Što nije u redu s mojom biljkom?

Što nije u redu s mojom biljkom?

Kako da vaš zeleni raj ostane zdrav

Što

nije

u r

edu

s m

ojo

m b

iljko

m?


Suhi cvjetovi, rupe na listovima, promijenjena boja

stabla ili zadebljani korijen: bez obzira na vrstu

problema, ova praktična knjiga pružit će vam savjete,

pomoć i potrebno znanje za dijagnosticiranje i liječenje

svih važnih bolesti. Jasno su objašnjeni njihovi uzroci

i opisane djelotvorne protumjere.

U ovom preglednom priručniku naći ćete i mnoštvo

korisnih informacija i dragocjenih savjeta za

sprječavanje i liječenje raznih bolesti biljaka.

ISBN 978-953-14-1044-1www.mozaik-knjiga.hr


WWWMP_Cover_ CRO_NEW_WWWMP cover 12/7/11 10:11 AM

Što nije u redu smojom biljkom?

Što nije u redu

s mojombiljkom?

Kako da vaš zeleni raj

ostane zdrav

Naslov izvornika:

Was fählt den mit meinen Pflanzen

Copyright ∂

Copyright za hrvatsko izdanje ∂ Mozaik knjiga, d.o.o., 2011.

Za nakladnika:

Bojan Vidmar

S njemačkoga prevela:

Bojana Zeljko Lipovšćak

Urednica:

Aleksandra Stella Škec

Lektorica:

Nada Papić Miloš

Grafička priprema:

Grafički studio Miš

Borivoj Bošnjak

Tiskano u Kini, studeni 2011.

ISBN 978-953-14-1044-1

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne

i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 785723

Biljke su važne za život. Njihovo zeleno lišće, pod utjecajem svjetla iz vode i ugljičnoga dioksida,proizvodi šećer i kisik. Bez biljaka ne bismo imali ni hranu ni zrak potreban za disanje. No biljkepridonose i našem dobrom raspoloženju ∑ ništa neopušta više od odmora na klupi u vrtu.

Ako uzgajamo biljke, u nama raste posebnaodgovornost. Biljke ne mogu otići drugamo ako im se ne sviđa na nekome mjestu: zbog premalohranjivih tvari ili previše vode, ili zato što ihugrožavaju štetnici. Zato se moramo pobrinuti dadobiju ono što im treba. Ako se ipak razbole ili ihnapadnu štetnici, naš je zadatak da im pomognemo.

No nije svako sredstvo učinkovito. Ne smijemospašavati biljku nanoseći štetu čovjeku i okolnojprirodi.

Ova knjiga će vam pomoći održati biljkezdravima ili ozdraviti one bolesne. Uzroci okotrećine svih oštećenja pogreške su u uzgoju i njezi(biljka se mora boriti s previše ili premalo svjetla,vode ili hranjivih tvari) pa smo čimbenike rastaobradili u posebnom poglavlju. U prvom poglavljunaći ćete osnove. U sljedećem ćemo opisatinajvažnije biljke i njihove najčešće probleme. Ovdjemožete naučiti što može biti uzrok nekog problema,a dobit ćete i korisne savjete za njegu biljaka.

Treće poglavlje bavi se pretežno štetnimorganizmima. Oni su raščlanjeni prema općemzoološkom sustavu ∑ najprije dolaze jednostavno, a zatim složenije građena živa bića. Ako želite znatikako suzbiti štetnika koji postaje opterećenje u vrtu

i ne napada samo određenu biljku, ovdje ćete naćikorisne savjete.

U četvrtom poglavlju opširno su opisananajvažnija sredstva za jačanje biljke te sredstva zazaštitu bilja. Ovdje ćete naći ne samo recepte protivbolesti i štetnika, već i upute kako svoje biljkeojačati i učiniti ih otpornijima.

Želimo vam da uživate u zdravim biljkama.

Dr. Michael ErnstDržavna škola za poljoprivredu i vrtlarstvo Stuttgart-Hohenheim

PREDGOVOR

8 Što biljci treba

10 Klima i mikroklima16 Tlo i supstrat22 U pravome društvu

28 Najprije dijagnoza, a zatim terapija

30 Vrtne i balkonske biljke74 Ukrasni grmovi

126 Ukrasna stabalca174 Sobne biljke198 Voće214 Povrće232 Začinsko bilje

246 Prepoznati uzroke, izbjeći oštećenja

248 Viroze249 Bakterioze250 Gljive256 Nematode257 Puževi258 Grinje259 Kukci sisači261 Kukci grizači263 Kralježnjaci

264 Spriječiti, ojačati i zaštititi

266 Korisni kukci270 Sredstva za jačanje biljaka274 Kućna sredstva276 Sredstva za zaštitu bilja

KazaloPopis Ilustracija

O p r e z j e n a j b o l j a z a š t i t a z a b i l j k e

štO BiljcitreBA

Oko trećine svih oštećenja nastaje zbog nedostatka određenihčimbenika. Biljka ima premalo svjetla, vode ili hranjivih tvari.Bolesti ili štetnici lakše napadaju takve biljke. Prvo pitanje zatomora glasiti: što nedostaje mojoj biljci? A ne: što moja biljka ima?

