravna cjelina

unutar Zagrebaèke županije, a nakon izdvajanja bivše opæine Velika

Gorica, dijela (11 naselja) bivše opæine Zaprešiæ i novoosnovane

opæine Stupnik (koja se izdvojila iz bivše opæine Novi Zagreb i postala

opæina Zagrebaèke županije) èine ga 69 naselja.

od 30. sijeènja 1997. godine Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 86/06.) Grad Zagreb je samostalna, jedinstve- na, teritorijalna i upravna jedinica koja ima položaj županije. U sastavu Grada je 70 naselja (naselje Horvati iz opæine Stupnik ponovno je postalo naselje Grada Zagreba).

od 14. prosinca 1999. godine Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 19/99.) osnovane su gradske èetvrti (17) i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave.Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 20/00. i 7/09.).Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05.) osnovani su podruèni uredi za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba, kao podruène jedinice Gradske uprave.

43

GRAD ZAGREB - ukupno 641,32 790 017 369 339 420 678 303 441 209 430 384 333 373 538

Adamovec 7,78 975 478 497 269 226 425 287

Belovar 3,58 378 179 199 99 84 126 118

Blaguša 5,80 594 281 313 175 140 257 213

Botinec 0,35 9 4 5 3 3 3 3

Brebernica 2,52 49 24 25 18 10 36 21

Brezovica 4,50 594 287 307 163 130 180 179

Budenec 2,83 323 161 162 101 76 141 141

Buzin 3,22 1 055 517 538 343 279 414 410

Cerje 1,21 398 194 204 113 99 141 121

Demerje 10,23 721 366 355 221 182 277 268

Desprim 0,50 377 190 187 110 95 128 126

Dobrodol 4,32 1 203 604 599 349 301 608 420

Donji Èehi 1,72 232 112 120 73 58 94 91

Donji Dragonožec 3,35 577 262 315 185 143 312 224

Donji Trpuci 10,01 428 204 224 132 103 243 160

Drenèec 2,09 131 66 65 40 36 46 43

Drežnik Brezovièki 0,70 656 328 328 184 153 200 197

Dumovec 3,27 903 465 438 255 221 285 281

Ðurðekovec 2,80 778 373 405 255 203 392 321

Gajec 2,40 311 140 171 94 86 112 104

Glavnica Donja 6,84 544 255 289 160 124 224 193

Glavnica Gornja 1,59 226 109 117 67 45 131 84

Glavnièica 4,31 229 105 124 61 52 77 77

Goli Breg 2,09 406 187 219 121 99 139 135

Goranec 3,29 449 217 232 138 107 300 166

Gornji Èehi 2,15 363 177 186 104 89 114 111

Gornji Dragonožec 3,11 295 159 136 94 67 189 109

Gornji Trpuci 3,62 87 48 39 35 25 98 42

Granèari 0,94 221 107 114 63 57 69 66

Havidiæ Selo 1,95 53 24 29 17 12 71 23

Horvati 20,77 1 490 705 785 419 346 504 451

Hrašæe Turopoljsko 2,74 1 202 594 608 370 301 438 430

Hrvatski Leskovac 3,33 2 687 1 367 1 320 818 686 951 935

Hudi Bitek 1,93 441 203 238 134 112 150 146

Ivanja Reka 3,37 1 800 874 926 579 475 652 652

Jesenovec 2,72 460 230 230 116 102 170 125

Ježdovec 7,71 1 728 835 893 487 413 612 572

NASELJA GRADA ZAGREBA - Popis 2011.

1)Naselja2)Površina,

2km

Stanovnici

od togaobiteljska

ukupnostanovi za

stalnostanovanje

ukupnoukupno muškarci žene

Privatna kuæanstva Stanovi

44

1)

(NN, br.10/97 ). Promjena podruèja i granica naselja Dobrodol, Markovo polje i Ðimunèevec - Odluka o granicama naselja u Gradu Zagrebu (Sluþbeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/07.).

2) Podaci o površinama preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.

Naselja Grada Zagreba prikazana su prema Zakonu o podruèjima þupanija, gradova i opãina u Republici Hrvatskoj .

Kašina 8,37 1 548 756 792 470 379 596 539

Kašinska Sopnica 2,15 245 117 128 77 58 173 85

Kuèilovina 2,46 219 104 115 77 64 171 105

Kuæanec 0,22 228 109 119 78 62 127 106

Kupineèki Kraljevec 26,02 1 957 972 985 558 483 815 603

Lipnica 3,53 207 98 109 66 53 119 72

Luèko 2,58 3 010 1 501 1 509 927 767 1 076 1 066

Lužan 7,32 719 344 375 191 165 224 222

Mala Mlaka 3,98 636 311 325 153 130 211 204

Markovo Polje 2,35 425 210 215 126 103 139 138

Moravèe 6,91 663 323 340 204 160 302 249

Odra 13,11 1 866 879 987 551 464 931 918

Odranski Obrež 10,91 1 578 753 825 455 387 498 495

Paruževina 3,80 632 319 313 212 157 504 256

Planina Donja 4,86 554 262 292 171 129 261 209

Planina Gornja 6,82 247 127 120 77 65 101 86

Popovec 2,59 937 470 467 296 242 379 369

Prekvršje 2,51 809 392 417 264 209 628 347

Prepuštovec 2,17 332 155 177 113 86 157 133

Sesvete 36,19 54 085 26 027 28 058 17 243 14 107 22 252 22 130

Soblinec 2,58 978 493 485 263 239 331 323

Starjak 2,15 227 117 110 69 58 109 77

Strmec 13,26 645 315 330 191 166 202 200

Šašinovec 10,16 678 325 353 189 152 283 278

Šimunèevec 2,00 271 124 147 95 69 255 138

Veliko Polje 1,23 1 668 816 852 513 433 742 729

Vuger Selo 1,43 273 134 139 84 67 194 104

Vugrovec Donji 0,49 442 215 227 123 106 188 156

Vugrovec Gornji 2,08 357 176 181 112 90 297 139

Vurnovec 0,95 201 95 106 76 58 94 88

Zadvorsko 2,12 1 288 634 654 399 346 442 435

Zagreb 305,96 688 163 319 969 368 194 271 880 183 496 342 028 334 299

Žerjavinec 2,42 556 266 290 173 140 195 195

1)Naselja2)Površina,

2km

Stanovnici

ukupno muškarci ženeod toga

obiteljskaukupno

stanovi zastalno

stanovanjeukupno

Privatna kuæanstva Stanovi

45

46

1)Površina,2km

Ukupanbroj

stanovnika

Privatna kuæanstva

ukupnood toga:

obiteljska

Stanovi

za stalnostanovanje

Gradska èetvrt

GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2001.

GRAD ZAGREB - ukupno 641,32 779 145 275 464 205 273 312 902 304 163

I. Donji grad 3,02 45 108 18 201 11 549 21 548 20 379

II. Gornji grad - Medvešèak 10,19 36 384 14 061 9 481 16 437 15 956

III. Trnje 7,36 45 267 17 519 12 208 20 280 19 920

IV. Maksimir 14,97 49 750 18 396 13 269 21 306 20 882

V. Pešèenica - Žitnjak 35,30 58 283 20 568 15 274 22 899 22 729

VI. Novi Zagreb - istok 16,54 65 301 24 592 18 150 25 977 25 894

VII. Novi Zagreb - zapad 62,64 48 981 16 930 12 949 18 421 18 282

VIII. Trešnjevka - sjever 5,81 55 358 21 644 14 684 25 639 25 154

IX. Trešnjevka - jug 9,84 67 162 24 938 18 478 27 463 27 266

X. Èrnomerec 24,23 38 762 14 057 10 231 16 341 15 954

XI. Gornja Dubrava 40,26 61 388 19 937 15 838 23 206 21 873

XII. Donja Dubrava 10,81 35 944 11 126 9 165 12 172 12 107

XIII. Stenjevec 12,18 41 257 13 620 10 893 14 985 14 908

XIV. Podsused - Vrapèe 36,16 42 360 14 108 11 260 15 378 15 073

XV. Podsljeme 59,43 17 744 5 600 4 567 6 734 6 363

XVI. Sesvete 165,25 59 212 17 169 14 710 20 172 18 216

XVII. Brezovica 127,33 10 884 2 998 2 567 3 944 3 207

1)Odluka o granicama podruèja i sjedišta gradskih èetvrti (Sl. gl. Grada Zagreba, br. 7/2009.)

ukupno

80 000

70 000

60 000

50 000

40 000

30 000

20 000

10 000

stan

ovni

ci

DO

NJI

GR

AD

GO

RN

JI G

RA

D-

ME

DV

EŠ

ÈA

K

TR

NJE

MA

KS

IMIR

PE

ŠÈ

EN

ICA

-Ž

ITN

JAK

NO

VI

ZA

GR

EB

-IS

TO

K

NO

VI

ZA

GR

EB

-Z

APA

D

TR

EŠ

NJE

VK

A-

SJE

VE

R

TR

EŠ

NJE

VK

A-

JUG

ÈR

NO

ME

RE

C

GO

RN

JAD

UB

RA

VA

DO

NJA

DU

BR

AV

A

ST

EN

JEV

EC

PE

DS

US

ED

-V

RA

PÈ

E

PO

DS

LJE

ME

SE

SV

ET

E

BR

EZ

OV

ICA

Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001.

ukupnožene

gradske èetvrti

GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2011.

1) Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/2009.).

GRAD ZAGREB - ukupno 641,32 790 017 369 339 420 678 303 441 209 430 384 333 373 538

I. Donji Grad 3,02 37 024 16 334 20 690

II. Gornji grad - Medvešèak 10,19 30 962 14 162 16 800 12 904 8 180 17 088 16 558

III. Trnje 7,36 42 282 19 202 23 080 18 352 11 340 23 366 22 935

IV. Maksimir 14,97 48 902 22 437 26 465 19 098 12 966 24 525 24 104

V. Pešèenica - Žitnjak 35,30 56 487 26 381 30 106 21 628 14 723 26 711 26 483

VI. Novi Zagreb - istok 16,54 59 055 27 046 32 009 24 827 16 581 28 966 28 804

VII. Novi Zagreb - zapad 62,64 58 103 27 714 30 389 21 564 15 104 27 343 26 977

VIII. Trešnjevka - sjever 5,81 55 425 25 583 29 842 23 783 14 462 31 345 30 773

IX. Trešnjevka - jug 9,84 66 674 30 932 35 742 28 055 18 277 34 158 33 767

X. Èrnomerec 24,23 38 546 17 925 20 621 15 175 10 288 19 693 19 290

XI. Gornja Dubrava 40,26 61 841 29 332 32 509 21 257 16 004 26 091 24 736

XII. Donja Dubrava 10,81 36 363 17 335 19 028 12 319 9 448 14 736 14 637

XIII. Stenjevec 12,18 51 390 24 435 26 955 18 983 13 893 23 295 22 991

XIV. Podsused - Vrapèe 36,16 45 759 21 584 24 175 16 781 12 455 19 958 19 595

XV. Podsljeme 59,43 19 165 9 215 9 950 6 591 5 127 8 810 8 419

XVI. Sesvete 165,25 70 009 33 873 36 136 21 950 17 951 30 155 27 959

XVII. Brezovica 127,33 12 030 5 849 6 181 3 558 2 958 4 696 3 939

16 616 9 673 23 397 21 571

Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

70 000

80 000

Do

nji

Gra

d

Go

rnji

gra

d -

Med

veš

èak

Trn

je

Mak

sim

ir

Peš

èen

ica

- Ž

itn

jak

No

vi

Zag

reb

- is

tok

No

vi

Zag

reb

- za

pad

Tre

šnje

vk

a -

sjev

er

Tre

šnje

vk

a -

jug

Èrn

om

erec

Go

rnja

Du

bra

va

Do

nja

Du

bra

va

Ste

nje

vec

Pod

suse

d -

Vra

pèe

Po

dsl

jem

e

Ses

vete

Bre

zov

ica

gradske èetvrti

broj

sta

novn

ika

ukupno

žene

Gradske èetvrti1)Površina,

2km

Stanovnici

ukupno muškarci ženeod toga:

obiteljskaukupno

stanovi zastalno

stanovanjeukupno

Privatna kuæanstva Stanovi

47

1. Geografski i meteorološki podaci

1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem

Položaj premaopservatoriju

na Grièu

Visina u metrima iznadpovršine mora

Istoèna dužina (Greenwich)

Sjeverna širina

,o15 59

,o45 49

Zrinjevac (centar grada)

Griè

Sljeme

122

158

1 035

1.2. Površina, stanovništvo i naselja

2Površina, kmUkupni broj stanovnika(Stanje Popisa 2011.)

2Broj stanovnika na km Broj naselja

641,32 790 017 1 232 70

1.3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci- izbor prema dužini

1)Dužina,u m

Slavonska avenija 13 120 Radnièka cesta 6 040

Ljubljanska avenija 8 120 Avenija Dubrovnik 3 795

Aleja Bologne (do èvora Jarek) 7 800 Dubrava 3 300

Branimirova ulica 7 670 Maksimirska cesta 3 150

Ilica 6 260 Savska cesta 2 610

Avenija Vukovar 6 190 Zvonimirova 1 730

1)podloga u mjerilu 1:5 000

Izvor: Zagrebaèke ceste d.o.o.

1)Dužina,u m

48

1. 0,8 1,1 4,7 10,4 14,2 18,6 21,1 22,3 19,1 15,1 8,9 3,9

2. 0,8 1,6 4,7 10,3 14,4 18,7 21,3 22,5 19,2 14,7 8,8 3,6

3. 1,0 1,7 4,8 10,8 14,8 19,0 21,5 22,1 19,3 14,6 8,8 3,1

4. 0,6 1,7 5,0 10,9 14,7 19,0 21,6 21,8 19,1 14,1 8,7 3,2

5. 0,2 2,0 5,2 10,9 14,2 19,0 21,5 21,8 18,6 13,8 8,6 3,2

6. 0,4 2,0 5,4 11,0 14,9 19,2 21,6 21,8 18,7 13,8 8,4 3,2

7. 0,6 1,8 5,7 11,2 15,3 19,2 21,5 21,7 18,6 13,6 8,2 2,9

8. 0,2 1,8 5,7 10,6 15,2 19,6 21,5 21,7 18,6 13,4 8,1 2,7

9. 0,2 1,9 5,9 10,6 15,4 19,5 21,5 21,7 18,3 13,2 7,9 2,5

10. 0,3 2,0 6,2 10,6 15,4 19,7 21,3 21,6 18,0 13,0 7,7 2,1

11. 0,6 2,3 6,3 10,8 15,5 19,3 21,3 21,3 18,1 12,7 7,1 2,0

12. 0,4 2,3 6,2 11,1 16,0 19,3 21,4 21,3 17,8 12,6 7,0 2,1

13. 0,0 1,9 6,1 11,4 16,2 19,3 21,8 21,4 17,3 12,5 6,9 2,2

14. -0,3 1,8 6,3 11,3 16,5 19,3 21,9 21,4 17,3 12,4 6,8 2,1

15. -0,2 1,7 6,8 11,8 16,6 19,4 22,0 21,6 17,3 12,2 6,6 1,9

16. 0,1 2,1 7,1 12,0 16,6 19,1 22,1 21,2 17,1 11,9 6,4 1,7

17. 0,3 2,6 7,3 11,8 16,7 19,0 22,1 21,1 16,7 11,5 5,8 1,7

18. 0,2 2,6 7,6 11,6 17,0 19,4 22,4 21,0 16,8 11,0 5,3 1,8

19. 0,1 2,9 7,8 12,1 17,0 19,6 21,9 21,0 16,6 10,9 5,2 1,8

20. 0,4 3,0 7,8 12,6 16,8 20,1 22,2 21,2 16,7 10,8 5,3 1,7

21. 0,3 3,2 8,1 12,5 17,0 20,1 21,9 20,7 16,1 10,7 5,1 1,4

22. 0,2 3,1 7,8 12,8 17,1 20,5 22,2 20,5 16,0 10,5 4,8 1,2

23. 0,3 3,5 8,1 13,0 17,2 20,4 22,2 20,3 15,9 10,7 4,6 1,0

24. 0,1 3,7 8,4 12,9 17,3 20,4 22,2 20,5 15,7 10,3 4,6 1,0

25. 0,5 4,2 9,0 13,3 17,7 20,3 21,6 20,1 15,7 10,1 4,5 0,9

26. 0,5 4,3 9,0 13,7 17,8 20,6 21,9 20,2 15,5 9,9 4,2 0,9

27. 0,6 4,6 9,3 13,5 17,8 20,7 22,2 19,9 15,3 9,6 4,1 0,7

28. 0,6 4,7 9,4 13,4 18,1 20,7 22,1 19,8 15,2 9,6 4,0 1,0

29. 0,6 4,8 9,4 13,6 18,3 20,6 22,0 19,9 15,1 9,6 4,2 1,2

30. 0,6 9,6 13,9 18,5 20,8 22,0 19,5 15,2 9,1 4,0 1,4

31. 1,0 9,9 18,6 22,0 19,1 9,3 1,1

1.4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010.- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè

Sije-èanj

Velja-èa

Ožu-jak

Tra-vanj

Svi-banj

Li-panj

Sr-panj

Kolo-voz

Ru-jan

Listo-pad

Stu-deni

Prosi-nac

Srednje dnevne

temperature

zraka ( C)°

Srednja tempe-ratura zraka (°C)

Najviše tempe-rature (°C) s danom nastupa

Najniže tempe-rature (°C) s danom nastupa

Najveæe 24-satne kolièine oborina (mm) s danom nastupa

0,4 2,6 7,1 11,9 16,4 19,7 21,8 21,0 17,2 11,9 6,3 2,0

19,0 21,6 26,1 28,7 33,4 37,0 40,3 37,3 34,2 27,6 25,0 21,52001. 1998. 1989. 1947. 2008. 1935. 1950. 1952. 1946. 1971. 1963. 1989. 7. 16. 31. 28. 27. 28. 5. 16. 7. 23. 16. 17.

-22,2 -21,7 -17,0 -1,9 0,5 4,6 7,3 7,3 2,3 -6,0 -9,7 -18,71942. 1940. 1888. 1929. 1953. 1928. 1948. 1894. 1889. 1920. 1884. 1927. 24. 15. 5. 6. 11. 3. 11. 22. 27. 30. 27. 22.

40,7 43,3 53,6 42,1 67,5 57,5 95,8 118,8 81,6 82,8 63,6 50,91877. 1942. 1917. 1931. 1921. 1986. 1989. 1926. 1987. 1932. 1925. 1868. 13. 10. 25. 20. 31. 15. 4. 9. 28. 4. 12. 9.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Dan

°Cgodinadan

mmgodinadan

°Cgodinadan

49

1871.-1900. 12,4 21,7 35,9 44,5 56,4 63,7 68,3 59,6 44,5 25,6 13,8 10,6 457,0

1881.-1910. 12,6 21,1 33,8 43,8 56,4 62,4 67,4 60,1 43,3 24,8 14,0 9,4 449,1

1891.-1920. 12,5 22,2 33,6 43,8 55,1 62,5 65,4 58,7 42,8 24,7 13,2 9,2 443,7

1901.-1930. 12,1 20,7 32,3 42,5 55,0 60,9 64,7 57,3 40,6 23,9 12,8 8,5 431,3

1911.-1940. 10,6 21,2 31,7 41,7 52,7 60,4 65,3 55,9 40,4 32,2 11,6 8,3 423,0

1921.-1950. 10,6 19,8 31,8 42,4 52,9 59,2 65,7 57,2 40,8 24,3 11,1 8,3 424,1

1931.-1960. 10,6 18,8 32,2 43,0 54,1 59,6 65,0 57,2 41,1 24,2 11,0 8,1 424,9

1941.-1970. 10,9 17,7 31,9 44,3 57,2 60,0 64,2 57,3 41,0 25,5 11,1 8,0 429,1

1951.-1980. 10,3 17,0 32,4 44,3 58,0 60,9 64,4 55,8 40,5 24,9 11,7 8,1 428,3

1961.-1990. 10,9 17,3 31,8 44,2 57,7 59,7 65,5 55,3 40,8 25,3 12,5 8,8 429,9

1871.-1900. -0,8 1,7 6,3 11,5 15,5 19,3 21,7 20,6 17,0 11,7 5,6 0,7 10,9

1881.-1910. -0,8 1,8 6,5 11,2 16,0 19,1 21,4 20,4 16,7 11,7 5,6 1,5 10,9

1891.-1920. -0,0 2,2 7,2 11,3 15,9 19,2 21,2 20,4 16,6 11,7 3,8 2,5 11,2

1901.-1930. 0,6 2,2 7,5 11,3 16,2 19,3 21,5 20,7 16,8 11,7 6,2 2,8 11,4

1911.-1940. 0,9 2,2 7,4 11,6 16,3 19,5 21,8 20,8 17,0 11,6 6,7 2,3 11,5

1921.-1950. 0,2 2,2 7,1 12,0 16,5 19,7 22,1 21,4 17,7 11,9 6,8 1,8 11,6

1931.-1960. 0,2 2,2 6,8 12,0 16,4 19,9 22,0 21,3 17,7 11,8 6,6 2,4 11,6

1941.-1970. -0,3 2,5 6,8 12,4 16,4 19,8 21,6 21,2 17,7 12,1 6,8 2,2 11,6

1951.-1980. 0,5 3,0 7,0 11,7 16,1 19,7 21,3 20,6 16,9 11,7 6,7 2,1 11,4

1961.-1990. 0,5 3,1 7,3 11,8 16,3 19,4 21,3 20,6 17,0 11,9 6,4 2,0 11,5

1971.-2000. 1,5 3,6 7,8 11,9 16,7 19,6 21,7 21,3 17,0 11,7 6,2 2,6 11,8

1981.-2010. 1,7 3,7 8,0 12,6 17,3 20,2 22,4 21,9 17,3 12,4 6,9 2,7 12,3

1871.-1900. 7,1 6,1 5,5 5,8 5,4 5,0 3,9 3,7 4,3 5,7 7,0 7,1 5,6

1881.-1910. 6,9 6,3 5,9 5,9 5,4 5,1 4,0 3,6 4,4 5,9 6,9 7,5 5,6

1891.-1920. 6,9 5,9 5,9 5,9 5,6 5,1 4,3 3,8 4,6 5,8 7,0 7,5 5,7

1901.-1930. 7,1 6,4 6,2 6,3 5,7 5,4 4,4 4,1 5,2 6,2 7,2 7,9 6,0

1911.-1940. 7,8 6,3 6,4 6,6 6,1 5,6 4,5 4,5 5,3 6,6 7,7 8,1 6,3

1921.-1950. 7,8 6,7 6,4 6,5 6,1 5,7 4,4 4,3 5,2 6,4 7,9 8,1 6,3

1931.-1960. 7,6 6,8 6,4 6,3 6,1 5,6 4,4 4,2 4,9 6,3 7,9 7,9 6,2

1941.-1970. 7,4 6,9 6,5 6,1 5,9 5,5 4,4 4,3 4,7 5,8 7,8 7,9 6,1

1951.-1980. 7,6 7,0 6,6 6,3 6,0 5,6 4,7 4,7 4,9 5,9 7,7 7,7 6,2

1961.-1990. 7,6 6,9 6,6 6,4 6,1 5,8 4,8 4,8 4,9 5,8 7,5 7,7 6,2

1971.-2000. 7,4 6,5 6,5 6,6 6,0 5,9 4,9 4,7 5,2 6,2 7,5 7,5 6,2

1981.-2010. 7,2 6,4 6,5 6,5 5,8 5,8 4,8 4,8 5,4 6,2 7,3 7,7 6,2

1871.-1900. 46 44 53 71 91 104 80 87 79 110 75 58 898

1881.-1910. 45 39 55 73 77 101 78 85 80 103 71 64 871

1891.-1920. 50 39 58 70 78 98 90 80 90 98 72 68 891

1901.-1930. 46 53 58 73 80 92 84 78 99 100 80 67 900

1911.-1940. 50 44 59 69 89 92 82 79 93 110 80 62 909

1921.-1950. 49 55 47 64 88 89 70 76 75 98 95 59 865

1931.-1960. 56 54 47 59 86 95 79 74 80 88 89 67 864

1941.-1970. 56 53 48 64 84 100 87 79 73 65 96 71 876

1951.-1980. 57 45 54 70 85 101 98 88 82 69 86 68 903

1961.-1990. 53 47 58 65 83 101 87 91 81 70 85 62 883

1971.-2000. 47,3 43,2 53,8 59,8 77,2 93,6 84,5 87,4 87,1 83,5 82,3 62,0 861,6

1981.-2010. 48,6 43,9 56,4 60,2 73,5 94,0 81,7 92,1 94,6 81,8 78,2 65,1 870,0

1.5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. godine, prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè

Sije-èanj

Velja-èa

Ožu-jak

Tra-vanj

Svi-banj

Li-panj

Sr-panj

Kolo-voz

Ru-jan

Listo-pad

Stu-deni

Prosi-nac

Globalno

sunèevo

zraèenje2(kJ/cm )

RazdobljeGo-dina

Srednja

mjeseèna

i godišnja

temperatura

zraka ( C)°

Srednja

mjeseèna

i godišnja

naoblaka

(desetine

zastrtog

neba)

Mjeseène

i godišnje

kolièine

oborine

(mm)

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

50

Srednje mjeseène i godišnje temperature zraka, °C

2003.-2012. 2,2 3,2 8,8 13,7 17,9 21,6 23,4 22,6 17,8 12,5 8,2 3,3 12,9

2003. 0,5 -0,1 8,9 11,9 20,4 24,5 23,6 25,8 17,0 10,1 9,4 3,0 12,9

2004. 0,9 4,0 6,7 12,5 15,6 19,6 21,7 21,7 17,0 13,9 7,7 2,9 12,0

2005. 2,0 -0,1 6,8 12,7 17,5 20,5 22,1 19,2 17,5 13,1 6,0 2,6 11,7

2006. -0,1 2,8 6,4 13,5 16,7 21,2 24,7 19,3 18,8 14,6 9,9 5,2 12,8

2007. 7,5 8,1 10,2 15,9 18,8 22,7 23,8 22,1 15,5 11,2 6,1 1,4 13,6

2008. 3,8 6,8 8,3 13,0 18,2 21,6 22,8 22,5 16,5 14,0 8,8 4,3 13,4

2009. 0,0 4,1 8,4 15,8 19,2 20,2 23,2 23,6 19,7 12,7 9,3 4,1 13,4

2010. 0,3 3,6 7,8 13,3 16,7 21,0 24,1 21,7 15,9 10,6 9,9 1,7 12,2

2011. 3,1 2,9 8,7 14,9 18,1 21,6 22,9 24,3 21,4 11,7 4,3 4,8 13,2

2012. 3,8 -0,2 11,5 13,3 17,5 22,9 25,0 25,4 18,9 12,9 10,0 2,8 13,7

Srednji tlak zraka, hPa (visina barometra 162,5 m)

2003.-2012. 999,5 998,1 997,7 995,0 995,8 995,7 995,5 995,6 998,8 998,8 998,2 999,1 997,3

2003. 996,6 1 002,5 1 002,9 996,4 997,5 996,2 995,6 996,5 1 000,7 995,0 1 000,6 1 001,3 998,5

2004. 993,3 999,2 1 001,4 994,0 994,2 997,1 996,6 995,1 1000,9 996,9 999,3 1 001,8 997,5

2005. 1 001,2 996,9 997,2 995,4 996,9 997,9 994,9 995,9 999,2 1 003,1 999,3 997,3 997,9

2006. 1 006,3 995,4 992,1 993,9 997,2 998,9 999,1 992,5 998,2 998,7 1 000,4 1 007,8 998,4

2007. 999,9 994,4 995,9 1 000,0 992,4 993,8 994,9 995,0 998,6 1 002,1 998,5 1 005,0 997,5

2008. 1 003,6 1 007,5 988,9 991,5 995,8 995,4 995,0 995,2 997,6 999,6 996,9 999,7 997,2

2009. 997,3 993,2 993,0 994,9 998,3 994,1 995,8 997,6 999,3 997,2 994,7 990,5 995,5

2010. 995,1 987,8 997,9 998,1 991,5 993,1 995,9 995,0 996,3 997,7 989,0 993,1 994,2

2011. 1 001,1 1 000,3 1 003,1 997,3 998,8 996,2 992,0 995,9 998,1 1 002,5 1 006,5 998,3 999,2

2012. 1 000,8 1 003,4 1 004,4 988,4 995,5 994,9 995,2 997,0 997,1 995,3 996,8 996,3 997,1

Srednja relativna vlažnost zraka, %

2003.-2012. 76 69 62 59 61 64 61 63 69 76 79 80 68

2003. 81 70 56 54 53 60 59 54 66 80 82 81 66

2004. 79 75 68 72 62 71 67 68 70 85 76 83 73

2005. 74 76 63 58 32 31 38 76 77 75 82 77 71

2006. 74 67 64 62 63 61 57 73 72 73 73 80 68

2007. 73 70 62 49 62 63 56 66 71 76 74 83 67

2008. 78 59 69 61 60 69 63 63 66 73 78 81 68

2009. 80 67 61 60 61 64 63 61 65 70 80 79 68

2010. 79 75 65 60 67 63 61 69 76 76 80 78 71

2011. 76 67 59 55 57 63 59 58 60 72 84 80 66

2012. 67 64 51 60 60 62 56 46 68 78 80 80 64

Srednja mjeseèna i godišnja naoblaka, (desetine zastrtog neba)

2003.-2012. 7,2 6,8 6,6 6,2 5,7 5,6 4,9 4,9 5,5 6,3 7,3 7,6 6,2

2003. 7,4 5,4 5,3 6,2 4,8 4,3 4,7 3,8 4,3 6,6 6,4 6,3 5,5

2004. 7,0 7,5 7,1 7,8 5,3 6,1 5,4 4,9 5,8 7,2 7,7 7,8 6,6

2005. 5,3 7,2 6,3 5,8 5,4 5,3 5,1 6,4 6,1 6,2 8,6 7,7 6,3

2006. 7,4 7,2 7,4 7,0 6,5 6,0 4,2 7,2 4,4 5,2 6,9 7,8 6,4

2007. 6,0 7,0 6,7 4,4 5,4 5,8 4,1 6,2 5,7 6,9 7,4 8,7 6,2

2008. 7,5 5,1 7,6 6,7 5,5 6,4 5,7 4,1 6,6 5,6 6,8 8,3 6,3

2009. 8,8 7,3 7,5 6,4 5,7 6,1 4,2 4,7 5,6 6,2 7,0 8,5 6,5

2010. 9,2 8,0 7,2 6,1 7,7 6,4 5,8 5,8 6,9 7,2 7,0 7,4 7,0

2011. 8,0 7,0 6,4 6,1 4,9 5,8 6,2 3,9 4,0 5,8 7,3 7,3 6,1

2012. 5,2 6,6 4,1 5,9 5,4 4,2 3,5 2,6 5,7 6,1 7,9 6,7 5,3

1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

51

Apsolutne maksimalne temperature zraka, °C

2003. - 2012. 17,0 20,8 23,6 29,8 33,4 36,2 38,2 38,0 33,0 25,9 22,0 19,1 38,2

dan 19. 25. 18. 29. 27. 30. 20. 24. 11. 7. 5. 25. 20.VII.

godina 2007. 2008. 2004. 2012. 2008. 2012. 2007. 2012. 2011. 2009. 2012. 2009. 2007.

2003. 15,5 13,5 23,0 25,0 32,6 35,9 35,6 36,7 27,8 24,5 21,7 13,5 36,7

dan 3. 28. 30. 26. 8. 24. 21. 13. 22. 3. 1. 6. 13. VIII.

2004. 13,6 18,0 23,6 24,5 28,0 33,0 34,7 31,9 27,0 22,5 18,0 14,0 34,7

dan 14. 5. 18. 23. 20. 11. 22. 19. 14. 7. 1 . 4. 22. VII.

2005. 14,3 9,0 23,0 24,4 32,5 32,0 33,7 29,6 28,7 22,6 18,8 12,1 33,7

dan 8. 12. 18. 27. 30. 25. 29. 2. 2. 23. 5. 3. 29. VII.

2006. 10,0 15,6 20,6 26,3 29,2 35,2 34,0 30,1 29,1 25,0 19,7 18,0 35,2

dan 21. 18. 27. 25. 23. 26. 27. 19. 4. 3. 17. 6. 26. VI.

2007. 17,0 16,8 20,0 26,9 31,0 35,1 38,2 31,8 26,9 22,5 15,5 12,0 38,2

dan 19. 22. 14. 29. 25. 21. 20. 16. 17. 3. 23. 3. 20. VII.

2008. 15,0 20,8 21,0 23,4 33,4 33,5 33,3 32,8 31,9 23,7 20,7 12,6 33,5

dan 12. 25. 2. 20. 27. 23. 3. 4. 6. 29. 2. 1 . 23. VI.

2009. 13,2 15,9 18,6 25,0 31,6 34,0 35,0 34,9 30,5 25,9 18,0 19,1 35,0

dan 20. 6. 28. 8. 26. 19. 23. 2. 3. 7. 16. 25. 23. VII.

2010. 10,7 15,5 21,2 27 29,2 33,7 35,6 31,7 24,2 20,8 19,7 16,6 35,6

dan 1. 25. 29. 30. 25. 12. 23. 27. 15. 5. 5. 8. 23. VII.

2011. 15,5 15,5 23 26,2 31,8 33,3 37,6 36,3 33,0 25,5 19,1 16,2 37,6

dan 9. 7. 25. 7. 27. 22. 14. 24. 11. 2. 5. 4. 14. VII.

2012. 12,4 17,6 23,5 29,8 30,1 36,2 35,9 38,0 30,0 24,3 22,0 14,5 38,0

dan 23. 29. 29. 29. 12. 30. 1. 24. 11. 6. 5. 25. 24. VII.

Apsolutne minimalne temperature zraka, °C

2003. - 2012. -11,3 -12,5 -9,7 -0,4 3,5 8,7 11,4 8,4 7,0 -2,0 -3,8 -15,6 -15,6

dan 13. 10. 2. 7. 10. 1. 31. 31. 29. 26. 21. 20. 20. XII.

godina 2003. 2005. 2005. 2003. 2005. 2010. 2007. 2010. 2008. 2003. 2011. 2009. 2009.

2003. -11,3 -8,0 -1,5 -0,4 9,5 15,0 14,8 13,4 8,6 -2,0 0,1 -6,6 -11,3

dan 13. 15. 23. 7. 16. 3. 14. 31. 27. 26. 13. 26. 13.I.

2004. -8,4 -4,6 -4,0 2,0 5,8 12,1 11,6 13,7 9,1 4,4 -2,6 -4,5 -8,4

dan 24. 13. 6. 8. 24. 3. 12. 28. 24. 18. 26. 23. 24.I.

2005. -10,5 -12,5 -9,7 2,5 3,5 9,2 12,0 10,5 10,0 3,4 -1,8 -7,0 -12,5

dan 31. 10. 2. 22. 10. 10. 6. 8. 19. 19. 25. 31. 10.II.

2006. -11,0 -8,8 -4,5 2,2 6,4 9,1 15,7 9,2 10,9 2,0 -1,2 -2,8 -11,0

dan 23. 7. 1. 7. 1. 3. 5. 31. 1. 31. 4. 28. 23.I.

2007. -4,3 -0,4 1,4 4,0 8,8 12,6 11,4 13,4 8,2 2,4 -3,1 -4,9 -4,9

dan 27. 5. 20. 6. 1. 1. 31. 1. 20. 20. 29. 22. 22. XII.

2008. -4,5 -5,9 -0,5 4,5 9,4 12,0 13,2 13,1 7,0 5,4 -3,6 -4,4 -5,9

dan 5. 17. 19. 6. 8. 15. 23. 25. 29. 18. 28. 31. 17.II.

2009. -9,4 -3,7 0,4 8,2 9,3 10,1 13,0 13,5 12,5 2,8 0,6 -15,6 -15,6

dan 10. 18. 25. 25. 3. 1. 11. 31. 7. 20. 1. 20. 20.XII.

2010. -8,0 -5,6 -3,2 3,4 8,2 8,7 13,6 8,4 8,4 1,5 -0,4 -9,6 -9,6

dan 21. 2. 6. 3. 19. 1. 26. 31. 20. 28. 28. 19. 19. XII.

2011. -5,2 -5,8 -2,9 5,5 5,2 11,4 12,2 12,9 12,5 1,4 -3,8 -4,5 -5,8

dan 1. 24. 9. 14. 4. 20. 3. 11. 20. 18. 21. 21. 24. II.

2012. -7,4 -11,6 -1,0 1,7 6,8 10,3 14,2 13,1 7,6 0,3 2,1 -10,5 -11,6

dan 31. 9. 7. 10. 18. 6. 23. 12. 21. 30. 30. 13. 9. II.

52

1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

53

Mjeseène i godišnje kolièine oborine, mm

2003.-2012. 47,4 41,8 50,7 58,4 62,4 88,3 85,9 84,8 94,2 80,7 68,6 67,6 830,7

2003. 73,1 30,5 8,1 28,9 19,8 75,2 78,6 17,4 106,6 103,2 54,4 28,6 624,4

2004. 63,4 53,2 67,3 126,0 55,5 91,7 102,5 60,4 81,7 195,8 45,4 50,0 992,9

2005. 22,0 71,7 47,9 62,2 73,1 68,1 164,4 175,7 72,0 31,7 86,9 112,4 988,1

2006. 39,4 42,3 56,4 110,9 84,6 36,7 38,3 183,8 63,2 17,8 46,4 34,1 753,9

2007. 62,8 42,2 75,0 4,2 64,6 86,1 66,5 109,7 160,2 109,7 57,5 57,4 895,9

2008. 8,2 9,1 104,5 33,9 48,1 123,5 92,0 58,3 48,3 69,7 75,8 97,1 768,5

2009. 88,0 38,9 43,4 66,3 27,5 81,9 80,1 97,3 28,3 72,2 87,8 83,1 794,8

2010. 86,1 74,9 60,3 65,7 124,0 90,1 122,0 113,9 192,8 38,9 119,7 66,7 1 155,1

2011. 13,6 13,3 39,6 40,5 37,1 85,3 75,0 16,4 57,3 72,0 0,7 70,0 520,8

2012. 17,3 42,2 4,3 45,6 89,8 144,0 39,8 14,7 131,1 96,3 111,1 76,5 812,7

Maksimalne dnevne kolièine oborine. mm

2003. - 2012. 31,6 27,0 39,5 34,3 32,2 45,3 61,2 36,5 55,0 62,4 37,6 30,7 62,4

dan 22. 5. 20. 30. 5. 27. 18. 4. 25. 31. 30. 6. 31. X.

godina 2009. 2003. 2007. 2009. 2007. 2009. 2010. 2009. 2004. 2004. 2012. 2005. 2004.

2003. 17,9 27,0 3,5 15,9 13,7 30,7 22,0 5,2 26,1 28,1 18,4 18,9 30,7

dan 7. 5. 4. 11. 21. 10. 2. 2. 1. 5. 18. 22. 10. VI.

2004. 17,8 16,9 27,6 18,9 13,8 16,0 32,4 25,1 55,0 62,4 17,0 12,5 62,4

dan 15. 24. 24. 6. 5. 13. 2. 27. 25. 31. 14. 27. 31. X.

2005. 7,6 12,9 21,2 23,6 17,7 16,7 31,3 30,4 29,3 16,8 25,3 30,7 31,3

dan 25. 14. 28. 10. 18. 16. 9. 12. 30. 5. 27. 6. 9. VII.

2006. 23,4 12,9 22,9 22,8 24,0 13,5 17,0 27,0 19,1 13,0 18,5 13,1 27,0

dan 2. 25. 11. 4. 31. 3. 8. 25. 17. 5. 23. 10. 25.VIII.

2007. 26,7 25,8 39,5 1,8 32,2 19,0 24,1 32,4 33,5 25,7 18,8 14,1 39,5

dan 27. 5. 20. 6. 1. 1. 31. 1. 20. 20. 29. 22. 20.III.

2008. 3,2 7,7 31,6 11,6 27,4 33,1 25,2 22,2 13,7 23,8 24,7 18,6 33,1

dan 14. 3. 24. 13. 22. 7. 24. 9. 8. 4. 8. 18. 7. VI.

2009. 31,6 12,4 13,9 34,3 13,8 45,3 22,7 36,5 10,7 23,1 24,6 22,0 45,3

dan 22. 8. 30. 30. 1. 27. 19. 4. 11. 13. 3. 9. 27.VI.

2010. 20,6 15,9 21,0 24,4 29,1 17,5 61,2 34,1 40,6 11,0 22,2 19,5 61,2

dan 1. 27. 11. 5. 16. 20. 18. 6. 26. 6. 29. 3. 18. VII.

2011. 8,4 6,6 15,6 15,1 12,1 24,7 17,7 13,8 29,9 25,7 0,3 22,8 29,9

dan 20. 17. 17. 13. 16. 10. 29. 9. 20. 21. 24. 17. 20. IX.

2012. 4,7 10,7 2,6 12,1 15,2 40,2 19,1 13,2 54,4 26,3 37,6 18,5 54,4

dan 3. 13. 13. 6. 22. 2. 25. 27. 13. 28. 30. 5. 13. IX.

Trajanje sijanja sunca, sati

2003. - 2012. 76,9 99,1 147,8 193,8 251,3 258,0 287,5 271,4 189,5 133,0 75,6 54,2 2 038,1

2003. 87,3 117,8 183,8 180,8 272,5 287,3 297,0 303,3 214,1 122,4 86,9 98,3 2 251,5

2004. 87,5 91,8 127,7 121,5 256,2 220,4 260,6 289,0 163,5 96,8 80,4 43,5 1 838,9

2005. 120,1 85,1 166,2 203,3 253,2 282,6 254,5 178,5 166,8 153,5 35,7 62,0 1 961,5

2006. 59,0 89,1 127,6 185,6 234,7 267,3 319,6 187,3 224,7 175,3 108,2 52,1 2 030,5

2007. 127,4 97,7 135,8 283,9 257,3 267,9 339,6 235,1 193,7 109,5 84,6 24,0 2 156,5

2008. 51,5 145,2 110,1 175,5 257,9 228,6 263,0 300,4 139,9 145,0 84,7 39,4 1 941,2

2009. 32,7 86,3 115,8 196,5 250,3 224,4 305,1 293,4 200,9 150,6 79,9 39,4 1 975,3

2010. 26,4 63,1 120,7 194,3 178,8 254,3 280,3 260,5 142,2 106,0 83,2 52,6 1 762,4

2011. 54,0 98,1 164,4 200,6 288,6 243,0 245,5 317,0 258,3 137,5 55,1 57,4 2 119,5

2012. 123,1 117,1 225,8 195,6 263,6 304,4 310,3 349,4 190,6 133,0 57,0 73,7 2 343,6

1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

Srednja jaèina vjetra, Bouf

2003. - 2012. 1,4 1,5 1,7 1,6 1,6 1,5 1,4 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,4

2003. 0,8 1,2 1,6 1,8 1,4 1,5 1,4 1,2 1,4 1,5 1,4 1,3 1,4

2004. 1,5 1,6 1,7 1,6 1,6 1,5 1,3 1,4 1,5 1,3 1,6 1,3 1,5

2005. 1,7 1,3 1,5 1,8 1,5 1,5 1,6 1,3 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5

2006. 1,3 1,6 1,8 1,4 1,5 1,4 1,3 1,4 1,2 1,2 1,4 1,1 1,4

2007. 1,7 1,4 1,6 1,6 1,6 1,5 1,4 1,2 1,4 1,4 1,4 1,1 1,4

2008. 1,1 1,6 1,7 1,6 1,6 1,4 1,5 1,3 1,4 1,3 1,3 1,5 1,4

2009. 1,3 1,6 1,8 1,7 1,5 1,4 1,3 1,4 1,3 1,4 1,3 1,5 1,5

2010. 1,3 1,6 1,9 1,6 1,7 1,7 1,3 1,3 1,2 1,1 1,5 1,5 1,5

2011. 1,6 1,4 1,6 1,5 1,4 1,5 1,5 1,3 1,5 1,2 1,0 1,4 1,4

2012. 1,7 1,8 1,5 1,8 1,6 1,4 1,5 1,2 1,2 1,1 1,3 1,4 1,5

1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

54

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

2003. - - - 1 22 29 28 30 5 - - - 115

2004. - - - - 4 17 22 27 7 - - - 77

2005. - - - - 12 21 23 12 8 - - - 76

2006. - - - 1 9 18 29 13 5 1 - - 76

2007. - - - 2 11 23 28 23 3 - - - 90

2008. - - - - 11 18 27 26 11 - - - 93

2009. - - - - 17 20 28 28 13 4 - - 110

2010. - - - 1 6 19 27 23 - - - - 76

2011. - - - 1 14 27 24 29 21 2 - - 118

2012. - - - 4 12 23 28 31 13 - - - 111

2003. - - - - 5 19 13 26 - - - - 63

2004. - - - - - 4 12 5 - - - - 21

2005. - - - - 3 6 8 - - - - - 17

2006. - - - - - 13 19 1 - - - - 33

2007. - - - - 4 10 16 4 - - - - 34

2008. - - - - 2 11 11 7 3 - - - 34

2009. - - - - 3 5 11 12 1 - - - 32

2010. - - - - - - 8 15 3 - - - 26

2011. - - - - 1 7 12 15 9 - - - 44

2012. - - - - 1 11 18 21 1 - - - 52

1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè

Sije-èanj

Velja-èa

Ožu-jak

Tra-vanj

Svi-banj

Li-panj

Sr-panj

Kolo-voz

Ru-jan

Listo-pad

Stu-deni

Prosi-nac

Broj toplih

dana

(maksimalna

temperatura

veæa ili

jednaka

25,0 C)°

GodinaGo-dina

Broj vruæih

dana

(maksimalna

temperatura

veæa ili

jednaka

30,0 C)°

55

2003. 1 7 5 2 4 6 4 9 12 1 4 3 58

2004. 2 - 1 2 4 - 6 5 3 2 3 - 28

2005. 6 3 1 3 6 2 7 3 2 5 - - 38

2006. 1 2 1 3 3 1 8 1 6 3 1 - 30

2007. 3 1 4 8 2 2 9 3 2 4 2 - 40

2008. 3 5 2 2 5 1 2 6 1 4 4 - 35

2009. - - - 1 1 2 11 3 4 3 1 - 26

2010. - 1 - 3 - 4 6 3 4 3 3 - 27

2011. 2 4 7 4 5 4 4 8 9 8 5 2 62

2012. 4 2 10 5 3 8 12 16 5 5 1 5 76

2003. 17 11 10 9 4 1 3 4 7 12 11 13 102

2004. 13 13 16 19 6 11 7 2 11 15 18 20 151

2005. 8 15 11 10 7 3 9 12 9 10 22 15 131

2006. 16 14 12 13 8 6 2 10 4 2 12 18 117

2007. 8 11 13 3 7 4 2 6 6 16 14 23 113

2008. 18 6 15 11 5 9 5 2 11 5 14 20 121

2009. 26 11 14 9 6 8 2 4 10 8 12 20 130

2010. 25 17 11 11 15 10 9 8 13 13 12 13 157

2011. 21 16 13 7 5 8 7 3 1 15 17 14 127

2012. 6 11 2 8 7 4 4 - 9 13 17 16 97

2003. 8 3 - - - - - - - - - - 11

2004. 1 - - - - - - - - - - 3 4

2005. 4 6 2 - - - - - - - - - 12

2006. 5 5 - - - - - - - - - - 10

2007. - - - - - - - - - - - 8 8

2008. 2 - - - - - - - - - - 3 5

2009. 12 - - - - - - - - - - 5 17

2010. 5 2 - - - - - - - - - 7 14

2011. 3 - - - - - - - - - 2 - 5

2012. 1 13 - - - - - - - - - 2 16

2003. 19 24 3 1 - - - - - 3 - 15 65

2004. 20 9 8 - - - - - - - 4 14 55

2005. 20 17 11 - - - - - - - 6 13 67

2006. 20 14 10 - - - - - - - 1 9 54

2007. 5 1 - - - - - - - - 5 18 29

2008. 12 7 3 - - - - - - - 3 6 31

2009. 18 10 - - - - - - - - - 8 36

2010. 18 13 7 - - - - - - - 2 20 60

2011. 16 13 6 - - - - - - - 12 11 58

2012. 14 20 2 - - - - - - - - 11 47

1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)

Sije-èanj

Velja-èa

Ožu-jak

Tra-vanj

Svi-banj

Li-panj

Sr-panj

Kolo-voz

Ru-jan

Listo-pad

Stu-deni

Prosi-nac

Broj

vedrih dana

(srednja

dnevna

naoblaka

manja od

2 desetine)

GodinaGo-dina

Broj

oblaènih

dana

(srednja

dnevna

naoblaka

veæa od

8 desetina)

Broj

studenih

dana

(maksimalna

temperatura

manja od

0,0 °C)

Broj hladnih

dana

(minimalna

temperatura

manja od

0,0 °C)

56

2003. 15 7 7 8 4 10 13 7 13 12 11 9 116

2004. 11 10 9 18 14 13 12 11 8 12 11 12 141

2005. 9 15 13 11 10 11 16 16 10 8 19 15 153

2006. 8 12 11 15 13 9 10 21 6 6 8 7 126

2007. 9 10 14 8 13 14 9 13 12 15 12 15 144

2008. 11 5 19 13 10 15 12 7 11 6 14 18 141

2009. 14 12 11 16 11 14 12 9 11 9 11 19 149

2010. 13 15 10 13 18 13 9 9 18 9 16 13 156

2011. 6 6 8 9 12 13 12 4 8 9 3 11 101

2012. 9 13 5 13 16 10 9 4 11 14 15 13 132

2003. 20 22 - - - - - - - - - - 42

2004. 4 6 6 - - - - - - - - - 16

2005. 10 23 12 - - - - - - - 2 5 52

2006. 5 2 4 - - - - - - - - - 11

2007. 2 - - - - - - - - - 2 17 21

2008. 9 - 2 - - - - - - - - - 11

2009. 19 2 - - - - - - - - - 8 29

2010. 8 15 5 - - - - - - - - 13 41

2011. 6 1 1 - - - - - - - - - 8

2012. - 18 - - - - - - - - - 8 26

2003. - - - - - - - - - - - - -

2004. - - - - - - - - - - - - -

2005. - - - - 2 - - - - - - - 2

2006. - - - - - - - - - - - - -

2007. - - - - - - - - - - - - -

2008. - - - - - 1 - 1 - - - - 2

2009. - - - - - - - - - - - - -

2010. - - 1 - - - - - - - - - 1

2011. - - - - - - - - - - - - -

2012. - - - - - - - - - - - - -

2003. - - - - - - 1 - 1 - - 1 3

2004. - - 1 - - - 1 1 - - 2 - 5

2005. 2 - - 1 - 1 - - - - - - 4

2006. - - 2 1 - - 1 - - - 1 - 5

2007. 2 - 1 - 1 - 2 2 2 1 - - 11

2008. - - - - - 1 4 3 - 1 - 2 11

2009. - - - - - - - - - - - - -

2010. - - 1 - 1 1 - - - - - 1 4

2011. - - - 1 1 - - - - - - 1 3

2012. - 1 - - 1 1 2 - - - - 1 6

1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)

Sije-èanj

Velja-èa

Ožu-jak

Tra-vanj

Svi-banj

Li-panj

Sr-panj

Kolo-voz

Ru-jan

Listo-pad

Stu-deni

Prosi-nac

Broj dana

s oborinom

(kolièine

oborina

veæe ili

jednake

0,1 mm)

GodinaGo-dina

Broj dana

sa snijegom

(oborina

veæa ili

jednaka

1 cm)

Broj dana

s tuèom

Broj dana

s olujnim

vjetrom

(8 ili više

po Beafortu)

1861. g. poèinje s radom Zagrebaèka meteorološka postaja na Grièu»Grièki top« pucnjem oznaèava podne od 1. sijeènja 1877. godine. Uveo ga je gospodin IVAN STOŽIR motriteljmeteorološke postaje Griè.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

57

1.8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012.

Zagreb - Maksimir 743,3 99 0 1 0 0Puntijarka - Medvednica 1 028,4 117 1 11 18 29

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Služba za kvalitetu zraka

1.9. Godišnje i amonijaka u 2012.

taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata

kg/ha

Zagreb-Maksimir 3,60 3,60 4,36Puntijarka-Medvednica 3,50 3,16 3,47

1.10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012.

Zagreb-3

kategorija

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Državna mreža za trajno praæenje kvalitete zraka

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Služba za kvalitetu zraka

2RR - analizirana kolièina oborine, L/mAN - broj analiziranih uzorakaAN - broj kiselih oborina

dušikov dioksid, NO ( g/m ) C 45,07 30,70 26,362 sr.

C 137,35 100,58 85,46M

3sumporov dioksid, SO (µg/m ) C 3,61 3,89 1,472 sr.

C 21,85 26,55 11,15M

3ugljikov monoksid, CO (mg/m ) C 0,56 0,52 0,51sr.

C 2,46 2,66 2,52M

3ozon, O (µg/m ) C - - 50,503 sr.

C - - 105,10M

3benzen, C H (µg/m ) C 2,14 - -6 6 sr.

C 11,56 - -M

èestice aerosola C 30 27,68 27,94sr.3promjera do 10 mikrona, PM (µg/m ) C 139 129,68 123,4510 M

3kadmij, Cd u PM (ng/m ) C 0,125 - -10 sr.

C 0,865 - -M

3nikal, Ni u PM (ng/m ) C 0,499 - -10 sr.

C 4,796 - -M

3arsen, As u PM (ng/m ) C 0,330 - -10 sr.

C 3,177 - -M

3živa, Hg (µg/m ) C 0,017 - -sr.

C 0,219 - -M

3benzo(a)piren, B(a)P u PM (ng/m ) C 1,085 - -10 sr.

C 11,535 - -M

3µ

Zagreb-2

kategorija

Zagreb-1

kategorija

Parametar

Udio kiselihkiša u %kolièine

N - slabokiselih kiša

5,1 pH 5,6

N - srednjekiselih kiša

4,1 pH 5,0

N - jakokiselih kiša

3,0 pH 4,0RRA NA

2-SO - S4-NO - N3

+NH - N4

I*

II

I

I*

II

I

I

I

I

II

I I

Iobuhvatpodataka

66%

I I

II

I I

Zagreb-1: Vukovarska-Miramarska; Zagreb-2: Maksimirska-Mandlova; Zagreb-3: Sarajevska-Kauzlariæev prilazCsr. – srednja godišnja koncentracija iz 24-satnih koncentracija CM – maksimalna 24-satna koncentracija* – obuhvat podataka manji od 85 %, provedena uvjetna kategorizacijaKategorija I – èist ili neznatno oneèišæen zrak; II –oneèišæen zrak

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju

58

1.11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb

Maksimalne vrijednosti vodostaja (cm)

2003.-2012. 213 273 331 221 321 240 112 234 468 397 432 370 468

2003. -74 -155 -125 -138 -224 -249 -209 -266 -176 -46 177 40 177

2004. 46 -71 243 221 37 67 80 -177 2 293 320 167 320

2005. -36 -146 -68 105 70 -209 -15 234 213 256 183 295 295

2006. -42 55 210 40 321 240 -216 -60 33 -91 -63 20 321

2007. 0 99 18 -109 -179 -207 -42 -213 331 145 -49 -89 331

2008. -59 -61 107 157 -28 97 8 62 -218 10 60 292 292

2009. 213 237 331 206 -26 -29 112 -133 -49 -136 -58 370 370

2010. 8 273 91 -5 -16 10 -154 -127 468 47 246 363 468

2011. -34 -209 236 -184 -143 9 -41 -115 -134 202 -155 187 236

2012. -138 -168 -215 -55 -17 2 -178 -253 46 397 432 161 432

Srednje vrijednosti vodostaja (cm)

2003.-2012. -173 -184 -144 -135 -180 -192 -220 -229 -197 -166 -144 -107 -172

2003. -152 -215 -197 -203 -262 -285 -284 -299 -277 -211 -130 -184 -225

2004. -159 -190 -71 -30 -121 -159 -174 -231 -227 -74 -58 -140 -136

2005. -204 -252 -189 -106 -159 -250 -168 -113 -157 -103 -202 -80 -165

2006. -191 -179 -56 -92 -110 -145 -256 -199 -198 -230 -246 -197 -175

2007. -196 -135 -111 -200 -240 -242 -243 -261 -151 -124 -183 -188 -190

2008. -188 -205 -136 -74 -162 -118 -174 -183 -246 -239 -143 34 -153

2009. -124 -61 -139 -61 -161 -179 -170 -243 -228 -247 -191 -66 -156

2010. -134 -107 -102 -147 -150 -172 -248 -219 -34 -113 -44 21 -121

2011. -145 -230 -179 -226 -235 -175 -235 -253 -272 -205 -243 -199 -217

2012. -235 -260 -258 -205 -198 -198 -251 -286 -181 -114 -4 -69 -188

Minimalne vrijednosti vodostaja (cm)

2003.-2012. -275 -286 -280 -282 -289 -298 -304 -309 -299 -286 -284 -281 -309

2003. -210 -249 -248 -243 -289 -298 -304 -309 -299 -280 -232 -254 -309

2004. -242 -245 -209 -143 -194 -227 -242 -263 -276 -262 -196 -223 -276

2005. -264 -282 -279 -226 -230 -273 -256 -262 -238 -236 -260 -226 -282

2006. -246 -264 -181 -167 -209 -245 -278 -274 -268 -270 -284 -262 -284

2007. -259 -215 -205 -247 -270 -269 -286 -287 -268 -223 -233 -249 -287

2008. -257 -256 -256 -159 -220 -219 -243 -236 -269 -280 -224 -189 -280

2009. -230 -189 -226 -167 -214 -234 -239 -272 -276 -278 -260 -226 -278

2010. -227 -236 -167 -211 -227 -240 -269 -256 -248 -198 -188 -153 -269

2011. -223 -250 -262 -253 -259 -237 -269 -286 -291 -286 -278 -281 -291

2012. -275 -286 -280 -282 -246 -256 -277 -298 -281 -256 -208 -188 -298

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb2Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km

Maksimalna do sada zabilježena vrijednost vodostaja je 514 cm (26. listopada 1964.) dok je minimalna -338 cm (23. kolovoza 1993.).

1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb2Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km

3 3Maksimalna do sada zabilježena vrijednost protoka je 3 126 m /s (26. listopada 1964.) dok je minimalna 46,5 m /s (23. kolovoza 1993.).

59

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju

1.12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb

3Maksimalne vrijednosti protoka (m /s)

2003.-2012. 1 418 1 714 2 024 1 456 1 969 1 548 1 012 1 519 2 851 2 242 2 484 2 246 2 851

2003. 483 295 367 335 159 120 185 94 249 552 1 267 793 1 267

2004. 811 490 1 563 1 456 784 877 920 247 681 1 818 1 964 1 228 1 964

2005. 578 316 497 1 004 887 185 634 1 519 1 418 1 627 1 290 1 829 1 829

2006. 562 839 1 404 793 1 969 1 548 172 517 772 443 510 733 1 969

2007. 654 966 705 382 237 187 543 176 2 024 1 135 525 428 2 024

2008. 500 495 994 1 182 579 959 676 841 168 682 835 1 813 1 813

2009. 1 418 1 533 2 024 1 385 584 576 1 012 329 525 323 502 2 246 2 246

2010. 676 1 714 938 641 611 682 286 342 2 851 793 1 578 2 206 2 851

2011. 563 183 1 528 228 308 679 545 368 327 1 366 284 1 303 1 528

2012. 334 268 176 548 651 702 247 114 822 2 242 2 484 1 137 2 484

3Srednje vrijednosti protoka (m /s)

2003.-2012. 265 256 339 354 253 230 177 167 245 302 350 445 282

2003. 305 177 213 199 102 70,7 72,9 56,5 82,6 194 374 246 174

2004. 296 228 525 615 376 294 267 148 164 536 553 347 362

2005. 204 117 241 422 293 119 277 421 307 450 227 516 299

2006. 227 269 546 444 424 338 109 213 220 157 133 219 275

2007. 216 336 385 202 134 130 135 103 344 362 234 227 234

2008. 229 197 345 473 274 376 254 239 124 142 318 806 315

2009. 378 529 358 517 275 241 268 130 157 125 222 566 314

2010. 336 447 406 307 300 259 123 170 709 381 560 791 399

2011. 308 148 268 155 143 253 145 115 89.3 219 130 221 183

2012. 146 107 108 201 214 219 118 70,0 256 453 746 513 263

3Minimalne vrijednosti protoka (m /s)

2003.-2012. 82,3 69,2 76,2 73,8 65,9 56,9 51,5 47,4 55,9 69,2 71,5 75,0 47,4

2003. 183 120 121 129 65,9 56,9 51,5 47,4 55,9 76,2 146 112 47,4

2004. 130 126 185 323 213 154 130 98,6 81,1 100 209 160 81,1

2005. 97,1 73,8 77,4 155 149 84,9 109 100 136 139 103 155 73,8

2006. 124 97,1 239 269 185 126 78,6 83,6 91,6 88,9 71,5 100 71,5

2007. 104 173 190 123 88,9 90,2 69,2 68,1 91,6 160 144 120 68,1

2008. 107 109 109 276 165 166 129 139 90,2 76,2 158 218 76,2

2009. 149 218 155 260 175 142 135 86,2 81,1 78,6 103 155 78,6

2010. 153 139 260 180 153 133 90,2 109 121 202 220 288 90,2

2011. 160 118 100 114 104 138 90,2 69,2 63,8 69,2 78,6 75 63,8

2012. 82,3 69,2 76,2 73,8 125 109 79,8 56,9 75,0 109 189 227 56,9

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina

60

1900. 12 IV-V Kašina 19.I.

1901. 23 VII Zagreb, Šestine 19.XII.

1902. 31 VI Kraljev vrh, Èuèerje 24.X.

1903. 19 V-VI Pisarovina 19.VIII.

1904. 9 VI Lasinja 2.III.

1905. 89 VII-VIII Planina, Èuèerje 17.XII.

1906. 300 VIII Planina, Kašina 2.I.

1907. 61 V Kašina 18.VI.

1908. 26 VI-VII Zabok 22.II.

1909. 47 VIII-IX Pokuplje 8.X.

1910. 40 VI-VII Pokuplje 28.I.

1911. 26 V-VI Bistra, Kraljev vrh 18.X.

1912. 24 VI Pokuplje 29.VI.

1913. 23 VI Pokuplje 31.VII.

1914. 22 (VI) Metlika 24.III.

1915. 11 V Sv. Jana 7.XI.

1916. 18 VII Globoko 18.IX.

1917. 86 VII-VIII Stojdraga, Brežice 29.I.

1918. 25 VI Petrovina, Slavetiæ 29.I.

1919. 18 (V) Žumberaèka gora 28.XI.

1920. 65 VI Videm-Krško 17.X.

1921. 5 IV Brežice 25.XII.

1922. 10 VI Kalnik 22.II.

1923. 19 (V) Kalnik 27.II.

1924. 6 (VI) Kostanjevica 3.XII.

1925. 25 (VI) Brežice 1.VII.

1926. 8 VII Kašina 12.V.

1927. 4 IV Pokuplje 28.V.

1928. 28 VII-VIII Stojdraga, Brežice 25.VIII.

1929. 16 V TuropoIje 25.III.

1930. 16 IV Remete 31.VIII.

1931. 17 (V) Gorjanci 13.IV.

1932. 11 (V) Ivanèica 2.III.

1933. 26 V-VI Kašina, Markuševac 10.VI.

1934. 10 (V) Zagrebaèka gora 13.IX.

1935. 14 (V) Žumberaèka gora 31.III.

1936. 17 V-VI Oroslavlje, Zabok 1.XI.

1)1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba

Najjaèi potres u godini

2)IntenzitetoMCS

epicentar datum

Ukupan brojpotresa

61

1) 1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba (nastavak)

Najjaèi potres u godini

2)IntenzitetoMCS

epicentar datum

Ukupan brojpotresa

1937. 23 VI Pokuplje 10.III.

1938. 17 VIII Bilogora 27.III.

1939. 15 (V) Èrnomelj 18.IX.

1940. 22 VII Kostanjevica 9.III.

1941. 16 (V) Žumberaèka gora 9.XII.

1942. 5 IV Sv. Ivan Zelina 12.VI.

1943. 4 (IV) Nepoznat 30.VII.

1944. - - - -

1945. 1 (III) Nepoznat 22.IX.

1946. 11 (IV) Zagrebaèka gora 22.I.

1947. 14 (V) Sv. Ivan Žabno 16.VIII.

1948. 8 (VI) Nepoznat 27.IX.

1949. 15 VI Videm 10.VI.

1950. 25 V Pisarovina 1.XI.

1951. 14 V Krašiæ, Èrnomelj 1.II.

1952. 9 VI Kalnik 16.IX.

1953. 8 VII Artièe, Globoko 1.X.

1954. 9 VI Zlatar 7.VII.

1955. 14 VI Ozalj, Krašiæ 19.VII.

1956. 11 V Kašina 4.X.

1957. 9 (V) Nepoznat 15.XI.

1958. 6 (IV) Nepoznat 11.I.

1959. 6 (IV) Slovenija 1.I.

1960. 5 (V-VI) Slovenija 21.III.

1961. 4 IV Kašina 27.XI.

1962. 14 (III) Zagrebaèka gora 7.VI.

1963. 17 (VI) Okolica Karlovca 23.VI.

1964. 19 VII Bilogora 25.V.

1965. 16 IV Vlahoviæ, Sisak 7.IV.

1966. 25 VI-VII Topusko 11.XI.

1967. 12 V Krapinske Toplice 24.X.

1968. 9 V Petrinja 7.VIII.

1969. 18 IV-V Veliko Trgovišæe 18.IX.

1970. 25 V Vidovec, Planina 8.IV.

1971. 9 IV-V Desiniæ 3.XII.

1972. 18 IV Varaždin 11.IV.

1973. 36 VI-VII Ivanec 11.VI.

1974. 51 IV Petrinja 25.VII.

62

1975. 30 V-VI Zagreb 7.IX.

1976. 39 V-VI Draganiæi 28.XI.3)1977. 95 V-VI Sv. Ivan Zelina 16.II.

1978. 70 V-VI Novi Marof 23.XI.

1979. 27 V Sunja 19.I.

1980. 73 V Lasinja 17.VIII.

1981. 52 V-VI Zrinska gora 29.I.

1982. 31 VII Ivanèica 16.III.

1983. 45 V Sv. Ivan Zelina 21.IV.

1984. 51 VI Kostanjevica ob Krki 11.III.

1985. 65 IV-V Krško 20.VI.

1986. 38 IV-V Glina 10.I.

1987. 39 V Sv. Nedjelja 22.III.

1988. 66 V Ludbreg 12.VI.

1989. 103 V Samobor 7.IX.

1990. 259 VII Kraljev Vrh 3.IX.

1991. 92 V Veliko Trojstvo 4.III.

1992. 52 IV-V (2,8) Gornja Rijeka 22.IV.

1993. 185 VII Ludbreg 1.VI.

1994. 157 V-VI Pokupsko 7.VIII.

1995. 167 V Donja Stubica 16.II.

1996. 140 VI Petrinja 10.IX.

1997. 176 VI Sveti Matej (Kašina) 30.IV.

1998. 20 V-VI Sigetec (Koprivnica) 2.VI.

1999. 182 V Glina 16.V.

2000. 147 V-VI Kraljev Vrh 16.VI.

2001. 19 V Špièkovina 31.XII.

2002. 209 V Samobor 18.VIII.

2003. 520 VI Miljana 13.V.

2004. 464 IV Zagreb 8.I.

2005. 458 IV-V Varaždinske Toplice 7.XII.

2006. 586 VI-VII Plešivica 28.X.

2007. 404 V Ozalj 18.XII.

2008. 375 V-VI Gornji Èehi 5.III.

2009. 435 V Malunje 10.II.

2010. 493 V Galgovo 03.XI.

2011. 611 V Budaševo 17.IV.

2012. 515 IV Draganiæi 08.IX.

1) 1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba (nastavak)

Najjaèi potres u godini

2)IntenzitetoMCS

epicentar datum

Ukupan brojpotresa

1)Podaci se odnose na podruèje oko 80 km, uokolo Zagreba.2)Podaci u zagradama znaèe da intenzitet dotiènog potresa nije mogao biti sa sigurnošæu utvrðen.3)Uzeti su u obzir i podaci seizmološke postaje Puntijarka na kojoj se nalazi seizmograf velike osjetljivosti što je uzrok poveæanog broja ukupno registriranih potresa u odnosu na prethodne godine.

Izvor: PMF, Geofizièki zavodSeizmološka služba

63

Vodotoci -ukupno 480,00 496,22 304,01

Podsusedsko Dolje 4,10 3,50 Kašina s pritocima 55,50 22,20

Dubravica 6,50 4,50 Èuèerska reka s pritocima 25,80 13,50

Medpotoki 2,70 1,00 Vuger s pritocima 42,20 17,00

Vrapèak 14,60 10,50 Lomnica 8,50 8,50

Èrnomerec 10,00 7,50 Lipnica 16,70 6,10

Kustošak 8,50 7,50 Ograja 4,00 4,00

Kunišèak 3,90 1,50 Gustelin 3,60 3,60

Jelenovec I i II 4,20 1,20 Moèirad 3,75 3,75

Zelengaj 1,80 0,50 Skupni Èreti 4,76 4,76

Kraljevec I i II 2,71 1,80 Bukovica 6,00 6,00

Kraljevaèki potok 3,90 0,50 Kikeljnjak 3,20 3,20

Graèanski potok 2,90 2,50 Malièevac 2,50 2,50

Pustodol 2,60 1,50 Èrnec s pritocima 36,30 14,50

Ribnjak 1,50 1,00 Starèa 2,00 2,00

Èrna voda 4,80 2,80 Goštiraj 5,50 3,00

Dotršèina 2,20 0,50 Glavnièica s pritocima 35,80 14,50

Bliznec 16,60 8,60 Branovec 7,00 2,50

Štefanovec 11,60 8,50 Moravšèak 7,00 4,50

Dešæevec 2,00 1,00 Goranec 8,50 4,00

Trnava 17,00 11,00 Blaguša 8,00 5,00

Bidrovec 4,80 1,80 Rijeka Sava 74,20 74,20

Vidovec 6,50 2,50

Meliorativna kanalska mreža

(osnovna i detaljna) - ukupno 123,30 108,75

Vode 1. reda 22,92 19,12

Vode 4. reda 100,38 89,63

1.14. Stajaæe vode

aktivnešljunèare

Ukupno napuštenešljunèare

rukavciSave

umjetnajezera

jame i ostalo

Površinaha

Vrsta stajaæe vode

2012. 141 - 10 3 6 126 264,5

Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivno podruèje grada Zagreba, Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda

1.15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 - podruèje Grada Zagreba - iz programa održavanja u 2012.

Pripadnapovršina,

2km

Dužina, km

Održavano,km

Dužina,km

Održavano,km

U svrhu izgradnje sustavne obrane od poplave (bujica Medvednice), do sada je izgraðeno 19 brana i retencija3s retencionim volumenom od 2 035 150 m .

Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu, Služba zaštite od štetnog djelovanja voda

Pripadnapovršina,

2km

64

1857. 16 657 ... ... ... ...

1869. 19 857 9 724 10 133 ... ...

1880. 30 830 16 591 14 239 ... ...

1890. 40 268 20 816 19 452 ... 3,33

1900. 61 002 30 976 30 026 ... 64,37

1910. 79 038 39 737 39 301 ... 64,37

1921. 108 674 55 016 53 658 ... 64,37

1931. 185 581 92 105 93 476 44 231 64,37

1948. 279 623 129 669 149 954 109 800 74,99

1953. 350 829 162 721 188 108 126 679 235,74

1961. 430 802 201 195 229 607 156 580 495,60

1971. 602 205 285 530 316 675 213 628 497,95

1981. 768 700 361 513 407 187 265 521 1 261,54

1991. 933 914 441 120 491 794 319 997 1 715,55

2)2001. 779 145 363 992 415 153 275 464 641,36

2)2011. 790 017 369 339 420 678 303 441 641,32

2. Stanovništvo

Popis stanovništva

2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena

1368. godina 2 810 stanovnika (prema popisu kuæa),

1742. godina 5 600 stanovnika (prema popisu kuæa kanonika Pepelka),

1805. godina 7 706 stanovnika (popis stanovništva bez sveæenstva i plemstva),

1850. godina 16 036 stanovnika

2.2. 1)Stanovništvo i kuæanstva prema popisima

Broj stanovnika Brojkuæanstavaukupno muškarci žene

Površina2u km

1) Podaci su prikazani prema važeæoj upravno-teritorijalnoj podjeli u vrijeme popisa.2) Prekid serije, vidjeti Metodološka objašnjenja.

65

1)2.3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857. - 1991.

brojstanovnika

Grad Zagreb Naselje Zagreb

lanèaniindeksi

Broj stanovnika2na km

brojstanovnika

lanèaniindeksi

Broj stanovnika2na km

1857. 48 266 75 - 32 203 105 -

1869. 54 761 85 113,5 37 001 120 114,9

1880. 67 188 105 122,7 48 136 156 130,1

1890. 82 848 129 123,3 60 910 198 126,5

1900. 111 565 174 134,7 87 239 283 143,2

1910. 136 351 213 122,2 109 029 354 125,0

1921. 167 765 262 123,0 140 815 458 129,2

1931. 258 024 402 153,8 227 838 740 161,8

1948. 356 529 556 138,2 325 223 1 057 142,7

1953. 393 919 614 110,5 361 564 1 175 111,2

1961. 478 076 745 121,4 442 768 1 439 122,5

1971. 629 896 982 131,8 579 899 1 884 131,0

1981. 723 065 1 127 114,8 656 325 2 133 113,2

1991. 777 826 1 213 107,6 706 770 2 296 107,7

1)Podaci popisa svedeni na upravno-teritorijalnu podjelu odredenu Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u2 Republici Hrvatskoj (NN, br. 10 od 30. sijeènja 1997.). Površina Grada Zagreba 641,36 km2, naselje Zagreb 307,41 km .

Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991.

- prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997.

800 000

700 000

600 000

500 000

400 000

300 000

200 000

100 000

0

1857.

1869.

1880.

1890.

1900.

1910.

1921.

1931.

1948.

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

Grad Zagreb

Naselje Zagreb

66

Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011.

muškarci

010 00020 00030 00040 000

žene

0 10 000 20 000 30 000 40 000

godine

- 20 -

- 10 -

- 30 -

- 40 -

- 50 -

- 60 -

- 70 -

- 80 -

- 90 -

67

2-èlana

35,4%

3-èlana

27,6%

4-èlana

23,0%

5 i više

èlanova

14,0%

Privatna kucanstva

prema obiteljskom sastavu, Popis 2011.

obiteljska

kuãanstva

69,0% samaèka

kuãanstva

28,6%

neobiteljska

višeèlana

kuãanstva

Obiteljska kucanstva

prema broju èlanova, Popis 2011.

2,4%

Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

0-4 godine 41 093 21 026 20 067 5,2 5,7 4,8

5-9 35 654 18 305 17 349 4,5 4,9 4,1

10-14 39 312 20 283 19 029 5,0 5,5 4,5

15-19 40 842 20 866 19 976 5,2 5,6 4,8

20-24 46 680 23 276 23 404 5,9 6,3 5,6

25-29 58 404 28 768 29 636 7,4 7,8 7,0

30-34 62 626 30 565 32 061 7,9 8,3 7,6

35-39 58 375 28 344 30 031 7,4 7,7 7,1

40-44 54 948 26 535 28 413 6,9 7,2 6,8

45-49 53 705 25 378 28 327 6,8 6,9 6,7

50-54 55 435 25 153 30 282 7,0 6,8 7,2

55-59 56 383 25 728 30 655 7,1 7,0 7,3

60-64 49 790 21 911 27 879 6,3 5,9 6,6

65-69 39 419 16 529 22 890 5,0 4,5 5,4

70-74 37 025 15 721 21 304 4,7 4,2 5,1

75-79 29 258 11 348 17 910 3,7 3,1 4,3

80-84 18 995 6 362 12 633 2,4 1,7 3,0

85-89 9 334 2 555 6 779 1,2 0,7 1,6

90-94 2 259 572 1 687 0,3 0,2 0,4

95 i više godina 480 114 366 0,1 0,0 0,1

2.4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

1) Podatak manji od 0,05%

1)

68

Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba,

Popis 2011.

0 - 14 godina,

14,7%

15 - 24 godine,

11,1%

25 - 64 godine,

56,9%

65 i više godina,

17,3%

2.5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011.

Osobe stare 95 i više godina Udjeli, %

ukupno muškarci ženeukupno muškarci žene

Ukupno 480 114 366 100 100 100

Navršene godine starosti:

95 godina 107 21 86 22,3 18,4 23,5

96 131 36 95 27,3 31,6 26,0

97 91 20 71 19,0 17,5 19,4

98 68 20 48 14,2 17,5 13,1

99 40 10 30 8,3 8,8 8,2

100 23 5 18 4,8 4,4 4,9

101 9 - 9 1,9 - 2,5

102 6 1 5 1,3 0,9 1,4

103 3 1 2 0,6 0,9 0,5

104 godine 2 - 2 0,4 - 0,5

69

Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba,

0

10

20

30

40

50

60

0 - 14 godina 15 - 24 godine 25 - 64 godine 65 i više godina

dobne skupine

%

2011.2001.

