stefan-djeca kao rizična grupa u saobr

7/28/2019 Stefan-djeca kao rizina grupa u saobr

1/17

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET

DOBOJ

SEMINARSKI RADPredmet: Saobraajna psihologija

Tema: Djeca kao rizina grupa u saobraaju

Profesor: Student:Dr Aleksandar Mili, doc. Stefan Luki 21/11

Vii asistent:


2/17

Saobraajna psihologija Stefan Luki21/11

Mr Zoran Gojkovi, dipl.psih.

Sadraj:

1. Uvod .............................................................................................................................. 3

2. Teorijski dio ................................................................................................................... 4

2.1.Saobraaj je najtei i najsloeniji dio okoline dijeteta .........................................................4

2.2.Cilj rada na saobra ajnom vaspitanju djece ...........................................................................5

2.3.Li ni primjer i doslijedno pona anje odraslih ....................................................................... 6

2.4.Moja bezbijednost vanija je od svih nagrada ili kazni......................................................... 7

2.5.Razlike izmeu dijece i odraslih ............................................................................................ 7

3. Metodoloki dio.............................................................................................................84. Analiza istraivanja......................................................................................................10

5. Mjere za smanjenje stradanja djece .............................................................................. 11

6. Zakljuak...................................................................................................................... 13

7. Literatura...................................................................................................................... 14

8. Prilog............................................................................................................................ 15

2


3/17


1. Uvod

Zakoraiti u svijet odraslih nije lako. Jedan od prvih koraka deava se u saobraaju.Od ivotnog doba u odreenoj mjeri zavise pre svega psihofizike sposobnosti za uee usaobraaju, pa samim tim i ponaanje u njemu.I na jednom i na drugom kraju ivotnog doba ove sposobnosti su smanjene.U ranoj mladosti i u poznoj starosti su toliko smanjene da se smatra drutveno celishodnim iopravdanim, ne samo ograniiti uee u saobraaju ovim kategorijama, nego i dugim uesnicimanametnuti obavezu posebne panje prema ovim starosnim grupama.Izmeu ta dva doba psihofizike sposobnosti ovjeka za uee u saobraaju se, zavisno oduzrasta i iskustva, mijenjaju u mjeri koja ostavlja izvjesne karakteristike na to ponaanje.Dijete razmatra alternative, predvia posljedice i donosi odluke koje su, jedino u ovimsituacijama, potpuno ravnopravne sa odlukama odraslih.Prerana samostalnost dijeteta u svijetu saobraaja esto je sudbonosna.Statistiki podaci govore da je poslednjih godina broj djece, saobraajnih rtava, veliki ikonstantan.Djeca su rtve u svakoj treoj saobraajnoj nesrei.Najee stradaju kao pjeaci (62,2%), uglavnom prilikom prelaska ulice na neobezbijeenommjestu.Nesree se deavaju u okolini kue nastradalog dijeteta i to u nekoliko tipinih situacija, toukazuje na mogui pravac djelovanja.Sva sloenost uzorka saobraajnih nezgoda uopte odraava se i na utvrivanje uzroka stradanjadjece i omladine u saobraaju.Osim toga, ove kategorije uesnika u saobraaju specifine su po svojim obiljejima, svojstvima,sposobnostima i ponaanju pa samim tim ove specifinosti donekle utiu i na fenomenologiju ietiologiju nezgoda u kojima stradaju, odnosno koje izazivaju.

3


4/17


2. Teorijski dio.

2.1. Saobraaj je najtei i najsloeniji dio okoline djeteta

Prilagoditi se tako sloenim uslovima djetetu nije lako i svako ivo bie, ne samo ovjek, jeugroeno ukoliko nije sposobno da se prilagodi uslovima svoje sredine. Postoje visoki zahtjevikoje savremeni saobraaj postavlja pred ovjeka, kako u pogledu psihofizikih sposobnosti tako iu pogledu prilagoavanja.Djeca zbog nedovoljne psihofizike zrelosti, nedovoljnog ivotnog i saobraajnog iskustva estonisu u mogunosti udovoljiti ovako visokim zahtjevima, gdje i najmanji trenutak nepanje,nedoraslosti, nesnalaenja ili neopreznosti za posledicu moe imati saobraajnu nezgodu satekim posledicama.