Š t o m o r a t e p r i h v a t i t i , a n a š t o m o ž e t e u t j e c a t i

KlimAi miKrOKlimA

Klimatski uvjeti ovise o zemljopisnoj širini, visinskom položaju i drugim okolnostima na koje ne možemo utjecati. Drukčije je s mikroklimom. Biljke drukčije uspijevaju kraj kućnog zida negona izloženim mjestima. A osjetljive kulture mogu se pokriti.

SAvjet StručnjAKA

Već nekoliko centime-tara dalje od prozorasvjetlo se smanjuje za30%. Na udaljenosti od 2 m do biljke možedopirati samo 5%svjetla. Ako želite svojimsobnim biljkama pružitidodatnu rasvjetu, trebalibiste postaviti posebnesvjetiljke s visokim udje-lom plavog i crvenogsvjetla jer su za fotosin-tezu potrebni upravo ovidijelovi svjetla.

11K l i m A i m i K r O K l i m A

B e z s v j e t l a n e m o ž e ž i v j e t i n i j e d n a b i l j k a

Sunce i SjenA

1. Opekline od sunca na božićnoj zvijezdi

koja se nije polako privikavala na visoko UV

zračenje na otvorenome.

2. Kad begonije rastu pregusto, dobivaju pre-

malo svjetla i stvaraju žute mlohave izdanke.

Bez svjetla ne može živjeti nijedna biljka jer joj je onopotrebno za hranidbu.

Svjetlo odlučuje i o obliku, a katkad i o klijanju i cvatu. Zato se pobriniteda vaše biljke dobiju dovoljno svjetla∑ sukladno s njihovim posebnim zahtjevima.

Hrana iz svjetla: fotosintezaZelene biljke stvaraju ugljikohidrateod cO2. i vode. Za ovaj ključni procesza rast biljka treba svjetlo. Ako ga imapremalo, kopni i na kraju uvene. tomože biti problem u mračnim stano-vima, ili pri prezimljavanju zimzelenihbiljaka kojima treba svjetlo, kao što suagrumi.

Lijep rast: fotomorfogenezaSvjetlo je presudno i za oblik biljke.Ako nema dovoljno svjetla, izdanci seizdižu tražeći svjetlo te postaju blijedii mlohavi. jednostrano svjetlo uzro-kuje jednostrani rast. Ako se biljkastalno okreće, može rasti spiralno. Akoima mnogo svjetla, biljke ostaju čvrstei stabilne.

Klijanje i cvatSjeme nekih biljaka klija samo nasvjetlu, kao npr. mrkve, fuksije, božuriili ginkgo. Drugih pak samo u mraku:krastavac, tikvica, tulipan, ciklama ilišimšir. Kod nekih je biljaka osim togavažna i duljinadana. tzv.dugodnevnebiljke ∑ poputfuksija ili koko-tića ∑ cvjetajusamo ako imajuviše od 12 sati

svjetla. Druge biljke ∑ npr. krizantemeili božićne zvijezde ∑ cvjetaju samo zakratkih dana.

Na ovome staništu mnoge vrste biljaka nalaze optimalno mjesto.

1

2

JESTE LI ZNALI?

Ako je noću hladnije,biljka manje diše i višeraste. Najviši prinosi glavica kupusa postižu se zato na obalnimpodručjima ∑ jer suondje zbog blizine moranoći hladnije.

12 š tO B i l j c i t r e BA

Svaka biljka ima svoju optimalnutemperaturu na kojoj se dobroosjeća. Kod većine je to između

18 i 25 °c. Za vrijeme određenih raz-vojnih faza, kao npr. pri zimskommirovanju, moguća su znatna odstupa-nja. i primjerena temperatura prido-nosi dakle da vaše biljke dobro uspiju.

PrehladnoZa tropske biljke mogu biti kritičneveć i temperature između +2. i +5 °c.njihovi metabolički procesi se snažnoometaju, tkivo postaje crno. voda utkivu se može smrznuti na mrazu.ledeni kristali razaraju stanice. tkivoodumire. Kad se led otopi, ostajegnjilo. Posebnost su ekstremne razlikeu temperaturi. Za sunčanoga siječanj-skog dana jugozapadna strana deblanekog stabla lako se može zagrijati na30 °c, dok je na sjeveroistočnoj strani

temperatura još ispod ništice. Bijelipremaz vapnom ili posebnom bojomublažava tu razliku.

PretoploPri visokim temperaturama biljka senajprije ukoči. vrijednosti više od45 °c za većinu su kritične. Bjelanče-

vine se razaraju i nakon kratkog vre-mena biljka uvene od vrućine. Buditeoprezni jer u zimskom vrtu ili malomstakleniku temperatura za sunčanavremena može veoma narasti. Samoprozračivanje nije dovoljno. nanesiteboju kao šatiranje ili zaštitu od suncaod prikladnih tkanina. može pomoći i prskanje finim kapljicama ∑ biljka seod isparavanja hladi kao čovjek kodznojenja. no biljke ne smiju bitimokre više od dva ili tri sata jer sebrzo mogu proširiti gljivične bolesti.

Osjetljivu šarenu koprivu oštetio je noćni mraz.