39,741,6

37,839,6

41,343,3

34 36 38 40 42 44godine

ukupno

muškarci

žene

2011.

2001.

prema Popisu 2001. i 2011.

Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba,

prema Popisu 2001. i 2011.

Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

0 - 6 godina 56 048 28 699 27 349 7,1 7,8 6,5

0 - 14 116 059 59 614 56 445 14,7 16,1 13,4

0 - 17 140 060 71 920 68 140 17,7 19,5 16,2

0 - 19 godina 156 901 80 480 76 421 19,9 21,8 18,2

Žene u fertilnoj dobi

svega:15 - 49 godina - - 191 848 - - 45,6

od toga: 20 - 29 godina - - 53 040 - - 12,6

Radno sposobno stanovništvo(15-64 godine) 537 188 256 524 280 664 68,0 69,5 66,7

60 i više godina 186 560 75 112 111 448 23,6 20,3 26,5

65 i više godina 136 770 53 201 83 569 17,3 14,4 19,9

75 i više godina 60 326 20 951 39 375 7,6 5,7 9,4

Prosjeèna starost 41,6 39,6 43,3 - - -

Indeks starenja 118,9 93,3 145,8 - - -

Koeficijent starosti 23,6 20,3 26,5 - - -

2.6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.

Broj stanovnika Udjeli, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

70

Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011.

37,8 38,0

39,339,8 40,0

40,440,9 40,9 41,1

42,2 42,4 42,743,5 43,8

44,2

46,0

47,2

36

38

40

42

44

46

48

SE

SV

ET

E

ST

EN

JEV

EC

DO

NJA

DU

BR

AV

A

NO

VI

ZA

GR

EB

ZA

PAD

GO

RN

JAD

UB

RA

VA

BR

EZ

OV

ICA

PE

ŠC

EN

ICA

ŽIT

NJA

K

PO

DS

LJE

ME

PO

DS

US

ED

VR

AP

CE

TR

EŠ

NJE

VK

A-J

UG

TR

EŠ

NJE

VK

A

SJE

VE

R

CR

NO

ME

RE

C

MA

KS

IMIR

TR

NJE

NO

VI

ZA

GR

EB

IST

OK

GO

RN

JIG

RA

D-

ME

DV

EŠ

CA

K

DO

NJI

GR

AD

Grad Zagreb

(41,6)

godine

Ukupno 673 958 309 725 364 233 100 100 100

Bez škole 4 926 1 050 3 876 0,7 0,4 1,1

1-3 razreda osnovne škole 2 285 373 1 912 0,3 0,1 0,5

4-7 razreda osnovne škole 26 094 5 608 20 486 3,9 1,8 5,6

Osnovna škola (8 razreda) 91 587 35 674 55 913 13,6 11,5 15,4

Srednje škole - ukupno 352 791 177 538 175 253 52,3 57,3 48,1

Industrijske i obrtnièke strukovne škole,škole za zanimanje u trajanju 1-3 godine 144 383 88 208 56 175 21,4 28,5 15,4i škole za KV i VKV radnike

Tehnièke i srodne strukovne škole,škole za zanimanje u trajanju 150 277 67 796 82 481 22,3 21,9 22,6od 4 godine ili više

Gimnazije 58 131 21 534 36 597 8,6 6,9 10,1

Visoko obrazovanje - ukupno 195 326 89 147 106 179 29,0 28,8 29,11)Struèni studij 48 015 21 718 26 297 7,1 7,0 7,2

2)Sveuèilišni studij 140 379 63 432 76 947 20,9 20,5 21,1

Doktorat znanosti 6 932 3 997 2 935 1,0 1,3 0,8

Nepoznato 949 335 614 0,2 0,1 0,2

2.7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

2.8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2011.

Broj nepismenih Struktura nepismenih, %

ukupno muškarci žene

Postotaknepismenihu ukupnom

Ukupno 713 270 330 008 383 262 2 166 542 1 624 0,30 100 100 100

10 - 19 godina 80 154 41 149 39 005 183 106 77 0,23 8,4 19,6 4,7

20 - 34 167 710 82 609 85 101 298 165 133 0,18 13,8 30,4 8,2

35 - 49 167 028 80 257 86 771 216 95 121 0,13 10,0 17,5 7,5

50 - 64 161 608 72 792 88 816 246 76 170 0,15 11,3 14,0 10,5

65 i više godina 136 770 53 201 83 569 1 223 100 1 123 0,89 56,5 18,5 69,1

71

1) Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni.2) Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij.

Stanovništvo staro 10i više godina

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

Broj stanovnika Udjel, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

Stanovništvo koje pohaða školu 181 725 89 489 92 236 23,0 24,3 21,9

Predškolsko obrazovanje 23 623 12 092 11 531 3,0 3,3 2,7

Osnovna škola - ukupno 59 897 30 887 29 010 7,6 8,4 6,9

1 -4. razred 27 799 14 354 13 445 3,5 3,9 3,2

5 -8. razred 32 098 16 533 15 565 4,1 4,5 3,7

Srednja škola - ukupno 31 775 16 329 15 446 4,0 4,4 3,7

industrijske i obrtnièke škole 4 481 2 661 1 820 0,6 0,7 0,4

tehnièke i srodne škole 13 073 7 774 5 299 1,6 2,1 1,3

umjetnièke škole 655 231 424 0,1 0,1 0,1

gimnazije 13 566 5 663 7 903 1,7 1,5 1,9

Visoko obrazovanje - ukupno 66 430 30 181 36 249 8,4 8,2 8,61)Struèni studij - ukupno 14 588 7 269 7 319 1,8 2,0 1,7

struèni 12 754 6 304 6 450 1,6 1,7 1,5

specijalistièki 1 834 965 869 0,2 0,3 0,22)Sveuèilišni studij - ukupno 51 842 22 912 28 930 6,6 6,2 6,9

preddiplomski 20 163 9 300 10 863 2,6 2,5 2,6

diplomski i integrirani 19 407 8 400 11 007 2,5 2,3 2,6

poslijediplomski, specijalistièki,magistarski 7 208 3 008 4 200 0,9 0,8 1,0

doktorski 5 064 2 204 2 860 0,6 0,6 0,7

2.9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

1) Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni.2) Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij.

Ukupno stanovništvo staro 10 i više godina 713 270 330 008 383 262 100 100 100

Osobe koje znaju obavljati aktivnostina osobnom raèunalu:

obrada teksta 451 970 219 793 232 177 63,4 66,6 60,6

tablièni izraèuni 401 306 197 950 203 356 56,3 60,0 53,1

korištenje elektronièkom poštom 465 315 227 960 237 355 65,2 69,1 61,9

korištenje internetom 486 870 238 954 247 916 68,3 72,4 64,7

2.10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu, Popis 2011.

72

Ukupno 309 725 364 233 100 100

braèno stanje

neoženjen/ neudana 110 798 103 208 35,8 28,3

oženjen/ udana 174 365 177 312 56,3 48,7

udovac/ udovica 10 148 56 657 3,3 15,6

razveden/ razvedena 13 814 26 144 4,4 7,2

nepoznato 600 912 0,2 0,2

2.11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

muškarci žene muškarci žene

Ukupno 309 725 364 233 100 100

Nije u braènoj/ izvanbraènoj/ istospolnoj zajednici 131 213 185 725 42,3 51,0

Braèna zajednica 165 924 165 924 53,6 45,5

Izvanbraèna i istospolna zajednica 12 588 12 584 4,1 3,5

2.12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

muškarci žene

Broj žena 364 233 116 263 242 617 86 341 117 299 27 663 11 314 5 353

Udjel, % 100 31,9 66,6 23,7 32,2 7,6 3,1 1,5

2.13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2011.

Žene koje su rodile prema broju živoroðene djece

ukupno jedno dvoje trojeèetveroi više

Ukupno Žene kojenisu rodile

Nepoznato

muškarci žene

73

Ukupno 790 017 100

Hrvati 735 824 93,141)Nacionalne manjine - ukupno 41 550 5,26

Albanci 4 292 0,54

Austrijanci 104 0,01

Bošnjaci 8 119 1,03

Bugari 120 0,02

Crnogorci 1 191 0,15

Èesi 835 0,11

Maðari 825 0,10

Makedonci 1 194 0,15

Nijemci 364 0,05

Poljaci 166 0,02

Romi 2 755 0,35

Rumunji 94 0,01

Rusi 331 0,04

Rusini 134 0,02

Slovaci 207 0,03

Slovenci 2 132 0,27

Srbi 17 526 2,22

Talijani 399 0,05

Turci 106 0,01

Ukrajinci 332 0,04

Vlasi 7 0,00

Židovi 317 0,04

Ostali 2 368 0,30

Regionalna pripadnost 214 0,03

Izjasnili se u smislu vjerske1 953 0,25pripadnosti

Nerasporeðeno 291 0,04

Ne izjašnjavaju se 6 135 0,78

Nepoznato 1 682 0,21

2.14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011.

Hrvatsko državljanstvo

ukupno hrvatsko i drugoUkupno

Stranodržavljanstvo

Bezdržavljanstva

Nepoznatodržavljanstvo

Broj stanovnika 790 017 784 415 15 586 4 871 135 596

Struktura, % 100,00 99,29 1,97 0,62 0,02 0,08

2.15. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2011.

Brojstanovnika

Struktura,%

Ukupno

Materinski jezik

hrvatski 767 630 97,17

hrvatsko-srpski 220 0,03

albanski 4 054 0,51

bosanski 3 361 0,43

bugarski 118 0,01

crnogorski 235 0,03

èeški 517 0,07

maðarski 641 0,08

makedonski 1 067 0,14

njemaèki 495 0,06

poljski 155 0,02

romski 1 711 0,22

rumunjski 98 0,01

ruski 438 0,06

rusinski 78 0,01

slovaèki 146 0,02

slovenski 1 581 0,20

srpski 2 472 0,31

srpsko-hrvatski 667 0,08

talijanski 303 0,04

turski 90 0,01

ukrajinski 189 0,021)vlaški 1 0,001)hebrejski 26 0,00

ostali jezici 1 998 0,25

Nepoznato 1 726 0,22

790 017 100

2.16. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2011.

Brojstanovnika

Struktura,%

74

1) Prema Ustavnom Zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/2000.).2) Podatak manji od 0,05%

1) Podatak manji od 0,05%

2)

75

Brojstanovnika 790 017 656 571 15 960 2 553 3 070 18 044 327 1 084 1 055 11 800 49 784 27 290 2 479

Struktura, % 100 83,11 2,02 0,32 0,39 2,28 0,04 0,14 0,13 1,49 6,30 3,45 0,31

Ost

ale

reli

gije

,po

kret

i i

svje

tona

zori

2.17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011.

Uk

up

no

Kat

olic

i

Pra

vosl

avci

Pro

test

anti

Ost

ali

kršæ

ani

Mus

lim

ani

Žid

ovi

Isto

ène

reli

gije

Agn

osti

ci i

skep

tici

Nis

u vj

erni

cii

atei

sti

Ne

izja

šnja

vaju

se Nep

ozna

to

Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

Roðeni u Republici Hrvatskoj 650 356 302 801 347 555 82,3 82,0 82,6

u naselju stanovanja 406 598 204 731 201 867 51,5 55,4 48,0u drugom naselju Grada Zagreba 20 721 9 369 11 352 2,6 2,5 2,7u drugoj županiji 222 661 88 535 134 126 28,2 24,0 31,9nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj 376 166 210 0,0 0,1 0,0

Roðeni u inozemstvu 138 553 66 053 72 500 17,5 17,9 17,2

Bosna i Hercegovina 98 579 47 472 51 107 12,5 12,8 12,1Srbija 10 184 4 463 5 721 1,3 1,2 1,4Njemaèka 6 764 3 282 3 482 0,8 0,9 0,8Kosovo 6 819 3 545 3 274 0,9 1,0 0,8Slovenija 4 067 1 478 2 589 0,5 0,4 0,6Makedonija 3 025 1 497 1 528 0,4 0,4 0,4Ostale zemlje 9 115 4 316 4 799 1,1 1,2 1,1

Nepoznato 1 108 485 623 0,2 0,1 0,2

1)2.18. Stanovništvo prema mjestu roðenja i spolu, Popis 2011.

Ukupno 790 017 369 339 335 228 100 100 100

Od roðenja stanuju u istom naselju 384 760 194 570 104 740 48,7 52,7 31,2

Doseljeni u naselje stanovanja 404 602 174 476 230 126 51,2 47,2 68,7

s podruèja Republike Hrvatske 260 487 104 740 155 747 33,0 28,3 46,5

iz drugog naselja Grada Zagreba 35 393 15 830 19 563 4,5 4,3 5,8iz druge županije 224 768 88 771 135 997 28,5 24,0 40,6nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj 326 139 187 0,0 0,0 0,1

iz inozemstva 144 115 69 736 74 379 18,2 18,9 22,2

Bosna i Hercegovina 74 457 35 036 39 421 9,4 9,5 11,8Njemaèka 22 984 11 932 11 052 2,9 3,2 3,3Srbija 9 750 4 242 5 508 1,2 1,2 1,6Slovenija 5 202 2 234 2 968 0,7 0,6 0,9Kosovo 5 906 3 071 2 835 0,7 0,8 0,8Ostale zemlje 25 816 13 221 12 595 3,3 3,6 3,8

Nepoznato 655 293 362 0,1 0,1 0,1

2.19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011.

1)Odnosi se na naselje stanovanja majke u vrijeme roðenja osobe.

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

Broj stanovnika Udjel, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

Ukupno 673 958 309 725 364 233 100 100 100

Zaposleni 322 256 157 683 164 573 47,8 50,9 45,2

Nezaposleni 43 447 24 582 18 865 6,4 7,9 5,1

nezaposleni, traže prvo zaposlenje 7 429 4 008 3 421 1,1 1,3 0,9nezaposleni, traže ponovno zaposlenje 36 018 20 574 15 444 5,3 6,6 4,2

Ekonomski neaktivni 307 802 127 227 180 575 45,7 41,1 49,6

umirovljenici 194 050 77 536 116 514 28,8 25,0 32,0osobe koje se bave obavezama

16 371 808 15 563 2,4 0,3 4,3u kuæanstvuuèenici ili studenti 66 272 32 223 34 049 9,9 10,4 9,3ostale neaktivne osobe 31 109 16 660 14 449 4,6 5,4 4,0

Nepoznato 453 233 220 0,1 0,1 0,1

76

2.20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.

Stanovništvo staro15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011.

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

300 000

350 000

zaposleni nezaposleni ekonomski

neaktivni - ukupno

umirovljenici uèenici ili studenti ostale neaktivne

osobe

bro

jst

ano

vn

ika

1)Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

Izvori sredstava za život

Prihodi od stalnog rada 311 076 152 684 158 392 39,4 41,3 37,7Prihodi od povremanog rada 19 196 10 633 8 563 2,4 2,9 2,0Prihodi od poljoprivrede 957 586 371 0,1 0,2 0,1Starosna mirovina 130 085 52 240 77 845 16,5 14,1 18,5Ostale mirovine 69 152 27 561 41 591 8,8 7,5 9,9Prihodi od imovine 4 227 2 195 2 032 0,5 0,6 0,5Socijalne naknade 20 045 8 444 11 601 2,5 2,3 2,8Ostali prihodi 17 189 8 292 8 897 2,2 2,2 2,1Povremena potpora drugih 14 521 6 979 7 542 1,8 1,9 1,8Bez prihoda 224 410 109 362 115 048 28,4 29,6 27,3Nepoznato 514 275 239 0,1 0,1 0,1

2.21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011.

1) Zbroj podataka po stupcima veæi je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva odgovora (dva razlièita prihoda).

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

ukupno muškarci žene

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

77

Ukupno 114 483 51 485 62 998 100 100 100

Vrsta teškoæe

Teškoæe s vidom 5 129 2 196 2 933 4,5 4,3 4,7

Teškoæe s vidom i teškoæe sa sluhom 1 707 842 865 1,5 1,6 1,4ili govorno-glasovnom komunikacijom

Teškoæe s vidom i teškoæe s pamæenjem,700 337 363 0,6 0,7 0,6koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima

Teškoæe s vidom i teškoæe s kretanjem 5 596 1 882 3 714 4,9 3,7 5,9

Teškoæe s vidom i ostale teškoæe 2 867 1 220 1 647 2,5 2,4 2,6

Teškoæe sa sluhom ili 3 507 1 951 1 556 3,1 3,8 2,5govorno-glasovnom komunikacijom

Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnomkomunikacijom i teškoæe s pamæenjem, 855 533 322 0,7 1,0 0,5koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima

Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom3 153 1 408 1 745 2,8 2,7 2,8komunikacijom i teškoæe s kretanjem

Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom1 362 778 584 1,2 1,5 0,9komunikacijom i ostale teškoæe

Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom3 628 2 064 1 564 3,2 4,0 2,5ili u sporazumijevanju s drugima

Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u3 232 1 298 1 934 2,8 2,5 3,1sporazumijevanju s drugima i teškoæe s kretanjem

Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u1 487 826 661 1,3 1,6 1,0sporazumijevanju s drugima i ostale teškoæe

Teškoæe s kretanjem 33 444 13 314 20 130 29,2 25,9 31,9

Teškoæe s kretanjem i ostale teškoæe 10 236 4 083 6 153 8,9 7,9 9,8

Ostale teškoæe 37 111 18 504 18 607 32,4 35,9 29,5

2.22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011.

1) U Popisu su osobe s teškoæama mogle dati najviše dva odgovora na pitanja o vrsti teškoæa. Stoga su u tablici prikazane sve moguæe kombinacije odgovora (jedan odgovor ili kombinacija dvaju odgovora).

Ukupno 114 483 51 485 62 998 100 100 100

Uzrok teškoæa

Od roðenja 6 917 3 772 3 145 6,0 7,3 5,0

Domovinski rat ili njegove posljedice 8 131 7 542 589 7,1 14,6 0,9

Profesionalno ošteæenje (profesionalnabolest/ozljeda na radu) 14 030 7 135 6 895 12,2 13,9 11,0

Bolest 62 627 23 507 39 120 54,7 45,7 62,1

Prometna nesreæa 3 843 2 107 1 736 3,4 4,1 2,8

Ostalo 17 946 7 020 10 926 15,7 13,6 17,3

2.23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011.

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

78

Ukupno 114 483 51 485 62 998 100 100 100

Fizièka pokretljivost

Sasvim pokretni 71 028 34 479 36 549 62,0 67,0 58,0

Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæ štapa,štaka ili hodalice 23 418 8 171 15 247 20,5 15,9 24,2

Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæinvalidskih kolica 2 022 909 1 113 1,8 1,8 1,8

Trajno nepokretni 2 431 802 1 629 2,1 1,5 2,6

Ostalo 14 983 6 878 8 105 13,1 13,3 12,8

Nepoznato 601 246 355 0,5 0,5 0,6

2.24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011.

Ukupno 114 483 51 485 62 998 100 100 100

od toga:

Osoba treba pomoæ druge osobe 30 809 11 440 19 369 26,9 22,2 30,7

Osoba koristi pomoæ druge osobe 26 910 10 192 16 718 23,5 19,8 26,5

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

2.25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011.

Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti, Popis 2011.

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

0-4

godine

5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85i više

broj

stan

ovni

ka

ukupno - osobe s teškoãama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

trajno ogranièeno pokretne i trajno nepokretne osobe

0

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

79

Broj kuæanstava 209 430 74 165 57 918 48 179 18 364 6 671 2 416 906 401 177 233

Broj osoba 679 186 148 330 173 754 192 716 91 820 40 026 16 912 7 248 3 609 1 770 3 001

2.27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.

Ukupno

Strukturakuæanstava,

%

2.26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011.

Brojosoba

Prosjeèan brojèlanova ukuæanstvu

Privatna kuæanstva - ukupno 303 441 781 272 2,57 100

Obiteljska kuæanstva 209 430 679 186 3,24 69,0

Neobiteljska kuæanstva 94 011 102 086 1,09 31,0

samaèka 86 827 86 827 1,00 28,6višeèlana 7 184 15 259 2,12 2,4

Brojkuæanstava

Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova

2 11 i više3 4 5 6 7 8 9 10

2.28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011.

UkupnoIzvan-

braèni pars djecom

Broj obitelji 221 875 55 020 7 766 159 089 110 769 4 766 37 162 6 392

Broj èlanova obitelji 656 213 110 040 15 532 530 641 412 508 16 831 86 547 14 755

Prosjeèan broj èlanova 2,96 2 2 3,34 3,72 3,53 2,33 2,31

Struktura broja obitelji, % 100 24,8 3,5 71,7 49,9 2,1 16,8 2,9

Obitelji s djecom

Braèni pars djecom

Majka sdjecom

Otac sdjecom

Izvan-braèni parbez djece

Braèni parbez djece

Ukupno

Obiteljska i samaèka kuãanstva,

prema Popisima 2001. i 2011.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

obiteljska kuãanstva samaèka kuãanstva

%

2001. 2011.

Struktura100 35,4 27,6 23,0 8,8 3,2 1,2 0,4 0,2 0,1 0,1kuæanstava, %

80

2.29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011.

Broj obitelji 159 089 110 769 4 766 37 162 6 392

obitelji prema broju djece:

s jednim djetetom 84 821 50 077 2 975 27 037 4 732

s dvoje djece 57 065 45 879 1 315 8 465 1 406

s troje djece 13 417 11 523 331 1 351 212

s èetvero djece 2 770 2 412 89 238 31

s petero i više djece 1 016 878 56 71 11

Broj djece - ukupno 256 017 190 970 7 299 49 385 8 363

djeca prema starosti:

0 - 5 godina 48 434 40 495 2 666 4 666 607

6 - 9 godina 28 024 23 153 1 051 3 429 391

10 -14 godina 38 972 31 752 1 154 5 409 657

15 -17 godina 23 527 18 611 567 3 766 583

18 -24 godina 51 528 39 017 1 061 9 566 1 884

25 i više godina 65 532 37 942 800 22 549 4 241

Braèni pars djecom

UkupnoIzvanbraèni par

s djecomMajka

s djecomOtac

s djecom

Ukupno 790 017 369 339 420 678 100 100 100

Osobe u privatnim kuæanstvima 781 272 366 177 415 095 98,9 99,1 98,7prema statusu u obitelji - ukupno

dijete 256 017 137 701 118 316 32,4 37,3 28,1suprug/supruga 331 578 165 789 165 789 42,0 44,9 39,4izvanbraèni drug/družica 25 064 12 532 12 532 3,2 3,4 3,0majka s djecom 37 162 - 37 162 4,7 - 8,8otac s djecom 6 392 6 392 - 0,8 1,7 -samac (samaèko kuæanstvo) 86 827 31 480 55 347 11,0 8,5 13,2ostalo (nisu èlanovi obitelji) 38 232 12 283 25 949 4,8 3,3 6,2

Osobe u institucionalnim8 745 3 162 5 583 1,1 0,9 1,3kuæanstvima - ukupno

institucije za umirovljenike4 595 1 122 3 473 0,6 0,3 0,8ili starije osobe

zdravstvene i institucije za skrb 1 221 664 557 0,1 0,2 0,1vjerske institucije 1 495 420 1 075 0,2 0,1 0,3ostale institucije 1 434 956 478 0,2 0,3 0,1

2.30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstava i statusu u obitelji, Popis 2011.

Obitelji s djecom

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

81

Ukupno 86 827 31 480 55 347 100 100 100

starost

15-19 394 179 215 0,5 0,6 0,420-24 2 906 1 379 1 527 3,3 4,4 2,825-29 6 386 3 130 3 256 7,4 9,9 5,930-34 7 303 3 690 3 613 8,4 11,7 6,535-39 6 056 3 039 3 017 7,0 9,7 5,540-44 4 928 2 525 2 403 5,7 8,0 4,345-49 4 541 2 286 2 255 5,2 7,3 4,150-54 5 323 2 482 2 841 6,1 7,9 5,155-59 6 872 2 682 4 190 7,9 8,5 7,660-64 7 845 2 679 5 166 9,0 8,5 9,365-69 7 982 2 055 5 927 9,2 6,5 10,770-74 8 580 1 955 6 625 9,9 6,2 12,075-79 8 099 1 637 6 462 9,3 5,2 11,780-84 5 981 1 095 4 886 6,9 3,5 8,885-89 2 867 506 2 361 3,3 1,6 4,390-94 652 131 521 0,8 0,4 0,995 i više godina 112 30 82 0,1 0,1 0,1

braèno stanjeneoženjen/neudana 37 865 17 596 20 269 43,6 55,9 36,6oženjen/ udana 5 735 3 120 2 615 6,6 9,9 4,7udovac/udovica 28 582 4 462 24 120 32,9 14,2 43,6razveden/ razvedena 14 084 6 072 8 012 16,2 19,3 14,5nepoznato 561 230 331 0,7 0,7 0,6

aktivnostzaposleni 34 270 15 970 18 300 39,5 50,7 33,1nezaposleni 3 766 2 325 1 441 4,3 7,4 2,6umirovljenici 42 764 10 065 32 699 49,3 32,0 59,1osobe koje se bave obavezamau kuæanstvu 504 47 457 0,6 0,2 0,8uèenici ili studenti 2 552 1 197 1 355 2,9 3,8 2,4ostale neaktivne osobe 2 946 1 864 1 082 3,4 5,9 2,0nepoznato 27 12 15 0,0 0,0 0,0

2.31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti, zakonskome braènom stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.

Broj kuæanstava 215 55 59 35 22 11 14 2 4 3 5 5

Broj osoba 8 745 305 779 807 735 477 959 220 707 716 1 331 1 709

2.32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.

Ukupno

Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova

manjeod 10

10 - 19 20 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 99100 -149

150 -199

200 -249

250 -299

300 iviše

Broj stanovnika Struktura, %

ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene

82

1)2.33. Kuæanstva prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011.

Srodstvo s vlasnikomili najmo-primcem

Najamdijela stana(podstanar)

Ukupno

broj kuæanstava 303 191 260 947 14 999 15 369 6 617 3 327 1 932

broj èlanova kuæanstava 780 957 677 599 32 673 41 215 17 313 7 588 4 569

u stanovima u vlasništvu fizièkih osoba

broj kuæanstava 295 024 260 947 13 238 15 252 1 571 3 096 920

broj èlanova kuæanstava 758 756 677 599 27 903 40 945 3 388 7 006 1 915

u stanovima u vlasništvu pravnih osoba

broj kuæanstava 8 167 - 1 761 117 5 046 231 1 012

broj èlanova kuæanstava 22 201 - 4 770 270 13 925 582 2 654

Osnova korištenja stana

Zaštiæenanajamnina

Ostaleosnove

korištenja

Slobodnougovorenanajamnina

Vlasništvoili

suvlasništvo

Ukupno

1) Osim privatnih, ukljuèena su i institucionalna kuæanstva koja stanuju u stanovima

2.34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011.

Srodstvo s vlasnikomili najmo-primcem

Najamdijela stana(podstanar)

Ukupno 303 441 259 833 15 010 16 325 6 589 3 478 2 160 46

broj èlanova kuæanstva

1 86 827 70 822 6 207 5 320 1 975 1 492 967 442 80 600 70 563 3 773 3 452 1 564 797 451 -3 58 568 50 646 2 576 3 158 1 274 568 345 14 48 254 41 921 1 601 3 047 1 039 419 226 15 18 378 16 186 537 985 450 129 91 -6 6 676 5 978 211 238 159 48 42 -7 2 419 2 192 53 72 65 19 18 -8 907 805 32 29 31 2 8 -9 401 359 7 13 16 2 4 -

10 178 156 6 7 5 - 4 -11 i više 233 205 7 4 11 2 4 -

Osnova korištenja stana

Najmopri-mac sa

zaštiæenomnajamninom

Ostaleosnove

korištenja

Najmoprimacsa slobodnougovorenomnajamninom

Privatnovlasništvo

ilisuvlasništvo

Privatnakuæanstvaukupno

Beskuænik

2.35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju interneta, Popis 2011.

Ukupno 303 441 200 929 97 677 4 835 189 422 108 636 5 383

Kuæanstvo posjeduje osobno raèunalo(stolno ili prijenosno)

daUkupno

Kuæanstvo se koristi internetom

ne nepoznato da ne nepoznato

2.36. Prirodno kretanje stanovništva

Živo-roðeni

Vitalna statistika

Mrtvo-roðeni

Mrtvo-roðeni

na 1000živo-

roðenih

Umrladojenèadna 1000

živo-roðenih

Broj umrlih Brakovi

ukupnood togadojen-èadi

Prirodniprirast sklopljeni razvedeni

razvedenina 1000

sklopljenih

2003. 7 134 32 4,5 8 380 52 7,3 -1 246 3 912 1 131 289,12004. 7 160 34 4,7 7 890 51 7,1 -730 4 022 1 204 299,42005. 7 585 37 4,9 8 442 37 4,9 -857 3 824 1 170 306,02006. 7 563 32 4,2 8 214 37 4,9 -651 3 919 1 137 290,12007. 7 900 22 2,8 8 631 46 5,8 -731 4 209 1 082 257,12008. 8 345 32 3,8 8 319 43 5,2 26 4 183 1 125 268,92009. 8 792 33 3,8 8 471 65 7,4 321 4 122 1 030 249,92010. 8 792 27 3,1 8 465 42 4,8 327 3 990 1 270 318,32011. 8 411 22 2,6 8 396 57 6,8 15 3 711 1 413 380,82012. 8 394 26 3,1 8 329 27 3,2 65 3 725 1 472 395,2

2.37. Stope prirodnog kretanja stanovništva

živoroðeni

Na 1000 stanovnika

umrli prirodni prirast sklopljeni brakovi razvedeni brakovi

2003. 9,1 10,7 -1,6 5,0 1,4

2004. 9,1 10,1 -1,0 5,1 1,5

2005. 9,7 10,8 -1,1 4,9 1,5

2006. 9,6 10,5 -0,8 5,0 1,4

2007. 10,0 11,0 -0,9 5,4 1,4

2008. 10,6 10,6 0,03 5,3 1.4

2009. 11,1 10,7 0,4 5,2 1,3

2010. 11,1 10,7 0,4 5,0 1,6

2011. 10,6 10,6 0,0 4,7 1,8

2012. 10,6 10,5 0,1 4,7 1,9

Prirodno kretanje stanovništva

6 500

7 000

7 500

8 000

8 500

9 000

9 500

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

bro

j o

sob

a

Broj živoroðenih

Broj umrlih

201 .2

83

Živoroðeni2003. 7 134 3 766 3 368 6 375 759 7 132 1 12004. 7 160 3 703 3 457 6 410 749 7 159 - 12005. 7 585 3 972 3 613 6 819 766 7 581 4 -2006. 7 563 3 899 3 664 6 749 814 7 563 - -2007. 7 900 4 003 3 897 6 952 948 7 899 - 12008. 8 345 4 247 4 098 7 309 1 036 8 340 3 22009. 8 792 4 487 4 305 7 655 1 137 8 790 2 -2010. 8 792 4 529 4 263 7 666 1 126 8 786 2 42011. 8 411 4 369 4 042 7 200 1 211 8 402 5 42012. 8 394 4 367 4 027 7 115 1 279 8 391 2 1

Mrtvoroðeni2003. 32 17 15 24 8 32 - -2004. 34 18 16 27 7 34 - -2005. 37 12 25 29 8 37 - -2006. 32 23 9 29 3 32 - -2007. 22 12 10 17 5 22 - -2008. 32 19 13 25 7 32 - -2009. 33 18 15 29 4 32 1 -2010. 27 14 13 21 6 27 - -2011. 22 12 10 17 5 22 - -2012. 26 15 11 19 7 26 - -

2.38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja i struènoj pomoæi

Ukupno

Spol Braènost

muški ženski braènoizvan-braèno

u zdravstve-noj ustanovi

Mjesto poroðaja i struèna pomoæ

na drugom mjestu

uz struènu pomoæ bez struène pomoæi

2.39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja

Ukupno

Starost majke Red roðenja

ispod15 g.

15-19 20-29 30-3940 i

više g.nepo-znato

prvo drugo treæe èetvrtopeto iviše

nepo-znato

Živoroðeni2003. 7 134 - 160 3 663 3 145 155 11 3 733 2 389 681 182 117 322004. 7 160 - 127 3 562 3 277 172 21 3 665 2 358 759 174 100 1042005. 7 585 - 140 3 642 3 601 187 15 3 810 2 567 791 212 113 922006. 7 563 1 135 3 583 3 626 212 6 3 881 2 526 794 170 104 882007. 7 900 1 149 3 537 3 972 237 4 4 010 2 658 828 213 107 842008. 8 345 - 145 3 702 4 263 231 4 4 270 2 843 853 223 94 622009. 8 792 2 135 3 802 4 568 281 4 4 440 3 064 905 210 102 712010. 8 792 1 138 3 548 4 864 239 2 4 392 3 062 923 242 101 722011. 8 411 - 155 3 249 4 728 275 4 4 326 2 860 832 201 100 922012. 8 394 1 124 3 146 4 776 342 5 4 200 2 929 822 198 81 164

Mrtvoroðeni2003. 32 - 1 11 15 5 - 18 3 1 5 4 12004. 34 - - 14 18 2 - 16 8 4 1 2 32005. 37 - 1 17 17 2 - 19 9 4 3 2 -2006. 32 - - 11 19 2 - 14 9 4 - 2 32007. 22 - - 8 11 3 - 11 2 2 1 2 42008. 32 - 1 15 15 1 - 11 13 3 - 2 32009. 33 - 1 8 23 1 - 10 8 6 1 3 52010. 27 - - 9 16 2 - 19 5 1 1 1 -2011. 22 - - 7 12 3 - 15 4 - - 2 12012. 26 - - 6 19 1 - 16 6 - 1 - -

)Razlika izmedu ukupnog broja živoroðene djece i zbroja podataka o živoroðenoj djeci prema obilježjima u tabelama 2.40.

i 2.41. (osim spola i mjesta poroðaja i struènoj pomoæi) odnosi se na jedno naðeno dijete u Gradu Zagrebu.

1

1)

1)

84

2007.ukupno 8 631 4 499 28 1 180 2 664 260 7 448 321 862 2 083 4 1 689 4 845 10muški 4 240 2 275 14 370 1 377 204 3 580 248 412 833 3 1 039 2 360 5žene 4 391 2 224 14 810 1 287 56 3 868 73 450 1 250 1 650 2 485 5

2008.ukupno 8 319 4 352 35 1 202 2 503 227 7 327 303 689 2 146 8 1 432 4 730 3muški 4 053 2 200 16 372 1 300 165 3 479 223 351 840 5 882 2 323 3žene 4 266 2 152 19 830 1 203 62 3 848 80 338 1 306 3 550 2 407 -

2009.ukupno 8 471 4 555 34 1 302 2 377 203 7 630 328 513 2 080 10 1 484 4 891 6muški 4 102 2 333 23 397 1 216 133 3 630 226 246 839 4 856 2 401 2žene 4 369 2 222 11 905 1 161 70 4 000 102 267 1 241 6 628 2 490 4

2010.ukupno 8 465 4 466 27 1 395 2 342 235 7 754 293 418 2 150 20 1 337 4 950 8muški 4 006 2 171 15 441 1 206 173 3 544 217 245 843 8 783 2 369 3žene 4 459 2 295 12 954 1 136 62 4 210 76 173 1 307 12 554 2 581 5

2011.ukupno 8 396 4 561 26 1 321 2 298 190 7 761 286 349 2 072 10 1 430 4 880 4muški 4 036 2 290 17 402 1 190 137 3 643 198 195 786 5 819 2 423 1žene 4 360 2 271 9 919 1 108 53 4 118 88 154 1 286 5 611 2 457 3

2012.ukupno 8 329 4 541 42 1 388 2 144 214 7 902 277 150 2 094 10 1 083 5 140 2muški 4 073 2 315 24 462 1 115 157 3 773 199 101 795 9 696 2 573 -žene 4 256 2 226 18 926 1 029 57 4 129 78 49 1 299 1 387 2 567 2

2.40. Umrli prema spolu i starosti

Navršene godine starosti

Spol Ukupno ispod1. god.

1-4 5-9 10-14 15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i višenepo-znato

2007. muški 4 240 21 5 1 3 15 49 67 164 522 863 2 526 4

ženski 4 391 25 1 2 1 5 13 35 78 266 467 3 497 1

2008. muški 4 053 27 5 - - 11 51 77 186 511 785 2 397 3

ženski 4 266 16 6 2 2 3 16 35 77 258 479 3 371 1

2009. muški 4 102 34 2 2 - 8 37 57 149 483 820 2 506 4

ženski 4 369 31 4 3 2 9 14 21 71 215 473 3 524 2

2010. muški 4 006 23 1 - 2 8 34 56 144 454 769 2 514 1

ženski 4 459 19 - 2 5 2 17 29 72 236 506 3 570 1

2011. muški 4 036 31 3 2 3 12 33 63 133 413 791 2 549 3

ženski 4 360 26 3 1 1 4 12 30 86 243 444 3 508 2

2012. muški 4 073 14 3 2 2 3 27 58 125 419 847 2 571 2

ženski 4 256 13 4 - 1 3 8 19 65 242 478 3 421 2

Mjesto smrti

2.41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti

Lijeèeni od bolesti odkoje su umrli Podatke o uzroku smrti dao je

Uku

pno

u bo

lnic

i

u dr

ugoj

zdr

av-

stve

noj

usta

novi

u us

tano

vi z

asm

ješt

aj

u st

anu

na d

rugo

mm

jest

u

da ne nepo

znat

o

mrt

vozo

rnik

dokt

or m

edic

ine

mrt

vozo

rnik

dru

gizd

ravs

tven

i dje

latn

ik

obdu

cent

dokt

or m

edic

ine

koji

je

lije

èio

uzro

k sm

rti

neut

vrðe

n

85

2.42. Umrli prema uzroku smrti

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno 8 380 7 890 8 442 8 214 8 631 8 319 8 471 8 465 8 396 8 329

Zarazne i parazitarne bolesti 117 71 73 92 96 80 99 89 80 72

Novotvorine 2 210 2 185 2 369 2 321 2 330 2 425 2 383 2 446 2 466 2 497

Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðenebolesti imunološkog sustava 17 8 6 7 7 8 8 4 12 10

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma 182 166 186 180 233 191 199 245 190 194

Duševni poremeæaji i poremeæaji ponašanja 59 75 78 57 58 66 87 136 158 172

Bolesti živèanog sustava 85 101 108 131 144 132 145 135 153 156

Bolesti oka i oènih adneksa - - - - - - - - - -

Bolesti uha i mastoidnog nastavka - - 1 1 - - - - - -

Bolesti cirkulacijskog sustava 4 264 3 825 4 072 4 056 4 256 4 040 4 125 3 998 3 943 3 827

Bolesti dišnog sustava 381 455 480 379 445 390 399 341 385 386

Bolesti probavnog sustava 346 365 371 370 351 327 332 317 286 316

Bolesti kože i potkožnog tkiva 3 2 5 2 6 2 2 2 5 -

Bolesti mišiæno-koštanog sustava i vezivnog tkiva 7 6 15 11 22 11 14 17 18 23

Bolesti sustava mokraænih i spolnih organa 121 124 152 148 173 164 159 196 193 156

Trudnoæa, porodaj i babinje - 1 1 - 2 1 1 1 1 -

Odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju 36 35 18 20 28 26 40 35 38 14

Kongenitalne malformacije, deformiteti i 23 20 26 24 19 22 27 18 20 17kromosomske abnormalnosti

Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazineuvršteni drugamo 120 63 71 51 56 30 32 53 60 69

Ozljede, otrovanja i neke druge posljedicevanjskih uzroka 409 388 410 364 405 404 419 432 388 420

2.43. Nasilne smrti

ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene

Ukupno nasilnihsmrti

Nesretni sluèaj Ubojstvo SamoubojstvoRatno stradanje iposljedice rata

Nepoznata,nerazjašnjenanasilna snrt

2003. 409 139 241 91 13 4 143 42 - - 12 2

2004. 388 136 237 97 6 3 141 36 - - 4 -

2005. 410 142 263 92 15 7 130 43 - - 2 -

2006. 364 142 261 106 13 3 88 33 - - 2 -

2007. 405 105 281 73 8 1 116 31 - - - -

2008. 404 140 290 107 16 7 94 26 - - 4 -

2009. 419 162 300 134 7 2 109 24 - - 3 2

2010. 432 169 312 142 12 5 107 22 - - 1 -

2011. 388 164 275 132 13 3 99 29 - - - -

2012. 420 154 309 127 12 4 96 22 - - 3 1

2011. 2012.

86

Ukupno nasilne smrti 409 388 410 364 405 404 419 432 388 420

Prema starosti umrlih

0 - - 2 - - - - - 1 -

1-4 1 3 - 2 2 2 2 - - 3

5-9 3 2 1 3 - - 1 2 - 2

10-14 2 2 - - 1 1 - 1 1 1

15-19 22 8 15 5 13 9 7 6 10 4

20-24 15 22 19 24 21 21 12 12 10 14

25-29 16 16 19 31 19 30 25 17 16 10

30-34 34 17 19 16 29 22 17 10 20 19

35-39 15 13 20 16 22 20 14 19 19 19

40-44 25 21 27 20 18 19 15 20 19 17

45-49 23 22 24 21 21 23 22 23 23 25

50-54 22 36 30 24 30 28 37 21 16 29

55-59 27 23 30 26 29 31 27 30 23 27

60-64 33 24 24 19 26 27 13 19 25 36

65-69 33 28 23 21 21 22 34 28 22 28

70-74 39 39 42 18 34 30 33 34 34 33

75-79 30 35 35 41 46 32 43 51 39 31

80 i više 68 76 80 74 71 85 116 139 107 121

nepoznata starost 1 1 - 3 2 2 1 - 3 1

Prema mjesecu dogaðaja

sijeèanj 23 42 33 25 31 27 34 27 35 31

veljaèa 31 25 43 33 22 27 32 41 33 32

ožujak 36 33 33 31 25 21 33 27 34 24

travanj 31 34 38 21 37 46 30 30 30 39

svibanj 30 39 37 35 33 35 36 40 34 35

lipanj 37 34 40 32 39 36 35 26 28 36

srpanj 43 25 40 33 40 45 49 46 28 44

kolovoz 32 27 29 29 32 35 41 37 31 43

rujan 41 37 32 29 39 33 41 36 34 37

listopad 34 36 34 39 34 35 31 47 38 45

studeni 37 30 23 26 34 33 22 32 33 26

prosinac 34 26 28 31 39 31 35 43 30 28

Udjel nasilnih smrti u ukupnombroju umrlih osoba, % 4,88 4,92 4,86 4,43 4,69 4,86 4,95 5,1 4,6 5,0

2.44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2011. 2012.

87

Samoubojstva - ukupno 143 141 130 88 116 94 109 107 99 96

Starost umrlih

do 14 godina - - - - - - - - - -

15-24 11 12 10 6 5 3 7 6 6 3

25-39 25 21 18 14 16 16 15 15 17 11

40-54 32 37 39 21 30 27 25 22 17 27

55-69 37 33 29 25 28 22 25 33 29 34

70 i više 38 38 34 22 36 26 37 31 30 21

nepoznata starost - - - - 1 - - - - -

Udjel samoubojstava u ukupnombroju umrlih osoba, % 1,71 1,79 1,54 1,07 1,34 1,13 1,29 1,26 1,18 1,15

Udjel samoubojstava u ukupnombroju nasilnih smrti, % 34,96 36,34 31,71 24,18 28,64 23,27 26,01 24,77 25,52 22,9

2.45. Samoubojstva prema starosti umrlih

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Ukupno umrli 84 88 81 89 91 95 74 64 62 61

od toga žene 18 26 25 26 13 29 27 20 20 13

Starost umrlih

0-4 - 2 1 1 1 2 1 - 1 -

5-9 2 2 1 3 - - 1 - - 1

10-14 1 1 - - - 1 - - 1 -

15-19 9 3 12 2 6 4 5 3 4 1

20-24 7 11 4 12 16 14 6 3 3 7

25-29 6 5 11 10 8 9 3 4 8 3

30-34 11 6 6 6 14 7 4 1 4 7

35-39 5 1 4 4 7 7 5 4 4 6

40-44 7 9 4 5 5 4 3 6 3 3

45-49 3 3 5 6 5 7 4 3 6 4

50-54 5 11 5 10 7 8 8 5 4 5

55-59 4 5 5 6 3 8 6 4 4 4

60-64 6 4 5 4 3 7 - 2 3 5

65-69 5 6 3 6 2 2 9 4 3 3

70-74 7 7 4 3 4 6 4 7 6 5

75-79 3 6 5 3 5 4 8 8 4 5

80 i više 2 5 6 7 4 4 7 10 3 2

nepoznata starost 1 1 - 1 1 1 - - 1 -

Udjel umrlih u prometnim nesreæamau ukupnom broju umrlih osoba, % 1,00 1,12 0,96 1,08 1,05 1,14 0,87 0,76 0,74 0,73

Udjel umrlih u prometnim nesreæamau ukupnom broju nasilnih smrti, % 20,54 22,68 19,76 24,45 22,47 23,51 17,66 14,81 15,98 14,5

2.46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2011.

2011.

2012.

2012.

88

ženika

2003. 3 912 17 479 1 443 985 457 199 100 66 43 120 3

2004. 4 022 21 503 1 416 1 099 455 172 106 86 44 120 -

2005. 3 824 21 487 1 332 1 034 452 175 103 75 48 97 -

2006. 3 919 15 402 1 397 1 118 482 180 91 63 70 101 -

2007. 4 209 15 419 1 525 1 160 518 214 103 76 59 119 1

2008. 4 183 23 425 1 483 1 243 485 210 104 53 53 104 -

2009. 4 122 20 356 1 500 1 261 481 192 92 65 42 113 -

2010. 3 990 19 303 1 375 1 243 539 195 110 57 47 102 -

2011. 3 711 9 329 1 182 1 196 475 211 112 51 38 107 1

2012. 3 725 11 300 1 197 1 207 519 194 94 61 50 92 -

nevjeste

2003. 3 912 131 1 017 1 472 733 233 97 84 56 36 51 2

2004. 4 022 109 952 1 594 794 235 100 82 60 36 51 9

2005. 3 824 90 914 1 531 747 245 104 76 38 36 41 2

2006. 3 919 113 823 1 594 818 264 95 67 54 48 37 6

2007. 4 209 115 857 1 712 883 313 100 70 60 51 47 1

2008. 4 183 106 832 1 743 938 252 112 50 66 29 50 5

2009. 4 122 88 751 1 762 917 298 104 60 42 38 61 1

2010. 3 990 89 660 1 614 1 030 291 127 47 48 35 46 3

2011. 3 711 74 622 1 456 955 311 99 53 52 37 50 2

2012. 3 725 58 624 1 496 968 301 99 47 57 27 47 2

2.47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste

Navršene godineSklo-pljeni

brakoviukupno

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više nepoznat

2.48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju

Sklo-pljeni

brakoviukupno

Brak prema redu

ženika nevjeste

prvi drugi i više prvi drugi i više neoženjen udovac razveden neudata udovica

nevjesteženika

razvedena

Ranije braèno stanje

2003. 3 912 3 487 425 3 549 363 3 487 55 370 3 549 44 319

2004. 4 022 3 571 451 3 656 366 3 571 64 387 3 656 41 325

2005. 3 824 3 500 324 3 542 282 3 500 44 280 3 542 30 252

2006. 3 919 3 587 332 3 622 297 3 587 49 283 3 622 35 262

2007. 4 209 3 777 432 3 886 323 3 777 58 374 3 886 42 281

2008. 4 183 3 834 349 3 877 306 3 834 46 303 3 877 30 276

2009. 4 122 3 750 372 3 838 284 3 750 49 323 3 838 34 250

2010. 3 990 3 618 372 3 684 306 3 618 40 332 3 684 38 268

2011. 3 711 3 403 308 3 437 274 3 403 39 269 3 437 22 252

2012. 3 725 3 413 312 3 442 283 3 413 38 274 3 442 30 253

89

Sklopljeni i razvedeni brakovi

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

bro

j b

rak

ov

a

Sklopljeni brakovi Razvedeni brakovi

2003. 3 912 - 7 68 780 1 661 1 076 320 2 6 115 476 1 816 1 201 296

2004. 4 022 5 8 82 667 1 756 1 204 300 7 15 109 406 1 935 1 277 273

2005. 3 824 1 1 49 767 1 620 1 163 223 3 4 94 457 1 743 1 295 228

2006. 3 919 4 - 50 803 1 572 1 251 239 4 1 84 481 1 757 1 380 212

2007. 4 209 2 4 55 743 1 818 1 409 178 6 7 89 426 1 947 1 574 160

2008. 4 183 2 3 53 698 1 870 1 365 192 2 3 66 429 1 866 1 635 182

2009. 4 122 2 2 40 718 1 715 1 417 228 5 4 52 437 1 737 1 657 230

2010. 3 990 1 2 29 603 1 681 1 417 257 - 5 78 353 1 673 1 636 245

2011. 3 711 2 1 27 535 1 570 1 359 217 2 4 46 340 1 539 1 579 201

2012. 3 725 1 - 37 597 1 504 1 373 213 4 3 52 370 1 445 1 640 211

2.49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste

Školska sprema

ženika nevjeste

Skl

op

ljen

i br

akov

i u

kupn

o

bez

ško

le i

1-3

raz

red

a o

sno

vn

e šk

ole

4-7

raz

reda

osn

ovn

e šk

ole

osn

ov

na š

ko

la

ško

la z

a za

nim

anja

u t

raja

nju

1

-3 g

od

ine

i šk

ole

za

KV

i

VK

V r

adn

ike

ško

le z

a za

nim

anja

u t

raja

nju

4

go

dine

i g

imna

zije

faku

ltet

i, v

iše

i vi

soke

ško

le,

mag

iste

rij

i d

ok

tora

t

nep

ozn

ato

bez

ško

le i

1-3

raz

red

a o

sno

vn

e šk

ole

4-7

raz

reda

osn

ovn

e šk

ole

osn

ov

na š

ko

la

ško

la z

a za

nim

anja

u t

raja

nju

1

-3 g

od

ine

i šk

ole

za

KV

i

VK

V r

adn

ike

ško

le z

a za

nim

anja

u t

raja

nju

4

go

dine

i g

imna

zije

faku

ltet

i, v

iše

i vi

soke

ško

le,

mag

iste

rij

i d

ok

tora

t

nep

ozn

ato

201 .2

90

2.50. Razvedeni brakovi

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Razvedeni brakovi - ukupno 1 131 1 204 1 170 1 137 1 082 1 125 1 030 1 270 1 413 1 472

Prema starosti muža

do19 - - - 1 - - - - - 1

20-24 17 17 18 12 13 10 15 10 17 16

25-29 87 106 87 87 86 94 74 74 102 84

30-39 391 422 385 390 374 388 377 469 435 487

40-49 350 368 376 332 320 337 323 395 508 503

50-59 205 204 204 224 215 215 177 227 244 290

60 i više 81 85 99 84 71 74 56 92 104 89

nepoznato - 2 1 7 3 7 8 3 3 2

Prema starosti žene

do 19 - 1 1 1 1 - - - 1 1

20-24 52 44 40 34 26 38 28 25 38 32

25-29 143 144 158 147 145 137 132 146 142 144

30-39 405 479 408 413 391 420 399 513 537 567

40-49 344 337 325 317 312 315 288 332 415 446

50-59 149 150 182 158 161 158 137 194 212 212

60 i više 37 45 55 52 37 50 32 52 50 53

nepoznato 1 4 1 15 9 7 14 8 18 17

Prema trajanju braka

do 1 godine 16 16 17 20 19 20 15 16 16 26

1-4 194 215 187 214 185 185 205 241 241 261

5-9 261 259 267 260 249 282 266 297 305 318

10-14 197 222 185 189 177 196 164 225 266 249

15-19 147 176 178 149 151 131 126 150 213 219

20 i više 316 316 336 305 301 311 254 341 372 399

Prema broju uzdržavane djece roðene

u braku koji se razvodi

0 453 501 463 484 483 518 445 613 615 623

1 394 396 409 382 332 355 344 382 442 480

2 245 267 250 226 226 215 205 236 299 304

3 i više 39 40 48 45 41 37 36 39 57 65

nepoznato - - - - - - - - - -

Prema uzdržavanoj djeci roðenoj u braku koji

se razvodi dodijeljenoj na èuvanje i odgoj

nema uzdržavane djece 453 501 463 484 483 518 445 613 615 623

mužu 48 54 65 49 46 44 34 55 58 69

ženi 603 630 620 581 533 548 532 587 715 756

mužu i ženi 22 16 16 12 16 11 16 13 22 23

drugoj osobi, ustanovi, ostale kombinacije 5 3 6 11 4 1 3 2 3 1

2010. 2011. 2012.

91

Migracija stanovništva

2.51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Doseljeni stanovnici - ukupno 12 764 12 621 10 413 11 421 11 279 10 498 9 737 8 858 10 926 10 548

iz druge županije 8 783 8 294 8 102 8 791 8 841 8 233 8 000 7 746 8 883 8 241

iz inozemstva 3 981 4 327 2 311 2 630 2 438 2 265 1 737 1 112 2 043 2 307

Odseljeni stanovnici - ukupno 10 016 9 545 9 299 9 252 8 818 8 113 7 571 7 491 8 787 8 396

u drugu županiju 8 483 8 413 8 255 8 117 7 684 7 201 6 664 6 126 6 788 6 409

u inozemstvo 1 533 1 132 1 044 1 135 1 134 912 907 1 365 1 999 1 987

Saldo ukupne migracije 2 748 3 076 1 114 2 169 2 461 2 385 2 166 1 367 2 139 2 152

Saldo migracije meðu županijama 300 -119 -153 674 1 157 1 032 1 336 1 620 2 095 1 832

Saldo migracije s inozemstvom 2 448 3 195 1 267 1 495 1 304 1 353 830 -253 44 320

1)Doseljeni iz drugog naselja 2 541 2 582 2 527 2 656 2 632 2 696 4 135 3 955 3 378 2 646

1)Odseljeni u drugo naselje 2 550 2 580 2 539 2 665 2 632 2 696 4 135 3 955 3 378 2 646

1) Podaci se odnose na preseljenje izmedu naselja unutar Grada Zagreba

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2010. 2011. 2012.

Doseljeno i odseljeno stanovništvo

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

11 000

12 000

13 000

14 000

15 000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

bro

j st

ano

vn

ika

Doseljeni stanovnici

Odseljeni stanovnici

201 .2

92

2003. 6 208 15 3 599 9 530 1 260 1 1 282 3 537 1,3

2004. 6 237 15 3 539 8 457 1 251 1 1 365 3 625 1,5

2005. 6 577 15,4 3 739 8,8 506 1,2 250 0,6 1 432 3 650 1,5

2006. 6 815 15,4 4 018 9,1 537 1,2 231 0,5 1 371 3,1 658 1,5

2007. 7 409 16,3 4 392 9,7 585 1,3 271 0,6 1 437 3,1 724 1,6

2008. 7 240 15,6 4 631 10,0 494 1,1 269 0,6 1 577 3,4 763 1,6

2009. 6 597 14,4 4 292 9,4 398 0,9 282 0,6 1 237 2,7 786 1,7

2010. 6 365 14,4 3 755 8,5 457 1,0 253 0,6 1 166 2,6 734 1,7

2011. 6 269 14,3 3 878 8,9 402 0,9 272 0,6 1 026 2,3 691 1,6

2012. 5 865 13,5 3 697 8,5 344 0,8 263 0,6 893 2,1 668 1,5

3. Zdravstvena zaštita

1)3.1. Korisnici zdravstvene zaštite

Korisnici-nosioci osiguranja

Ukupnoukupno

aktivnikorisnici

umirov-ljenici

privremenonezaposleni

ostali

Èlanoviobitelji

korisnika-nosioca

osiguranja

Korisnici-poljopriv-

rednici

2003. 1 080 093 769 232 409 431 258 800 71 296 29 705 298 102 12 759

2004. 1 085 104 779 799 418 119 259 117 72 678 29 885 293 721 11 584

2005. 1 093 441 792 527 427 289 259 528 75 874 29 836 290 423 10 491

2006. 1 103 309 806 475 441 729 261 363 73 832 29 551 287 294 9 540

2007. 1 108 929 815 600 453 218 263 608 69 407 29 367 284 559 8 770

2008. 1 115 799 825 287 463 108 267 323 66 479 28 377 282 498 8 014

2009. 1 114 936 826 848 456 560 264 620 72 952 32 716 281 066 7 022

2010. 1 115 578 827 851 441 866 265 325 88 403 32 257 281 644 6 083

2011. 1 123 474 835 628 437 032 269 533 96 230 32 833 282 393 5 453

2012. 1 125 346 838 899 434 514 267 824 103 323 33 238 281 670 4 777

1) Podaci se odnose na korisnike s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

1)3.2. Pregled broja dana izostanaka s posla

Uzrok nesposobnosti - sprijeèenosti za rad

ukupno bolestnesreæa na poslui profesionalno

oboljenje

njega èlanaobitelji i

izolacija i pratnja

trudnoæa iobvezni porodni

dopust

komplikacijau vezi s

trudnoæom

broj dana

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

u tisu-æama

po jed-nom ak-tivnom

korisniku

broj dana broj dana broj dana broj dana broj dana

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

1) Podaci se odnose na izostanke s posla na teret pravnih i fizièkih osoba i Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje - Podruèni ured Zagreb

93

Zdravstveni djelatnici isuradnici - ukupno 14 418 14 779 14 911 15 015 15 809 16 090 16 089 16 639 16 759 16 854

Doktori medicine - ukupno 3 350 3 478 3 520 3 597 3 872 3 874 3 908 4 080 4 082 4 153

od toga:

specijalisti 2 521 2 559 2 591 2 642 2 664 2 720 2 719 2 787 2 845 3 139

doktori medicine 829 919 929 955 1 208 1 154 1 189 1 293 1 237 1 014

Doktori dentalne medicine 953 971 967 970 1 002 990 971 943 926 948

Farmaceuti 775 760 787 805 828 826 837 898 907 910

Ostali zdravstveni djelatnici i

suradnici - ukupno 9 340 9 570 9 637 9 643 10 102 10 400 10 373 10 718 10 844 10 843

prema struènoj spremi:

visoka 338 330 322 331 355 383 388 399 446 482

viša 2 199 2 251 2 278 2 347 2 438 2 554 2 552 2 645 2 734 2 877

srednja 6 677 6 869 6 921 6 841 7 193 7 339 7 309 7 554 7 563 7 358

niža 126 120 116 124 121 124 124 120 101 126

3.3. Zdravstvene ustanove

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Zavodi za javno zdravstvo 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

Bolnice - ukupno 17 17 17 17 17 17 17 15 10 14

Klinièki bolnièki centar 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2

Klinièke bolnice 5 5 5 5 5 5 5 4 4 3

Klinike 4 4 4 4 4 4 4 1 2 3

Opæe bolnice 1 1 1 1 1 1 1 - - -

Specijalne bolnice 6 6 6 6 6 6 6 9 3 6

Izvanbolnièke poliklinike 79 127 134 140 145 147 153 155 160 162

(samostalne zdravstvene ustanove)

Domovi zdravlja 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Ustanove za njegu 22 22 21 21 21 21 21 23 25 31

Ostale zdravstvene ustanove 7 7 16 32 55 55 10 8 9 11

Trgovaèka društva za obavljanjezdravstvene zaštite 1 6 12 27 47 74 99 120 133 150

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

3.4. Zdravstveni djelatnici i suradnici

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

2011.

2011.

2012.

2012.

94

Zdravstveni djelatnicii suradnici - ukupno 16 093 13 009 16 089 12 985 16 639 13 362 16 759 13 469 16 854 13 413

Visoka struèna sprema 6 073 4 048 6 104 4 065 6 320 4 222 6 361 4 271 6 493 4 387

Zdravstveni djelatnici

Doktori medicine - ukupno 3 874 2 243 3 908 2 269 4 080 2 379 4 082 2 405 4 153 2 480

Specijalisti 2 720 1 483 2 719 1 493 2 787 1 548 2 845 1 612 3 139 1 793

Doktori medicinebez specijalizacije 280 214 275 212 256 192 220 170 191 153

Na specijalizaciji 665 416 722 443 821 499 846 518 640 416

Stažisti 209 130 192 121 216 140 171 105 183 118

Doktori dentalne medicine 990 676 971 656 943 646 926 623 948 628

Farmaceuti 826 789 837 796 898 848 907 857 910 861

Ostali zdravstveni1)djelatnici VSS - - - - - - - - 52 44

Zdravstveni suradnici 383 340 388 344 399 349 446 386 430 374

Viša struèna sprema 2 554 2 203 2 552 2 197 2 645 2 245 2 734 2 315 2 850 2 426

Zdravstveni djelatnici 2 521 2 175 2 519 2 169 2 615 2 221 2 703 2 291 2 820 2 402

Medicinske sestre 1 211 1 156 1 204 1 148 1 219 1 156 1 275 1 204 1 422 1 333

Zubari 3 2 3 2 1 1 2 2 2 2

Laboratorijski inženjeri 338 317 338 317 349 324 360 334 336 315

Sanitarni inženjeri 65 46 65 46 65 47 65 46 69 50

Fizioterapeuti 496 426 497 428 530 446 531 448 539 453

Radiološki inženjeri 337 164 342 165 381 183 396 191 380 182

Farmaceutski inženjeri 1 1 1 1 1 1 - - - -

Zubotehnièari 29 24 28 23 26 22 27 22 26 22

Radni terapeuti 41 39 41 39 43 41 47 44 46 42

Zdravstveni suradnici 33 28 33 28 30 24 31 24 30 24

Srednja struèna sprema 7 339 6 662 7 309 6 630 7 554 6 805 7 563 6 811 7 358 6 499

Zdravstveni djelatnici 7 236 6 571 7 211 6 544 7 457 6 720 7 464 6 724 7 258 6 486

Medicinske sestre 5 760 5 280 5 735 5 258 5 937 5 396 5 968 5 420 5 823 5 240

Laboratorijski tehnièari 575 533 577 533 582 536 570 525 542 496

Sanitarni tehnièari 48 31 48 31 49 33 48 34 45 33

Fizioterapeutski tehnièari 182 156 180 155 185 153 183 153 174 143

Radiološki tehnièari 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Farmaceutski tehnièari 325 319 322 316 373 364 371 361 373 362

Zubotehnièari 324 232 328 232 308 218 302 212 285 199

Radnoterapeutski tehnièari 3 3 3 3 6 5 6 5 5 4

Djeèje njegovateljice 5 5 5 5 5 5 5 5 - -

Maser kupeljar 13 11 12 10 11 9 10 8 10 8

Zdravstveni suradnici 103 91 98 86 97 85 99 87 100 13

Niža struèna sprema 127 96 124 93 120 90 101 72 126 101

Zdravstveni djelatnici 45 28 43 26 38 22 34 19 32 15

Djeèje njegovateljice 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Bolnièari 41 25 39 23 35 19 31 16 30 13

Zubarski asistenti 3 2 3 2 2 2 2 2 1 1

Zdravstveni suradnici 82 68 81 67 82 68 67 53 94 71

5 690 3 708 5 716 3 721 5 921 3 873 5 915 3 885 6 063 4 013

3.5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu

2011.2008. 2009. 2010.

Ukupno žene Ukupno žene Ukupno žene Ukupno žene Ukupno žene

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2012.

1) Diplomirane medicinske sestre, fizioterapeuti, sanitarni inženjeri

95

Ukupno 2 720 2 719 2 787 2 845 3 139 665 722 821 846 640

Opæa medicina 118 115 100 94 92 - - - - -

Interna medicina 362 370 386 391 459 132 145 160 160 111

Kardiologija - - - - - - - - - 1

Pulmologija - - - - - - - - - 4

Gastroenterologija - - - - - - - - - 2

Hematologija - - - - - - - - - 2

Endokrinologija i dijabetologija - - - - - - - - 1

Pneumofiziologija 42 42 42 40 35 - - - -

Infektologija 47 47 49 45 48 5 8 10 14 12

Neurologija 86 92 92 97 112 25 28 36 38 25

Psihijatrija 172 174 177 193 210 32 38 38 56 49

Neuropsihijatrija 33 31 22 14 12 - - - - -

Dermatologija i venerologija 54 55 51 51 57 11 12 13 15 10

Pedijatrija 191 189 181 186 208 40 47 52 42 36

Opæa kirurgija 172 174 173 173 214 69 73 83 81 40

Neurokirurgija 28 28 31 26 30 9 13 16 17 15

Djeèja kirurgija 19 19 19 19 22 4 5 8 8 5

Maksilofacijalna kirurgija 10 10 10 9 13 3 3 5 5 1

Plastièna i rekonstrukcijska kirurgija 1 1 1 1 1 - - - - 1

Urologija 42 41 43 44 50 16 17 17 18 11

Ortopedija 42 44 41 41 43 6 6 7 11 13

Otorinolaringologija 85 84 80 82 89 16 21 23 22 16

Oftalmologija 98 97 111 112 109 22 20 36 35 36

Opstetricija i ginekologija 189 185 189 194 205 35 37 34 34 26

Anesteziologija i reanimacija 133 130 124 118 111 - - - - -

Transfuziologija 31 32 32 33 37 4 4 6 9 6

Radiologija 135 135 143 142 158 46 48 56 58 38

Radioterapija i onkologija 35 34 35 34 41 17 18 18 18 13

Nuklearna medicina 31 30 30 29 32 9 10 9 12 7

Fizikalna medicina i rehabilitacija 83 84 92 92 95 14 13 12 13 9

Medicina rada 102 97 82 80 74 2 2 1 1 -

Školska medicina 49 47 44 43 41 6 6 3 3 3

Socijalna medicina s organ. zdr. zaštite 9 9 9 8 8 - - - - -

Epidemiologija 44 41 46 43 40 5 5 4 5 5

Med. mikrologija s parazitologijom 56 54 56 59 63 9 10 11 9 6

Patološka anatomija 44 44 49 50 55 14 17 15 13 9

Patologija - - - - - - - - - 1

Medicinska citologija 28 28 26 24 24 1 1 1 1 -

Klinièka farmakologija 3 4 5 5 5 - - - - -

Javno zdravstvo 7 7 7 8 8 - - - - -

Obiteljska medicina 66 70 118 132 146 17 14 35 36 28

Klinièka citologija 16 18 20 22 24 10 9 9 10 8

Anesteziologija, reanimacijai intezivno lijeèenje 46 47 57 66 111 81 87 91 88 66

Klinièka farmakologija s toksikologijom 7 6 6 6 8 - - 1 2 2

Medicina rada i sporta 3 3 7 9 12 5 5 11 12 9

Pomorska medicina 1 1 1 1 1 - - - - -

Hitna medicina ... ... ... 29 36 ... ... ... - 13

3.6. Lijeènici prema granama specijalnosti

Specijalisti

2008. 2009. 2010.

Na specijalizaciji

2011.2008. 2009. 2010.2011.Grane specijalnosti

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

1) Od 2011. godine doktori medicine poèinju izobrazbu prema novom Pravilniku o specijalistièkom usavršavanju

2012. 2012.

96

Broj domova zdravlja 5 4 4 4 4

Broj timova u zdravstvenimustanovama - ukupno 438 434 427 423 439

Ordinacije s ugovorom s HZZO-om 318 305 288 265 270Ordinacije bez ugovora s HZZO-om 13 12 12 11 11Ordinacije u domovima zdravlja 107 117 127 147 158

Zdravstveni djelatniciLijeènici opæe medicine 193 138 168 168 167Specijalisti opæe medicine i dr. spec. 255 296 259 256 272Ostali zdravstveni djelatnici 434 428 415 418 433

Posjete - ukupno 4 739 873 5 873 890 6 082 355 5 843 706 5 953 855od toga: u ordinaciji 4 689 732 5 803 166 6 016 268 5 794 418 5 909 848

u kuæi 50 141 70 724 66 087 49 288 44 007Broj posjeta po dobnim skupinama:

0-6 g. 13 039 13 027 12 311 18 893 9 8407-19 g. 295 486 419 170 424 221 361 888 375 05220-64 g. 2 801 079 3 395 790 3 516 785 3 325 728 3 316 18765 i više godina 1 630 269 2 045 903 2 129 038 2 137 197 2 252 776

Pregledi - ukupno 2 377 426 2 888 042 2 848 984 2 314 710 2 397 472od toga: u ordinaciji 2 338 391 2 864 355 2 787 621 2 269 893 2 353 822

u kuæi 39 035 23 687 61 363 44 817 43 650Broj pregleda po dobnim skupinama:

0-6 g. 8 681 9 569 8 077 10 387 5 2607-19 g. 183 301 263 025 249 006 208 585 222 52120-64 g. 1 420 273 1 665 129 1 618 245 1 309 104 1 349 21965 i više godina 765 171 950 319 973 656 786 634 820 472

3.7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita

2010.2008. 2009.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

2011.

3.8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita

2010.

Timovi 61 62 60 60 62 61 62

Lijeènici: specijalisti pedijatri 61 62 60 60 62 61 62

Ostali zdravstveni djelatnici 61 62 58 56 58 60 61

Posjete - ukupno 611 877 619 537 564 814 628 777 638 042 555 484 597 679

Od toga: u ordinaciji 611 846 618 309 564 742 628 701 633 919 555 453 597 628

u kuæi 31 1 228 72 76 4 123 30 51

Pregledi - ukupno 496 063 489 749 400 583 407 356 412 451 343 609 357 000

Od toga: u ordinaciji 496 032 488 521 400 536 407 302 412 422 343 571 356 949

u kuæi 31 1 228 47 54 29 38 51

2006. 2007. 2008. 2009.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

2011.

2012.

2012.

97

3.10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita

Broj posjeta - ukupno 22 340 25 720 27 597 22 078 15 863 12 362 11 386

Broj prvih posjeta - ukupno 8 643 8 711 9 011 8 250 6 291 4 402 4 154

Broj propisanihkontracepcijskih sredstava ... ... ... ... ... 16 241 18 337

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

3.9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita

Timovi 63 64 64 62 62 65 58

Lijeènici specijalisti 62 64 63 62 62 65 58

Ostali zdravstveni djelatnici 50 52 55 54 59 48 54

Preventivni pregledi 92 825 96 610 97 407 113 238 101 577 107 008 117 328

Posjeti i pregledi u ordinacijiposjeti 384 612 398 564 378 562 425 618 494 466 387 513 421 015pregledi 254 720 284 675 251 975 233 662 183 566 144 962 135 240

Posjete trudnica savjetovalištu

ukupno 58 067 60 342 71 896 66 527 80 717 63 343 58 918patološka stanja u trudnoæi 4 853 5 200 6 489 9 798 35 371 33 929 39 045

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

3.11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita

Timovi 720 626 573 566 568 565 585

Zdravstveni djelatnici

Stomatolozi specijalisti 141 73 45 34 42 32 36

Doktori stomatologije 579 571 531 532 526 533 549

Zubni tehnièari602 551 425 428 439 413 459

Zubni asistenti

Broj pregleda - ukupno 1 086 411 1 073 252 1 045 809 922 464 1 049 546 982 531 945 193

prema dobnim skupinama

0-6 godina 48 695 47 508 29 192 28 949 25 613 23 468 24 660

7-19 273 698 261 794 217 004 191 674 206 131 161 563 157 512

20 -64 666 486 565 946 601 686764 018 763 950 799 613 701 841

65 i više godina 153 795 129 315 161 335

Broj sistematskih pregleda 107 413 106 311 155 180 76 572 120 575 102 239 176 980

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

2010.2006. 2007. 2008. 2009. 2011. 2012.

2010.2006. 2007. 2008. 2009. 2011. 2012.

2010.2006. 2007. 2008. 2009. 2011. 2012.

98

3.13. Hitna medicinska pomoæ

Broj intervencija Broj zaposlenih

Hitna medicinska pomoæ Zdravstveni djelatnici Nemedicinskoosoblje

Brojsanitetskih

vozila

Doktori medicine

ukupnona

terenuu

ambulanti

Sanitetskiprijevoz

ukupnood toga

specijalisti

Viši isrednji

zdravstv.djelatnici

vozaèi ostali

2003. 67 716 57 285 10 431 93 499 56 59 4 109 95 50

2004. 73 628 63 447 10 181 116 943 81 82 4 147 125 48

2005. 76 266 63 433 12 833 126 512 98 84 4 148 122 48

2006. 77 109 66 307 10 802 118 330 108 82 4 149 121 48

2007. 77 904 67 160 10 744 122 257 111 82 4 157 121 48

2008. 77 686 67 393 10 293 121 732 106 82 4 156 129 44

2009. 78 946 68 363 10 583 121 882 103 82 4 158 121 51

2010. 76 907 66 615 10 292 120 694 99 82 4 158 119 51

2011. 81 815 69 784 12 031 121 301 95 82 4 162 115 51

2012. 86 979 74 566 12 413 117 924 103 79 3 160 115 51

Izvor: Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Broj timova - ukupno 149 154 228 207

1)Zdravstveni djelatnici

Medicinske sestre VSS - - 26 31

Više medicinske sestre patronažnog smjera 148 149 - -

Medicinske sestre SSS 1 6 202 176

Broj posjeta - ukupno 227 595 218 503 86 248 118 881

posjete po odgovarajuæim skupinama:

trudnicama 3 004 3 060 - -

rodiljama 30 314 30 617 - -

ostalim ženama 8 468 7 280 - -

novoroðenèadi 35 701 37 501 - -

dojenèadi 13 312 3 286 - -

školi 214 552 - -

maloj djeci 5 326 5 731 48 -

ostaloj djeci 1 665 1 516 1 498 2 031

zbog socijalnih prilika 1 472 1 109 - -

zbog higijenskih prilika 707 1 054 - -

kroniènim bolesnicima 120 497 121 804 79 200 112 196

ostalima 6 915 4 993 5 502 4 654

Kuæna njega

3.12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege

2012.2011.

Patronaža

2012.2011.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

1)

Prema zakonskim standardima djelatnost zdravstvene njege u kuæi provodi medicinska sestra za 3 500 osiguranika.Prema zakonskom normativu viša medicinska sestra patronažnog smjera skrbi za 5 100 stanovnika.

99

3.14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago Èop» «

zdravstveni djelatnici

ukupno

Zaposleni

Ambulanteukupno lijeènici

specijalistiostali prvi

ostalonemedicinsko

osoblje

Posjeti u ordinaciji Fiziotera-peutske

procedure

2003. 8 90 8 58 24 39 231 16 874 492 779

2004. 8 87 8 55 24 34 041 18 021 489 222

2005. 8 79 8 50 21 35 070 20 934 471 056

2006. 8 77 8 48 21 34 274 21 046 467 851

2007. 8 80 8 53 19 33 085 23 848 475 825

2008. 8 80 8 53 19 32 634 19 093 462 195

2009. 8 77 8 51 18 33 074 15 329 493 825

2010. 8 78 8 52 18 33 526 14 797 487 483

2011. 7 75 7 51 17 29 420 13 209 493 842

2012. 6 73 6 50 17 24 488 13 208 496 531

Izvor: Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Drago Èop«»

3.15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost

2010.2006. 2007. 2008. 2009.

Broj posjeta u ordinaciji1)

Interna 428 164 437 154 395 688 326 609 340 204 389 675 434 191

Kirurgija 354 018 362 811 333 361 379 255 195 556 167 756 240 913

Urologija 65 211 66 432 54 012 86 488 53 290 62 897 99 030

Neurologija 73 908 74 396 102 406 99 839 100 711 80 012 127 780

Psihijatrija 131 654 135 708 188 234 162 507 202 846 154 512 240 611

Pedijatrija 97 328 99 914 89 820 122 704 264 978 249 743 311 147

Ginekologija i porodiljstvo 119 046 120 351 134 932 199 026 115 231 139 056 201 544

Dermatovenerologija 120 570 126 626 145 564 95 216 132 813 89 300 172 538

Otorinolaringologija 147 236 150 318 167 691 156 517 106 324 129 049 150 447

Oftalmologija 235 355 241 180 295 957 251 153 205 130 250 514 368 498

Infektologija 74 619 75 169 30 202 65 051 56 758 48 652 52 699

Ortopedija 100 527 102 241 79 935 107 157 45 575 19 176 65 450

Onkologija i radioterapija 27 614 28 658 18 094 37 456 105 119 20 071 33 909

Fizikalna medicina i rehabilitacija 291 943 293 649 213 680 307 098 178 201 212 615 445 755

Anesteziologija ... ... ... ... ... 21 700 33 525

Hemodijaliza ... ... ... ... ... 1 612 18 000

Maksilofacijalna kirurgija ... ... ... ... ... 198 15 613

Neurokirurgija ... ... ... ... ... 11 757 25 710

Nuklearna medicina ... ... ... ... ... 94 506 185 304

Pulmologija ... ... ... ... ... 35 242 87 944

2011.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2012.

