sto godina samoće- gabrijel garsija markes

7
Sto godina samoće Porodično stablo Buendía Prva generacija José Arcadio Buendía Patrijarh obitelji Buendía, José Arcadio Buendía je čovjek jake volje, koji se "otuđuje" od svoje obitelji (i fizički i psihički) u trenutku kad postaje vođen interesom za filozofske misterije. Buendía je vodio Macondo u ranim godinama sela, a njegovo se prisustvo u priči gubi kad on počinje ludjeti, tražeći kamen mudraca. Vremenom je izgubio razum i počeo govoriti na latinskom. Od tada, on je ostao vezan za stablo kestena. Prije smrti njegova ga žena Úrsula oslobađa i vodi u njegovu sobu. On se pred sam trenutak smrti vraća pod stablo kestena i tu umire. Úrsula Iguarán Úrsula, žena Joséa Arcadia Buendíe, jedan je od glavnih likova romana, čiji se životni vijek

Upload: ajlagljiva

Post on 21-Nov-2015

193 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

100 godina samoće

TRANSCRIPT

Sto godina samoe

Porodino stablo BuendaPrva generacijaJos Arcadio BuendaPatrijarh obitelji Buenda, Jos Arcadio Buenda je ovjek jake volje, koji se "otuuje" od svoje obitelji (i fiziki i psihiki) u trenutku kad postaje voen interesom za filozofske misterije. Buenda je vodio Macondo u ranim godinama sela, a njegovo se prisustvo u prii gubi kad on poinje ludjeti, traei kamen mudraca. Vremenom je izgubio razum i poeo govoriti na latinskom. Od tada, on je ostao vezan za stablo kestena. Prije smrti njegova ga ena rsula oslobaa i vodi u njegovu sobu. On se pred sam trenutak smrti vraa pod stablo kestena i tu umire.rsula Iguarnrsula, ena Josa Arcadia Buende, jedan je od glavnih likova romana, iji se ivotni vijek protee kroz gotovo sve generacije obitelji. Ona je ta koja nadzire obitelj, vodi kune poslove i brine se i o samom Jos Arcadiju Buendji. Umire u dobi izmeu 114 i 122 godine (u to vrijeme nije bila vea od fetusa).

Druga generacijaJos ArcadioJos Arcadio je bio prvoroeni sin Josea Arcadia Buende, od kojeg je naslijedio upornost i impulzivno ponaanje. Ljubavnica mu je bila Pilar Ternera, koju ostavlja na poetku njezine trudnoe. Pridruuje se Ciganima i odlazi od obitelji. Vraa se u Macondo nekoliko godina kasnije kao odrastao ovjek, tvrdei da je plovio morima svijeta. Po dolasku se eni svojom posvojenom sestrom Rebecom, s kojom je protjeran iz obiteljskog doma. Umire od rane zadobivene od nepoznatog hica, par dana nakon spaavanja svog brata od smrtne kazne.Pukovnik Aureliano BuendaAureliano Buenda je bio drugi sin Jos Arcardia Buenda i prva osoba koja je roena u Macondu. Ime je dobio po svom pretku. Aureliano je proplakao u majinoj utrobi i rodio se otvorenih oiju. Pokazao se nesposobnim za ljubav. Smatrao je da posjeduje nadnaravnu mo predskazivanja onog to e doi, jer ono to je rekao bivalo je istinom. Bori se na strani liberala i sudjeluje u 32 rata te vie puta uspijeva umai smrti. Izgubivi interes za ratovanje, potpisuje mirovni ugovor i vraa se kui.Aureliano nije bio samo ratnik, ve i pjesnik. U podmakloj dobi postupno gubi pamenje i postaje neosjetljiv na dogaanja oko sebe. Provodi dane u radionici izraujui zlatne ribice. Mijenjao ih je za novie koje je talio i ponovo izraivao nove ribice. Umire pod stablom za koje njegov otac godinama bio privezan.Remedios MoscoteRemedios je najmlaa ki konzervativca i upravnika, Don Apolinara Moscotea. Ono to ju je najvie inilo privlanom bila je njezina prekrasna put i smaragdno-zelene oi. Udala se za pukovnika Aureliana kad je imala samo 12 godina. Bila je toliko mlada kad se pukovnik zaljubio u nju da su morali priekati s vjenanjem do njenog ulaska u pubertet. Na ope iznenaenje, ona postaje divnom i simpatinom suprugom i zadobija svaiju naklonost. Bila je jedina osoba koja se brinula za Jos Arcardia Buendu za vrijeme njegove bolesti. Ipak, ubrzo umire pri porodu.AmarantaAmaranta je bila tree dijete Jos Arcardia Buende i odrasla je zajedno sa svojom polusestrom Rebecom. Ljubav i njenost koju je gajila prema njoj prerasli su u ljubomoru i zlobu kad se u njihovom ivotu pojavljuje Pietro Crespi. Obje su ga arko eljele. Amaranta je ak izjavila da e ubiti Rebecu ako se uda za Pietra Crespia, no nakon Remediosine smrti, Amaranta se kaje zbog toga i proivljava emocionalnu krizu. Kad se Rebeca udaje za Jose Arcadia umjesto za Pietra, Amaranta odbija svakog udvaraa pa ak i Pietra Crespia, koji se zbog toga u oaju ubija. Jedan od udvaraa bio je i najbliskiji prijatelj njezinog brata Aureliana, pukovnik Gerineldo Marquez, ali ona odbija i njegovu prosidbu zbog neodreenog razloga. Imala je neseksualne odnose sa svojim neacima, Aurelianom Jos i Jos Arcardiom. Predosjetivi dolazak smrti, Amaranta je poela tkati svoj pogrebni pokrov. Kad je zavrila s