N e v o l e s v i v r u ć i n u

temPerAturA

SAvjet StručnjAKA

U velikim staklenicimamože se postići laganostrujanje zraka ventilato-rima koji se povremenouključuju. Tako se možesmanjiti visoki udiovlage u zraku, postićiravnomjernija raspodjelatemperature te znatnopopraviti klima. Osimtoga, kretanje biljke pri-donosi zbijenijem, snaž-nijem rastu.


vjetar se brine za to da se sje-menke rasprše i biljke opraše. u pravoj mjeri djeluje pozitivno

na klimu i uzgoj biljaka. lagano pro-zračivanje povećava izmjenu plinova,pomaže da se biljke brzo osuše te takosprečava širenje gljivičnih bolesti.Zato biste nizove povrća trebali saditi,ako je moguće, u smjeru glavnoga vjetra.

vjetar može pridonijeti da biljkerastu kompaktnije i snažnije. jedno-smjeran, snažan vjetar uzrokuje jedno-stran rast. to se često vidi kod grmovau planinskim ili obalnim područjima.

no mnogo vjetra može i štetiti i uzrokovati sušenje biljke. Biljke osje-tljive na vjetar, poput graha, veoma sebrzo oštete i zaostaju u rastu. A kadanaiđe prava oluja? nije moguća pot-

1. Kućni zid isijava toplinu

i štitu biljku od vjetra.

2. Jak vjetar ∑ i visoko grmlje

se svija ili lomi. Ako nema

mogućnosti za zaštitu od vje-

tra, jedino je rješenje vezanje.

O v i s i o j a č i n i

vjetAr

puna zaštita, ali zaštita od vjetra, stru-čno orezivanje radi uzgoja i njege teispravno vezanje mogu ograničiti ilispriječiti oštećenja.

1

2

J a k a k i š a i t u č a m o g u š t e t i t i

OBOrine

14

Erozija i stvaranje muljajaka kiša izaziva eroziju već na blagimpadinama ako su slabo obrasle. vrije-dno tlo se gubi, biljke se ispiru ili zatr-pavaju. erozija manje ugrožava dobroobraslo tlo. Biljke treba saditi u redoveokomito na kosinu. Sijanje brzorastu-ćih zelenih biljaka sprečava ili baremublažava problem.

na teškim tlima jaka kiša stvaramulj. isušena površina tla izgleda kaoda je zabetonirana. Onemogućena jeizmjena plinova, sjeme koje klija nemože probiti zakorenu površinu i kržljavi. usitnjavanje zemlje ili pre-krivanje pomaže samo kratkoročno.Ako se problem želi trajno riješiti,mora se tlo poboljšati tako da ga seobogati organskom tvari i ukopajuzelene biljke ili kompost.

1. Ožiljci od zrna tuče na

jabuci koja dozrijeva.

2. Dugotrajna kiša može

oštetiti osjetljive cvjetove

kao kod ovih vodenika.

Oborine su važne za rast i uzgojnaših biljaka. no ako se jav-ljaju kao tuča ili jaka kiša,

mogu izazvati i znatne štete.

Razorna tučaKiša je važna za biljke, ali tuča možebiti razorna. Za nekoliko minuta moguse uništiti cijele cvjetne gredice iližetva. Ako biljku ošteti tuča, stvarajuse ulazna vrata za šetne organizmekoji se tada brzo mogu raširiti. Zatovalja oštećene biljke ili dijelovebiljaka ukloniti. Osim toga, dobro jebiljke liječiti od gljivičnih bolesti. tko gredice preventivno prekrivazaštitnim mrežama protiv štetnihkukaca, može ih zaštititi i od laketuče.

1

2

š tO B i l j c i t r e BA

SAvjet StručnjAKA

Biljke noću ne proiz-vode kisik, već ga troše.Zato u spavaću sobu nebi trebalo stavljati biljke.


B i l j k e t r e b a j u d o b a r z r a k

AtmOSferA

Biljke ne mogu opstati bez ugljič-noga dioksida i kisika. ugljičnidioksid potreban je za fotosin-

tezu. Pritom nastaje kisik koji biljkatreba za stanično disanje. Drugiveoma važan plin je vodena para.

Za većinu biljaka optimalna je rela-tivna vlaga zraka od 60 ∑ 80%. Ako jeniža, što je u zagrijanim prostorijamačest slučaj, u atmosferi ima vrlo malovodene pare. Biljka tada isparava pre-više vode. Ona vene. u teškim slučaje-vima suše se najprije vrh lista i rubovi,a zatim cijeli listovi. Da bi se nadokna-dila vlaga, mogu se postaviti ovlaživačizraka. Previsoka vlaga zraka rijetko jeproblem za sobne biljke.

Katkad nove folije, gumene čizmeili vrtna crijeva za polijevanje ispu-štaju u atmosferu ili u vodu za polije-vanje plinove koji mogu izazvati zna-tna oštećenja. to su kloroze (biljkapožuti) i nekroze (biljka odumire). Ako primijetite zagonetne štetne simp-tome, razmislite o isparavanju sinte-tike kao uzročniku. i plinovi nastaliizgaranjem grijača na propanski plin,koji se povremeno rabe u zimskimvrtovima ili staklenicima, takođermogu izazvati takva oštećenja na bilj-kama ∑ posebno ako je grijač pogre-šno namješten.