2)

1) Ukljuèuje ordinacije s ugovorom s HZZO kao i ordinacije bez ugovora s HZZO.2) Ukljuèuje i fizikalnu terapiju i rehabilitaciju.

100

3.16. Oboljeli od zaraznih bolesti

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Typhus abdominalis - - 1 - - - - - - -

Dysenteria bacillaris 6 8 3 3 5 3 1 1 2 2

Enterocolitis 3 704 3 843 3 617 3 764 2 947 3 134 2 177 2 107 2 884 2 611

Toxiinfectio alimentaris 66 56 61 30 22 18 17 47 42 40

Salmonellosis 1 715 1 658 2 051 1 595 824 996 857 379 422 257

Hepatitis virosa 3 1 1 2 - - - - - -

Hepatitis virosa A 8 8 32 7 6 6 5 2 2 1

Hepatitis virosa B 52 63 58 35 28 26 21 24 18 22

Hepatitis virosa C 84 73 53 61 78 56 23 40 43 31

Poliomyelitis (postvakcinalni) - - - - - - - - - -

Pertusis 30 84 52 26 40 24 39 21 38 17

Tetanus 1 3 1 - 2 - 1 - - -

Morbilli 17 58 - - - 17 1 - - -

Rubeola 3 - 1 2 1 1 - - - -

Varicellae 5 614 4 301 3 200 3 141 4 517 1 938 3 461 2 651 3 309 4 115

Herpes zoster 935 1 122 923 924 740 786 817 751 726 854

Scarlatina 1 091 1 713 499 1 037 598 790 1 417 731 679 573

Angina streptococcica 3 344 4 123 2 521 3 177 2 155 2 140 2 811 2 266 2 680 3 048

Erysipelas 609 648 452 565 406 362 331 304 342 261

Parotitis epidemica 24 19 15 11 10 12 8 4 17 12

Meningitis epidemica 13 4 - 29 23 21 21 8 15 10

Meningitis purulenta 24 26 26 11 8 13 37 24 41 41

Meningitis virosa 62 89 110 191 121 60 53 30 26 103

Encephalitis 5 2 3 4 1 1 4 - 6 6

Mononucleosis infectiosa 405 533 520 284 270 300 304 267 573 492

Pneumonia-Bronchopneumonia 1 429 2 157 2 267 1 375 1 276 1 159 1 742 2 211 2 000 1 990

Enterovirosis 204 36 21 45 36 33 15 2 2 1

Gonorrhoea 14 9 5 4 10 5 2 11 5 2

Syphillis 2 22 12 15 17 12 14 9 9 14

Scabies 51 86 116 89 45 48 30 38 39 77

Pediculosis 107 88 83 35 84 91 75 95 53 117

Malaria 4 2 3 1 3 1 2 - 2 2

Leptospirosis 9 8 11 7 5 2 3 4 2 -

Lyme borel. 132 101 58 117 97 146 178 166 172 122

Kala-azar - - - - - - - - - -

Toxoplasmosis 5 7 11 3 7 3 3 1 3 2

Legionellosis - 10 13 18 11 9 4 18 9 16

Tularemia - - 1 - 1 - - 1 - -

Trichinellosis 6 15 - - - - - - - -

TBC pulmonum 327 244 213 185 137 111 96 110 55 63

Febris haemorrhagica 2 1 8 2 1 6 - 1 3 54

Psitacosis-ornithosis - - - - - - - - - -

AIDS 3 - 5 7 10 9 4 8 11 -

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar«»

2011.

101

2012.

3.17. Bolnièka djelatnost

Bolnice - ukupno 17 17 17 17 17 17 17 7 10 14

Klinièki bolnièki centar 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2

Klinièke bolnice 5 5 5 5 5 5 5 3 4 3

Klinike 4 4 4 4 4 4 4 1 2 3

Opæe bolnice 1 1 1 1 1 1 1 - - -

Specijalne bolnice 6 6 6 6 6 6 6 1 3 61)Broj postelja 6 713 6 700 6 676 6 571 6 713 6 586 6 562 6 805 7 512 6 878

Broj bolesnika-ukupno 226 928 225 951 223 719 232 754 228 613 246 849 237 251 239 039 248 967 262 628

od toga: umrli 5 708 5 687 5 891 5 591 6 040 5 849 5 945 5 412 5 811 5 952

Bolnièki dani, u tisuæama 2 391 2 349 2 276 2 253 2 210 2 233 2 224 2 064 2 134 2 108

Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno 8 634 8 864 8 885 8 941 9 505 9 676 9 759 9 998 10 134 10 2972)Lijeènici 2 117 2 207 2 231 2 274 2 536 2 532 2 574 2 701 2 701 2 811

Ostali po struènoj spremi - ukupno 6 517 6 657 6 654 6 667 6 969 7 144 7 185 7 297 7 433 7 4863)Visoka 419 440 414 423 437 450 429 467 496 520

Viša 1 561 1 599 1 616 1 641 1 715 1 796 1 865 1 828 1 899 2 048

Srednja 4 434 4 555 4 527 4 505 4 712 4 789 4 782 4 895 4 948 4 801

Niža 103 63 97 98 105 109 109 107 90 117

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

1) Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.2) U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti-nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.3) Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2010. 2011.

3.18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012.

Broj postelja 6 878 5 476 1 402 6 042 836

Broj postelja na 1000 stanovnika 8,67 6,91 1,77 7,62 1,05

Broj doktora 2 013 1 951 62 1 917 96

Broj postelja po jednom doktoru 3,42 2,81 22,61 3,15 8,71

Broj ispisanih bolesnika 262 628 251 634 10 994 248 699 13 929

Broj dana bolnièkog lijeèenja 2 108 281 1 722 446 385 835 1 857 233 251 048

Prosjeèna dužina lijeèenja 8,03 6,85 35,10 7,47 18,02

Godišnja zauzetost postelja 307 315 275 307 300

% iskorištenosti postelja 83,98 86,18 75,40 84,22 82,27

Broj pacijenata po krevetu 38,18 45,95 7,84 41,16 16,66

* Ustanove koje su poèele sa samostalnim radom: Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan", Djeèja bolnica "Srebrnjak", Specijalna bolnica za pluãne bolesti, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladeþ, Specijalna bolnica za zaðtitu djece s neurorazvojnim smetnjama

UkupnoLijeèenjeakutnih

bolesnika

Lijeèenjesubakutnihi kroniènihbolesnika

KBC,klinièkebolnice

i klinike*

Specijalnebolnice*

102

2012.

Ukupno 6 586 6 562 6 805 7 512 6 878 2 233 2 224 2 064 2 134 2 108

Interna 906 906 942 1 007 1 014 338 343 313 342 340

Pulmologija 359 345 286 194 161 115 104 38 72 64

Pedijatrija 346 338 413 353 437 123 120 119 119 128

Kirurgija i traumatologija 915 911 1 009 829 759 273 271 267 231 226

Ortopedija 173 175 176 176 169 45 48 43 40 36

Urologija 143 143 133 149 149 51 48 49 46 46

Neurokirurgija 104 104 107 107 105 35 35 33 37 35

Onkologija 268 268 258 262 233 101 94 90 72 68

Ginekologija i rodilište 595 595 604 768 747 190 197 170 170 178

Otorinolaringologija 192 192 206 210 190 65 64 61 60 58

Oftalmologija 154 154 154 154 134 44 43 35 37 39

Neuropsihijatrija 1 848 1 848 1 908 - - 665 676 682 - -

Dermatovenerologija 92 92 92 92 92 28 23 24 24 21

Zarazne bolesti 224 224 232 212 196 69 69 61 60 60

Èeljusna kirurgija 72 72 72 - - 20 18 16 - -

Fizikalno-medicinska rehabilitacija 144 144 144 96 82 52 53 50 27 28

Nuklearna medicina 27 27 17 - - 11 11 5 - -

Plastièna kirurgija 24 24 52 23 23 8 7 8 5 5

Psihijatrija* … … … 785 368 … … … 214 212

Maksilofacijalna kirurgija* … … … 77 77 … … … 17 16

Neurologija* … … … 272 217 … … … 75 75

Djeèja kirurgija* … … … 130 127 … … … 33 31

Anesteziologija, rean.i intenzivno lijeè.* … … … 214 196 … … … 72 55

Kroniène duševne bolesti* … … … 1 262 1 262 … … … 343 349

Kroniène djeèje bolesti* … … … 40 40 … … … 15 15

Kroniène pluæne bolesti* … … … 100 100 … … … 23 22

3.19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama, opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima

1)Postelje

2008. 2009.

Bolesnièki dani, u tis.

2008. 2009.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2010.2010. 2011.2011.

1) Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje*djelatnosti iz Izvješæa o radu stacionarne zdravstvene ustanove (obrazac 3-21-60), prema HZZO-ovom šifrarniku

103

2012. 2012.

4)Ukupno 14 6 878 262 628 5 952 2 108 2 811 10 297 520 2 048 4 801 117

Klinièki bolnièki centar 2

KBC Zagreb

KBC Zagreb (Rebro, Šalata,

Petrova, Božidareviæeva) 1 788 80 723 1 217 492 910 2 942 190 604 1 225 13

KBC Zagreb - Klinika Jordanovac 219 8 259 499 74 267 80 8 57 122 -

KBC Sestre milosrdnice

KBC Sestre milosrdnice 871 42 285 1 188 308 459 1 654 67 332 790 6

KBC Sestre Milosrdnice- Klinika za tumore 180 6 237 82 53 85 333 15 94 139 -

KBC Sestre Milosrdnice- Klinika za traumatologiju 178 6 332 35 52 68 328 9 94 157 -

Klinièke bolnice 3

KB Dubrava 630 28 576 1 034 205 355 1 131 57 158 490 71

KB Sveti Duh 574 23 445 770 153 227 914 24 180 483 -

KB Merkur

KB Merkur 257 12 584 303 76 190 622 17 107 308 -

KB Merkur- Klinika "Vuk Vrhovac" 35 1 877 5 9 36 127 13 34 44 -

Klinike 3

Klinika "Dr. Fran Mihaljeviæ" 214 7 026 232 66 80 399 19 72 228 -

Klinika za psihijatriju Vrapèe 881 19 786 351 306 73 425 34 52 266 -

Klinika za djeèje bolesti 215 11 569 25 62 102 443 19 97 225 -

4)Specijalne bolnice 6

Specijalna bolnica za pluæne bolesti 100 1 249 104 22 19 99 2 25 47 6

Specijalna bolnica za zaštitu djeces neurorazvojnim smetnjama 60 1 533 - 21 11 137 22 52 51 1

Djeèja bolnica "Srebrnjak" 75 2 285 - 8 25 130 5 40 59 1

Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan" 551 7 743 107 185 47 223 10 36 111 19

Specijalna bolnica za psihijatriju

djece i mladeži 37 807 - 12 16 56 7 10 23 -

Specijalna bolnica "Hipokrat

Dr. Ivaniševiæ" ... ... ... ... 1 1 - - - -

Specijalna bolnica Svjetlost ... ... ... ... 21 41 2 18 -

Specijalna bolnica Podobnik 13 312 ... 1 6 25 2 2 15 -

104

3.20. Bolnièka djelatnost u 2012.

Brojbol-nica

Brojposte-

1)lja

Brojbolesnika

ukupno umrli

Bolnièkidani u tisu-æama

lijeè-2)nici

Zdravstveni djelatnici i suradnici

ostali po struènoj spremi

ukupno 3)visoka viša srednja niža

1)Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

2)U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti - nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.3)Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme. Administrativno i tehnièko osoblje nije ukljuèeno.4)Podatak iz Godišnjeg izvješæa o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (obrazac 3-21-60)

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Bolnice- po lokacijama

3.21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010.

Ukupno 243 901 168 221 75 680 100,0 100,0 100,0

Zarazne i parazitarne bolesti (A00-B99) 9 767 7 651 2 116 4,0 4,5 2,8

Novotvorine (C00-D48) 46 123 29 128 16 995 18,9 17,3 22,4

Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðenebolesti imunološkog sustava (D50-D89) 2 841 1 793 1 048 1,2 1,1 1,4

Endokrine bolesti, bolesti prehranei metabolizma (E00-E90) 5 552 4 287 1 265 2,3 2,5 1,7

Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99) 20 330 17 769 2 561 8,3 10,6 3,4

Bolesti živèanog sustava (G00-G99) 5 670 4 571 1 099 2,3 2,7 1,4

Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59) 8 291 3 155 5 136 3,4 1,9 6,8

Bolesti uha i mastoidnog nastavka (H60-H95) 1 294 1 177 117 0,5 0,7 0,2

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 23 142 10 533 12 609 9,5 6,3 16,7

Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 20 843 15 100 5 743 8,6 9,0 7,6

Bolesti probavnog sustava (K00-K93) 13 772 9 756 4 016 5,6 5,8 5,3

Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99) 2 742 2 271 471 1,1 1,3 0,6

Bolesti mišiæno-koštanog sustavai vezivnog tkiva (M00-M99) 8 577 6 650 1 927 3,5 4,0 2,5

Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 34 007 20 449 13 558 14,0 12,1 17,9

Trudnoæa, poroðaj i babinje (O00-O99) 2 555 2 555 - 1,0 1,5 -

Odreðena stanja nastala u perinatalnomrazdoblju (P00-P96) 1 800 1 800 - 0,7 1,1 -

Priroðene malformacije, deformitetii kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99) 3 714 3 663 51 1,5 2,2 0,1

Simptomi, znakovi i abnormalni klinièkii laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R00-R99) 9 159 7 207 1 952 3,8 4,3 2,6

Ozljede, otrovanja i neke druge posljedicevanjskih uzroka (S00-T98) 11 373 8 383 2 990 4,7 5,0 3,9

Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravljai kontakt sa zdravstvenom službom (Z00-Z99) 12 349 10 323 2 026 5,1 6,1 2,7

Ukupno

Broj hospitalizacija

dobne skupine1)Grupe bolesti

1) Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.

Udjel hospitalizacija, u %

dobne skupine

0 - 64godine

64 i višegodina

Ukupno 0 - 64godine

64 i višegodina

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvoCGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"

105

3.22. prema grupama bolesti u 2010.

Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,

Ukupno 168 221 100

Novotvorine (C00-D48) 29 128 17,3 1

Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 20 449 12,1 2

Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99) 17 769 10,6 3

Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 15 100 9,0 4

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 10 533 6,3 5

Ostale bolesti 75 242 44,7 6-20

Brojhospitalizacija

1)Grupe bolesti

1) Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvoCGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Udjelhospitalizacija,

%

Rang

3.23. prema grupama bolesti u 2010.

Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,

Ukupno 75 680 100

Novotvorine (C00-D48) 16 995 22,4 1

Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 13 558 17,9 2

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 12 609 16,7 3

Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 5 743 7,6 4

Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59) 5 136 6,8 5

Ostale bolesti 21 639 28,6 6-20

Brojhospitalizacija

1)Grupe bolesti

1) Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvoCGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Udjelhospitalizacija,

%

Rang

106

Ukupno 61 503 100

Novotvorine (C00-D48) 14 230 23,1 1Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 13 158 21,4 2Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59) 5 163 8,4 3Bolesti probavnog sustava (K00-K93) 4 726 7,7 4Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 3 509 5,7 5Ostale bolesti 20 717 33,7 6-20

1)Grupe bolestiBroj

hospitalizacijaRang

3.24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2011.

Udjelhospitalizacija, %

1) Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Ukupno 54 817 100

Novotvorine (C00-D48) 12 980 23,7 1

Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) 10 811 19,7 2

Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59) 5 369 9,8 3

Bolesti probavnog sustava (K00-K93) 4 059 7,4 4

Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih3 337 6,1 5uzroka (S00-T98)

Ostale bolesti 18 261 33,3 6-20

1)Grupe bolestiBroj

hospitalizacijaRang

3.25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema grupama bolesti u 2012.

Udjelhospitalizacija, %

1) Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"

Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu,

prema najuèestalijim skupinama bolesti

0

5

10

15

20

25

Novotvorine (C00-D48) Bolesti cirkulacijskog

sustava (I00-I99)

Bolesti oka i oènog

adneksa (H00-H59)

Bolesti probavnog

sustava (K00-K93)

%

2010.

2011.

2012.

skupine bolesti

107

Skupina bolesti: II. Novotvorine

Skupina bolesti: IX. Bolesti cirkulacijskog sustava

Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu,

za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika

2011.

5 330

2 267

194

4 024

2 092

323

65 - 74 godine 75 - 84 godine 85 i više godinagodine starosti

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

brojhospitali-

zacija 2012.

2 186

191

3 791

1 999

268

4 545

65 - 74godine 75 - 84 godine 85 i više godinagodine starosti

muškarci

žene

muškarci

žene

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

brojhospitali-

zacija

65 - 74 godine 75 - 84 godine 85 i više godinagodine starosti

2011.

2 535

395

2 730 2 808

917

3 773

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

4 000

2012.

3 159

2 030

407

2 156 2 242

817

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

65 - 74godine 75 - 84 godine

brojhospitali-

zacija

85 i više godinagodine starosti

muškarci

žene

muškarci

žene

brojhospitali-

zacija

108

Ustanove 70 73 73 22 24 14 37 38 38 11 11 11 - - 10

Broj korisnika 6 188 6 667 6 772 1 789 2 151 716 4 399 4 516 4 657 - - - - - 1399

Zaposleni 2 880 3 010 3 039 1 095 1 117 310 1 470 1 583 1 616 315 310 318 - - 795

od toga:

- odgajatelji 250 224 205 250 224 144 - - - - - - - - 61

- zdravstveno osoblje 382 410 423 93 105 42 289 305 320 - - - - - 61

- socijalni radnici 272 282 287 26 29 12 57 69 68 189 184 190 - - 17

1)- ostali struèni djelatnici 858 884 958 419 394 29 361 408 423 78 82 83 - - 423

- administrativno osoblje 168 164 163 52 46 10 86 87 88 30 31 28 - - 37

- ostali 950 1 046 1 003 255 319 73 677 714 717 18 13 17 - - 196

4. Socijalna skrb

4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca

2006. 2006. 2006. 2006. 2006.

Ukupno

2008. 2008. 2008. 2008. 2008.2010. 2010. 2010. 2010. 2010.

Domovi socijalneskrbi za djecu

Domovi socijalneskrbi za odraslei starije osobe

Centrisocijalne

skrbi

1) Ostali struèni djelatnici su: pedagozi, profesori, psiholozi, terapeuti, njegovatelji, defektolozi, pravnici i instruktori

4.2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Maloljetni korisnici - ukupno 14 132 15 590 16 781 16 725 18 283 19 036 19 054 18 320 18 736 19 315

Djeca i mladež prema kojima je primije- 6 059 6 545 5 551 5 703 6 069 6 611 6 663 6 775 7 118 7 518njena mjera obiteljsko-pravne zaštite

Djeca i mladež društveno neprihvatljivog 1 719 2 024 2 042 2 222 2 835 2 740 2 906 2 410 2 337 2 248ponašanja

Tjelesno ili mentalno ošteæena djeca i mladež 3 691 3 886 3 834 3 754 4 318 4 753 4 251 3 879 3 652 3 749

Psihièki bolesna djeca i mladež te ovisnici 428 267 431 400 493 472 395 261 316 269

Djeca i mladež u stanju razlièitih potreba 2 235 2 868 4 923 4 646 4 568 4 460 4 839 4 995 5 313 5 531socijalne skrbi

Punoljetni korisnici - ukupno 32 636 33 117 36 426 37 049 37 594 37 476 38 514 39 674 41 161 4 250

Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 13 065 12 812 13 265 13 229 12 911 7 412 7 394 7 504 7 875 8 253

Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za - - - - - 5 947 5 830 6 123 6 841 7 046uzdržavanje

Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja 1 897 1 982 2 074 2 152 2 445 3 394 3 559 3 714 3 873 4 010

Tjelesno ili mentalno ošteæene osobe 3 361 3 737 4 737 4 782 5 173 5 625 5 672 5 964 6 276 6 455

Psihièki bolesne osobe i ovisnici 3 141 3 210 3 462 3 771 3 758 3 843 3 816 3 794 3 829 3 783

Odrasle osobe u stanju razlièitih potreba 11 172 11 376 12 888 13 115 13 307 11 255 12 243 12 575 12 467 13 043socijalne skrbi

Domovi za tjelesnoili mentalno

ošteæene osobe(djecu/odrasle)

2010. 2011.

109

4.3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi

Prava, usluge i mjere socijalne skrbi

Skrbništvo iposvojenje

Skrb izvanvlastite obitelji

Odgojnemjere zaštitei sigurnosti

Pomoæ zaosposobljavanje

Novèanepomoæi i drugi

materijalni oblicipomoæi

Ostali obliciskrbi i usluge

2002. 3 595 3 646 1 215 581 36 661 81 726

2003. 3 633 3 827 1 175 572 29 700 79 208

2004. 3 808 4 099 1 538 569 27 597 81 022

2005. 4 030 4 379 1 814 570 28 301 79 916

2006. 4 283 4 655 1 569 602 33 711 79 242

2007. 5 148 4 275 1 327 622 32 821 78 512

2008. 4 729 4 503 1 435 475 26 772 77 570

2009. 4 443 4 639 1 389 411 30 561 71 220

2010. 4 701 4 781 1 547 385 34 252 70 543

2011. 4 576 4 818 1 454 402 32 285 78 304

4.4. Društvena davanja za djecu

Korisnicidoplatka za djecu

(prosjek)

Broj djece(prosjek)

Isplaæeni doplatakza djecu

u tis. kuna

Prosjeèan godišnjidoplatak po djetetu

u kunama

Broj sluèajevaisplate za opremu

1)djeteta

2003. 29 367 54 587 172 618 3 162 10 050

2004. 27 085 50 426 160 154 3 176 10 388

2005. 25 237 47 262 160 340 3 393 10 777

2006. 23 758 43 644 150 368 3 445 10 475

2007. 22 831 42 492 181 908 4 281 11 022

2008. 24 992 46 990 214 547 4 566 11 227

2009. 23 055 43 556 203 220 4 666 11 894

2010. 22 275 42 200 202 616 4 801 12 203

2011. 22 428 41 957 195 505 4 660 11 726

2012. 24 264 45 429 217 650 4 791 11 570

1) Podaci se odnose na broj isplata za podruèje Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

110

4.5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja

2010./11.

poèetak pedagoške godine

2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10.

Djeèji vrtiæi i druge

1)pravne osobe - ukupno 206 218 218 220 226 235 260 271 278 285

prema osnivaèu

državni 180 182 182 184 189 191 205 210 216 223

privatni 9 20 20 20 21 28 40 47 48 48

vjerskih zajednica 17 16 16 16 16 16 15 14 14 14

Djeca - ukupno 28 243 29 663 30 003 31 274 32 169 32 884 34 713 36 833 37 209 38 175

prema godinama života

do 3 godine 6 438 6 604 6 871 7 861 8 283 8 349 8 808 9 843 9 974 9 877

od 3 do 5 godina 11 488 11 807 11 581 11 987 12 369 13 040 13 839 14 297 14 715 15 120

od 5 do 7 i stariji od 10 317 11 252 11 551 11 426 11 517 11 495 12 066 12 693 12 520 13 1787 godina

Zaposleni - ukupno 4 296 4 367 4 299 4 694 4 964 5 104 5 331 5 466 5 550 5 720

u tome:

odgojitelji i uèitelji 2 403 2 490 2 411 2 718 2 899 2 932 3 062 3 148 3 233 3 347

zdravstveno osoblje 281 258 247 249 240 236 237 220 216 202

ostali 1 612 1 619 1 641 1 727 1 825 1 936 2 032 2 098 2 101 2 171

1) Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèni odjel) smatra se vrtiæem.

Uèenièki domovi

4.6. Domovi uèenika i studenata

domovi uèenici ukupno uèenice

Studentski domovi

domovi studenti ukupno studentice

2003. 15 2 594 1 244 5 7 171 4 406

2004. 15 2 561 1 253 5 7 274 4 415

2005. 15 2 696 1 325 5 7 245 4 442

2006. 15 2 830 1 379 5 7 007 4 315

2007. 15 2 635 1 324 5 7 196 4 426

2008. 15 2 792 1 406 5 7 152 4 035

2009. 15 2 702 1 424 5 7 087 4 414

2010. 15 2 703 1 411 4 7 143 4 504

2011. 15 2 612 1 406 4 7 368 4 620

2012. 14 2 449 1 340 4 7 260 4 531

2011./12.

111

2012./13.

4.7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992.

Slavonskaregija

Bilogorsko--podravska

regija

Karlovaèkaregija

Lièkaregija

Dalmatinskaregija

Sisaèkaregija

Ostalo

Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

Grad Zagreb 25 823 2 354 5 480 2 380 4 189 12 717 4 469

Grad Zagreb 57 539 494 1 306 33 881 19 909 1 949

4.8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992.

UkupnoOd 17.8.1990.

do Uskrsa 1991.(Plitvice)

Od Uskrsa 1991.do lipnja 1991.

Od lipnja 1991.do 8.10.1991.

Od 8.10.1991.do 15.1.1992.

Od 15.1.1992.do dolaska

UNPROFOR-a

- 17. kolovoza 1990. prve barikade na cestama u okolici Knina i Graèaca- 31. ožujka 1991. dogaðaji na Plitvicama, napadnute policijske snage MUP-a- lipanj 1991. proširenje napada na Hrvatsku od strane bivše JNA i srpskih pobunjenika. 25. lipnja, Sabor RH donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske- 8. listopada 1991. proglašenje nezavisnosti Republike Hrvatske- 15. sijeènja 1992. priznanje samostalnosti Republike Hrvatske od Europske zajednice- 10. ožujka 1992. dolazak prethodnice UNPROFOR-a sa zapovjednikom i stožerom

Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

1)4.9. Prognanici i izbjeglice u 1992.

UkupnoPrognanici i izbjeglice

prognanici izbjeglice

ožujak 94 539 57 539 37 000

travanj 100 785 62 080 38 705

svibanj 126 760 64 700 62 060

lipanj 142 707 68 434 74 273

srpanj 141 079 65 642 75 437

kolovoz 153 680 64 298 89 382

rujan 153 334 65 837 87 497

listopad 151 036 65 738 85 298

studeni 147 768 65 307 82 461

prosinac 145 627 65 283 80 344

1) Prikazani podaci odnose se na prognanike i izbjeglice, koji su bili evidentirani u Centrima za socijalni rad od mjeseca ožujka 1992. god. kada je izvršen Popis prognanika.

Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

112

1993. 119 428 51 242 68 188

1994. 78 876 27 857 51 019

1995. 83 366 29 980 53 386

1996. 72 370 23 557 48 813

1997. 20 487 10 347 10 140

1998. 15 504 10 903 4 601

1999. 12 730 8 376 4 354

2000. 9 870 5 688 4 182

2001. 8 071 4 047 4 024

2002. 4 255 2 716 1 539

2003. 2 847 2 123 724

2004. 1 670 1 017 653

2005. 1 130 595 535

2006. 914 426 488

2007. 481 273 208

2008. 377 196 181

2009. 292 140 152

2010. 209 109 100

2011. 175 90 85

2012. 119 58 61

4.10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992.

Djeca predškolske dobi

u jaslicama u vrtiæu osnovne škole srednje škole studenti apsolventi

Grad Zagreb

Ukupno 1 820 4 312 8 117 4 713 2 289 339

Muški 916 2 191 4 135 2 172 750 81

Ženski 904 2 121 3 982 2 541 1 539 258

Uèenici Studenti

Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice

4.11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992.

Ukupno Zdravi RanjeniBolesni Invalidnost

akutno kronièno teška nepokretan

Potrebnastalna njega

Trudnice

Grad Zagreb

Ukupno 57 539 39 508 489 2 768 11 737 1 405 539 863 230

Muški 21 701 14 980 339 1 001 4 164 770 166 281 -

Ženski 35 838 24 528 150 1 767 7 573 635 373 582 230

4.12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine

Ukupno Prognanici Izbjeglice

Izvor: Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

113

5. Mirovinsko osiguranje

5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja

Broj osiguranika

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

stanje 31. prosinca

Ukupno 445 582 453 675 471 661 491 583 468 230 478 189 461 908 445 363 443 100 436 472

Radnici i s njima izjednaèene osobe 424 065 432 200 450 123 470 382 447 387 457 885 442 585 427 111 425 345 419 413

Obrtnici i profesionalne djelatnosti 20 102 20 347 20 554 20 323 20 073 19 598 18 684 17 657 17 161 16 503

Poljoprivrednici 1 415 1 128 984 878 770 706 639 595 594 556

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

2011. 2012.

5.2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu

2010.

muškarci

2009.

stanje 31. prosinca

Ukupno

Radnici i s njima izjednaèeneosobe 246 884 211 001 235 532 207 053 225 836 201 275 223 631 201 714 219 499 199 914

Obrtnici i profesionalne

djelatnosti 12 140 7 458 11 553 7 131 10 868 6 789 10 554 6 607 10 097 6 406

Poljoprivrednici 379 327 347 292 339 256 353 241 333 223

259 403 218 786 247 432 214 476 237 043 208 320 234 538 208 562 229 929 206 543

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

2011. 2012.2008.

žene muškarci žene muškarci žene muškarci žene muškarci žene

Osiguranici prema spolu

0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

broj

osig

ura

nik

a

ukupno muškarci žene

stanje 31. prosinca

114

5.3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

stanje 31. prosinca

Ukupno

Broj korisnika 194 478 193 788 192 593 191 985 191 893 192 929 194 190 197 085 197 554 197 155Prosjeèan staž 30 30 30 31 31 31 31 31 31 31Prosjeèna mjeseèna

2 157,16 2 268,92 2 345,07 2 432,32 2 567,51 2 745,53 2 795,65 2 811,17 2 810,15 2 859,621)mirovina u kunama

Starosna

Broj korisnika 121 131 120 452 119 944 119 559 119 521 120 211 120 803 123 974 124 759 125 649Prosjeèan staž 33 33 33 34 34 34 34 34 34 34Prosjeèna mjeseèna

2 343,92 2 465,62 2 545,81 2 638,00 2 795,86 2 995,64 3 045,60 3 063,10 3 064,16 3 109,791)mirovina u kunama

Invalidska

Broj korisnika 42 202 42 195 41 678 41 638 41 970 42 547 43 286 43 369 43 034 41 959Prosjeèan staž 23 24 24 26 24 24 24 24 24 24Prosjeèna mjeseèna,

1 827,73 1 919,34 1 973,30 2 042,46 2 140,62 2 276,43 2 321,73 2 323,98 2 312,75 2 352,211)mirovina u kunama2)Obiteljska

Broj korisnika 31 145 31 141 30 971 30 788 30 402 30 171 30 101 29 742 29 765 29 547Prosjeèan staž 28 28 28 30 30 30 30 30 31 31Prosjeèna mjeseèna ,

1 877,17 1 981,69 2 067,73 2 160,85 2 259,12 2 410,50 2 473,99 2 471,46 2 464,66 2 516,361)mirovina u kunama1)

primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene zaposeban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

2011. 2012.

2) Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

3 500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

kune

ukupno starosna invalidska obiteljska

stanje 31. prosinca

Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina,stanje 31. prosinca 2012.

63,7%

invalidska

21,3%

obiteljska

15,0%

starosna

115

1) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

2) Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

Ukupno

Broj korisnika 76 866 116 064 76 801 117 389 77 323 119 762 76 664 120 890 76 413 120 742

Prosjeèan staž 33 30 33 30 33 30 33 30 33 30

Prosjeèna mjeseèna3 069,45 2 531,01 3 113,28 2 587,84 3 135,15 2 602,00 3 131,80 2 606,17 3 177,49 2 658,461)mirovina u kunama

Starosna

Broj korisnika 50 610 69 602 50 491 70 312 51 155 72 819 51 317 73 438 51 653 73 996

Prosjeèan staž 37 32 37 32 37 32 37 32 37 32

Prosjeèna mjeseèna3 430,35 2 679,56 3 475,86 2 736,64 3 503,83 2 753,49 3 495,91 2 762,46 3 534,63 2 813,231)mirovina u kunama

Invalidska

Broj korisnika 22 318 20 229 22 748 20 538 22 918 20 451 22 727 20 307 22 141 19 818

Prosjeèan staž 26 23 25 23 25 23 25 23 25 23

Prosjeèna mjeseèna2 409,75 2 129,34 2 454,40 2 174,78 2 455,15 2 177,00 2 444,78 2 164,98 2 485,34 2 203,461)mirovina u kunama

2)Obiteljska

Broj korisnika 3 938 26 233 3 562 26 539 3 250 26 492 2 620 27 145 2 619 26 928

Prosjeèan staž 26 31 25 31 25 31 24 31 24 31

Prosjeèna mjeseèna2 170,09 2 446,59 2 181,62 2 513,23 2 127,16 2 513,70 1 959,63 2 513,40 1 985,14 2 568,021)mirovina u kunama

5.4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu

2010.

muškarci

2008. 2009. 2011.

žene

2012.

muškarci žene muškarci žene muškarci žene muškarci žene

stanje 31. prosinca

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Korisnici mirovina prema spolu

0

20 000

40 000

60 000

80 000

100 000

120 000

140 000

160 000

180 000

200 000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

broj

kori

snik

a

ukupno muškarci žene

stanje 31. prosinca

116

Radnici i s njima izjednaèene osobe

Ukupno

Broj korisnika 187 429 186 615 185 309 184 522 184 317 185 221 186 309 188 987 189 364 188 943Prosjeèan staž 30 30 30 31 31 31 31 31 31 32Prosjeèna mjeseèna 2 182,07 2 296,00 2 373,74 2 463,04 2 600,33 2 780,85 2 831,66 2 848,12 2 847,39 2 897,37

1)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 117 429 116 655 116 056 115 591 115 500 116 094 116 621 119 610 120 302 121 116Prosjeèan staž 33 33 33 34 34 34 34 34 34 34Prosjeèna mjeseèna

2 370,59 2 494,63 2 576,59 2 670,48 2 830,26 3 032,57 3 082,72 3 101,14 3 102,68 3 148,691)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 40 117 40 042 39 478 39 339 39 558 40 072 40 678 40 696 40 356 39 331Prosjeèan staž 23 24 24 24 24 24 24 24 24 24Prosjeèna mjeseèna

1 841,96 1 935,74 1 990,48 2 061,74 2 162,10 2 300,13 2 346,92 2 350,45 2 338,74 2 378,231)mirovina, u kunama

2)Obiteljska

Broj korisnika 29 883 29 918 29 775 29 592 29 259 29 055 29 010 28 681 28 706 28 496Prosjeèan staž 28 28 28 30 30 31 31 31 31 31Prosjeèna mjeseèna

1 897,88 2 003,67 2 091,22 2 186,22 2 285,17 2 438,05 2 502,00 2 499,09 2 492,60 2 545,751)mirovina, u kunama

Obrtnici

Ukupno

Broj korisnika 4 882 4 986 5 083 5 235 5 350 5 497 5 687 5 929 6 084 6 173Prosjeèan staž 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29Prosjeèna mjeseèna

1 798,97 1 875,14 1 927,23 1 979,76 2 084,87 2 218,85 2 250,86 2 234,70 2 214,56 2 245,041)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 2 138 2 227 2 313 2 389 2 460 2 567 2 663 2 850 2 982 3 112Prosjeèan staž 34 31 34 34 34 34 34 34 34 34Prosjeèna mjeseèna

1 997,74 2 077,32 2 122,34 2 180,53 2 317,91 2 478,00 2 509,36 2 481,06 2 445,63 2 462,331)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 1 671 1 727 1 768 1 850 1 946 2 005 2 122 2 199 2 222 2 188Prosjeèan staž 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24Prosjeèna mjeseèna

1 733,41 1 795,00 1 843,37 1 881,81 1 953,06 2 055,56 2 081,03 2 058,92 2 047,83 2 088,711)mirovina, u kunama

2)Obiteljska

Broj korisnika 1 073 1 032 1 002 996 944 925 902 880 880 873Prosjeèan staž 29 29 28 28 28 28 27 24 27 27Prosjeèna mjeseèna 1 504,78 1 572,62 1 624,72 1 680,13 1 749,29 1 853,62 1 887,20 1 876,06 1 852,56 1 862,271)mirovina, u kunama

5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

stanje 31.prosinca

2010. 2011. 2012.

1)

primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene zaposeban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

2) Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

117

Poljoprivrednici

Ukupno

Broj korisnika 2 167 2 187 2 201 2 228 2 226 2 211 2 194 2 169 2 105 2 039

Prosjeèan staž 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20

Prosjeèna mjeseèna 806,35 855,44 896,49 951,68 1 010,05 1 095,96 1 150,08 1 167,60 1 181,43 1 222,231)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 1 564 1 570 1 575 1 579 1 561 1 550 1 519 1 514 1 470 1 421

Prosjeèan staž 19 19 19 20 21 20 20 21 21 21

Prosjeèna mjeseèna 811,29 861,64 899,99 952,67 1 003,78 1 087,07 1 135,27 1 153,60 1 166,59 1 212,371)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 414 426 432 449 466 470 486 474 456 440

Prosjeèan staž 16 16 16 17 17 18 18 18 18 19

Prosjeèna mjeseèna 828,15 880,41 935,18 1 015,38 1 100,13 1 198,13 1 264,41 1 281,16 1 303,19 1 336,521)mirovina, u kunama

2)Obiteljska

Broj korisnika 189 191 194 200 199 191 189 181 179 178

Prosjeèan staž 14 14 14 14 14 14 14 15 15 15

Prosjeèna mjeseèna 717,93 748,84 781,87 800,81 848,36 916,73 975,15 987,29 993,12 1 018,421)mirovina, u kunama

5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja (nastavak)

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2011. 2012.

1)

. primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene zaposeban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09 ), koji se

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

2) Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja,

31. prosinca 2012.

Radnici i s njima

izjednaèene osobe

95,9%

Obrtnici i

profesionalne

djelatnosti

3,1%

Poljoprivrednici

1,0%

197 155

118

1) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

2) Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

Radnici i s njima izjednaèene osobe

Ukupno

Broj korisnika 72 805 112 417 72 639 113 670 73 068 115 919 72 389 116 976 72 135 116 808Prosjeèan staž 33 30 33 30 33 30 33 30 33 31Prosjeèna mjeseèna

3 118,96 2 561,88 3 163,74 2 619,44 3 187,52 2 634,18 3 185,12 2 638,39 3 231,18 2 691,231)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 48 392 67 703 48 245 68 376 48 846 70 764 48 966 71 337 49 270 71 846Prosjeèan staž 37 32 37 32 37 32 37 32 37 32Prosjeèna mjeseèna

3 481,25 2 711,88 3 526,77 2 769,43 3 556,27 2 786,98 3 549,48 2 796,00 3 588,44 2 847,121)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 20 643 19 429 20 986 19 692 21 104 19 592 20 912 19 444 20 365 18 966Prosjeèan staž 26 23 26 23 26 23 25 23 25 23Prosjeèna mjeseèna

2 438,38 2 153,24 2 484,75 2 200,03 2 487,23 2 203,12 2 476,26 2 190,84 2 516,41 2 229,861)mirovina, u kunama2)Obiteljska

Broj korisnika 3 770 25 285 3 408 25 602 3 118 25 563 2 511 26 195 2 500 25 996Prosjeèan staž 26 31 25 31 25 31 24 31 24 31Prosjeèna mjeseèna

2 195,25 2 474,25 2 205,70 2 541,45 2 150,70 2 541,59 1 983,62 2 541,39 2 012,97 2 596,991)mirovina, u kunama

Obrtnici

Ukupno

Broj korisnika 3 407 2 090 3 527 2 160 3 648 2 281 3 695 2 389 3 717 2 456Prosjeèan staž 30 27 30 27 30 27 30 27 30 27Prosjeèna mjeseèna

2 376,01 1 962,67 2 410,55 1 990,10 2 397,51 1 974,31 2 376,99 1 963,34 2 411,88 1 992,531)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 1 764 803 1 817 846 1 901 949 1 961 1 021 2 008 1 104Prosjeèan staž 36 30 36 30 36 30 36 30 36 31Prosjeèna mjeseèna

2 628,96 2 146,38 2 668,69 2 167,18 2 655,98 2 130,67 2 615,14 2 120,04 2 636,51 2 145,511)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 1 490 515 1 570 552 1 627 572 1 637 585 1 604 584Prosjeèan staž 25 21 25 21 25 21 25 21 25 21Prosjeèna mjeseèna

2 148,54 1 786,57 2 174,83 1 814,24 2 152,81 1 791,84 2 146,38 1 772,05 2 193,57 1 800,701)mirovina, u kunama2)Obiteljska

Broj korisnika 153 772 140 762 120 760 97 783 105 768Prosjeèan staž 23 28 22 28 22 28 19 28 19 28Prosjeèna mjeseèna

1 674,83 1 889,05 1 703,78 1 920,90 1 620,68 1 916,38 1 454,10 1 901,93 1 451,08 1 918,491)mirovina, u kunama

5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu

stanje 31.prosinca

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

muškarci muškarci muškarci muškarci muškarci

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

žene žene žene žene žene

119

1) Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).

2) Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.

Poljoprivrednici

Ukupno

Broj korisnika 654 1 557 635 1 559 607 1 562 580 1 525 561 1 478Prosjeèan staž 21 18 21 18 27 19 22 19 23 19Prosjeèna mjeseèna

1 170,35 1 064,72 1 244,72 1 111,54 1 263,41 1 130,37 1 285,22 1 141,96 1 346,19 1 175,171)mirovina, u kunama

Starosna

Broj korisnika 454 1 096 429 1 090 408 1 106 390 1 080 375 1 046Prosjeèan staž 21 19 22 20 22 20 23 20 23 21Prosjeèna mjeseèna

1 118,68 1 073,98 1 169,51 1 121,80 1 176,62 1 145,11 1 199,48 1 154,72 1 274,73 1 190,011)mirovina, u kunama

Invalidska

Broj korisnika 185 285 192 294 187 287 178 278 172 268Prosjeèan staž 19 17 20 17 20 17 21 17 21 17Prosjeèna mjeseèna

1 319,25 1 119,51 1 423,45 1 160,55 1 464,81 1 161,50 1 490,65 1 183,15 1 528,43 1 213,361)mirovina, u kunama2)Obiteljska

Broj korisnika 15 176 14 175 12 169 12 167 14 164

Prosjeèan staž 16 14 16 14 17 14 18 14 18 15

Prosjeèna mjeseèna897,81 918,34 1 098,36 965,29 1 075,59 981,02 1 027,61 990,85 1 021,45 1 018,161)mirovina, u kunama

5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu (nastavak)

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

muškarci muškarci muškarci muškarci muškarci

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

žene žene žene žene žene

Obrtnici i profesionalnedjelatnosti

Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500

3 000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

kune

Ukupno

Poljoprivrednici

Radnici i s njimaizjednaèene osobe

stanje 31. prosinca

120

Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012.

Zaposleni u

pravnim

osobama svih

oblika vlasništva

91,0%

Zaposleni u

obrtu i u

djelatnostima

slobodnih

profesija

8,9%

Poljoprivrednici

0,1%

Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu,

stanje 31. ožujka 2012.

0

20 000

40 000

60 000

80 000

100 000

120 000

140 000

160 000

180 000

VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

stupanj struènog obrazovanja

bro

j za

po

slen

ih

ukupno

žene

6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje

Ukupno 348 957 369 569 371 525 388 581 406 711 421 585 424 263 408 864 397 365 398 890

Zaposleni u pravnim osobama svihl)oblika vlasništva

Zaposleni u obrtu i djelatnostima 46 039 46 998 47 354 47 838 47 415 46 725 44 635 40 479 37 348 35 4262)slobodnih profesija

3)Poljoprivrednici 1 529 1 229 1 081 941 839 752 690 621 587 575

žene ... ... 519 444 395 350 318 283 249 228

4)301 389 321 342 323 090 339 802 358 457 374 108 378 938 367 764 359 430 362 889

1) Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).

2) Podatak preuzet od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske3) Podatak preuzet od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje4) Podaci o zaposlenima u pravnim osobama od 2004. nisu direktno usporedivi s podacima iz prethodnih godina. Do 2003. godine

u podatke nisu ukljuèene zaposlene osobe u ministarstvima obrane i policije.

2011. 2012.

121

1)Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).

Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a broj poljoprivrednika od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

UKUPNO 424 263 201 448 408 838 196 094 397 365 191 671 398 890 194 643

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1 727 727 1 621 666 1 701 677 1 734 682

B Rudarstvo i vaðenje 3 117 1 129 1 947 628 1 642 488 1 229 310

C Preraðivaèka industrija 54 355 19 804 50 318 18 408 47 003 16 814 46 652 16 837

D Opskrba elektriènom energijom,3 643 1 002 3 502 966 3 633 1 011 3 650 1 016plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom te 4 074 687 4 117 742 4 011 651 3 980 619djelatnosti sanacije okoliša

F Graðevinarstvo 35 823 4 548 31 203 4 210 27 334 3 817 25 146 3 518

G Trgovina na veliko i na malo; popravak81 782 40 842 77 415 38 609 74 572 36 998 73 570 37 150motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje 21 481 5 818 20 686 5 463 20 689 5 464 21 533 5 593

I Djelatnosti pružanja smještaja te14 922 7 542 14 783 7 368 14 264 7 012 14 428 7 091pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije 21 762 9 203 21 668 8 949 21 656 8 757 21 779 8 854

K Financijske djelatnosti19 376 13 090 19 624 13 038 19 680 13 141 20 247 13 392i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama 2 992 1 336 3 211 1 385 2 917 1 332 2 829 1 367

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 32 932 15 737 32 414 15 410 32 302 15 289 32 744 15 932

N Administrativne i pomoæne15 769 6 857 16 127 7 034 15 718 7 047 16 803 7 689uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; obvezno34 184 17 455 34 290 17 840 34 186 17 723 34 911 17 860socijalno osiguranje

P Obrazovanje 26 981 20 037 27 372 20 433 27 714 20 744 27 987 20 975

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite27 878 22 116 28 116 22 272 28 441 22 414 29 408 23 221i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija 10 048 5 502 9 420 5 067 9 107 4 820 9 295 4 944

S Ostale uslužne djelatnosti 10 327 7 024 10 055 6 740 9 911 6 678 10 167 6 882

T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;djelatnosti kuæanstava koja proizvode

1 043 969 916 848 853 778 772 697razlièitu robu i pružaju razlièite uslugeza vlastite potrebe

Nerazvrstani prema djelatnostima 47 23 33 18 31 16 26 14

6.2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka

Broj zaposlenih1)

ukupno žene ukupno žene ukupno žene

2009. 2010. 2011.

ukupno žene

2012.

122

1)Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacim godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).

UKUPNO 378 938 179 584 367 764 176 240 359 430 173 379 362 889 177 248

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 910 346 910 350 972 367 1 015 394

B Rudarstvo i vaðenje 3 097 1 125 1 927 623 1 627 486 1 218 309

C Preraðivaèka industrija 47 305 16 675 43 976 15 612 41 212 14 240 41 176 14 357

D Opskrba elektriènom energijom,3 643 1 002 3 502 966 3 633 1 011 3 650 1 016plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom te 4 067 685 4 106 739 4 001 648 3 968 616djelatnosti sanacije okoliša

F Graðevinarstvo 30 921 4 072 27 341 3 833 24 126 3 515 22 282 3 262

G Trgovina na veliko i na malo; popravak74 812 37 157 71 342 35 516 69 207 34 362 68 665 34 841motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje 19 218 5 678 18 610 5 346 18 710 5 365 19 585 5 494

I Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane 8 442 4 410 8 924 4 582 8 925 4 519 9 444 4 779

J Informacije i komunikacije 21 289 9 078 21 211 8 842 21 218 8 659 21 356 8 753

K Financijske djelatnosti19 293 13 047 19 551 13 000 19 608 13 107 20 173 13 358i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama 2 883 1 269 3 119 1 335 2 815 1 271 2 736 1 312

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 28 030 13 056 27 707 12 832 27 667 12 725 28 151 13 333

N Administrativne i pomoæne14 903 6 401 15,299 6 622 14 939 6 651 16 085 7 345uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; obvezno33 732 17 206 33 779 17 563 33 678 17 482 34 366 17 599socijalno osiguranje

P Obrazovanje 26 889 20 021 27 283 20 412 27 620 20 715 27 888 20 940

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite24 992 19 775 25 290 19 988 25 752 20 258 26 788 21 127i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija 8 407 4 888 7 804 4 466 7 614 4 291 7 866 4 433

S Ostale uslužne djelatnosti 6 105 3 693 6 083 3 613 6 106 3 707 6 477 3 980

6.3. stanje 31. ožujka

Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu,

Broj zaposlenih1)

ukupno žene ukupno žene ukupno žene

2009. 2010. 2011.

ukupno žene

2012.

123

1)Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

UKUPNO 44 635 21 546 40 479 19 598 37 348 18 043 35 426 17 167

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 127 63 116 60 142 61 144 60

B Rudarstvo i vaðenje 20 4 20 5 15 2 11 1

C Preraðivaèka industrija 7 050 3 129 6 342 2 796 5 791 2 574 5 476 2 480

D Opskrba elektriènom energijom,plinom, parom i klimatizacija - - - - - - - -

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom te 7 2 11 3 10 3 12 3djelatnosti sanacije okoliša

F Graðevinarstvo 4 902 476 3 862 377 3 208 302 2 864 256

G Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala 6 970 3 685 6 073 3 093 5 365 2 636 4 905 2 309

H Prijevoz i skladištenje 2 263 140 2 076 117 1 979 99 1 948 99

I Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane 6 480 3 132 5 859 2 786 5 339 2 493 4 984 2 312

J Informacije i komunikacije 473 125 457 107 438 98 423 101

K Financijske djelatnosti idjelatnosti osiguranja 83 43 73 38 72 34 74 34

L Poslovanje nekretninama 109 67 92 50 102 61 93 55

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 4 902 2 681 4 707 2 578 4 635 2 564 4 593 2 599

N Administrativne i pomoæneuslužne djelatnosti 866 456 828 412 779 396 718 344

O Javna uprava i obrana; obveznosocijalno osiguranje 452 249 511 277 508 241 545 261

P Obrazovanje 92 16 89 21 94 29 99 35

Q Djelatnosti zdravstvene zaštitei socijalne skrbi 2 886 2 341 2 826 2 284 2 689 2 156 2 620 2 094

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 641 614 1 616 601 1 493 529 1 429 511

S Ostale uslužne djelatnosti 4 222 3 331 3 972 3 127 3 805 2 971 3 690 2 902

T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;djelatnosti kuæanstava koja proizvode 1 043 969 916 848 853 778 772 697razlièitu robu i pružaju razlièite uslugeza vlastite potrebe

Nerazvrstani prema djelatnostima 47 23 33 18 31 16 26 14

6.4. NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka

Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima

Broj zaposlenih1)

ukupno žene ukupno žene ukupno žene

2009. 2010. 2011.

ukupno žene

2012.

124

Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,

stanje 31. ožujka

0

10

20

30

40

50

60

%

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Državno vlasništvo Privatno vlasništvo Mješovito vlasništvo

Ukupno 303 292 320 037 331 823 346 612 359 140 343 194 330 104 330 103

Državno vlasništvo 117 442 124 484 124 018 129 223 127 895 127 375 127 572 135 610javno komunalno i slièno 116 294 121 512 122 211 128 003 126 890 - - -pretvorba u tijeku 399 508 1 043 537 636 - - -pretvorba nije zapoèela 749 2 464 764 683 369 - - -

Privatno vlasništvo 154 783 169 044 177 330 187 466 201 873 192 961 179 298 176 626od osnivanja 117 715 132 703 146 828 155 136 173 101 - - -nakon pretvorbe 37 068 36 341 30 502 32 330 28 772 - - -

Zadružno vlasništvo 196 198 142 146 152 141 105 83

Mješovito vlasništvo 30 871 26 311 30 333 29 777 29 222 22 717 23 129 17 784pretežno privatno 15 177 10 727 16 122 13 256 21 047 - - -pretežno državno 15 694 15 584 14 211 16 521 8 173 - - -

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Državno vlasništvo 38,7 38,9 37,4 37,3 35,6 37,1 38,7 41,1javno komunalno i slièno 38,3 37,9 36,9 36,9 35,3 - - -pretvorba u tijeku 0,1 0,2 0,3 0,2 0,2 - - -pretvorba nije zapoèela 0,3 0,8 0,2 0,2 0,1 - - -

Privatno vlasništvo 51,0 52,8 53,4 54,1 56,2 56,3 54,4 53,5od osnivanja 38,8 41,5 44,2 44,8 48,2 - - -nakon pretvorbe 12,2 11,3 9,2 9,3 8,0 - - -

Zadružno vlasništvo 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Mješovito vlasništvo 10,2 8,2 9,2 8,6 8,2 6,6 6,9 5,4pretežno privatno 5,0 3,4 4,9 3,8 5,9 - - -pretežno državno 5,2 4,8 4,3 4,8 2,3 - -

6.5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, stanje 31. ožujka

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

125

Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,

stanje 31. ožujka 2012.

Državno vlasništvo

41,1%

Privatno vlasništvo

53,5%

Mješovito vlasništvo

5,4%

Zadružno vlasništvo

0,0%

Ukupno 330 103 135 610 176 626 83 17 784

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 817 421 396 - -

Rudarstvo i vaðenje 1 196 - 283 - 913

Preraðivaèka industrija 38 474 3910 29 918 13 4 633

Opskrba elektriènom energijom, plinom, paromi klimatizacija 3 568 3 312 100 - 156

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 3 860 2 870 985 - 5

Graðevinarstvo 19 191 3 318 15 756 18 99

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornihvozila i motocikala 59 626 967 53 067 22 5 570

Prijevoz i skladištenje 18 692 10 813 6 493 - 1 386

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane 7 095 1 687 5 160 - 248

Informacije i komunikacije 19 011 7 331 11 593 - 87

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19 577 3 690 12 745 11 3 131

Poslovanje nekretninama 1 977 752 1 174 - 51

Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 22 182 3 756 17 417 - 1 009

Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 15 130 2 817 12 096 - 217

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 34 179 34 132 27 - 20

Obrazovanje 27 409 25 318 2 083 1 7

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 26 206 23 909 2 261 - 36

Umjetnost, zabava i rekreacija 7 117 4 890 2 150 - 77

Ostale uslužne djelatnosti 4 796 1 717 2 922 18 139

Oblici vlasništvaUkupno

6.6. NKD-a 2007., stanje 31.ožujka 2012.

Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima

MješovitoPrivatnoDržavno Zadužno

126

6.7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukupno 302 787 319 627 331 823 346 612 359 140 343 194 327 988 329 635

Visoko struèno obrazovanje 72 035 76 652 80 355 85 195 89 772 90 434 90 466 93 126

doktori znanosti 4 133 4 269 3 997 4 555 4 502 4 717 5 176 5 726

magistri znanosti 4 029 4 291 4 134 4 356 4 398 4 295 4 318 4 408

ostali 63 873 68 092 72 224 76 284 80 872 81 422 80 972 82 992

Više struèno obrazovanje 22 841 24 019 25 495 26 727 27 602 27 274 27 130 27 756

Srednje struèno obrazovanje 137 560 148 529 157 805 166 802 175 323 164 888 157 601 158 667

Niže struèno obrazovanje 12 097 11 303 11 074 11 580 10 814 10 268 8 340 8 887

Visokokvalificirani 7 519 7 270 6 768 6 335 5 998 5 591 5 258 4 994

Kvalificirani 26 418 27 211 26 073 25 337 25 332 22 779 19 617 17 869

Polukvalificirani 7 068 6 598 6 889 7 343 6 512 5 884 5 096 4 740

Nekvalificirani 17 249 18 045 17 364 17 293 17 787 16 076 14 480 13 596

Žene 145 677 152 791 158 927 166 294 172 677 167 598 161 851 164 148

Visoko struèno obrazovanje 38 222 40 705 43 121 46 236 48 852 49 575 50 148 52 147

doktori znanosti 1 600 1 653 1 617 1 827 1 878 2 000 2 268 2 635

magistri znanosti 1 967 2 134 2 075 2 193 1 904 2 200 2 189 2 265

ostali 34 655 36 918 39 429 42 216 44 770 45 375 45 691 47 247

Više struèno obrazovanje 12 911 13 323 14 425 15 072 15 543 15 546 15 646 16 055

Srednje struèno obrazovanje 67 390 71 930 76 051 80145 83 764 79 094 75 418 75 738

Niže struèno obrazovanje 7 061 6 433 6 365 6 556 6 246 6 259 5 062 5 636

Visokokvalificirani 832 811 710 720 790 666 774 625

Kvalificirani 7 326 7 629 7 162 6 687 6 400 5 933 5 039 4 695

Polukvalificirani 3 589 3 319 3 142 2 922 2 910 2 705 2 336 2 246

Nekvalificirani 8 346 8 641 7 951 7 956 8 172 7 820 7 428 7 006

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Visoko struèno obrazovanje 23,8 24,0 24,2 24,6 25,0 26,4 27,6 28,3

Više struèno obrazovanje 7,5 7,5 7,7 7,7 7,7 8,0 8,3 8,5

Srednje struèno obrazovanje 45,5 46,5 47,6 48,1 48,8 48,0 48,1 48,1

Niže struèno obrazovanje 4,0 3,5 3,3 3,4 3,0 3,0 2,5 2,7

Visokokvalificirani 2,5 2,3 2,0 1,8 1,7 1,6 1,6 1,5

Kvalificirani 8,7 8,5 7,9 7,3 7,1 6,6 6,0 5,4

Polukvalificirani 2,3 2,1 2,1 2,1 1,8 1,7 1,5 1,4

Nekvalificirani 5,7 5,6 5,2 5,0 4,9 4,7 4,4 4,1

Žene 48,1 47,8 47,9 48,0 48,1 48,8 49,3 49,8

Visoko struèno obrazovanje 12,6 12,7 13,0 13,3 13,6 14,5 15,3 15,8

Više struèno obrazovanje 4,3 4,2 4,4 4,4 4,3 4,5 4,8 4,9

Srednje struèno obrazovanje 22,2 22,5 22,9 23,1 23,3 23,0 23,0 23,0

Niže struèno obrazovanje 2,3 2,0 1,9 1,9 1,8 1,8 1,5 1,7

Visokokvalificirani 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

Kvalificirani 2,4 2,4 2,2 1,9 1,8 1,7 1,5 1,4

Polukvalificirani 1,2 1,0 0,9 0,9 0,8 0,8 0,7 0,7

Nekvalificirani 2,8 2,7 2,4 2,3 2,3 2,3 2,3 2,1

2010. 2011. 2012.

127

Ukupno ukupno 329 635 93 126 5 726 4 408 82 992 27 756 158 667 8 887 4 994 17 869 4 740 13 596žene 164 148 52 147 2 635 2 265 47 247 16 055 75 738 5 636 625 4 695 2 246 7 006

Poljoprivreda, šumarstvo ukupno 817 292 4 25 263 24 311 74 1 45 15 55i ribarstvo žene 369 112 1 9 102 11 159 30 - 14 4 39

Rudarstvo i vaðenje ukupno 1 196 444 6 24 414 70 465 16 75 111 2 13žene 300 154 2 5 147 25 106 8 - 4 1 2

Preraðivaèka industrija ukupno 38 474 7 064 100 454 6 510 2 073 19 333 1 588 1 284 3 830 937 2 365žene 13 811 2 962 52 215 2 695 634 6 860 944 115 848 390 1 058

Opskrba elektriènomukupno 3 568 860 12 85 763 269 1 427 64 575 210 51 112energijom, plinom, parom i

žene 1 011 340 2 38 300 92 465 43 4 14 4 49klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda, ukupno 3 860 279 3 22 254 130 1 872 192 213 298 141 735gospodarenje otpadom te žene 602 119 - 10 109 38 302 45 1 13 18 66djelatnosti sanacije okoliša

Graðevinarstvo ukupno 19 191 2 101 5 58 2 038 1 241 8 224 427 705 3 758 880 1 855žene 2 836 693 1 15 677 346 1 408 67 26 101 55 140

Trgovina na veliko i naukupno 59 611 9 751 41 247 9 463 3 466 39 392 1 189 476 3 191 336 1 810malo; popravak motornih

žene 31 400 5 294 16 121 5 157 1 645 20 953 667 199 1 663 120 859vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje ukupno 18 637 2 224 6 99 2 119 1 406 11 374 779 423 1 590 134 707žene 5 289 969 1 35 933 568 3 188 170 10 95 33 256

Djelatnosti pružanjaukupno 6 963 469 3 18 448 192 4 276 375 140 697 214 600smještaja te pripreme i

žene 3 994 273 - 11 262 102 2 291 306 62 312 191 457usluživanja hrane

Informacije i komunikacije ukupno 19 011 8 436 76 386 7 974 1 622 8 209 150 270 196 27 101žene 7 825 3 778 34 170 3 574 576 3 280 77 16 41 10 47

Financijske djelatnosti i ukupno 19 525 8 586 25 424 8 137 2 123 8 471 153 55 93 6 38djelatnosti osiguranja žene 13 093 5 379 6 253 5 120 1 393 6 112 111 31 38 3 26

Poslovanje nekretninama ukupno 1 977 375 2 12 361 196 1 034 113 19 125 16 99žene 907 201 1 - 200 92 492 42 2 32 4 42

Struène, znanstvene i ukupno 22 044 11 696 1 196 467 10 033 1 611 7 782 234 105 320 77 219tehnièke djelatnosti žene 10 489 5 792 610 199 4 983 661 3 707 145 14 47 24 99

Administrativne i pomoæne ukupno 15 052 1 238 1 37 1 200 614 9 410 869 128 762 328 1 703uslužne djelatnosti žene 6 617 732 - 17 715 268 3 179 671 43 290 128 1 306

Javna uprava i obrana; ukupno 34 179 13 746 195 787 12 764 3 019 15 328 355 161 953 181 436obvezno socijalno osiguranje žene 17 339 8 106 79 379 7 648 1 445 6 982 288 10 240 93 175

Obrazovanje ukupno 27 409 15 297 3 117 609 11 571 5 058 4 011 880 160 546 190 1 267žene 20 727 10 542 1 345 344 8 853 4 592 3 029 833 46 323 138 1 224

Djelatnosti zdravstvene ukupno 26 206 6 667 870 471 5 326 3 834 11 608 1 035 140 679 1 143 1 100zaštite i socijalne skrbi žene 20 586 4 595 448 323 3 824 3 163 9 574 880 34 402 992 946

Umjetnost, zabava ukupno 7 119 2 205 49 121 2 035 446 3 788 311 44 177 21 127i rekreacija žene 4 151 1 273 30 88 1 155 222 2 236 243 11 77 12 77

Ostale uslužne djelatnosti ukupno 4 796 1 396 15 62 1 319 362 2 352 83 20 288 41 254žene 2 802 833 7 33 793 182 1 415 66 1 141 26 138

6.8. Zaposleni u pravnim osobama podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka 2012.

prema stupnju struènog obrazovanja,

Stupanj struènog obrazovanja

UkupnoVisoko

ukup

no

dokt

ori

znan

osti

mag

istr

i

osta

li

Viš

e

Sre

dnje

Niž

e

Vis

okok

va-

lifi

cira

ni

Kva

lifi

cira

ni

Pol

ukva

lifi

-ci

rani

Nek

vali

fici

-ra

ni

128

Ukupno 302 787 319 627 331 823 346 612 359 140 343 194 327 988 329 635

do 18 godina 140 215 314 289 184 124 109 115

19 - 24 18 387 20 243 21 058 22 898 22 451 17 242 14 438 13 114

25-29 42 319 45 562 48 009 50 834 52 555 47 652 42 459 40 938

30-34 46 641 50 244 52 156 55 150 57 175 55 535 53 683 53 639

35-39 44 807 46 068 47 840 49 684 51 978 51 756 50 417 51 330

40-44 43 585 44 719 46 072 46 755 48 331 46 145 44 621 45 189

45-49 43 329 43 893 43 994 44 957 45 194 43 432 42 340 42 715

50-54 36 810 38 498 39 507 40 430 41 409 40 132 38 912 39 066

55-59 19 807 22 348 24 087 25 640 28 017 28 230 27 853 28 820

60-64 6 092 6 929 7 666 8 696 10 501 11 661 11 881 13 275

65 i više godina 870 908 1 120 1 279 1 345 1 285 1 275 1 434

Žene 145 677 152 791 158 927 166 294 172 677 167 598 161 851 164 150l)do 18 godina 63 89 111 105 78 60 58 57

l)19 - 24 7 917 8 453 9 034 9 783 9 553 7 589 6 436 5 711

25-29 20 177 21 474 22 664 24 211 24 996 22 956 20 748 20 098

30-34 22 656 24 019 25 159 26 639 27 719 27 272 26 528 26 674

35-39 21 933 22 360 23 262 24 182 25 404 25 508 24 957 25 699

40-44 22 168 22 654 22 935 23 457 24 121 23 495 22 839 23 123

45-49 23 120 23 163 23 216 23 544 23 567 22 626 22 198 22 576

50-54 17 816 19 076 19 835 20 517 21 237 21 097 20 845 21 185

55-59 7 699 8 957 9 651 10 195 11 634 12 094 12 168 13 245

60-64 1 930 2 337 2 783 3 339 4 010 4 533 4 674 5 324

65 i više godina 198 209 277 322 358 368 400 458

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

do 24 godine 6,1 6,4 6,4 6,7 6,3 5,1 4,4 4,0

25-29 14,0 14,3 14,5 14,7 14,6 13,9 12,9 12,4

30-34 15,4 15,7 15,7 15,9 15,9 16,2 16,4 16,3

35-39 14,8 14,4 14,4 14,3 14,5 15,1 15,4 15,6

40-44 14,4 14,0 13,9 13,4 13,5 13,4 13,6 13,7

45-49 14,3 13,7 13,3 13,0 12,6 12,6 12,9 13,0

50-54 12,2 12,0 11,9 11,7 11,5 11,7 11,9 11,9

55-59 6,5 7,0 7,3 7,4 7,8 8,2 8,5 8,7

60-64 2,0 2,2 2,3 2,5 2,9 3,4 3,6 4,0

65 i više godina 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4

Žene 48,0 47,8 47,9 48,0 48,1 48,8 49,3 49,8

do 24 godine 2,6 2,7 2,8 2,9 2,7 2,2 2,0 1,8

25-29 6,7 6,7 6,8 7,0 7,0 6,7 6,3 6,1

30-34 7,5 7,5 7,6 7,7 7,7 8,0 8,1 8,1

35-39 7,2 7,0 7,0 7,0 7,1 7,4 7,6 7,8

40-44 7,3 7,1 6,9 6,7 6,7 6,9 6,9 7,0

45-49 7,6 7,2 7,0 6,8 6,6 6,6 6,8 6,9

50-54 5,9 6,0 6,0 5,9 5,9 6,1 6,4 6,4

55-59 2,5 2,8 2,9 2,9 3,2 3,5 3,7 4,0

60-64 0,6 0,7 0,8 1,0 1,1 1,3 1,4 1,6

65 i više godina 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

6.9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

129

Ukupno ukupno 329 635 115 13 114 40 938 53 639 51 330 45 189 42 715 39 066 28 820 13 275 1 434žene 164 150 57 5 711 20 098 26 674 25 699 23 123 22 576 21 185 13 245 5 324 458

Poljoprivreda, šumarstvo ukupno 817 - 30 70 103 108 116 137 120 92 40 1i ribarstvo žene 369 - 12 32 47 51 46 69 63 37 12 -

Rudarstvo i vaðenje ukupno 1 196 - 16 126 169 134 156 190 194 161 49 1žene 300 - 2 30 42 46 39 57 64 18 2 -

Preraðivaèka industrija ukupno 38 474 9 1 612 4 528 5 670 5 526 4 704 5 500 5 539 4 089 1 236 61žene 13 811 2 432 1 469 1 962 2 082 1 984 2 306 2 280 1 112 176 6

Opskrba elektriènom ukupno 3 568 - 33 229 376 410 412 503 581 636 384 4energijom, plinom, parom žene 1 011 - 6 75 135 123 116 140 176 176 64 -i klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda, gospodarenje ukupno 3 860 - 107 338 457 562 596 587 486 483 242 2otpadom te djelatnosti žene 602 - 7 44 69 92 90 81 103 91 25 -sanacije okoliša -

Graðevinarstvo ukupno 19 191 5 832 2 267 2 935 2 799 2 547 2 484 2 439 2 116 709 58žene 2 836 2 60 287 467 499 419 404 390 242 61 5

Trgovina na veliko i na ukupno 59 611 27 3 875 9 628 11 866 10 244 8 030 6 495 5 107 3 266 975 98malo; popravak motornih žene 31 400 14 2 086 5 230 6 192 5 255 4 329 3 619 2 973 1 442 248 12 vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje ukupno 18 637 3 559 1 612 2 236 2 868 2 955 2 997 2 637 1 968 783 19žene 5 289 1 85 423 596 956 924 920 829 457 94 4

Djelatnosti pružanja ukupno 6 963 4 563 1 026 1 020 878 959 952 873 504 169 15smještaja te pripreme i žene 3 994 - 254 481 543 486 618 658 599 286 65 4usluživanja hrane

Informacije i komunikacije ukupno 19 011 10 409 2 612 3 910 3 929 3 023 1 998 1 493 1 076 527 24žene 7 825 2 174 1 014 1 617 1 631 1 271 854 695 431 130 6

Financijske djelatnosti i ukupno 19 525 - 436 3 147 4 142 3 649 2 654 1 883 1 891 1 258 443 22djelatnosti osiguranja žene 13 093 - 281 2 073 2 671 2 485 1 834 1 272 1 434 840 198 5

Poslovanje nekretninama ukupno 1 977 3 42 164 327 304 307 290 259 190 87 4žene 909 1 13 86 155 165 151 127 117 70 22 2

Struène, znanstvene ukupno 22 044 2 675 3 435 4 586 3 689 2 600 2 112 1 976 1 786 954 229i tehnièke djelatnosti žene 10 489 - 221 1 700 2 346 1 850 1 327 1 063 939 719 283 41

Administrativne i pomoæne ukupno 15 052 28 1 126 2 006 2 379 2 240 1 854 2 101 1 785 1 147 362 24uslužne djelatnosti žene 6 617 19 375 835 972 995 856 1 116 884 471 93 1

Javna uprava i obrana; ukupno 34 179 3 809 2 440 4 554 5 560 5 950 5 156 4 598 3 064 1 773 272obvezno socijalno osiguranje žene 17 339 - 231 1 016 2 462 2 779 2 765 2 581 2 636 1 790 966 113

Obrazovanje ukupno 27 409 7 199 2 742 3 708 3 608 3 681 4 181 3 776 3 037 2 111 359žene 20 727 6 148 2 036 2 795 2 760 2 918 3 421 2 945 2 221 1 335 142

Djelatnosti zdravstvene ukupno 26 206 7 1 125 3 116 3 359 3 153 3 142 3 756 3 944 2 773 1 677 154zaštite i socijalne skrbi žene 20 586 3 831 2 333 2 578 2 512 2 549 3 053 3 233 2 217 1 192 85

Umjetnost, zabava ukupno 7 119 4 437 815 1 122 988 896 830 791 705 477 54 i rekreacija žene 4 151 4 333 520 598 527 523 502 482 397 248 17

Ostale uslužne djelatnosti ukupno 4 796 3 229 637 720 681 607 563 577 469 277 33žene 2 802 3 160 414 427 405 364 333 343 228 110 15

6.10. Zaposleni u pravnim osobama stanje 31. ožujka 2012.

prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.

Godine starosti

Ukupno

do 18godi-

na19-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64

65 iviše

130

Ukupno 329 635 164 150 290 266 143 499 36 967 19 256 2 402 1 395

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 817 369 714 320 98 45 5 4

Rudarstvo i vaðenje 1 196 300 1 160 295 11 1 25 4

Preraðivaèka industrija 38 474 13 811 34 315 12 449 3 930 1 275 229 87

Opskrba elektriènom energijom,plinom, parom i klimatizacija 3 568 1 011 3 512 989 51 19 5 3

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom 3 860 602 3 561 553 273 41 26 8te djelatnosti sanacije okoliša

Graðevinarstvo 19 191 2 836 16 997 2 622 2 155 207 39 7

Trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motocikala 59 611 31 400 49 343 25 093 10 153 6 225 115 82

Prijevoz i skladištenje 18 637 5 289 16 798 4 952 1 752 309 87 28

Djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane 6 963 3 994 5 931 3 410 996 564 36 20

Informacije i komunikacije 19 011 7 825 17 826 7 293 1 139 517 46 15

Financijske djelatnosti idjelatnosti osiguranja 19 525 13 093 18 094 12 214 1 292 806 139 73

Poslovanje nekretninama 1 977 909 1 826 820 149 89 2 -

Struène, znanstvene i tehnièkedjelatnosti 22 044 10 489 19 582 9 174 2 281 1 226 181 89

Administrativne i pomoæneuslužne djelatnosti 15 052 6 617 10 585 3 824 4 364 2 760 103 33

Javna uprava i obrana; obveznosocijalno osiguranje 34 179 17 339 32 027 16 529 1 925 683 227 127

Obrazovanje 27 409 20 727 24 074 18 428 2 815 1 938 520 361

Djelatnosti zdravstvene zaštitei socijalne skrbi 26 206 20 586 23 579 18 573 2 047 1 590 580 423

Umjetnost, zabava i rekreacija 7 119 4 151 6 080 3 519 1 027 623 12 9

Ostale uslužne djelatnosti 4 796 2 802 4 262 2 442 509 338 25 22

6.11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

6.12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012.

Ukupno žene

Zaposleni naneodreðeno vrijeme

Zaposleni naodreðeno vrijeme

Pripravnici ivježbenici

ženeukupno žene ženeukupno ukupno

Ukupno ukupno 302 787 319 627 331 823 346 612 359 140 343 194 327 988 329 635

žene 145 677 152 791 158 927 166 294 172 677 167 598 161 851 164 150

Zaposleni na ukupno 270 686 282 841 293 155 305 497 318 811 306 187 292 135 290 266neodreðeno vrijeme žene 129 743 134 700 139 290 144 606 151 967 148 246 142 918 143 499

Zaposleni na ukupno 28 903 33 105 35 186 37 463 37 117 34 618 33 464 36 967odreðeno vrijeme žene 14 027 15 869 17 555 19 561 18 751 17 925 17 517 19 256

Pripravnici i ukupno 3 198 3 681 3 482 3 652 3 212 2 389 2 389 2 402vježbenici žene 1 907 2 222 2 082 2 127 1 959 1 427 1 416 1 395

2010. 2011. 2012.