Kod manje djece su smanjene sposobnosti uvianja, shvatanja, predvianja, odluivanja,upravljanja postupcima i uopste snalaenja u saobraaju, jer su psihike funkcije potrebne za tonedovoljno konsolidovane. Pored toga, zbog siromanog iskustva dijete nije sposobno da opaa,vri selekciju pojava i da reaguje kao odrasla osoba. Starija djeca odlikuju se razvijenimsposobnostima, ali se ona odlikuju i specifinim promjenama u fiziolokom i psiholokomrazvoju u doba puberteta, te ove promjene imaju znaaja za njihovo snalaenje u saobraaju.Broj i sadraj informacija koje dijete dobije esto nije dovoljan za procijenu opasnosti ibezbijedno ponaanje djeteta.Obim informacija koji se nudi za odreenu saobraajnu situaciju moe biti dovoljan za odrasloguesnika u saobraaju, ali to ne znaci da je uvijek dovoljan i za dijete.Postoje razlike i u misljenju pa se dijete u svojoj pokretljivosti teko kontrolie. Greke kod djeceee nastaju usled nemogunosti opaanja i predvianja opasnosti. U opasnoj situaciji ovjekreaguje brzo i snano, dok djeije ponaanje karakterie neodlunost i kolebljivost te usled strahamoze doci do koenja motornih reakcija.Dijete je neotporno i na stresne situacije. Na primjer, na stresove u koli reaguje emotivno pa gato prati i utie na njegovo ponaanje na putu do kue. Veliki broj nezgoda u kojima uestvujudjeca dogodi se na putu za kolu i iz kole. Prema ovoj injenici kole ne mogu biti ravnodune.

Pored toga to se razlikuje od ponaanja odrasle osobe, ponaanje djeteta u saobraaju se zbogpsihofizikog razvoja stalno mijenja. U strukturi nastradale djece vie je djeaka nego djevojica.Ovo je, izmeu ostalog, i posledica psihofizikih osobina. Djeaci su smijeliji, nestaniji, manjeobazrivi. Osim toga priroda igara koje djeaci u veoj mijeri upranjavaju, je takva da se viseigraju na otvorenom prostoru nego u kui. U urbanoj sredini igraju se (loptom i druge igre) naulici ili drugoj povrini pored puta to je skopano sa rizikom.

Ne samo da su djeca u veoj mjeri izloena opasnosti u saobraaju, nego i posljedice nezgode uveoj mjeri pogaaju dijecu. Tragedija je kada i osoba od 60 godina doivi nezgodu sa teimposljedicama i pored toga to samo dio ivota proivi kao invalid.

4


5/17


2.2. Cilj rada na saobraajnom vaspitanju djece

Cilj rada na saobraajnom vaspitanju djece je poveanje njihove bezbijednosti kao samostalnihuesnika u saobraaju. Smatra se da dijete prije navrenih 12 godina ivota nema razvijenesposobnosti neophodne za donoenje odluka u saobraajnim situacijama. I pored toga, djeca sanavrenih 5 do 6 godina prisutna su u saobraaju bez pratnje odraslih.

Djetetu predkolskog uzrasta oteano je donoenje ispravnih odluka u saobraajnim situacijama.Meu brojnim utiscima koji mu odvlae panju, ono ne umije da izdvoji bitno od nebitnog.Usmeravanje panje na relevantne informacije i ignorisanje nebitnih mogue je oekivati tek nauzrastu od 11 god. Zato dijete treba osposobiti da izdvoji najvanije podatke kako bi moglodonijeti ispravnu odluku.