Nedostatak kisika zbog vlage u tluDok nedostatak ugljičnoga dioksidanije upitan, nedostatak kisika je dostačest problem. nastaje ponajprije akoje tlo zasićeno vodom pa više nemože primiti kisik. tlo zato mora bitirahlo. Kod lončanica voda nikada nesmije stajati dulje od jednoga sata napodlošku ili u ukrasnom loncu, a kor-jenova bala ne smije stalno biti mokra.Posude za biljke bez rupe za odvod

vode nisu prikladne. Poduzmite neštoodmah, inače će biljke požutjeti, zakr-žljati i uvenuti.

Plodove nemojte skladištitipokraj biljakaPlodovi poput banana, jabuka ili raj-čica izlučuju hormon zrenja etilen uplinovitom obliku. On u povećanojkoncentraciji može prouzročiti klo-roze (listovi požute) i prijevremenootpadanje lišća. nemojte zato uskla-dištavati plodove u blizini biljaka ∑ niu njihovom zimskom prebivalištu.

1. Pri vrlo visokoj vlazi u

zraku u ranim jutarnjim satima

neke biljke, kao ovdje jagode,

izlučuju višak vode preko

pukotina.

2. Vodenika koja pati od

velikog nedostatka vode.

1

2

K v a l i t e t n a z e m l j a j e v r i j e d a n i z v o r

tlO i SuPStrAttlo nastaje tisućljećima. Dobro vrtno tlo zato je dragocjeno.Služi biljkama da se ukorijene na mjestu, za primanje vode, hranjivih tvari i kisika. Zato biste trebali znati koje tlo odgovarakojoj biljci. Supstrat se proizvodi od treseta ili drvenih vlakana i, ovisno o svrsi, obogaćuje vapnencom, ilovačom, kompostom,kokosovim vlaknima ili gnojivom.

SAvjet StručnjAKA

Zalijevajte navečer i pomogućnosti tako da selišće ne smoči. Takosprečavate gljivičnebolesti i navalu puževa.Dajte toliko vode da odtoga koristi ima i korije-nje na dubini od 15 do25 cm. Ako se biljkezalijevaju odozgo, kapine smiju biti premale,inače će ih otpuhnuti i najslabiji vjetar. Ako supak prevelike, prijetestvaranju mulja ili ošte-ćenju od udarca na bilj-kama. Zato je boljeupotrebljavati crijevakoja kapaju.

17t l O i S u P S t r At

Zasićenost tla vodom kod većine biljaka uzro-

kuje nedostatak kisika. Korijenje tada ne može

primati hranjive tvari. Biljka odumire, a korijen

trune.

K a d a v a l j a z a l i j e v a t i i k o l i k o ?

ZAlijevAnje

Bez vode ne bi bilo života nazemlji. Biljke se najvećim dije-lom sastoje od vode, krastavac

čak od 98% vode. voda je najvažnijeotapalo za biljke jer se unos i prijenoshranjivih tvari odvijaju i u vodenastojotopini i u metaboličkim reakcijama.Od vode i ugljičnog dioksida pri foto-sintezi nastaju kisik i šećer koji se tadadalje prerađuje u škrob i drvo. cijeliuzgoj biljaka treba svesti na taj proces.no voda služi biljci i za rashlađivanje.

Da bi se utvrdilo imaju li biljkedovoljno vode, treba provjeravati vlaž-nost tla prstom ili posebnim uređa-jima. možete i zabosti lopatu i takovidjeti je li tlo dovoljno vlažno i dokojeg sloja. manje biljke u loncunakratko podignite. Ako su lagane, tre-bali biste ih zaliti. Ako su teške, radijeih ostavite.

Premalo vodenedostatak vode može se kod većinebiljaka prepoznati po uvelom lišću.Biljka zatvara svoje otvore kako bi

smanjila gubitak vode te time obustav-lja fotosintezu i rast. Ako nedostatakvode potraje, odbacuje cvjetove, a listovi se suše sve dok biljka napo-sljetku ne ugine. Zalijevajte uvijekdovoljno. Previše mineralnoga gnojivauzrokuje slano tlo, a time neposrednonedostatak vode s istim štetnim poslje-dicama.

Previše vodeDobiva li neka biljka previše vode,vlaga se nakuplja u korijenu. Zemlja jezasićena vodom te ne može više pri-mati zrak u pore. no bez kisika pre-kida se dovod hranjivih tvari prekokorijena. Očita posljedica su listovikoji su posvijetlili zbog nedostatkaželjeza. nemojte nikada previše zalijevati!

Kišnica je vrlo meka pa je zato prikladna za zalijevanje.

SAvjet StručnjAKA

Specijalizirani laborato-riji obavljaju analize tla,primjerice na dušik,kalij, magnezij te pHvrijednost i sadržaj soli.Tako se dobiva podatako zalihama hranjivihtvari te odnosima manj-kova i viškova u tlu, a tosu temeljne informacijepotrebne za kvalitetnoprihranjivanje.