131

Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca

0

5 000

10 000

15.000

20 000

25 000

30 000

35 000

40 000

45 000

50 000

55 000

60 000

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

bro

j n

azap

osl

enih

ukupno

žene

2004. 39 447 23 492 10 878 1 345 6 436 13 192 9 608 3 693 1 535 3 638

2005. 39 841 24 037 10 817 1 408 7 189 11 948 10 163 3 778 1 814 3 541

2006. 35 761 21 602 9 803 1 495 6 739 9 494 9 133 3 715 1 643 3 542

2007. 28 124 16 886 6 944 1 383 5 411 7 306 7 027 2 929 1 313 2 755

2008. 26 184 15 546 6 073 1 328 5 184 6 724 6 452 2 592 1 307 2 597

2009. 34 112 18 421 6 929 1 380 6 347 8 687 8 927 2 941 1 961 3 869

2010. 39 900 20 541 8 061 1 344 7 190 10 348 10 496 3 047 2 406 5 071

2011. 38 900 19 835 7 939 1 323 6 875 9 855 10 305 2 624 2 566 5 352

2012. 45 388 22 934 9 428 1 279 7 220 11 766 12 137 2 805 3 532 6 649

Struktura, %

2004. 100,0 59,6 27,6 3,4 16,3 33,4 24,4 9,4 3,9 9,2

2005. 100,0 60,3 27,2 3,5 18,0 30,0 25,5 9,5 4,6 8,9

2006. 100,0 60,4 27,4 4,2 18,8 26,6 25,5 10,4 4,6 9,9

2007. 100,0 60,0 24,7 4,9 19,2 26.0 25,0 10,4 4,7 9,8

2008. 100,0 59,4 23,2 5,1 19,8 25,7 24,6 9,9 5,0 9,9

2009. 100,0 54,0 20,3 4,1 18,6 25,5 26,2 8,6 5,7 11,3

2010. 100,0 51,5 20,2 3,4 18,0 25,9 26,3 7,7 6,0 12,7

2011. 100,0 51,0 20,4 3,4 17,7 25,3 26,5 6,7 6,6 13,8

2012. 100,0 50,5 20,8 2,8 15,9 25,9 26,7 6,2 7,8 14,7

6.13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca

Nezaposlene osobe

ženeukupno

osobekoje prviputa tražezaposlenje

Bez škole inezavršena

osnovnaškola

Osnovnaškola

Srednja školaza zanimanjau trajanju do

3 godine iškola za KV iVKV radnike

Srednja školaza zanimanjau trajanju od

4 i višegodina

Fakulteti,akademije,magisterij,doktorat

Viša škola,I. stupanjfakulteta i

struènistudij

Gimnazija

Razina obrazovanja

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb

132

2003. 39 573 11 535 3 687 2 424 1 574 2 249 3 786 5 594 6 332 2 3922004. 39 447 10 878 3 535 2 519 1 585 2 288 3 920 5 531 6 532 2 6592005. 39 841 10 817 3 514 2 632 1 596 2 258 3 835 5 584 6 622 2 9832006. 35 761 9 803 3 373 2 325 1 324 1 997 3 272 4 880 5 993 2 7942007. 28 124 6 944 2 591 1 737 1 035 1 561 2 592 4 003 5 083 2 5782008. 26 184 6 073 2 406 1 673 962 1 546 2 443 3 797 4 666 2 6182009. 34 112 6 929 2 907 2 483 1 585 2 455 3 937 5 361 5 489 2 9662010. 39 900 8 061 3 280 2 551 1 895 2 988 4 953 6 561 6 062 3 5492011. 38 900 7 939 3 312 2 513 1 722 2 939 4 949 6 674 5 656 3 1962012. 45 388 9 428 4 084 3 105 1 893 3 356 6 281 8 026 5 956 3 259

Struktura, %2003. 100,0 29,1 9,3 6,1 4,0 5,7 9,6 14,1 16,0 6,12004. 100,0 27,6 9,0 6,4 4,0 5,8 9,9 14,0 16,6 6,72005. 100,0 27,2 8,8 6,6 4,0 5,7 9,6 14,0 16,6 7,52006. 100,0 27,4 9,4 6,5 3,7 5,6 9,2 13,6 16,8 7,82007. 100,0 24,7 9,2 6,2 3.7 5,6 9,2 14,2 18,1 9,12008. 100,0 23,2 9,2 6,4 3,7 5,9 9,3 14,5 17,8 10,02009. 100,0 20,3 8,5 7,3 4,7 7,2 11,5 15,7 16,1 8,72010. 100,0 20,2 8,2 6,4 4,8 7,5 12,4 16,4 15,2 8,92011. 100,0 20,4 8,5 6,5 4,4 7,6 12,7 17,2 14,5 8,22012. 100,0 20,8 9,0 6,8 4,2 7,4 13,8 17,7 13,1 7,2

6.14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu - stanje 31. prosinca

Radni stažUkupno

Bezradnogstaža

do 1godine

1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-10 g. 10-20 g. 20-30 g.preko 30

god.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb

6.15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca

Èekanje na zaposlenje u mjesecima

Ukupno do 1mjesec 1-3

preko 36mjeseci3-6 6-9 9-12 12-24 24-36

2003. 39 573 2 036 4 986 4 482 2 523 2 382 6 565 6 315 10 2842004. 39 447 1 996 5 023 4 813 2 368 2 629 6 238 3 925 12 4552005. 39 841 1 771 4 725 4 612 2 473 3 247 6 388 3 880 12 7452006. 35 761 1 559 4 512 4 393 1 834 2 037 5 960 3 378 12 0882007. 28 124 1 356 3 215 2 907 1 336 1 407 4 138 2 952 10 8132008. 26 184 1 699 3 446 2 810 1 346 1 449 3 064 2 167 10 2032009. 34 112 2 690 5 475 5 302 2 952 2 573 4 050 1 880 9 1902010. 39 900 3 091 5 905 5 561 3 455 3 689 7 434 2 548 8 2172011. 38 900 3 492 6 153 4 772 3 072 2 987 7 284 3 813 7 3272012. 45 388 3 214 7 843 7 097 3 871 3 981 7 615 4 152 7 615

Struktura, %2003. 100,0 5,2 12,6 11,3 6,4 6,0 16,6 15,9 26,02004. 100,0 5,0 12,7 12,2 6,0 6,7 15,8 10,0 31,62005. 100,0 4,4 11,9 11,6 6,2 8,2 16,0 9,7 32,02006. 100,0 4,4 12,6 12,3 5,1 5,7 16,7 9,4 33,82007. 100,0 4,8 11,4 10,3 4,8 5,0 14,7 10,5 38,52008. 100,0 6,5 13,2 10,7 5,2 5,5 11,7 8,2 39,02009. 100,0 7,8 16,1 15,6 8,7 7,5 11,9 5,5 26,92010. 100,0 7,8 14,8 13,9 8,7 9,2 18,6 6,4 20,62011. 100,0 9,0 15,8 12,3 7,9 7,7 18,7 9,8 18,82012. 100,0 7,1 17,3 15,6 8,5 8,8 16,8 9,1 16,8

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèn Zagrebi ured

133

6.16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca

Godine starosti

Ukupno25-29 30-34 35-39 45-49 50-54 55-59

60 i višegodina40-4420-2415-19

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèn Zagrebi ured

2003. 39 573 2 286 6 369 5 252 3 954 3 907 3 925 5 056 5 200 2 833 7912004. 39 447 2 118 6 040 5 296 3 860 3 829 3 766 4 828 5 544 3 299 8672005. 39 841 2 039 5 898 5 293 3 714 3 551 3 831 4 632 5 984 3 917 9822006. 35 761 1 820 5 023 4 949 3 126 2 804 3 276 3 951 5 764 3 974 1 0742007. 28 124 1 166 3 271 3 549 2 374 2 086 2 466 3 049 5 106 3 902 1 1552008. 26 184 1 014 2 896 3 227 2 149 2 015 2 207 2 678 4 719 3 934 1 3452009. 34 112 1 506 4 066 4 895 3 462 2 952 2 991 3 262 5 070 4 420 1 4882010. 39 900 1 662 4 779 5 967 4 413 3 443 3 590 3 928 5 400 4 941 1 7772011. 38 900 1 557 4 517 5 904 4 329 3 624 3 535 3 805 4 728 4 969 1 9322012. 45 388 1 970 5 499 7 218 5 559 4 419 4 224 4 346 4 746 5 198 2 209

Struktura, %2003. 100,0 5,7 16,1 13,3 10,0 9,9 9,9 12,8 13,1 7,2 2,02004. 100,0 5,4 15,3 13,4 9,8 9,7 9,5 12,2 14,1 8,4 2,22005. 100,0 5,1 14,8 13,3 9,3 8,9 9,6 11,7 15,0 9,8 2,52006. 100,0 5,1 14,1 13,8 8,7 7,8 9,2 11,1 16,1 11,1 3,02007. 100,0 4,2 11,6 12,6 8,4 7,4 8,8 10,8 18,2 13,9 4,12008. 100,0 3,9 11,1 12,3 8,2 7,7 8,4 10,2 18,0 15,0 5,22009. 100,0 4,4 11,9 14,4 10,1 8,7 8,8 9,5 14,9 13,0 4,32010. 100,0 4,1 12,0 15,0 11,1 8,6 9,0 9,8 13,5 12,4 4,52011. 100,0 4,0 11,6 15,2 11,1 9,3 9,1 9,8 12,1 12,8 5,02012. 100,0 4,3 12,1 15,9 12,2 9,7 9,3 9,6 10,5 11,5 4,9

134

Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaãa

po zaposlenom u pravnim osobama

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

pla

ãe u

ku

nam

a

Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe - ukupno

Prosjeène mjeseène isplaãene bruto plaãe - ukupno

Prosjeène mjeseène isplaæene4 680 4 929 5 239 5 516 5 806 6 145 6 229 6 291 6 395 6 385neto plaæe

Prosjeène mjeseène isplaæene6 930 7 378 7 789 8 316 8 829 9 338 9 423 9 402 9 528 9 585bruto plaæe

Lanèani indeksinominalnih plaæa

neto plaæe 107,0 105,3 106,3 105,3 105,3 105,8 101,4 101,0 101,7 99,8

bruto plaæe 105.7 106,5 105,6 106,8 106,2 105,8 100,9 99,8 101,3 100,6

Lanèani indeksi realnih plaæa

neto plaæe 104,2 102,7 103,5 102,1 101,5 ... ... ... ... ...

7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva

2006. 2007. 2008. 2009.

7. Plaæe

2003. 2004. 2005. 2010. 2011. 2012.

135

Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema

visini isplaãenih neto plaãa za ožujak 2012.

do 1 900 kn

0,9%1 901 - 2 800 kn

9,0%

2 801 - 4 000 kn

17,7%

4 001 - 5 000 kn

16,5%

8 001 i više kn

19,8%

5 001 - 6 000 kn

15,6%

6 001 - 8 000 kn

20,5%

1)7.2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa

2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003. 2010.

7.3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada, za ožujak

do1 900

1 901-2 200

2 201-2 500

2 501-2 800

2 801-3 100

3 101-3 700

3 701-4 000

4 001-4 500

4 501-5 000

5 001-6 000

6 001-8 000

8 001-12 000

12 001-i više

Struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa

Indeksi nominalnih neto plaæa100,0 105.3 111,9 117,9 124,1 131,3 133,1 134,4 136,6 136,494,9 100,0 106,3 111,9 117,8 124,7 126,4 127,6 129,7 129,589,3 94,1 100,0 105,3 110,8 117,3 118,9 120,1 122,1 121,984,8 89,4 95,0 100,0 105,3 111,4 112,9 114,1 115,9 115,880,6 84,9 90,2 95,0 100,0 105,8 107,3 108,4 110,1 110,076,2 80,2 85,3 89,8 94,5 100,0 101,4 102,4 104,1 103,975,1 79,1 84,1 88,6 93,2 98,7 100,0 101,0 102,7 102,574,4 78,4 83,3 87,7 92,3 97,7 99,0 100,0 101,7 101,573,2 77,1 81,9 86,3 90,8 96,1 97,4 98,4 100,0 99,8

Indeksi nominalnih bruto plaæa100,0 106,5 112,4 120,0 127,4 134,7 136,0 135,7 137,5 138,393,9 100,0 105,6 112,7 119,7 126,6 127,7 127,4 129,1 129,989,0 94,7 100,0 106,8 113,4 119,9 121,0 120,7 122,3 123,183,3 88,9 93,7 100,0 106,2 112,3 113,3 113,1 114,6 115,378,5 83,6 88,2 94,2 100,0 105,8 106,7 106,5 107,9 108,674,2 79,0 83,4 89,1 94,5 100,0 100,9 100,7 102,0 102,673,5 78,3 82,7 88,3 93,7 99,1 100,0 99,8 101,1 101,773,7 78,5 82,8 88,4 93,9 99,3 100,2 100,0 101,3 101,972,7 77,4 81,7 87,3 92,7 98,0 98,9 98,7 100,0 100,6

1) Indeksi se èitaju samo vodoravno.

2004. 5,7 4,4 6,3 5,8 6,8 12,6 6,5 11,7 9,8 12,7 10,1 5,5 2,0

2005. 4,9 3,6 5,7 5,6 6,6 12,1 5,8 10,5 10,2 13,7 11,8 6,9 2,6

2006. 4,1 3,5 5,2 5,9 6,1 11,4 5,8 9,6 10,0 14,7 12,6 8,0 3,1

2007. 3,4 3,0 4,1 5,0 5,7 11,3 6,1 9,5 9,7 15,7 13,9 8,8 3,8

2008. 2,0 3,0 3,5 4,4 5.4 10.1 5,6 9,1 8,8 16,3 16,6 10,6 4,6

2009. 0,8 3,4 3,4 4,1 5,1 9,7 5,0 8,3 8,1 15,5 19,3 11,9 5,4

2010. 0,8 2,6 4,0 4,0 5,6 9,3 4,9 8,2 7,7 16,6 18,8 11,9 5,6

2011. 0,8 2,0 3,8 3,8 4,8 8,5 4,6 7,8 7,3 16,3 20,6 13,3 6,4

2012. 0,9 0,5 4,9 3,6 4,6 8,6 4,5 8,5 8,0 15,6 20,5 13,7 6,1

2011. 2012.

136

7.4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada u ožujku 2012. prema podruèjima NKD-a 2007.

12 001-i višekuna

8 001-12 000

6 001-8 000

5 001-6 000

4 501-5 000

4 001-4 500

3 701-4 000

3 101-3 700

2 801-3 100

2 501-2 800

2 201-2 500

1 901-2 200

do1900kuna

Ukupno 0,9 0,5 4,9 3,6 4,6 8,6 4,5 8,5 8,0 15,6 20,5 13,7 6,1

Poljoprivreda, šumarstvo

i ribarstvo 0,9 0,3 9,9 3,9 5,3 14,1 2,0 4,7 8,4 14,2 14,9 14,7 6,7

Rudarstvo i vaðenje - - 0,6 0,3 0,1 1,2 - 1,4 5,0 18,6 27,3 33,6 11,9

Preraðivaèka industrija 0,4 0,6 5,9 3,7 4,6 10,5 5,6 9,7 9,9 15,7 15,6 11,8 6,0

Opskrba elektriènom

energijom, plinom, parom - - 0,1 - - 0,1 0,1 1,2 5,1 17,7 49,7 22,6 3,4

i klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospodarenje3,6 0,1 0,6 0,5 0,9 2,6 1,8 9,6 15,6 26,4 28,1 8,7 1,5otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša

Graðevinarstvo 1,2 1,3 12,5 5,1 6,2 12,6 6,2 9,9 9,2 12,9 12,8 7,4 2,7

Trgovina na veliko i na malo;

popravak motornih vozila 1,4 0,5 6,5 6,3 8,4 13,5 6,1 9,7 7,5 11,9 12,4 9,9 5,9

i motocikala

Prijevoz i skladištenje 0,4 0,5 3,0 2,5 3,2 7,2 3,6 9,3 10,9 16,3 27,7 11,8 3,6

Djelatnosti pružanja smještaja1,5 0,8 14,0 9,3 7,6 15,1 7,2 12,3 9,1 12,7 6,5 2,8 1,1te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije 0,2 0,2 2,1 1,0 1,5 2,8 2,0 5,4 7,6 17,2 25,4 23,7 10,9

Financijske djelatnosti0,4 0,1 2,0 0,5 0,8 2,1 1,1 4,8 6,6 15,8 25,5 25,6 14,7i djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama 0,5 0,2 5,2 2,4 4,0 5,8 3,1 8,1 10,9 20,7 21,2 12,7 5,2

Struène, znanstvene i0,6 0,6 5,3 2,4 4,0 6,0 3,5 7,8 7,1 14,8 18,6 19,6 9,7tehnièke djelatnosti

Administrativne i pomoæne1,1 1,7 20,0 14,7 13,7 11,7 4,2 6,8 5,7 9,8 6,8 2,7 1,1uslužne djelatnosti

Javna uprava i obrana;1,3 0,1 0,3 1,7 1,4 6,0 5,9 9,0 7,5 13,4 27,3 19,6 6,5obvezno socijalno osiguranje

Obrazovanje 0,3 0,1 0,7 0,7 2,9 6,0 3,1 7,4 6,7 23,6 33,3 10,7 4,5

Djelatnosti zdravstvene0,9 0,2 1,0 1,0 4,2 9,4 4,6 9,5 7,6 21,0 23,5 11,5 5,6zaštite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i rekreacija 0,5 0,1 2,5 1,9 3,1 7,6 3,6 7,9 8,6 19,6 25,8 16,8 2,0

Ostale uslužne djelatnosti 0,7 0,6 9,5 6,4 4,0 6,7 3,6 8,8 8,4 15,6 18,7 13,4 3,6

137

7.5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.

Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæapo zaposlenom, u kunama

2008. 2009. 2011.

Ukupno 6 145 6 229 6 291 6 395 6 385

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6 476 6 465 6 637 6 355 6 560

B Rudarstvo i vaðenje 7 500 7 617 7 939 7 966 8 130

C Preraðivaèka industrija 5 960 5 983 6 184 6 278 6 350

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 6 853 7 404 7 322 7 374 7 325

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenjeotpadom te djelatnosti sanacije okoliša 5 919 6 155 5 972 6 164 5 938

F Graðevinarstvo 5 389 5 344 5 171 5 200 5 245

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 5 429 5 399 5 519 5 726 5 767

H Prijevoz i skladištenje 6 424 6 513 6 624 6 655 6 537

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4 677 4 723 4 824 4 641 4 663

J Informacije i komunikacije 7 529 7 738 7 788 7 988 8 089

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 136 8 475 8 545 8 764 8 554

L Poslovanje nekretninama 5 995 6 019 5 881 6 408 6 146

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 8 334 8 552 8 611 8 403 8 473

N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 3 955 3 791 3 716 3 587 3 490

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 6 446 6 529 6 518 6 661 6 554

P Obrazovanje 5 886 6 070 6 169 6 340 6 382

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6 108 6 283 6 300 6 344 6 414

R Umjetnost, zabava i rekreacija 5 907 6 065 6 028 6 182 6 049

S Ostale uslužne djelatnosti 5 831 5 995 6 025 6 073 6 143

2010.

Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih

oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-2007. za 2011. i 2012.

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

Ukupno A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S

kuna

2011. 2012.

2012.

138

Prosjeène mjeseène bruto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva,

prema podruèjima NKD-2007., za 2011. i 2012.

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

Ukupno A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S

kuna

2011. 2012.

7.6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.

Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæapo zaposlenom, u kunama

Ukupno 9 338 9 423 9 402 9 529 9 585

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 959 9 525 9 660 9 252 9 685

B Rudarstvo i vaðenje 15 580 11 546 11 976 11 882 12 272

C Preraðivaèka industrija 9 058 8 964 9 193 9 282 9 476

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10 206 11 130 11 235 11 191 10 996

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 483 8 820 8 409 8 674 8 304

F Graðevinarstvo 7 925 7 774 7 411 7 432 7 489

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 8 227 8 144 8 213 8 539 8 661

H Prijevoz i skladištenje 9 526 9 611 9 681 9 698 9 552

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 6 680 6 722 6 809 6 471 6 478

J Informacije i komunikacije 11 915 12 199 12 043 12 356 12 668

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12 948 13 722 13 586 13 802 13 619

L Poslovanje nekretninama 8 933 9 059 8 611 9 280 8 830

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 13 608 13 892 13 853 13 422 13 690

N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 5 657 5 315 5 143 4 922 4 729

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 9 765 9 828 9 673 9 823 9 757

P Obrazovanje 8 811 9 021 9 080 9 345 9 507

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 9 153 9 351 9 284 9 273 9 515

R Umjetnost, zabava i rekreacija 8 823 8 999 8 795 8 985 8 844

S Ostale uslužne djelatnosti 8 715 8 948 8 886 8 956 9 113

2008. 2009. 2011.2010. 2012.

139

Ukupno 101,4 101,0 101,7 99,8 100,9 99,8 101,3 100,6

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 99,8 102,7 95,8 103,2 98,2 101,4 95,8 104,7

B Rudarstvo i vaðenje 101,6 104,2 100,3 102,1 100,2 103,7 99,2 103,3

C Preraðivaèka industrija 100,4 103,4 101,5 101,1 99,6 102,6 101,0 102,1

D Opskrba elektriènom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 108,0 98,9 100,7 99,3 109,1 100,9 100,3 98,3

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,104,0 97,0 103,2 96,3 104,0 95,3 116,6 95,7gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Graðevinarstvo 99,2 96,8 100,6 100,9 98,1 95,3 100,3 100,8

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikala 99,4 102,2 103,8 100,7 99,0 100,8 104,0 101,4

H Prijevoz i skladištenje 101,4 102,6 100,5 98,2 100,9 100,7 100,7 98,5

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane 101,0 102,1 96,2 100,5 100,6 101,3 95,0 100,1

J Informacije i komunikacije 100,6 100,6 102,6 101,3 102,4 98,7 102,6 102,5

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 104,2 100,8 102,6 97,6 106,0 99,0 101,6 98,7

L Poslovanje nekretninama 100,4 97,7 109,0 95,9 101,4 95,1 107,8 95,2

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 102,6 100,7 97,6 100,8 102,1 99,7 96,9 102,0

N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 95,9 98,0 96,5 97,3 94,0 96,8 95,7 96,1

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 101,3 99,8 102,2 98,4 100,6 98,4 101,6 99,3

P Obrazovanje 103,1 101,6 102,8 100,7 102,4 100,7 102,9 101,7

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 102,9 100,3 100,7 101,1 102,2 99,3 99,9 102,6

R Umjetnost, zabava i rekreacija 102,7 99,4 102,6 97,8 102,0 97,7 102,2 98,4

S Ostale uslužne djelatnosti 102,8 100,5 100,8 101,2 102,7 99,3 100,8 101,8

7.7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.

Nominalne neto plaæe Nominalne bruto plaæe

2009.2008.

2010.2009.

2011.2010.

2009.2008.

2010.2009.

2011.2010.

Indeksi nominalnih neto i bruto plaãa

98

100

102

104

106

108

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

ind

eksi

neto plaãe

bruto plaãe

2012.2011.

2012.2011.

140

Prosjeène mjeseène neto plaãe po zaposlenom, prema stupnju struène spreme

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKVstupanj struène spreme

net

o p

laãa

u k

un

ama

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Neto plaæa

2003. 4 698 5 011 4 377 7 077 5 126 4 086 3 141 4 473 3 526 3 068 2 765

2004. 4 987 5 350 4 616 7 398 5 370 4 325 3 292 4 696 3 736 3 160 3 006

2005. 5 264 5 606 4 903 7 887 5 633 4 519 3 499 4 961 3 908 3 220 2 949

2006. 5 600 5 962 5 214 8 381 5 964 4 753 3 638 5 323 4 068 3 471 3 243

2007. 5 927 6 332 5 500 8 799 6 341 4 954 3 789 5 679 4 354 3 755 3 336

2008. 6 294 6 737 5 826 9 354 6 800 5 234 3 954 5 802 4 691 3 914 3 620

2009. 6 454 6 861 6 021 9 516 6 901 5 287 4 090 6 106 4 556 4 106 3 626

2010. 6 447 6 813 6 068 9 532 6 827 5 265 4 026 6 018 4 647 4 112 3 606

2011. 6 601 7 014 6 177 9 779 7 010 5 351 3 997 6 115 4 701 4 360 3 610

2012. 6 590 6 972 6 214 9 587 6 931 5 317 4 280 6 236 4 698 4 240 3 527

Bruto plaæa

2003. 6 943 7 470 6 401 11 083 7 567 5 818 4 277 6 378 4 868 4 142 3 760

2004. 7 424 8 015 6 811 11 839 7 962 6 172 4 459 6 694 5 185 4 299 4 122

2005. 7 819 8 371 7 235 12 558 8 275 6 437 4 798 6 987 5 436 4 375 3 997

2006. 8 449 9 058 7 799 13 589 8 873 6 846 5 029 7 670 5 720 4 752 4 456

2007. 9 035 9 714 8 319 14 404 9 590 7 198 5 256 8 222 6 150 5 186 4 597

2008. 9 589 10 313 8 823 15 338 10 249 7 587 5 466 8 315 6 607 5 386 4 985

2009. 9 804 10 515 9 046 15 477 10 323 7 644 5 625 8 763 6 380 5 611 5 002

2010. 9 702 10 335 9 044 15 408 10 178 7 495 5 491 8 529 6 447 5 568 4 915

2011. 9 880 10 568 9 174 15 739 10 380 7 558 5 416 8 608 6 452 5 882 4 924

2012. 9 943 10 578 9 316 15 596 10 311 7 532 5 811 8 874 6 472 5 688 4 708

7.8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka

Stupanj struène spreme

Nekva-lificirani

Polukva-lificirani

Kvalifi-cirani

Visokokva-

lificirani

Nižastruènasprema

Srednjastruènasprema

Višastruènasprema

Visokastruènasprema

ženemuškarciUkupno

Spol

u kunama

141

Ukupno 6 590 6 972 6 214 9 587 6 931 5 317 4 280 6 236 4 698 4 240 3 527

A Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo 6 743 7 309 6 026 8 942 6 129 4 918 4 811 - 3 324 4 422 4 618

B Rudarstvo i vaðenje 8 340 8 503 7 986 9 857 9 388 6 648 5 976 6 412 5 172 3 641 5 823

C Preraðivaèka industrija 6 617 6 896 6 127 10 784 7 177 5 522 4 312 5 853 5 087 4 404 3 696

D Opskrba elektriènomenergijom, plinom, parom 7 340 7 420 7 119 9 544 7 230 5 991 4 002 6 931 6 122 4 820 5 073i klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda, gospodarenje

6 043 6 082 5 811 9 137 6 975 6 063 4 489 6 635 5 867 4 945 4 754otpadom te djelatnostisanacije okoliša

F Graðevinarstvo 5 487 5 363 6 178 9 381 7 212 5 070 4 568 5 507 4 276 4 342 3 683

G Trgovina na veliko i na malo;popravak motornih vozila i 6 005 6 812 5 284 11 364 7 340 4 975 4 854 5 200 3 785 3 362 3 612motocikala

H Prijevoz i skladištenje 6 526 6 731 6 021 9 743 9 281 5 934 4 921 7 605 6 604 4 932 3 606

I Djelatnosti pružanjasmještaja te pripreme 4 766 5 270 4 434 8 194 7 272 4 561 3 662 5 912 4 307 4 243 3 287i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije 8 552 8 949 7 928 10 375 8 203 7 023 5 347 7 276 4 907 5 056 5 022

K Financijske djelatnosti i8 714 10 039 8 026 10 987 7 760 6 335 5 524 6 337 6 674 5 106 5 742djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama 6 151 6 191 6 092 8 402 6 949 5 800 5 002 6 220 5 394 4 773 5 938

M Struène, znanstvene i8 602 9 154 7 990 10 485 7 536 5 890 3 735 10 622 5 066 3 588 5 177tehnièke djelatnosti

N Administrativne i pomoæne3 640 3 685 3 563 6 858 5 434 3 395 2 881 4 745 3 852 4 139 2 547uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana;6 491 7 097 6 175 8 400 5 623 4 725 3 351 5 170 4 718 4 668 3 354obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje 6 488 7 388 6 120 7 634 6 008 4 990 3 851 5 598 4 685 4 001 3 517

Q Djelatnosti zdravstvene6 555 7 614 6 262 10 044 6 532 5 663 3 574 4 853 4 225 3 543 3 219zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija 6 257 6 737 5 893 4 992 6 739 5 135 4 405 6 006 5 680 4 806 4 605

S Ostale uslužne djelatnosti 6 480 6 957 6 053 8 356 7 254 5 506 4 025 6 839 4 853 4 384 3 297

7.9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007.

osobama

Stupanj struène spreme

Nekva-lificirani

Polukvalifi-cirani

Kvalifi-cirani

Visoko-kvali-

ficirani

Nižastruènasprema

Srednjastruènasprema

Višastruènasprema

Visokastruènasprema

ženemuškiUkupno

Spol

u kunama

142

Ukupno 9 943 10 578 9 316 15 596 10 311 7 532 5 811 8 874 6 472 5 688 4 708

A Poljoprivreda, šumarstvo i9 623 10 303 8 762 13 166 8 757 6 578 6 687 - 4 312 5 988 6 237ribarstvo

B Rudarstvo i vaðenje 12 763 13 062 12 115 15 582 14 359 9 665 8 572 9 581 6 866 4 965 8 637

C Preraðivaèka industrija 9 971 10 391 9 232 17 922 10 841 7 833 5 857 8 207 7 049 5 948 4 972

D Opskrba elektriènomenergijom, plinom, parom i 10 864 10 929 10 684 15 018 10 552 8 478 5 229 9 884 8 640 6 542 7 036klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda, gospodarenje

8 532 8 548 8 438 14 282 10 048 8 538 6 080 9 387 8 070 6 611 6 444otpadom te djelatnostisanacije okoliša

F Graðevinarstvo 7 910 7 666 9 282 15 029 10 803 7 128 6 352 7 567 5 778 5 903 4 931

G Trgovina na veliko i na malo;popravak motornih vozila i 9 085 10 447 7 866 19 369 11 303 7 086 6 950 7 417 5 106 4 484 4 824motocikala

H Prijevoz i skladištenje 9 523 9 827 8 773 15 715 14 785 8 352 6 724 11 125 9 506 7 004 4 836

I Djelatnosti pružanja smještajate pripreme i usluživanja 6 642 7 516 6 067 12 762 11 006 6 222 4 822 8 386 5 843 5 649 4 292hrane

J Informacije i komunikacije 13 556 14 162 12 603 17 140 12 58610 565 7 402 10 574 6 951 7 324 7 084

K Financijske djelatnosti i14 040 16 528 12 749 18 622 11 941 9 275 7 934 9 031 10 378 7 081 8 116djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama 8 899 8 965 8 797 13 048 10 163 8 265 6 771 8 503 7 578 6 695 8 758

M Struène, znanstvene i tehnièke13 908 14 886 12 826 17 564 11 641 8 651 5 058 17 836 7 042 4 665 7 758djelatnosti

N Administrativne i pomoæne5 005 5 044 4 941 10 600 7 908 4 581 3 778 6 479 5 225 5 528 3 333uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana;9 647 10 627 9 134 13 134 7 898 6 429 4 341 7 273 6 430 6 456 4 334obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje 9 623 11 244 8 961 11 668 8 553 7 023 5 118 7 792 6 508 5 597 4 641

Q Djelatnosti zdravstvene9 744 11 825 9 166 16 438 9 403 7 880 4 686 6 615 5 639 4 628 4 165zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija 9 197 9 990 8 597 12 240 9 952 7 250 6 001 8 660 8 030 6 639 6 201

S Ostale uslužne djelatnosti 9 678 10 393 9 037 13 123 10 941 7 892 5 507 9 784 6 659 5 857 4 377

7.10. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007.

osobama

Stupanj struène spreme

Nekva-lificirani

Polukvalifi-cirani

Kvalifi-cirani

Visoko-kvali-

ficirani

Nižastruènasprema

Srednjastruènasprema

Višastruènasprema

Visokastruènasprema

ženemuškiUkupno

Spol

u kunama

143

Industrijski proizvodi - ukupno 102,5 105,1 98,6 101,4 100,7 104,1 103,3 103,8 105,5 107,0

PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM

GRUPACIJAMA (GIG-u)

Energija 100,9 102,9 103,9 107,3 104,2 102,1 102,2 105,8 101,2 106,7

Intermedijami proizvodi, osim energije 99,2 111,3 95,3 97,9 99,3 105,0 103,9 104,6 105,1 103,6

Kapitalni proizvodi 105,4 106,7 87,1 98,0 95,2 96,9 102,7 102,3 98,9 99,4

Trajni proizvodi za široku potrošnju 104,5 101,9 98,3 99,0 100,0 98,8 99,7 100,5 99,8 100,9

Netrajni proizvodi za široku potrošnju 103,7 102,4 102,3 101,5 101,4 100,0 101,0 101,9 103,6 107,2

PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.

Preraðivaèka industrija 102,5 105,8 98,1 99,9 100,0 101,2 102,2 103,2 103,5 105,3

Proizvodnja hrane i piæa 103,5 101,8 102,8 101,9 102,3 99,9 101,2 102,2 104,5 108,9

Proizvodnja duhanskih proizvoda 111,5 111,0 97,0 100,0 100,0 101,6 103,1 100,0 - -

Proizvodnja tekstila 106,5 105,0 103,0 98,0 95,8 101,8 97,6 98,8 100,9 103,4

Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna 101,3 98,3 97,7 99,2 99,2 102,5 99,9 100,0 100,0 101,7

Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovèega i torbi,102,0 102,1 100,2 99,5 96,6 93,4 100,0 100,0 100,0 100,0

ruènih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuæe

Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 106,5 114,8 95,9 94,4 97,8 96,1 91,8 98,5 104,1 102,6

Izdavaèka i tiskarska djelatnost,101,7 102,6 108,0 100,7 99,0 100,0 98,6 100,5 102,2 102,5

te umnožavanje snimljenih zapisa

Proizvodnja koksa, naftnih deriv. i nuklearnog goriva 100,3 119,9 104,0 101,3 102,8 105,6 109,7 130,9 106,1 117,8

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 97,8 117,5 92,1 98,8 100,1 107,9 106,8 103,2 101,8 103,6

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 98,1 94,5 96,7 97,4 99,9 99,1 103,3 102,0 103,5 101,0

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 100,7 102,7 109,0 99,4 99,3 99,7 102,9 101,2 101,4 111,9

Proizvodnja metala 101,7 100,5 98,9 99,9 100,0 100,0 110,8 100,0 106,0 114,7

Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 100,6 95,5 98,6 95,8 99,2 101,5 100,5 100,6 100,2 100,5

Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.* 104,0 102,0 99,1 99,1 100,0 100,7 108,3 103,3 100,1 100,9

Proizvodnja elektriènih strojeva i aparata, d.n.* 101,8 100,9 98,0 98,5 97,4 100,3 101,2 115,3 113,1 101,3

Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme 110,4 116,5 67,7 94,2 85,1 89,9 98,8 98,4 91,7 91,6

Proizvodnja medicinskih, preciznih i opt. instrumenata105,7 102,2 102,0 100,4 101,8 95,9 107,9 100,9 103,8 103,1

te satova

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 106,4 101,7 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 102,8 101,9 100,0

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 102,3 101,2 100,1 100,2 100,3 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Proizvodnja namještaja, ostala preraðivaèka industrija, d. n.* 100,1 100,3 96,6 97,1 98,6 98,5 98,4 103,6 100,9 100,9

Opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom 102,6 99,7 103,3 113,1 106,0 123,8 109,6 106,9 115,9 114,4

Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom 100,9 100,4 103,9 108,4 104,4 101,6 101,0 101,2 100,0 103,9

Skupljanje, proèišæavanje i distribucija vode 106,4 98,2 102,0 124,0 109,2 166,7 120,0 112,8 129,0 122,0

8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002.

8. Cijene

2008.

2007.

2007.

2006.

2006.

2005.

2005.

2004.

2004.

2003.

2003.

2002.

2002.

2001.

2001.

2000.

2000.

1999.

1999.

1998.

* drugdje nespomenuto

144

8.2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda

2007.

2006.

2006.

2005.

2005.

2004.

2004.

2003.

2003.

2002.

2002.

2001.

2001.

2000.

2000.

1999.

1999.

1998.

1998.

1997.

1997.

1996.

8.3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje

2007.

2006.

2006.

2005.

2005.

2004.

2004.

2003.

2003.

2002.

2002.

2001.

2001.

2000.

2000.

1999.

1999.

1998.

1998.

1997.

1997.

1996.

Cijene na malo - ukupno 104,4 105,3 103,2 105,0 105,0 103,0 102,3 102,4 101,6 102,7 103,1

Roba 103,8 103,6 103,1 105,1 103,9 100,5 102,2 102,2 101,1 102,4 103,2

Poljoprivredni prehrambeni proiz. 114,4 105,8 99,1 105,2 101,8 96,8 118,0 94,2 98,3 100,9 106,1

Industrijski proizvodi - ukupno 103,4 103,5 103,2 105,1 103,9 100,6 101,6 102,6 101,3 102,2 103,0

- prehrambeni 102,3 106,8 100,0 98,5 100,8 99,1 98,5 102,3 103,7 101,8 103,3

- neprehrambeni 104,2 103,1 103,8 105,5 104,8 101,2 102,5 102,3 100,3 102,5 102,6

- piæa 104,0 99,6 103,8 110,2 105,7 100,1 103,2 104,7 100,8 103,8 102,1

- duhan 100,0 100,0 109,0 120,3 103,3 100,0 100,0 103,2 104,3 100,1 105,4

Prehrambeni proizvodi - ukupno 104,1 106,6 99,9 99,6 101,0 98,7 101,9 101,1 103,0 101,8 103,8

Usluge 108,8 116,9 103,7 104,3 110,2 114,0 102,9 102,6 102,8 103,5 102,6

Troškovi života - ukupno 105,3 107,8 102,4 104,3 104,4 102,2 102,7 102,1 102,3 103,1 103,7

Po namjeni potrošnje

Prehrana 106,7 106,1 99,1 101,2 101,8 98,0 102,2 100,2 103,5 101,3 104,2

Piæa 103,7 99,5 104,3 108,3 104,6 100,8 103,0 104,6 101,1 104,8 102,0

Duhan 100,0 100,0 108,9 120,2 103,4 100,0 100,0 103,3 104,4 100,1 105,4

Odjeæa, obuæa i usluge 107,9 103,7 104,6 104,6 102,7 101,5 104,8 102,8 96,6 103,8 103,4

Stanovanje i usluge 104,6 195,7 112,6 104,5 102,2 105,5 103,0 110,1 105,1 110,4 110,2

Ogrjev, osvjetljenje i usluge 107,7 105,8 100,7 103,5 109,1 106,2 104,8 101,7 102,3 104,1 99,4

Oprema stana i usluge 99,0 100,4 101,9 102,5 102,0 99,1 100,0 101,2 102,4 101,4 103,3

Higijena, njega zdravlja i usluge 102,3 106,3 101,5 99,5 101,8 104,2 105,4 102,1 102,3 105,2 105,5

Obrazovanje, kultura, razonoda104,9 112,0 102,4 101,9 106,5 101,5 101,0 101,8 101,1 101,6 102,2

i usluge

Prometna sredstva, usluge i104,7 104,2 105,4 114,1 114,4 112,7 102,2 102,8 103,8 102,2 101,7

ptt usluge

Administrativne i ostale usluge - - 101,3 101,2 100,0 100,0 100,0 101,7 101,4 100,0 100,0

U tome:

Robe 105,2 104,1 101,5 104,4 103,6 99,7 102,5 101,7 102,2 102,6 103,5

Usluge 106,2 130,7 106,2 104,3 107,8 111,8 103,3 104,3 103,3 105,1 103,8

145

8.4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga

2003.

2002.

2002.

2001.

2001.

2000.

2000.

1999.

1999.

1998.

1998.

1997.

1997.

1996.

1996.

1995.

1995.

1994.

1994.

1993.

8.5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena

1953.-1955.

1956.-1960.

1961.-1965.

1966.-1970.

1971.-1975.

1976.-1980.

1981.-1985.

1986.-1990.

1991.-1995.

1996.-2000.

2001.-2005.

u %

Ugostiteljske usluge - ukupno 210,6 107,0 106,6 103,0 103,4 99,6 101,1 105,5 102,1 103,0

Hladna i topla predjela i juhe 206,3 103,9 106,6 103,9 103,2 102,1 101,9 100,8 99,8 102,3

Gotova jela 196,2 106,5 103,5 104,5 101,0 99,9 100,4 107,3 100,6 101,1

Peèenja i jela po narudžbi 215,4 102,1 99,2 101,0 102,9 100,9 100,4 107,8 99,9 101,0

Variva i prilozi 214,3 103,5 102,8 108,0 102,9 99,2 101,7 100,6 98,3 100,2

Salate 200,5 101,9 99,4 106,3 104,1 101,3 102,0 100,7 98,4 102,6

Kruh 215,9 117,5 104,2 112,6 109,1 97,3 95,7 101,7 101,0 100,0

Kolaèi 200,2 102,6 101,8 109,1 101,3 97,6 100,8 102,9 98,7 98,8

Alkoholna piæa 220,0 111,5 105,8 103,8 102,5 96,0 99,0 102,2 101,8 103,2

Bezalkoholna piæa i napici 232,9 119,1 105,9 100,3 105,2 99,1 101,5 105,6 104,4 104,0

Noæenja 167,5 93,0 148,3 103,5 105,7 104,5 106,5 112,8 109,0 107,7

Prodajne cijene proizvoðaèa... ... ... 15,2 10,7 46,2 289,2 266,1 2,46 1,60

industrijskih proizvoda

Cijene na malo 2,9 5,4 11,9 10,5 20,9 17,9 48,4 317,1 261,1 4,13 2,85

Troškovi života 4,9 4,0 13,9 10,6 20,7 18,8 47,7 316,7 257,3 4,83 2,74

Cijene ugostiteljskih usluga ... ... ... ... 21,8 20,4 43,5 327,1 266,9 2,69 ...

...

146

1)8.6. Indeksi cijena

2007.2006.2005.2004.2003.2002.2001.2000.1999. 2008.

Indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda

100,0 105,1 103,6 105,1 105,8 110,1 113,7 118,0 124,5 133,2

95,1 100,0 98,6 100,0 100,7 104,8 108,3 112,4 118,6 126,9

96,5 101,4 100,0 101,4 102,1 106,3 109,8 114,0 120,3 128,7

95,2 100,0 98,6 100,0 100,7 104,8 108,3 112,4 118,6 126,9

94,5 99,3 97,9 99,3 100,0 104,1 107,5 111,6 117,7 125,9

90,8 95,4 94,0 95,4 96,1 100,0 103,3 107,2 113,1 121,0

87,9 92,4 91,0 92,4 93,0 96,8 100,0 103,8 109,5 117,2

84,7 89,0 87,7 89,0 89,6 93,3 96,3 100,0 105,5 112,9

80,3 84,4 83,1 84,4 84,9 88,4 91,3 94,8 100,0 107,0

75,0 78,9 77,7 78,9 79,3 82,6 85,3 88,6 93,5 100,0

Indeksi cijena na malo

100,0 105,0 110,3 113,6 116,2 119,0 120,9 124,2 128,1 -

95,2 100,0 105,0 108,2 110,7 113,4 115,2 118,3 122,0 -

96,5 101,4 100,0 103,0 105,4 107,9 109,6 112,6 116,1 -

88,1 92,4 97,1 100,0 102,3 104,8 106,5 109,4 112,8 -

86,1 90,3 94,9 97,8 100,0 102,4 104,0 106,8 110,1 -

84,1 88,2 92,7 95,5 97,7 100,0 101,6 104,3 107,5 -

82,8 86,8 91,2 94,0 96,2 98,4 100,0 102,7 105,9 -

80,6 84,5 88,8 91,5 93,7 95,8 97,4 100,0 103,1 -

78,2 82,0 86,1 88,7 90,9 92,9 94,5 97,0 100,0 -

Indeksi troškova života

100,0 104,3 108,9 111,3 114,3 116,7 119,4 123,1 127,7 -

95,9 100,0 104,4 106,7 109,6 111,9 114,5 118,0 122,4 -

96,5 101,4 100,0 102,2 105,0 107,2 109,7 113,1 117,3 -

89,9 93,7 97,8 100,0 102,7 104,9 107,3 110,6 114,7 -

87,5 91,2 95,2 97,4 100,0 102,1 104,4 107,6 111,6 -

85,7 89,3 93,2 95,4 97,9 100,0 102,3 105,5 109,4 -

83,8 87,3 91,1 93,3 95,7 97,8 100,0 103,1 106,9 -

81,3 84,7 88,4 90,5 92,8 94,9 97,0 100,0 103,7 -

78,4 81,7 85,2 87,3 89,5 91,5 93,5 96,4 100,0 -

1) Podaci se èitaju samo vodoravno

147

Indeksi cijena na malo i troškova života

od 1998. do 2007.

100

105

110

115

120

125

130

135

140

145

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

godine

inde

ksi

Cijene na malo

Troškovi života

1997.=100

Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,

cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008.

96

98

100

102

104

106

indeksi

108

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda

Cijene na malo

Troškovi života

148

9. Investicije9.1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu

2008. 50 425 288 21 704 660 22 733 104 6 706 954 16 026 150 5 987 524

2009. 42 418 488 21 778 260 16 915 182 4 665 174 12 250 008 3 725 046

2010. 30 386 214 16 174 048 10 173 065 3 628 651 6 544 414 4 039 101

2011. 26 921 347 12 594 030 11 230 285 3 499 948 7 730 337 3 097 032

2012. 25 902 753 11 990 941 10 792 005 4 042 904 6 749 101 3 119 807

Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu

2008. 25 296 039 9 035 828 14 732 389 3 983 058 10 749 331 1 527 822

2009. 20 085 077 8 569 505 10 219 884 2 876 536 7 343 348 1 295 688

2010. 13 691 606 5 546 442 6 606 616 2 181 467 4 425 149 1 538 548

2011. 13 876 433 4 984 371 7 546 154 2 059 256 5 486 898 1 345 908

2012. 13 239 278 4 892 425 6 815 702 2 204 647 4 611 055 1 531 151

Tehnièka struktura

ostaloUkupno

domaæa

graðevinskiradovi uvozna

oprema s montažom

ukupno

u tisuæama kuna

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mil

iju

ni

ku

na

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu

Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu

149

2003. 14 985 801 5 432 395 8 585 004 2 686 611 5 898 393 968 402

2004. 16 019 156 6 577 980 8 320 138 2 126 926 6 193 212 1 121 038

2005. 17 821 789 6 531 619 9 897 987 2 335 188 7 562 799 1 392 183

2006. 21 324 846 8 511 811 11 451 483 2 880 563 8 570 920 1 361 552

2007. 24 208 919 8 552 202 14 138 050 3 690 964 10 447 086 1 518 667

2008. 25 296 039 9 035 828 14 732 389 3 983 058 10 749 331 1 527 822

2009. 20 085 077 8 569 505 10 219 884 2 876 536 7 343 348 1 295 688

2010. 13 691 606 5 546 442 6 606 616 2 181 467 4 425 149 1 538 548

2011. 13 876 433 4 984 371 7 546 154 2 059 256 5 486 898 1 345 908

2012. Ukupno 13 239 278 4 892 425 6 815 702 2 204 647 4 611 055 1 531 151

Djelatnost investitora prema NKD 2007.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12 569 5 918 3 246 930 2 316 3 405

Rudarstvo i vaðenje 44 382 3 409 38 875 8 601 30 274 2 098

Preraðivaèka industrija 1 321 136 378 773 878 313 337 192 541 121 64 050

Opskrba elektriènom energijom,988 543 219 975 731 693 683 540 48 153 36 875plinom, parom i klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom te 120 307 60 714 36 213 11 883 24 330 23 380djelatnosti sanacije okoliša

Graðevinarstvo 634 643 499 555 101 942 7 844 94 098 33 146

Trgovina na veliko i na malo; popravak1 448 558 668 415 612 454 201 528 410 926 167 689motornih vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje 680 642 236 980 418 170 283 990 134 180 25 492

Djelatnosti pružanja smještaja te116 080 64 607 47 246 29 748 17 498 4 227pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije 1 816 657 139 810 890 299 233 474 656 825 786 548

Financijske djelatnosti i2 912 580 671 097 2 011 094 151 540 1 859 554 230 389djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama 1 521 096 1 483 572 35 234 15 510 19 724 2 290

Struène, znanstvene i tehnièke232 284 95 642 101 238 44 922 56 316 35 404djelatnosti

Administrativne i pomoæne uslužne284 183 13 850 264 943 5 925 259 018 5 390djelatnosti

Javna uprava i obrana; obvezno433 456 64 489 281 575 67 964 213 611 87 392socijalno osiguranje

Obrazovanje 208 107 130 450 69 729 29 710 40 019 7 928

Djelatnosti zdravstvene zaštite267 381 75 731 184 763 36 414 148 349 6 887i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i rekreacija 129 925 38 238 85 265 44 209 41 056 6 422

Ostale uslužne djelatnosti 66 749 41 200 23 410 9 723 13 687 2 139

9.2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi

Tehnièka struktura

ostaloUkupno

domaæa

graðevinskiradovi uvozna

oprema s montažom

svega

u tisuæama kuna

150

Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu

prema osnovnim oblicima financiranja u 2012.

vlastita sredstva

55,4%

udružena sredstva

1,9%

financijski krediti

29,6%

sredstva fondova i

proraèuna

13,1%

9.3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja

Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu

Ukupno iz vlastitihsredstava

iz sredstavafondova iproraèuna

iz udruženihsredstava

izfinancijskih

kredita

Djelatnost investitora prema NKD-2007.

u tisuæama kuna

2007. 47 773 081 21 965 174 1 085 977 17 472 135 7 249 795

2008. 50 371 154 25 197 200 1 409 409 17 027 841 6 736 704

2009. 41 861 386 18 979 931 656 688 16 513 126 5 711 641

2010. 32 119 315 16 831 706 510 555 10 638 273 4 138 781

2011. 27 108 622 13 897 417 492 192 8 996 316 3 722 697

2012. Ukupno 25 135 889 13 936 027 485 531 7 429 944 3 284 387

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 524 090 498 086 - 8 690 17 314

Rudarstvo i vaðenje 1 090 666 1 090 221 - 445 -

Preraðivaèka industrija 1 478 815 1 238 329 9 383 228 015 3 088

Opskrba elektriènom energijom, plinom,parom i klimatizacija 2 649 924 1 643 085 117 447 889 392 -

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 18 658 17 001 1 657 - -

Graðevinarstvo 3 823 026 710 409 18 607 2 149 837 944 173

Trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala 2 091 370 1 659 573 1 515 424 840 5 442

Prijevoz i skladištenje 1 804 459 965 517 112 005 294 526 432 411

Djelatnost pružanja smještaja te pripremei usluživanja hrane 150 414 115 136 10 352 24 831 95

Informacije i komunikacije 2 156 998 2 032 019 1 495 112 056 11 428

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 3 857 201 2 334 392 116 452 1 405 643 714

Poslovanje nekretninama 924 191 392 557 267 388 153 143 214

Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 701 563 524 588 13 089 131 627 32 259

Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 557 495 79 752 - 470 554 7 189

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2 751 726 289 471 29 693 827 503 1 605 059

Obrazovanje 128 340 75 716 674 34 497 17 453

Djelatnost zdrastvene zaštite i socijalne skrbi 152 954 82 110 2 780 28 448 39 616

Umjetnost, zabava i rekreacija 204 600 127 797 50 115 8 890 17 798

Ostale uslužne djelatnosti 69 399 60 268 - 1 997 7 134

151

Ukupno 13 239 278 12 569 44 382 1 321 136 988 543 120 307 634 643 1 448 558 680 642

Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo 12 788 12 569 - - - - - - -

Rudarstvo i vaðenje 140 525 - 44 219 52 824 - - - 43 482 -

Preraðivaèka industrija 1 242 301 - - 1 237 366 - - - 1 953 -

Opskrba elektriènomenergijom, plinom, parom i 988 695 - - - 988 543 - - 92 -klimatizacija

Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda,

5 304 - - - - 5 280 - 24 -gospodarenje otpadom tedjelatnost sanacije okoliša

Graðevinarstvo 1 070 156 - 163 174 - - 218 383 - -

Trgovina na veliko i namalo; popravak motornih 1 384 875 - - 2 714 - - - 1 376 016 -vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje 623 762 - - - - - 149 88 623 306

Djelatnost pružanjasmještaja te pripreme i 78 163 - - - - - - - -usluživanja hrane

Informacije i komunikacije 1 818 839 - - 2 554 - - - 8 -

Financijske djelatnosti i2 910 897 - - - - - - - -djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama 630 143 - - - - - - - -

Struène, znanstvene i564 587 - - - - 115 027 33 302 26 895 57 336tehnièke djelatnosti

Administrativne i pomoæne278 201 - - - - - - - -uslužne djelatnosti

Javna uprava i obrana;obvezno socijalno 1 044 568 - - 23 715 - - 382 809 - -osiguranje

Obrazovanje 131 710 - - - - - - - -

Djelatnost zdravstvene156 350 - - 1 789 - - - - -

zaštite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i100 923 - - - - - - - -rekreacija

Ostale uslužne djelatnosti 56 491 - - - - - - - -

9.4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti

NAMJENA

Ukupnopoljo-

privreda,šumarstvo

iribarstvo

opskrbavodom;

uklanjanjeotpadnih

voda,gosp.

otpadomte djelat.sanacijeokoliša

rudarstvoi

vaðenje

preraði-vaèka

industrija

opskrbaelektri-ènom

energijom,plinom,parom iklima-tizacija

graðevinar-stvo

trgovinana veliko ina malo;popravakmotornihvozila i

motocikala

prijevoz iskladištenje

Djelatnost investitora

152

116 080 1 816 567 2 912 580 1 521 096 232 284 284 183 433 456 208 107 267 381 129 925 66 749

36 - - - - 183 - - - - -- - - - - - - - - - -

- - - 2 982 - - - - - - -

24 - - - 36 - - - - - -

- - - - - - - - - - -

- - - 818 492 4 - - 32 940 - - -

2 347 - - 3 798 - - - - - - -

- - - 219 - - - - - - -

- 78 144 - - - - - - - - -

- 1 816 277 - - - - - - - - -

- - 2 907 565 3 332 - - - - - - -

232 - 5 015 624 896 - - - - - - -

35 286 380 - 44 630 230 507 8 026 9 222 - - 602 3 374

- - - 2 227 - 275 974 - - - - -

- - - 20 427 1 718 - 424 234 43 427 112 850 28 400 6 988

- - - - - - - 131 710 - - -

- - - - - - - 30 154 531 - -

- - - - - - - - - 100 923 -

11 - - 93 - - - - - - 56 387

investitora iz Hrvatske i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012.

INVESTICIJA

djelatnostpružanjasmještaja

tepripreme iusluživanja

hrane

financijskedjelatnosti

i djelatnostiosiguranja

poslovanjenekretni-

nama

javnauprava iobrana;obveznosocijalno

osiguranje

obrazova-nje

djelatnostzdravstvene

zaštite isocijalne

skrbi

umjetnost,zabava i

rekreacija

ostaleuslužne

djelatnosti

administra-tivne i

pomoæneuslužne

djelatnosti

struène,znanstvenei tehnièkedjelatnosti

informacijei

komuni-kacije

u tisuæama kuna

153

Investicije u zaštitu okoliša 2012.

Investicije na koncu

proizvodnog procesa

78,2%

Investicije u

integrirane tehnologije

21,8%

2005. 867 382 68 856 401 175 60 205 242 041 49 994 19 544 153 25 414

2006. 1 020 352 56 793 624 154 52 180 253 152 15 516 9 268 619 8 670

2007. 2 025 097 136 994 506 405 91 771 1 247 904 2 576 31 391 115 7 941

2008. 832 873 232 362 256 158 45 278 221 234 11 786 26 122 219 39 714

2009. 227 117 8 223 147 123 14 652 31 203 12 078 10 227 - 3 611

2010. 469 357 25 738 132 810 24 562 177 728 97 537 8 455 1 227 1 300

2011. 1 357 461 68 866 410 466 721 977 140 723 1 995 4 353 - 9 081

2012. Ukupno 256 789 21 985 100 794 11 197 96 511 1 178 2 771 - 22 353

Investicije na koncuproizvodnog procesa 200 902 2 556 95 854 7 001 72 647 48 1 460 - 21 336

Iz vlastitih financijskih125 020 2 556 42 505 6 961 50 154 48 1 460 - 21 336sredstava

Iz udruženih sredstava 25 - - 25 - - - - -

Iskorišteni financijski75 847 - 53 349 5 22 493 - - - -krediti

Iz sredstava fondova10 - - 10 - - - - -i proraèuna

Investicije u integriranetehnologije 55 887 19 429 4 940 4 196 23 864 1 130 1 311 - 1 017

Iz vlastitih financijskih54 412 19 176 4 530 3 890 23 611 877 1 311 - 1 017sredstava

Iz udruženih sredstava 50 - 50 - - - - - -krediti 1 318 253 253 306 253 253 - - -

Iskorišteni financijski107 - 107 - - - - - -krediti

Iz sredstava fondova- - - - - - - - -i proraèuna

Iz ostalih izvora - - - - - - - - -

9.5. Investicije u zaštitu okoliša

UkupnoZaštitazraka iklime

u tisuæama kuna

Gospoda-renje

otpadnimvodama

Gospoda-renje

otpadom

Zaštita isanacija tla

tepodzemnih

ipovršinskih

voda

Smanjenjebuke i

vibracija

Zaštitabiološke

raznolikostii

krajolika

Zaštitaod

zraèenja

Ostaledjelatnosti

zaštiteokoliša

154

2005. 900 825 8 484 121 983 586 119 124 687 184 17 983 2 361 39 024

2006. 727 888 19 807 185 319 297 658 122 732 197 23 711 1 491 76 973

2007. 770 980 82 798 121 190 288 258 88 219 1 607 25 466 2 008 161 434

2008. 526 050 39 516 108 259 117 279 26 900 1 650 36 009 3 866 192 571

2009. 580 175 25 094 170 408 184 319 23 650 634 35 909 1 319 138 842

2010. 560 889 11 974 166 309 169 985 79 276 142 37 306 1 511 94 386

2011. 846 012 94 640 305 045 182 540 119 558 145 26 679 1 558 115 847

2012. Ukupno 1 255 455 38 279 151 631 907 362 55 434 129 3 528 4 128 94 964

Interni tekuæi izdaci nastaliu izvještajnoj jedinici 53 260 4 103 7 848 25 218 3 884 117 1 479 91 10 520

Izdaci za rad i održavanjeureðaja za zaštitu okoliša

10 482 1 857 1 853 5 749 131 1 82 - 809(upotreba materijala,energije)

Izdaci za zaposleno osoblje37 559 2 020 3 563 18 137 3 712 116 1 367 91 8 553koje radi na zaštiti okoliša

Izdaci za upravljanje,informiranje i izobrazbu te

5 219 226 2 432 1 332 41 - 30 - 1 158ostali izdaci povezani sazaštitom okoliša

Eksterni tekuæi izdaci plaæenidrugima u svezi sa zaštitomokoliša 1 202 195 34 176 143 783 882 144 51 550 12 2 049 4 037 84 444

Plaæanje naknada za zaštituokoliša (za proèišæavanje

1 091 700 6 510 142 310 874 637 43 429 - 975 621 23 218otpadnih voda, uklanjanjeotpadaka itd )

Izdaci za monitoring 13 833 1 705 621 1 000 5 556 12 168 3 416 1 355

Ostali tekuæi izdaci 96 662 25 961 852 6 507 2 565 - 906 - 59 871

9.6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša

UkupnoZaštitazraka iklime

u tisuæama kuna

Gospoda-renje

otpadnimvodama

Gospoda-renje

otpadom

Zaštita isanacija tla

tepodzemnih

ipovršinskih

voda

Smanjenjebuke i

vibracija

Zaštitabiološke

raznolikostii

krajolika

Zaštitaod

zraèenja

Ostaledjelatnosti

zaštiteokoliša

155

0

500

1 000

1 500

2 000

2 500u mil.kuna

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Investicije i tekuãi izdaci u zaštitu okoliša

investicije u zaštitu okoliša

tekuãi izdaci za zaštitu okoliša

2012.

10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna

10. Gradski proraèun

Ostvarenje

u tisuæama kuna

2008. 2009. 2010.

UKUPNI PRIHODI 7 431 521 6 742 447 6 306 718 6 158 730 6 251 728

PRIHODI 7 107 578 6 677 071 6 184 236 6 006 203 6 194 187

PRIHODI OD POREZA 4 877 303 4 870 087 4 410 894 4 336 628 4 594 849Porez i prirez na dohodak 4 472 154 4 518 154 4 101 454 4 009 320 4 301 043

Porezi na imovinu 260 781 204 264 170 387 195 213 160 759

Porezi na robu i usluge 144 368 147 669 139 053 132 095 133 047

POMOÆI 32 239 55 480 39 010 57 467 45 036PRIHODI OD IMOVINE 511 311 505 618 435 328 413 055 399 926

Prihodi financijske imovine 30 889 33 595 13 631 12 921 4 520

Prihodi od nefinancijske imovine 480 422 472 023 421 697 400 134 395 406

PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBII PO POSEBNIM PROPISIMA 1 677 306 1 238 409 1 288 467 1 160 061 994 473

Administrativne (upravne) pristojbe 84 595 56 256 62 141 50 372 47 374

Prihodi po posebnim propisima 1 592 711 1 182 153 1 226 326 1 109 689 947 099

OSTALI PRIHODI 9 419 7 477 10 537 38 992 159 903

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 323 943 65 376 122 482 152 527 57 541

PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE 98 173 33 751 90 905 37 380 27 752Prihodi od prodaje materijalne imovine-prirodna bogatstva 97 821 32 823 89 695 37 048 27 476Prihodi od prodaje nematerijalne imovine-u obliku prava 352 928 1 210 332 276

PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE 225 770 31 625 31 577 115 147 29 789

Prihodi od prodaje graðevinskih objekata 225 659 31 621 31 562 114 612 29 781Ostali prihodi od proizvedene imovine 111 4 15 535 8

VLASTITI IZVORI - - - - -

Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.

2011.

156

2012.

Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012.

Ostvarenje

2008. 2009. 2010.

10.2. Rashodi gradskog proraèuna

Ostvarenje

u tisuæama kuna

2008. 2009. 2010.

10.3. Raèun financiranjau tisuæama kuna

UKUPNI RASHODI 7 318 592 7 493 208 6 202 890 6 284 912 6 281 720

RASHODI 5 706 107 5 945 978 5 420 452 5 487 810 5 713 107

Rashodi za zaposlene 1 409 744 1 487 878 1 482 010 1 487 644 1 429 099

Materijalni rashodi 1 964 999 2 109 131 1 910 607 2 031 893 2 156 678

Financijski rashodi 59 552 56 168 48 950 51 805 62 514

Subvencije 869 679 950 924 933 996 717 897 718 167

Pomoæi 15 437 59 035 59 074 62 534 46 099

Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja

i druge naknade 274 569 284 963 263 860 318 812 371 232

Ostali rashodi 1 112 127 997 879 721 955 817 225 929 408

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1 612 485 1 547 230 782 438 797 102 568 613

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 40 973 69 917 52 522 83 318 18 949

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1 475 143 1 361 782 699 024 655 637 506 525

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 96 369 115 531 30 892 58 147 43 139

Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 114 340 157 496 202 524 160 880 151 695

Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 12 220 6 589 1 579 10 246 1 093

Primici od zaduživanja 100 000 150 000 200 000 150 000 150 000

Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 2 120 907 945 634 602

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 169 454 123 753 174 750 179 717 149 948

Izdaci za otplatu glavnice 162 390 123 030 174 110 179 146 143 948

Izdaci za dane zajmove 7 034 723 640 568 6 000

Izdaci za dionice i udjele u glavnici 30 - - 3 -

NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE -55 114 33 743 27 774 -18 837 1 747

Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.

2011.

2011.

157

2012.

2012.

1)11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja

11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Zasijane površine u hektarima

2005. 2006. 2007.

Zasijane površine u 2007.

Uljano sjeme i plodovi

8,2%

Krumpir

2,0%Žitarice

66,0%

Cvijeãe, aromatiènoi ostalo bilje

0,4%

Mahunastoi ostalo povræe

5,3%

Krmno bilje

18,1%

Ukupno

Ukupno 6 011 6 702 4 872

Žitarice 4 855 4 827 3 213

Krumpir 166 69 97

Uljano sjemenje i plodovi 49 492 399

Šeæema repa 4 -

Krmno bilje 616 840 883

Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje 33 97 21

Mahunasto i ostalo povræe 292 373 259

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

Ukupno 193 187 189

Žitarice 97 81 88

Krumpir - - -

Uljano sjemenje i plodovi 49 52 58

Šeæema repa - - -

Krmno bilje 21 23 16

Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje 8 5 8

Mahunasto i ostalo povræe 18 26 19

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Ukupno 5 818 6 515 4 683

Žitarice 4 758 4 746 3 125

Krumpir 166 69 97

Uljano sjemenje i plodovi - 440 341

Šeæema repa - 4 -

Krmno bilje 595 817 876

Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje 25 92 13

Mahunasto i ostalo povræe 274 347 240

1) Vidjeti Metodološka objašnjenja

158

Pšenica Kukuruz

Ukupno

2005. 682 2,87 1 956 3 422 3,64 12 442

2006. 671 3,05 2 047 3 011 3,86 11 629

2007. 511 2,36 1 206 2 171 3,46 7 510

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 39 4,23 165 7 8,00 56

2006. 28 4,28 119 18 7,89 142

2007. 48 4,83 232 53 5,02 266

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 643 2,79 1 791 3 415 3,63 12 386

2006. 643 3,00 1 928 2 993 3,84 11 487

2007. 463 2,10 974 2 118 3,42 7 244

Jeèam Zob

Ukupno

2005. 372 2,51 932 307 2,26 693

2006. 680 3,20 2 178 251 2,51 631

2007. 560 3,22 1 804 255 1,32 366

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 9 3,78 34 32 3,56 114

2006. 11 4,27 47 19 2,47 47

2007. 10 4,40 44 5 0,60 3

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 363 2,47 898 275 2,11 579

2006. 669 3,18 2 131 232 2,52 584

2007. 550 3,20 1 760 250 1,33 333

Uljana repica Soja

Ukupno

2005. 19 2,89 55 32 2,59 83

2006. 89 2,12 189 203 2,50 507

2007. 70 1,81 127 302 1,97 594

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 19 2,89 55 32 2,59 83

2006. 17 2,65 45 33 2,48 82

2007. 16 3,00 48 43 1,65 71

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. - - - - - -

2006. 72 2,00 144 170 2,50 425

2007. 54 1,46 79 259 2,02 523

1)11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva

Proizvodnja, tPrirod po ha, tPožnjevenapovršina, ha

Požnjevenapovršina, ha

Prirod po ha, t Proizvodnja, t

1) Vidjeti Metodološka objašnjenja

159

1)11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva (nastavak)

Proizvodnja, tPrirod po ha, tPožnjevenapovršina, ha

Požnjevenapovršina, ha

Prirod po ha, t Proizvodnja, t

Krumpir Kupus i kelj

Ukupno

2005. 166 11,30 1 876 24 16,76 402

2006. 88 12,50 1 100 23 30,04 691

2007. 97 12,79 1 241 59 17,58 1 037

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. - - - 2 50,00 100

2006. - - - - - -

2007. - - - 2 72,50 145

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 166 11,30 1 876 22 13,73 302

2006. 88 12,50 1 100 23 30,04 691

2007. 97 12,79 1 241 57 15,65 892

Luk crveni i èešnjak Grah - suho zrno

Ukupno

2005. 14 11,71 164 27 2,30 62

2006. 15 7,53 113 18 2,28 41

2007. - - - 53 0,70 37

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. - - - 3 1,67 5

2006. - - - 4 1,25 5

2007. - - - - - -

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 14 11,71 164 24 2,38 57

2006. 15 7,53 113 14 2,57 36

2007. - - - 53 0,70 37

Lucerna - sijeno Djetelina - sijeno

Ukupno

2005. 80 3,41 273 166 2,61 433

2006. 108 4,52 488 220 4,93 1 085

2007. - - - - - -

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 8 3,38 27 - - -

2006. 8 2,25 18 - - -

2007. - - - - - -

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 72 3,42 246 166 2,61 433

2006. 100 4,70 470 229 4,93 1 085

2007. - - - - - -

1) Vidjeti Metodološka objašnjenja

160

1)11.3. Voæna stabla i proizvodnja voæa

Šljive

stabla

Jabuke

1)11.4. Vinogradi i proizvodnja grožða

ukupno rodni

Trsovi, tis.

ukupno rodna

stabla

ukupno rodna

prirod postablu, kg

proizvodnja,t

prirod postablu, kg

proizvodnja,t

Ukupna površinavinograda, ha

Prirod po trsu,kg

Proizvodnjagrožða, t

Proizvodnjavina, hl

Ukupno

2005. 231 000 213 182 17,1 3 640 100 200 82 322 4,4 363

2006. 228 000 210 460 11,0 2 312 103 200 84 785 10,5 888

2007. 303 267 258 457 12,7 3 289 109 202 84 785 9,6 812

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 2 000 300 - - 200 180 - -

2006. 2 000 300 - - 200 180 - -

2007. 72 997 48 297 29,8 1 440 200 180 - -

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 229 000 212 882 17,1 3 640 100 000 82 142 4,4 363

2006. 226 000 210 160 11,0 2 312 103 000 84 605 10,5 888

2007. 230 270 210 160 8,8 1 849 109 002 84 605 9,6 812

Ukupno

2005. 549 2 167 1 987 1,3 2 542 14 000

2006. 459 1 811 1 765 1,5 2 654 16 000

2007. 466 1 850 1 802 1,3 2 381 15 000

Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba

2005. 11 37 36 1,9 71 1 000

2006. 10 33 24 1,8 43 1 000

2007. 17 72 61 1,9 118 1 000

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

2005. 538 2 130 1 951 1,3 2 471 13 000

2006. 449 1 778 1 741 1,5 2 611 15 000

2007. 449 1 778 1 741 1,3 2 263 14 000

1) Vidjeti Metodološka objašnjenja

161

11.5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) stanje 1. prosinca

krave i steonejunice

Goveda

ukupno

Svinje Perad

krmaèe isuprasnenazimice

ukupno ukupno piliæi za tov

11.6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima stanje 1. prosinca

krmaèe, nazimicei suprasnenazimice

Konji

Svinje

ukupno prasad i nazimadGoveda

2000. - - - - 236 584 -

2001. - - - - 130 441 -

2002. 38 38 - - 120 821 1 655

2003. - - - - 126 238 938

2004. - - - - 261 086 3 590

2005. - - - - 186 210 343

2006. - - - - 108 392 330

2007. - - - - 145 283 309

2008. - - - - 164 021 293

2009. 75 40 36 - 95 554 471

1)

2000. 74 5 195 14 026 2 410 11 376

2001. 37 4 494 12 339 1 880 10 411

2002. 74 4 739 11 327 2 072 9 207

2003. 129 4 534 14 487 1 757 12 680

2004. 161 4 953 13 265 2 164 11 101

2005. 161 4 639 11 457 2 164 9 216

2006. 129 4 847 9 776 1 833 7 918

2007. 708 4 639 9 420 1 859 7 434

2008. - 4 813 9 064 1 909 7 078

2009. - 4 151 9 242 1 808 7 394

1)

1) Do 2006. stanje 31. prosinca

162

1) Do 2006. stanje 15. sijeènja

2000. 136 177 90 573 9 063 2 890 30 634

2001. 117 276 69 880 6 372 2 601 52 020

2002. 115 080 62 135 5 600 2 139 32 079

2003. 92 214 64 540 5 493 9 558 289 690

2004. 89 287 60 353 5 306 12 036 142 780

2005. 82 411 64 472 5 868 12 980 244 850

2006. 73 822 54 422 5 452 10 974 168 150

2007. 76 579 52 993 5 309 12 921 165 200

2008. 66 028 46 288 3 866 - -

2009. 63 714 43 735 3 576 - -

2000. 5 195 4 598 4 107 9 098

2001. 4 494 3 967 3 686 8 406

2002. 4 739 4 036 3 650 8 705

2003. 4 534 3 139 3 279 8 929

2004. 4 953 3 383 3 314 9 174

2005. 4 639 3 663 3 209 9 603

2006. 4 847 3 488 3 244 11 358

2007. 4 639 3 453 3 279 11 510

2008. 4 813 3 313 2 895 10 865

2009. 4 151 3 069 2 860 9 512

11.7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

ukupnokrave i junice

za rasplod

GovedaNamuženo mlijeka u

tisuæama litaraMuzene krave

11.8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

ukupnoproizvedeno jaja

tis. kom.

Peradproizvodnjameda, u kg

Košnicekokoši nesilice

163

Šumsko zemljište prema vlasništvu, stanje 31. prosinca

Ukupnodržavne

šume

1)11.9. Površine šumskog zemljišta

1)11.10. Šume prema namjeni

2010. 2012.

privatnešume

Ukupnodržavne

šumeprivatne

šumeUkupno

državnešume

privatnešume

u hektarima

Šume prema vlasništvu, stanje 31. prosinca

2011.

Ukupno državne šume

u hektarima

privatne šume

2012. 2011. 2012. 2011. 2012.

Šumsko zemljište - ukupno 15 848 9 965 5 883 15 537 9 654 5 883 15 545 9 662 5 883

Šume - ukupno 15 456 9 573 5 883 15 166 9 283 5 883 15 168 9 285 5 883

Bjelogorica 14 374 8 491 5 883 14 072 8 189 5 883 14 076 8 193 5 883

Obièna bukva 2 844 2 844 - 2 619 2 619 - 2 579 2 579 -

Hrast lužnjak 2 534 2 534 - 2 534 2 534 - 2 540 2 540 -

Hrast kitnjak 2 229 2 229 - 2 183 2 183 - 2 215 2 215 -

Hrast medunac - - - - - - - - -

Hrast crnika - - - - - - - - -

Hrast cer - - - 1 1 - 1 1 -

Poljski jasen 38 38 - 28 28 - 28 28 -

Obièni grab 220 220 - 214 214 - 209 209 -

Ostale tvrde bjelogorice 6 178 295 5 883 6 200 317 5 883 6 206 323 5 883

Crna joha 104 104 - 104 104 - 104 104 -

Nasadi topole i vrbe 208 208 - 183 183 - 183 183 -

Ostale meke bjelogorice 19 19 - 6 6 - 11 11 -

Crnogorica 1 076 1 076 - 1 074 1 074 - 1 072 1 072 -

Jela s bukvom (mješovito) 865 865 - - - - - - -

Obièna smreka 17 17 - 17 17 - 17 17 -

Obièna jela - - - 865 865 - 865 865 -

Crni bor 55 55 - 41 41 - 39 39 -

Ostale crnogorice 139 139 - 151 151 - 151 151 -

Degradirane sastojine 6 6 - 20 20 - 20 20 -

Ostalo šumsko zemljište - ukupno 217 217 - 218 218 - 221 221 -

Neobraslo:

Proizvodno (èistine, blage kamenjare i sl.) 58 58 - 67 67 - 70 70 -

Neproizvodno (prosjeke, rudine, plan i sl.) 159 159 - 151 151 - 151 151 -

Neplodno zemljište - ukupno175 175 - 153 153 - 156 156 -

(šumske prometnice, vodotoci, kanali i sl.)

Šume - ukupno 15 166 15 168 9 283 9 285 5 883 5 883

Gospodarske šume 9 773 9 773 3 890 3 890 5 883 5 883

Zaštitne šume 39 39 39 39 - -

Šume s posebnom namjenom 5 354 5 356 5 354 5 356 - -

- šume i dijelovi šuma za proizvodnju šumskog sjemena - - - - - -

- zaštiæena podruèja 4 925 4 925 4 925 4 925 - -

- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, 429 431 429 431 - -potrebama obrane Republike Hrvatske

1) Vidjeti metodološka objašnjenja.

2011.

164

2010.2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2011.

Ukupno posjeèeno drvo 45 215 45 017 198 79 992 79 377 615 54 521 52 258 2 263

Crnogorica 4 361 4 361 - 11 238 11 238 - 7 099 7 073 26Bjelogorica 40 854 40 656 198 68 754 68 139 615 47 422 45 185 2 237

Ogrijevno drvo 12 783 12 685 98 37 082 36 848 234 26 953 26 496 457

Crnogorica - - - - - - 2 330 2 324 6Bjelogorica 12 783 12 685 98 37 082 36 848 234 24 623 24 172 451

Industrijsko drvo 32 432 32 332 100 42 910 42 529 381 27 568 25 762 1 806

Crnogorica 4 361 4 361 - 11 238 11 238 - 4 769 4 749 20Bjelogorica 28 071 27 971 100 31 672 31 291 381 22 799 21 013 1 786

Trupci (pilanski i furnirski) 20 703 20 603 100 35 986 35 605 381 27 568 25 762 1 806

Crnogorica 3 516 3 516 - 9 566 9 566 - 4 769 4 749 20 Bjelogorica 17 187 17 087 100 26 420 26 039 381 22 799 21 013 1 786

Celulozno drvo 5 259 5 259 - 2 905 2 905 - - - -

Crnogorica 717 717 - 1 672 1 672 - - - - Bjelogorica 4 542 4 542 - 1 233 1 233 - - - -

Ostalo industrijsko drvo 6 470 6 470 - 4 019 4 019 - - - -

Crnogorica 128 128 - - - - - - - Bjelogorica 6 342 6 342 - 4 019 4 019 - - - -

11.11. Posjeèena bruto drvna masa3u m

1)11.12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu3u m

2010.

Ukupno

Ukupno 54 045 52 813 84 298 101 041 47 726 60 132 50 235 60 771 98 096 57 309

Bjelogorica 50 415 49 723 74 940 88 975 41 541 57 947 45 772 55 629 85 170 50 658

Hrast 19 482 16 911 25 095 30 928 16 535 21 475 15 650 18 730 25 666 17 725

Bukva 23 399 23 335 34 704 39 652 16 383 26 163 22 351 15 607 39 612 24 713

Topola 41 1 475 844 1 174 - 15 92 - 144 1 697

Ostale bjelogorice 7 493 8 002 14 297 17 221 8 623 10 294 7 679 21 292 19 748 6 523

Crnogorica 3 630 3 090 9 358 12 066 6 185 2 185 4 463 5 142 12 926 6 651

Jela, smreka3 306 2 457 6 659 8 119 4 758 1 382 3 266 4 416 10 519 5 377

i duglazije

Borovi i ariš 324 633 2 699 3 947 1 427 8 031 197 220 481 984

Ostale crnogorice - - - - - - - 506 1 926 290

Državnešume

Privatnešume

2011.

UkupnoDržavne

šumePrivatne

šume

2012.

UkupnoDržavne

šumePrivatne

šume

1) Od 2010. šumski proizvodi prikazani prema šiframa koje su preuzete iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2008. (NN, br. 108/08).

165

2012.

1)12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje

12. Industrija

2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2010.

100,0 106,2 112,7 115,5 120,9 123,6 132,6 132,6 125,2 ...

94,2 100,0 106,1 108,8 113,9 116,4 124,9 124,9 117,9 ...

88,8 94,3 100,0 102,5 106,8 109,1 117,1 117,1 110,5 ...

86,6 92,0 97,6 100,0 104,7 107,0 114,8 114,8 108,4 ...