Predvianje posljedica je takoe problem za dijete ovog uzrasta. Tek nakon 8. godine, dijete urazmatranju ljudskih odnosa moe da razlikuje uzrok i poslijedicu. Vano je organizovatiaktivnosti u kojima dijete uz pomo odraslog razmatra vremenski sled dogaaja i otkriva uzrono- posledine veze u saobraajnim situacijama. Nakon deifrovanja vanih signala, dijete treba daodabere trenutak u kome e donijeti odluku i stupiti u akciju.

Ne treba smetnuti s uma da je dijete preplavljeno emocijama. Djeca u saobraaju suvie brzo ilisuvie sporo donose odluke. Vano je da saobraajne situacije u kojima dijete treba da donosiodluke budu to jednostavnije, da ne zahtijevaju integrisanje veeg broja apstraktnih informacija.Nauite dijete da bira najjednostavnije i najbezbijednije puteve do cilja.

Odrasli mogu da utiu na samostalnost i sigurnost dijeteta na ulici. Zajedniko angaovanjeroditelja, vaspitaa i uitelja i ozbiljan i sistematian rad mogu da doprinesu ostvarenjupostavljenog cilja.

ta je najvanije?

Lini primjer i doslijedno ponaanje odraslih Usvajanje znanja i formiranje osnovnih pojmova saobraajne kulture

Praktino vjebanje Ponavljanje Podsticanje razvoja misaonih procesa i sposobnosti kojima se stvara osnova za poveanje

sigurnosti djece u saobraaju.

5


6/17


2.3. Lini primjer i doslijedno ponaanje odraslih

Ovo je znaajan izvor saznanja za dijete predkolskog uzrasta. Lini primjer i dosledno ponaanje

odraslih u saobraaju imaju odluujui uticaj na dijete.Kada u prisustvu dijeteta donese odluku da postupi suprotno pravilima, odrasli mu alje skrivenuporuku:

Nita se loe nee desiti ako prelazi ulicu van pijeakog prelaza, ili ne eka zelenisignal na semaforu, iako time dovodi sebe u opasnost.

Pravila postoje, ali kad uri ona nisu vana. Neto drugo je vanije od njih. Ne mora sam da vodi rauna o svemu. Voza mora da pazi ta radi. Nee ba meni da se desi nezgoda. Nee ba sada, kada toliko urim.

Nasuprot tome, odrasli koji predstavlja dobar model za identifikaciju alje djetetu sledee poruke:

Moram da potujem pravila jer je bezbijednost vanija od svih nagrada ili kazni. Ne postoji dovoljno dobar razlog da sebe dovede u opasnost. Ne postoji nita vanije od tvoje sigurnosti.

Djete predkolskog uzrasta nema sposobnost da procijeni bezbijednost situacije u kojoj krisaobraajno pravilo i zato mora potovati saobraajno pravilo dosledno i bez izuzetka. Zato je

lini primjer odraslog, poruka koju mu alje, od presudnog znaaja za sigurnost djeteta tokomkretanja u saobraaju.

6


7/17


2.4. Moja bezbijednost vanija je od svih nagrada ili kazni

Za bezbijednost u saobraaju vano je da dijete ima formiran stav: Moja bezbjednost vanija je

od svih nagrada ili kazni.

Sve saobraajne situacije kroz koje dijete prolazi u stvarnosti ili u igri, treba da ga usmeravaju nanain miljenja i odluivanja koji je u skladu sa navedenim stavom. To znai da dijete treba danaui da mora da potuje saobraajna pravila i pored velikog broja prepreka i izazova, ak i ondakada poslijedice mogu biti neprijatne.