N i p r e v i š e n i p r e m a l o

glAvne hrAnjive tvAri

18

fazi glavnoga rasta. jer previše dušikačini tkivo mekim, biljka postaje osje-tljivija na gljivične bolesti i lisne uši.Od kasnog ljeta trebalo bi gotovosasvim prestati prihranjivati dušikomkod biljaka koje prezimljuju kako bidrvo moglo sazrijeti i dovoljno otvrd-nuti za zimu.

Fosfor (P) pruža informaciju o nasljeđufosfor je sastavni dio nasljednog mate-rijala, osim toga ima važnu ulogu uenergetskom metabolizmu. nedostatakfosfora ima za posljedicu kržljavi rast,izostanak cvatnje i crvenkasto prljavoobojene listove. Simptomi viška se neprimjećuju, no prezasićenost možedovesti do smanjenog uzimanjaželjeza i mangana.

Balkonske biljke rastu u posudama s malo zemlje. Ako cvjetaju cijelo ljeto, treba ih prihranjivati.

uglavne hranjive tvari ubrajajuse elementi koje biljka uzima u velikim količinama.

nedo statak jedne ili više hranjivihtvari izaziva karakteristične simptomeštete, neželjene promjene u rastubiljke te gubitke u prinosu i kvaliteti,posebno kod voća i povrća. Pazitezato da vaše biljke budu dovoljnoopskrbljene hranjivim tvarima. tektako ostaju zdrave.

Dušik (N) je važan za fotosintezuDušik je potreban posebno za razvojzelenila na listu, za fotosintezu. nedo-statak dušika prepoznaje se lako potome što biljka ostaje mala pa suponajprije stariji listovi klorotični,požutjeli. valjalo bi dobro dozirati pri-hranjivanje, ali samo za izdanke i u



1. Kod nedostatka kalija

rubovi listova pokazuju pojave

odumiranja.

2. Kod nedostataka fosfora

biljke ne rastu pravilno ∑ ovdje

pelargonija ∑ a listovi se

oboje crvenkasto.

Vodenike u pokusu: veće količine gnojiva: od nedostatka do viška (slijeva nadesno).

Kalij (K) regulira sadržaj vodeKalij ima presudnu funkciju kod regu-liranja količine vode. Ako biljka nemadovoljno vode, brže vene, a njezinaotpornost u odnosu na štetne organ-izme se smanjuje. Pravi simptominedostatka su odumrli, nekrotičnivrhovi i rubovi listova, a proces prvozahvaća starije listove. višak kalija

ogleda se kao šteta od soli zbog ope-klina ∑ nekroza na rubovima potpunorazvijenih listova. istodobno, biljka neuzima dovoljno magnezija i kalcija.

Magnezij (Mg) je važan za fotosintezumagnezij sudjeluje u energetskommetabolizmu biljke, služi stabilizacijistanične stijenke i posebno je važanza fotosintezu. Ako ga nema, listoviposvijetle (kloroze). lisne žile ostajuzelene, dok površine između njihpožute. vapnenačka tla su dovoljnoopskrbljena magnezijem, no na pje-ščanim tlima lako može doći do nedo-statka. Ali previše magnezija možesnažno ograničiti unos kalija i kalcija.

Nedostatak magnezija uzrokuje svjetlije listove

(klorozu).

2

1

SAvjet StručnjAKA

Ako prihranjujete biljke,kod lončanica posebnotrebate paziti da gnojivosadržava i elemente u tragovima. Vrlo tvrdavoda za zalijevanje s visokim vrijednostimakarbonata ∑ raspitajte seo tome u vodovodu ∑utječe da se elementi u tragovima, posebnoželjezo, čvrsto vežu utlu i da ih biljka više nemože uzimati. Unatočdovoljnoj ponudi eleme-nata u tragovima, biljkeih ne dobivaju i traže ih.Kišnica je veomamekana i stoga prikla-dna za zalijevanje ∑ istotako kao i voda iz suši-lice rublja. Osim toga,tako se izbjegavajupjege od kalcija na listovima.

20

hranjive tvari u tragovima nisumanje važne od glavnih hranji-vih tvari. no pri analizi biljaka

mogu se dokazati samo u tragovima,pa otuda i njihovo ime. Broj hranjivihtvari u tragovima je velik: uza željezo i mangan, ovamo pripadaju i bor,bakar, molibden i cink. nedostatak i oštećenja uzorkovananjima ne pojavljuju se samo na nedo-voljno opskrbljenim tlima, nego sučesto izazvani i nepovoljnim uvjetimarasta. niske temperature u proljeće i nedostatak kisika zbog vlage u kori-jenu onemogućuju korijenju da primidovoljno hranjivih tvari u tragovima.Osim toga, previše kalija ili magnezijamože takđer spriječiti uzimanje hranji-vih elemenata u tragovima, kao i pre-visoka ph vrijednost. Pripazite zato naujednačenu opskrbljenost ∑ radizdravlja vaših biljaka.

Željezo (Fe) je važno za lisno zelenilo Biljke trebaju željezo za izgradnju bjelančevina i klorofila. nedostatakželjeza može se jasno prepoznati potome što su najmlađi listovi jako kloro-tični (požutjeli), a još zelene lisne žiletvore uočljiv kontrast prema žutomlisnom sloju, pravoj površini lista.Kod akutnoga nedostataka željeza pre-poručuje se posebno prihranjivanjetzv. helatima željeza koje biljka možeodmah primiti.