82,7 87,9 93,2 95,5 100,0 102,2 109,7 109,7 103,6 ...

80,9 86,0 91,2 93,4 97,8 100,0 107,3 107,3 101,3 ...

75,4 80,1 85,0 87,0 91,1 93,2 100,0 100,0 94,4 ...

75,4 80,1 85,0 87,0 91,1 93,2 100,0 100,0 94,4 ...

79,9 84,9 90,0 92,2 96,5 98,7 105,9 105,9 100,0 ...

1) Podaci se èitaju samo vodoravno

Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje

u razdoblju od 2005. do 2009.

-4,0

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Ukupno Energija Intermedijarni

proizvodi, osim

energije

Kapitalni

proizvodi

Trajni proizvodi

za široku

potrošnju

Netrajni

proizvodi za

%

široku potrošnju

166

Industrijski proizvodi - ukupno 100,00 94,4

PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u 2009.)

AE Energija 16,62 79,5

AI Intermedijarni proizvodi, osim energije 16,57 99,9

BB Kapitalni proizvodi 31,87 101,9

CD Trajni proizvodi za široku potrošnju 1,03 100,9

CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju 33,91 91,8

PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2007.

B Rudarstvo i vaðenje 0,25 93,0

08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 0,06 67,1

09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu 0,19 99,3

C Preraðivaèka industrija 83,19 97,4

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 11,80 98,1

11 Proizvodnja piæa 6,28 94,3

13 Proizvodnja tekstila 0,29 66,9

14 Proizvodnja odjeæe 1,18 81,2

15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 0,11 63,6

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;

proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala 0,00 45,6

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 3,45 106,4

18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 9,63 94,8

19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 0,06 84,8

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 4,37 94,7

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 4,06 64,9

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 1,09 108,2

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 1,14 96,7

24 Proizvodnja metala 0,02 62,9

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 1,68 77,9

26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda 2,02 89,4

27 Proizvodnja elektriène opreme 6,58 101,5

28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n. 1,16 64,7

29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,26 71,9

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 2,01 92,5

31 Proizvodnja namještaja 0,10 307,7

32 Ostala preraðivaèka industrija 0,85 62,7

33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 25,05 107,3

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16,56 79,5

35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16,56 79,5

12.2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim odjeljcima NKD-a 2007.

grupacijama i

Struktura2008.

2009.

2008.

167

UKUPNO 25 702 072 8 678 228 26 387 853 8 961 583 26 894 682 9 289 926

B Rudarstvo i vaðenje 246 092 - 86 114 - 149 831 -

08 Ostalo rudarstvo i vaðenje 5 958 - 836 - 744 -

09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu 240 134 - 85 278 - 149 087 -

CPreraðivaèka industrija 21 125 905 8 678 228 21 202 104 8 961 583 21 144 442 9 289 926

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 4 784 225 894 162 4 809 967 934 431 4 732 715 961 582

11 Proizvodnja piæa 1 826 931 179 681 1 885 964 193 058 1 852 942 212 419

12 Proizvodnja duhanskih proizvoda - - - -

13 Proizvodnja tekstila 72 389 18 380 76 714 24 915 62 944 22 121

14 Proizvodnja odjeæe 206 588 28 991 180 177 43 208 160 069 29 676

15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 18 133 1 064 25 401 2 696 17 386 3 747

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,osim namještaja; proizvodnja proizvodaod slame i pletarskih materijala 60 202 29 088 55 729 38 898 117 402 94 702

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 876 201 127 195 816 571 123 205 715 516 128 353

18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 1 215 552 30 752 1 467 311 33 664 1 615 289 39 215

19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 103 074 16 153 103 343 16 836 91 655 20 526

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 1 453 344 1 000 163 1 043 518 688 745 570 698 239 396

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih

proizvoda i farmaceutskih pripravaka 1 754 317 1 326 760 2 253 376 1 842 775 2 218 238 1 902 431

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 468 688 242 105 465 064 245 476 428 363 224 807

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnihproizvoda 349 886 50 583 354 181 72 440 439 505 133 451

24 Proizvodnja metala 29 289 6 425 40 422 9 898 42 642 10 108

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,osim strojeva i opreme 486 756 123 433 462 281 157 346 521 045 209 906

26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih ioptièkih proizvoda 1 017 508 637 474 886 768 617 224 1 519 990 1 238 902

27 Proizvodnja elektriène opreme 3 639 825 2 765 432 3 628 283 2 675 494 3 459 978 2 429 117

28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n. 321 743 215 736 322 096 227 783 317 423 239 732

29 Proizvodnja motornih vozila, prikolicai poluprikolica 206 226 177 273 197 332 171 078 178 405 171 657

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 279 165 15 487 126 856 11 120 91 376 30 934

31 Proizvodnja namještaja 170 593 35 351 169 789 39 816 200 019 45 979

32 Ostala preraðivaèka industrija 164 231 30 869 161 870 21 643 152 041 29 972

33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 1 621 039 725 671 1 669 091 769 834 1 638 801 871 193

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3 932 360 - 4 725 819 - 5 253 839 -

35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,parom i klimatizacija 3 932 360 - 4 725 819 - 5 253 839 -

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 397 715 - 373 816 - 346 570 -

36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 397 715 - 373 816 - 346 570 -

12.3. djelatnosti proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007.

Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema

Vrijednost industrijskih proizvoda, u tisuæama kuna

2010. 2012.

Ukupnood toga u

inozemstvuUkupno

od toga uinozemstvu

Ukupnood toga u

inozemstvu

2011.

168

u 000 kuna

brutododana

vrijednost

12.4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje

intermedijarna potrošnja

ukupnoostala inter-medijarnapotrošnja

repro-dukcijskimaterijal

ostaliprihod

prihod odprodaje

proizvoda

BrojlokalnihJVD-a

2004. 838 31 508 875 668 436 18 621 813 12 642 743 5 979 070 13 473 234

2005. 837 32 338 497 312 845 19 798 785 12 894 391 6 904 394 13 072 084

2006. 932 33 940 988 260 981 22 040 453 13 790 956 8 249 497 12 736 556

2007. 933 36 714 658 375 284 24 261 658 15 039 860 9 221 798 13 067 740

2008. Ukupno 840 36 220 515 281 762 23 632 876 16 104 700 7 528 176 12 935 831

Prema podruèjima NKD-a 2007.

B Rudarstvo i vaðenje 4 1 856 931 216 1 347 282 105 952 1 241 330 509 865

C Preraðivaèka industrija 804 28 711 722 277 119 18 555 083 13 242 878 5 312 205 10 495 733

D Opskrba elektriènomenergijom, plinom, paromi klimatizacija 12 3 725 898 1 435 2 613 209 2 032 651 580 558 1 114 124

E Opskrba vodom; uklanjanjeotpadnih voda, gospodarenjeotpadom te djelatnostisanacije okoliša 20 1 925 964 2 992 1 117 302 723 219 394 083 816 109

Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008.

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

35 000

40 000

prihod od prodaje proizvoda intermedijarna potrošnja bruto dodana vrijednost

mil.kuna

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

169

Ukupno 840 36 220 515 281 762 23 632 876 12 935 831

B Rudarstvo i vaðenje 4 1 856 931 216 1 347 282 509 86506 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina 1 1 376 211 216 918 803 457 62408 Ostalo rudarstvo i vaðenje 1 13 357 - 7 982 5 37509 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu 2 467 363 - 420 497 46 866

C Preraðivaèka industrija 804 28 711 722 277 119 18 555 083 10 495 73310 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 85 5 411 094 53 607 3 671 737 1 841 55811 Proizvodnja piæa 8 2 132 366 20 957 1 347 752 795 34012 Proizvodnja duhanskih proizvoda 1 10 690 - 5 780 5 15513 Proizvodnja tekstila 9 70 167 17 48 363 21 54714 Proizvodnja odjeæe 46 441 669 2 286 274 902 184 99715 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 7 26 643 - 14 588 11 32816 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim

namještaja; proizvodnja proizvoda od slame 9 24 045 268 13 181 11 235i pletarskih materijala

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 58 786 839 818 443 383 352 01918 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 129 1 915 501 3 278 1 035 448 885 31019 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 4 1 037 078 13 607 715 355 325 86920 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 38 1 865 340 44 079 1 603 732 310 19021 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda

8 2 323 945 3 486 1 412 801 883 491i farmaceutskih pripravaka

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 45 712 575 6 289 440 427 276 54023 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 31 621 878 15 457 441 495 219 76124 Proizvodnja metala 6 37 859 180 23 334 14 61425 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,

osim strojeva i opreme 80 1 060 117 8 368 751 921 299 86026 Proizvodnja raèunala te elektronièkih

24 1 537 760 31 650 1 141 924 378 143i optièkih proizvoda

27 Proizvodnja elektriène opreme 39 3 907 947 41 920 2 910 950 1 109 46428 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n. 31 538 020 7 052 379 755 182 12329 Proizvodnja motornih vozila, prikolica

6 89 744 824 68 080 18 976i poluprikolica

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 13 777 494 1 365 505 323 270 21831 Proizvodnja namještaja 31 298 368 142 172 967 131 56232 Ostala preraðivaèka industrija 26 195 867 3 833 102 947 102 21633 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 70 2 888 716 17 636 1 028 938 1 864 217

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, paromi klimatizacija 12 3 725 898 1 435 2 613 209 1 114 12435 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom

i klimatizacija 12 3 725 898 1 435 2 613 209 1 114 124

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 20 1 925 964 2 992 1 117 302 816 10936 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 1 285 693 - 97 281 188 41237 Uklanjanje otpadnih voda 2 126 746 - 46 891 79 85538 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade

i zbrinjavanje otpada; oporaba materijala 13 1 423 848 2 992 940 239 491 05639 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti

gospodarenja otpadom 4 89 677 - 32 891 56 786

u 000 kuna

brutododana

vrijednost

12.5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008.

inter-medijarnapotrošnja

ostaliprihod

prihod odprodaje

proizvoda

BrojlokalnihJVD-a

170

Prosjeènagodišnja bruto

plaæa pozaposlenomu kunama

12.6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti

BrojlokalnihJVD-a

Brutoplaæe i

nadnice,u tis. kuna

Brojzaposlenih

osoba

2004. 838 53 674 4 319 630 80 479

2005. 837 50 781 4 593 465 90 456

2006. 932 52 355 4 970 643 94 941

2007. 933 53 214 5 329 167 100 146

2008. Ukupno 840 50 761 5 416 680 106 709

Prema podruèjima NKD-a 2007.

B Rudarstvo i vaðenje 4 1 483 239 308 161 367

C Preraðivaèka industrija 804 42 858 4 504 510 105 103

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom

i klimatizacija 12 2 993 339 327 113 374

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 20 3 427 333 535 97 326

Prosjeèna godišnja bruto plaãa po zaposlenom u industriji,prema podruèjima NKD-a 2007., u 2008.

60 000

80 000

100 000

120 000

140 000

160 000

kuna

180 000

ukupno B C D E

171

UKUPNO 840 50 761 5 416 680 106 709

B Rudarstvo i vaðenje 4 1 483 239 308 161 367

06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina 1 682 134 143 196 69108 Ostalo rudarstvo i vaðenje 1 20 903 45 15009 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu 2 781 104 262 133 498

C Preraðivaèka industrija 804 42 858 4 504 510 105 103

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 85 7 345 669 421 91 14011 Proizvodnja piæa 8 1 293 162 621 125 77012 Proizvodnja duhanskih proizvoda 1 15 2 016 134 40013 Proizvodnja tekstila 9 265 16 353 61 70914 Proizvodnja odjeæe 46 2 964 137 257 46 30815 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 7 148 7 921 53 52016 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;

9 92 5 530 60 109proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 58 1 595 124 371 77 97618 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 129 3 095 299 009 96 61019 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 4 2 572 426 733 165 91520 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 38 1 374 149 280 108 64621 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda

8 2 939 490 507 166 896i farmaceutskih pripravaka

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 45 1 298 93 100 71 72623 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 31 880 66 306 75 34824 Proizvodnja metala 6 87 5 537 63 64425 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim

80 1 666 135 909 81 578strojeva i opreme

26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda 24 2 877 439 405 152 73027 Proizvodnja elektriène opreme 39 4 942 512 222 103 64728 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n. 31 1 190 107 522 90 35529 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 6 207 18 086 87 37230 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 13 874 85 895 98 27831 Proizvodnja namještaja 31 696 49 050 70 47432 Ostala preraðivaèka industrija 26 674 46 709 69 30133 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 70 3 770 453 750 120 358

D Opskrba elektriènom energijom, plinom,parom i klimatizacija 12 2 993 339 327 113 374

35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,parom i klimatizacija 12 2 993 339 327 113 374

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenjeotpadom te djelatnosti sanacije okoliša 20 3 427 333 535 97 326

36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom 1 648 78 529 121 18737 Uklanjanje otpadnih voda 2 420 31 509 75 02138 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanje

otpada; oporaba materijala 13 2 136 187 699 87 87439 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti

gospodarenja otpadom 4 223 35 798 160 529

Prosjeènagodišnja bruto

plaæa pozaposlenomu kunama

12.7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, i odjeljcima NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.

prema podruèjima

BrojlokalnihJVD-a

Brutoplaæe i

nadnice,u tis. kuna

Brojzaposlenih

osoba

172

Broj stanova 384 333 373 538 299 977 69 870 3 691 4 878 234 59 5 624

2Površina, m 26 494 590 25 789 993 21 299 986 4 286 326 203 681 260 635 5 492 2 905 435 565

2 m po stanu 68,94 69,04 71,01 61,35 55,18 53,43 23,47 49,24 77,45

Udjel broja100 97,2 78,0 18,2 1,0 1,3 0,1 0,0 1,4stanova, %

Stanovi 299 977 299 239 298 267 299 529 299 398 299 354 299 871 198 700 297 891 932 488 592 74 108 375

Osobe 780 957 779 524 777 672 780 392 779 847 779 764 780 752 519 193 777 152 1 732 881 1 118 99 298 336

13.1. Stanovi prema naèinu korištenja i druge nastanjene prostorije - Popis 2011.

13. Graðevinarstvo

Stanovi za stalno stanovanjeStanovi koji

se koristepovremeno

u vrijemesezonskihradova u

poljoprivr.

za odmori rekreacijuukupno

Stanoviukupno

13.2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011.

prema vlasništvuprema broju sobaUkupno

ostaloprivatno7 i više

soba6-soba5-soba4-sobe3-sobe2-sobe1-soba

13.3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i opremljenosti instalacijama - Popis 2011.

stanovi s instalacijamastanovi sa sljedeæim kombinacijama

pomoænih prostorija

Ukupno

stanovi koji imaju

kuhi

nju

kupa

onic

u

zaho

d

elek

triè

ne e

nerg

ije

vodo

voda

kana

liza

cije

kuhi

nja,

zah

od i

kupa

onic

a

kuhi

nja

i za

hod

sam

o ku

hinj

a

osta

le k

ombi

naci

jepo

moæ

nih

pros

tori

ja

bez

kuhi

nje,

kupa

onic

e i

zaho

da

brojstanova 299 977 38 887 105 985 96 450 38 802 13 099 5 045 1 709 291 854 8 123

Površina, 21 299 986 1 322 482 5 682 157 7 134 017 4 006 099 1 821 149 872 611 461 471 20 858 416 441 570

po stanu 71,01 34,01 53,61 73,97 103,24 139,03 172,97 270,02 71,47 54,36

Udjel broja 100 13,0 35,3 32,1 12,9 4,4 1,7 0,6 97,3 2,7stanova, %

2m

2 m

173

Stanovi u kojima sesamo obavljala

djelatnost

ostaledjelatnosti

iznajmlji-vanje

turistimanastanjeni napušteni

privremenonenasta-

njeni

Nastanjeni stanovi

Nastanjeni stanovi

plin

a

Sta

novi

skl

imat

izac

ijom

Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova

prema vrsti graðevina u 2012.

stambene zgrade

26,5%

nestambene zgrade

45,0%

prometna infrastruktura

16,8%

cjevovodni,

komunikacijski i

elektrièni vodovi

9,1%

složene graðevine na

industrijskim

prostorima

1,7% ostale nespomenute

graðevine

0,9%

Ukupno 300 272 303 610 789 966 299 977 303 191 780 957 86 88 188 209 331 8 821

13.4. Stambene jedinice1) - Popis 2011.

prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava

Ukupno stambene jedinice

broj

kuæ

anst

ava

broj

èla

nova

kuæa

nsta

va

broj

kuæ

anst

ava

13.5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe)1)

2009. 2008. 2010.

u tis. kuna

Vrijednost izvršenih radova prema vrsti graðevina - ukupno 6 587 929 5 309 401 3 916 061 3 483 191 3 086 385

Na zgradama 5 151 838 3 787 086 2 968 005 2 704 863 2 205 927

- stambenim 2 933 836 1 791 251 1 050 827 1 099 730 817 682- nestambenim 2 218 002 1 995 835 1 917 178 1 605 133 1 388 245

Na ostalim graðevinama 1 436 091 1 522 315 948 056 778 328 880 458

- prometna infrastuktura 882 061 989 396 555 734 505 535 519 991- cjevovodni, komunikacijski i elektrièni vodovi 465 751 483 048 327 837 192 032 280 912- složene graðevine na industrijskim prostorima 53 712 20 131 39 565 40 737 52 598- ostale nespomenute gradevine 34 567 29 740 24 920 40 024 26 957

1) Prikazani izvršeni radovi pravnih osoba s 5 i više zaposlenih.

2011.

174

2012.

1)

stambene jedinice.2) Ukljuèuje i beskuænike popisane u prihvatilištu.

Razlika do ukupnog broja kuæanstava i broja èlanova kuæanstava odnosi se na beskuænike popisane izvan

Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice 2)Kolektivni stanovi

broj

èla

nova

kuæa

nsta

va

broj

sta

mbe

nih

jedi

nica

ukup

an b

roj

ukup

an b

roj

broj

kuæ

anst

ava

broj

èla

nova

kuæa

nsta

va

ukup

an b

roj

broj

èla

nova

kuæa

nsta

va

broj

ins

titu

cion

alni

hj i

priv

atni

h ku

æans

tava

13.6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine

2009. 2008. 2010.

13.7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje

2009. 2008. 2010.

Broj izdanih odobrenja - ukupno 1 438 857 805 646 496

zgrade 1 342 757 726 554 412

ostale graðevine 96 100 79 92 84

Predviðena vrijednost radova - ukupno, u tis. kuna 8 403 588 3 068 374 4 471 643 2 807 234 1 854 257

zgrade 7 901 769 2 527 446 4 127 712 2 403 716 1 532 530

ostale graðevine 501 819 540 928 343 931 403 518 321 727

Stanovi

broj 8 005 2 605 2 283 2 272 1 6052korisna površina u m 561 820 226 153 198 153 175 820 120 549

Zgrade - ukupno

broj odobrenja 1 342 757 726 554 412

Stambene zgrade

broj odobrenja 1 179 616 619 462 348

prema velièini

s 1 stanom 217 205 245 169 151

s 2 stana 152 67 84 70 38

s 3 i više stanova 630 224 182 147 114

zgrade za stanovanje zajednica 1 5 2 1 -

prema vrsti gradnje

izgradnja

broj odobrenja 1 000 501 513 387 3032površina, m 921 192 324 160 288 688 237 085 158 585

3zapremnina, m 2 726 755 935 608 856 214 728 727 492 629

dogradnja

broj odobrenja 87 38 46 32 192površina, m 21 122 10 708 10 663 6 588 4 502

3zapremnina, m 62 727 32 084 31 320 19 961 13 557

broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije 92 77 60 43 26

Nestambene zgrade

broj odobrenja 163 141 107 92 64

prema vrsti gradnje

izgradnja

broj odobrenja 110 64 41 45 362površina, m 695 457 156 313 616 389 149 661 96 830

3zapremnina, m 2 713 811 686 384 2 508 155 564 196 400 967

dogradnja

broj odobrenja 14 20 9 13 112površina, m 12 203 17 004 16 699 30 371 7 667

3zapremnina, m 45 546 74 101 85 801 140 483 128 565

broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije 39 57 57 34 17

2011.

2011.

175

2012.

2012.

Završeni stanovi, prema broju soba

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

9 000

10 000

Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5 i više sobni

bro

j st

ano

va

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

Ukupno Stambene Nestambene Novogradnja Dogradnja i

nadogradnja

bro

j zg

rad

a

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

13.8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba

IndeksiBroj zgrada/stanova

2011.2008. 2009. 2010. 2010.

2009.

2008.

2007.

2009.

2008.

Završene zgrade - ukupno 1 286 922 769 447 359 83,9 71,7 83,4 58,1 80,3

Stambene 1 181 835 692 393 303 83,7 70,7 82,9 56,8 77,1

s 1 stanom 314 233 246 168 135 84,2 74,2 105,6 68,3 80,4

s 2 stana 177 123 116 58 45 76,0 69,5 94,3 50,0 77,6

s 3 i više stanova 689 476 326 167 123 86,1 69,1 68,5 51,2 73,7

zgrade za stanovanje zajednica 1 3 4 - - 20,0 300,0 133,3 - -

Nestambene 105 87 77 54 56 86,1 82,9 88,5 70,1 103,7

Završeni stanovi - ukupno 8 744 4 923 3 939 2 388 2 729 98,3 56,3 80,0 60,6 114,3

prema broju soba

1-sobni 1 121 467 416 270 700 127,1 41,7 89,1 64,9 259,3

2-sobni 2 846 1 856 1 439 958 1 067 86,0 65,2 77,5 66,6 111,4

3-sobni 2 667 1 634 1 119 609 560 94,4 61,3 68,5 54,4 92,0

4-sobni 1 580 674 613 384 284 133,1 42,7 90,9 62,6 74,0

5 i više sobni 530 292 352 167 118 76,8 55,1 120,5 47,4 70,7

2011.

2010.

176

2012.2012.

2011.

2008. Ukupno 1 286 1 454 747 4 939 122 8 744 656 919 75,1

Prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 1 181 1 074 594 3 318 038 8 694 654 162 75,2

Nestambene zgrade 105 380 153 1 621 084 50 2 757 55,1

Prema vrsti radova

Novogradnja 1 200 1 419 416 4 823 209 8 610 644 078 74,8

Dogradnja i nadogradnja 86 35 331 115 913 113 11 378 100,7

Prenamjena nestamb. prostora u stamb. - - - 21 1 463 69,7

2009. Ukupno 922 865 432 3 161 855 4 923 369 361 75,0

Prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 835 542 083 1 635 629 4 910 368 030 75,0

Nestambene zgrade 87 323 349 1 526 226 13 1 331 102,4

Prema vrsti radova

Novogradnja 816 737 135 2 442 036 4 780 354 930 74,3

Dogradnja i nadogradnja 106 128 297 719 819 138 13 875 100,5

Prenamjena nestamb. prostora u stamb. - - - 5 556 111,2

2010. Ukupno 769 852 595 3 355 023 3 939 302 757 76,9

Prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 692 446 088 1 343 522 3 918 301 267 76,9

Nestambene zgrade 77 406 507 2 011 501 21 1 490 71,0

Prema vrsti radova

Novogradnja 687 707 198 2 607 925 3 820 292 268 76,5

Dogradnja i nadogradnja 82 145 397 747 098 97 8 537 88,0

Prenamjena nestamb. prostora u stamb. - - - 22 1 952 88,7

2011. Ukupno 447 555 965 1 954 196 2 388 177 008 74,1

Prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 393 282 254 909 864 2 384 176 631 74,1

Nestambene zgrade 54 273 711 1 044 332 4 377 94,3

Prema vrsti radova

Novogradnja 404 537 693 1 895 628 2 328 171 340 73,6

Dogradnja i nadogradnja 43 18 272 58 568 56 5 206 93,0

Prenamjena nestamb. prostora u stamb. - - - 4 462 115,5

2012. Ukupno 359 740 870 2 495 001 2 729 177 736 65,1

Prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 303 246 046 743 631 2 725 177 389 65,1

Nestambene zgrade 56 458 824 1 751 370 4 347 86,8

Prema vrsti radova

Novogradnja 321 679 698 2 398 578 2 686 174 081 64,8

Dogradnja i nadogradnja 38 25 172 96 423 40 3 418 85,5

Prenamjena nestamb. prostora u stamb. - - - 3 237 79,0

13.9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova

Završene zgrade

Brojzgrada

Površina2m

Zapremnina3m

Korisnapovršina

2m

Brojstanova

Prosjeènakorisna

2površina, m

Završeni stanovi

177

Ukupno 769 852 595 3 355 023 447 555 965 1 954 196 359 704 870 2 495 001

prema vrsti zgrade

Stambene zgrade 692 446 088 1 343 522 393 282 254 909 864 303 246 046 743 631s 1 stanom 246 59 171 174 866 168 37 722 116 022 135 29 463 89 754s 2 stana 116 34 635 104 709 58 17 134 51 424 45 11 857 34 723s 3 i više 326 343 009 1 035 242 167 227 398 742 419 123 204 726 619 154Zgrade za stanovanje

zajednica 4 9 273 28 705 - - - - - -

Nestambene zgrade 77 406 507 2 011 501 54 273 711 1 044 332 56 458 824 1 751 370Hoteli i sliène zgrade 2 1 739 5 788 - - - 2 12 464 44 685Restorani, barovi i sl.

ugost. radnje 4 449 1 644 4 1 038 3 789 2 631 2 890Ostale zgrade za

kratkotrajni boravak 1 130 390 - - - - - -Uredske zgrade 19 56 481 172 082 11 133 664 452 935 13 132 131 429 276Zgrade za trgovinu na

veliko i malo 17 262 019 1 306 046 14 70 954 288 978 13 243 738 934 546Garaže 7 1 984 17 199 7 4 789 13 306 5 403 1 252Industrijske zgrade 9 53 930 332 897 9 28 615 155 175 7 15 019 66 167Zatvorena skladišta 6 12 343 104 934 3 4 873 48 361 6 10 910 82 184Natkrivena skladišta 1 1 640 8 222 - - - 1 1 280 3 840Zgrade za kulturno-

umjetnièku djelatnost - - - - - - - - -Muzeji i knjižnice - - - 1 1 062 3 186 - - -Zgrade djeèjih vrtiæa i

osnovnih škola 2 781 2 363 1 393 1 440 1 397 1 192Zgrade srednjih i

ostalih škola 1 332 1 374 2 1 520 3 768 2 31 963 143 460Zgrade visokih uèilišta

(fakulteti i dr.) 2 12 122 48 520 - - - - - -Ostale zgrade za

zdravstvenu zaštitu 3 2 024 6 747 - - - - - -Zgrade bolnica i klinika - - - 1 26 466 71 459 1 2 268 8 200Sportske dvorane 1 349 2 542 - - - 1 4 220 20 049Poljoprivredne

gospodarske zgrade 1 64 153 - - - - - -Zgrade za obavljanje

vjerskih obreda 1 120 600 1 337 1 935 - - -Zgrade za znanstveno- istraživaèku djelatnost - - - - - - 1 3 152 13 133Ostale zgrade, drugdje

neklasificirane - - - - - - 1 248 496

prema vrsti radova

Novogradnja 687 707 198 2 607 925 404 537 693 1 895 628 321 679 698 2 398 578Stambene zgrade 638 457 529 1 288 145 361 275 456 889 853 276 241 061 728 922Nestambene zgrade 49 279 676 1 319 780 43 262 237 1 005 775 45 438 637 1 669 656

Dogradnja 82 145 397 747 098 43 18 272 58 568 38 25 172 96 423Stambene zgrade 54 18 566 55 377 32 6 798 20 011 27 4 985 14 709Nestambene zgrade 28 126 831 691 721 11 11 474 38 557 11 20 18 81 714

13.10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova

Brojzgrada

Površina,2m

Zaprem-3nina, m

2010. 2011. 2012.

Brojzgrada

Površina,2m

Zaprem-3nina, m

Brojzgrada

Površina,2m

Zaprem-3nina, m

178

2009. Ukupno 4 923 369 361 467 1 856 1 634 674 168 88 24 12

Stanovi u novim zgradama 4 780 354 930 456 1 837 1 583 640 154 75 24 11

Stambene zgrade 4 769 353 851 456 1 830 1 581 640 154 74 23 11

s 1 stanom 189 36 083 1 4 10 32 54 54 23 11

s 2 stana 210 21 337 - 17 83 78 27 5 - -

s 3 stana i više 4 370 296 431 455 1 809 1 488 530 73 15 - -1)Nestambene zgrade 11 1 079 - 7 2 - - 1 1 -

Stanovi dobiveni dogradnjomi nadogradnjom 138 13 875 10 18 51 33 14 11 - 1

Stanovi dobiveni prenamjenomnestambenog prostora u stambeni 5 556 1 1 - 1 - 2 - -

2010. Ukupno 3 939 302 757 416 1 439 1 119 613 220 94 20 18

Stanovi u novim zgradama 3 820 292 268 403 1 407 1 087 590 205 90 20 18

Stambene zgrade 3 802 291 063 403 1 399 1 084 585 203 90 20 18

s 1 stanom 216 40 172 2 1 9 30 79 61 16 18

s 2 stana 206 22 821 9 21 44 75 46 8 3 -

s 3 stana i više 3 380 228 070 392 1 377 1 031 408 78 21 1 -1)Nestambene zgrade 18 1 205 - 8 3 5 2 - - -

Stanovi dobiveni dogradnjomi nadogradnjom 97 8 537 13 23 26 19 12 4 - -

Stanovi dobiveni prenamjenomnestambenog prostora u stambeni 22 1 952 - 9 6 4 3 - - -

2011. Ukupno 2 388 177 008 270 958 609 384 101 33 21 12

Stanovi u novim zgradama 2 328 171 340 266 943 590 375 90 33 19 12

Stambene zgrade 2 325 171 063 266 943 589 374 89 33 19 12

s 1 stanom 149 25 371 - 4 8 36 46 30 14 11

s 2 stana 97 10 670 - 10 34 35 12 3 2 1

s 3 stana i više 2 079 135 022 266 929 547 303 31 - 3 -1)Nestambene zgrade 3 277 - - 1 1 1 - - -

Stanovi dobiveni dogradnjomi nadogradnjom 56 5 206 4 14 19 9 8 - 2 -

Stanovi dobiveni prenamjenomnestambenog prostora u stambeni 4 462 - 1 - - 3 - - -

2012. Ukupno 2 729 177 736 700 1 067 560 284 72 36 5 5

Stanovi u novim zgradama 2 686 174 081 692 1 053 552 275 69 36 4 5

Stambene zgrade 2 682 173 734 692 1 053 549 274 69 36 4 5

s 1 stanom 121 19 828 - 4 6 37 37 29 3 5

s 2 stana 68 6 999 1 5 27 26 8 1 - -

s 3 stana i više 2 493 146 907 691 1 044 516 211 24 6 1 -1)Nestambene zgrade 4 347 - - 3 1 - - - -

Stanovi dobiveni dogradnjomi nadogradnjom 40 3 418 7 13 8 8 3 - 1 -

Stanovi dobiveni prenamjenomnestambenog prostora u stambeni 3 237 1 1 - 1 - - - -

13.11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba

Stanovi prema broju sobaKorisnapovršina

2m

Brojstanova 1 -

sobni2 -

sobni3 -

sobni4 -

sobni5 -

sobni6 -

sobni7 -

sobni8 i više-

sobni

1) Pretežno nestambene zgrade (vidjeti metodološka objašnjenja)

179

Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012.

graðevinsko

zemljište

20,9%

gradnja i dobit

izvoðaèa

59,3%

ostali troškovi

19,8%

13.12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova

2009.2008.2007.2006.2005.1)2004. 2010.

Prodani stanovi

broj stanova - ukupno 978 1 158 1 855 1 767 1 664 1 816 1 247 1 389 1 501

2površina u m 57 861 72 636 127 475 112 784 102 695 113 515 73 044 79 782 91 500

2prosjeèna površina u m 59,16 62,73 68,72 63,83 61,7 62,5 58,6 57,4 61,0

2Prosjeèna cijena po 1m , kuna

ukupno 10 450 9 228 9 159 12 308 14 222 12 809 12 219 12 265 12 268

graðevinsko zemljište 2 000 1 813 1 152 1 925 2 290 2 117 2 154 2 487 2 563

gradnja i dobit izvodaèa 6 189 5 998 5 680 7 066 8 428 7 723 6 932 7 276 7 281

ostali troškovi 2 261 1 417 2 327 3 317 3 504 2 969 3 132 2 502 2 424

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

1) Od 2004. ukljuèeni su i podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno

poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).

2011.

180

2012.

Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m2

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

pro

sjeè

na

cije

na,

ku

na

16 000

1930. ... ... 17 64 43 30 533 ... ... ... ...

1939. ... ... 22 86 47 49 871 7 20 744 ...

1945. 2 991 ... 25 87 63 65 262 4 6 483 ...

1950. 3 482 1 172 36 97 88 101 981 13 20 4 523 ...

1955. 4 374 2 045 34 100 90 142 980 69 33 11 450 5 553

1960. 18 798 12 510 36 129 100 174 070 395 79 39 734 ...

1965. 38 373 29 060 39 135 138 196 919 564 155 67 587 32 979

1970. 81 497 71 135 38 136 173 184 126 525 192 79 003 52 800

1975. 117 064 103 503 38 144 174 171 627 646 230 91 672 70 156

1980. 179 523 161 011 43 190 226 187 128 1 378 336 111 425 106 551

1985. 192 680 173 048 47 225 226 230 514 1 660 451 139 088 167 157

1990. 224 039 203 406 51 248 238 231 119 1 805 462 139 414 242 586

1995. 176 970 152 699 51 256 183 167 360 1 240 331 101 425 359 656

2000. 284 308 232 983 58 253 162 164 694 1 304 337 99 346 ...

2005. 367 098 275 528 58 261 149 174 878 1 412 314 80 421 ...

2006. 384 512 284 224 58 270 133 176 352 1 352 301 81 857 ...

2007. 399 283 290 739 58 273 122 216 895 1 389 308 99 739 ...

2008. 414 353 296 724 58 288 114 204 543 1 353 323 94 060 ...

2009. 408 127 294 010 58 296 91 189 529 1 383 466 87 155 ...

2010. 400 906 291 796 58 297 82 177 609 1 379 457 81 688 ...

2011. 395 391 291 568 58 289 77 166 772 1 350 429 76 713 ...

2012. 342 345 251 554 58 284 70 167 555 1 351 430 77 077 ...

14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici

14. Prijevoz i skladištenje

Registrirana vozilastanje 31. prosinca

Telefon-ski pret-platnici -nepokret-na mreža

ukupno

u privat-nom vla-sništvu

vozila

Tramvaj Gradski autobus

motorna prikljuèna

prometnadužina li-nija u km

prevezeniputniciu tis.

dužinalinijau km

brojautobusa

prevezeniputniciu tis.

181

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

300 000

350 000

400 000

1930. 1960. 1980. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012.

Prevezeni putnici u gradskom prijevozu

1930. - 2012.

autobus

tramvaj

broj putnika

u tisuãama

14.2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca

Ostala1)vozila

Kombinira-2)na vozila

Teretno iradno vozilo

Osobniautomobil

AutobusMotociklMopedUkupno

1)14.3. Javni putnièki cestovni prijevoz

Prevezeniputnici u tis.

Prijeðenikilometri u tis.

Autobusi Broj mjestaPutnièki

kilometri u tis.

2008.

Ukupno 414 535 15 571 9 922 334 067 951 42 086 2 201 9 555

Fizièka osoba 296 724 12 783 8 440 261 448 39 9 118 1 000 3 896

Pravna osoba 117 629 2 788 1 482 72 619 912 32 968 1 201 5 659

2009.

Ukupno 408 127 15 521 10 052 331 751 1 013 40 122 ... 9 668

Fizièka osoba 294 010 12 750 8 618 259 924 39 8 612 ... 4 067

Pravna osoba 114 117 2 771 1 434 71 827 974 31 510 ... 5 601

2010.

Ukupno 400 906 15 012 9 901 327 612 972 37 881 ... 9 528

Fizièka osoba 291 796 12 333 8 576 258 818 38 8 012 ... 4 019

Pravna osoba 109 110 2 679 1 325 68 794 934 29 869 ... 5 509

2011.

Ukupno 395 391 14 741 9 917 324 538 970 35 863 ... 9 362

Fizièka osoba 291 568 12 141 8 641 259 208 33 7 592 ... 3 953

Pravna osoba 103 823 2 600 1 276 65 330 937 28 271 ... 5 409

2012.

Ukupno 342 345 10 154 8 100 286 742 864 29 327 ... 7 158

Fizièka osoba 251 554 8 209 7 085 228 433 23 5 052 ... 2 752

Pravna osoba 90 791 1 945 1 015 58 309 841 24 275 ... 4 406

2002. 233 11 216 23 492 4 766 707 144

2003. 226 10 879 23 669 4 878 749 689

2004. 214 10 308 22 738 5 263 548 789

2005. 206 10 011 22 380 4 858 472 485

2006. 188 8 958 21 651 4 952 528 138

2007. 183 8 646 22 177 4 424 643 609

2008. 173 8 199 20 397 3 644 487 385

2009. 129 5 924 20 268 3 389 476 329

2010. 163 7 994 18 704 3 357 417 329

2011. 164 7 866 18 550 3 183 418 015

1) Do 2004. grupa ostala vozila obuhvaæa: radne strojeve, radna vozila, traktore i prikljuèna vozila, a od 2007. i èetverocikle. Od 2005. radna vozila iskazuju se zajedno sa teretnim vozilima.

Izvor: MUP-RH, Odjel za analitiku

1) Nije ukljuèen gradski autobus Zagrebaèkog elektriènog tramvaja.

2) Od 2009. kombinirana vozila iskazuju se zajedno s osobnim vozilima.

182

14.4. Cestovni prijevoz robe

unutrašnjiprijevoz

Prevezena roba u tis. tona

Ukupnomeðunarodni

prijevozprijevoz zatreæe zemlje

Tonski kilometri u tis.

unutrašnjiprijevoz

Ukupnomeðunarodni

prijevozprijevoz zatreæe zemlje

1)14.5. Gradski autobus

Dužina linija u km Broj autobusa Broj mjesta Prijeðeni km u tis. Prevezeni putnici u tis.

14.6. Tramvaj

motornakola

Stanje 31. prosinca

prikljuènavozila

dužinalinija u km

Prijeðeni kmu tis.broj mjesta

Prevezeniputnici u tis.

2003. 12 335 11 325 859 151 1 634 371 799 685 638 198 196 488

2004. 12 597 11 397 1 066 134 1 900 731 911 286 796 644 192 801

2005. 17 312 15 751 1 429 132 2 411 941 1 235 593 1 052 885 123 463

2006. 18 812 17 114 1 502 196 2 879 920 1 508 317 1 176 909 194 694

2007. 22 649 20 006 2 392 251 3 700 500 1 758 799 1 626 136 315 565

2008. 39 980 37 351 2 384 245 4 372 056 2 541 768 1 560 402 269 886

2009. 28 024 26 089 1 649 286 2 992 931 1 616 252 1 085 226 291 453

2010. 16 499 15 276 1 051 172 1 965 905 979 149 767 520 219 236

2011. 16 464 15 231 1 080 153 1 816 867 957 017 697 084 162 766

2012. 14 220 12 933 1 027 260 1 953 327 843 713 785 338 324 276

2003. 1 375 328 38 812 26 146 87 108

2004. 1 378 336 38 627 26 058 79 704

2005. 1 412 314 35 250 25 975 80 421

2006. 1 352 301 30 510 25 563 81 857

2007. 1 389 308 33 170 26 348 99 739

2008. 1 353 323 33 808 27 077 94 060

2009. 1 383 466 48 701 28 689 87 155

2010. 1 379 457 47 720 29 540 81 688

2011. 1 350 429 44 541 28 473 76 713

2012. 1 351 430 44 604 27 676 77 077

2003. 58 255 157 48 775 22 532 180 230

2004. 58 255 156 48 661 22 342 173 298

2005. 58 261 149 49 282 22 200 174 878

2006. 58 270 133 51 444 21 010 176 352

2007. 58 273 122 53 751 18 699 216 895

2008. 58 288 114 57 620 17 683 204 543

2009. 58 296 91 58 474 16 776 189 529

2010. 58 297 82 58 645 15 596 177 609

2011. 58 289 77 57 089 14 847 166 772

2012. 58 284 70 55 788 13 608 167 555

1) Podaci se odnose na autobuse Zagrebaèkog elektriènog tramvaja u cjelini, tj. na sve njegove linije.

Tramvaj s konjskom zapregom pušten je u promet 5. rujna 1891. Prevozio je graðane Zagreba sve do 8. kolovoza 1910.godine kada poèinje voziti elektrièni tramvaj.

183

2003. 60 56 514 678

2004. 60 56 503 567

2005. 60 56 484 575

2006. 60 56 589 597

2007. 60 56 580 722

2008. 60 56 576 671

2009. 60 56 650 625

2010. 60 56 657 609

2011. 60 56 621 558

2012. 60 56 491 413

14.7. Uspinjaèa

Dužina linije u m Broj mjesta Efektivni sati radaPrevezeni putnici

u tisuæama

14.8. Žièara Sljeme

Broj mjestaEfektivni sati

radaDužina linije

u mBroj prevezenih

putnikaZaposleni 31.

prosinca

2003. 4 017 340 2 170 97 632 37

2004. 4 017 340 2 195 94 236 37

2005. 4 017 340 2 135 101 033 36

2006. 4 017 340 2 184 102 328 34

2007. 4 017 340 784 44 801 1

2008. 4 017 340 - - -

2009. 4 017 340 - - -

2010. 4 017 340 - - -

2011. 4 017 340 - - -

2012. 4 017 340 - - -

Uspinjaèa Zagrebaèkog elektriènog tramvaja puštena je u promet 8. listopada 1890. godine.

Žièara Sljeme puštena je u pogon 27. srpnja 1963. Visinska razlika koju savladava je 670 metara, kapacitet 450 putnikana sat, a dužina vožnje 23 minute.Od 2007. žièara nije u pogonu.

184

Pismovne pošiljke, tis. 197 870 206 330 203 926 186 136 191 321 173 788 160 921 171 635

Unutrašnji promet, primljene 187 568 194 993 192 086 174 285 183 640 166 634 154 679 164 443

Inozemni promet, primljene/otpremljene 10 302 11 337 11 840 11 851 7 681 7 154 6 242 7 192

EMS pošiljke i pošiljke s dodanomvrijednosti, tis. 38 115 157 155 142 866 1 066 1 567

Unutrašnji promet, primljene 27 104 141 139 126 848 1 049 1 552

Inozemni promet, primljene/otpremljene 11 11 16 16 16 18 17 15

Paketi, tis. kom. 774 783 807 861 746 635 593 543

Unutrašnji promet, primljeni 725 748 764 813 706 595 551 503

Inozemni promet, primljeni/otpremljeni 49 35 43 48 40 40 42 40

14.9. Pošte i poštanska oprema

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

14.10. Poštanske pošiljke

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

2009.

Poštanski uredi 78 79 79 78 77 74 74 75 74 74

Šalteri 313 355 355 325 324 320 320 324 320 320

Poštanski kovèeziæi 453 452 452 477 477 406 406 470 473 448

Dostavni rajoni 424 429 433 516 516 435 435 445 432 428

Poštonoše 437 474 478 547 547 435 435 445 428 424

2010.

2010.

Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike

Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike

2011.

2011.

185

2012.

2012.

1930. ... 1 248 321934. ... 4 003 511947. 1 430 11 016 301950. 2 556 13 646 1511955. 2 188 21 723 1661960. 4 198 49 173 2411965. 7 694 172 712 1 1511970. 20 462 640 168 6 1011975. 32 548 1 484 964 11 7311980. 43 648 1 599 531 12 7781985. 30 512 1 558 864 17 0651990. 33 096 1 629 998 14 1121995. 25 628 894 980 8 5082000. 27 116 1 149 564 7 5732005. 39 676 1 583 676 13 9512006. 40 884 1 728 439 10 3932007. 44 562 2 012 653 11 0942008. 44 542 2 192 453 11 9672009. 40 684 2 062 242 11 2312010. 39 812 2 071 561 9 3862011. 42 360 2 319 098 9 4802012. 39 038 2 342 309 9 491

14.11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb

zrakoplova(otpremljeni i prispjeli)

Promet

14.12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb

Promet zrakoplova

Ukupno

Promet robei pošte utonama

putnika(otputovali i doputovali)

teret, t(otpremljeno i prispjelo)

Promet putnika

domaæih inozemnih Ukupnodomaæimzrakoplo-

vima

inozemnimzrakoplo-

vima

2008.Ukupno 44 542 27 096 17 446 2 192 453 1 418 107 774 346 11 967Domaæi promet 12 146 12 146 - 537 459 537 459 - 1 713Promet s inozemstvom 32 396 14 950 17 446 1 654 994 880 648 774 346 10 254

2009.Ukupno 40 684 24 500 16 184 2 062 242 1 367 968 694 274 11 231Domaæi promet 9 646 9 646 - 484 299 484 299 - 1 283Promet s inozemstvom 31 038 14 854 16 184 1 577 943 883 669 694 274 9 948

2010.Ukupno 39 812 23 932 15 880 2 071 561 1 326 475 745 086 9 386Domaæi promet 8 538 8 538 - 439 346 439 346 - 1 087Promet s inozemstvom 31 274 15 394 15 880 1 632 215 887 129 745 086 8 299

2011.Ukupno 42 360 26 820 15 540 2 319 098 1 471 289 847 809 9 450Domaæi promet 11 144 11 144 - 506 169 506 169 - 1 157Promet s inozemstvom 31 216 15 676 15 540 1 812 929 965 120 847 809 8 293

2012.Ukupno 39 038 25 012 14 026 2 342 309 1 509 672 832 637 9 491Domaæi promet 9 128 9 128 - 496 533 496 533 - 909Promet s inozemstvom 29 910 15 884 14 026 1 845 776 1 013 139 832 697 8 582

186

14.13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb

Putnici

otpremljeni

Prometzrakoplova,otpremljenii prispjeli

prispjeli u tranzitu

Roba i poštaotpremljenai prispjela u

tonama

14.14. Sredstva Zraène luke Zagreb

auto-liftovi i"cargo"

platforme

vuènavozila(trak-tori)

vozila zaopskrbu(cater-ing)

autobusiu

zraènojluci

OstaloSredstva za rad na platformiPoletno-sletna

staza

dužina,m

širina,m

stube zaputnike

kolicaza

prijevozprtljage

vatro-gasnavozila

snjego-èistaèi

agregati

autocis-terne iteretnavozila

2008. Ukupno 17 446 386 056 377 962 10 328 7 103

Redoviti promet 12 352 371 170 362 536 8 351 5 004

Izvanredni promet 1 874 12 348 12 932 1 750 2 099

Ostali inozemni zrako-plovi i nekomercijalni 3 220 2 538 2 494 227 -

2009. Ukupno 16 184 343 753 341 436 9 085 7 461

Redoviti promet 11 126 329 539 328 597 3 868 4 318

Izvanredni promet 2 666 8 444 7 811 1 364 3 137

Ostali inozemni zrako-plovi i nekomercijalni 2 392 5 770 5 028 3 853 6

2010. Ukupno 15 880 370 215 372 021 2 850 6 148

Redoviti promet 12 552 349 479 350 105 1 199 6 001

Izvanredni promet 1 076 19 318 20 592 1 454 147

Ostali inozemni zrako-plovi i nekomercijalni 2 252 1 418 1 324 197 -

2011. Ukupno 15 540 422 361 422 855 2 593 8 293

Redoviti promet 12 606 414 194 415 089 675 6 808

Izvanredni promet 1 014 6 946 6 531 1 735 1 484

Ostali inozemni zrako-plovi i nekomercijalni 1 920 1 221 1 235 183 1

2012. Ukupno 14 026 416 601 412 714 3 322 8 582

Redoviti promet 11 204 401 144 396 635 1 173 ...

Izvanredni promet 253 13 061 13 133 935 ...

Ostali inozemni zrako-plovi i nekomercijalni 2 569 2 396 2 946 1 214 ...

2003. 3 250 45 9 4 36 7 25 180 4 8 18 15

2004. 3 250 45 9 4 31 11 30 180 4 7 18 15

2005. 3 250 45 7 5 31 10 28 180 4 7 18 15

2006. 3 250 45 7 5 31 10 28 180 4 7 18 15

2007. 3 250 45 7 3 23 11 - - 5 - - 13

2008. 3 250 45 7 3 19 10 - - 5 - - 13

2009. 3 250 45 7 3 19 10 30 160 4 8 10 13

2010. 3 250 45 9 4 19 10 20 152 4 8 10 13

2011. 3 250 45 9 4 19 10 20 152 4 8 10 13

2012. 3 250 45 9 4 19 10 20 152 4 8 10 13

187

14.15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama

s materi-jalnom štetom

Prometne nesreæe

14.16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima

Objekti i otvoreni prostori

Ukupno stambenii gospo-darski

Nastradale osobe

Ukupnos nastradalim

osobamaUkupno poginule ozlijeðene

industrij-ski

poslovnoprodajni

ugosti-teljski i

turistièki

zdravstve-ne ustano-

ve

odgojne iobrazovneustanove

ostalo1)

Smrtnostradali

Teže po-vrijeðeni

2003. 21 011 18 324 2 687 3 799 50 3 749

2004. 16 799 14 107 2 692 3 932 50 3 882

2005. 12 706 10 323 2 383 3 244 64 3 180

2006. 12 829 10 242 2 587 3 481 54 3 427

2007. 14 126 11 494 2 632 3 557 48 3 509

2008. 12 366 10 073 2 293 3 108 62 3 046

2009. 11 473 9 021 2 452 3 377 50 3 327

2010. 10 221 8 219 2 002 2 694 50 2 644

2011. 9 792 7 727 2 065 2 717 31 2 686

2012. 8 830 6 867 1 963 2 609 34 2 575

2003. 1 693 7 408 59 20 1 7 1 191 7 14

2004. 1 356 4 372 62 46 4 6 862 4 18

2005. 1 390 10 353 35 29 5 12 946 2 15

2006. 1 547 5 364 43 11 3 9 1 112 2 12

2007. 1 518 3 333 40 30 4 17 1 091 3 21

2008. 1 467 4 393 35 14 7 21 993 3 17

2009. 1 553 6 345 41 15 4 10 1 132 3 9

2010. 1 162 7 300 48 8 1 8 790 3 23

2011. 1 589 2 354 35 16 6 4 1 172 6 19

2012. 1 387 1 313 33 14 2 8 1 016 3 12

Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranjeanalitiku i razvoj

1) Obuhvaæeni: motorna vozila, elektr. stupovi, šume, parkovi, livade, šikare, suha trava, kontejneri za smeæe i ostalo.

188

Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranjeanalitiku i razvoj

15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici)

15. Distributivna trgovina i ostale usluge

Zaposleni

Stanje 31. prosinca Promet s PDV-omu tisuæama kuna

Poslovnisubjekti

Prodavaonice/servisi ukupno

na 1prodavaonicu

ukupnopo

zaposlenom

Lanèaniindeksiprometa

2006.

Ukupno 7 878 9 809 84 985 9 133 596 570 1 572 109,4

Pravne osobe 4 887 7 433 78 785 11 131 960 320 1 675 109,5

Obrtnici 2 991 2 376 6 200 3 1 636 250 264 103,3

2007.

Ukupno 10 717 12 632 106 341 8 161 694 038 1 520 121,0

Pravne osobe 6 724 9 409 98 740 10 159 549 186 1 616 120,9

Obrtnici 3 993 2 223 7 601 2 2 144 852 282 131,1

2008.

Ukupno 10 204 12 724 108 506 9 173 304 119 1 597 107,2

Pravne osobe 6 145 9 228 100 663 11 171 070 217 1 699 107,2

Obrtnici 4 059 3 496 7 843 2 2 233 902 285 104,2

2009.

Ukupno 8 691 11 282 97 732 9 146 256 482 1 497 84,4

Pravne osobe 5 070 8 138 90 233 11 144 447 279 1 601 84,4

Obrtnici 3 621 3 144 7 499 2 1 809 203 241 81,0

2010.

Ukupno 8 933 11 745 98 933 8 151 828 392 1 535 103,8

Pravne osobe 5 177 8 815 91 159 10 150 097 778 1 647 103,9

Obrtnici 3 756 2 930 7 774 3 1 730 614 223 95,7

Prodavaonice /servisi

prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7.000

8 000

9 000

10 000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

pro

dav

aon

ice/

serv

isi

Pravne osobe Obrtnici

189

Stanje, 31. prosinca 2010.

15.2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.

Zaposleni

Promet sPDV-om,tis. kuna

Prodavao-nice/servisi

Zalihe,tis. kuna

Ukupno 11 745 98 933 18 629 794 151 828 392

Posredovanje u trgovini na veliko - 613 - 342 602

Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz - 32 480 10 460 770 83 350 940

Trgovina na malo 10 986 60 223 7 936 126 62 403 566

Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 759 2 779 46 858 1 040 747

Ostale djelatnosti - 2 838 186 040 4 690 537

Pravne osobe 8 815 91 159 18 070 091 150 097 778

Posredovanje u trgovini na veliko - 462 - 296 505

Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz - 32 108 10 430 246 83 123 685

Trgovina na malo 8 635 54 158 7 420 036 61 164 484

Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 180 1 823 34 849 888 211

Ostale djelatnosti - 2 608 184 960 4 624 893

Obrtnici 2 930 7 774 559 703 1 730 614

Posredovanje u trgovini na veliko - 151 - 46 097

Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz - 372 30 524 227 255

Trgovina na malo 2 351 6 065 516 090 1 239 082

Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla 579 956 12 009 152 536

Ostale djelatnosti - 230 1 080 65 644

Struktura prometa u distributivnoj trgovini

prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.

Trgovina na veliko

ukljuèujuãi izvoz

54,9%

Trgovina na malo

41,1%

Ostale djelatnosti

3,1%

Popravci i održavanje

motornih vozila i

motocikla

0,7%

Posredovanje u trgovini

na veliko

0,2%

190

Struktura prometa u trgovini na malo

prema trgovaèkim strukama u 2012.

Motorna vozila

3,2% Nespecijalizirane

prodavaonice pretežno

živežnim namirnicama

29,4%

Ostale nespecijalizirane

prodavaonice

2,8%

Motorna goriva i maziva

22,7%

Kozmetièki i toaletni

proizvodi

3,9%

Ostale trgovaèke struke

23,0%

Željezna roba, boje i

staklo

4,4%Tekstil, odjevni predmeti,

obuãa i kožni proizvodi

10,6%

15.3. Trgovina na malo - pravne osobe

Brojprodavaonica/

servisa

Brojzaposlenih

Prometu tisuæama kuna

Prometna jednog

zaposlenog u tis. kuna

Brojzaposlenihna jednu

prodavaonicu

2001. 6 440 27 581 17 896 680 649 4

2002. 6 616 30 344 22 861 223 753 5

2003. 6 540 33 906 25 832 739 762 5

2004. 6 099 33 681 28 235 190 838 6

2005. 6 099 36 189 32 172 674 889 6

2006. 6 281 38 719 34 064 761 880 6

2007. 8 239 50 384 41 330 697 820 6

2008. 8 016 51 571 44 432 467 862 6

2009. 7 964 52 166 59 526 522 1 141 7

2010. 8 635 54 158 61 164 484 1 129 6

191

15.4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo

2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003. 2010.

1)15.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama

2010.

Lanèani indeksi prometa

u tekuæim cijenama 118,4 109,9 114,9 108,2 114,0 108,6 86,2 95,0 97,1 101,1

u stalnim cijenama 116,3 107,4 113,5 105,7 110,1 - - - - -

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0

Motorna vozila 5,0 4,9 4,6 3,2

Dijelovi i pribor za motorna vozila 1,2 1,2 0,9 0,8

Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama 23,3 24,4 30,4 29,4

Ostale nespecijalizirane prodavaonice 7,9 1,9 3,3 2,8

Ostale živežne namirnice u specijaliziranim prodavaonicama 0,5 0,7 0,7 1,5

Kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši 0,6 0,6 0,5 0,5

Alkoholna i druga piæa 0,0 0,1 0,7 0,5

Duhanski proizvodi 1,5 1,6 1,3 3,2

Motorna goriva i maziva 22,2 24,5 22,3 22,7

Raèunala, periferne jedinice i softveri 0,0 0,0 0,3 0,2

Telekomunikacijska oprema, audio i video oprema 0,5 0,1 0,7 1,0

Tekstil, odjevni predmeti, obuæa i kožni proizvodi 10,9 13,8 11,2 10,6

Željezna roba, boje i staklo 5,5 6,1 5,0 4,4

Sagovi, prostiraèi, zidne i podne obloge 0,2 0,1 0,2 0,1

Elektrièni aparati za kuæanstvo 2,1 1,9 1,2 1,0

Namještaj, oprema za rasvjetu i drugi proizvodi za kuæanstvo 2,5 2,2 2,8 4,1

Knjige 1,3 1,2 0,9 0,7

Novine, papirnata roba i pisaæi pribor 3,8 3,7 1,7 1,8

Glazbeni i video zapisi 0,0 0,0 0,0 0,0

Sportska oprema, pribor i oprema za ribolov i kampiranje 0,2 0,4 0,8 0,8

Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama 1,9 1,7 1,4 1,4

Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi 2,9 3,0 3,0 3,2

Kozmetièki i toaletni proizvodi 4,0 3,9 4,0 3,9

Cvijeæe, sadnice, sjemenje, gnojivo, kuæni ljubimci 0,7 0,7 0,6 0,7

Rabljena roba i prodaja izvan prodavaonica 1,3 1,3 1,5 1,5

1) Podaci su prikazani prema trgovaèkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt registriran.

2009.

2011.

2011.

192

2012.

2012.

15.6.

Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnostiposlovnog subjekta

193

1)Ukupno usluge 98,0

G 45+46+47 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 97,9

H 49+50+52 +53 Prijevoz i skladištenje 101,5

I 55+56 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 98,6

J 58+59+60 +61+62+63 Informacije i komunikacije 97,6

M 69+70+71 +73+74 Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 94,6

N 78+79+80 +81+82 Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 103,5

Djelatnosti NKD-a 2007.Indeksi

2012.2011.

1)Vidjeti metodološka objašnjenja

Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012.

92

94

96

98

100

102

104

106

Ukupno

usluge

G H I J M N

djelatnosti NKD 2007.

ind

eksi

Ukupno - - - - 87,0 96,2 99,3 101,1

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim80,9 97,4 103,1 96,9 86,2 95,0 97,1 102,4vozilima i motociklima

47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom, piæima 98,2 95,1 109,6 101,1 97,8 94,0 109,2 102,3

i duhanskim proizvodima

47.19 Ostala trgovina na malo u76,7 103,9 57,1 97,1 77,0 114,8 55,9 100,7nespecijaliziranim prodavaonicama

47.2 Trgovina na malo hranom, piæima i

duhanskim proizvodima u specijaliziranim 101,7 99,6 100,9 99,1 98,8 99,9 90,9 99,5

prodavaonicama

47.3 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima 70,4 140,7 128,6 97,7 81,6 112,6 116,6 120,1

47.73 Ljekarne, trgovina na malo medicinskom i

47.74 ortopedskom robom, kozmetièkim i toaletnim 99,9 94,9 98,1 98,1 99,5 94,9 98,0 98,1

47.75 proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

47.51 Trgovina na malo tekstilom, odjeæom,

47.71 obuæom i proizvodima od kože u 121,0 89,3 95,2 101,8 86,0 90,2 88,6 99,0

47.72 specijaliziranim prodavaonicama

47.43 Trgovina na malo audio i video opremom,

47.52 željeznom robom, bojama i staklom,

47.54 elektriènim aparatima za kuæanstvo, namještajem, 64,1 83,5 92,3 106,6 89,0 87,0 88,1 104,0

47.59 opremom za rasvjetu, glazbenim i video

47.63 zapisima itd. u specijaliziranim prodavaonicama

47.41 Trgovina na malo raèunalima, perifernim

47.42 jedinicama i softverom,

47.53 telekomunikacijskom opremom, sagovima,

47.61 zidnim i podnim oblogama, knjigama,

47.62 novinama, papirnatom robom, sportskom

47.64 opremom, igrama i igraèkama, cvijeæem, 70,5 89,7 103,9 79,3 99,8 90,2 97,7 101,8

47.65 sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kuænim

47.76 ljubimcima, satovima i nakitom te ostala

47.77 trgovina na malo u specijaliziranim

47.78 prodavaonicama

Ostale djelatnosti (izvan odjeljka 47) - - - - 90,1 98,4 106,1 98,7

15.7.

Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnostiposlovnog subjekta

194

Ukupan promet Promet od trgovine na malo

2009.2008.

2010.2009.

2011.2010.

2009.2008.

2010.2009.

2011.2010.

2012.2011.

2012.2011.

1)15.8. Proljetni i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma

Izlagaèi

inozemni

Korišteniizložbeniprostor,

2u tis. m

Brojsajmova

domaæiUkupno

Posjetiteljiu tisuæama

15.9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam

IzlagaèiKorišteni izložbeni prostor

2u tisuæama m

inozemni

Stalneprostorije

sajma2tis. m domaæiUkupno

Posjetiteljiu tisuæama

inozemnidomaæi

Ukupno po izlagaèima

2003. 27 147 6 787 3 754 3 033 433

2004. 28 149 6 711 3 458 3 253 574

2005. 24 147 6 091 3 044 3 047 325

2006. 21 113 4 930 2 619 2 311 409

2007. 23 104 5 193 2 732 2 461 217

2008. 19 108 4 540 2 263 2 277 399

2009. 17 51 3 264 1 821 1 443 191

2010. 16 33 2 413 1 376 1 037 198

2011. 22 34,5 2 573 1 499 1 074 197

2012. 18 26 2 071 1 147 924 181

1) Obuhvaæa veæi broj raznih specijaliziranih sajmova

2003. 120 36 30 6 1 558 918 640 99

2004. 120 31 25 6 1 372 643 729 88

2005. 120 31 26 5 1 307 642 665 76

2006. 90 26 22 4 1 162 570 592 69

2007. 90 19 15 4 820 399 421 56

2008. 90 10 8 2 566 245 321 45

2009. 90 4 3 1 402 190 212 30

2010. 90 4 3 1 254 167 87 20

2011. 90 1,5 1 0,5 204 155 49 8

2012. 90 3,5 3 0,5 499 439 60 14

195

16.1. Ukupan izvoz i uvoz

16. Robna razmjena s inozemstvom

2009. 2008. 2007. 2006. 2010.

16.2. Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a1)

2011.

u tisuæama EUR

1) Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija

IZVOZ

u tisuæama kuna 22 349 548 23 562 472 24 440 919 20 645 486 22 782 647 23 673 608 26 499 553

u tisuæama EUR … … … 2 812 794 3 127 053 3 184 872 3 525 484

u tisuæama USD 3 835 460 4 413 462 5 004 474 3 924 522 4 135 377 4 442 105 4 520 983

UVOZ

u tisuæama kuna 72 603 987 79 546 550 88 037 728 66 975 961 64 922 092 70 564 672 72 708 720

u tisuæama EUR … … … 9 122 247 8 910 948 9 491 920 9 672 077

u tisuæama USD 12 459 739 14 888 780 17 995 334 12 715 546 11 824 111 13 233 955 12 418 319

Saldo robne razmjene

u tisuæama kuna -50 254 439 -55 984 078 -63 596 809 -46 330 475 -42 139 445 -46 891 064 -46 209 167

u tisuæama EUR … … … -6 309 453 -5 783 895 -6 307 048 -6 146 593

u tisuæama USD -8 624 279 -10 475 318 -12 990 860 -8 791 024 -7 688 734 -8 791 850 -7 897 336

Izvoz Uvoz

Ukupno 3 184 872 9 491 920 3 525 484 9 672 077

Hrana i žive životinje 193 765 672 269 208 208 711 190

Piæa i duhan 58 108 107 789 63 477 117 737

Sirove materije, osim goriva 230 375 60 663 269 189 56 827

Mineralna goriva i maziva 1 152 198 3 249 746 1 317 998 3 572 960

Životinjska i biljna ulja i masti 17 333 56 474 16 137 55 707

Kemijski proizvodi 486 373 1 331 796 480 848 1 345 679

Proizvodi svrstani po materijalu 128 913 1 064 360 134 842 980 441

Strojevi i transportni ureðaji 687 696 1 923 907 767 212 1 840 688

Razni gotovi proizvodi 202 738 1 024 660 182 255 990 414

Proizvodi i transakcije, nespomenuti 27 373 256 85 318 434

2011.

2012.

Izvoz Uvoz

2012.

196

16.3. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007. - proizvodni princip

UVOZ

2011. 2010.

IZVOZ

2011. 2010.

u tisuæama EUR

Ukupno

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B Rudarstvo i vaðenje

C Preraðivaèka industrija

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Proizvodnja piæa

Proizvodnja duhanskih proizvoda

Proizvodnja tekstila

Proizvodnja odjeæe

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,osim namještaja; proizvodnja proizvodaod slame i pletarskih materijala

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvodai farmaceutskih pripravaka

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

Proizvodnja ostalih nemetalnihmineralnih proizvoda

Proizvodnja metala

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,osim strojeva i opreme

Proizvodnja raèunala te elektronièkihi optièkih proizvoda

Proizvodnja elektriène opreme

Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.

Proizvodnja motornih vozila, prikolicai poluprikolica

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

Proizvodnja namještaja

Ostala preraðivaèka industrija

D Opskrba elektriènom energijom, plinom,parom i klimatizacija

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnostsanacije okoliša

J Informacije i komunikacije

M Struène znanstvene i tehnièke djelatnosti

R Umjetnost, zabava i rekreacija

3 127 053 3 184 872 3 525 484 8 910 948 9 491 920 9 672 077

83 284 63 705 73 722 200 473 190 993 207 504

128 930 83 142 95 521 1 775 803 1 933 151 1 982 737

2 727 222 2 818 512 3 084 068 6 578 527 6 883 130 6 914 578

171 187 184 324 188 196 568 349 576 354 599 872

56 677 57 769 63 018 60 241 67 481 71 721

515 340 462 36 204 41 343 46 339

7 911 10 156 9 975 87 926 91 799 81 408

30 939 27 614 23 083 263 590 275 199 262 059

8 988 10 589 8 612 115 628 122 325 121 871

60 939 70 375 83 660 56 266 62 669 57 301

23 597 26 227 26 968 263 263 255 287 244 019

140 72 329 653 433 712

933 696 1 017 343 1 128 674 534 171 904 239 1 091 189

215 910 168 092 125 021 730 618 724 414 722 015

285 080 331 396 377 517 491 062 534 303 547 519

27 773 27 384 26 838 253 910 276 842 263 490

16 131 15 082 13 772 121 709 117 904 104 175

26 901 39 865 92 157 297 508 295 554 284 301

50 416 65 193 68 669 234 357 217 232 186 980

123 044 115 510 183 642 754 439 663 587 692 306

443 502 455 092 460 168 434 243 395 747 393 050

68 294 72 222 77 743 483 733 487 254 446 516

32 651 27 616 34 495 404 314 431 052 354 741

110 517 63 675 57 735 123 458 68 781 79 817

14 799 15 362 17 632 88 850 88 062 80 642

17 615 17 214 15 702 174 035 185 269 182 535

33 507 37 924 71 442 284 165 414 039 501 213

114 138 144 650 171 114 3 602 4 121 1 928

35 627 32 352 29 146 68 005 66 230 63 775

4 064 3 990 134 52 46 143

281 597 337 321 210 199

2012. 2012.

197

Ukupno 3 525 484 9 672 077 100,0 100,0

Zemlje EU 1 604 672 5 578 754 45,5 57,7

Zemlje EFTA-e 19 135 311 827 0,5 3,2

Zemlje CEFT-e 1 005 120 391 28,5 4,0

Zemlje OPEC-a 102 753 131 844 2,9 1,4

Ostale europske zemlje 316 669 1 329 639 9,0 13,7

Ostale azijske zemlje 121 908 1 578 803 3,5 16,3

Ostale afrièke zemlje 194 248 21 812 5,5 0,2

Ostale amerièke zemlje 149 618 324 643 4,3 3,4

Ostale oceanijske zemlje 11 361 3 188 0,3 0,1

16.4. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012.

struktura, % u tis. EUR

IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ

Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012.

IZVOZ

Zemlje EU

45,5%

Zemlje EFTA-e

0,5%

Zemlje CEFT-e

28,5%

Ostale zemlje

22,6%Zemlje OPEC-a

2,9%

UVOZ

Zemlje EU

57,7%

Ostale zemlje

33,7%

Zemlje CEFT-e

4,0%

Zemlje OPEC-a

1,4%

Zemlje EFTA-e

3,2%

198

2004. 269 7 053 43 973 1 250 986

2005. 248 6 672 43 205 1 383 114

2006. 238 7 395 45 867 1 547 666

2007. 233 6 968 46 500 1 656 761

2008. 241 6 923 44 105 1 677 682

2009. 251 6 949 46 879 1 645 050

2010.

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno 254 6 710 - 1 694 033

55 Smještaj 98 3 310 - 912 533

56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa 156 3 400 - 781 500

17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva

17. Ugostiteljstvo

Zaposleni Sjedala

Poduzeæa/trgovaèka

1)društva

Promet utisuæama

kuna

1) Vidjeti Metodološka objašnjenja

Promet ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava 2004. - 2010.

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

u m

il. k

un

a

Ukupan promet Hrana i napici Smještaj (noãenja)

199

17.2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga

Ukupno

Alkoholna ibezalkoholna

piæa

Hrana inapici

Smještaj(noæenja)

u tisuæama kuna

Ostalipromet

2004. 1 250 986 541 849 209 640 428 240 71 257

2005. 1 383 114 603 599 216 484 491 402 71 629

2006. 1 547 666 644 748 242 629 568 572 91 717

2007. 1 656 761 700 493 254 729 605 532 96 007

2008. 1 677 682 733 999 251 536 589 588 102 559

2009. 1 645 050 757 580 261 504 529 822 96 144

2010.

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. -

ukupno 1 694 033 796 198 265 508 536 884 95 443

55 Smještaj 912 533 219 022 88 005 525 624 79 882

56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa 781 500 577 176 177 503 11 260 15 561

Struktura prometa ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava prema

vrstama usluga u 2010.

Hrana i napici

47,0%

Alkoholna i bezalkoholna

piãa

15,7%

Smještaj (noãenja)

31,7%

Ostali promet

5,6%

200

Ukupno 327 5 526 1 316 542 313 4 855 1 246 769

Objekti iz skupine hoteli 40 1 814 643 698 39 1 686 616 837

Kampovi i druge vrsteugostiteljskih objekata za 11 82 19 254 10 76 14 158smještaj

Ostali objekti za smještaj 9 66 12 996 7 44 11 239

Objekti iz skupine restorani 101 1 391 405 673 99 1 326 393 356

Objekti iz skupine barovi 122 417 81 781 152 1 271 120 274

Ketering objekti 44 1 037 153 140 6 35 90 905

Uprava i pomoæne službe - 719 - - 417 -

17.3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici

Zaposleni Sjedala Poslovnejedinice

Promet utisuæama kuna

17.4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama ugostiteljskih objekata

Zaposleni Poslovnejedinice

Promet utisuæama

kuna

2010.2009.

2005. Poslovne jedinice ugostiteljskihpoduzeæa / trgovaèkih društava 338 5 168 28 434 1 101 625Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 1 973 6 021 66 715 817 238

2006. Poslovne jedinice ugostiteljskihpoduzeæa / trgovaèkih društava 341 5 815 30 639 1 210 817Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 2 043 6 488 76 971 854 197

2007. Poslovne jedinice ugostiteljskihpoduzeæa / trgovaèkih društava 329 5 456 32 329 1 310 673Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 1 871 5 454 66 086 767 826

2008. Poslovne jedinice ugostiteljskihpoduzeæa / trgovaèkih društava 307 5 321 31 004 1 348 413Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 1 977 5 619 68 209 859 117

2009. Poslovne jedinice ugostiteljskihpoduzeæa / trgovaèkih društava 327 5 526 33 478 1 316 542Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika 2 191 5 622 82 032 850 897

Zaposleni Poslovnejedinice

Promet utisuæama

kuna

201

2004. 2 161 5 983 73 804 736 678

2005. 1 973 6 021 66 715 817 238

2006. 2 043 6 488 76 970 854 197

2007. 1 871 5 454 66 086 767 826

2008. 1 977 5 619 68 209 859 117

2009.

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno 2 191 5 622 82 032 850 899

Djelatnost u ugostiteljstvu 2 135 5 565 82 032 845 009

Ostale djelatnosti 56 57 - 5 890

56.1 Djelatnosti restorana i ostalih objekataza pripremu i usluživanje hrane

Ukupno 584 1 711 26 161 246 525

Djelatnost u ugostiteljstvu 554 1 680 26 161 244 666

Ostale djelatnosti 30 31 - 1 859

56.3 Djelatnosti pripreme i usluživanja piæa

Ukupno 1 530 3 707 55 173 575 721

Djelatnost u ugostiteljstvu 1 504 3 681 55 173 571 690

Ostale djelatnosti 26 26 - 4 031

1)Ostalo

Ukupno 77 204 698 28 653

Djelatnost u ugostiteljstvu 77 204 698 28 653

17.5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti

Zaposleni Sjedala Promet u

tisuæama kunaRadnje

1) Ostalo: 55.1 Hoteli i slièan smještaj; 55.2 Odmarališta i slièni objekti za kraæi odmor; 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje; 55.9 Ostali smještaj; 56.2 Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane

202

0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

700 000

800 000

dola

sci

turi

sta

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Broj dolazaka turista

Ukupno Inozemni

18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza

18. Turizam

2010.

Postelje-2)ukupno

Sobe1)Objekti

2011. 2012.

Postelje-2)ukupno

Sobe1)ObjektiPostelje-

2)ukupnoSobe1)Objekti

Ukupno

Kolektivni smještajni kapaciteti 68 5 856 11 801 69 5 868 11 356 88 4 828 10 217

Hoteli - ukupno 45 3 759 6 696 45 3 866 6 829 48 3 831 6 660

Hoteli ***** 3 806 1 588 3 864 1 501 3 864 1 501

Hoteli **** 12 1 510 2 370 11 1 463 2 405 11 1 473 2 409

Hoteli *** 21 936 1 685 23 1 074 1 963 27 1 228 2 226

Hoteli ** 9 507 1 053 8 465 960 7 266 524

Sobe za iznajmljivanje 3 35 68 3 35 66 8 48 97

Hosteli 9 232 716 9 246 760 19 326 1 1413)Ostali objekti za smještaj 11 1 830 4 321 12 1 721 3 701 13 623 2 319

Privatni smještajni kapaciteti - 189 406 - 242 532 - 361 783

Kuæanstva - sobe, apartmani,kuæe za odmor - 189 406 - 242 532 - 361 783

68 6 045 12 207 69 6 110 11 888 88 5 189 11 000

1) Ukljuèeni apartmani i mjesta za kampiranje2) Stalne i pomoæne postelje3) Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi, spavaæi i kušet-vagoni.

203

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

no

ãen

ja

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Broj ostvarenih noãenja turista

Ukupno Inozemni

Ukupno 730 945 551 043 1 183 125 884 055 767 366 590 538 1 245 669 963 863

Kolektivni smještajni kapaciteti 716 254 540 222 1 141 435 854 553 748 832 576 972 1 185 374 920 422

Hoteli - ukupno 587 581 460 633 955 651 745 024 611 192 491 502 989 030 803 861

Hoteli ***** 116 428 105 113 187 852 171 740 120 469 109 687 199 182 183 437

Hoteli **** 242 744 198 995 408 029 340 380 254 646 214 299 428 812 364 243

Hoteli *** 166 810 117 081 254 765 179 578 183 065 132 155 287 893 209 786

Hoteli ** 61 599 39 444 105 005 53 326 53 012 35 361 73 143 46 395

Sobe za iznajmljivanje 5 001 2 088 7 724 4 157 5 781 2 590 9 158 5 205

Hosteli 49 727 34 423 90 601 53 317 53 326 36 794 97 708 57 8271)Ostali objekti za smještaj 73 945 43 078 87 459 52 055 78 533 46 086 89 478 53 529

Privatni smještajni kapaciteti 14 691 10 821 41 690 29 502 18 534 13 566 60 295 43 441

Kuæanstva - sobe, apartmani,kuæe za odmor 14 691 10 821 41 690 29 502 18 534 13 566 60 295 43 441

18.2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista

dolasci

2011.

noæenja

ukupno inozemni ukupno inozemni

dolasci

2012.

noæenja

ukupno inozemni ukupno inozemni

1) Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi spavaæi i kušet-vagoni.