Dijete predkolskog uzrasta nema jasne predstave o pojmu vremena. Odrasli treba dapomogne djetetu da na pravilan nain organizuje vrijeme, da aktivnosti rasporedi tako danema razloga za strah od kanjenja. To znai da dijete treba da krene u kolu dovoljnorano, da se ne plai kazne ako se desi da zakasni kui. Svojim postupcima odrasli treba da

ue dijete da je vano potovati dogovoreno vreme, ali ne i u sluaju kada to ugroavanjegovu bezbednost. Sistem vrijednosti dijete izgrauje potujui zahteve odraslih. Veoma rano od njega se

trai odgovornost u odnosu na line stvari (igrake, odeu, obuu) i postupke (ne smijeda kasni, mora se vratiti u dogovoreno vreme). Za sigurnost u saobraaju vano je dadijete naui da svoj ivot ne smije da dovede u opasnost spasavajui loptu, kliker ilikunog ljubimca. Primjer odraslih i skrivene poruke koje mu alju svojim ponaanjemimaju u ovom sluaju odluujui uticaj na dijete.

2.5. Razlike izmedju djece i odraslih

Postoje vane razlike, relevantne za ponaanje u saobraaju, izmeu djece i odraslih. Izmeuostalog, djeca:

nemaju dovoljnu emocionalnu i socijalnu zrelost, nemaju vjetinu i navike koje se stiu u kasnijem dobu, a bitne su za bezbijedno

ponaanje u saobraaju, su manje tjelesno razvijena (zbog manjeg rasta imaju loiji pregled saobraajne situacije), imaju manje iskustva, imaju manje motorike sposobnosti,

ive u drugom pojmovnom svijetu od odraslih pjeaka, samo djelimino shvataju pravila i strukturu saobraajnog sistema, imaju nivo panje podliniji promjenama, ne mogu kao odrasli da shvate i analiziraju utiske, se lakse zbunjuju i podlonija su panici i strahu u saobraajnoj guvi, nedovoljno poznaju saobraajne znakove, pravila saobraaja i dr.

7


8/17


3. Metodoloki dio

1. Predmet istraivanja:

Predmet istraivanja jeste djeca kao rizina grupa u saobraaju i njihova bezbijednost.

2. Ciljevi istraivanja: Utvrditi kako i zato djeca predstavljaju rizinu grupu u saobraaju Faktori koji utiu na bezbijednost djece u saobraaju Poslijedice koje nastaju nepanjom djece u saobraaju Predvidjeti stanje za naredni period.

3. Hipoteze:

Djeca su rtve u svakoj treoj saobraajnoj nesrei. Najee stradaju kao pjeaci(62,2%), uglavnom prilikom prelaska ulice na neobezbjeenom mijestu. Djecapredkolskog i ranog osnovnokolskog uzrasta predstavljaju najugroenije uesnike usaobraaju. U tom uzrastu se djeca osamostaljuju kao pijeaci ili kao vozai bicikla,rolera, sanki, skejta.

Poetak i kraj kolske godine, odnosno maj, jun i septembar, kao i odlazak i povratakiz kole su periodi kada djeca najvie stradaju. Najkritiniji je petak kada malianiposebno ne vode rauna o svojoj bezbijednosti. Djeca najee stradaju u naseljima,pri prelaenju ulice van pjeakog prelaza, a posebno pri izlasku na kolovoz ispred,iza i izmeu parkiranih automobila. Zabiljeen je i povean broj nesrea na

obiljeenim pjeakim prelazima dok je na semaforima ukljueno crveno svijetlo zapjeake, a djeca stradaju i u zonama autobuskih stajalita i pri kretanju du kolovoza.

Dijete razmatra alternative, predvia poslijedice i donosi odluke koje su, jedino uovim situacijama, potpuno ravnopravne sa odlukama odraslih. Prerana samostalnostdjeteta u svijetu saobraaja esto je sudbonosna.

Vano je da saobraajne situacije u kojima dijete treba da donosi odluke budu tojednostavnije, da ne zahtevaju integrisanje veeg broja apstraktnih informacija.Odrasli mogu da utiu na samostalnost i sigurnost dijeteta na ulici. Zajedniko

angaovanje roditelja, vaspitaa i uitelja i ozbiljan i sistematian rad mogu dadoprinesu ostvarenju postavljenog cilja.