Mangan (Mn) je nužno potrebanza metabolizam mangan također sudjeluje u mnogo-brojnim metaboličkim procesima.nedostatak se prepoznaje po svijetlimtočkicama na starijim do srednje sta-rim listovima. Budući da se mangan natlima s visokim udjelom organskihtvari, kao što su npr. močvarna tla,zbog posebnih kemijskih reakcija takomijenja da ga korijen biljke više nemože uzeti, ondje se najčešće javljajunedostaci. mogu se ukloniti dodava-njem hranjivih tvari u tragovima iliposebnim gnojivima s manganom kaošto je manganov sulfat ili manganovhelat koje biljka brzo prima, odnosnone vežu se tako brzo u tlu.

1. Kod nedostatka željeza

najmlađi listovi žute, lisne žile

ostaju još tamno zelene kao

kod ovoga lista jagode.

2. Kod akutnog nedostatka

željeza pomaže samo prihra-

njivanje helatima željeza.

Va ž n a j e u r av n o t e ž e n a o p s k r b a

hrAnjive tvAri u trAgOvimA

1 2


JESTE LI ZNALI?

Boja cvjetova hortenzijeovisi o pH vrijednosti tla.Samo ako je pH vrijed-nost niža od 5 i uz odgo-varajuću raspoloživostaluminija cvjetaju plavo,uz višu pH vrijednostcvjetovi postaju ružičasti.

ekstremno kisela kisela neutralna lužnata ekstremno lužnata

1,0 7,0 14,0


Stupanj kiselosti tla ovisi o prvot-nim stijenama, nastanku tla tenjezi. Biljke uspijevaju samo tada

kada kiselost tla odgovara njihovimpotrebama. to valja uzimati u obzir priizboru biljaka, zemlje za biljke (sup-strata) i gnojiva.

Kisela tla su primjerice močvarnatla i ona nastala na granitnim stije-nama. tla na vapnenačkim stijenamasu manje kisela. većina biljaka uspi-jeva na lako kiselom tlu s ph vrijedno-šću od 5,5 do 6,5. u ovom ph podru-čju nalazi se većina hranjivih tvari i tvari u tragovima.

no ima i biljaka koje uspijevajusamo na tlima s nižom ph vrijedno-šću, onom između 4,5 do 5,5. Ovamopripadaju biljke močvarnih gredicakao što su azaleje i erika, ali i boro-vnice (ima i sorata tih biljaka kojepodnose višu ph vrijednost). Kod

Supstrat, gnojivo i biljka moraju biti dobro međusobno usklađeni.

PH VRIJEDNOST I STUPANJ KISELOSTI

kupusnjača se katkad teži ph vrijed-nosti nešto višoj od 7,0 jer se tada štet-nik kupusna kila ne može tako dobroraširiti.

Ph vrijednost može se prilagoditiprikladnim prihranjivanjem. Za uzgojbiljaka je ona veoma važna pa seisplati zatražiti analizu tla ili je možetei sami mjeriti. to se lako obavlja uzpomoć papira indikatora koji se moženabaviti u specijaliziranim trgovinama.tko drži osjetljive biljke u hidrokul-turi, taj svakako mora redovito mjeritiph vrijednost.

P H v r i j e d n o s t m o r a o d g o v a r a t i b i l j c i

StuPAnj KiSelOSti

O v i s i o o k o l i c i

u PrAvOmDruštvu

Kada sadite nove biljke, trebali biste misliti i na budućnost. jer od malih biljaka mogu nastati golemi grmovi ili čak stabla.Biljke u pogrešnom društvu ne dolaze pravilno do izražaja,zadaju puno posla i osjetljivije su na bolesti i štetnike.

JESTE LI ZNALI?

Proljetne cvjetnice kaošto su đurđice cvjetaju i uspijevaju prije negošto lisnati krov bukovešume ∑ njihovog prirod-nog staništa ∑ propustijedva nešto svjetla na tlo.Tako u kratkom vremenuzavršavaju životni cikluste uskladište dovoljnopričuvnih tvari u lukovicekako bi i sljedeće godineponovno pretekle bukve.

23u P r AvO m D r u š t v u

ubiljnom društvu uvijek vladakonkurencija oko čimbenikarasta kao što su svjetlo, voda

i hranjive tvari. Da se čovjek neupliće, naša bi Zemlja bila gotovoisključivo prekrivena šumom. Bez utje-caja čovjeka raznolikost vrsta bila bimnogo manja jer u sjeni drveća malošto može uspijevati.

u vrtu biste se trebali ciljanim mje-rama njege i orezivanja skrbiti za to daželjene biljke dobivaju dovoljnosvjetla, vode i hranjivih tvari. ista raz-mišljanja vrijede i za sadnju u posu-dama ili balkonskim sandučićima.

Pri sadnji biste trebali uzeti u obziri sljedeća pitanja: ima li sve raslinjejednake zahtjeve za vodom i hranjivimtvarima? rastu li jednako snažno, takoda si međusobno ne oduzimajusvjetlo?