204

18.3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta

dolasci noæenja dolasci

2009.

noæenja dolasci

2010.

noæenja dolasci

2011.

noæenja

UKUPNO 633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125 767 366 1 245 669

Domaæi 184 670 292 016 177 252 284 556 179 902 299 070 176 828 281 806

Inozemni 448 847 755 921 488 854 801 041 551 043 884 055 590 538 963 863

Austrija 31 093 44 990 29 795 42 544 29 435 43 019 32 282 46 119

Belgija 6 426 11 100 6 997 11 869 7 196 11 486 8 085 13 777

Bosna i Hercegovina 19 427 31 642 20 360 30 862 21 102 32 932 21 099 35 028

Bugarska 16 001 20 466 14 323 18 135 17 915 22 427 17 467 22 625

Crna Gora 2 016 3 771 2 945 5 979 3 423 6 342 3 580 7 178

Èeška 6 130 11 066 6 185 10 669 6 393 11 093 6 533 11 190

Danska 4 095 7 749 4 074 7 830 4 397 7 609 4 122 7 319

Francuska 23 118 37 303 23 075 35 598 26 987 42 511 26 080 42 024

Italija 28 365 47 917 29 306 47 916 31 833 53 491 32 701 56 583

Maðarska 9 779 16 322 10 304 16 986 10 389 15 536 10 794 17 108

Makedonija 7 231 11 684 7 064 11 554 7 286 11 340 6 010 10 589

Nizozemska 11 437 20 317 11 673 20 439 12 256 19 496 14 370 23 254

Norveška 2 316 4 431 3 517 6 020 3 447 6 473 3 521 6 236

Njemaèka 43 542 79 754 43 414 71 855 48 022 76 412 52 514 81 084

Poljska 9 194 13 907 12 411 17 304 15 287 21 249 16 236 22 403

Portugal 5 961 9 529 5 473 8 134 6 634 9 482 5 342 8 975

Rumunjska 6 465 10 516 6 482 10 265 8 015 13 053 7 820 13 289

Rusija 6 949 15 004 10 755 20 947 11 581 20 886 12 488 23 387

Slovaèka 3 000 5 763 3 507 6 214 3 811 6 668 3 726 6 439

Slovenija 12 336 17 852 12 693 17 802 15 458 22 189 15 499 22 644

Srbija 16 650 28 126 17 741 29 385 18 950 31 336 19 359 32 966

Španjolska 25 271 39 313 28 915 44 841 30 309 47 761 25 328 38 641

Švedska 5 851 10 503 6 389 10 455 6 694 11 040 7 004 11 945

Švicarska 16 117 21 099 17 168 21 956 17 949 23 511 19 103 24 320

Turska 5 072 9 356 6 295 11 230 8 498 14 494 9 978 18 053

Ujedinjena Kraljevina 16 724 34 355 18 703 36 768 22 807 42 895 23 732 46 061

Ostale europske zemlje 16 514 32 391 20 405 41 581 22 834 42 800 24 338 46 982

Australija 7 661 13 981 8 927 15 549 11 928 21 036 12 061 21 561

Japan 25 507 31 911 22 253 28 860 20 852 27 720 23 403 31 387

Kanada 6 749 12 523 8 030 14 252 8 539 15 097 9 949 18 356

SAD 24 321 48 721 31 427 57 652 31 820 57 951 33 693 64 056

Ostale izvaneuropske zemlje 27 529 52 559 38 248 69 590 58 996 94 720 82 321 132 284

2012.

205

18.4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata

dolasci noæenja dolasci

2009.

noæenja dolasci

2010.

noæenja dolasci

2011.

noæenja

Ukupno 633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125 767 366 1 245 669

Individualno 528 387 866 464 550 462 874 465 554 775 892 335 567 521 911 406

Kolektivni smještajni kapaciteti 518 163 836 429 538 713 840 463 540 342 851 377 549 842 852 636

Privatni smještajni kapaciteti 10 224 30 035 11 749 34 002 14 433 40 958 17 679 58 770

Domaæi turisti 164 080 241 034 156 094 230 870 154 150 243 142 144 159 215 961

Kolektivni smještajni kapaciteti 160 779 231 953 152 613 219 864 150 325 231 210 139 265 199 292

Privatni smještajni kapaciteti 3 301 9 081 3 481 11 006 3 825 11 932 4 894 16 669

Inozemni turisti 364 307 625 430 394 368 643 595 400 625 649 193 423 362 695 445

Kolektivni smještajni kapaciteti 357 384 604 476 386 100 620 599 390 017 620 167 410 577 653 344

Privatni smještajni kapaciteti 6 923 20 954 8 268 22 996 10 608 29 026 12 785 42 101

Organizirano 105 130 181 473 115 644 211 132 176 170 290 790 199 845 334 263

Kolektivni smještajni kapaciteti 105 054 181 198 115 580 210 861 175 912 290 058 198 990 332 738

Privatni smještajni kapaciteti 76 275 64 271 258 732 855 1 525

Domaæi turisti 20 590 50 982 21 158 53 686 25 752 55 928 32 669 65 845

Kolektivni smještajni kapaciteti 20 578 50 954 21 130 53 587 25 707 55 672 32 595 65 660

Privatni smještajni kapaciteti 12 28 28 99 45 256 74 185

Inozemni turisti 84 540 130 491 94 486 157 446 150 418 234 862 167 176 268 418

Kolektivni smještajni kapaciteti 84 476 130 244 94 450 157 274 150 205 234 386 166 395 267 078

Privatni smještajni kapaciteti 64 247 36 172 213 476 781 1 340

2012.

206

19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima

19. Komunalne djelatnosti

Javnavodovodna

mreža

stanje krajem 2012.

Naselja

Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)

Javnakanaliza-

cijska mreža

Javnatoplana

Javnavodovodna

mrežaNaselja

Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)

Javnakanaliza-

cijska mreža

Javnatoplana

Adamovec + - - Jesenovec + - -

Belovar + - - Ježdovec + - -

Blaguša + - - Kašina + - -

Botinec + + - Kašinska Sopnica + - -

Brebernica + - - Kuèilovina + + -

Brezovica + + - Kuæanec + + -

Budenec + - - Kupineèki Kraljevec + - -

Buzin + + - Lipnica - - -

Cerje + - - Luèko + + -

Demerje + + - Lužan + - -

Desprim + + - Mala Mlaka + + -

Dobrodol + + - Markovo Polje + + -

Donji Èehi + + - Moravèe + - -

Donji Dragonožec + - - Odra + + -

Donji Trpuci + - - Odranski Obrež + + -

Drenèec + - - Paruževina + - -

Drežnik Brezovièki + + - Planina Donja - - -

Dumovec + + - Planina Gornja + - -

Ðurðekovec + + - Popovec + + -

Gajec + - - Prekvršje + + -

Glavnica Donja + - - Prepuštovec + - -

Glavnica Gornja + - - Sesvete + + -

Glavnièica + - - Soblinec + - -

Goli Breg + - - Starjak + - -

Goranec + - - Strmec + + -

Gornji Èehi + + - Šašinovec + + -

Gornji Dragonožec + - - Šimunèevec + - -

Gornji Trpuci - - - Veliko Polje + + -

Granèari + + - Vuger Selo + - -

Havidiæ Selo + - - Vugrovec Donji + + -

Horvati + - - Vugrovec Gornji + - -

Hrašæe Turopoljsko + + - Vurnovec + - -

Hrvatski Leskovac + - - Zadvorsko + + -1)Hudi Bitek + + - Zagreb + + +

Ivanja Reka + + - Žerjavinec + - -

Izvor: Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja

1) Naselje Zagreb èini gotovo 90% stanovnika Grada Zagreba

207

19.2. Javni vodovod

Isporuèeno vode

UkupnoBroj pri-kljuèaka

RezervoariDužina

cjevovodau km

kuæan-stvima

gospo-darstvu

ostalim ko-risnicima

u tisuæama 3m

brojzapremina

3u tis. m

Ukupnodignuto

vode

Gubitaku mreži

19.3. Javna kanalizacija

KanalizacijskiprikljuèciUkupno

Dužina kanalizacijske mreže, u km

kolektoriostala kanaliz.

mreža

Broj uliènihslivnika

19.4. Opskrba grada toplinskom energijom

2009.2008.2007.2006. 2010.

2003. 2 136 24 106,5 71 803 127 626 52 374 75 252 48 196 23 306 3 750

2004. 2 164 29 106,6 73 376 122 201 49 768 72 433 46 711 21 148 4 574

2005. 2 185 29 108,9 74 056 118 057 48 170 69 887 45 633 19 535 4 719

2006. 2 203 30 109,3 77 533 117 220 51 143 66 077 45 512 19 366 1 199

2007. 2 264 33 112,1 77 615 115 954 50 067 65 887 46 232 18 287 1 368

2008. 2 328 23 106,7 78 822 114 082 47 376 63 078 44 408 17 274 1 396

2009. 2 341 28 112,6 79 601 112 628 47 107 61 883 44 560 16 105 1 218

2010. 2 343 28 112,6 80 234 112 891 52 416 60 475 44 635 14 468 1 372

2011. 2 349 29 116,5 80 742 113 549 53 888 59 661 44 698 13 667 1 296

2012. 2 358 30 116,7 81 742 113 289 53 435 59 854 43 901 14 652 1 301

2003. 1 504,5 190,7 1 313,8 60 753 45 197

2004. 1 520,2 193,4 1 326,8 61 550 45 497

2005. 1 533,4 195,9 1 337,5 62 482 45 830

2006. 1 564,8 197,3 1 367,5 63 826 45 900

2007. 1 601,0 205,0 1 396,0 65 375 46 800

2008. 1 631,0 205,0 1 426,0 68 023 47 580

2009. 1 648,0 213,0 1 435,0 69 007 50 000

2010. 1 798,0 213,0 1 585,0 69 007 50 000

2011. 1 818,0 223,0 1 595,0 69 017 54 500

2012. 1 835,0 223,0 1 612,0 69 480 55 000

Tehnološka para - ukupno, isporuèeno u tonama 440 038 436 396 483 056 436 713 439 492 421 442 423 592

Ogrjevna toplina - ukupno, isporuèeno u MWh 1 476 211 1 382 243 1 450 319 1 467 511 1 541 188 1 480 396 1 421 100

Grijanje stanova preko toplana i kotlovnica u

stambenim èetvrtima

- broj stanova 90 673 91 273 92 146 92 476 92 793 92 998 93 3892- površina stanova u m 4 958 610 4 988 700 5 038 332 5 060 119 5 079 093 5 094 071 5 116 191

- isporuèena ogrjevna toplina, u MWh 1 098 828 1 028 404 1 072 378 1 082 687 1 127 910 1 084 142 1 039 351

Izvor: HEP - Toplinarstvo d.o.o.

2011. 2012.

208

19.5. Elektrièna energija

Broj rasvjetnih mjesta naulicama i trgovima

PotrošenoDužina elek-

triènih vodovau km

19.6. Plin

Ukupno

Distributiv-na mreža

plinovoda,u km

kuæanstva

Distribucija plina

MWh

kuæan-stva

gospo-darstvo

javnarasvjeta

podz

emni

hka

bela

zraè

nih

Pro

izve

deno

el.

ene

rg.

u M

Wh

Bro

j po

troš

aæa

fluo

res-

cent

nih

natr

ijev

ih

refl

ekto

r

refl

ekto

rna

trij

poduzetništvo

Broj prikljuèenih potrošaèa plina Brojjavnih

rasvjetnihmjesta

2003. 4 943 4 597 1 786 701 897 292 1 416 025 78 152 352 126 312 69 534 14 572

2004. 4 978 4 619 1 967 756 964 986 1 467 993 83 282 358 843 312 69 900 14 610

2005. 4 992 4 811 1 753 874 989 275 1 551 762 85 428 365 537 312 70 200 14 640

2006. 5 071 4 815 1 745 411 1 064 925 1 671 999 87 985 374 134 312 95 000 14 686

2007. 5 316 4 820 1 975 521 1 002 752 1 773 012 86 904 383 584 312 115 000 14 704

2008. 5 477 4 821 1 945 680 986 827 1 774 537 85 586 385 013 312 120 000 14 710

2009. 5 490 3 684 1 963 068 1 022 805 1 793 267 97 199 408 891 312 121 100 14 721

2010. 5 584 3 672 2 432 016 1 041 659 1 781 478 88 172 414 150 312 122 250 14 750

2011. 4 993 3 658 2 455 031 1 024 869 1 767 275 84 923 416 075 328 122 500 14 785

2012. 4 994 3 648 2 333 638 1 016 819 1 700 151 85 663 417 664 338 123 000 14 810

u 000 m

2003. 2 225 384 082 233 361 150 721 172 195 163 488 8 707 189

2004. 2 412 374 562 235 558 139 004 182 915 173 805 9 110 231

2005. 2 553 400 601 252 123 148 478 193 808 183 788 10 020 232

2006. 2 701 383 635 237 468 146 167 205 758 194 632 11 126 239

2007. 2 773 366 080 227 949 138 131 219 289 206 748 12 541 239

2008. 2 868 396 781 249 502 147 279 231 291 219 307 11 984 239

2009. 2 893 410 455 268 321 142 134 243 492 231 160 12 332 239

2010. 2 904 427 467 267 510 159 957 248 393 235 925 12 468 247

2011. 2 929 392 793 249 189 143 604 253 626 232 182 21 444 239

u 000 000 kWh

2012. 2 945 3 510 2 251 1 259 255 588 234 126 21 462 239

3

Ukupno kuæanstva poduzetništvo

Od 1. sijeènja 2012. koristi se mjerna jedinica kWh, prema odredbama Pravilnika o organizaciji tržišta prirodnog plina(NN, 126/10., 128/11.) i Opæih uvjeta za opskbu prirodnim plinom (NN, 43/09.).

209

19.7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta

Parkovi1)

broj

Travnate1)površine

površina,2tis. m

površina,2tis. m

brojpovršina,

2tis. m

Botanièkivrtovi

brojpovršina,

2tis. m

Zoološki vrt Drvoredi1)

dužina,km

Javna djeèja1)igrališta

broj

2003. 52 670 8 857 2 72 1 70 156 3682004. 51 657 8 995 2 72 1 70 156 3802005. 44 573 9 126 2 72 1 70 159 4402006. 44 573 9 334 2 72 1 70 163 4422007. 44 573 9 839 2 72 1 70 164 4542008. 45 592 9 977 2 72 1 70 176 4672009. 45 592 10 108 2 72 1 70 180 5292010. 45 592 10 285 2 72 1 70 193 5702011. 45 592 10 285 2 72 1 70 200 5702012. 45 592 10 319 2 72 1 70 206 580

1) Podaci se odnose na površine koje održava "Zrinjevac" d.o.o.

1)19.8. Parkovi na gradskom podruèju

Površina2u m

Naziv parkaPovršina

2u mNaziv parka

Površina2u m

Naziv parka

stanje krajem 2012.

Park mladenaca 69 313 Park Dubec 13 000 Trg Dragutina Domjaniæa 5 620

Park V. Majera 45 593 OŠ Sesvete 12 600 Park Kapucinska - Pljevljanska 5 537

Ribnjak 41 709 Trg N. Š. Zrinskog 12 540 Moravèe 4 861

Cerje 29 926 Park Dubrava 12 166 Hercegovaèka 3 953

Krešimirov trg 23 057 Maruliæev trg 12 135 Starèeviæev trg 3 920

Park stara Trešnjevka 22 100 Rokov perivoj 10 878 Zeleni trg 3 915

Prisavlje - Boæarski dom 21 347 Park naselje Trnovèica 10 078 Avenija Vukovar 235 3 785

Kašina 20 626 Poljanice park 10 000 Domagojeva 17-19 3 618

Park Brezje 18 000 Park Mladosti 9 459 Bosanska 3 500

Tomislavov trg 17 755 Trg Francuske republike 9 006 Žerjavinec 3 473

Park ispred Mirogoja 16 131 Svaèiæev trg 8 605 Moslavaèki trg 3 421

Rapski park 16 024 Mažuraniæev trg 7 715 Joševski park 3 272

Vugrovec 15 646 Švarcova - Petrova - Rendiæeva 7 557 Trešnjevaèki trg 3 237

Maksimirska - Hondlova park 14 499 Jurjevska 6 957 Park Bartola Kašiæa 3 095

Strossmayerov trg 14 102 SŠC Sesvete 6 234 Jagiæeva 1 8841) Parkovi koje održava Zrinjevac d.o.o.

19.9. Tržnice

2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003. 2010.

Broj tržnica 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

2Površina u m - ukupno 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099

2Obraðena površina u m 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099

2Pokrivena površina u m 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648 38 648

Broj klupa (stolova) 4 092 4 128 4 076 2 823 4 105 4 105 4 116 4 116 4 116 4 116

2Površina klupa u m 8 184 8 256 8 152 8 138 8 210 8 210 8 232 8 232 8 232 8 232

Prodavaonice na tržnicama 626 626 626 584 584 584 584 584 584 584

2011. 2012.

210

19.10. Bazeni

2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003. 2010.

Broj bazena 14 17 17 17 17 16 16 16 16 16

2Površina bazena u m 6 698 8 297 8 297 8 297 8 297 8 247 8 247 8 247 8 247 8 247

Broj kupaèa u tisuæama 258 255 353 357 359 373 311 320 330 313

1) Od 2003. godine 2 bazena nisu u funkciji

2011.

1997. 25 323 900 832 064 359 825 149 306 7 15 48 2 21 2 17 2 8 112001. 28 360 015 859 113 363 081 152 526 6 20 52 2 22 2 18 2 8 112004. 28 406 305 860 383 387 952 166 408 14 7 47 2 22 2 20 1 10 102007. 28 393 071 883 620 390 762 171 533 24 3 48 2 22 2 20 1 10 102010. 28 398 311 907 658 399 927 178 162 19 1 40 2 22 2 22 3 13 72011. 28 398 709 912 914 401 504 179 622 19 1 40 2 22 2 22 3 13 72012. 28 394 009 917 314 401 804 181 022 20 1 41 2 22 2 22 1 13 7

19.11. Groblja

Groblja

površina, 2m

MrtvaèniceGroblja koja

su opskrbljenavodom

Grobljakoja imaju

kanalizaciju

broj

pod

park

om

pod

grob

nim

mje

stim

a

pod

staz

ama,

put

ovim

a

Gro

bna

mje

sta

s ra

shla

dnim

ure

ðaje

m

bez

rash

ladn

ih u

reða

ja

broj

oda

ra

Bro

j od

ara

u kr

emat

orij

u

Crk

ve

Kap

ele

javn

i vo

dovo

d

pum

pe

pove

zanu

s j

avno

mka

nali

zaci

jsko

m m

režo

m

pove

zanu

sa

sept

ièko

m j

amom

,ot

vore

nim

kan

alom

, ri

jeko

m

19.12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni

Broj groblja Površina, ha Broj grobovaPokopani od

osnivanja grobljaKremirani od

osnivanja groblja

1970. 2 92,1 51 533 246 307 ...1980. 2 99,1 74 379 293 978 ...1990. 3 118,6 91 362 345 379 ...2000. 3 126,8 108 682 404 947 35 0632005. 3 129,8 115 592 431 882 51 7382010. 3 131,8 119 974 460 330 72 0882011. 3 131,8 120 701 465 671 76 4322012. 3 131,8 121 450 471 118 80 884

Groblje Mirogoj otvoreno je 1. XI. 1876. godine, a prvi ukopani bio je pokojnik Miroslav Singer,Krematorij je otvoren 30. I. 1986. godine, a ukop u Gaju urni zapoèeo je 4. IV. 1986. godine.Gradsko groblje Miroševac otvoreno je 1953. godine.

2012.

211

Park prirodeMedvednica 8 439,00 1981. dio

Posebni rezervat-

Babji zub - Ponikve (dio PP Medvednica) 130,00 1963. dioBliznec - Šumarev Grob (dio PP Medvednica) 175,73 1963. dioGraèec - Lukovica - Rebar (dio PP Medvednica) 23,41 1963. dioMikuliæ potok - Vrabeèka gora (dio PP Medvednica) 90,93 1963. dioPušinjak - Goršèica (dio PP Medvednica) 186,79 1963. dioRauchova lugarnica - Desna Trnava (dio PP Medvednica) 101,01 1963. dioTusti vrh - Kremenjak (dio PP Medvednica) 20,00 1963. dio

Znaèajni krajobrazLipa na Medvednici (dio PP Medvednica) 262,69 1975. dioGoranec na obroncima Medvednice 477,45 1977. dioSavica 75,00 1991. dio

Spomenik prirode- geomorfološki -

Spilja Veternica (dio PP Medvednica) - 1979. dio- rijetki primjerak drveæa -

Javor - klen (Acer campestre), Cerje - 1964. -Spomenik parkovne arhitekture

- botanièki vrt -Botanièki vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta 2,49 1969. -Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta 4,70 1971. -

- park -Park u Jurjevskoj ulici 27 0,86 1948. -Mallinov park 3,11 1960. -Leustekov park 0,50 1963. -Park Maksimir 316,00 1964. -Park kralja Tomislava 3,50 1970. -Park u Jurjevskoj ulici 30 0,146 1970. -Park Zrinjevac 3,02 1970. -Park Ribnjak 5,00 1970. -Park Josipa Jurja Strossmayera 2,08 1970. -Park uz dvorac Junkoviæ 2,50 1971. -Vrt zgrade u Prilazu Gjure Deželiæa 0,01 1998. -Park kralja Petra Krešimira IV 2,40 2000. -Park kralja Petra Svaèiæa 0,69 2000. -Park Opatovina 0,85 2000. -Perivoj srpanjskih žrtava 2,10 2000. -

- pojedinaèno stablo -Obalni mamutovac (Sequoia sempervirens) - 1998. -na Paunovcu 7

3)

šumske vegetacije-

20.1. Zaštiæena prirodna podruèja

20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša

Naziv zaštiæenog podruèja

Kategorija/potkategorija

1)zaštite

Površina,ha

Godina proglašenjazaštiæenimpodruèjem

Nacionalnaekološka

2)mreža

1) Temeljem zakona o zaštiti prirode (NN, 70/05. i 139/08.)2) Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN, 109/07.)3) Ukupna površina Medvednice 17 938 ha

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode

212

3SO (µg/m ) 366 100,0 1,1 0,5 0 18,6 6,623Dim (µg/m ) 366 100,0 16 11 1 84 563NO (µg/m ) 366 100,0 50 48 6 171 922

3O (µg/m ) 347 94,8 36 29 6 108 9133PM (µg/m ) 365 99,7 32 26 2 139 9010

3Pb u PM (µg/m ) 358 97,8 0,008 0,006 0,001 0,058 0,029103Mn u PM (µg/m ) 358 97,8 0,008 0,007 0,002 0,032 0,01610

3Cd u PM (ng/m ) 358 97,8 0,252 0,184 0,026 1,443 1,036103As u PM (ng/m ) 358 97,8 0,689 0,407 0,084 5,521 2,927103Ni u PM (ng/m ) 358 97,8 1,282 1,197 0 4,306 3,624103Cu u PM (µg/m ) 358 97,8 0,019 0,017 0,006 0,088 0,042103Fe u PM (µg/m ) 358 97,8 0,473 0,437 0,106 1,447 0,943103Zn u PM (µg/m ) 358 97,8 0,029 0,024 0,007 0,120 0,09110

3NH (µg/m ) 366 100,0 7,2 5,9 0,6 31,4 20,033PM (µg/m ) 361 98,6 21 15 4 108 682,5

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

Dim

Oneèišæenje

SO

2

NO

2

O3

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

NH

3

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 12 100,0 72 1362As u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,43 0,862Pb u UTT (µg/m d) 12 100,0 4,97 7,732Cd u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,66 6,782Ni u UTT (µg/m d) 12 100,0 2,33 3,652Tl u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,014 0,023

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

2

2

2

PM

2,5

213

3SO (µg/m ) 366 100,0 5,7 5,1 0 25,3 14,823Dim (µg/m ) 366 100,0 5 4 1 22 163NO (µg/m ) 366 100,0 36 34 2 107 792

3O (µg/m ) 366 100,0 43 40 1 186 13533CO (mg/m ) 366 100,0 0,5 0,4 0,2 2,1 1,3

3PM (µg/m ) 366 100,0 27 22 4 143 89103Pb u PM (µg/m ) 364 99,5 0,007 0,004 0,001 0,056 0,026103Mn u PM (µg/m ) 364 99,5 0,005 0,005 0,001 0,072 0,01310

3Cd u PM (ng/m ) 364 99,5 0,177 0,133 0,020 0,985 0,741103As u PM (ng/m ) 364 99,5 0,518 0,305 0,064 3,839 2,303103Ni u PM (ng/m ) 364 99,5 0,895 0,766 0 8,050 3,552103Cu u PM (µg/m ) 364 99,5 0,014 0,010 0,002 0,314 0,058103Fe u PM (µg/m ) 364 99,5 0,279 0,249 0,066 0,877 0,620103Zn u PM (µg/m ) 364 99,5 0,021 0,016 0,005 0,308 0,06210

3Sulfati u PM (µg/m ) 364 99,5 3,15 2,12 0,43 20,45 12,47103Nitrati u PM (µg/m ) 364 99,5 2,60 1,38 0,01 17,82 10,96103Kloridi u PM (µg/m ) 364 99,5 0,14 0,07 0 2,25 0,7910

3BaP u PM (ng/m ) 364 99,5 1,039 0,201 0,004 12,171 6,608103Flu u PM (ng/m ) 364 99,5 0,803 0,104 n.d. 21,303 4,532103Pir u PM (ng/m ) 364 99,5 0,696 0,062 0,001 25,573 3,66410

3BbF u PM (ng/m ) 364 99,5 1,264 0,215 0,005 13,709 7,517103BkF u PM (ng/m ) 364 99,5 0,592 0,104 0,002 5,807 3,72510

3DahA u PM (ng/m ) 364 99,5 0,107 0,058 n.d. 0,802 0,460103BghiP PM (ng/m ) 364 99,5 1,654 0,381 0,014 14,440 10,59810

3Ind u PM (ng/m ) 364 99,5 1,136 0,280 0,009 11,736 6,778103PM (µg/m ) 366 100,0 21 14 2 121 792,5

20.5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti1) u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

20.6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na1) Ksaverskoj cesti u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 12 100,0 68 1282As u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,53 1,092Pb u UTT (µg/m d) 12 100,0 2,64 5,862Cd u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,10 0,372Ni u UTT (µg/m d) 12 100,0 4,78 30,452Tl u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,012 0,035

214

1)20.7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti u 2012.

Dim

Oneèišæenje

SO

2

NO

2

O3

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

PM

2,5

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

20.8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici1) u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

20.9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na1) Pešæenici u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

Sul

fati

u P

M10

BaP

u P

M10

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

3SO (µg/m ) 366 100,0 1,1 0,6 0 36,9 6,523Dim (µg/m ) 364 99,5 6 5 1 50 193NO (µg/m ) 366 100,0 31 28 8 87 702

3O (µg/m ) 337 92,1 44 38 8 164 10833PM (µg/m ) 358 97,8 26 20 1 202 8010

3Pb u PM (µg/m ) 366 100,0 0,009 0,007 0,001 0,064 0,032103Mn u PM (µg/m ) 366 100,0 0,006 0,005 0,002 0,021 0,01310

3Cd u PM (ng/m ) 366 100,0 0,262 0,189 0,029 1,686 0,999103As u PM (ng/m ) 366 100,0 0,632 0,389 0,089 5,387 2,977103Ni u PM (ng/m ) 366 100,0 1,189 1,038 0 6,111 3,475103Cu u PM (µg/m ) 366 100,0 0,012 0,010 0,002 0,049 0,032103Fe u PM (µg/m ) 366 100,0 0,295 0,262 0,082 1,233 0,704103Zn u PM (µg/m ) 366 100,0 0,026 0,019 0,005 0,241 0,09410

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 12 100,0 57 942As u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,41 0,862Pb u UTT (µg/m d) 12 100,0 3,17 5,712Cd u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,66 7,112Ni u UTT (µg/m d) 12 100,0 2,13 3,402Tl u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,015 0,034

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

215

3SO (µg/m ) 348 95,1 1,4 0,5 0 17,2 11,32

3Dim (µg/m ) 347 94,8 19 15 1 91 64

3NO (µg/m ) 366 100,0 44 43 7 122 852

3O3 (µg/m ) 352 96,2 31 29 0 97 91

3PM (µg/m ) 363 99,2 35 26 1 180 13810

3Pb u PM (µg/m ) 362 98,9 0,011 0,007 0,001 0,081 0,04810

3Mn u PM (µg/m ) 362 98,9 0,009 0,008 0,002 0,057 0,02010

3Cd u PM (ng/m ) 362 98,9 0,336 0,219 0,025 4,207 1,72410

3As u PM (ng/m ) 362 98,9 0,859 0,486 0,065 7,723 4,63310

3Ni u PM (ng/m ) 362 98,9 1,819 1,440 0 14,044 5,69610

3Cu u PM (µg/m ) 362 98,9 0,019 0,016 0,003 0,282 0,05510

3Fe u PM (µg/m ) 362 98,9 0,467 0,415 0,101 3,245 0,94210

3Zn u PM1 (µg/m ) 362 98,9 0,041 0,030 0,004 0,482 0,14610

NH (µg/m3) 350 95,6 7,2 6,2 0,1 51,8 17,03

1)20.10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici u 2012.

Oneèišæenje

20.11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u1) Prilazu baruna Filipoviæa u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

20.12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012. - sumarni rezultati1)

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

Dim

SO

2

NO

2

O3

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

NH

3

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 12 100,0 68 1142As u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,45 0,942Pb u UTT (µg/m d) 12 100,0 4,50 10,172Cd u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,48 4,852Ni u UTT (µg/m d) 11 91,7 2,57 3,872Tl u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,016 0,032

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

216

20.13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u u 2012.

Prilazu baruna Filipoviæa1)

Oneèišæenje

1)20.14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

20.15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u1) Sigetu u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

Dim

SO

2

NO

2

O3

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

NH

3

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

3SO (µg/m ) 361 98,6 1,2 0,6 0 17,7 6,423Dim (µg/m ) 365 99,7 20 17 1 99 493NO (µg/m ) 366 100,0 42 39 9 108 762

3O (µg/m ) 348 95,1 42 37 0 151 10933PM (µg/m ) 366 100,0 39 30 7 201 12010

3Pb u PM (µg/m ) 366 100,0 0,009 0,006 0,001 0,044 0,034103Mn u PM (µg/m ) 366 100,0 0,008 0,007 0,002 0,023 0,01710

3Cd u PM (ng/m ) 366 100,0 0,262 0,183 0,026 1,516 0,947103As u PM (ng/m ) 366 100,0 0,639 0,414 0,086 5,248 3,002103Ni u PM (ng/m ) 366 100,0 1,304 1,204 0 4,910 3,493103Cu u PM (µg/m ) 366 100,0 0,021 0,019 0,004 0,086 0,045103Fe u PM (µg/m ) 366 100,0 0,551 0,518 0,150 1,939 1,144103Zn u PM (µg/m ) 366 100,0 0,034 0,028 0,006 0,143 0,11010

PM (µg/m3) 361 98,6 30 20 3 182 992,5

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 12 100,0 75 1562As u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,40 0,782Pb u UTT (µg/m d) 12 100,0 3,20 5,632Cd u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,35 3,222Ni u UTT (µg/m d) 12 100,0 2,32 4,912Tl u UTT (µg/m d) 12 100,0 0,014 0,030

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

217

1)20.16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012.

Oneèišæenje

20.17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu1) u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C50 Cm CM C98

20.18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u1) Susedgradu u 2012. - sumarni rezultati

NOneèišæenje OP(%) C C GV>CM

Dim

SO

2

NO

2

O3

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

3SO (µg/m ) 354 96,7 1,4 0,8 0 11,7 8,023Dim (µg/m ) 353 96,4 16 13 1 81 48

3PM (µg/m ) 354 96,7 35 30 2 147 108103Pb u PM (µg/m ) 354 96,7 0,010 0,007 0,002 0,088 0,036103Mn u PM (µg/m ) 354 96,7 0,010 0,009 0,003 0,057 0,02210

3Cd u PM (ng/m ) 354 96,7 0,329 0,225 0,0038 7,426 1,318103As u PM (ng/m ) 354 96,7 0,739 0,515 0,139 4,755 2,711103Ni u PM (ng/m ) 354 96,7 1,567 1,376 0 4,809 4,067103Cu u PM (µg/m ) 354 96,7 0,020 0,017 0,007 0,127 0,047103Fe u PM (µg/m ) 354 96,7 0,554 0,498 0,198 1,613 1,210103Zn u PM (µg/m ) 354 96,7 0,062 0,046 0,013 0,534 0,21610

2Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m d) 11 91,7 109 2242As u UTT (µg/m d) 11 91,7 0,58 0,992Pb u UTT (µg/m d) 11 91,7 14,84 36,182Cd u UTT (µg/m d) 11 91,7 0,36 1,882Ni u UTT (µg/m d) 11 91,7 5,35 17,042Tl u UTT (µg/m d) 11 91,7 0,022 0,049

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)

PM

2,5

218

Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. - 20.19.

N - broj rezultata

OP (%) - obuhvat podataka

C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje

C - medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe50C - najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdobljuMC - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdobljumC - koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže98GV- graniène vrijednosti

1)20.19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.

Oneèišæenje

Dim

SO

2

PM

10

Pb

u P

M10

Mn

u P

M10

Cd

u P

M10

As

u P

M10

Ni

u P

M10

UT

T

As

u U

TT

Pb

u U

TT

Cd

u U

TT

Ni

u U

TT

Tl

u U

TT

I kategorija C<GV

II kategorija C GV>

1) Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19

Izvor: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

219

20.20. Opskrba industrije vodom

Opskrba vodom

ukupno

3u tisuæama m

iz vlastitih vodozahvata

iz podzemnih vodai izvora

iz vodotoka iakumulacijskih jezera

Iz javnog vodovodai drugih sistema

20.21. Korištenje vode u industriji

Za tehnološki procesukupno

3u tisuæama m

ukupno za proizvodnju za hlaðenje

Za sanitarnepotrebe

Za ostalenamjene

2003. 94 601 11 039 74 420 9 142

2004. 80 393 10 240 62 221 7 932

2005. 74 498 6 313 60 806 7 379

2006. 69 253 5 687 60 061 3 505

2007. 78 868 6 947 67 955 4 966

2008. 76 659 5 832 66 764 4 063

2009. 66 250 1 653 60 551 4 046

2010. 76 012 4 505 68 480 3 027

2011. 100 101 3 924 93 496 2 681

2012. 99 064 3 104 93 395 2 565

2003. 153 265 150 030 11 675 138 355 2 000 1 235

2004. 146 859 144 066 11 249 132 817 1 896 897

2005. 125 028 122 430 8 809 113 621 1 595 1 003

2006. 125 100 123 508 5 607 117 901 1 144 448

2007. 135 825 134 126 7 019 127 107 1 216 483

2008. 127 179 125 742 5 363 120 379 1 150 287

2009. 123 333 121 935 10 681 111 254 1 050 348

2010. 126 154 124 881 5 008 119 873 929 344

2011. 100 071 98 985 4 518 94 467 794 292

2012. 99 025 97 918 4 078 93 840 717 390

220

2003. 79 603 45 014 34 589 - 79 603 79 603 -

2004. 97 096 43 521 30 320 23 255 97 096 - 97 096

2005. 126 998 42 658 26 499 57 841 126 998 - 126 998

2006. 108 390 42 639 25 276 40 475 108 390 - 108 390

2007. 104 864 43 168 23 809 37 887 104 864 - 104 864

2008. 103 238 40 178 21 981 41 079 103 238 - 103 238

2009. 135 744 40 929 20 137 74 678 135 744 - 135 744

2010. 181 000 41 287 18 518 121 195 181 000 - 181 000

2011. 174 320 40 684 16 914 116 722 174 320 - 174 320

2012. 168 922 41 283 15 301 112 338 168 922 - 168 922

1)

20.22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije

proèišæene

Ukupno

3u tisuæama m

malozagaðene izagaðene

20.23. Otpadne kanalizacijske vode

Ukupno

3u tisuæama m

mehanièkikemijskobiološkimnaèinom

U javnukanalizaciju

U zemlju,u vodotoke i

akumulacijskajezera

iz kuæanstvaiz gospo-darstva

iz oborina

Otpadne vode Ispuštanje otpadnih voda u kanalizaciju

ne-proèišæene

vode

proèišæenevode

ukupno

2003. 89 044 81 458 5 330 2 256 12 576 76 468

2004. 75 437 70 102 3 792 1 543 12 138 63 299

2005. 71 668 68 160 1 864 1 644 9 850 61 818

2006. 66 523 64 085 1 295 1 143 5 636 60 887

2007. 76 543 73 997 1 319 1 227 6 456 70 087

2008. 73 859 69 878 - 3 981 6 520 67 339

2009. 63 534 60 685 - 2 849 6 145 57 389

2010. 73 275 70 260 - 3 015 4 493 68 782

2011. 97 318 94 906 38 2 374 3 846 93 472

2012. 96 831 94 626 54 2 151 3 766 93 065

1) Pušten u rad ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.

221

Postavljeni spremnici - ukupno 6 057 5 804 5 572 5 917 5 980 9 973 11 388 11 400 11 790 10 272

od toga:

za staklo (zeleni spremnici) 2 040 2 002 1 965 1 979 1 980 3 883 4 662 4 646 4 931 3 310

za papir (plavi spremnici) 2 100 1 990 1 919 2 038 2 002 5 775 6 490 6 467 6 322 6 323

za baterije (crveni spremnici) 362 371 325 381 337 12 11 8 9 11

za otpadna ulja 80 - - - - 66 - - - -

za PET ambalažni otpad (žuti spremnici) 928 939 987 1 381 1 523 203 212 275 526 622

za metalni ambalažni otpad (sivi spremnici) 547 502 376 138 138 34 13 4 2 6

Postavljene bioposude - ukupno 6 430 2 022 2 022 982 977 302 255 214 182 187

od toga:

kuæanstva 6 420 2 012 2 012 965 975 253 215 186 166 ...

Hotel Westin 10 10 10 12 15 49 40 28 14 ...

Hotel Sheraton - - - 5 5 - - - 3 ...

Reciklažna dvorišta (oporabišta) 7 7 6 6 5 2 440 2 277 2 347 2 421 2 235

Odvojeno sakupljeno otpada - sveukupno - - - - - 12 715 13 921 13 962 14 393 12 694

Posjetitelji na reciklažnim dvorištima 240 000 144 655 79 469 90 211 80 841 - - - - -

Ukupno odloženi otpad 387 927 394 628 398 829 433 125 462 634

Glomazni otpad 62 513 48 779 40 292 36 685 24 712

Miješani komunalni otpad 292 497 321 475 303 460 271 356 272 532

Otpad s tržnica 3 170 5 358 3 916 3 021 3 102

Ostaci od èišæenja ulica 9 097 5 719 5 575 4 125 3 715

Neopasni/inertni otpad 9 119 5 097 6 397 9 550 7 333

Komunalni otpad koji nije specificiran nadrugi naèin - otpad s divljih deponija 11 531 8 200 5 837 6 290 6 906

Èisti iskop + interni materijal za prekrivku ... ... 33 352 102 098 144 334

20.24. Odloženi otpad po vrstama

2009.2008.Vrsta otpada

Kolièine, u tonama

20.25. Primarna reciklaža

2005.2004.2003.2002.

Broj Sakupljeno otpada, t

2001. 2005.2004.2003.2002.2001.

Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.Podružnice Èistoæa i ZGOS

Izvor: Èistoæa d.o.o.Sektor razvoja zaštite okoliša i AOP-a

2010. 2011. 2012.

222

20.26. Primarna reciklaža u 2012.

Vrsta otpada Mjesto nastanka Kolièina u t Vrsta otpada Mjesto nastanka Kolièina u t

Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.Podružnice: Èistoæa, ZGOS, Zrinjevac

i Zagrebaèke ceste

PET ambalaža - ukupno 343,28

Tvrtke 3,81

Trgovine 339,46

Ostala plastika - ukupno 176,85

Graðani 176,85

Ambalažno staklo - ukupno 1 807,20

Reciklažna dvorišta 32,32

Trgovine 908,66

Spremnici 775,26

Tvrtke 90,96

MET/AL ambalaža - ukupno 19,00

Trgovine 19,00

PE folija - ukupno 33,33

Reciklažna dvorišta 20,82

Tvrtke 12,52

Stiropor - ukupno 4,97

Reciklažna dvorišta 3,95

Tvrtke 1,02

Ambalažni karton - ukupno 2 162,68

Reciklažna dvorišta 149,81

Tvrtke 994,35

Ostalo 1 018,53

Papir - ukupno 1 610,01

Reciklažna dvorišta 37,77

Tvrtke 4,97

Spremnici 1 567,2

Odbaèena opasna elektrooprema - ukupno 123,07

Reciklažna dvorišta 123,07

Odbaèena elektrooprema - ukupno 103,61

Reciklažna dvorišta 103,61

Baterije - ukupno 1,46

Reciklažna dvorišta 1,46

Drvo - ukupno 568,65

Reciklažna dvorišta 547,35

Tvrtke 0,00

Glomazni otpad i divlja odlagališta 21,30

Gume - ukupno 138,91

Reciklažna dvorišta 20,26

Tvrtke 32,92

Glomazni otpad i divlja odlagališta 85,74

Biorazgradivi otpad - ukupno 18 227,64

Graðevinski otpad i otpad od rušenja - ukupno

Otpadni metali - ukupno 0,42

Ostali odvojeno skupljeni otpad 17,22

Reciklažna dvorišta 17,22

objekata 94 239,94

223

20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima

Mjerne postaje buke u gradu Godina

Ekvivalentnarazina buke -

danju dBaGrupa

Jadranska avenija 1980. 57 6

Kaèiæeva ulica 36 1980. 71 9

Klaiæeva ulica 1980. 74 9

Masarykova ulica (Miškecov prolaz) 1980. 72 9

Podsused 1980. 68 8

Trg maršala Tita (s južne strane kazališta) 1980. 71 9

Ulica Baruna Trenka 1980. 69 8

Ulica kneza Branimira 1980. 75 9

Grižanska ulica 41 1981. 67 8

Medvešèak, Svibovec stube 1981. 69 8

Teslina ulica 8 1981. 71 9

Vlaška ulica 70 B 1981. 72 9

Ulica Andrije Hebranga 1981. 75 9

Aleja Dubrava 1981. 75 9

Ulica kralja Zvonimira 1981. 73 9

Jadranska avenija Lanište 1986. 72 9

Ilica broj 197 1986. 72 9

Maksimirska ulica 1986. 72 9

B. Magovca 16 1987. 61 7

Blato (sjeverozapadni rub naselja) 1987. 53 5

Gajnice 1987. 68 8

Klara (nova stanica) 1987. 64 7

Savska Opatovina 1987. 53 5

Zaprešiæ Mickovo (35 m od željeznièke pruge) 1987. 63 7

Antunovac 1 1988. 69 8

Èaniæeva ulica 10 1988. 68 8

Ilica 169 1988. 76 10

Ilica 197 1988. 72 9

Ilica 228 1988. 80 10

Meðimurska ulica 1988. 63 7

Prilaz baruna Filipoviæa 1988. 67 8

224

20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima (nastavak)

Mjerne postaje buke u gradu Godina

Ekvivalentnarazina buke -

danju dBaGrupa

Prilaz baruna Filipoviæa 6 1988. 65 8

Prilaz baruna Filipoviæa 24 1988. 67 8

Prilaz baruna Filipoviæa 39 1988. 71 9

Prilaz baruna Filipoviæa 42 1988. 69 8

Reljkoviæeva ulica 1988. 69 8

Slovenska ulica 7 1988. 69 8

Vodovodna ulica 4 1988. 68 8

Vodovodna ulica 15 1988. 63 7

Avenija Hrvatske bratske zajednice 1989. 63 7

Kranjèeviæeva ulica 24 1990. 69 8

Petrova ulica 60 1990. 71 9

- Izmjerena razina buke ne mijenja se tokom 19 sati u danu (od 5 sati do 24)- Najmanja razina buke je izmeðu 2 i 3 sata noæu

225

1938./39. 39 14 329 ... 1 083

1951./52. 67 24 927 ... 1 621

1955./56. 63 25 043 10 698 1 574

1960./61. 70 27 995 11 975 1 625

1965./66. 80 35 901 16 526 1 348

1970./71. 86 36 436 17 490 2 2011)1975./76. 154 39 372 19 533 2 368

1980./81. 73 38 527 19 325 3 251

1985./86. 86 45 576 22 164 3 394

1990./91. 53 51 026 25 440 3 445

1995./96. 80 51 163 25 705 3 657

2000./01. 87 43 465 21 762 3 944

2005./06. 97 38 933 19 503 3 945

2006./07. 98 38 430 19 407 4 003

2007./08. 98 37 978 19 031 3 888

2008./09. 98 37 906 19 205 3 935

2009./10. 97 37 618 19 054 4 189

2010./11. 98 37 707 19 111 4 150

2011./12. 100 39 002 19 660 4 213

1938./39. 37 16 815 ... 520

1945./46. 38 17 431 9 011 510

1951./52. 54 30 448 ... 734

1955./56. 66 37 157 18 392 1 208

1960./61. 95 53 753 26 394 2 043

1965./66. 95 55 671 27 194 2 285

1970./71. 96 53 512 26 346 2 648

1975./76. 143 66 129 32 533 3 134

1980./81. 141 73 979 36 112 3 719

1985./86. 181 96 466 47 425 4 629

1990./91. 182 95 961 46 759 4 872

1995./96. 122 70 889 34 475 3 871

2000./01. 124 64 080 31 145 3 918

2005./06. 128 63 525 30 865 4 367

2006./07. 128 62 828 30 625 4 427

2007./08. 126 60 877 29 537 4 492

2008./09. 126 59 973 29 202 4 636

2009./10. 126 58 384 28 483 4 662

2010./11. 125 57 090 27 655 4 627

2011./12. 125 55 755 27 141 4 614

21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole

21. Obrazovanje

ŠkoleUkupno uèenice

UèeniciUèitelji

- kraj školske godine

21.2. Srednje obrazovanje - redovite škole

ŠkoleUkupno uèenice

UèeniciNastavnici

- kraj školske godine

1) Godina u kojoj je izvršena jedna od reformi srednjeg obrazovanja

226

osnovne škole srednje škole visoka uèilišta

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

70 000

80 000

Bro

j up

isan

ih u

èeni

ka/s

tude

nata

Osnovno, srednje i visoko obrazovanje,

poèetak školske godine 2011./2012.

uèenice/studentice ukupno

1939./40. 6 886 1 792 ... ... 380

1945./46. 8 630 2 913 168 ... 302

1950./51. 15 679 5 273 2 981 ... 540

1955./56. 15 506 5 274 14 127 3 125 687

1960./61. 26 616 9 083 26 908 4 329 981

1965./66. 27 984 11 483 46 087 10 318 1 668

1970./71. 39 212 16 772 68 863 19 448 1 847

1975./76. 46 884 19 697 99 204 32 132 2 003

1980./81. 38 071 18 475 137 304 48 934 3 192

1985./86. 32 268 15 065 184 644 70 421 3 344

1990./91. 44 397 21 725 216 975 86 436 4 176

1995./96. 53 149 25 104 244 281 100 902 3 986

2000./01. 55 683 27 653 285 052 122 429 4 419

2005./06. 64 366 33 881 331 480 148 354 5 220

2006./07. 66 700 34 907 341 672 154 035 4 547

2007./08. 67 304 35 743 352 396 159 958 4 651

2008./09. 60 892 32 391 365 611 167 525 5 017

2009./10. 65 064 35 909 381 368 176 436 5 061

2010./11. 67 675 38 204 396 173 185 427 5 222

2011./12. 70 295 39 497 414 642 196 045 8 373

2012./13. ... ... 432 369 206 204 8 562

21.3. Visoko obrazovanje

Studenti

Ukupno studentice

Diplomirani studentiod 1946. do 2012. (kumulativno)

Ukupno studentice

Nastavnici

227

OSNOVNE ŠKOLE - ukupno

2002./03. 138 2 688 64 300 31 270 4 296 3 591

2003./04. 139 2 709 64 623 31 354 4 428 3 733

2004./05. 140 2 753 65 055 31 751 4 589 3 869

2005./06. 140 2 743 64 229 31 132 4 656 3 983

2006./07. 140 2 764 63 534 30 879 4 747 4 069

2007./08. 138 2 735 61 573 29 781 4 815 4 124

2008./09. 137 2 763 60 630 29 427 4 955 4 256

2009./10. 137 2 736 59 013 28 689 4 986 4 302

2010./11. 135 2 677 57 713 27 849 4 958 4 270

2011./12. 138 2 649 56 352 27 322 4 858 4 163

Osnovne škole - redovite

2002./03. 126 2 589 63 605 30 993 4 066 3 405

2003./04. 127 2 608 63 931 31 076 4 201 3 551

2004./05. 128 2 648 64 321 31 477 4 313 3 641

2005./06. 128 2 639 63 525 30 865 4 367 3 735

2006./07. 128 2 658 62 828 30 625 4 427 3 791

2007./08. 126 2 629 60 877 29 537 4 492 3 843

2008./09. 126 2 658 59 973 29 202 4 636 3 979

2009./10. 126 2 633 58 384 28 483 4 662 4 025

2010./11. 125 2 576 57 090 27 655 4 627 3 983

2011./12. 125 2 545 55 755 27 141 4 614 3 964

21.4. Osnovno obrazovanje

UkupnoŠkole

Razredniodjeli

Uèenici

uèenice

Uèitelji - nastavnici

Ukupno žene

kraj školske godine

228

21.4. Osnovno obrazovanje (nastavak)

UkupnoŠkole

Razredniodjeli

Uèenici

uèenice

Uèitelji - nastavnici

Ukupno žene

kraj školske godine

Škole za djecu i mladež s teskoæama u razvoju

2002./03. 12 99 695 277 230 186

2003./04. 12 101 692 278 227 182

2004./05. 12 105 734 274 276 228

2005./06. 12 104 704 267 289 248

2006./07. 12 106 706 254 320 278

2007./08. 12 106 696 244 323 281

2008./09. 11 105 657 225 319 277

2009./10. 11 103 629 206 324 277

2010./11. 10 101 623 194 331 287

2011./12. 13 104 597 181 244 199

POSEBNO OSNOVNO OBRAZOVANJE

Osnovne umjetnièke škole - ukupno

2002./03. 12 - 3 431 2 204 448 317

2003./04. 12 - 3 656 2 288 443 317

2004./05. 11 - 3 703 2 421 441 317

2005./06. 11 - 3 693 2 396 453 321

2006./07. 11 - 3 775 2 435 455 329

2007./08. 11 - 3 833 2 458 497 347

2008./09. 11 - 3 908 2 507 481 347

2009./10. 11 - 3 984 2 574 506 354

2010./11. 11 - 4 006 2 554 515 345

2011./12. 12 - 4 095 2 652 515 356

Osnovne škole - obrazovanje odraslih

2002./03. 1 10 243 32 9 6

2003./04. 1 14 151 56 8 5

2004./05. 1 17 204 63 7 5

2005./06. 1 13 169 57 7 5

2006./07. 1 11 101 27 6 4

2007./08. 1 6 99 30 5 3

2008./09. 1 5 91 31 5 3

2009./10. 1 10 103 37 5 3

2010./11. 1 9 95 27 5 3

2011./12. 2 12 160 47 19 10

229

21.5. Srednje obrazovanje

UkupnoŠkole

Razredniodjeli

Uèenici

uèenice

Nastavnici

Ukupno žene

kraj školske godine

SREDNJE ŠKOLE - ukupno

2007./08. 102 1 476 38 594 19 310 3 996 2 798

2008./09. 102 1 489 38 482 19 472 4 041 2 814

2009./10. 101 1 494 38 179 19 306 4 295 2 973

2010./11. 102 1 494 38 257 19 367 4 254 2 944

2011./12. 104 1 517 39 605 19 925 4 315 2 993

Srednje škole - redovite

2007./08. 98 1 401 37 978 19 031 3 888 2 719

2008./09. 98 1 414 37 906 19 205 3 935 2 738

2009./10. 97 1 419 37 618 19 054 4 189 2 896

2010./11. 98 1 420 37 707 19 111 4 150 2 868

2011./12. 100 1 443 39 002 19 660 4 213 2 918

Gimnazije

2007./08. 34 524 14 618 8 765 1 171 923

2008./09. 34 533 14 823 8 887 1 197 937

2009./10. 33 532 14 761 8 795 1 287 999

2010./11. 34 544 15 048 8 946 1 290 1 004

2011./12. 34 552 15 618 9 164 1 292 1 011

Tehnièke i srodne škole

2007./08. 37 624 16 458 7 416 1 594 1 081

2008./09. 37 634 16 424 7 392 1 595 1 075

2009./10. 37 638 16 114 7 331 1 674 1 142

2010./11. 38 630 16 109 7 287 1 673 1 138

2011./12. 39 648 16 564 7 450 1 783 1 193

Industrijske i obrtnièke škole

2007./08. 17 231 5 451 1 816 707 409

2008./09. 17 225 5 185 1 875 719 415

2009./10. 17 225 5 182 1 843 733 422

2010./11. 16 222 4 970 1 793 678 396

2011./12. 16 218 5 141 1 900 652 392

230

21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)

UkupnoŠkole

Razredniodjeli

Uèenici

uèenice

Nastavnici

Ukupno žene

kraj školske godine

Srednje umjetnièke - ukupno

2007./08. 10 22 1 451 1 034 416 306

2008./09. 10 22 1 474 1 051 424 311

2009./10. 10 24 1 561 1 085 495 333

2010./11. 10 24 1 580 1 085 509 330

2011./12. 11 25 1 679 1 146 486 322

Glazbene škole

2007./08. 6 - 661 397 282 209

2008./09. 6 - 706 427 281 209

2009./10. 6 - 789 466 336 222

2010./11. 6 - 653 494 351 220

2011./12. 7 - 817 463 330 220

Baletne škole

2007./08. 2 - 135 125 47 35

2008./09. 2 - 131 127 46 34

2009./10. 2 - 124 117 67 48

2010./11. 2 - 144 138 67 48

2011./12. 2 - 158 151 63 46

Likovna umjetnost i dizajn

2007./08. 2 22 655 512 87 62

2008./09. 2 22 637 497 97 68

2009./10. 2 24 648 502 92 63

2010./11. 2 24 653 494 91 62

2011./12. 2 25 704 532 93 56

Srednje škole za mladež s teškoæama u razvoju

2007./08. 4 75 616 279 108 79

2008./09. 4 75 576 267 106 76

2009./10. 4 75 561 252 106 77

2010./11. 4 74 550 256 104 76

2011./12. 4 74 603 265 102 75

231

21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)

UkupnoŠkole

Razredniodjeli

Uèenici

uèenice

Nastavnici

Ukupno žene

kraj školske godine

SREDNJE ŠKOLE - OBRAZOVANJE ODRASLIH ukupno

2007./08. 14 144 2 816 1 333 265 144

2008./09. 12 113 2 733 1 457 270 159

2009./10. 10 88 1 967 976 369 203

2010./11. 11 96 2 167 1 043 368 199

2011./12. 11 92 1 937 1 105 377 211

Tehnièke i srodne škole - obrazovanje odraslih

2007./08. 13 140 2 775 1 333 246 140

2008./09. 12 113 2 733 1 457 270 159

2009./10. 10 88 1 967 976 369 203

2010./11. 11 96 2 167 1 043 368 199

2011./12. 11 92 1 937 1 105 377 211

Industrijske i obrtnièke škole - obrazovanje odraslih

2007./08. 1 4 41 - 19 4

2008./09. - - - - - -

2009./10. - - - - - -

2010./11. - - - - - -

2011./12. - - - - - -

232

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

broj

uče

nika

2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012.

Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole

ukupno - srednje škole

gimnazije

tehničke i srodne

industrijske i obrtničke

21. 6 . Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole

2008./09.2007./08. 2009./10.

kraj školske godine

21. 7. Učenici gimnazije koji su položili maturu

2009./2010.

kraj školske godine

2008./2009.

ukupno učenice

2007./2008.

ukupno učeniceukupno učeniceukupno učeniceukupno učenice

Redovite školeOsnovne škole 7 440 7 639 7 734 8 134 7 731Srednje škole 8 766 9 324 9 118 8 852 9 121

Gimnazije 3 438 3 696 3 638 3 520 3 589Tehničke škole 3 613 3 879 3 814 3 838 3 667Industrijske i obrtničke škole 1 448 1 469 1 393 1 246 1 406Umjetničke škole

Glazbene škole 75 89 102 86 105Baletne škole 20 22 22 21 18Likovna umjetnost i dizajn 172 169 149 141 158

Škole za djecu i mladež s teškoćama u razvojuOsnovne škole 100 94 84 107 87Srednje škole 186 170 163 134 178Škole za obrazovanje odraslihOsnovne škole 17 18 47 18 147Srednje škole 1 042 876 563 646 900Škole za osnovno posebno obrazovanjeOsnovne glazbene i baletne škole 502 524 538 502 514

Ukupno 3 438 2 080 3 696 2 227 3 638 2 169 3 520 2 141 3 589 2 174

Opća gimnazija 1 974 1 283 2 142 1 375 2 070 1 292 2 045 1 337 2 085 1 351Prirodoslovno-matematičkagimnazija 594 263 640 274 643 291 622 264 633 252Jezična gimnazija 466 342 509 376 504 369 467 341 459 340Klasična gimnazija 265 126 256 125 267 141 236 123 250 142Međunarodna matura (IBDP) 27 13 24 15 28 13 30 20 21 9Umjetnička gimnazija 14 8 23 15 22 11 20 12 22 13Prirodoslovna gimnazija 37 24 41 24 45 27 46 25 54 34Sportska gimnazija 61 21 61 23 59 25 54 19 65 33

2010./11.

2010./2011.

2011./12 .

2011./2012.

233

21.8 Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit.

2009./2010.

kraj školske godine

2008./2009.

ukupnoukupnoukupnoukupnoukupno uèeniceuèeniceuèeniceuèeniceuèenice

2007./2008.

21.9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit

2009./2010.

kraj školske godine

2008./2009.

ukupno uèenice

2007./2008.

ukupno uèeniceukupno uèeniceukupno uèeniceukupno uèenice

Ukupno 3 613 1 596 3 879 1 744 3 814 1 777 3 838 1 801 3 667 1 705Strojarstvo 199 4 193 5 178 1 188 2 184 2Elektrotehnika 858 26 890 29 813 29 807 23 817 28Geologija, rudarstvo i nafta 30 14 26 10 23 13 26 13 29 12Ekonomija 844 564 919 605 960 625 936 588 873 578Ugostiteljstvo i turizam 198 129 228 156 218 140 250 166 228 150Poljoprivreda 76 48 79 43 78 52 81 52 74 42Prehrana 42 27 60 48 65 48 66 56 66 47Veterina 59 43 77 55 72 50 66 49 67 54Šumarstvo 21 1 35 3 24 2 22 3 20 1Obrada drva 20 5 35 10 30 6 30 2 19 7Graditeljstvo i geodezija 192 47 194 34 210 50 203 45 186 42Cestovni promet 134 27 90 9 86 15 110 33 79 25Pomorski, rijeèni i luèki promet 29 15 52 17 52 22 29 10 22 6PT promet 53 48 66 59 73 64 100 83 78 64Željeznièki promet 100 11 88 8 73 6 92 25 93 23Kemijska tehnologija 48 40 70 52 65 41 65 47 77 47Grafika 103 54 100 50 99 42 105 54 105 47Tekstil 18 16 22 18 13 12 15 14 23 23Zdravstvo 543 450 604 496 630 521 588 504 571 470Optika i obrada stakla 20 13 28 22 25 23 28 18 28 20

1)Podruèje meðustrukovnih programa 26 14 23 15 27 15 31 14 28 17

Ukupno 1 448 506 1 469 516 1 393 495 1 246 451 1 406 543

Strojarstvo 276 6 315 3 242 4 233 5 305 14

Elektrotehnika 131 - 125 - 100 - 62 - 65 -

Trgovina 204 132 179 122 149 100 107 65 112 83

Ugostiteljstvo i turizam 204 47 202 47 176 47 211 53 142 44

Poljoprivreda 37 32 47 42 44 39 26 22 35 28

Prehrana 52 24 58 49 105 38 60 31 100 50

Obrada drva 50 - 33 1 54 - 35 - 49 1

Graditeljstvo i geodezija 58 - 71 - 71 - 71 - 71 -

Cestovni promet 86 1 98 3 86 2 94 1 103 1

Željeznièki promet 24 6 24 9 20 4 23 5 16 8

Grafika 29 5 21 6 32 8 33 10 27 13

Tekstil 36 35 33 33 28 27 49 48 48 48

Obrada kože 6 5 12 8 11 10 - - 18 13

Osobne usluge (i kozmetièari) 185 182 175 171 196 191 175 173 212 210

Ostale usluge 68 31 75 22 76 25 67 38 102 30

Optika i obrada stakla 2 - 1 - 3 - - - 1 -

1) Meðustrukovni programi: ekološki tehnièar, meteorološki tehnièar i agroturistièki tehnièar

2010./2011.

2010./2011.

2011./2012.

2011./2012.

234

VISOKA UÈILIŠTA

FAKULTETI 52 960 29 632 47 920 26 812 49 702 28 974 51 250 30 738 53 822 31 579

STRUÈNI STUDIJ 2 294 1 749 1 441 1 118 1 316 1 035 1 401 1 091 1 901 902Ekonomski fakultet 1 427 940 888 592 672 439 822 537 608 382KBF-Institut za teološku kulturu 39 26 35 25 70 51 66 47 948 181Šumarski fakultet - - - - 25 5 - - - -Uèiteljski fakultet 828 783 518 501 549 540 513 507 345 339

SVEUÈILIŠNI STUDIJ 50 666 27 883 46 479 25 694 48 386 27 939 49 849 29 647 51 921 30 677Prirodosl -matemat fakul - matemat. odjel 1 325 854 1 103 701 1 317 840 1 490 961 1 562 1 036Prirodosl -matemat. fakul - prirodosl. odjeli 2 112 1 298 1 768 1 092 2 067 1 261 2 286 1 407 2 257 1 353Arhitektonski fakultet 1 027 650 845 554 886 582 983 645 1 020 656Graðevinski fakultet 1 535 386 1 578 434 1 185 332 1 386 425 1 435 487Grafièki fakultet 658 380 591 348 637 409 747 458 809 457Geodetski fakultet 699 222 669 207 606 215 602 221 509 188Fakultet strojarstva i brodogradnje 1 769 184 1 954 206 2 166 221 2 190 233 2 095 226Fakultet prometnih znanosti 4 076 772 3 312 653 2 746 557 2 072 450 2 157 470Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 3 576 581 3 704 608 3 361 629 2 821 550 3 315 641Rudarsko-geološko-naftni fakultet 532 134 527 139 634 150 741 171 772 185Fakultet kemijskog inženjerstvai tehnologije 675 488 682 503 705 514 747 533 805 577Tekstilno-tehnološki fakultet 848 741 794 696 782 691 826 726 823 719Medicinski fakultet 1 610 1 052 1 608 1 067 1 640 1 085 1 784 1 161 2 143 1 379Stomatološki fakultet 644 405 737 483 732 490 726 507 731 525Farmaceutsko-biokemijski fakultet 973 811 975 810 934 774 932 767 934 775Veterinarski fakultet 578 312 589 330 571 346 606 384 600 403Prehrambeno-biotehnološki fakultet 909 744 784 660 750 625 813 694 837 724Agronomski fakultet 1 741 1 029 1 628 973 1 592 973 1 721 1 046 1 969 1 209Šumarski fakultet 866 244 773 234 874 276 983 324 1 090 362Ekonomski fakultet 7 835 5 060 5 933 3 864 7 095 4 741 6 471 4 376 6 662 4 400Pravni fakultet 5 746 4 254 5 907 4 355 6 129 4 542 6 664 4 926 6 709 4 915 -pravo 4 800 3 365 4 978 3 487 5 110 3 576 5 550 3 873 5 647 3 927 -socijalni rad 946 889 929 868 1 019 966 1 114 1 053 1 062 988Fakultet politièkih znanosti 1 821 1 183 1 712 1 130 1 946 1 291 2 074 1 414 1 932 1 332Filozofski fakultet 4 607 3 418 3 984 2 971 4 546 3 403 5 304 3 987 5 568 4 199Hrvatsko katolièko sveuèilište - - - - - - 40 25 77 36Hrvatski studiji 1 143 826 1 118 837 1 184 915 1 306 1 008 1 246 950Uèiteljski fakultet 448 400 568 522 683 629 664 621 826 783Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 582 538 516 485 607 578 720 688 762 729Kineziološki fakultet 1 359 395 1 284 397 1 089 347 1 173 372 1 253 388KBF-Institut za kršæansku duhovnost 9 8 - - - - - - - -Katolièki bogoslovni fakultet 391 148 383 155 396 158 385 160 382 143KBF-Katehetski institut 227 201 164 149 207 187 216 193 221 143Filozofsko-teološki institutDružbe Isusove 49 4 50 6 31 7 39 4 65 14Filozofski fakultet Družbe Isusove 276 147 228 117 275 161 320 200 337 210KBF-Institut za crkv glazbu"Albe Vidakoviæ" 20 14 11 8 13 10 17 10 18 11

67 304 35 743 60 892 32 391 65 064 35 909 67 675 38 204 70 295 39 497

21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu

2009./10.

ukupnoukupnoukupnoukupnoukupnostuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

tice

2007./08. 2010./11.2008./09. 2011./12.

235

UMJETNIÈKE AKADEMIJE 921 527 880 515 998 596 1 102 657 1 130 663Muzièka akademija 416 233 405 243 450 272 500 295 463 276Akademija likovnih umjetnosti 301 194 289 183 332 222 377 255 391 261Akademija dramske umjetnosti 204 100 186 89 216 102 225 107 276 126

VELEUÈILIŠTA 9 271 3 972 7 635 3 255 9 268 4 279 10 241 4 788 10 021 5 241Tehnièko veleuèilište 3 843 449 2 798 281 3 261 378 3 441 365 3 454 366Društveno veleuèilište 2 295 1 417 2 336 1 426 2 340 1 434 2 609 1 492 1 988 1 629Veleuèilište Vern 1 179 538 1 120 492 1 234 552 1 277 600 1 483 749Zdravstveno veleuèilište 1 954 1 568 1 381 1 056 2 433 1 915 2 914 2 331 3 096 2 497

VISOKE ŠKOLE 4 152 1 612 4 457 1 809 5 096 2 060 5 082 2 021 5 322 2 014Visoka politehnièka škola - - 23 3 39 8 43 7 56 11Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo - - 50 4 103 9 115 5 144 7

1)Visoka škola za sigurnost 735 129 663 108 676 112 715 121 947 181Visoka škola za informacijske tehnologije 166 20 277 26 366 36 408 30 460 40Visoka škola meðunarodnih odnosai diplomacije - - - - 78 34 72 43 70 42Zagrebaèka škola za menadžment 411 253 459 291 396 257 358 223 - -Zagrebaèka škola ekonomijei managementa 910 424 988 494 1 076 533 1 083 522 1 096 514Visoka policijska škola 713 127 498 73 537 101 529 111 701 151Visoka poslovna škola Zagreb 220 132 196 114 385 220 153 95 145 72Visoka novinarska škola 50 30 75 46 104 66 73 51 53 38Visoka škola tržišnih komunikacija Agora 95 50 130 70 111 60 148 75 120 58Visoka poslovna škola Libertas 542 271 669 322 729 325 851 426 895 498Visoka poslovna škola za turizami management Utilus 86 46 82 46 82 44 80 40 77 40RRiF Visoka škola za financijskimenadžment 126 84 162 111 166 114 122 84 112 78Meðunarodna diplomska školaza poslovno upravljanje 18 7 18 7 18 4 35 11 18 6Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski - - 30 17 88 46 96 51 88 46Visoka škola za odnose s javnošæui studij medija Kairos - - 46 20 42 24 55 42 137 104Visoka škola za financije i pravo Effectus - - - - - - 52 29 147 91Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"(evangelièki) 80 39 91 57 100 67 94 55 56 37

21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu (nastavak)

2009./10.

ukupnoukupnoukupnoukupnoukupnostuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

tice

2007./08. 2010./11.2008./09.

1) Do 2005./2006. pod nazivom Visoka škola za sigurnost na radu

Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu

0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

35 000

40 000

45 000

2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012.

ak. god.

up

isan

i st

ud

enti

muškarci žene

2011./12.

236

VISOKA UÈILIŠTA 70 295 39 497 56 329 31 835 27 231 21 573 15 031 4 422 1 536 502

FAKULTETI 53 822 31 579 47 061 27 696 20 184 16 384 11 405 3 845 1 502 502

STRUÈNI STUDIJ 1 901 902 494 385 732 703 466 - - -

Ekonomski fakultet 608 382 320 212 397 211 - - - -

Uèiteljski fakultet 345 339 174 173 - 182 163 - - -

KBF-Institut za teološku kulturu 948 181 - - 335 310 303 - - -

SVEUÈILIŠNI STUDIJ 51 921 30 677 46 567 27 311 19 452 15 681 10 939 3 845 1 502 502

Prirodosl. -matemat. fakul. - matemat. odjel 1 562 1 036 1 562 1 036 799 465 285 7 6 -

Prirodosl. -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 2 257 1 353 2 257 1 353 812 787 403 112 143 -

Arhitektonski fakultet 1 020 656 1 020 656 363 364 293 - - -

Graðevinski fakultet 1 435 487 1 435 487 567 608 260 - - -

Grafièki fakultet 809 457 772 444 305 311 193 - - -

Geodetski fakultet 509 188 509 188 189 189 131 - - -

Fakultet strojarstva i brodogradnje 2 095 226 2 095 226 1 012 728 355 - - -

Fakultet prometnih znanosti 2 157 470 1 462 337 985 765 407 - - -

Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 3 315 641 3 315 641 1 393 1 277 645 - - -

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 772 185 772 185 409 236 126 1 - -

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 805 577 805 577 484 217 104 - - -

Tekstilno-tehnološki fakultet 823 719 823 719 404 313 106 - - -

Medicinski fakultet 2 143 1 379 2 143 1 379 498 398 357 312 269 309

Stomatološki fakultet 731 525 731 525 150 165 99 92 88 137

Farmaceutsko-biokemijski fakultet 934 775 934 775 169 245 178 136 206 -

Veterinarski fakultet 600 403 600 403 162 120 108 89 65 56

Prehrambeno-biotehnološki fakultet 837 724 837 724 325 340 172 - - -

Agronomski fakultet 1 969 1 209 1 969 1 209 965 752 252 - - -

Šumarski fakultet 1 090 362 1 090 362 513 409 168 - - -

Ekonomski fakultet 6 662 4 400 5 328 3 562 2 635 1 196 1 646 1 185 - -

Pravni fakultet 6 709 4 915 3 689 2 731 2 025 1 159 2 022 1 140 363 -

- pravo 5 647 3 927 3 021 2 104 1 625 970 1 703 986 363 -

- socijalni rad 1 062 988 668 627 400 189 319 154 - -

Fakultet politièkih znanosti 1 932 1 332 1 782 1 230 661 626 462 183 - -

Filozofski fakultet 5 568 4 199 5 540 4 177 1 823 2 512 1 138 95 - -

Hrvatsko katolièko sveuèilište 77 36 77 36 41 36 - - - -

Hrvatski studiji 1 246 950 1 246 950 435 525 286 - - -

Uèiteljski fakultet 826 783 765 722 300 127 135 137 127 -

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 762 729 762 729 265 352 145 - - -

Kineziološki fakultet 1 253 388 1 253 388 388 218 255 254 138 -

Katolièki bogoslovni fakultet 382 143 382 143 116 68 73 66 59 -

KBF-Katehetski institut 221 195 221 195 65 47 42 29 38 -

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove 65 14 58 11 39 12 8 6 - -

Filozofski fakultet Družbe Isusove 337 210 315 200 149 108 80 - - -

KBF-Institut za crkv. glazbu "Albe Vidakoviæ" 18 11 18 11 6 6 5 1 - -

UMJETNIÈKE AKADEMIJE 1 130 663 1 130 663 421 318 226 141 24 -

Muzièka akademija 463 276 463 276 186 85 96 96 - -

Akademija likovnih umjetnosti 391 261 391 261 145 112 65 45 24 -

Akademija dramske umjetnosti 276 126 276 126 90 121 65 - - -

21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. godini 2011./2012.

ukupnostuden-

tice

Studenti Redoviti Studenti po godinama studija

I II III IV V VIukupnostuden-

tice

237

VELEUÈILIŠTA 10 021 5 241 5 660 2 378 4 423 3 380 2 115 103 - -

Tehnièko veleuèilište 3 454 366 2 531 274 1 421 1 165 868 - - -

Društveno veleuèilište 1 988 1 629 809 656 1 211 628 149 - - -

Veleuèilište Vern 1 483 749 1 190 576 453 512 415 103 - -

Zdravstveno veleuèilište 3 096 2 497 1 130 872 1 338 1 075 683 - - -

VISOKE ŠKOLE 5 322 2 014 2 478 1 098 2 203 1 491 1 285 333 10 -

Visoka politehnièka škola 56 11 36 9 33 8 15 - - -

Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo 144 7 77 4 59 56 29 - - -

Visoka škola za sigurnost 947 181 - - 482 243 222 - -

Visoka škola za informacijske tehnologije 460 40 160 11 159 118 99 84 - -

Zagrebaèka škola za menadžment 0

Zagrebaèka škola ekonomije i managementa 1 096 514 996 461 312 241 300 243 - -

Visoka policijska škola 701 151 93 19 274 253 174 - - -

Visoka poslovna škola Zagreb 145 72 66 29 134 6 5 - - -

Visoka novinarska škola 53 38 53 38 15 15 23 - - -

Visoka škola tržišnih komunikacija Agora 120 58 99 53 42 51 27 - - -

Visoka poslovna škola Libertas 895 498 454 218 424 275 196 - - -

Visoka poslovna škola za turizam

i management Utilus 77 40 61 29 20 25 32 - - -

RRiF Visoka škola za financijski menadžment 112 78 48 29 32 37 43 - - -

Meðunarodna diplomska škola za poslovno

upravljanje 18 6 18 6 - 18 - - - -

Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije 70 42 62 38 69 1 - - - -

Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski 88 46 52 24 27 30 31 - - -

Visoka škola za odnose s javnošæu i studij

medija Kairos 137 104 91 68 51 51 35 - - -

Visoka škola za financije i pravo Effectus 147 91 56 25 53 54 40 - - -

Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"

(evangelièki) 56 37 56 37 17 9 14 6 10 -

21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. godini 2011./2012. (nastavak)

ukupnostuden-

tice

Studenti Redoviti Studenti po godinama studija

I II III IV V VIukupnostuden-

tice

Studenti upisani u ak.g. 2011./12.

prema vrstama visokih uèilišta

fakultet - struèni studij

2,7%

fakultet - sveuèilišni

studij

73,8%

umjetnièke akademije

1,6%

veleuèilišta

14,3%visoke škole

7,6%

70 295

238

VISOKA UÈILIŠTA 13 215 7 567 15 757 8 911 14 805 8 991 18 469 10 618 17 727 10 159

FAKULTETI 9 924 6 125 12 189 7 440 11 894 7 527 14 393 8 680 13 860 8 429

STRUÈNI STUDIJ 682 473 464 302 440 306 813 690 895 798Šumarski fakultet - - 4 - 23 5 - - - -Tekstilno-tehnološki fakultet 104 95 46 39 47 45 53 48 25 21Ekonomski fakultet 499 355 319 236 320 225 323 230 200 144Kineziološki fakultet 45 7 68 12 - - - - - -KBF-Institut za teološku kulturu 24 15 18 15 36 28 - - - -KBF-Institut za kršæansku duhovnost - - - - - - 23 16 - -Filozofsko-teološki institutDružbe Isusove 10 1 9 - 14 3 - - 1 -Uèiteljski fakultet - - - - - - 414 396 522 502Pravni fakultet - - - - - - - - 147 131

SVEUÈILIŠNI STUDIJ 9 242 5 652 11 725 7 138 11 454 7 221 13 580 7 990 12 965 7 631Prirodosl -matemat fakul

296 204 373 256 399 264 381 261 907 614 - matemat. odjelPrirodosl -matemat fakul

497 356 666 451 582 415 635 437 - - - prirodosl. odjeliArhitektonski fakultet 66 46 179 106 268 180 383 255 274 175Graðevinski fakultet 233 69 348 103 436 103 448 138 442 121Grafièki fakultet 103 73 204 138 198 136 198 124 228 135Geodetski fakultet 119 46 177 81 177 56 210 85 225 82Fakultet strojarstva i brodogradnje 317 38 377 38 302 34 504 67 496 47Fakultet prometnih znanosti 575 100 663 161 641 131 614 135 546 126Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 875 148 1 137 202 345 39 1 304 224 1 151 222Rudarsko-geološko-naftni fakultet 59 20 94 18 121 34 158 60 141 34Fakultet kemijskog inženjerstvai tehnologije 106 83 143 108 200 150 162 122 184 130Tekstilno-tehnološki fakultet 49 43 201 190 132 122 157 151 213 195Medicinski fakultet 233 151 219 141 242 180 271 172 298 189Stomatološki fakultet 113 84 95 66 89 59 91 60 125 78Farmaceutsko-biokemijski fakultet 124 104 160 128 220 185 167 137 175 156Veterinarski fakultet 119 48 81 38 104 59 100 52 77 41Prehrambeno-biotehnološki fakultet 149 131 129 106 136 110 186 152 217 188Agronomski fakultet 308 218 299 195 417 260 521 311 548 345Šumarski fakultet 94 26 121 36 233 72 209 62 221 68Ekonomski fakultet 1 231 826 1 875 1 297 2 093 1 476 2 421 1 687 2 232 1 508Pravni fakultet 577 433 630 459 582 461 649 504 609 486 -pravo 474 334 479 313 391 280 438 304 - - -socijalni rad 103 99 151 146 191 181 211 200 - -Fakultet politièkih znanosti 429 311 608 432 800 530 795 528 938 666Filozofski fakultet 1 162 939 1 252 1 009 1 072 878 1 533 1 207 1 184 935Hrvatski studiji 205 150 427 340 491 364 490 369 486 387Uèiteljski fakultet 724 672 685 644 608 568 278 253 263 233Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 211 201 256 238 221 207 244 232 266 249Kineziološki fakultet 134 51 190 77 198 58 243 72 303 99Katolièki bogoslovni fakultet 48 21 51 15 66 25 84 34 102 42KBF-Katehetski institut 33 27 44 40 44 38 45 36 46 42KBF-Institut za crkv glazbu"Albe Vidakoviæ" 6 5 - - 3 2 2 2 - -Filozofski fakultet Družbe Isusove 45 28 39 24 30 21 10 - 12 1KBF-Institut za kršæansku duhovnost 2 - 2 1 4 4 2 2 - -Filozofsko-teološki institutDružbe Isusove - - - - - - 82 59 49 32Teološki fakultet "M Vlaèiæ Ilirik" - - - - - - 3 - 7 5

21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu

2009.2008. 2010.

ukupnoukupnoukupnoukupnoukupnostuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

tice

2011. 2012.