8


9/17


4. Metode istraivanja: opservacija

razgovor anketiranje prikupljanje podataka

5. Instrumenti istraivanja : protokol opservacije protokol razgovora anketni upitnik obrada prikupljenih podataka

6. Populacija i uzorak :

Populaciju ine djeca i njihovi roditelji sa podruja optine Doboj.Uzorak ine djeca koja tom relacijom prou u periodu od 13:00 do 17:00 h , tj. pri polasku ipovratku iz kole.

7. Mjesto i vrijeme :Istraivanje je sprovedeno u periodu od 14.05. do 17.05. 2013. godine na podruju optine Doboj.

9


10/17


4. Analiza istraivanja

Na osnovu sprovedenog istraivanja na temu : Djeca kao rizina grupa u saobraaju , dolo sedo sledeih rezultata.Djeca predkolskog i ranog osnovnokolskog uzrasta predstavljaju najugroenije uesnike usaobraaju. U tom uzrastu se djeca osamostaljuju kao pjeaci ili kao vozai bicikla, rolera, sanki,skejta. Bez pratnje odraslih poinju da izlaze na igralita, trotoare, obezbeene i neobezbeeneterene za igru na otvorenom prostoru, poinju da idu u prodavnicu, vrti, kolu.

Djeca se pojavljuju na saobraajnicama bez pratnje odraslih veoma rano, mada je od este godinenjihovo uee masovnije.- Poetak i kraj kolske godine, odnosno maj, jun i septembar, kao i odlazak i povratak iz kole su

periodi kada djeca najvie stradaju.

Najkritiniji je petak kada maliani posebno ne vode rauna o svojoj bezbijednosti.Djeca najee stradaju u naseljima, pri prelaenju ulice van pjeakog prelaza, a posebno priizlasku na kolovoz ispred, iza i izmeu parkiranih automobila. Zabiljeen je i povean brojnesrea na obiljeenim pjeakim prelazima dok je na semaforima ukljueno crveno svijetlo zapjeake, a djeca stradaju i u zonama autobuskih stajalita i pri kretanju du kolovoza.Da maliani teko procenjuju udaljenost do nailazeeg automobila i njegovu brzinu i da bi zbogtoga roditelji trebalo da znaju da djeca do 12 godina ne bi smijela da bez pratnje i nadzorauestvuju u saobraaju.

0

5

10

15

20

25

Da

Ne

Postotak uestvovanja dijece u saobraajnim nezgodama

10


11/17


5. Mjere za smanjenje stradanja djece u saobraaju

Da bi se ublaili sloeni poblemi stradanja djece u saobraaju i drutvo rasteretilo dijelatetnih poslijedica koje zbog toga nastaju potrebno je, pored optih, preduzimati i posebne mjerenamijenjene zatiti ove, veoma ranjive kategorije korisnika puta.

Pjeaci i biciklisti, a u okviru njih posebno djeca u ovim ulogama, zahtijevaju posebnorazmatranje u projetovanju i preduzimanju mijera drutvene intervencije. Iz iroke lepeze ovihmijera izdvojili bi slijedee:

Priprema djece za saobraaj. injenica da djeca i uopte mladi nisu nosioci glavnihfunkcija u drutvu ne bi smijela uticati da u sistemu pripreme za saobraaj buduzapostavljeni. Sa pripremom djece za saobraaj treba poeti na vrijeme ( veoma rano ).Pripremi djece za saobraaj mora se posvetiti posebna panja. Humani aspekt pripremenaroito dolazi do izraaja zbog injenice da u etiologiji stradanja dhece u saobraajuznaajno mjesto zauzima njihova psihofizika nedoraslost da udovolje zahtjevima kojesavremeni saobraaj postavlja, pa im je zbog toga pomo drutva najpotrebnija. U okvirupripreme djece za saobraaj moraju se, pored zahtijeva koje saobraaj postavlja, uvaavatii psiholoke karakteristike ovog uzrasta. Djeca se moraju nauiti da uoavaju, otkrivaju ipredviaju opasne situacije i da u skladu sa tim prilagode svoje ponaanje. Metodipriprema treba da prate razvoj obrazovanja, primjerene psihologije i da se prilagodezahtijevima trenutka i lokalnim uslovima. U saobraajno razvijenim zemljama postojeposebni centri ili programi za edukaciju djece.

Prevoz djece u kolu. Prevoz djece predstavlja prevoz najdragocijenijeg tovara nacije.Na osnovu sprovedene ankete i prikupljenih podataka o nacinu prevoza djece u kolupokazala je da se uee pojedinih vrsta prevoza (privatni, redovan javni i specijalniprevoz) dijece u kolu po drzavama razlikuje. Vozila kojima se vri prevoz djece trebajubiti obiljeena, izvriti adekvatnu zatitu prvog reda sjedita na prednoj strani vozila ipredvidjeti ee tehnike preglede.

kolski programi za bezbijednost djece. Iskustva saobraajno razvijenih zemaljapokazuju da su ovakvi programi djelotvorni. kola utie na izbor naina dolaska u kolupri emu favorizuje pjeaenje, a redukuje putovanja motornim vozilom. Sadraji

kolskih programa su najee: odreivanje puta za kretanje djece od kue do kole(kolski put) i njegovo opremanje odgovarajuim znakovima (za vozae i pjeake),ureenje kretanja pjeaka, biciklistikih staza i parkiralita u blizini kola, kao i edukaijauenika, nastavnika i roditelja. Nosioci ovih programa su Savjeti za bezbijednostsaobraaja, razne organizacije koje se bave ovom problematikom i razne dobrotvorneorganizacije. Programi se finansiraju iz razliitih izvora, a najee iz: fondova zabezbijednost saobraaja, humanitarnih fondova i donacija.

11


12/17


kolske saobraajne patrole. Treba da sainjavaju obueni radnici kola i volonteri(roditelji ili rodbina uenika, penzioneri, humanitarni radnici i dr.), posebno obiljezeni(jakna ili prsluk i legitimacija) koji deuraju na kritinim mjestima prilikom dolaska iodlaska djece iz kole. Patrole u kritino vrijeme saekuju uenike, formiraju manjegrupe, odgovarajuim znakovima zaustavljaju saobraaj, i djecu bezbijedno prevodepreko kolovoza. Cijelu organizaciju, nain rada, nadzor, upustva, potrebne evidencije i dr.treba da vodi kola uz pomo Institucije za bezbijednost saobraaja.

Ostale mjere za zatitu djece:

1. Edukacija vozaa u vezi sa umanjenim sposobnostima dijece za uee u saobraaju Iobavezama vozaa prema njima.

2. Vee angaovanje I edukacija roditelja u vezi sa bezbijednou njihove djece.

3. Saradnja I veza na relaciji roditelji kola.

4. Izgradnja pjeakih i biciklistikih staza.

5. Ogranienje brzine i druge mjere za smirivanje saobraaja pored kola.

6. Linije javnog gradskog prevoza u blizini kola naseljenih podruja.

7. Obiljeavanje identifikacija vozila kojima se prevoze djeca.

8. Pratnja vozila kojima se prevozi vei broj djece.

9. Da nadlene institucije poklanjaju veu panju ovom problemu.

12


13/17


6. Zakljuak

Na osnovu provedenog istraivanja na temu: Djeca kao rizina grupa u saobraaju , doli smodo zakljuka da djeca zbog nedovoljne psihofizike zrelosti, nedovoljnog ivotnog i saobraajnog

iskustva esto nisu u mogunosti prilagoditi se sloenim uslovima u saobraaju. Ona su u veojmjeri izloena opasnosti u saobraaju, i poslijedice nezgode u veoj mijeri pogaaju djecu.