Mnogo svjetla ili mnogo sjene? Biljke koje traže svjetlost, poputlavande, rastu u sjeni stabla izduženoprema svjetlosti, gube svoj plavkastisjaj i postaju prljavo zelene. cijelabiljka oslabi budući da joj nedostajesvjetlo, napola je izgladnjela i osje-tljiva. Begonije ili šarene koprive osjećaju se dobro u sjeni drugihbiljaka jer na žarkom suncu lakodobiju sunčane opekline, a boje cvjetova i lišća blijede.

Konkurencija za voduStablo ljeti oduzima tlu mnogo vode.to morate svakako uzeti u obzir kodgredica koje su premrežene korije-nima stabala ili paziti na prikladnozalijevanje ili saditi biljke koje pod-nose sušu.

Ako u vrtu imate jezerce, sve biljkekojima treba mnogo vode naći će vrlodobro stanište u obalnoj zoni.

Pazite na potrebu za hranjivim tvarimaSamo se biljke s jednakim zahtjevimaza hranjivim tvarima mogu uspješnokombinirati. Snažne biljke ugibaju napustom staništu. nezahtjevne vrstepoput jarića brzo bujaju na staništugdje ima mnogo hranjivih tvari. na krovnom zelenilu primjericeželimo niske biljke koje lijepo cvatu,ne trebaju se kositi i nisu zahtjevne.Ako ima previše hranjivih tvari u sup-stratu, brzo ih potisne korov koji rasteu visinu.

Spirala začinskog bilja idealno vodi računa

o zahtjevima biljaka. Gore je začinsko bilje

koje traži mnogo sunca, kao što su ružmarin ili

kadulja. U sjenovitom podnožju je tlo vlažnije i

bogatije hranjivim tvarima ∑ idealno za metvicu.

U s p i j e v a s a m o o n o š t o s e m e đ u s o b n o s l a ž e

KOnKurencijA

DOBRE SU SE SLJEDEĆEKOMBINACIJE:

Rane mrkve i luk

Kasne mrkve i poriluk

Rajčice i celer ili peršin

Salata i koraba

Krastavci i kopar

SLJEDEĆE KOMBINACIJE TREBALI BISTE IZBJEGAVATI:

Rajčice s graškom, komoračom ili krumpirom

Kelj s lukom ili gorušicom

Grah s graškom

24

Zbog miješane kulture

i slijeda plodova tlo ostaje

plodno, a štetni organizmi ne

mogu se masovno razmnoža-

vati. To je dobra pretpostavka

za zdrave biljke.

P r o m j e n a č i n i v r t z d r av i j i m

miješAnA KulturA, SlijeD PlODOvA


SAvjet StručnjAKA

Tko se želi pridržavatidoslovnog slijeda plo-dova, ne može bezodgovarajućih bilježakai pažljivog planiranjasadnje. Uz kartoteku iliračunalni program ijedno i drugo ide lakše.


miješana kultura i slijed plo-dova su vrtlarske mjere kojeimaju isti cilj: ne oduzimati

tlu jednostrano hranjive tvari i spreča-vati gomilanje štetnih organizama kaošto su spore gljiva ili nematode.

Miješana kulturamiješana kultura je suprotnost odmonokulture ∑ onog što se normalnonalazi u prirodi. Broj biljaka nekevrste je pritom tako malen da se štetniorganizmi ne mogu masovno razmno-žavati. u idealnom slučaju se različitebiljke međusobno štite ∑ kao kod lukai mrkve. eterična ulja mrkve zadrža-vaju lukovu muhu, a eterična ulja lukamrkvinu muhu.

neke biljke mogu se upotrebljavatii ciljano za razmnožavanje korisnihkukaca ∑ npr. muha cvjetara. ili sekoriste protiv štetnika kao biljke kojeih hvataju ∑ npr. kod puževa.

Kod kombinacije treba s jednestrane paziti na to da su zahtjevibiljaka za svjetlom, vodom i hranjivimtvarima slični, a s druge strane dabiljke potječu iz različitih porodica pada ih ne napadaju isti štetnici.

Kod gredica s grmovima ili raznimcvjetnicama redoslijed biljaka odre-đuju estetski pogledi. Kod gredicas povrćem važno je da ih se može

njegovati što učinkovitije. miješanakultura se sadi u redove ili gredice.

Slijed plodovaAko se neka gredica svake godineiznova zasađuje, kao što je to uobiča-jeno kod povrća ili cvjetnica, tada bitrebalo pripaziti na smisleni slijed plo-dova i između pojedinih vrsta biljnihporodica zadržati pauzu u sadnji. tadačak ni spore ili ciste štetnih organi-zama neće tako dugo pronaći biljku

SLIJED PLODOVA I PAUZE U SADNJI PO GODINAMA

Kupusnjače, hren, radič 4 godineSalata glavatica i salata u listovima, endivija, crni korijen 3 godineMrkva, komorač, celer, peršin, pastrnjak 3 godineBlitva, cikla, špinat 3 godineGrah, grašak 4 godineKrastavac, buća, dinja, tikvice 3 godineRajčica, paprika, patlidžan, krumpir 3 godineLuk, poriluk, vlasac 3 godine

domaćina dok ne uginu. Ovisno o štetnim organizmima, to može trajatidvije do sedam godina.