tkanjem, umire kao djevica i osamljena usidjelica, no donekle zadovoljna jer se pomirila sa svojom sudbinom.RebecaRebeca je siroe koje obitelj Buenda posvaja, jer pretpostavljaju da je ona kerka Ursulinih daljnjih roaka. Ona je u poetku bila vrlo povuena, odbijala je govoriti i imala je neobinu naviku da jede zemlju i vapno sa zidova kue te da sie prst. Sa sobom donosi vreu s kostima svojih roditelja i razgovara jedino sa slugama Visitacion i Cataureom. Pojavljuje se nakon to Jos Arcardio odlazi s Ciganima. Iako je odrasla u domu obitelji Buenda, biva istjerana iz njega nakon to se udala za Jos Arcardia. Jos Arcardijeva misteriozna smrt je na zamren nain povezana s Rebecom, koja nakon toga ivi izolirana od ostatka svijeta. Isti su lik pojavljuje u Mrquezovim novelama ija se radnja takoer odvija u Macondu.

"Ako treba da poludi, poludi sam, ali ne pokuavaj djeci da napuni glavu svojim ciganskim idejama." "ivot je krai nego to ovjek misli." "Nije se patilo od svakodnevnih problema jer su u mati bili rijeeni." "Do tada nije mogao ni da pomisli da je literatura najbolja igraka koja je ikad bila izmiljena za ismijavanje ljudi." "Dominantne opsesije nadivljuju smrt." "Jedna minuta pomirenja vrijedi vie nego cijeli ivot prijateljstva."Fabula lektire: Roman opisuje jedno pleme koje je bilo naseljeno u Macondu. Macondo je bio selo sa dvadesetak kua. Osniva sela je Jose Arcadio Buendia, sa svojom suprugom Ursulom. Ponekad su tu dolazili Cigani sa svojim atorima. Jedan od njih je bio i Melquiades. Uskoro Jose Arcadio Buendia i Ursula dobie sina kojeg nazvae Jose Arcadio. Arcadio je provodio vrijeme sa Cigankama i jednom prilikom Ursula otkri da je mladi Arcadio nestao. U pleme doe Rebeca, mlada djevojka koja je za sobom vukla vreu kostiju, kosti svoga oca i majke. Rebeca je bolovala od nesanice i uskoro cijelo selo oboli od nesanice. Nesanica je povukla za sobom i zaboravnost, pa su ljudi poeli da zaboravljaju imena jedni drugima ali i nazive stvari i predmeta. Nedugo zatim doe Melquiades, sa svojim lijekom protiv nesanice. U pleme ubrzo doe don Apolinar Moscote a pleme Buendija se proiri i Ursula ve dobi prve unuke. Na politikoj strani u dravi, stezale su se tenzije izmeu liberala i konzervativaca i rat se ve nazirao. U selo Macondo doe i Pietro Crespi, koji Urusuli prodaje klavir. Rebeca je tuna, kad se Crespi vraa u Italiju. Poinje rat. Aureliano Buendija, novi lan ove porodice je ve odrastao, srednjovjean mukarac i spreman je za rat. Vodi mnogo graanskih ratova ali ni on nije siguran da li je na strani liberala ili konzervativaca, zatitnika crkve. Za 20 godina ratovanja Aureliano umalo bi streljan te dobija ak 17 sinova. Rat zavrava nakon 20 godina. Ursula je ve starica od stotinjak godina. Slabog je vida. Ona pamti stvari po mirisu, po nekom uhodanom sistemu. Tano zna kad e ko