Najee stradaju u naseljima, pri prelaenju ulice van pijeakog prelaza, a posebno priizlasku na kolovoz ispred, iza i izmeu parkiranih automobila. Dijete teba da naui damora da potuje saobraajna pravila i pored velikog broja prepreka i izazova, ak i ondakada poslijedice mogu biti neprijatne.

Da bi se ublaili sloeni poblemi stradanja dijece u saobraaju i drutvo rasteretilo dijela tetnihposliedica koje zbog toga nastaju potrebno je, pored optih, preduzimati i posebne mijerenamijenjene zatiti ove, veoma ranjive kategorije korisnika puta.

13


14/17


7. Literatura

[1..]Vidanovi, J., Kolar, D. (2003.): Mentalna higijena , Beograd

[2.]Vujani, M. i grupa autora (1999.): Bezbednost dece u saobraaju u Beogradu

[3.] Vui, L.:Pedagoka psihologija, Drutvo psihologa Srbije, Beograd, 1997

[4.]Ini, Milan Bezbijednost drumskog saobraaja Novi Sad, 2004

[5.] eli, . (1980): Kultura cestovnog prometa i zdravlje naroda, ovjek i promet, br.2, Zagreb

[6.] Miloevi, S. : Saobraajna psihologija, Nauna knjiga, Beograd, 1997 god.

[7.] Mili, A. : Stres - stilovi efikasnog reagovanja ljudi u stresnim situacijama,VUP -a, Banja Luka, 2004 god.

[8.] Mg.Ivan Kosti.,Kriminalistika psihologija, Beograd, 2000 god.

[9.] Nei, B., Radomirovi, V.: Osnove razvojne psihologije, Uiteljski fakultet, Jagodina, 2000.

[10.]Nikoli, S. (1995.): Psihologija, Prosvjeta, Zagreb

[11.] Rot, N., Radonji S.:Psihologija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1992.

[12.]Rot, N. (1977.): Psihologija linosti, Zavod za udbenika i nastavna sredstva, Beograd

[13.]Zvonarevi, M. (1968.): Psihologija,kolska knjiga,Zagreb

[14.]tajnberger, J. (1980.): Inenjerska psihologija, Nolit, Beograd

14


15/17


8. Prilog

Anketa za roditelje

1. Koliko imate godina?

___________________________________________________________________________

2. Koliko poznajete saobraajne propise? Nedovoljno

Prilino ih poznajem

Veoma dobro

3. Koliko ste Vi upoznali vau djecu sa saobraajnim propisima?

Nedovoljno

Prilino sam upoznao

Smatram da to trebaju uiniti nastavnici u kolama

4. Da li su Vaa djeca uestvovala u saobraajnoj nezgodi?

Da

Ne

5. Da li su Vaa djeca bila uzronici saobraajnih nezgoda?

15


16/17


Da

Ne

6. Kritina mijesta za kretanje djece?

Pored kole

Pri prelasku ulice van pjeakog prelaza

Oko djeijih igralita

7. Kako bi ste ocijenili bezbijednost djece u saobraaju?

Loe

Relativno dobro

Anketa za djecu

1. Koliko imate godina?

2. Koliko poznajete saobraajne propise?

U potpunosti Slabo

Nimalo

3. Odakle potie steeno znanje?

Od roditelja Iz kole

Putem medija

16


17/17


4. Da li ste uestvovali u saobraajnoj nezgodi?

Da Ne

5. Da li ste bili uzronici saobraajnih nezgoda?

Da Ne

6.Smatrate li se dovoljno sigurnim prilikom uestvovanja u saobraaju?

Ne smatram Smatram se prilino sigurno

17

stefan-djeca kao rizična grupa u saobr

Documents