stetnost kafe

2

Click here to load reader

Upload: svetot

Post on 14-Dec-2014

37 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Stetnost Kafe

- 1 -

Sažetak knjige „Otrov sa velikim K“

Š T E T N O S T K A F E

Uvodni podaci i literatura: ___________________________________________________________________________________________

1. Ozbiljnost navedenih upozorenja proizilazi iz slede�eg:

• Autori ove knjige su ameri�ki lekarski bra�ni par (dr Agata i dr Kelvin Treš) • Izvor informacija nisu dnevna štampa niti nau�no-popularni zdravstveni i ekološki �asopisi ve�:

o 50 ameri�kih medicinskih stru�nih �asopisa o 10 ameri�kih medicinskih stru�nih knjiga

(Nnjihov kompletan spisak je na stranama 51 – 53 knjige)

2. Naziv knjige je „Otrov sa velikim K“, a izdava� „Metafizika“ – Beograd, godina štampe 2004. ____________________________________________________________________________________________ Detaljno je opisana štetnost kafe, ali se sli�ni štetni efekti po zdravlje ljudi ostvaruju i koriš�enjem „pravog �aja“, �okolade, kakao napitaka i „cola“-napitaka.

U P O Z O R E N J A:

3. Opšte stanje organizma i spavanje.

• Kafa izaziva umor, pospanost, nervozu, depresivnost, poreme�aje sna, nesanicu....

4. Bolovi i drhtanje

• Kafa je uzro�nik glavobolje, bolova u le�ima, podrhtavanja ruku i nogu...

5. Pove�anje rizika

• Kafa pove�ava rizik nastanka dijabetesa, infarkta, tromboze, više kancerogenih bolesti...

6. Nervni sistem

• Kafa je uzro�nik: vrtoglavice, razdražljivosti, lupanja srca,lošeg pam�enja, depresivnosti, poreme�aja ravnoteže...

7. Srce i krvotok

• Kafa ispoljava dva negativna efekta na rad srca: smanjuje ishranjivanje sr�anih miši�a, a istovremeno ubrzava rad srca i pove�ava njegovo optere�enje (povisuje krvni pritisak).

• Rizik od akutnog infarkta srca je srazmeran koli�ini popijene kafe. • Kafa pove�ava nivo slobodnih masnih kiselina u krvi.

8. Ženske bolesti i poro�aj

• Kafa nepovoljno deluje na PMS. • Kofein je mutagen tj. ošte�uje hromozome, što je �est uzrok uro�enih mana kod novoro�en�adi.

9. Ciste – tumori –rak

• Kofein je kancerogen. Jedan je od glavnih uzro�nika raka bešike i jajnika. • Upotreba kafe pove�ava verovatno�u pojave cista i fibroznih tumora dojke (fibrocisti�na bolest). Navodi se primer lekarke koja je ovu bolest izle�ila prestankom pijenja kafe u roku od 2 meseca.

10. Minerali

• Kafa pove�ava izlu�ivanje kalcijuma, magnezijuma, natrijuma i hlorida, što štetno uti�e na kosti, kožu, mišti�e i krv.

Page 2: Stetnost Kafe

- 2 -

11. Kosti

• Samo 1 šoljica kafe na dan uzrokuje godišnji gubitak koštanog kalcijuma od 1,4%. Ona je sigurno osnovni uzrok osteoporoze, jer ve� samo 1 šoljica dnevno za 30 godina smanjuje koli�inu kalcijuma u kostima za �itavih 42%.

12. Stomak

• Kafa remeti funkcionisanje organa za varenje, izaziva razli�ite stoma�ne tegobe i jedan je od uzro�nika �ira na želucu.

13. Zdravstveni savet autora:

Ako ve� duže vreme patite od više nabrojanih bolesti, tegoba i lošeg stanja, a sva dosadašnja medicinska ispitivanja ne ukazuju na bilo kakav uzrok, autori knjige vam savetuju _____________________________ da prekinete konzumiranje kafe (i drugih „braon“ napitaka) na duži rok (nekoliko meseci) _____________________________ Proces odvikavanja traje oko 30 dana i obi�no je pra�en privremenim pogoršanjem opšteg stanja. Tegobe koje se u tom periodu javljaju su naj�eš�e: glavobolja, vrtoglavica, umor, bol u le�ima, poreme�aji vida... a za njihovo ublažavanje se preporu�uje zamena kafe aromati�nim biljnim �ajevima (ali ne „pravi“ �aj!), pijenje dovoljnih koli�ina vode, masaža, tuširanje, „parenje“ nogu, dobro osmišljen program dnevnih aktivnosti (bez dosa�ivanja). U slu�aju glavobolje uzimati po potrebi više puta u toku dana po 1 supenu kašiku hladne kafe iz frižidera.

14. Medicinski podaci

• Štetni sastojci kafe, kakaoa, pravog �aja i kola-napitaka su metilksantini i purini (kofein, teobromin, teofilin), • Štetnost: izmene u protoplazmi �elije, ošte�enja hromozoma... • Kofein je jedna od retkuh hemikalija, koja prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, • Kofein se u organizmu �oveka pretvara u mokra�nu kiselinu, • Samo 1 šoljica kafe pove�ava 12 puta apsorpciju cikli�nog AMP (adenozin-monofosfat), • Kofein naglo stimuliše energetski sistem, ali zatim produkti njegovog razlaganja �ine obratno, • Smrtonosna doza kofeina je 10 grama (oko 70 šoljica kafe), • Kofein privremeno (trenutno) pove�ava koncentraciju, ali dugoro�no smanjuje ukupnu (trajnu) sposobnost koncentracije.

15. �okolada (kakao)

Pored sli�nih, ali blažih delovanja kao kafa, �okolada i razni kakao-napici zbog naglašenog sadržaja teobromina uzrokuju:

• crvenilo i svrab kože i posebno svrab �mara, • nenormalan rast nekih žlezda, • ometa apsorpciju kalcijuma, • kod školske dece izaziva nemirno ponašanje, smanjuje mo� pažnje.

16. Šta je „pravi �aj“?

• Pravi �aj se dobija fermentacijom i prženjem listova biljke (žbuna), koja se zove „�aj“ (latinsko ime: THEA SINENSIS), a u trgovini se prodaje pod nazivom: indijski, ruski, kineski, crni, zeleni, oranž... • Sadrži u sebi „tein“ koji je hemijski isto što i kofein u kafi. • Nijedan naš doma�i biljni lekoviti ili aromati�ni �aj ne sadrži tein tj. kofein, pa nema ni odgovoaraju�ih štetnih efekata.

U Zrenjaninu, Za �lanove udruženja „Zdrav život“ 25.02.2007. sa�inio V. Turinski