239

0

2 000

4 000

6 000

8 000

10 000

12 000

14 000

16 000

18 000

20 000

dip

lom

iran

i st

ud

enti

Diplomirani studenti prema spolu

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

ukupno žene

21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu (nastavak)

2009.2008. 2010.

ukupnoukupnoukupnoukupnoukupnostuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

ticestuden-

tice

UMJETNIÈKE AKADEMIJE 239 141 257 158 398 247 384 221 425 257Muzièka akademija 108 63 125 72 215 127 189 112 189 123Akademija likovnih umjetnosti 81 52 100 69 134 89 125 74 139 99Akademija dramske umjetnosti 50 26 32 17 49 31 70 35 97 35

VELEUÈILIŠTA 2 301 991 1 922 875 1 491 798 2 405 1 205 2 232 988Tehnièko veleuèilište 1 113 153 816 87 429 77 774 110 978 134Društveno veleuèilište 265 149 272 197 314 210 352 157 67 13Veleuèilište Vern 195 104 230 125 223 100 379 208 388 211Zdravstveno veleuèilište 728 585 604 466 525 411 900 730 799 630

VISOKE ŠKOLE 751 310 1 389 438 1 022 419 1 287 512 1 210 485Visoka škola za sigurnost 175 44 272 42 278 65 426 106 242 46Zagrebaèka škola za menadžment 96 62 90 61 91 58 - - - -Zagrebaèka škola ekonomijei managementa 124 62 193 89 166 91 228 128 317 181Visoka policijska škola 171 40 580 108 209 39 206 56 131 20Visoka škola tržišnih komunikacijaAgora 19 8 30 12 32 23 35 14 41 21RRiF Visoka škola za financijskimenadžment - - 6 3 30 22 19 13 9 4Visoka poslovna škola Zagreb - - 70 46 50 36 104 63 112 58Visoka poslovna škola Libertas 140 78 126 67 149 76 170 107 210 107Visoka poslovna škola Utilus 8 5 10 8 12 7 17 11 37 19Meðunarodna diplomska školaza poslovno upravljanje 18 11 12 2 5 2 8 3 4 2Visoka politehnièka škola - - - - - - 1 1 - -Visoka škola za informacijsketehnologije - - - - - - 73 10 28 2Visoka škola za primijenjenoraèunalstvo - - - - - - - - 33 -Visoka škola za odnose s javnošæui studij medija Kairos - - - - - - - - 46 25

2011. 2012.

240

VISOKA UÈILIŠTA 8 562 1 502 997 1 150 245 1 102 80 26 2 832 628

FAKULTETI 6 172 1 268 842 988 7 313 73 - 2 147 534

Prirodoslovno-matematièki fakultet 638 119 103 127 2 20 - - 230 37

Arhitektonski fakultet 94 21 13 23 - 29 - - 8 -

Arhitektonski fakultet - studij dizajna 68 19 16 11 - 13 - - 9 -

Graðevinski fakultet 132 32 15 15 - 10 - - 58 2

Grafièki fakultet 70 9 12 8 - 5 - - 35 1

Geodetski fakultet 74 16 6 7 - 4 - - 37 4

Fakultet strojarstva i brodogradnje 320 65 40 38 - 11 - - 150 16

Fakultet prometnih znanosti 173 20 18 23 - 21 - - 66 25

Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 359 83 49 60 - 1 - - 159 7

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 96 22 16 20 - 1 - - 34 3

Fakultet kemijskog inženjerstvai tehnologije 150 34 21 17 - 4 - - 69 5

Tekstilno-tehnološki fakultet 123 28 9 17 1 10 - - 51 7

Prehrambeno-biotehnološki fakultet 225 46 40 33 - 4 1 - 99 2

Medicinski fakultet 509 121 108 92 - 4 - - 181 3

Stomatološki fakultet 200 52 46 40 - 2 - - 57 3

Farmaceutsko-biokemijski fakultet 117 28 23 29 - 2 - - 35 -

Agronomski fakultet 266 65 49 53 - 4 - - 61 34

Šumarski fakultet 153 40 19 23 - 8 - - 58 5

Veterinarski fakultet 173 50 30 23 - 2 - - 56 12

Ekonomski fakultet 248 68 21 23 - 16 - - 120 -

Pravni fakultet 267 43 27 36 1 12 - - 81 67

Uèiteljski fakultet 140 17 11 28 2 58 - - 11 13

Fakultet politièkih znanosti 117 18 6 27 - 6 - - 9 51

Filozofski fakultet 774 110 57 88 - 20 70 - 268 161

Hrvatski studiji 256 52 33 54 - 9 2 - 101 5

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 121 37 16 27 1 6 - - 34 -

Kineziološki fakultet 173 22 13 16 - 22 - - 38 62

Filozofski fakultet Družbe Isusove 53 18 4 13 - - - - 9 9

Katolièki bogoslovni fakultet 83 13 21 17 - 9 - - 23 -

UMJETNIÈKE AKADEMIJE 461 117 100 90 1 39 - 26 85 3

Muzièka akademija 198 54 43 34 - 26 - 22 19 -

Akademija likovnih umjetnosti 116 30 25 24 - 5 - 2 27 3

Akademija dramske umjetnosti 147 33 32 32 1 8 - 2 39 -

VELEUÈILIŠTA 1 152 76 27 41 138 394 1 - 457 18

Tehnièko veleuèilište u Zagrebu 171 9 6 5 31 62 - - 48 10

Zdravstveno veleuèilište 757 35 21 31 94 215 - - 353 8

Veleuèilište Vern 224 32 - 5 13 117 1 - 56 -

21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2012./2013.

Nastavnici i suradnici u nastavi1)

Ukupno Redovitiprofesori

Izvan-redni

profesoriDocenti

Profesorivisokeškole

Predavaèi LektoriUmjetni-

èkisuradnici

Asistenti

Struènii drugi

suradnicii gostujuæiprofesori

ilinastavnici

241

Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju,

u ak.god. 2012./13.

magistri znanosti i

magistri/specijalisti

13,3%

bez akademskog

naziva i stupnja

33,7%

doktori znanosti

53,0%

8 562

VISOKE ŠKOLE 730 32 16 19 99 354 6 - 134 70

Visoka škola za sigurnost 42 1 1 - 12 18 - - 9 1Visoka škola tržišnih komunikacija Agora 43 1 1 3 9 29 - - - -Visoka politehnièka škola u Zagrebu 52 3 5 3 3 20 - - 17 1Zagrebaèka škola ekonomijei managementa 99 - - - 19 66 - - 9 5Visoka policijska škola 40 2 - 3 6 28 - - 1 -Visoka poslovna škola Libertas 55 4 - - 3 34 - - 14 -Visoka poslovna škola Utilus 27 5 - 1 1 18 - - 2 -Visoka škola za informacijske tehnologije 58 - - - - 32 - - 16 10Visoka poslovna škola 22 - 1 1 1 13 - - 5 1Visoka novinarska škola - - - - - - - - - -Visoka škola za ekon. poduz. i uprav. Zrinski 30 - - - 20 - - - 10 -Visoka škola za primijenjeno raèunalstvo 61 - 1 1 4 31 - - 24 -Visoka škola meðunarodnih odnosai diplomacije 37 7 2 3 6 3 6 - 8 2Visoka škola za financije i pravo Effectus 56 1 1 - 9 34 - - 11 -Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik"-evang 34 5 1 2 - - - - 2 24RRiF Visoka škola za financijskimenadžment 29 1 1 - 4 17 - - - 6Meðunarodna diplom. škola za poslovnoupravljanje 20 - - - - - - - - 20Visoka škola za odnose s javnošæui stud. medij Kairos 25 2 2 2 2 11 - - 6 -

INSTITUT 19 4 4 3 - - - - 6 2Filozofsko-teološki institutDružbe Isusove 19 4 4 3 - - - - 6 2

SVEUÈILIŠTE 28 5 8 9 - 2 - - 3 1Hrvatsko katolièko sveuèilište 28 5 8 9 - 2 - - 3 1

21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2012./2013. (nastavak)

Nastavnici i suradnici u nastavi1)

Ukupno Redovitiprofesori

Izvan-redni

profesoriDocenti

Profesorivisokeškole

Predavaèi LektoriUmjetni-

èkisuradnici

Asistenti

Struènii drugi

suradnicii gostujuæiprofesori

ilinastavnici

1) Vidjeti metodološka objašnjenja

242

21.14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu

ukup-no

ženeukup-

nožene

ukup-no

ženeukup-

nožene

ukup-no

žene

2009.2008. 2010.

Ukupno 587 336 620 360 733 411 919 504 1 175 694

Visoka škola za sigurnost 13 3 - - - - - - - -

Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel 2 2 9 4 6 5 - - - -

Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 49 31 70 54 108 74 4 3 3 3

Arhitektonski fakultet - - - - - - 1 1 - -

Graðevinski fakultet 7 1 4 1 19 6 25 8 2 -

Grafièki fakultet 1 - 2 1 1 - 13 5 - -

Geodetski fakultet 1 - 2 - 2 2 4 2 7 3

Fakultet strojarstva i brodogradnje 9 - 4 - 3 - 13 1 3 -

Fakultet prometnih znanosti 13 1 21 2 20 2 17 1 64 9

Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 40 6 29 7 42 7 137 19 5 -

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 2 1 2 - 2 1 12 5 - -

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 12 8 - - - - - - - -

Medicinski fakultet 15 10 44 23 38 29 52 39 7 7

Stomatološki fakultet 19 14 11 8 19 12 33 26 31 20

Farmaceutsko-biokemijski fakultet 2 1 3 2 4 4 10 8 13 11

Veterinarski fakultet 12 5 10 3 10 4 17 9 46 15

Prehrambeno-biotehnološki fakultet 19 16 13 12 13 8 42 33 10 9

Agronomski fakultet 10 3 6 3 6 1 17 12 - -

Šumarski fakultet 7 3 16 8 2 - 15 4 16 4

Ekonomski fakultet 167 94 206 122 282 158 292 175 608 351

Pravni fakultet 21 11 24 19 21 14 27 19 58 42

Fakultet politièkih znanosti 28 13 36 18 30 14 46 25 82 49

Filozofski fakultet 84 67 59 43 34 25 33 30 112 101

Uèiteljski fakultet 19 18 7 7 10 9 47 40 - -

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 6 6 4 3 8 8 4 3 14 13

Kineziološki fakultet 2 - - - 6 - 8 4 11 4

Katolièki bogoslovni fakultet 6 3 1 - 6 1 6 4 6 -

Filozofski fakultet Družbe Isusove 2 2 4 1 1 - 7 4 9 3

Muzièka akademija 7 5 20 12 11 8 1 1 - -

Centar za poslijediplomske studijeSveuèilišta u Zagrebu 12 12 13 7 29 19 36 23 68 50

2011. 2012.

243

Doktori znanosti prema znanstvenom

podruèju doktorske disertacije u 2012.

prirodne

znanosti

22,4%

tehnièke

znanosti

12,1%

biomedicina i

zdravstvo

11,6%biotehnièke

znanosti

8,3%

društvene

znanosti

21,7%

humanistièke

znanosti

21,5%

umjetnièko

podruèje

0,9%

interdisciplinarno

podruèje

1,5%

Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijalisti

prema znanstvenom i umjetnièkom podruèju

magistarskog/specijalistièkog rada u 2012.

prirodne znanosti

0,3%tehnièke

znanosti

9,6%

biomedicina i

zdravstvo

8,2%biotehnièke

znanosti

2,5%

društvene

znanosti

69,9%

humanistièke

znanosti

8,2%umjetnièko

podruèje

0,1%

interdisciplinarnapodruèja

1,2% 8801 175

Ukupno 401 202 437 214 647 334 816 478 880 497Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel 10 6 11 7 13 5 196 139 192 112Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 81 48 88 52 141 86 - -Arhitektonski fakultet 3 1 4 2 7 4 3 2 9 7Graðevinski fakultet 3 2 9 3 12 3 4 1 11 4Geodetski fakultet 1 - 4 - 5 1 5 2 2 -Grafièki fakultet 4 2 1 - 7 4 5 - 5 2Fakultet strojarstva i brodogradnje 11 - 8 2 10 1 20 2 18 3Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 22 - 32 5 49 9 2 - 27 8Fakultet prometnih znanosti 5 1 4 2 11 2 28 5 6 1Rudarsko-geološko-naftni fakultet 7 2 8 - 8 3 19 8 16 5Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 1 1 14 8 16 9 10 9 19 13Tekstilno-tehnološki fakultet 3 3 4 3 3 3 - - 6 5Medicinski fakultet 53 24 42 19 82 46 121 73 61 34Stomatološki fakultet 15 7 11 6 16 6 27 15 14 9Farmaceutsko-biokemijski fakultet 4 4 5 4 2 2 10 9 6 4Veterinarski fakultet 23 9 16 6 21 13 21 9 21 9Prehrambeno-biotehnološki fakultet 14 10 7 5 15 13 23 16 22 18Agronomski fakultet 5 1 16 8 15 8 40 22 39 16Šumarski fakultet 4 - 6 1 8 - 13 5 12 2Ekonomski fakultet 10 4 9 4 11 6 21 12 24 11Pravni fakultet 10 5 12 11 13 6 40 21 34 20Fakultet politièkih znanosti 7 2 4 - 10 2 8 4 29 10Filozofski fakultet 95 64 100 55 146 90 157 101 245 167Hrvatski studiji - - 3 1 10 4 10 6 23 13Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 6 5 8 6 2 2 7 7 12 8Kineziološki fakultet 1 - 5 2 8 4 14 2 9 4Katolièki bogoslovni fakultet 1 - 4 1 2 1 1 1 4 1Filozofski fakultet Družbe Isusove 2 1 1 - 4 1 6 4 1 -Centar za poslijediplomske studijeSveuèilišta u Zagrebu - - 1 1 - - 2 1 5 5Muzièka akademija - - - - - - 2 2 4 3Akademija likovnih umjetnosti - - - - - - 1 - 4 3

21.15. Doktori znanosti prema nazivu akademski stupanj/naziv i spolu

visokog uèilišta na kojem su stekli

ukup-no

ženeukup-

nožene

ukup-no

ženeukup-

nožene

ukup-no

žene

2009.2008. 2010. 2011. 2012.

244

1939. 1 695 362 846 - - - -

1946. 1 498 378 982 - - - - -

1950. 5 1 125 707 824 18 13 602 5 753 - -

1955. 6 1 185 625 389 29 17 930 7 845 59 024 -

1960. 5 1 278 639 814 33 27 746 10 267 102 947 5 034

1965. 5 993 505 522 35 30 973 8 794 159 177 57 772

1970. 9 1 381 476 011 31 28 206 5 657 152 550 124 750

1975. 10 1 816 709 684 30 26 800 5 662 192 583 169 389

1980. 10 2 073 782 751 31 27 100 5 908 189 986 189 479

1985. 10 2 475 792 769 31 28 433 5 980 232 034 224 073

1990. 11 2 003 641 114 29 26 449 3 064 244 614 235 345

1995. 10 2 063 614 618 26 19 470 1 534 243 260 233 688

2000. 12 1 853 515 842 21 19 857 1 358 226 115 221 191

2005. 27 3 509 742 179 13 32 561 1 416 244 311 221 429

2006. 26 3 564 773 330 9 33 629 1 693 249 690 223 914

2007. 25 3 592 786 649 8 34 832 1 607 249 384 222 785

2008. 25 3 498 830 673 7 41 473 1 909 249 961 221 199

2009. 24 3 330 789 440 8 42 341 2 009 247 213 217 215

2010. 39 4 928 926 134 7 43 176 1 978 249 450 217 645

2011. 53 5 045 1 057 846 9 53 729 1 932 256 049 219 06

2012. 60 4 984 1 044 273 10 67 495 2 110 261 378 220 377

14 776

22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012.

22. Kultura i umjetnost

Radiopretplat-

nici

TVpretplat-

2)nici

Kinematografi

broj predstaveposjetitelji

u tis.

Kazališta1)

broj predstave posjetitelji

22.2. Puèka otvorena uèilišta i domovi kulture

Kulturno-obrazovna iumjetnièka djelatnost

Brojustanova

posjetiteljipriredbe

Zaposleniupisani

polaznicizavršili

obrazovanje

Opæe i struèno obrazovanje iusavršavanje

1990./91. 10 20 260 18 939 3 073 350 672 1 007

1993./94. 18 14 455 13 541 4 256 341 236 937

1996./97. 19 11 422 10 855 1 734 193 705 1 154

1999./00. 19 9 228 8 353 1 461 267 701 331

2002./03. 27 32 459 29 872 2 487 387 555 615

2005./06. 25 16 025 12 235 1 947 299 797 438

2008./09. 38 8 931 9 183 2 787 299 806 810

1) Podaci o broju predstava i posjetitelja odnose se na sezonu koja završava u prikazanoj kalendarskoj godini. Od 2002. g. ukljuèena djeèja i amaterska kazališta.2) Od 2001. g. ukinuto plaæanje pretplate na drugi TV prijamnik.

245

22.3. Knjižice od 1968. do 2010.

2007.2004.2001.1998.1995.1992.1989.1986.1983.1980.1977.1974.1971.1968.

22.4. Knjižice u 2010.

Ukupno

22.5. Radio i televizijski pretplatnici

2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003.2002. 2010.

Brojknjiž-nica

Obraðena knjižna graða

knjige ibrošure(svesci)

èasopisi(svesci)

novine(godišta)

Korištenjeknjižne graðe

Zaposleni

Aktivnikorisnici

Ukupno struèni

Broj knjižnica 430 452 429 381 306 276 265 185 283 261 249 238 394 377 371

Broj knjiga i èasopisa 3 924 4 678 4 702 5 279 6 357 5 951 7 063 6 583 9 437 9 219 9 737 9 768 11 035 10 377 10 962

(svezaka) u tis.

Ukupno 371 10 962 287 8 533 576 2 072 490 284 615 3 667 892 1 421 1 104

Nacionalna knjižnica 1 2 722 492 2 182 145 335 172 198 078 323 550 313 184

Knjižnice visokog uèilišta 84 2 499 907 1 649 097 768 089 56 987 321 708 189 155

Specijalne knjižnice 80 2 268 799 1 363 055 866 352 15 504 68 820 151 137

Samostanske crkvene knjižnice 2 142 505 107 380 33 361 468 160 5 5

Narodne knjižnice 42 2 077 735 2 038 531 26 851 11 877 2 621 797 574 442

Knjižnice osnovnih škola 99 732 927 705 721 26 017 1 139 191 437 111 109

Knjižnice srednjih škola 63 517 922 487 647 16 648 562 140 420 78 72

1)Radio pretplatnici 232 964 233 444 234 476 244 311 249 690 249 384 249 961 247 213 249 450 256 049 261 378

TV pretplatnici 218 017 218 591 219 253 221 429 223 914 222 785 221 199 217 215 217 645 219 064 220 377

1) Ne prikazuje se broj radio pretplatnika veæ broj evidentiranih radio prijemnika jer radio pretplatnici ne plaæaju pretplatu za

evidentirani drugi radio prijemnik, a TV pretplatnici ne plaæaju za evidentirani radio prijemnik.

2010.

2011. 2012.

246

2002./03. 222 192 - 30 10 21 - 5 138 940 120 030 18 910

2003./04. 226 196 3 27 8 24 2 - 122 160 107 820 14 340

2004./05. 222 205 - 17 7 23 - 2 118 053 111 168 6 885

2005./06. 221 195 2 24 12 21 - - 119 762 110 976 8 786

2006./07. 224 182 - 42 8 23 - - 128 738 112 056 16 682

2007./08. 226 202 - 24 10 21 - - 129 541 118 229 11 312

2008./09. 206 191 - 15 13 23 - - 114 361 108 311 6 050

2009./10. 219 200 - 19 12 24 - - 125 812 119 672 6 140

2010./11. 262 223 - 39 12 24 - 1 127 573 108 147 19 426

2011./12. 255 215 1 39 12 25 - - 129 292 111 643 17 649

22.6. Hrvatsko narodno kazalište

Predstave

Ukupno

Djela Posjetitelji

prema mjestu prikazivanja

na gostovanju

u stalnojdvorani

uZagrebu

izvanZagreba

dramaoperai balet

opereta ostalo Ukupnou

Zagrebuizvan

Zagreba

22.7. Dramsko kazalište Gavella

Predstave

Ukupno

Djela Posjetitelji

prema mjestu prikazivanja

na gostovanju

u stalnojdvorani

uZagrebu

izvanZagreba

drama ostalo Ukupnou

Zagrebuizvan

Zagreba

2002./03. 236 208 1 27 15 4 51 808 40 678 11 130

2003./04. 242 229 2 11 15 8 45 889 43 469 2 420

2004./05. 234 214 - 20 9 7 55 751 49 301 6 450

2005./06. 215 193 1 21 7 8 55 230 48 540 6 690

2006./07. 208 186 - 22 6 8 54 799 48 539 6 260

2007./08. 211 183 - 28 5 10 65 036 51 639 13 397

2008./09. 190 167 - 23 8 7 54 681 44 141 10 540

2009./10. 186 166 - 20 9 7 61 948 47 885 14 063

2010./11. 204 189 - 15 8 9 63 806 58 501 5 305

2011./12. 210 181 1 28 7 7 64 611 55 561 9 050

1834. god. (4. listopada) dramom »Zriny« otvoreno je kazalište na Gornjem gradu

1835. god. u meðuèinu neke njemaèke predstave pjevana je budnica "Još Hrvatska ni propala" Ljudevita Gaja.

1840. god. (10. lipnja) izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku drama "Juran i Sofija" ili "Turci kod Siska"

I. Kukuljeviæa-Sakcinskog.

1895. god. otvorena je zgrada kazališta na tadašnjem Sveuèilišnom trgu.

247

22.8. Teatar ITD

Predstave

Ukupno

Djela Posjetitelji

prema mjestu prikazivanja

na gostovanjuu stalnojdvorani

uZagrebu

izvanZagreba

drama ostalo Ukupnou

Zagrebuizvan

Zagreba

22.9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija

Predstave

Ukupno

Djela Posjetitelji

prema mjestu prikazivanja

na gostovanjuu stalnojdvorani

uZagrebu

izvanZagreba

dramamusicali ostalo

Ukupnou

Zagrebuizvan

Zagreba

operetai opera

2002./03. 107 92 2 13 11 - 14 675 11 635 3 0402003./04. 159 131 1 27 14 - 19 708 13 868 5 8402004./05. 140 122 1 17 15 - 10 626 7 126 3 5002005./06. 221 212 2 7 17 5 14 744 12 284 2 4602006./07. 271 237 3 31 21 14 13 129 10 029 3 1002007./08. 166 148 - 18 19 6 8 564 6 364 2 2002008./09. 166 159 3 4 9 16 7 822 6 522 1 3002009./10. 152 140 1 11 10 13 6 551 4 551 2 0002010./11. 220 163 3 54 16 20 14 787 7 837 6 9502011./12. 190 159 11 20 12 26 11 062 7 902 3 160

2002./03. 203 158 12 33 1 3 14 95 768 75 128 20 6402003./04. 191 150 21 20 - 4 14 94 767 76 731 18 0362004./05. 185 157 8 20 1 2 13 77 622 64 382 13 2402005./06. 179 158 6 15 1 - 12 77 507 65 387 12 1202006./07. 189 171 5 13 1 1 11 87 463 76 788 10 6752007./08. 176 149 10 17 1 2 17 79 156 67 726 11 4302008./09. 193 168 6 19 1 1 13 77 677 65 757 11 9202009./10. 179 159 3 17 - 1 14 69 494 56 344 13 1502010./11. 182 170 4 8 1 1 15 69 396 59 246 10 1502011./12. 194 179 6 9 - - 18 67 571 59 071 8 500

22.10. Satirièko kazalište Kerempuh

2002./03. 276 248 2 26 18 - ... 103 044 88 044 15 0002003./04. 247 216 - 31 11 - ... 104 164 88 064 16 1002004./05. 222 202 3 17 13 - 1 77 064 68 564 8 5002005./06. 223 197 2 24 11 - - 73 887 61 887 12 0002006./07. 211 201 - 10 13 - - 79 817 74 817 5 0002007./08. 211 198 1 12 8 - - 88 658 83 358 5 3002008./09. 202 183 2 17 11 - - 73 525 63 825 9 7002009./10. 263 245 - 18 16 - - 80 188 71 188 9 0002010./11. 280 258 1 21 13 - 1 108 292 97 792 10 5002011./12. 253 237 1 15 10 - - 97 820 90 320 7 500

Predstave

Ukupno

Djela Posjetitelji

prema mjestu prikazivanja

na gostovanjuu stalnojdvorani

uZagrebu

izvanZagreba

dramamusicali ostalo

Ukupnou

Zagrebuizvan

Zagreba

operetai opera

248

2002./03. 49 204 182 30 859 23 489

2003./04. 57 281 253 40 714 29 704

2004./05. 28 294 269 34 902 30 832

2005./06. 76 290 260 51 875 44 017

2006./07. 86 325 290 45 333 36 663

2007./08. 53 328 295 53 417 41 789

2008./09. 17 114 94 47 101 32 281

2009./10. 26 317 278 49 526 35 184

2010./11. 21 257 230 56 812 49 344

2011./12. 27 301 271 57 313 51 863

22.11. Zagrebaèko kazalište mladih

PredstaveBroj izvedenihdjela

Posjetitelji

u ZagrebuUkupno u ZagrebuUkupno

22.12. Kazalište Trešnja

PredstaveBroj izvedenihdjela

Posjetitelji

u ZagrebuUkupno u ZagrebuUkupno

22.13. Zagrebaèko kazalište lutaka

PredstaveBroj izvedenihdjela

Posjetitelji

u ZagrebuUkupno u ZagrebuUkupno

2002./03. 10 298 275 72 908 65 506

2003./04. 40 325 314 83 088 80 281

2004./05. 30 311 300 69 695 66 888

2005./06. 28 246 240 63 421 61 321

2006./07. 49 326 311 82 738 79 038

2007./08. 68 284 270 69 723 67 143

2008./09. 40 224 222 57 826 56 626

2009./10. 52 283 281 72 643 71 843

2010./11. 64 341 312 83 435 70 927

2011./12. 64 341 312 83 433 70 925

2002./03. 19 225 191 40 200 31 610

2003./04. 20 243 206 48 780 35 380

2004./05. 14 251 232 44 940 38 220

2005./06. 13 242 224 44 950 39 550

2006./07. 16 242 212 45 380 37 180

2007./08. 17 251 223 46 973 40 413

2008./09. 19 254 231 37 166 30 979

2009./10. 22 260 249 34 880 31 800

2010./11. 23 262 234 36 100 30 555

2011./12. 19 251 231 35 383 28 513

249

22.14. Amaterska kazališta

PredstaveBrojkazališta

Posjetitelji

u ZagrebuUkupno u ZagrebuUkupno

Broj izvedenihdjela

22.15. Filharmonija

Koncerti Posjetitelji

Ukupno

Filhar-monija

usjedištu

na go-stovanjuu zemlji

uinozem-

stvuUkupno

usjedištu

na go-stovanjuu zemlji

uinozem-

stvu

22.16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi

Koncerti Posjetitelji

Ukupno

Brojorkestara,

amsambalai zborova

usjedištu

na go-stovanjuu zemlji

uinozem-

stvuUkupno

usjedištu

na go-stovanjuu zemlji

uinozem-

stvu

2002./03. 5 27 183 136 24 415 16 240

2003./04. 5 34 180 148 21 675 15 225

2004./05. 5 27 188 171 18 650 14 850

2005./06. 5 28 189 147 23 360 15 110

2006./07. 5 32 149 113 18 599 11 384

2007./08. 3 8 79 64 18 132 14 326

2008./09. 3 18 90 66 21 814 15 044

2009./10. 4 19 118 115 18 976 15 526

2010./11. 12 36 305 296 31 165 28 715

2011./12. 13 36 198 190 23 995 22 590

2002./03. 1 54 40 5 9 74 304 61 884 2 370 10 050

2003./04. 1 68 46 12 10 88 649 76 649 3 155 8 845

2004./05. 1 52 44 7 1 72 072 68 624 2 448 1 000

2005./06. 1 73 42 5 26 103 619 75 013 1 850 26 756

2006./07. 1 60 44 13 3 98 873 66 553 30 970 1 350

2007./08. 1 61 53 3 5 63 239 56 639 1 350 5 250

2008./09. 1 51 41 7 3 59 992 53 422 3 630 2 940

2009./10. 1 48 40 7 1 51 348 48 637 1 511 1 200

2010./11. 1 50 44 3 3 62 110 57 010 1 600 3 500

2011./12. 1 51 43 5 3 64 980 60 250 2 850 1 880

2002./03. 19 419 142 181 96 187 390 80 160 49 820 57 410

2003./04. 18 471 165 204 102 200 223 96 120 43 541 60 562

2004./05. 17 479 208 170 101 247 841 114 185 38 184 95 472

2005./06. 17 446 205 170 71 199 680 112 693 51 787 35 200

2006./07. 17 478 228 161 89 199 084 103 574 40 960 54 550

2007./08. 17 429 198 157 74 147 000 90 330 28 120 28 550

2008./09. 15 421 187 165 69 158 590 81 510 47 700 29 380

2009./10. 15 440 181 173 86 164 000 79 750 44 800 39 450

2010./11. 15 416 189 150 77 151 720 87 200 34 830 29 690

2011./12. 14 334 154 130 50 137 440 83 170 35 980 18 290

250

2003. 31 21 52 37 15 95 86 9 54 115 45 315 8 800

2004. 31 21 52 37 15 99 89 10 57 353 46 753 10 600

2005. 31 21 52 37 15 88 58 30 92 960 74 060 18 900

2006. 31 21 52 37 15 89 54 35 92 840 32 990 59 850

2007. 31 23 54 39 15 101 92 9 77 740 70 090 7 650

2008. 31 23 54 39 15 95 94 1 57 840 56 640 1 200

2009. 31 21 52 37 15 102 77 25 98 050 66 250 31 800

2010. 31 23 54 39 15 90 78 12 71 300 60 000 11 300

2011. 31 23 54 39 15 93 86 7 73 916 69 676 4 240

2012. 31 23 54 40 14 99 93 6 49 102 44 102 5 000

Zbirke - ukupno 20 500 531 42 515 37 468

Arheološke 1 245 - -Zbirka Slivariæ ing Vladimir 1952. 245 - -

Etnografske 2 334 334 170Funkcionalna kulturološka zbirka Nikole Marèetiæa 1991. 130 130 50Zbirka tradicionalnih afrièkih umjetnina Drage Muvrina 1999. 204 204 120

Povijesne 2 47 343 39 293 893Zbirka zemljopisnih karata i atlasa NSK 1945. 39 293 39 293 893Zbirka za povijest medicine i farmacije HAZU 1960. 8 050 - -

Opæe (kompleksne) 3 753 596 1 300Zbirka Marcella Jellaèiæa 1800. 90 - -Privatna zbirka dr Ivan Mirnik 1892. 67 - -Zbirka "Majstorska radionica za restauraciju igradnju gudaèkih instrumenata pok. Franje Schneidera" 1983. 596 596 1 300

Umjetnièke 12 451 856 2 292 35 105Valvasorova grafièka zbirka Nadbiskupije Zagrebaèke 1690. 7 935 - 23Grafièka zbirka NSK 1919. 347 870 - 754Umjetnièka zbirka prof. dr. sc. Ksenije Arko 1920. 41 - -Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK 1947. 93 172 - 724Zbirka Drage Magjera, Marge Magjer i Nade Ostrogoviæ - Magjer 1967. 240 - -Zbirka i kuæa Joze Kljakoviæa 1969. 342 36 280Zbirka Nade Mirjeviæ 1976. 8 8 2 000Zbirka " Hrvatske slikarice roðene u 19 st" dr. Josipa Kovaèiæa 1988. 1 077 1 077 350Zbirka Marte i Vilima Sveènjaka 1990. 827 827 20Zbirka Marije Tomljenoviæ Valeèiæ 1993. 8 8 2 000Zbirka dr. Vere Horvat - Pintariæ 1995. 170 170 30Zbirka skulptura akademskog kipara Zlatka Zlatiæa 2007. 166 166 28 924

22.17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado

Priredbe Posjetitelji

u zemljiUkupno

Èlanovi-izvoðaèi

u ino-zemstvu

u zemljiUkupnou ino-

zemstvuUkupno

za ples ipjevanje

zaorkestar

ženemuškarci

22.18. Zbirke u 2012.

Broj predmeta u zbirkamaBroj

posjetiteljaZbirke prema vrstama od togaizloženo

UkupnoBroj

zbirkiGodina

osnivanja

251

Galerije - ukupno 182 104 256

Umjetnièki paviljon u Zagrebu 1898. 6 34 660

Likum - Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske 1909. 13 6 000

Dom Hrvatskih likovnih umjetnika 1938. 27 14 542

Galerija Studentskog centra 1962. 22 2 500

Galerija Forum 1969. 13 2 830

Galerija Vladimir Nazor 1971. 13 5 180

Galerija Nova 1975. 11 11 500

Galerija Vladimir Bužanèiæ 1977. 10 1 000

Galerija Karas 1978. 8 844

Galerija Puèkog otvorenog uèilišta Zagreb 1981. 9 2 000

Izložbeni salon Izidor Kršnjavi 1985. 13 8 000

Galerija Mirko Virius 1986. 2 200

Galerija Miroslav Kraljeviæ 1986. 6 500

Galerija ULUPUH 1991. 18 13 000

Galerija Matice Hrvatske 1995. 11 1 500

Muzeji - ukupno 27 3 880 779 321 334 32 4 400 139 461 233 32 2 633 474 475 179

Arheološki 1 402 232 23 896 1 409 862 22 672 1 381 620 28 556

Etnografski 1 65 367 26 600 1 79 410 18 608 1 67 885 33 818

Povijesni 3 344 450 6 799 4 204 398 7 170 4 252 102 9 642

Kompleksni 4 590 833 89 636 2 433 358 33 820 2 433 894 73 586

Umjetnièki 11 84 418 70 896 12 401 308 239 371 11 146 391 109 432

Prirodoslovni 2 2 239 110 11 772 2 2 782 243 11 088 2 1 268 803 37 250

Tehnièki i tehnološki 2 24 343 91 735 2 20 274 116 326 2 15 738 125 889

Znanstveni 1 1 903 - - - - - - -

Zavièajni 1 10 493 - 1 10 493 - 1 4 954 -

Ostalo (memorijal-ni, biografski i sl.) 1 7 630 - 7 58 793 12 178 8 62 087 57 006

22.19. Galerije u 2012.

Broj izložbi Broj posjetiteljaGodina osnutkaVrste galerija

22.20. Muzeji

2012.2009.2006.

brojpredmeta

u zbirkama

brojpredmeta

u zbirkama

brojpredmeta

u zbirkama

brojmuzeja

brojmuzeja

brojmuzeja

brojposjeti-

telja

brojposjeti-

telja

brojposjeti-

telja

252

Muzeji - ukupno 33 2 632 169 43 169 475 179

Arhelološki - ukupno 1 381 620 10 982 28 556

Arheološki muzej 1846. 381 620 10 982 28 556

Etnografski - ukupno 1 67 885 3 600 33 818

Etnografski muzej 1919. 67 885 3 600 33 818

Povijesni - ukupno 4 252 102 2 143 9 642

Hrvatski povijesni muzej 1846. 96 737 - -

Hrvatski školski muzej 1901. 104 313 1 293 8 942

MUO - Zbirka Anke Gvozdanoviæ 1966. 1 052 - -

Hrvatski športski muzej 2003. 50 000 850 700

Kompleksni - ukupno 2 433 894 4 332 73 586

Muzej grada Zagreba 1907. 427 576 4 275 70 550

Tiflološki muzej 1953. 6 318 57 3 036

Umjetnièki - ukupno 12 146 544 6 315 109 432

Muzej za umjetnost i obrt 1880. 91 925 2 984 8 301

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU 1884. 766 177 9 330

Moderna galerija 1905. 7 264 650 12 350

Kabinet grafike HAZU 1916. 19 023 - -

Gliptoteka HAZU 1937. 11 261 659 2 024

Muzej suvremene umjetnosti 1954. 6 274 422 28 785

Hrvatski muzej arhitekture 1995. 1 890 - -

Muzej Ivana Meštroviæa 1959. 353 97 10 138

Muzej Mimara 1980. 3 736 1 249 22 600

Javna ustanova Galerija Klovièevi dvori 1982. 2 021 - -

Muzejsko kazališna zbirka 1988. 153 - -

Hrv. muzej naivne umjetnosti 1994. 1 878 77 15 904

Prirodoslovni - ukupno 2 1 268 803 4 675 37 250

Hrv. prirodoslovni muzej 1846. 1 266 794 2 900 32 040

Lovaèki muzej 1952. 2 009 1 775 5 210

Tehnièki i tehnološki - ukupno 2 15 738 2 571 125 889

Tehnièki muzej 1954. 11 747 2 536 125 102

Hrv. željeznièki muzej 1991. 3 991 35 787

Zavièajni 1 4 954 - -

Muzej Prigorja 1977. 4 954 - -

Ostalo (memorijalni, biografski i sl ) 8 60 629 8 551 57 006

HT muzej 1953. 37 455 1 142 2 875

MGZ - Memorijalna zbirka i stan arhitekta

Viktora Kovaèiæa 1953. 518 457 380

Muzej klinike za psihijatriju Vrapèe 1955. 30 30 500

MGZ - Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleža 1976. 5 298 5 298 660

MGZ - Zbirka dr Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar 1997. 1 232 1 232 640

Vojni muzej 1997. 13 138 - -

Muzejsko - memorijalni centar Dražen Petroviæ 2006. 2 132 288 9 000

Muzej prekinutih veza 2010. 826 104 42 951

22.21. Muzeji u 2012.

Broj predmeta

Brojmuzeja

Godinaosnivanja

Brojposjeti-

teljaUkupno

od togaizloženo

Muzeji prema vrsti muzeja

253

22.22. Kinematografi

Posjetitelji utisuæama

Kinematografi Sjedala Predstave Zaposleni

22.23. Zoološki vrt

PosjetiteljiŽivotinje

sisavci

Ukupnoukupni

brojvrsta Ukupno

brojvrsta

Ukupnobrojvrsta

Ukupnobrojvrsta

Ukupnobrojvrsta

ptice gmazovi ribe

Ukupnood togadjeca

2003. 18 6 337 17 573 1 121 87

2004. 14 ... 8 166 33 326 1 719 113

2005. 13 ... 7 848 32 561 1 416 96

2006. 9 ... 6 780 33 629 1 693 82

2007. 8 ... 7 200 34 832 1 607 89

2008. 7 ... 7 170 41 473 1 909 63

2009. 8 32 7 181 42 341 2 009 65

2010. 7 31 7 043 43 176 1 978 64

2011. 9 42 8 945 53 729 1 932 78

2012. 10 49 9 660 67 495 2 110 82

...

2003. 1 622 270 472 82 480 102 214 57 125 9 322 670 129 373

2004. 1 996 281 479 89 473 103 184 55 71 9 315 284 127 506

2005. 2 272 274 489 88 435 96 180 52 189 12 330 706 137 683

2006. 2 206 276 512 84 360 93 159 48 127 15 346 514 137 114

2007. 2 341 298 527 90 352 96 173 55 130 18 369 197 141 645

2008. 2 529 282 512 80 323 85 183 50 167 23 283 587 110 510

2009. 3 183 278 524 80 307 81 228 53 268 24 264 710 88 556

2010. 3 268 285 520 81 292 77 243 53 343 35 246 686 94 714

2011. 3 335 278 536 78 297 73 242 54 335 36 263 786 96 548

2012. 3 560 301 608 72 293 74 327 79 301 35 260 769 96 315

ZOO poèeo s radom 27. lipnja 1925.

1) Od 2001. godine ukljuèeni vodozemci i beskralježnjaci

1)

Dvorane/ekrani

254

Ukupno 631 56 307 15 280 17 192 6 735 18 070 4 250 3 878 3 275 2 907 2 017

Amerièki nogomet 1 64 2 - 16 39 6 2 1 - 2

Atletika 7 1 289 596 647 306 132 99 60 25 20 31

Auto-moto 22 288 32 8 2 40 117 83 34 4 32

Badminton 6 218 119 51 30 41 37 29 27 3 11

Baseball-softball 8 320 63 88 84 82 54 11 1 - 27

Biciklizam 13 170 18 11 21 42 45 21 15 15 25

Bilijar 3 52 1 2 15 7 14 9 4 1 5

Boæanje 12 296 10 45 12 13 9 39 71 107 26

Body-building 10 526 178 - 72 140 92 89 62 71 19

Boks 12 549 76 20 102 166 103 94 62 2 25

Dizanje utega 2 118 25 - 27 26 16 17 17 15 3

Džudo 8 327 86 229 43 15 8 14 12 6 11

Gimnastika 8 1 284 923 915 96 115 56 36 29 37 39

Golf 8 864 252 111 69 157 109 126 158 134 15

Hokej na ledu 2 129 - 84 33 7 4 - 1 - 10

Hokej na travi 6 523 71 159 103 75 57 45 34 50 32

Hrvanje 6 731 25 358 195 90 41 26 13 8 25

Jedrenje 13 275 88 13 15 57 60 66 51 13 24

Kajak-kanu 4 313 46 78 81 85 38 16 10 5 5

Karate 28 1 168 367 847 106 105 42 33 32 3 66

Kick-boxing 6 501 127 45 106 119 122 63 34 12 15

Klizanje 2 55 48 42 10 3 - - - - 3

Konjièki sport (jahanje, polo) 11 269 187 100 31 58 25 28 14 13 35

Košarka 31 3 245 335 2 172 529 279 110 81 57 17 135

Kuglanje 23 620 115 53 29 40 62 111 140 185 39

Maèevanje 1 51 27 25 7 4 3 8 3 1 5

Motonautika, skijanje na vodi 1 8 2 - - 1 4 2 1 - 2

Nanbudo 2 56 20 10 14 11 4 10 6 1 8

Nogomet 85 8 366 71 3 589 1 690 999 624 876 470 118 417

Odbojka 16 1 182 615 593 342 134 63 38 8 4 52

Orijentacijski sport 2 48 21 10 6 1 9 4 7 11 5

Planinarstvo 13 1 951 862 97 24 393 282 290 296 569 65

Plivanje (daljinsko,sinkronizirano) 17 2 097 972 1 505 334 158 37 32 24 7 57

Ragbi 5 320 19 86 124 50 29 12 11 8 24

Ronilaštvo 12 175 51 1 21 34 42 37 35 5 20

Rukomet 21 1 872 717 875 469 363 90 29 29 17 107

Skijanje 7 490 188 131 61 64 91 88 38 17 15

Skokovi u vodu 3 75 32 47 10 13 3 - - 2 8

Sportski ples, akrobatskirock n' roll' 11 785 566 209 183 163 134 65 19 12 32

23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.

23. Šport

Godine životaBroj

aktivnih èlanova Struènidjelat-nici

Brojudru-

ga Ukupno žene do 14 15-19 20-27 28-35 36-45 46-5556 i

stariji

255

Sportski ribolov 14 1 082 45 143 36 88 175 231 235 174 38

Stolni tenis 16 1 755 196 251 119 348 371 161 224 281 44

Strelièarstvo 2 32 7 - 4 6 7 4 8 3 2

Streljaštvo 15 774 128 90 64 149 154 78 109 130 41

Taekwondo 26 1 855 752 1 338 253 104 61 36 37 26 105

Tajlandski boks 7 198 48 25 43 107 15 2 6 - 12

Tenis, squash 49 2 804 871 833 309 246 275 355 405 381 113

Triatlon, duatlon 4 109 30 9 7 31 30 15 10 7 15

Vaterpolo 7 810 39 426 239 72 30 26 10 7 40

Veslanje 9 1 177 191 481 216 156 106 81 73 64 29

Zrakoplovstvo 5 64 15 - - 15 22 17 6 4 9

Hrvatski sveuèilišni sportskisavez 3 12 141 4 040 - - 12 113 24 2 1 1 7

Hrvatski savez za sport irekreaciju 25 1 725 906 231 27 314 237 280 300 336 79

Hrvatski školski sportskisavez 1 111 59 109 - - 2 - - - 6

23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.(nastavak)

Godine životaBroj

aktivnih èlanovaStruènidjelat-nici

Brojudruga

Ukupno žene do 14 15-19 20-27 28-35 36-45 46-5556 i

stariji

23.2. Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima

Ekipna

u zemlji u inozemstvu

23.3. Športske, šahovske i lovaèke udruge

2000. 2003. 2006.

udruge aktivni èlanovi

u zemlji u inozemstvu

Pojedinaèna

udruge aktivni èlanovi udruge aktivni èlanovi

1994. 1 216 253 1 313 537

1997. 606 375 1 442 878

2000. 2 042 403 2 688 988

2003. 1 713 500 3 085 1 190

2006. 1 916 537 2 674 920

2009. 1 230 428 3 066 913

Ukupno 541 58 518 689 63 083 593 63 346 664 58 160

Športske udruge 506 57 092 645 60 539 549 60 991 631 56 307

Šahovske udruge 14 290 22 507 18 348 20 509

Lovaèke udruge 21 1 136 22 2 037 26 2 025 13 1 344

2009.

udruge aktivni èlanovi

256

1994. 247 3 4 2 - 2 57 33 48 35 20 43

1997. 284 - 3 9 - 3 65 30 34 24 49 67

2000. 290 9 8 10 - 6 74 30 34 30 29 60

2003. 507 11 16 15 - 13 103 49 50 46 38 166

2006. 348 5 6 14 - 9 103 51 31 20 27 82

2009. 509 12 10 20 6 8 84 63 51 42 42 171

23.4. Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama

Ukupanbroj

aktivnihèlanova

Vele-majstori

Meðu-narodnimajstori

FIDEmajstori

MajstoriMajstor-ski kan-didati

I.kate-gorije

II.kate-gorije

III.kate-gorije

IV.kate-gorije

Izvankategorije

23.5. Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama

Ukupanbroj

aktivnihèlanova

Vele-majstori

Meðu-narodnimajstori

MajstoriMajstorskikandidati

23.6. Športski objekti koje koriste graðani

trimstaze

bazeniigrališta

vježbalištaklizališta kuglane

športskedvorane

streljaneatletskaborilišta

skijaškestaze

Vrsta objekta

Ukupno

2003. 277 3 8 4 15 16 35 102 94

2006. 173 2 6 5 8 21 14 114 3

2009. 56 - - 4 - 6 4 35 7

1994. 42 1 5 27 1 2 5 1 - -

1997. 57 2 2 38 1 - 13 1 - -

2000. 93 2 11 53 3 1 21 1 1 -

2003. 111 4 12 48 1 6 34 1 1 4

2006. 171 1 13 121 3 - 27 1 1 4

2009. 192 2 13 134 2 - 34 1 2 4

FIDEmajstorskikandidati

257

24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici

24. Pravosuðe

2009.2008. 2010.

S u c i

Ukupno ukupno 406 411 423 447 478

žene 314 319 329 347 383

Županijski sud Zagreb ukupno 86 92 91 100 107

žene 58 64 65 70 80

Opæinski graðanski sud u Zagrebu ukupno 142 137 151 157 136

žene 117 112 121 127 113

Opæinski kazneni sud u Zagrebu ukupno 38 39 38 40 40

žene 26 27 27 29 28

Opæinski sud Sesvete ukupno 9 15 15 14 14

žene 7 11 11 11 11

Trgovaèki sud Zagreb ukupno 45 44 44 52 56

žene 31 31 31 36 44

Prekršajni sud Zagreb ukupno 86 84 84 84 84

žene 75 74 74 74 74

Sudaèki vježbenici

Ukupno 47 22 9 14 19

Županijski sud Zagreb 6 6 2 - 2

Opæinski graðanski sud u Zagrebu 10 10 6 7 10

Opæinski kazneni sud u Zagrebu 3 3 - 4 5

Opæinski sud Sesvete 1 3 1 1 -

Trgovaèki sud Zagreb 10 - - - -

Prekršajni sud Zagreb 17 - - 2 2

Izvor: Ministarstvo pravosuða RH

2011. 2012.

Optužene i osudene punoljetne osobe

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

8 000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

bro

j o

sob

a

optuženi osudeni

258

Ukupno 7 244 7 119 5 985 5 081 5 145 4 383

Protiv života i tijela 274 289 264 180 176 180

Ubojstvo 38 33 39 25 24 27

Teško ubojstvo 4 9 5 3 8 4

Tjelesna ozljeda 61 95 48 34 42 30

Teška tjelesna ozljeda 154 141 151 105 92 109

Ostala kaznena djela 17 11 21 13 10 10

Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina 471 460 353 259 231 221

Povreda prava na rad i drugih prava iz rada 16 19 16 6 5 6

Narušavanje nepovredivosti doma 19 22 12 11 7 4

Otmica 12 4 17 7 4 14

Prijetnja 379 380 286 215 197 188

Ostala kaznena djela 45 35 22 20 18 9

Protiv vrijednosti zaštiæenih meðunarodnim pravom 742 724 426 672 620 372

Zlouporaba opojnih droga 687 677 384 626 588 344

Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice 37 40 32 32 25 27

Ostala kaznena djela 18 7 10 14 7 1

Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða 79 88 80 54 77 66

Silovanje 21 25 14 13 21 9

Bludne radnje 24 22 27 19 21 22

Podvoðenje 16 19 20 11 17 16

Ostala kaznena djela 18 22 19 11 18 19

Protiv èasti i ugleda 142 69 132 35 19 34

Uvreda 55 33 59 20 12 23

Kleveta 87 35 72 15 6 11

Ostala kaznena djela - 1 1 - 1 -

Protiv braka, obitelji i mladeži 357 479 331 266 370 264

Povreda dužnosti uzdržavanja 208 290 188 155 228 148

Zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe 79 81 67 67 64 54

Nasilnièko ponašanje u obitelji 59 97 71 39 74 60

Ostala kaznena djela 11 11 5 5 4 2

Protiv imovine 2 520 2 433 2 063 1 778 1 725 1 460

Kraða 506 525 439 402 425 370

Teška kraða 706 659 506 570 565 418

Razbojništvo 191 182 144 167 143 127

Prijevara 591 609 551 320 297 276

Zlouporaba èeka i kreditne kartice 38 15 14 23 12 13

Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe58 54 33 42 39 25

umjetnika izvoðaèa

Prikrivanje 72 65 68 62 53 57

Ostala kaznena djela 358 324 308 192 191 174

Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa 443 408 394 373 345 325

Dovoðenje u opasnost života i imovine 4342 41 31 22 32

opæeopasnom radnjom ili sredstvom

Izazivanje prometne nesreæe 367 350 323 322 313 284

Ostala kaznena djela 34 17 28 20 10 9

24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima

2010.2010.

OsuðeniOptuženi

2011. 2011. 2012.2012.

259

Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja 333 278 324 182 157 200

Krivotvorenje novca 22 12 22 16 7 12

Krivotvorenje znakova za vrijednost 1 4 - 1 1 -

Zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju 91 58 88 41 29 61

Prijevara u gospodarskom poslovanju 103 93 125 38 42 62

Nedozvoljena trgovina 29 15 14 28 13 14

lzbjegavanje carinskog nadzora 25 38 31 21 34 23

Ostala kaznena djela 62 58 44 37 31 28

Protiv pravosuða 454 537 433 377 411 362

Lažno prijavljivanje kaznenog djela 48 38 35 27 28 20

Davanje lažnog iskaza 44 57 51 23 29 21

Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih

posljedica 346 427 328 319 348 316

Ostala kaznena djela 16 15 19 8 6 5

Protiv vjerodostojnosti isprava 666 565 424 483 448 352

Krivotvorenje isprava 577 492 367 446 411 319

Krivotvorenje službene isprave 71 47 35 25 24 15

Ovjeravanje neistinitog sadržaja 17 25 20 11 12 17

Ostala kaznena djela 1 1 2 1 1 1

Protiv javnog reda 320 313 275 210 229 219

Sprjeèavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti 38 39 30 22 26 24

Napad na službenu osobu 30 30 22 15 25 18

Skidanje i povreda službenog peèata i znaka 31 7 9 29 6 6

Protupravna naplata 66 63 58 32 43 46

Nasilnièko ponašanje 58 62 52 42 37 34

Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari 55 65 68 49 60 63

Ostala kaznena djela 42 47 36 21 32 28

Protiv službene dužnosti 340 285 394 180 196 265

Zlouporaba položaja i ovlasti 146 124 151 51 69 75

Nesavjestan rad u službi 13 9 7 2 - -

Pronevjera 108 72 110 81 59 78

Neovlaštena uporaba 3 7 - 1 7 -

Primanje mita 15 14 24 11 12 19

Davanje mita 31 39 68 20 35 64

Ostala kaznena djela 24 20 34 14 14 29

Ostala kaznena djela 103 191 92 32 141 63

24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima (nastavak)

2010.2010.

OsuðeniOptuženi

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2011. 2011. 2012.2012.

260

UKUPNO 4 383 540 2 902 425 - - 516

Protiv života i tijela 180 36 108 12 - - 24

Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina 221 14 153 19 - - 35

Protiv vrijednosti zašitæenih meðunarodnim pravom 372 190 147 12 - - 23

Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða 66 14 47 - - - 5

Protiv èasti i ugleda 34 - 27 4 - - 3

Protiv braka, obitelji i mladeži 264 - 215 11 - - 38

Protiv imovine 1 460 60 1 131 126 - - 143

Protiv zdravlja - - - - - - -

Protiv okoliša 13 - 5 - - - 8

Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovinei sigurnosti prometa 325 9 217 45 - - 54

Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja 200 24 134 21 - - 21

Protiv pravosuða 362 2 189 96 - - 75

Protiv vjerodostojnosti isprava 352 2 266 39 - - 45

Protiv javnog reda 219 20 140 26 - - 33

Protiv službene dužnosti 265 169 79 10 - - 7

Protiv oružanih snaga Republike Hrvatske 1 - 1 - - - -

Sporedno kazneno zakonodavstvo (izvan KZ-a) 49 - 43 4 - - 2

Grad Zagreb - ukupno 6 579 4 430 6 215 4 321 7 244 5 081 7 119 5 145 5 985 4 383

Županijski sud:

Zagreb 547 432 587 499 663 552 627 548 637 540

Opæinski sudovi:

Zagreb 5 677 3 743 5 105 3 438 5 906 4 035 5 020 3 512 4 065 2 902

Sesvete 355 255 523 384 675 494 555 439 556 425

Krapina ... ... ... ... ... ... 237 168 - -

Zabok ... ... ... ... ... ... 237 148 - -

Zlatar ... ... ... ... ... ... 443 330 443 516

24.3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima1)

2008. 2009. 2010.

osuðeni osuðeni osuðeni osuðeni osuðenioptuženi optuženi optuženi optuženi optuženi

24.4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012.1)

UkupnoŽupanijski

sud uZagrebu

Opæinskikaznenisud u

Zagrebu

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2011.

Opæinskisud u

Sesvetama

Opæinskisud u

Krapini

Opæinskisud u

Zaboku

Opæinskisud u

Zlataru

1) Zakonom o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 144/10.), Županijski sud u Zagrebu, a s obzirom na kaznene predmete,postao je nadležan i za podruèje opæinskih sudova u Krapini, Zaboku i Zlataru.

2012.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 84/11.) Opæinski kazneni sud u Zagrebupreuzeo je nadležnost za rješavanje u kaznenim predmetima od Opæinskog suda u Zaprešiæu. Takoðer, Opæinski sud u Zlatarupostao je nadležan za rješavanje u kaznenim predmetima koji su do tada bili pod nadležnošæu opæinskih sudova u Krapini i Zaboku.

261

Ukupno 3 540 3 201 3 256 4 223 4 430 4 430 4 321 5 081 5 145 4 383

Zatvor - bezuvjetno 407 409 514 708 822 875 1 056 1 236 1 195 1 018

Dugotrajni zatvor - - - - - 3 1 1 3 1

20-40 godina 1 1 - - - - - - - -

20 godina - - - - - - - - - -

15 godina - - - 2 - - - - - -

10 - 15 godina 9 3 5 9 3 3 3 4 4 5

5 - 10 godina 18 13 25 36 28 31 27 39 22 28

2 - 5 godina 64 70 80 115 111 152 196 234 211 154

1 - 2 godine 79 78 126 138 177 191 263 287 283 240

6 - 12 mjeseci 123 136 162 243 269 291 327 388 349 294

do 6 mjeseci 113 108 116 165 234 204 239 283 323 296

Zatvor - uvjetno 2 359 2 145 2 194 2 953 3 046 3 188 2 920 3 413 3 590 3 134

Novèana kazna

bezuvjetna 475 456 402 389 363 235 214 296 224 129

uvjetna 19 1 3 2 4 4 4 5 17 11

Proglašeni krivima a osloboðeni kazne 6 7 6 3 6 3 5 7 4 5

Sudska opomena 106 79 64 106 102 72 61 64 57 32

Odgojne mjere 101 53 32 19 55 29 35 30 34 25

Maloljetnièki zatvor i pridržajmaloljetnièkog zatvora 67 51 41 43 32 24 26 30 24 29

24.5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama

2005.2004.2003. 2006. 2007. 2008. 2009.

24.6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i izreèenim sankcijama u 2012.

Kaznenih djela protiv

vrijednostizaštiæenih

meðunarodnimpravom

života itijela

ostalakaznena

djelaimovineUkupno

Izreèene sankcije

Ukupno 185 19 16 117 33

Vrsta odluke

Obustavljen postupak 30 4 2 23 1

Izreèene sankcije 155 15 14 94 32

Vrsta izreèene sankcije 155 15 14 94 32

Odgojne mjere

Mjere upozorenja 49 6 1 27 15

Mjere pojaèanog nadzora 77 8 11 47 11

Zavodske mjere 19 1 - 13 5

Maloljetnièki zatvor 2 - 1 1 -

Pridržaj maloljetnièkog zatvora 8 - 1 6 1

1)

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2010. 2011. 2012.

1)

u disciplinski centar, koji se iskazuje pod mjerama pojaèanog nadzora.

Stupanjem na snagu novog Zakona o sudovima za mladež (NN, br. 84/11. i 143/12.) prestala je primjena dotadašnjeodgojne mjere upuãivanja u centar za odgoj. U isto vrijeme zapoèela je primjena nove odgojne mjere upuãivanja

262

24.7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka1) i odluke

2010.2009.

Punoljetni poèinitelji - ukupno 31 201 38 827 30 551 39 241

Vrsta prekršaja iz podruèja

- javnog reda i mira 5 168 6 589 6 641 6 259

- sigurnosti prometa na cestama 17 877 24 723 18 330 26 993

- javne sigurnosti 939 951 1 006 656

- gospodarstva 4 219 3 812 1 983 2 348

- financija 2 692 2 443 2 232 2 528

- radnih odnosa i zaštite na radu 121 158 152 169

- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja 4 5 14 20

- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja

i zaštite èovjekovog okoliša 159 139 191 267

- društvene samozaštite 22 6 1 -

- uprave - 1 1 1

Vrsta odluke

Proglašeni krivima 18 062 29 688 23 441 29 219

Odbaèen zahtjev 792 689 141 204

Obustavljen postupak 10 080 865 472 1 207

Oslobaðajuæa presuda 1 777 6 796 5 901 7 393

Odbijajuæa presuda 490 788 596 1 217

Neubrojiva osoba - 1 - 1

Maloljetni poèinitelji - ukupno 764 824 409 748

Vrsta prekršaja iz podruèja

- javnog reda i mira 319 252 192 397

- sigurnosti prometa na cestama 361 514 159 280

- javne sigurnosti 61 45 54 63

- gospodarstva 17 11 3 4

- financija 5 2 1 4

- radnih odnosa i zaštite na radu - - - -

- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja - - - -

- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja

i zaštite èovjekovog okoliša 1 - - -

- društvene samozaštite - - - -

- uprave - - - -

Vrsta odluke

Proglašeni krivima 11 45 13 7

Odbaèen zahtjev 13 3 1 1

Obustavljen postupak 175 82 43 186

Primijenjena odgojna i/ili zaštitna mjera 565 694 352 554

1)

te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb.

Temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.),

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2011. 2012.

263

24.8. 1)Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2010.2009.

Punoljetni poèinitelji - ukupno 18 062 29 688 23 441 29 219

Zatvor 2 384 3 067 2 934 2 621

Novèana kazna 12 780 18 878 13 657 17 888

Opomena 2 880 6 847 6 144 7 961

Progl. krivim osloboðen kazne 18 896 706 749

Zaštitne mjere (uz kaznu) 2 931 3 578 3 048 3 039

Maloljetni poèinitelji - ukupno 11 45 13 7

Maloljetnièki zatvor 3 16 6 5

od toga uvjetni - 11 - 3

Novèana kazna 8 29 7 2

Odgojne mjere

Sudski ukor 496 686 338 547

Posebne obveze 57 3 2 139

Upuæivanje u centar za odgoj 8 5 2 11

Zaštitne mjere (uz kaznu) 3 19 13 110

2011. 2012.

1)Temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.), te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb.

264

Ukupno 42 682 42 717 45 900 43 112 46585 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Oblici vlasništva

državno 230 216 211 195 200 0,5 0,5 0,5 0,5 0,4

privatno 36 887 37 000 39 355 37 691 40 250 86,4 86,6 85,7 87,4 86,4

zadružno 166 153 171 130 140 0,4 0,4 0,4 0,3 0,3

mješovito 454 443 443 418 420 1,1 1,0 0,9 1,0 0,9

nema vlasništva 4 945 4 905 5 720 4 678 5 575 11,6 11,5 12,5 10,8 12,0

Pravne osobe - ukupno 84 370 89 125 92 196 95 649 42 682 42 717

Trgovaèka društva - ukupno 44 218 54 931 57 491 35 015 35 915

Dionièka društva 568 549 526 525 523 469 429 422 383 381

Društva s ogranièenomodgovornošæu 43 175 45 455 49 498 53 873 56 054 34 199 35 110 38 300 37 467 39 663

Ostali oblici 475 518 527 533 914 347 376 395 379 7571) 2)Poduzeæa i zadruge 29 431 28 383 26 155 23 968 23 973 2 722 1 897 1 063 205 209

Privatna poduzeæa 3 396 3 309 3 178 3 013 3 014 125 76 46 4 4

Društva s ogranièenom

odgovornošæu 25 253 24 298 22 197 20 177 20 172 2 400 1 651 834 69 63

Zadruge 425 430 446 457 466 166 153 171 130 140

Ostali oblici 357 346 334 321 321 31 17 12 2 2

Ustanove, tijela, udruge,

fondovi i organizacije 10 721 11 620 12 419 13 297 14 185 4 945 4 905 57 20 4 678 5 575

Subjekti u obrtu i slobodnimzanimanjima 19 598 18 684 17 657 17 161 16 503 ... ... ... ... ...

86 525 45 900 43 112 46 585

46 522 50 551 39 117 38 229 40 801

2009.2009. 2008.2008. 2010. 2010. 2011.2011.

25.1. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti

25. Poslovni subjekti

stanje 31. prosinca

2009.2008.2009.2008. 2010.

Poslovni subjekti

registrirani aktivni

25.2. Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništvastanje 31. prosinca

Aktivne pravne osobe

broj struktura, %

1) Pravne osobe koje još nisu usklaðeni sa Zakonom o trgovaèkim društvima.2) Pravne osobe registrirane prema Zakonu o zadrugama, pravne osobe koje nisu izvršile usklaðenje sa Zakonom o zadrugama te štedno-kreditne i stambene zadruge.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

2010. 2012.2011. 2011.2012.

2012.2012.

265

25.3. Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti

udjel aktivnih uregistriranima, %

Pravne osobe - stanje 31. prosinca

registrirane aktivne

2003. 65 906 29 919 45,4

2004. 68 834 31 683 46,0

2005. 72 316 31 822 44,0

2006. 76 282 36 154 47,4

2007. 80 599 38 809 48,2

2008. 84 370 42 682 50,6

2009. 86 525 42 717 49,4

2010. 89 125 45 900 51,5

2011. 92 196 43 112 46,8

2012. - Ukupno 95 649 46 585 48,7

Pravne osobe prema podruèjima NKD-a 2007.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 659 284 43,1

B Rudarstvo i vaðenje 64 39 60,9

C Preraðivaèka industrija 7 175 3 685 51,4

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 264 238 90,2

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 221 131 59,3

F Graðevinarstvo 7 777 4 510 58,0

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila

i motocikala 34 240 12 474 36,4

H Prijevoz i skladištenje 2 603 1 085 41,7

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3 346 1 947 58,2

J Informacije i komunikacije 4 390 3 060 69,7

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 154 699 60,6

L Poslovanje nekretninama 2 061 1 564 75,9

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 12 416 8 114 65,4

N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 2 217 1 458 65,8

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 193 112 58,0

P Obrazovanje 992 743 74,9

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1 040 600 57,7

R Umjetnost, zabava i rekreacija 4 104 1 494 36,4

S Ostale uslužne djelatnosti 10 699 4 348 40,6

T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti

kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju - - -

razlièite usluge za vlastite potrebe

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 34 - -

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

266

2003. 23 170 21 945 848 377

2004. 23 462 22 161 874 427

2005. 24 467 22 999 983 485

2006. 25 973 25 283 474 216

2007. 27 469 26 700 549 220

2008. 29 273 28 582 469 222

2009. 29 305 28 619 470 216

2010. 31 554 30 918 455 181

2011. 32 144 31 520 453 171

2012. - Ukupno 32 026 31 412 452 162

Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a 2007.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 226 221 4 1

B Rudarstvo i vaðenje 31 26 2 3

C Preraðivaèka industrija 2 922 2 805 83 34

D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija 164 152 3 9

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 92 85 5 2

F Graðevinarstvo 3 242 3 189 38 15

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila

i motocikala 9 343 9 100 192 51

H Prijevoz i skladištenje 875 847 17 11

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1 265 1 253 10 2

J Informacije i komunikacije 2 368 2 324 29 15

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 307 295 7 5

L Poslovanje nekretninama 1 271 1 263 5 3

M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 6 839 6 795 38 6

N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 1 106 1 096 8 2

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 22 22 - -

P Obrazovanje 333 332 1 -

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 374 370 3 1

R Umjetnost, zabava i rekreacija 291 285 4 2

S Ostale uslužne djelatnosti 863 860 3 -

T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnostikuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju 1 1 - -razlièite usluge za vlastite potrebe

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - - -

Fizièke osobe bez djelatnosti 91 91 - -

25.4. 1)Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini

Poslovni subjekti - stanje 31. prosinca

Ukupno mali srednji veliki

Izvor: FINA, Centar za registre

1) Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini izvršeno je u skladu sa Zakonom o raèunovodstvu (NN, br. 109/07.), a na temelju dostavljenih financijskih izvještaja - Vidjeti Metodološka objašnjenja

267

16. XI. 1242. - Zlatnom bulom kralj Bela IV. podariozagrebaèkom Gradecu slobodarskepravice kraljevskog grada

Od 1993. do 2000. godine datum je slavljen kaoDAN GRADA ZAGREBA

268

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

1. Geografski i meteorološki podaci

Definicije i objašnjenja

Podaci o geografskom položaju Zagreba, površini, stanovništvu i naseljima Zagreba odnose se na aktualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni su podaci za 2010. i ranije godine.

Podaci o površini preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.

Obilje podataka o meteorološkim, hidrološkim i geološkim prilikama na podruèju Grada Zagreba sa vremenskim serijama koje nas vraæaju u prošlo stoljeæe, bogatstvo su zagrebaèkog Ljetopisa. Podatke su dali:

- Državni hidrometeorološki zavod, Služba za hidrologiju i Služba za kakvoæu zraka

- Prirodoslovno-matematièki fakultet, Geofizièki zavod, Seizmološka služba, te

- Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za Gornju Savu.

2. Stanovništvo

a) Popisi stanovništva

Prvi pouzdani podaci o stanovništvu Zagreba su procjene prema popisima kuæa ili nepotpunim popisima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stoljeæa. Nakon tog razdoblja podaci su rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli u trenutku popisa. Podaci o stanovništvu i drugim rezultatima popisa (kuæanstva, stanovi) koji su iskazani u ostalim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997. godini i dalje.

Podaci popisa stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta.

U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Popisom su obuhvaæene osobe, i to državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u „kritiènom trenutku“ bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u „kritiènom trenutku“ u Republici Hrvatskoj imaju boravište.

b) Popis 2011. stanovništva, kuæanstava i stanova

Na temelju Zakona o popisu stanovništva, kuæanstva i stanova 2011. (Narodne novine, br. 92/12), proveden je Popis 2011. u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju 31. ožujka u 24 sata što se smatra kritiènim trenutkom Popisa.

Popis 2011. usklaðen je s meðunarodnim standardima kako bi se osigurala usporedivost podataka te su u pripremi primijenjene Preporuke Konferencije europskih statistièara za popise stanovništva i stanova 2010. godine, odnosno s Uredbama br. 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeæa Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji.

269

Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistièka definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima.

U Popisu 2011. pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept „uobièajenog mjesta stanovanja“ i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobièajenog mjesta stanovanja“, oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika ukljuèivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraæale sezonski i mjeseèno (te se osobe u Popisu 2011. ne ukljuèuju u ukupan broj stanovnika).

Ukupan broj stanovnika

U Popisu 2011., u skladu s meðunarodnim statistièkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobièajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).

Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobièajeno mjesto stanovanja.

Uobièajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi veæinu svoga dnevnog vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, lijeèenje, u posjet i sl).

U skladu s definicijom uobièajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaæa:

- osobe koje uoèi kritiènog trenutka Popisa žive neprekidno u svome uobièajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci

- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoèi kritiènog trenutka Popisa došle u svoje uobièajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa.

U skladu s meðunarodnom statistièkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, èlanak 15. Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neæe biti ukljuèene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su:

- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritiènom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s èlanovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu

- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraæe od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine

- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na uèestalost dolaska u Republiku Hrvatsku s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.

Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinaènim godinama starosti te prema petogodišnjim dobnim skupinama zakljuèno sa skupinom „95 i više“. Starosna skupina obuhvaæa osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 - 19 godina obuhvaæene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

- Prosjeèna starost oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva odreðenog prostora (zemlje, grada itd.), a izraèunava se kao aritmetièka sredina starosti stanovništva.

270

- Indeks starenja je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina. Indeks veæi od 40% kazuje da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.

- Koeficijent starosti je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeðe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.

- Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi od 15 do 49 godina, što se okvirno smatra razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za raðanje.

Podatak o broju živoroðene djece ukljuèuje svu djecu koju je žena u svom životu rodila ukljuèujuæi i onu koja u vrijeme popisa više nisu bila živa.

Neoženjenim odnosno neudatom smatraju se sva djeca mlaða od 16 godina i sve osobe koje nikad nisu sklopile brak prema važeæim popisima.

Braèna zajednica je zajednica dviju osoba razlièitog spola koje su meðusobno zakonski vjenèane i žive u istom kuæanstvu kao braèni par.

- Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi od 15 do 64 godine života.

Državljanstvo je pravno stanje osobe odreðeno pripadanjem državi, što znaèi da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviðaju za njezine ljude (državljane).

Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak za dvojno državljanstvo hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).

Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini.

Narodnost se tumaèi i kao osjeæaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etnièko, jezièno i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivaè je bio dužan upisati takav odgovor. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba nauèila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo više jezika.

Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.

Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenomu vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisna u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba praktièki vjernik ili nije.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.

U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno vjerskoj zajednici).

Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole èijim je završavanje osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje završeno u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih). Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske.

271

Teèajevi organizirani u puèkim uèilištima (prije narodna sveuèilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu priznati u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni teèajevi), nisu se uzimali u obzir, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sustava obrazovanja.

Podatak o grupi „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni prvi razred osnovne škole.

Podatak o grupi „1 - 3 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Podatak o grupi „4 - 7 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda.

Podatak o grupi „osnovna škola“ odnosi se na osobe koje su završile osmogodišnju osnovnu školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju graðansku školu i ostale sliène škole razine „male mature“.

Podatak o grupi „srednja škola“ odnosi se na osobe koje us završile neku od srednjih škola: industrijske i obrtnièke strukovne škole, škole za zanimanja, škole za KV i VKV radnike, tehnièke i srodne strukovne škole i gimnazije.

Podatak o grupi „visoko obrazovanje“ odnosi se na osobe koje su završile struèni studij, sveuèilišni studij, odnosno, obranile doktorsku disertaciju na nekoj visokoškolskoj ustanovi.

Struèni studij obuhvaæa sve više škole, I. (VI.) stupnjeve fakulteta te struène studije po Bologni koji se mogu provoditi na veleuèilištima i visokim školama.

Sveuèilišni studij obuhvaæa sve fakultete, umjetnièke akademije, sve sveuèilišne studije po Bologni te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij.

Pismenom se osobom smatra osoba koja može s razumijevanjem proèitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba èita odnosno piše.

Informatièka pismenost podrazumijeva poznavanje rada na raèunalu. U Popisu 2011. ispitanike se pitalo znaju li na raèunalo obavljati sljedeæe èetiri aktivnosti: obrada teksta, tablièni izraèuni, korištenje elektronièkom poštom, korištenje internetom.

Ekonomskom aktivnošæu smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u odreðenome (referentom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život.

Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a referentni tjedan bio je 25. - 31. ožujka 2011. dakle, rijeè je o trenutaènoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se samo za osobe stare 15 i više godina.

Trenutaèno aktivno stanovništvo ili radna snaga su zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaæu u novcu ili naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i èlanovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu èlana obitelji (trgovaèko društvo, poduzeæe, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privreðivaèke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaæanje u novcu ili naturi.

Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutaèno bile odsutne s posla, a vratit æe se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

272

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sjedeæa tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaæanje u naturi

b) u posljednja èetiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuðeni posao mogle bi poèeti obavljati u iduæa dva tjedna

U nezaposlene se ubrajaju i osobe koje su našle posao i u skoroj æe buduænosti nastupiti na posao.

Nezaposlene osobe dijele se na one koje traže prvo zaposlenje, odnosno nikada nisu radile i u vrijeme Popisa tražile su prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje, te na one koje traže ponovno zaposlenje jer su prekinule rad ili ostale bez posla na prijašnjemu radnome mjestu, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje.

Neaktivno stanovništvo su sve osobe mlaðe od 15 godina te sve osobe stare 15 i više godina koje nisu zaposlene ili nezaposlene. Neaktivne osobe dijele se na umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu, uèenike ili studente te ostale neaktivne osobe.

Osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu su osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje su iskljuèivo ili najveæi dio vremena provodile u obavljanju kuæanskih poslova za potrebe vlastitog kuæanstva, kao što su pospremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl.

Uèenici ili studenti su osobe stare 15 i više godina koje redovito ili izvanredno pohaðaju neku školu (osnovnu, srednju ili visoko uèilište) i u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne traže posao.

Ostale neaktivne osobe su osobe koje se ne nogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer je osoba starija od 15 godina koja ne radi, ne traži posao i ne želi raditi, tj. ekonomski je neaktivna, ne prima mirovinu, ne školuje se i ne obavlja kuæanske poslove.

Glavni izvori sredstava za život

U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe.

Prihodi od stalnog rada podrazumijevanu sva redovita primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje se ubrajaju primanja zaposlenika, tj. plaæe od nesamostalnog rada (ukljuèujuæi druge vrste dohodaka vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.) te primanja od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koji poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduzeæima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju osobe radeæi poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno plaæanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega podrazumijevaju i rad s povremenim, ali kraæim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najèešæe prouzroèeni poremeæajima u poslovanju, teškoæama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl.

Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primanja koje se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, vez obzira na to je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao pa je takav prihod dodatak, druga vrsta primanja (npr. nadnièar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost) ili osoba koja obavlja posao u radnom odnosu te ima prihod od stalnog rada, a dodatno se bavi i nekim drugim povremenim poslovima i ostvaruje prihod u novèanome ili naturalnom obliku za potrebe svoga kuæanstva.

Prihodi od poljoprivrede podrazumijevaju se vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primitaka koje osoba ostvaruje radom na obiteljskome (vlastitome ili iznajmljenome) poljoprivrednom

273

gospodarstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u vlastitom dvorištu i na tržištu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka, prodajom divljaèi i berbom šumskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog drveta iz vlastite šume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, okuænici, vrtu i sl., a utrošenih za potrebe vlastitoga kuæanstva takoðer se smatra prihodom od poljoprivrede.

Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na èije ime glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.

Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na èije ime glasi imovina i imovinska prava steèena prijašnjim radom, a ukljuèuju prihode od iznajmljivanja soba, stana, kuæe, garaže, poslovnog prostora, pokretne imovine (auto, brod i sl.), zemlje, zatim prihode od dividendi na dionice ili rasporeðene dobiti poduzeæa (tako æe se npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje poduzeæa ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrati da imaju dobit od imovine), prihod od patenata, licencija, autorskih prava te prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.

Socijalne naknade podrazumijevaju novèana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovama stjecanja kao što su naknade vezane za nezaposlenost, djeèji dodatak, primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja dulja od 42 dana, tjelesno ošteæenje i tuða njega, socijalna pomoæ, rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba.

Ostali prihodi odnose se na prihode od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, primanja u obliku podignutih kredita te smanjenja ušteðevine, zatim alimentacije, naknade za uspjeh tijekom školovanja, stipendije te jednokratna primanja, npr. primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime ošteæene ili uništene mirovine, primanja za nacionaliziranu imovinu i sl.

Povremena potpora drugih je neobvezna novèana ili nenovèana pomoæ koju osoba može dobiti od drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najèešæe humanitarnoga ili vjerskoga karaktera, Crvenoga križa, Caritasa i sl.

Bez prihoda se smatraju osobe koje nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda.

Teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ia li osoba teškoæa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrðuje teškoæa (invaliditet, ošteæenje, hendikep).

Vrste teškoæa

Teškoæe s vidom odnose se na osobe koje imaju teškoæe s vidom unatoè nošenju naoèala ili leæa.

Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom odnose se na osobe koje imaju teškoæe sa sluhom unatoè korištenju slušnim aparatom ili imaju teškoæe s govorom koje su trajnoga karaktera.

Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima odnose se na osobe koje zaboravljaju ono èega bi se obièno sjetile na dnevnoj bazi (npr. obavljanje raznih sitnih poslova, kupnje, plaæanje raèuna, dolaženje na ugovorene sastanke, pamæenje imena bližnjih, puta do kuæe i sl.). Takoðer, taj odgovor daju i osobe koje imaju teškoæe koncentracijom (npr. pri èitanju, pisanju, slušanju drugih osoba i sl.), kao i osobe s teškoæama u sporazumijevanju s drugim ljudima (npr. osobe koje zbog bolesti teško ili nikako nisu sposobne komunicirati s osobama iz svoje okoline te osobe s intelektualnim i/ili mentalnim teškoæama).

274

Teškoæe s kretanjem odnose se na osobe koje imaju teškoæa pri hodanju po ravnome ili penjanjem uz stepenice, odnosno osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez pomoæi druge osobe ili pomagala u svojoj kuæi, od prostorije do prostorije, u prostorijama, izvan svoje kuæe ili s jednoga na drugi kat.

Ostale teškoæe odnose se na sve ostale teškoæe i ošteæenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. Na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoæe u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Uzrok teškoæa

Podatak u grupi „Ostalo“ daju osobe s ogranièenom pokretljivosti ili nepokretnosti za koju se ne može reæi je li trajna jer ishod je neizvjestan (izljeèenje ili jedna od trajnih kategorija nepokretljivosti).

Podatak u grupi „Od roðenja“ odnosi se na osobe koje s teškoæom žive od roðenja (npr. sljepoæa, gluhoæa, nedovoljan duševna razvijenost, tjelesni deformiteti, ošteæenje pri porodu i dr.).

Podatak u grupi „Domovinski rat ili njegove posljedice“ odnosi se na osobe koje imaju teškoæe kao posljedicu ranjavanja/bolesti ili zbog djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Podatak u grupi „Profesionalno ošteæenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Podatak u grupi „Bolest“ odnosi se na osobe koje zbog bilo koje bolesti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (osim ako je rijeè o profesionalnoj bolesti/ozljedi na radu).

Podatak u grupi „Prometna nesreæa“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica prometne nesreæe imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Podatak u grupi “Ostalo“ odnosi se na osobe koje zbog neke druge nesreæe (npr. u kuæi, u šetnji, pri sportu) ili trovanja ili koje zbog starosti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Ako osoba ima više uzroka teškoæa, odreðuje se ona teškoæa koja osobi stvara najviše problema u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Fizièka pokretljivost osobe

Sasvim pokretnom osobom smatra se osoba ako se može kretati sama bez ikakvih pomagala i bez pomoæi druge osobe.

Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice je osoba akoj je trajno ogranièeno pokretna, i to samo uz neko od navedenih pomagala (ukljuèujuæi protezu ruke ili noge).

Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ invalidskih kolica je osoba ako je trajno ogranièeno pokretna i može se kretati samo uz pomoæ invalidskih kolica.

Trajno nepokretna osoba je osoba koja je bez moguænosti samostalnog pokretanja tijela te koja se ne može kretati ni uz kakvu pomoæ.

Kuæanstvo i obitelj

Kuæanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednièki troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).

Razlikuju se dva tipa kuæanstva: privatno i institucionalno kuæanstvo.

Privatna kuæanstva dijele se na:

a) obiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i èlanove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kuæanstvu

b) neobiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima ne postoji nijedna (uža) obitelj. Dijele se na samaèka i višeèlana neobiteljska kuæanstva.

Obitelj je zajednica unutar istoga kuæanstva koje se sastoji od: braènoga /izvanbraènog para bez djece, braènoga/izvanbraènog para s djecom i jednog roditelja s djecom.

275

Pojam „majka s djecom“ odnosno „otac s djecom“ ne može se izjednaèiti s pojom „samohrani roditelj“.

Institucionalno kuæanstvo obuhvaæa osobe za èiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po pravilu kuæanstva koja je osnovala pravna ili fizièka osoba radi dugotrajnog udomljavanja i brige za odreðene skupine osoba.

U Popisu 2011. institucionalna kuæanstva dijele se na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije.

Prosjeèni broj èlanova kuæanstva je omjer broja stanovnika i broja kuæanstva na odreðenom podruèju (grad/opæina, županija, Republika Hrvatska).

Osnova korištenja stana podrazumijeva osnovu po kojoj se neko kuæanstvo koristi stanom u kojem stanuje.

Prema osnovi korištenja stana razlikujemo:

- privatno vlasništvo ili suvlasništvo - ako je jedan od èlanova kuæanstva vlasnik ili suvlasnik stana, bez obzira na to stanuje li kuæanstvo drugog suvlasnika (odnosno kuæanstva drugih suvlasnika, ako ih ima više) u tom stanu ili ne stanuje.

- Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom - za kuæanstva koja se koriste stanom na temelju pisanog ugovora ili pismenogsporazuma s vlasnikom stana ili najmoprimcem sa zaštiæenom najamninom.

- Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana - ako kuæanstvo stanuje u stanu na temelju srodstva s vlansikom odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koi je vlasnik ili najmoprimac tog stana sa svojim kuæanstvom u tom istom stanu ili ne.

- Najmoprimac sa zaštiæenom najamninom - ako se kuæanstvo koristi stanom na temelju toga što jedan od njegovih èlanova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaæa zaštiæena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštiæenom najamninom).

- Najam dijela stana (podstanar) - ako se kuæanstvo koristi dijelom stana na temelju ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana odnosno s najmoprimcem koji plaæa zaštiæenu ili slobodnu najamninu-

- Ostale osnove korištenja stana - ovaj status je upisan za: kuæanstva nastanjena u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana, samaèka i obiteljska kuæanstva koja su stalno nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga (npr. hoteli za samce), institucionalna kuæanstva u kolektivnim stanovima (domovi umirovljenika, samostani itd.) i za institucionalna kuæanstva u „obiènim“ stanovima u stambenim zgradama.

c) Vitalna statistika

Živoroðenim se smatra svako dijete koje pri roðenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su: kucanje srca, pulsiranje pupèane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišiæa.

Mrtvoroðenim se smatra dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života, tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 28 tjedana.

Od 2001. godine prema preporukama Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije i Meðunarodnog udruženja ginekologa i porodnièara (FIGO) mrtvoroðenim djetetom smatra se dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života tj. ako nije pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 22 navršena tjedna trudnoæe i imalo je 500 grama ili više porodne težine. Izbacivanje mrtvog ploda koji je nošen manje od 22 tjedna trudnoæe i imao je 499 grama ili manje porodne težine smatra se pobaèajem (abortusom) bez obzira na to je li rijeè o spontanom ili namjernom prekidu

276

trudnoæe i ne registrira se u državnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju mrtvoroðenih.

Braènim se djetetom smatra dijete roðeno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili je roðeno u okviru 300 dana nakon prestanka braka.

Struènom pomoæi kod roðenja smatra se pomoæ doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi se dobio ukupan broj djece roðene uz struènu pomoæ treba zbrojiti roðene u "zdravstvenoj ustanovi" i roðene "na drugom mjestu sa struènom pomoæi".

Pri odreðivanju reda roðenja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (živoroðena i mrtvoroðena), bez obzira jesu li roðena u braku ili izvan braka.

Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva je razlika izmeðu broja živoroðene djece i umrlih osoba.

Umrli je svaka živoroðena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje zapoèinju roðenjem bez moguænosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu ukljuèeni mrtvoroðeni.

Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su izazvale druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema "Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. reviziji od 1994. godine.

Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza muškarca i žene, zakljuèena pred nadležnim tijelom za voðenje državne matice vjenèanih.

Razvedeni brak je braèna zajednica raskinuta pravomoænom presudom nadležnog suda.

Obuhvat i usporedivost

Podaci za živoroðene i umrle osobe do 1997. g. obraðivani su prema prebivalištu majke, odnosno umrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivalištu mladoženje, odnosno posljednjem zajednièkom prebivalištu muža i žene.

Od 1998. godine podaci vitalne statistike obraðeni su prema prebivalištu u trenutku vitalnog dogaðaja ukljuèujuæi odsutnost, odnosno prisutnost godinu i više. Naime, podaci vitalne statistike prikupljaju se i obraðuju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema toj definiciji prikupljaju se i obraðuju podaci o broju živoroðene djece i o umrlim osobama od 1998., a o sklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine.

Kod usporedbe podataka o mrtvoroðenoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvo-roðenog djeteta.

Izvori i naèini prikupljanja podataka

Izvor podataka o stanovništvu i kuæanstvima su popisi stanovništva koji se provode svakih deset godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podruèju države.

Za živoroðene, mrtvoroðene, umrle i vjenèane izvori su podataka državne matice, a za razvedene brakove registri i spisi nadležnih sudova.

d) Migracija stanovništva

Migracija ili preseljavanje stanovništva je prostorno kretanje stanovništva iz prijašnjeg mjesta prebivališta u drugo mjesto s namjerom da se u tom mjestu stalno nastani.

Doseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

277

Odseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj stranoj državi.

3. Zdravstvena zaštita

Definicije i objašnjenja

Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Definicije

Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaæa djelatnost opæe medicine, školsku medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoæ, medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarnièku djelatnost.

Obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva: domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoæ, ustanovama za zdravstvenu njegu u kuæi i ljekarnama te ordinacijama privatne prakse.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaæa specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te bolnièku zdravstvenu zaštitu koja se provodi u opæim i specijalnim bolnicama i ljeèilištima.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaæa obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalistièkih djelatnosti u klinièkim ustanovama i državnim zdravstvenim zavodima.

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje steèeno na medicinskome, stomatološkome ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Posebna se pozornost u zdravstvenoj statistici poklanja zaraznim bolestima jer se za svaku osobu oboljelu od tih bolesti ispunjava prijava, što je propisano Zakonom o zaštiti puèanstva od zaraznih bolesti.

Obuhvat i usporedivost

Podaci se prikupljaju u skladu s preporukama i definicijama Svjetske zdravstvene organizacije i redovito objavljuju u meðunarodnim zdravstvenim publikacijama.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 75/93., 55/96. i 1/97.) omoguæeno je otvaranje privatne prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagoðavanje tom zakonu, što je kao posljedicu imalo prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolnièke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo.

Od 1995. posebno se prikazuju podaci o radnicima zaposlenima u privatnoj praksi.

Godine 1997. poèinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Od tada su u broj djelatnika u privatnoj praksi ukljuèeni ne samo oni koji rade u prostoru i privatnom vlasništvu nego i oni koji rade u prostoru koji je u zakupu domova zdravlja i ljekarni. Podaci o broju privatnih ordinacija od 2001. do 2008. prikazani su prema djelatnostima, bez izdvajanja ukupnog broja specijalistièkih ordinacija doktora medicine. Iz ostalih jedinica privatne prakse izdvojeni su medicinsko-biokemijski laboratoriji. Podaci takoðer ukljuèuju ordinacije i druge jedinice privatne prakse u zakupu.

U 2003. poèeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova zdravlja Grada Zagreba te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.

Prema odluci Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, u našoj se državi od 1. sijeènja 1995. primjenjuje deseta revizija Meðunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema pa je zbog toga trebalo promijeniti obrasce za primarnu i specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (NN, br. 4/95.). Propisane obrasce dužne su ispunjavati te dostavljati u propisanim rokovima sve

278

zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse. Time je prestalo prikupljanje podataka o broju mjesta punktova- te izdvojenom broju prvih posjeta doktoru medicine. Do 1994. u djelatnost opæe medicine bilo je ukljuèeno i zdravstveno osoblje koje radi u djelatnosti hitne medicinske pomoæi, a od 1995. hitna medicinska pomoæ prikazuje se izdvojeno.

Služba zdravstvene zaštite školske djece i mladeži reorganizirana je od 1998. Lijeèenje školske djece obavlja se u sklopu ambulanti opæe medicine, a preventivna zaštita u službama školske medicine koje su prešle u zavode za javno zdravstvo. Zbog toga je broj radnika i organizacijskih jedinica opæe medicine veæi od 1998. Radnici i rad službi školske medicine u javno zdravstvu iskazuju se posebno.

Zdravstveno osiguranim osobama smatraju se osiguranici, èlanovi obitelji osiguranika i druge osobe osigurane u odreðenim okolnostima.

Na temelju Zakona o obveznome zdravstvenom osiguranju svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Od 1. sijeènja 2009. zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08. i 110/08.) na cjelovit naèin utvrðuje prava roditelja novoroðene djece, prava posvojitelja i prava roditelja koji njeguju dijete s težim smetnjama u razvoju te su prema tome, uz terminološke razlike, promijenjeni uvjeti i naèini korištenja dotadašnjega porodnog dopusta, zbog èega podaci od 2009. nisu potpuno usporedivi s podacima u prethodnim godinama, kada su navedena prava bila regulirana Zakonom o radu, Zakonom o porodnom dopustu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci za zdravstvenu zaštitu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop".

4. Socijalna skrb

Definicije i objašnjenja

Centri za socijalnu skrb odnosno službe za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o socijalnoj skrbi, pružaju struènu i socijalnu pomoæ u raznim oblicima osobama kojima je pomoæ potrebna.

Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine, jednom, ili više puta, koristila neki od oblika socijalne skrbi.

Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki sluèaj provedene socijalne skrbi na temelju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovarajuæih propisa obiteljskog zakonodavstva.

Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeži pružaju smještaj, prehranu, odgoj, zdravstvenu zaštitu, školovanje, osposobljavanje za rad te odgovarajuæe oblike struène pomoæi djeci i mladeži bez odgovarajuæe roditeljske skrbi, tjelesno i mentalno ošteæenoj djeci, te djeci i mladeži s poremeæajima u ponašanju.

Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pružaju organizirano stanovanje, prehranu, pomoæ i njegu, zdravstvenu zaštitu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalno ošteæenim, bolesnim te starim i nemoænim osobama.

Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhvaæaju djeèje jaslice i vrtiæe, ukljuèujuæi i vjerske. Djeèje jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do navršene treæe godine starosti, a djeèji vrtiæi od tri godine do polaska u školu.

279

Ustanove za smještaj uèenika - studenata obuhvaæaju uèenièke i studentske domove.

Uèenièki dom je ustanova koja pruža smještaj i prehranu uèenika za vrijeme školovanja te organizira i odgojno-obrazovni rad kulturne i druge aktivnosti uèenika.

Studentski domovi osiguravaju smještaj studentima visokih uèilišta za vrijeme studija, može biti osigurana i prehrana.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statistièkim izvještajima od ustanova za socijalnu skrb o djeci, mladeži i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima, uslugama i mjerama socijalne skrbi godišnjim izvještajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno Službi socijalne skrbi. Podaci za društvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U ožujku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima i izbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice.

5. Mirovinsko osiguranje

Definicije i objašnjenja

Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje su obavezno osigurane u skladu s èlancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, a koje se mogu osigurati na produženo osiguranje (èl. 17) i osobe osigurane u odreðenim okolnostima (èlanci 18 do 20).

Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravo na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sijeènja 1999. u korisnike mirovina ukljuèeni su i korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene radne sposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Od 1. sijeènja 1999. ta se prava provode po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama navedenog Zakona.

Mirovinski staž obuhvaæa staž prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.

U podacima o korisnicima mirovina nisu ukljuèeni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja Grada Zagreba.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o mirovinskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje

Definicije i objašnjenja

Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreðeno ili neodreðeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene ukljuèujemo pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, poduzeæu, obrtu ili slobodnoj profesiji.

Stupanj struènog obrazovanja podrazumijeva najvišu obrazovnu razinu koju je zaposleni stekao završavanjem odgovarajuæe škole, završavanjem teèaja ili polaganjem ispita kojima se dobiva

280

obrazovni stupanj ili provjeravanjem struènosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj struènog obrazovanja osoba posjeduje odgovarajuæi službeni dokument (diplomu, svjedodžbu, rješenje ili uvjerenje). Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se nekvalificiranim radnicima.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31. ožujka, rezultat su redovitog statistièkog istraživanja koje se provodi jednom godišnje. Podaci su prikupljeni izvještajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima.

Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obraðuju se na temelju podataka matiène evidencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.

Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - Središnja služba Zagreba.

Od 2009. statistièki podaci o zaposlenima i plaæi obraðuju se i iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.), koja je stupila na snagu od 2008.(NN, br. 58/07 i 72/07).

Obuhvat i usporedivost

Istraživanjem o zaposlenima obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasništva i svih oblika organiziranosti. Obuhvaæeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

U podatke su ukljuèene procjene broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj (procjena prema podacima godišnjih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA). Nisu obuhvaæeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni poljoprivrednici. Od 2004. godine u podatke su ukljuèeni i zaposleni u ministarstvima obrane i unutrašnjih poslova.

U zaposlene prema stupnju struènog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te obliku vlasništva, nije ukljuèena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne osobe) koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj, jer se obrada prema navedenim obilježjima vrši samo na temelju dostavljenih izvještaja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupno zaposlenih u poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilježljima.

U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhvaæeni su vlasnici i zaposleni prijavljeni službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nezaposlenost

Definicije i objašnjenja

Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je prijavljena u Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili veæinski suvlasnik (više od 51 % udjela u trgovaèkom društvu ili drugoj pravnoj osobi), ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije veæinski vlasnik ili suvlasnik više od 51 % udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti uèenik, student ili umirovljenik.

Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca prijavile Zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja.

281

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb, a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini.

7. Plaæe

Definicije i objašnjenja

Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa obuhvaæa plaæe zaposlenih za obavIjanje poslova po osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaæeni dopust, državne blagdane i neradne dane utvrðene zakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog struènog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog, obnašanje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaæaju doprinosi, porezi i prirezi.

Prosjeèna mjeseèna bruto plaæa obuhvaæa sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i zakonom propisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze.

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto plaæa odnose se na zaposlene koji su za obraèun plaæa imali najmanje 160, a najviše 200 sati u mjesecu za koji se daje izvještaj.

Nominalni indeksi neto i bruto plaæa dobivaju se iz podataka o prosjeènim mjeseènim iznosima neto i bruto plaæa za odgovarajuæe mjesece, razdoblja i godine.

Podaci o prosjeènoj plaæi po zaposlenom iskazuju se prema naèelu obavljenih isplata u tekuæem za prethodni mjesec (što odgovara dinamici isplata u najveæem broju pravnih osoba), te se i prosjek plaæe po zaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Meðutim, kod zakašnjelih isplata za prethodne mjesece i razdoblja podaci se ukljuèuju u prosjeke isplata za mjesec koji se obraðuje.

U podacima o prosjeènoj isplaæenoj neto plaæi prema stupnju struène spreme za rad na radnom mjestu pojam struèna sprema podazumijeva opæa i struèna znanja i osposobljenost zaposlenog što proizlaze iz obujma i složenosti poslova odredenog radnog mjesta, a utvrðeni su aktima koje donosi poslodavac.

Obuhvat i usporedivost

Istraživanjem su obuhvaæeni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika vlasništva u Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodreðeno ili odreðeno vrijeme, s punim ili skraæenim radnim vremenom.

Istraživanjem o prosjeènim neto i bruto plaæama, nisu obuhvaæeni zaposleni u djelatnostima obrta i slobodnih profesija, ministarstvima unutrašnjih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnost obavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Do 2008. godine statistièki podaci o plaæama iskazani su po NKD-u 2002., a od 2009. iskazuju se po novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007., NN, br. 58/07.). Izvršeno je novo agregiranje podataka, pa podaci iskazani po novoj klasifikaciji nisu usporedivi s podacima po NKD-u 2002., osim na razini: UKUPNO.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama zaposlenih u poduzeæima, tvrtkama ili ustanovama i strukturi zaposlenih prema visini neto plaæa dobiveni su redovitim mjeseènim istraživanjem kojim se prate plaæe zaposlenih, odnosno, godišnjim istraživanjem kojim se snimaju zaposleni prema visini ukupnih neto plaæa.

282

Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su godišnjim istraživanjem.

8. Cijene

Definicije i objašnjenja

Za razinu Grada Zagreba vrši se obrada izvornog materijala i obraèun pokazatelja dinamike i razine za èetiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijene na malo, troškovi života i cijene ugostiteljskih usluga.

Prodajna cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduzeæa prodaju svoje proizvode redovitim kupcima na domaæem tržištu u najveæim kolièinama fco. utovareno u vagon ili kamion u mjestu proizvodaèa. U ovu cijenu se ukljuèuje regres ako ga prodavaè prema propisima ostvaruje, a od cijene se odbija trgovaèki rabat i popust koji prodavaè odobrava kupcu. U cijenu ne ulazi porez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (trošarina).

Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj trgovina na malo, individualni proizvodaèi i vršioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem potrošaèu.

Troškovi života, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i razine cijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhvaæeni proizvodi i usluge osobne potrošnje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom troškova života obuhvaæeni su samo proizvodi i usluge osobne potrošnje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga izvršeno je na bazi razlièitih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvršeno prema kriteriju pojavnog oblika proizvoda i vrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski neprehrambeni proizvodi, prometne usluge itd.), a kod troškova života prema kriteriju svrhe upotrebe (npr.: hrana, izvori energije i energetske sirovine u kuæanstvu s pripadajuæim uslugama, stanovanje s pripadajuæim uslugama, itd.). Sustav ponderiranja za obraèun indeksa su takoðer razlièiti. Sustav ponderiranja za obraèun indeksa cijena na malo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja za obraèun indeksa troškova života bazira se na vrijednosnoj strukturi osobne potrošnje kuæanstva.

Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument plaæa odreðenu vrstu usluge.

Obuhvat i usporedivost

Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odreðen je kvalitetom izbora izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja" te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odreðene kategorije cijena.

Pod kvalitetnim izborom izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja", podrazumijeva se provoðenje istraživanja o velièini vrijednosti naplaæene realizacije u industrijskim poduzeæima, te o velièini vrijednosti prometa u prometnim i uslužnim poduzeæima i na bazi toga provodenje rangiranja i izbora potrebnog broja jedinica u kojima æe se evidentirati cijene odreðenih proizvoda i usluga. Na taj se naèin postiže pouzdana i racionalna reprezentacija u praæenju cijena.

Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomoæ èijih se individualnih cijena i odgovarajuæeg sustava ponderiranja pravi obraèun odreðenog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijena postoji posebna, specifièna lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabrani su tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih, najèešæe supstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je složen i u njegovom provodenju potrebno je voditi raèuna o velikom broju parametara, poèevši od valorizacije

283

odreðenih trendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraživanja o velièini i trendu potražnje za pojedinim proizvodima i uslugama.

9. Investicije

Definicije i objašnjenja

Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave pravnih osoba radi dobivanja nove imovine, poveæanja vrijednosti ili zamjene postojeæe dugotrajne imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i graðevine, graðevne opreme itd.). Nabavljena investicijska dobra mogu biti nova ili rabljena, kupljena od drugih u zemlji i inozemstvu. Dugotrajna imovina može takoðer biti steèena trampom, primljena kao kapitalni transfer u naturi ili proizvedena u vlastitoj režiji.

Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fizièki realizirane izgradnje, izrade ili nabave dugotrajne imovine tijekom godine, bez obzira na to jesu li završene i je li i kada izvršena njihova isplata. Prema tehnièkoj strukturi ulaganja obuhvaæaju graðevinske radove, opremu i ostalo.

Isplatama za investicije smatraju se novèana ulaganja u godini u kojoj su isplate stvarno izvršene, bez obzira na vrijeme izgradnje ili nabave dugotrajne imovine. Podaci o isplatama dani su prema sjedištu i osnovnoj djelatnosti investitora.

Obuhvat i usporedivost

Podaci o investicijama prikupljeni su od svih velikih i srednje velikih poduzetnika, javne uprave, obrane, obveznog socijalnog osiguranja i svih ostalih pravnih osoba koje su prema podacima Financijske agencije FINA imale isplate za investicije. Podaci su iskazani u tekuæim cijenama. Istraživanjem nisu obuhvaæene investicije fizièkih osoba.

Od 2008. podaci su obraðeni prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.) te na razini podruèja i odjeljaka nisu usporedivi s prethodnim godinama obraðenim prema NKD-u 2002.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o ostvarenim i isplaæenim investicijama rezultat su godišnjeg istraživanja o investicijama u dugotrajnu imovinu koje je prilagoðeno meðunarodnim statistièkim standardima i metodologijama.

Podaci o investicijama za zaštitu okoliša prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca »Godišnji izvještaj o investicijama u zaštitu okoliša« (INV-OK).

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registra poslovnih subjekata i prema NKD 2007. razvrstani u jedno od podruèja djelatnosti, koji su imali investicije u zaštiti okoliša, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji) ili likvidaciji.

Definicije i objašnjenja

Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu, tehnologije, procese ili opremu odreðenu za sakupljanje i uklanjanje oneèišæenja (npr. emisije u zrak, efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se takoder obraðuju i odlažu oneèišæivala, te nadzire i mjeri razina oneèišæenja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike i1i oprema npr. filtri za emisije u zrak, ureðaji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada).

284

Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postojeæih metoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odreðene za sprjeèavanje ili smanjenje kolièine oneèišæenja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoliš udruži s ispuštanjem oneèišæavala i/ili djelatnostima oneèišæenja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani).

Sprjeèavanje oneèišæenja može ukljuèiti razlièite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ili tehnologije, izbor nove poboljšane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovina do èistijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okolišem.

Interni tekuæi izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala, energije, održavanje); troškove radne snage (samo onih zaposlenih na zaštiti okoliša) i druge interne tekuæe izdatke (osposobljavanje, informacije, opæu administraciju za zaštitu okoliša). Iskljuèeno je kupovanje usluga zaštite okoliša od javnog sektora ili specijalnih proizvoðaèa.

Eksterni tekuæi izdaci obuhvaæaju plaæanja treæim stranama za usluge zaštite okoliša iz javnog sektora ili specijalnim proizvoðaèima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja za sakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo npr. izdaci za dekontaminaciju tla i podzemnih voda). Iskljuèene su novèane kazne i globe.

10. Gradski proraèun

Definicije i objašnjenja

Gradski proraèun je ostvarenje godišnjih prihoda i primitaka, te izvršenje izdataka i drugih plaæanja Grada. Proraèun Grada usvaja Skupština Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi i službe) te ostali korisnici kojima se sredstva doznaèavaju iz proraèuna.

Prihodi su svi neotplativi i nepovratni tekuæi i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze. Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzemenih ili inozemnih jedinica uprave ili meðunarodnih institucija.

Izdaci su nepovratna tekuæa i kapitalna plaæanja s protuobvezom ili bez, te isplaæene potpore i transferi drugima. Pozajmljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozajmljivanja treæim osobama proizašla iz javne politike.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o gradskom proraèunu preuzeti su iz Službenog glasnika br. 9/09., 10/10., 11/11. 13/12. i 16/13. godine.

11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Definicije i objašnjenja

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica kuæanstva koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li proizvodi za tržište ili samo za vlastitu potrošnju. Pojam je usklaðen sa statistièkim pojmom poljoprivrednih kuæanstava EU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno kuæanstvo uveden je u sustav poljoprivrednih statistika 1998., a do tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni proizvoðaè.

Poljoprivredna površina obuhvaæa oranice i vrtove, voænjake, vinograde, livade i pašnjake.

Proizvodnja žitarica predstavlja proizvode u spremištu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom žetve i prijevoza. Prirod strnih žitarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.

U povræe je ukljuèen krumpir, grašak, grah, oljušteno mahunasto povræe i ostalo povræe.

285

Rodnim stablima voæa i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojoj fiziološkoj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne.

Prirod po jedinici površine, (po hektaru) obraèunat je na požnjevenu površinu. Prirod po stablu i èokotu obraèunat je na rodna stabla odnosno rodne èokote vinove loze.

Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta (kljuka) od svježeg grožða, plemenite loze i hibrida.

Šumom se smatra zemljište, obraslo šumskim drveæem, u obliku sastojine na površini veæoj od 10 ari (Narodne novine br. 140/05.).

Površine šumskog zemljišta i površine šuma iskazane su na temelju važeèih šumsko gospodarskih planova, koji se redovito revidiraju svakih deset godina. Od 2008. godine podaci se odnose na Grad Zagreb.

Posjeèena bruto drvna masa obuhvaæa posjeèene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i crnogorica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obraðeno drvo. U bruto drvnu masu ulazi otpadak i gubitak koji nastaje prilikom sjeèe. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju izraðene neto drvne mase uveæane za planirani otpad.

Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoæe, dimenzije i naèin slaganja.Prema vrsti drveta razlikuje se tvrdo ogrjevno drvo ( bukovina, grabovina, cerovina , hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina , vrbovina i johovina).

Industrijsko drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhvaæa sve vrste drva pogodne za mehanièku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo , sjeèenica i dr.

Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je raznim tehnièkim svrhama jer ima vrlo povoljna fizièka i kemijska svojstva. To jer drvo koje se upotrebljava za gradnju i održavanje jamskih rovova i okna , za gradnju u zemlji i pod zemljom.

Trupci (bjelogorica i crnogorica ) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjoj preradi piljenjem, ponekad rezanjem ili Iju§tenjem jer imaju povoljna fizièka i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.

Drvo za celulozu je oblo i cijepano drvo crnogorice, bukve i mekih listata. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.

Ostalo industrijsko drvo (grubo obraðeno drvo ) obuhvaæa sitnotehnièko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja , raznih letvi i stupova za ogradu,ruèiæa za alat i sl. lzraðuju se od izbojaka iz panja, pitomog kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.

Obuhvat i usporedivost

Statistièkim istraživanjem obuhvaæeni su svi poslovni subjekti (pravne osobe) i dijelovi poslovnih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Od 2005. za poslovne subjekte (pravne osobe) podaci se prikupljaju izvještajnom metodom, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom uzorka, anketa (intervju-obrazac) odabranim iz baze podataka Popisa poljoprivrede 2003.

Za istraživanje o promjenama u šumskim površinama obuhvat je potpun. Izvještajne jedinice su uprave šuma javnog poduzeæa Hrvatske šume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2007. razvrstane u podruèje A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Za šume u privatnom vlasništvu, podaci se prikupljaju u šumarskoj savjetodavnoj službi.

286

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Statistièka istraživanja iz podruèja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provode se posebno za poslovne subjekte (pravne osobe) i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za obiteljska gospodarstva

Podaci o preradi voæa i grožða na obiteljskim gospodarstvima ne obuhvaæaju preradu u specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu proizvodnju vina i drugih proizvoda od voæa.

Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, kao i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosi se na stanje 1. prosinca navedene godine.

Za podruèje šumarstva podaci se prikupljaju tromjeseènim i godišnjim izvještajima, a odnose se na sjeèu drva i proizvodnju šumskih proizvoda.

Od 1998. god. proizvodnja šumskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i meðunarodno usklaðenim standardima statistike šumarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i komunikacijskog sustava za šumarstvo (EFICS European Forestry Information and Communication System) uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE.

Izvor podataka o promjenama u šumarskim površinama koriste se šumsko-privredne osnove kao izvor podataka o površinama državnih i privatnih šuma, razvrstanima prema vrsti drveæa.

12. Industrija

Definicije i objašnjenja

Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodoloških osnova za mjeseèni izvještaj industrije (IND-1/KPS/M).

Gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajuæi stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom.

Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije. Podatkom nisu obuhvaæene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta.

Indeks proizvodnosti rada izraèunat je kao odnos izmeðu indeksa fizièkog obujma industrijske proizvodnje od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih u industrijskim djelatnostima takoðer od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca.

Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizièkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obraèunati su prema Metodologiji za kratkoroène industrijske pokazatelje, Statistièkog ureda EU-Eurostat.

Obuhvat i usporedivost

Istraživanjem su obuhvaæene sve pravne osobe i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u podruèjima NKD-2007.;: Rudarstvo i vaðenje (B), Preraðivaèke industrije (C) i Opskrbe elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), tj. njihovim odjeljcima 05-35 (osim skupine 35.3).

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o industrijskoj proizvodnji, utrošku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijala prikupljeni su putem mjeseènih izvještaja industrije.

287

Elementi raèuna industrijske proizvodnje

Definicije i objašnjenja

Glavna djelatnost poduzeæa je ona djelatnost u kojoj je ostvaren najveæi udjel u bruto dodanoj vrijednosti prema troškovima èimbenika te jedinice. Grupiranje podataka po organizacijskom naèelu je grupiranje podataka za poduzeæa prema glavnoj djelatnosti poduzeæa bez obzira što poduzeæe može obavljati i druge djelatnosti.

Grupiranje podataka po èistim djelatnostima je grupiranje podataka po djelatnosti uz korištenje podataka dijelova poduzeæa koji obavlja tu djelatnost ili grupiranje podataka samog poduzeæa kao lokalnog JVD-a (lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti) ako obavlja samo tu djelatnost.

Poduzeæe je najmanja kombinacija pravnih jedinica, koja èini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga. Ima odreðen stupanj autonomije pri odluèivanju, obavlja jednu ili više djelatnosti, a može biti samo jedna pravna jedinica.

Lokalna jedinica je poduzeæe ili dio poduzeæa smješteni na zemljopisno odreðenom mjestu (županija, grad, opæina ...). Na tim mjestima obavlja se gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba.

Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD, èine je dijelovi poduzeæa koji pridonose obavljanju djelatnosti na razini skupine (troznamenkasta brojèana oznaka) NKD-a 2007. Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovorna lokalnoj jedinici.

Proizvod je posljedica gospodarske djelatnosti i opæi je naziv koji se koristi za dobra i usluge.

Bazièna cijena je cijena koju prima proizvoðaè od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo umanjen za porez, te uveæan za iznos subvencija na tu jedinicu. Transportna usluga za koju proizvoðaè izdaje zaseban raèun ne ulazi u baziènu cijenu, ali se ukljuèuje transportna usluga koju proizvoðaè naplaæuje istim raèunom, èak iako je iskazana kao zasebna stavka.

Intermedijarna potrošnja definirana je Europskim sustavom nacionalnih raèuna - ESA 1995. Intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluge potrošenih u procesu proizvodnje iskljuèujuæi fiksnu aktivu, èija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje.

Prihodi od prodaje proizvoda obuhvaæaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala otpadaka i sl. na domaæa i inozemna tržišta, prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga, prihoda od vrijednosti proizvoda za plaæanje u naturi (ukljuèujuæi i naknade zaposlenima u naturi).

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad dobivaju naknadu u novcu ili naturi, a zasnovale su radni odnos na odreðeno ili neodreðeno vrijeme. U zaposlene su ukljuèene osobe koje povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, obrtu, kao i pomažuæi èlanovi obitelji koji nisu zaposlenici, a rade u poslovnom subjektu vlasništva èlana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Bruto dodatna vrijednost kao poveæanje vrijednosti proizvodnje, jednaka je razlici izmeðu bruto proizvodnje i intermedijarne potrošnje.

Bruto plaæe i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaæena svim osobama na platnom spisku poduzeæa (izvještajne jedinice). U bruto plaæe i nadnice ukljuèene su i sve povlastice, povišice, nagrade, "13 plaæa", otpremnine, najamnine, prijevozni troškovi i sve druge izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, kao i poreze i doprinose i druge iznose koje plaæaju zaposlenici, a uplatu tih davanja vrši poslodavac.

288

Obuhvat i usporedivost

Godišnjim izvještajem industrije obuhvaæene su sve pravne osobe razvrstane u industrijsku djelatnost kao i one koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, ali imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnošæu, sa 10 i više zaposlenih (naèelo èiste djelatnosti) i s manjim brojem zaposlenih do pokrivenosti od najmanje 90% udjela u bruto dodanoj vrijednosti za svaku skupinu Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Dobiveni podaci objavljeni u priopæenju dio su istraživanja jer se za manja poduzeæa podaci preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.

Podaci o elementima raèuna proizvodnje i zaposlenih (ukljuèivo i prema naèelu èiste djelatnosti) prvi su put snimljeni za 1998. godinu i nisu usporedivi s podacima iz nekog drugog razdoblja, a niti s ostalim podruèjima NKD-a 2007., ako nisu snimljeni po ovoj metodologiji.

Izvor podataka

Podaci za elemente raèuna proizvodnje i broja zaposlenih prikupljeni su Strukturno-poslovnim istraživanjem industrije (IND-21/SPS), prema Statistièkim objavljenim standardima. Za ostala manja poduzeæa, podaci se preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.

13. Graðevinarstvo

Definicije i objašnjenja

Popis 2011. obuhvatio je sljedeæe stambene jedinice:

- stanove

- ostale stambene jedinice i

- kolektivne stanove.

Stan je graðevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, smoènica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoænih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Ostale stambene jedinice su prostorije i objekti koji u graðevinskom smislu nisu stanovi, a u vrijeme Popisa služile su za stanovanje. To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spremište, garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnièka soba) te neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, straæara i sl.

Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj i stanovanje veæih skupina ljudi ili nekoliko kuæanstava. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizièkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne i sl.

Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba.

Nenastanjeni stanovi su stanovi koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. U tu skupinu ubrajamo privremeno nenastanjene stanove, napuštene stanove te stanove u kojima su popisane samo privremeno prisutne osobe.

Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvoðenja graðevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kuæanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.

289

Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kuæom za odmor).

Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuæa i sl.).

Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se iskljuèivo za odmor i rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu ukljuèeni stanovi koji se iskljuèivo koriste za iznajmljivanje u turistièkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za svoje potrebe.

Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kuæi, vili i sliènom tipu zgrade sagraðene samo za korištenje kao vikend-kuæa, zatim u (naslijeðenoj) obiteljskoj kuæi ili u višestambenoj zgradi u kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.

Stanovi u vikend-kuæi su stanovi u zgradama sagraðenima ili kupljenima da bi se koristile samo za odmor i rekreaciju (vikend-kuæe, vile, ljetnikovci, planinskei lovaèke kuæe).

Stanovi u obiteljskoj kuæi su stanovi koji su se prije koristili za stanovanje nekoga kuæanstva, ali se zbog preseljenja kuæanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i rekreaciju.

Stanovi u drugoj vrsti zgrade su stanovi koji se koriste samo za odmor i rekreaciju (apartmani i manji stanovi), a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima neka kuæanstva stanuju preko cijele godine.

Stanovi u kojima se iskljuèivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji su svemu odgovaraju definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa iskljuèivo koristili za obavljanje neke djelatnosti. Pri tome razlikujemo stanove za iznajmljivanje turistima i stanove u kojima se obavljala neka druga djelatnost.

Stanovi za iznajmljivanje turistima su stanovi (kuæe ili apartmani) u privatnom vlasništvu graðana koji se koriste iskljuèivo za iznajmljivanje turistima.

Stanovi za ostale djelatnosti su stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr. odvjetnièki ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke).

Površina stana je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana.

Soba je prostorija namijenjena stanovanju, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i

2èija površina poda iznosi najmanje 4 m .

Kuhinja se definira kao prostorija od barem 4 m2 ili 2 m širine, koja je namijenjena i opremljena za pripravljanje glavnih obroka. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomoænoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje.

Stan ima kupaonicu ako ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije. Zahod ako se takav sanitarni ureðaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici.

Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, elektriène energije i plina ako najmanje u jednoj od prostorija stana postoje odgovarajuæe instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili neke kuæne ureðaje i objekte.

Stanovi s klimatizacijom su stanovi u kojima je klimatizacija raspoloživa u stambenoj jedinici, bilo da je rijeè o neovisnome klimatizacijskom ureðaju instaliranome u stanu bilo o centralnoj klimatizaciji iz ureðaja u zgradi.

Stan se nalazi u „iskljuèivo ili pretežno stambenoj zgradi“ ako je 50% ili više ukupne korisne površine zgrade namijenjeno stanovanju.

290

Stan se nalazi u „pretežno nestambenoj zgradi“ ako više od 50% korisne površine zgrade ima nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije, banke, pošte, kinodvorane, lijeènièke ordinacije, poslovna predstavništva itd.).

Stan se nalazi „u zgradi domova, samostana i sl.“ ako se u takvim zgradama nalazi zaseban skup prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje privatno kuæanstvo koje ne pripada institucionalnom kuæanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolektivnog stana.

Godina gradnje stana oznaèuje godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi upisivala se godina završetka gradnje stana. Za stan koji je dograðen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti sagraðen prenamjenom nestambenog prostora u stambeni upisivala se godina dogradnje odnosno prenamjene.

Obuhvat i usporedivost

Prikaz izvršenih graðevinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvršeni radovi na podruèju Zagreba, bez obzira na sjedišta izvoðaèa radova i investitora, a obuhvaæene su pravne osobe i njihovi dijelovi s 5 zaposlenih i više.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o graðevinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godišnjim istraživanjem. GRAÐ-12 Izvještaje podnose poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u podruèje F graðevinarstvo.

Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova, 2011.

Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godišnjim izvještajem o završenim zgradama i stanovima (GRAÐ- 10), koji je prvi put (probno) proveden u 2003. za 2002. godinu. Metoda istraživanja je snimanje terena kad se utvrðuje koje su zgrade i stanovi završeni u izvještajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o izdanim odobrenjima za gradnju na podruèju Grada Zagreba.

Do 2002. godine podaci o ukupnom broju završenih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora:

- podataka o gradnji u režiji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadležnih tijela graditeljstva u županijama, putem obrasca GRAÐ- 11a,

- dokumentacije izvoðaèa radova (pravnih osoba) s 5 i više zaposlenih putem obrasca GRAÐ-11.

Zbog potrebe i obveze da se ovo podruèje metodološki uskladi s odgovarajuæom metodologijom EUROSTAT-a te moguænosti kontrole obuhvata iz razlièitih izvora podataka, uvedeno je novo

istraživanje, kojim se svi podaci o završenim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom istih metodologija.

Podaci o izdanim odobrenjima za gradnju dobiveni su na temelju mjeseènog izvještaja o izdanim odobrenjima za gradnju, prikupljenim od tijela graðevinarstva Grada Zagreba i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja i graditeljstva koje izdaje akte kojima se prema Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji (NN, br. 76/07.) odobrava gradnja.

Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statistièka istraživanja Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova (GRAÐ-41).

Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno i nositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira na to izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduzeæa. Podaci se daju na temelju realiziranih ugovora u izvještajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku (koji je odredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvještajne jedinice su

291

graðevinska poduzeæa koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2007. razvrstana u djelatnost 41.10, 41.20 i 71.11.

Nisu obuhvaæene pravne osobe koje se bave iskljuèivo posredništvom u prodaji postojeæeg stambenog fonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi graðevinski radovi (Rohbau).

2Struktura cijene 1m stana sadrži: graðevinsko zemljište, gradnja i dobit izvoðaèa radova i ostali troškovi.

Od 2004. ukljuèeni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).

14. Prijevoz i skladištenje

Definicije i objašnjenja

Unutrašnji prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja unutar granica naše zemlje.

Meðunarodni prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja u našoj zemlji i mjesta iskrcaja u inozemstvu i obratno, te prijevoz obavljen izmeðu dvaju mjesta u inozemstvu.

Prijevoz u inozemstvu podrazumijeva meðunarodni prijevoz rove koji obavljaju domaæi prijevoznici, a zemlja ukrcaja i iskrcaja je strana zemlja.

Gradski prijevoz putnika obuhvaæa organizirani javni prijevoz putnika (tramvajem i autobusom).

Putnièki kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra.

Tonski kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra.

U pismonosne i ostale pošiljke ubrajaju se pismonosne pošiljke, preporuèene pošiljke, sekogrami, izvorna pošta, tiskanice i ostale poštanske pošiljke s oznaèenom vrijednosti.

Paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete.

Paketi obuhvaæaju broj prispjelih paketa u unutrašnji promet, odnosno broj paketni pošiljaka primljenih iz inozemstva i otpremljenih u inozemstvo.

Promet domaæih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja domaæi prijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao domaæi promet naših zrakoplova obu-hvaæeni su i putnici na meðunarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar naše zemlje izmeðu naše dvije zraène luke.

Promet s inozemstvom se odnosi na meðunarodne linije na kojima domaæi zrakoplovi obavljaju promet izmeðu zraène luke naše zemlje i inozemstva.

Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i izvanrednom prometu na medunarodnim linijama koje inozemne kompanije održavaju s našom zemljom.

Izvor podataka i naèin prikupljanja

Podaci o cestovnom prijevozu rove i poštanskim i kurirskim uslugama prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca; Tromjeseèni izvještaj o cestovnom prijevozu robe (obrazac PA/T-11), i Tromjeseèni izvještaj o poštanskim i kurirskim uslugama (obrazac P-PT/T-11).

Podaci o gradskom prijevozu putnika dobiveni su neposredno od pravne osobe koja se bavi gradskim prijevozom putnika (tramvajem i autobusom).

292

Obuhvat i usporedivost

Za cestovni prijevoz robe obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne i fizièke osobe) koji se bave prijevozom robe, a izabrani su metodom uzorka prema nosivosti vozila. Statistièke jedinice promatranja su cestovna teretna motorna vozila (ukljuèujuæi tegljaèe) nosivosti veæe od 3500 kg registrirana u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Podatke o poštanskim i kurirskim uslugama dostavljaju pravne osobe koje su registrirane ili se bave djelatnošæu iz odjeljka 53 prema NKD-u 2007. (poštanske i kurirske djelatnosti).

15. Distributivna trgovina i ostale usluge

Definicije i objašnjenja

Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom tromjeseèja bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne. Iz prometa je iskljuèen porez na dodanu vrijednost.

Poslovni subjekti iskazuju ukupan promet koji ostvare od glavne i od sporednih djelatnosti koje obavljaju.

Trgovina na malo je prodaja robe krajnjem potrošaèu za osobnu uporabu ili uporabu u kuæanstvu.

Promet u trgovini na malo, je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom mjeseca, bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne, s ukljuèenim porezom na dodanu vrijednost.

Trgovaèke struke predstavljaju stvarni pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo gdje su proizvodi koji se prodaju razvrstani takoðer na osnovi NKD-2007.

Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u tekuæim cijenama.

Obuhvat i usporedivost

Istraživanjem su obuhvaæeni svi veliki i srednje veliki poslovni subjekti (oni koji imaju više od 50 zaposlenih), dok su vrlo mali i mali poslovni subjekti izabrani stratificiranim uzorkom. Stratifikacija uzorka radi se prema pretežnoj djelatnosti i velièini poslovnog subjekta. Pretežna djelatnost odreðena je za svaki poslovni subjekt u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2007. (NN., 58/07. i 72/07.). Kriteriji za odreðivanje velièine poslovnog subjekta je broj zaposlenih.

U trgovini na malo istraživanjem su obuhvaæeni poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.). Obuhvaæeni su i izabrani poslovni subjekti iz ostalih djelatnosti koji ostvaruju znatniji promet u trgovini na malo, samo za taj promet.

Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzorka su aktivni poslovni subjekti ili njihovi dijelovi registrirani u Statistièkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR).

Poslovni subjekti razvrstani su prema pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 123/08.) i prema velièini na razrede od 1 do 7.

Uzorkom su obuhvaæeni poslovni subjekti s 10 i više zaposlenih te sluèajnim uzorkom izabrani poslovni subjekti koji imaju manje od 10 zaposlenih.

Poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) obuhvaæeni istraživanjem, razvrstani su prema velièini na: velièina 1 od 0 - 4 zaposlenih, velièina 2 od 5 - 9, velièina 3 od 10 - 19, velièina 4 od 20 - 49, velièina 5 od 50 - 99, velièina 6 od 100 - 249 i velièina 7 od 250 i više zaposlenih.

293

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci priopæenja Distributivna trgovina i ostale usluge rezultat su statistièkog istraživanja Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (obrazac USL-1). U podatke su ukljuèeni i podaci za djelatnost trgovine na malo (odjeljak G 47) koji su dobiveni Mjeseènim izvještajem trgovine na malo (obrazac TRG-1).

Istraživanje je novo, provodi se od prvog tromjeseèja 2011. godine, a zamjenjuje dotadašnja istraživanja koja su obuhvaæala samo dio uslužnih djelatnosti. Tromjeseèni izvještaj distributivne trgovine (TRG-2), Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

Metodologija za tromjeseèno istraživanje Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (USL-1) temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98 (Dodatak D) te njezinim izmjenama i dopunama i potpuno je usklaðena s konceptima i definicijama iz te uredbe. Svrha istraživanja je mjerenje dinamike kretanja prometa u uslužnim djelatnostima.

Izvor podataka u trgovini na malo je redovito statistièko istraživanje Mjeseèni izvještaj trgovine na malo (obrazac TRG-1), koje se provodi od poèetka 1998. godine.

Metodologija istraživanja temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98. (Dodatak C), 1158/05., 1503/06. i 1893/06.

16. Robna razmjena s inozemstvom

Definicije i objašnjenja

Izvoz obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potjeèe iz domaæe proizvodnje ili unutrašnjeg robnog prometa.

Uvoz obuhvaæa svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potrošnje u zemlji ili radi unutarnje proizvodnje.

Obuhvat i usporedivost

Robna razmjena s inozemstvom obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi u zemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutrašnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.

Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kada su poslovi zakljuèeni (fakturirane vrijednosti) i preraèunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obraèunane su prema paritetu fob, a uvozne vrijednosti prema paritetu cit.

Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama, amerièkim dolarima i eurima. Iznosi iz stranih valuta preraèunavaju se u kune primjenom tekuæih dnevnih teèajeva koji vrijede na dan carinjenja robe, a utvrðuje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni teèaj.

U prikupljanju podataka od 1. sijeènja 2002. godine primjenjuje se Nomenklatura Carinske tarife Republike Hrvatske (NN, br. 113/01., 142/02., 184/03., 165/04., 145/05., 134/06., 124/07., 140/08. 145/09., 138/10. i 143/11.).

U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) koja je stupila na snagu 01. sijeènja 2008., a utemeljen je na europskoj klasifikaciji NACE, Rev.2.

Od sijeènja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN, br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. 45/09. i 56/10.) koji je u cijelosti usklaðen s europskim standardima. Tim Zakonom u carinskom postupku propisana je uporaba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. U odreðenom mjesecu obraðuju se samo one deklaracije koje imaju

294

datum prihvaæanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Zbog ukljuèivanja u obradu naknadno pristiglih deklaracija korigiranje podataka obavlja se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine), te se podaci do tada smatraju prethodnima.

Mjeseèni podaci ispravljaju se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom slijedeæe godine) pa se ti podaci do konaène obrade tekuæe godine i objavljivanja konaènih podataka smatraju privremenim.

Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema važeæem teritorijalnom ustroju temeljem Zakona o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Istraživanje robne razmjene s inozemstvom provodi Državni zavod za statistiku u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN, br. 161/03.).

Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova na magnetskom mediju te ih statistièki obraðuje i dopunjuje poštujuæi osnovne metodološke preporuke statistièkog ureda UN-a i Eurostata.

17. Ugostiteljstvo

Definicije i objašnjenja

Ugostiteljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja piæa i napitaka te pružanja usluga smještaja.

Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska jedinica koja u poslovnom, graðevinskom i svrsishodnom pogledu èini cjelinu ili koji u okviru šire graðevne cjeline, ima izdvojeni prostor i potrebnu svrsishodnost. Klasificiraju se u odgovarajuæu vrstu, a odreðene vrste u odgovarajuæu kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, hosteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji.

Broj zaposlenih obuhvaæa sve zaposlene osobe na neodreðeno i odreðeno vrijeme u ugostiteljskim objektima.

Promet u ugostiteljstvu èini vrijednost pruženih ugostiteljskih usluga posluživanja hrane i piæa, usluga smještaja i ostalih usluga koje se uobièajeno pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge.

Broj sjedala za stolovima obuhvaæa sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojim se pružaju ugostiteljske usluge.

Obuhvat i usporedivost

Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva obuhvaæene su sve pravne osobe tj. sva poduze-æa/trgovaèka društva i dijelovi poduzeæa/trgovaèkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skladu s odredbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06).

Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava podaci se obraðuju prema teritorijalnom naèelu, što znaèi prema lokaciji ugositeljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne jedinice se ubrajaju privremeni smještajni objekti, krème i drugo.

295

Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike obuhvaæeni su obrtnici izabrani metodom sluèajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u podruèju I NKD-a 2007. Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija.

U podacima o zaposlenima kod ugostitelja obrtnika od 1998. godine ukljuèeni su i vlasnici, kao i neplaæeni èlanovi njihovih obitelji koji redovito rade u ugostiteljskom obrtu.

Od 2009. u primjeni je nova Klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao i kontinuirano ažuriranje Statistièkog poslovnog registra utjeèe na usporedivost podataka s prethodnim razdobljima.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) koji obuhvaæa sva poduzeæa/trgovaèka društva i njihove dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizièke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

18. Turizam

Definicije i objašnjenja

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalašta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u sluèaju promjene mjesta ili objekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaæi turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu Republike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivališta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Inozemni turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.

Objekti za smještaj turista podijeljeni su na kolektivne smještajne kapacitete (hoteli, turistièki apartmani, pansioni, kampovi, sobe za iznajmljivanje, apartmani, prenoæišta, hosteli, gostionice, planinarski domovi, privremeni smještajni kapaciteti, spavaæi i kušet-vagoni) i privatni smještajni kapaciteti (kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor).

Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je(*)

Obuhvat i usporedivost

Mjeseènim istraživanjem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) obuhvaæene su sve pravne osobe kao i njihovi dijelovi, fizièke osobe i kuæanstva, koji pružaju odredene usluge smještaja ili se bave posredovanjem u pružanju tih usluga.

Kapaciteti i razvrstavanje kapaciteta izvršeni su prema:

- Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br.

296

88/07., 05/08., 49/08., 58/08., 75/08., 45/9., 44/11. i 118/11.). Obavljena je prekategorizacija ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije, a primjenjuje se u obradi podataka od 2001. godine.

Podaci o kapacitetima odnose se na stanje 31. kolovoza u godini.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci se prikupljaju redovitim mjeseènim izvještajem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) od poduzeæa/trgovaèkih društva i obrtnika, te od kuæanstava koja iznajmljuju smještajne objekte (privatni smještajni kapaciteti).

Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

19. Komunalne djelatnosti

Definicije i objašnjenja

Javni vodovod je skup mehanièkih postrojenja koja služe za opskrbu vodom iz centralnog sistema pod jedinstvenom kontrolom i upravom.

Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreža zatvorenih uliènih kanala i kolektora, koja služi za odvod atmosferskih i otpadnih voda. U dužinu kanalizacijske mreže ne ulazi dužina kuænih prikljuèaka.

Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta ili ureðaja za proèišæavanje.

Tržnica živežnih namirnica je ureðen ili izgraðen prostor koji èini jedinstvenu cjelinu, na kojem se vrši prodaja (pretežito živežnih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvodaèa tako i od strane trgovaèke mreže.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima od komunalnih poslovnih subjekata.

Podaci o plinu i elektriènoj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata.

Podaci za tržnice živežnih namirnica dati su prema rezultatima èetverogodišnje izvještajne službe statistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godišnje od poslovnog subjekta.

20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša

Definicije i objašnjenja

Kakvoæa zraka

Pod taložnom tvari - sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske padavine tj. krute, tekuæe i plinovite tvari koje se talože iz zraka ili ih nanosi vjetar ili kiša. Kemijska analiza sedimenata obuhvaæa ukupne taložne tvari, teške metale, ugljikovodike, te anione i katione koji su otopIjeni u vodi sedimenata.

Graniène vrijednosti (GV) oznaèuju razinu oneèišæenja ispod koje se ne oèekuje štetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine.

Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. 20.19.

OP (%) - obuhvat podataka

297

N - broj rezultata

C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje

C - medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe50

C - najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdobljuM

C - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdobljum

C - koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže95

C - koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže98

GV - graniène vrijednosti

TV - tolerantne vrijednosti

Kakvoæa vode

Podatke o otpadnim i proèišæenim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom kanalizacijom i poduzeæa industrije koja koriste, zagaðuju i ispuštaju vodu.

Korištene vode su sve uzete kolièine vode iz razlièitih izvora kojim su se poslovni subjekti u promatranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te kolièine korištene za vlastite potrebe ili ustupljene drugim korisnicima.

Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se kolièine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje potrebe.

Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uredaja za proèišæavanje ili ih se ispušta u prostor.

Proèistiti otpadnu vodu znaèi osloboditi je opasnih i štetnih tvari do dozvoljenog stupnja.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o kakvoæi zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagaðivanja prikupljaju se redovitim godišnjim izvještaji-ma, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podruèja rudarstva, preraðivaèke industrije i opskrbe elek-triènom energijom i plinom, koji koriste i zagaðuju vodu.

21. Obrazovanje

Definicije i objašnjenja

Obrazovni sustav Republike Hrvatske ukljuèuje predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje ukljuèuje obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno umjetnièko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetnièkim školama.

Školom se smatra skupina uèenika koja prati nastavu odreðene vrste i stupnja prema istovrsnom nastavnom planu i programu, na odreðenoj lokaciji i svaka teritorijalno odvojena jedinica (razredni odjel) iste vrste smatra se takoðer školskom (školskom jedinicom).

Visoko uèilište je ustanova visoke naobrazbe, ovlaštene za ustroj i izvedbu studija, te znanstvenoga, visokostruènoga ili umjetnièkog rada. Visoka uèilišta su sveuèilište, te fakultet, sveuèilišni odjel i umjetnièka akademija u njegovu sastavu, veleuèilište i visoka škola. Visoka uèilišta mogu biti javna i privatna.

298

Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu po pravilu od 6 do 15 godina života, cilj je stjecanje općeg znanja potrebnog za život ili daljnje školovanje, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom planu i programu.

Srednje obrazovanje nakon završetka osnovnog školovanja, traje od 1 do 4 godine, a omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja i organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje.

Redovito obrazovanje uključuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programom, a posebno obrazovanje uključuje obrazovanje odraslih.

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu. Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radnni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu.

Stručni studiji traju dvije do tri godine, završava polaganjem svih ispita, a studijskim se polaganjem može predvidjeti polaganje završnog ispita ili izrada završnog rada.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog polja i grane u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09.).

Posebno obrazovanje

Osnovne glazbene i baletne škole, pripremaju učenike za nastavak školovanja u srednjim glazbenim i baletnim školama, a učenici te škole pohađaju usporedo s osnovnom školom u kojoj stječu obvezno osnovno obrazovanje.

Obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi u posebnim ustanovama i posebnim odgojno-obrazovnim grupama i odjelima, a provode se prema programu prilagođenim njihovim posebnim potrebama.

Srednje obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pristupa u zasebnim razrednim odjelima ili posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja.

Obrazovanje odraslih omogućuje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito obrazovanje nisu stekle odgovarajuće obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama, a obrazovanje mogu steći pohađanjem nastave ili polaganjem ispita.

Obuhvat i usporedivost

Podaci o broju osnovnih i srednjih škola obuhvaćaju sve škole , a podaci su usporedivi s podacima prethodnih godina.

Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod upravom su Zagrebačkog sveučilišta.

299

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o školama, uèenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama prikupljaju se godišnjim izvještajima na poèetku i na kraju školske godine, koje dostavljaju osnovne i srednje škole.

Svi podaci o visokim uèilištima preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a prikupljaju se upitnicima koje ispunjavaju studenati u zimskim semestrima akademske godine, osim podataka o diplomantima koji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih uèilišta koji se odnose na stanje 31. listopada tekuæe akademske godine.

Podaci o uèenicima s teškoæama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, o uèenicima u osnovnim umjetnièkim školama i o obrazovanju odraslih prikupljaju se na posebnim obrascima na poèetku i na kraju školske godine.

22. Kultura i umjetnost

Definicije i objašnjenja

Puèka sveuèilišta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju specifiène zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pružaju graðanima opæe, društveno-ekonomsko i struèno obrazovanje, struèno-tehnièko usavršavanje, te podizanje razine opæe kulture.

Pod knjižnicom podrazumijeva se sreðena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoženog materijala, namijenjenog uporabi, odnosno korištenju za širenje opæeg obrazovanja, te za nauèni i struèni rad.

Muzeji i muzjske zbirke su ustanove koje sustavno prikupljaju, nauèno obraðuju, èuvaju i izlažu predmete iz podruèja prirodnih i društvenih nauka. Umjetnièke galerije tretirane su kao umjetnièki muzeji.

Profesionalna kazališta su samostalne kulturno-umjetnièke ustanove sa stalnom upravom i stalnim profesionalnim umjetnièkim ansamblom ili profesionalnim ansamblom koji se angažira za pojedine predstave prema ugovoru.

Djeèja kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove koje redovito daju predstave za djecu.

Amaterska kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove èiji se ansambl pretežno sastoji od glumaca amatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetnièkih udruga.

Radijska i televizijska djelatnost obuhvaæa ustanove koje preko odašiljaèa stvaraju i emitiraju program usmjeren javnosti.

Profesionalni orkestri/zborovi su glazbeni sastavi profesionalnih glazbenika/pjevaèa stalno zaposlenih ili angažiranih prema ugovoru.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" je profesionalna ustanova èiji je cilj prikupljanje izvornog nacionalnog folklora i umjetnièko prikazivanje narodnih plesova, glazbe i pjesme.

Kinematograf je zatvoren ili otvoren prostor opremljen ureðajima za javno prikazivanje filmova. Kinematografi mogu imati jednu ili više dvorana/ekrana a rade kao stalni, ljetni (u vrtu ili terasi) i pokretni. Mogu biti samostalni, u sustavu poduzeæa za prikazivanje filmova, u sustavu druge ustanove, kulturno-obrazovne ustanove te privatni.

Zološki vrt je ograðeniprostor u kojem se èuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi primjerci razlièitih životinjskih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe.

Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno.

300

Obuhvat i usporedivost

Obuhvat kulturno-umjetnièkih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je potpun, a podaci su usporedivi s podacima iz predhodnih godina.

U statistièkom snimanju nacionalnih knjižnica, knjižnica visokoškolskih organizacija i specijalnih knjižnica obuhvaæaju se samo one koje imaju 500 i više svezaka knjiga i periodike, a narodnih knjižnica koje imaju 250 i više svezaka knjiga i periodike.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci iz podruèja kulture i umjetnosti prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima osim kod narodnih sveuèilišta (od sezone 1978/79) i knjižnica gdje se prikupljanje podataka vrši u trogodišnjoj periodici.

Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama "Lado", radio i TV pretplatnicima HTV i Zoološkom vrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih organizacija.

23. Šport

Definicije i objašnjenja

Športske organizacije su slobodne udruge graðana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja športom, a mogu biti organizirane kao športski klubovi ili športska društva te uèenièka i studentska športska društva pri školama i visokim uèilištima.

Šahovske organizacije su slobodne udruge graðana registrirane kod Hrvatskog šahovskog saveza, a mogu biti organizirane kao šahovska društva ili šahovski klubovi.

Izvori i naèin prikupljanja

Podaci o športskim organizacijama, šahovskim organizacijama i centrima za šport i rekreaciju dobivaju se obradom statistièkih izvještaja, a prikupljaju se svake treæe godine.

24. Pravosuðe

Definicije i objašnjenja

Kriminalitet u smislu statistièkih istraživanja obuhvaæa pojavu od podnošenja prijave za poèinjeno kazneno djelo, prekršaj i gospodarski prijestup do pravomoænog okonèanja postupka od strane nadležnog tijela.

Jedinice promatranja su poèinitelji kaznenih djela, poèinitelji prekršaja i poèinitelji gospodarskih prijestupa.

Pod poèiniteljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni poèinitelji kaznenih djela kao poèinitelji, supoèinitelji, poticatelji ili pomagatelji.

Pod poèiniteljem prekršaja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobe kao poèinitelji prekršaja.

Punoljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupak završen i optužene osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomoæno završen.

Optužena osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optužnica, optužni prijedlog ili privatna tužba, protiv koje je kazneni postupak pravomoæno završen, obustavljen postupak ili optužba

301

odbaèena, poèinitelj osloboðen od optužbe, optužba odbijena ili je poèinitelj proglašen krivim (proglašen krivim, a osloboðen od kazne ili proglašen krivim uz izricanje kaznenih sankcija).

Osuðena osoba je punoljetna osoba proglašena krivom prema kojoj su izreèene kaznene sankcije: zatvor, novèana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba proglašena krivom, a osloboðena od kazne.

Punoljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom je odbaèen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, obustavljen postupak, izreèena zaštitna mjera bez izricanja kazne ili se proglašava krivim.

Maloljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nije pokrenut (odbaèena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje sankcija, kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno je završen odlukom kojom se postupak pred vijeæem obustavlja ili se izrièu sankcije.

Maloljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom se obustavlja postupak, izrièe zaštitna mjera bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili se proglašavaju krivima.

Optužena osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijeæem ili je izreèena sankcija (maloljetnièki zatvor ili odgojne mjere).

Osuðena osoba je maloljetni poèinitelj kaznenog djela prema kojem je izreèena sankcija maloljetnièki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upuæivanje u centar za odgoj, pojaèana briga i nadzor, pojaèana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuæivanje u odgojnu ustanovu, upuæivanje u odgojni zavod i upuæivanje u posebnu odgojnu ustanovu).

Kazneno djelo - Naèelo zakonitosti, èlanak 2. Kaznenog zakona:

1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.

2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poèinjeno nije bilo zakonom ili medunarodnim pravom odredeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poèinitelj može kazniti.

Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog djela.

Izvor i naèin prikupljanja podataka

Podaci o poèiniteljima kaznenih djela i prekršaja preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku, a podaci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosuða.

302

25. Poslovni subjekti

Definicije i objašnjenja

Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, 3/97. i 7/97.) zatim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2002. (NN, br. 13/03.), te prema novoj NKD 2007. (NN, br. 102/97.). Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena i odjava), koji obuhvaæa poslovne subjekte i njihove dijelove.

Izvori za Registar poslovnih subjekata su:

1) registri što ih vode:

- trgovaèki sudovi

- ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)

- županijski uredi (npr. uredi za opæu upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)

- druga registarska tijela

2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.

Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je važiti do tada primjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a èlanak 11. Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31. prosinca 1996. samo za statistièke i analitièke potrebe.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (èetvrti stupanj agregiranja) osigurava usporedivost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama èlanicama Europske unije i ostalim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (treæi stupanj agregiranja) NKD osigurava kompatibilnost s meðunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda ISOC, Rev. 3 International Standard Industrial Classification of All Economic Activities.

Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne uprave i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema pretežitoj djelatnosti. Djelatnost dijelova poslovnog subjekta utvrðuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog subjekta u èijem su sastavu.

Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini na male, srednje i velike, izvršeno je u skladu s Zakonom o raèunovodstvu (NN 109/07), a na temelju dostavljenih statistièkih izvještaja. Kriteriji za utvrðivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnog prihoda, te prosjeèan broj zaposlenih.

Izvori i naèin prikupljanja podataka

Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku i FINE - Središnji ured Zagreb.

303

KRATICE

°C stupanj celzijeve skale

°MCS stupanj Mercallijeve skale

ef. sati efektivni sati

J joul

kJ kilojoule

GJ gigajoule

hPa hektopascal

3m kubièni metar

ha hektar

km kilometar

2km kilometar kvadratni

hl hektolitar

kWh kilovatsat

MWh megavatsat

tis. tisuæa

mil. milijun

NV najniži vodostaj

VV najviši vodostaj

USD amerièki dolar

šk. g. školska godina

ak. g. akademska godina

KBF katolièko bogoslovni fakultet

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2002.

NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2007.

NSVT Nomenklatura statistike vanjske trgovine

SMTK Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija

SLjZ Statistièki ljetopis Grada Zagreba

ZNAKOVI

- nema pojave

... ne raspolaže se podatkom

0 podatak je manji od 0,5 date jedinice mjere

0/ prosjek

1) oznaka za napomenu ispod tabele

( ) nepotpun, odnosno nedovoljno provjeren podatak

# = prekid serije

304

PREGLED REDOVITIH IZDANJA - ODJELA ZA STATISTIKU

GRADSKOG UREDA ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I

RAZVOJ GRADAOvim pregledom želimo upoznati korisnike s redovitim izdanjima Odjela za statistiku Grada

Zagreba u kojima se numerièki, statistièko-analitièki prezentiraju pojedina podruèja djelatnosti. Spomenute publikacije izlaze mjeseèno, tromjeseèno i godišnje. Sistematizacija je izvršena prema problematici koju tretiraju pojedine publikacije. Na kraju svakog naslova u zagradi navedeno je vrijeme izlaženja.

Stanovništvo

1. Stanovnici, kuæanstva i stanovi (Prvi rezultati Popisa 2001.)

- prema institucionalnim jedinicama aktualnog ustroja (grad, gradske èetvrti), bivšeg teritorijalnog ustroja Grada (bivše opæine, danas podruèni uredi) i

- prema funkcionalnoj jedinici: naselje

2. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi, POPIS 2001.

NAPOMENA: Publikacija prireðena i na CD-u.

3. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi po gradskim èetvrtima, POPIS 2001.

NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u.

4. Stanovništvo Grada Zagreba, POPIS 2001.

- prema dobnoj i spolnoj strukturi

- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama

NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u

5. Stanovi i kuæanstva Grada Zagreba, POPIS 2001.

- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama

Vitalna statistika1. Prirodno kretanje stanovništva (godišnje)

2. Prirodno kretanje stanovništva

- podaci po gradskim èetvrtima Grada Zagreba od 2001. do 2010. (povremeno)

Industrija

1. Industrija (mjeseèno)

Graðevinarstvo1. Graðevinski radovi i stambena gradnja (tromjeseèno)

2. Izdana odobrenja za graðenje (tromjeseèno)

3. Završene zgrade i stanovi (godišnje)

Prijevoz i skladištenje1. Prijevoz i poštanski promet (tromjeseèno)

Distributivna trgovina1. Trgovina na malo

2. Distributivna trgovina i ostale usluge

3. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004. i 2009.

Robna razmjena s inozemstvom1. Robna razmjena s inozemstvom (tromjeseèno)

305

Turizam

1. Turizam - dolasci i noæenja turista (mjeseèno)

2. Poslovni skupovi (tromjeseèno)

Investicije

1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu (godišnje)

2. Investicije za zaštitu okoliša (godišnje)

Otpad

1. Ukupna kolièina otpada te spaljivanje, odlaganje i oporaba otpada (dvogodišnje)

Obrazovanje

1. Osnovne škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)

2. Srednje škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)

3. Uèenièki i studentski domovi (godišnje)

Kultura i umjetnost

1. Kinematografi (godišnje)

Zaposlenost i nezaposlenost

1. Zaposleni i nezaposleni na podruèju Grada Zagreba, stanje 31. III u godini, (godišnje)

Plaæe

1. Neto i bruto plaæe zaposlenih u pravnim osobama, struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada te prosjeène neto plaæe zaposlenih prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova/zadataka (godišnje)

Neto i bruto plaæe

1. Prosjeène neto i bruto plaæe i indeksi nominalnih plaæa (mjeseèno)

Bruto domaæi proizvod

1. Bruto domaæi proizvod (godišnje)

Osobna potrošnja kuæanstva

1. Osobna potrošnja i primanja kuæanstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba u 2005. (povremeno)

Statistièki ljetopis

1. Statistièki ljetopis Grada Zagreba izlazi u 2013. godini kao 62. godište

Gospodarska i društvena kretanja u Gradu Zagrebu (tromjeseèno)

Sadržajno numerièka, pregledna i informativna publikacija (redovito izlazi od 1992. g.) sa statistièkim podacima o Gradu Zagrebu, podacima koji pridonose cjelovitoj statistièkoj slici Grada.

Informacije i nabava publikacija

Informacije i nabavu možete dobiti: - telefonom

Odjel za statistiku (01) 610-1950

- telefaksom (01) 616-6098

- e-mail: statistika@zagreb.hr

Adresa: 10000 Zagreb, Sv. Æirila i Metoda 5

Publikacije Odjela za statistiku dostupne su korisnicima i na internetskim stranicama Grada Zagreba (www.zagreb.hr).

306

Glavni urednik: Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.

Uredili: Branka MARKAÈ, viši statistièar

Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.

Vinjeta: Zagrebaèki identiteti Boris LJUBIÈIÆ

Podatke pripremili: Željka BEŠLIÆ, struè. spec. comm.

Karmen FAJDETIÆ,

Jagoda HOLJEVAC

Tomislav JAVOR, inž. poljoprivrede,

Snježana NEVISTIÆ, dipl. oec.,

Ivica PONGRAC, viši statistièar,

Ljiljana PONGRAC, viši statistièar,

Dubravka PENAVA,

Ružica ŠARAVANJA, viši ekonomist

Vanjski suradnici: Državni hidrometeorološki zavod RH

Služba za hidrologiju

Sektor za kvalitetu zraka

Državni zavod za statistiku RH

FINA - Središnji ured Zagreb

Gradska plinara Zagreb d.o.o. - Odjel ekonomike poslovanja

Gradska skupština Grada Zagreba

Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada,

graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski ured za katastar i geodetske poslove - Odjel za

formiranje zemljišno-katastarskih baza podataka

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

Struèna služba gradonaèelnika

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb -

Služba za razvoj i investicije

HEP - Toplinarstvo d.o.o - Odjel za kontroling

HP - Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike

Hrvatska ljekarnièka komora

Hrvatska radio-televizija - Odjel pretplate

Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za gornju Savu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Direkcija Zagreb

307

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Jedinica za

higijenu okoline

Lado - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske

Ministarstvo pravosuða RH

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

- Uprava za podruèja posebne državne skrbi

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode

MUP RH - Odjel za analitiku

Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju "Dr. Drago Èop"

PMF sveuèilišta u Zagrebu, Biološki odsjek

Botanièki zavod s botanièkim vrtom

Prirodoslovno-matematièki fakultet - Geofizièki zavod,

Seizmološka služba

Služba za mjesnu samoupravu

Zagrebaèka nadbiskupija

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Èistoæa

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Gradska groblja

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Tržnice

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim

objektima

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim

objektima PJ Šalata

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Vodoopskrba i odvodnja

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zagrebaèki velesajam

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica ZGOS

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zoološki vrt Grada Zagreba

Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zrinjevac

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Centar za gerontologiju

Odjel za zdravstvenu statistiku

Zraèna luka Zagreb d.o.o.

Tisak: Grafo L.AN.D. d.o.o. i Gradska tiskara Osijek

U Zagrebu, prosinac 2013.

308