proi kroz kuu i kojim dijelom sobe. Nedugo zatim umire Jose Arcadio Buendija pa i Ursula i od itavog plemena ostadoe jo mladi Aureliano i Amaranta Ursula. Aureliano postade Amaranta Ursulin ljubavnik i uskoro dobie sina, sa svinjskim repom. Amaratna Ursula umire nakon poroaja. Jedne noi, Aureliano se budi, iznenada. Vidio je kako mu dijete nose crvi, dok ga rastau. On ustade i ue u jednu prostoriju. Tu nae knjigu koju je pisao Melquiades. Zapravo je to itava historija ali i budunost Maconda. Aureliano ita knjigu, i stihovi opisuju svu prolost. Dolazi na zadnje stihove i tu pie da e cijeli Macondo odnijeti vrtlog. Ne stiui proitati zadnje stihove do kraja, Macondo se pretvara u vrtlog, i bijae predvieno da Aureliano nikad ne izae iz kue. Sa jakim vjetrom nestaje i ovaj grad utvara, jer pleme osueno na sto godina samoe nije imalo anse za preivljavanje po drugi put. Tema: ivot i smrt [nestanak] jednog plemena Ideja: Pleme osueno na smrt nema anse za ivot po drugi put Likovi: Ursula, Jose Arcadio Buendija, Aureliano, Amaranta Ursula, Rebeca, Gerineldo Markez, Aureliano Segundo Zato su stanovnici Maconda gradili svoje kue jedno vrijeme od stakla? Sam grad Macondo, u poetku bijae selo je na neki nain izvan svijeta. Macondo kao da postoji i ne postoji u isto vrijeme. Zato ga pisac naziva gradom utvara i ogledala. Macondo ustvari predstavlja cijeli svijet na jednom tako malom podruju. Zato smrt na kraju obuhvata Macondo? Osnovni razlog smrti Maconda je roenje djeteta sa svinjskim repom. Ursula je za svog ivota uvijek govorila da ne smije da se rodi dijete sa praseim repom to se na kraju i desilo. Tako od jednog grada nastaje cijela historija, Macondo predstavlja cijelu historiju jednog naroda. Sve to je predvidio Melquiades koji je u svojoj knjizi napisao da prvi od plemena je privezan za stablo (Jose Arcadio Buendia umire pod drvetom kad je mokrio i bio je privezan jer je poludio) a zadnjeg jedu mravi. Kako je odreeno vrijeme? Vrijeme u djelu se ne moe odrediti. Pisac prvo poinje da pie u prolosti, vraa se u sadanjost, ponovo u prolost pa u budunost. Tako je cijeli Macondo mistian, ne postojei... ta je to magijsko, mistino u djelu? Magijsko je to to u djelu imamo letee ilime koje su donosili Cigani. Meutim, kod likova to ne izaziva neko posebno uenje, ponaaju se kao da je to tek normalna, ali interesantna stvar. Takoe, zastarjelost Buendija prilikom koritenja dagerotipa je interesantna, jer se Jose Arcadio boji da e se on \\\"istroiti\\\" ukoliko bude napravljen dagerotip njegova lika. Mistino je to to cijeli grad je zapravo jedna utvara, kao da nikad nije ni postojao. Miljenje o djelu: Mora se priznati da je djelo proeto interesantnim i neoekivanim likovima i dogaajima, ali mi se ne svia esto ponavljanje istih imena u nekoliko generacija plemena Buendija. U romanu imamo sloene epske kompozicije, bujnog su preplitanja ali je teko govoriti o likovima i radnji, jer obitelj Buendija poznaje mnoga ponavljanja istih imena. Ipak, nije bezrazlono ova knjiga dodana na kolske police u obliku lektira i sa razlogom ovaj roman se smatra jednom od najutjecajnijih svjetskih djela 21. stoljea.