Zasađivanjem heljdom ili kadifi-com labavi se slijed plodova. heljdaili facelija su jedva srodne s našimkorisnim ili ukrasnim biljkama i zbogtoga su neproblematične. Ako u sli-jedu plodova ima mnogo kupusnjača,treba odustati od žute gorušice kaozelene sjetve jer ona je isto tako kupu-snjača i zato biljka domaćin za speci-fične štetne organizme kupusa.

Kadifica je hranjiva biljka za mnoge štetnike i djeluje protiv nematoda.

2

SAvjet StručnjAKA

Ako je korov problem natravnjaku, moraju sepoboljšati uvjeti rastatravnjaka nakon što jekorov uklonjen i rupezatvorene. Opskrbite travnjak s mnogo vode i hranjivih tvari. Travamože iskorištavati dušikkao rijetko koja drugabiljka. A zatim trebakositi, najbolje dvaputna tjedan. No u sjeni neuspijeva nikakav ukrasnitravnjak.

26

Korov je riječ koju mnogi ljubiteljivrta izbacuju iz rječnika i govoreo nustravama, divljim travama ili

konkurentskim biljkama. Drugima tariječ izaziva pomisao na sedmolist ilipiricu. Sve je to samo pitanje defini-cije: korov je biljka koja je u određenovrijeme na određenom mjestu nepo-željna.

raskošni ljetni jorgovan, koji jeprije mnogo godina bio malen i draže-stan, postaje korov za vrtnu ružu kojojstvara sve veću sjenu. A ako u redurotkvica stoji previše biljaka, tada jesvaka druga rotkvica korov. jer u pre-gustom nasadu biljke se međusobnosprečavaju u razvoju. Sve zaostaju u rastu, dolazi do gubitaka u prinosu i deformacija. Osim toga, nasad se ne

Za njegovani vrt nužno redovito uklanjati korov s gredica.

R a s t e g d j e m u n i j e m j e s t o

KOrOv

može ujutro ili nakon kiše dovoljnobrzo posušiti. visoki postotak vlage u zraku pospješuje širenje štetnihorganizama, kao npr. gljiva. Pojedinim biljkama nedostaje i svjetla.

Korov u vrtovima je rijetko divljikorov, to su obično konkurentskebiljke. no koja je od biljaka zapravokorov, mora odlučiti vrtlar.

važno je spomenuti da korov možebiti i biljka domaćin za štetne organ-izme, kao što su lisne uši ili kupusnahernija. najbolji slijed plodova nekoristi ako su gredice pune korova, a time i biljaka domaćina.

Što učiniti? motikom uklonite korov što prije, naj-bolje kasnije ujutro, kada se sve osuši.


3

JESTE LI ZNALI?

Korov nije posebno vitalan jer ga napadajumnogi štetni organizmikoji tada postaju korisni.Tako se na stričku moguredovito primijetiti lisnimineri ili pepelnica.

Sedmolist se može pripremiti kao špinat. U kasno proljeće, kada jeveć niknuo, posebno jeukusan. Najbolje je poz-vati prijatelje i s njimapodijeliti posebno zado-voljstvo što ste uklonilikorov tako što ste gapojeli.


tvrdokoran korjenasti korov ili biljkekoje tvore izdanke poput kiseljaka,strička, sedmolista, maslačka ili piricemoraju se plijeviti, i to više puta.Potrajat će sigurno dvije godine prijenego što se to uredi.

Ako se površina može malčariti,npr. kod biljaka koje su razmaknute,trebalo bi to razmotriti. uskraćivanjesvjetla izgladnit će korov. Kao materi-jal za malčarenje koristite crne folijeili flis, listove rabarbare ili pokošenutravu, ali ovo posljednje može privućipuževe.

upotreba herbicida trebala bi ostatiapsolutna iznimka. i plijevljenjekorova može biti hobi. Prije nego štoupotrijebite herbicide, radije više putaspalite korov. Dovoljno je vrlo brzoproći plamenom iznad biljke, iznad60 stupnjeva razara se tkivo. nije nužno spaljivati svaku biljkupojedi načno.

1. Tko želi lijep ukrasni

travnjak, za njega su cvjetne

tratinčice korov.

2. Za uklanjanje korova

između kamenih ploča postoje

posebni strugači fuga.

3. Ispod ovakvog malča korov

dobiva premalo svjetla i ugiba.

1

2



Što

nije

u r

edu

s m

ojo

m b

iljko

m?


Suhi cvjetovi, rupe na listovima, promijenjena boja

stabla ili zadebljani korijen: bez obzira na vrstu

problema, ova praktična knjiga pružit će vam savjete,

pomoć i potrebno znanje za dijagnosticiranje i liječenje

svih važnih bolesti. Jasno su objašnjeni njihovi uzroci

i opisane djelotvorne protumjere.

U ovom preglednom priručniku naći ćete i mnoštvo

korisnih informacija i dragocjenih savjeta za

sprječavanje i liječenje raznih bolesti biljaka.

ISBN 978-953-14-1044-1www.mozaik-knjiga.hr


WWWMP_Cover_ CRO_NEW_WWWMP cover 12/7/11 10:11 AM Page 1

Što nije u redu s mojom biljkom?

Documents