stop uv j rudi

aaaaaaaasaaa

JUBILEJ FONDAFEDERACIJEZANERAZVIJENESR f SAP KOSOVO

ZA SKLADAN RAZVOJ ZEMLJE

B E O G R A D . 23. oktobra (Tanjug) - U Prrvrednoj komori ju gos iav ije danas je svećarto obilježena dvadeseta godišnjica od osntvanja Fonda Federacije za krediti- гагце bržeg razvoja privredno nedovoljno m zvijenm republika i pokrajine Kosovo. D osiietjene su 54 plakete radnim organizacijam a, o p itin am a i istaknutim poje- dincim a koji su doprinijeli ostvarivanju ooiiiike razvoja nedovoljno razvijenih krajevazem lje, Stojepreduslovzaskladan I dm am ičan razvoj Jugosiavije kao cjeline.

U p ro ile dvije decenije za ovu svrhu je, prema riječim a direktora Fonda M om čila Blagovčanina - izdvojeno 1.356,8 milijardi dinara. Sredstva Fonda najvećim dijelom usmjeravaju se u razvoj sirovinskih grana, saobraćaja, trgovine i turizm a. Zahvalju- jući ovim ulaganjim a d ruštveni proizvod u nerazvijenim republikam a i pokrajini Kosovo povećan je u protekle dvije decenije za 2,4 puta, a obim industrijske pr- oizvodnjeza 3,2 puta.

BAN JALUKA, četv rtak, 24. okto bra 1985. B ro j 4540 G od ina XLII C ijena 30 d in ara

GOVOR RADOVANA VLAJKO- VIĆA NA SASTANKU NESVRS- TANIH

VAŽNA ULOGA U BORBI ZAMIR

N J U J O R K , 23. o k to bra - J u b ila rn o z a s je d a n je G e n e ra ln e sku p štin e U N , k o je m je p re th o d io zn a č a ja n sas tanak u L u a n d i, jo š je d n o m p o tv rd u je z a je d - n ič k i d u h i b lis ko s t p rin c ip a , id e ja i a k - c ija s v je ts k e o rg a n iz a c ije i p o kre ta n e s v rs ta n ih z e m a lja - is takao je p re d s je d n ik P red s je d n iš tv a S FR J g o v o re ć i ju č e u im e nesvrs tan ih z e m a -

» -

; *

— -

R a d o van V la jk o v li

Ija E v ro p e , na p le n a rn o m s a s ta n k u n e s v rs ta n ih u s jed iš tu s v je tsk e o rg a - n iz a c ije u N ju jo rk u .

Strana 6.

IZ L A Z I SV A K O G D A N A O’S IM \E -D o F L JE

PRVOG NOVEMBRA POČINJE PROIZVODINJA U RUD NIKU „O MARSKA"

STOP UV0ZN0J RUDI* Rudnik žetjezne rude

,,na dugme“ ,,Omarska“ kod Prijedora. čija je izgradnja stajala 22,5 m ilijard i dinara, samo u prvo j fazićeproizvo- d iti m ilion i 650 hiljada tona kvaiitetnog koncentrata go- disnje i ubrzo eiim inisati uvoz rude

PHI JE D O R . 23 oktobra - Budući najm oderniji jugoslovenski rudnik zetjezne rjjde u O marskoi. ćija ie izgradnga > oprem a staiala 22.5 mili- ja rdi dinara btce olvoren 1 novem bra .Ova| rudnik ..nadugme" samo u prvo) fazi ćepro izvodili milion I 670 hiljada tona kvaiitetnog koncentrata godišnfe i ub rzo elim i- ntsati uvoz rude, za koju svake godine naše željezare izdvajaju vise od 70 m iliona dolara

Ovo su danas saopštili u Ljubij- skim rudnicim a. u čijem će sastavu radili ..Omarska"

Kolos pod Kozarom )e izgraden udruženim sredstvima Rudarsko- m etalurskog kom binata Zem ca. m etalurških kom binata Sm edere- vo i Sisak. slovenačkih željezara i sredstvima Fonda Federacije za b r ii razvoj nedovoljno razvijenih republika i SAP Kosovo. O vo je jedan od prvih objekata u zem lji koji je na ovaj n a a n podignut

Puštanjem u rad prve faze ..Omarske“ godiSnja proizvodnja robne rude u Ljubijskim rudnicim a

Rudnik pod Kozarom Izgraden ye udruienlm sredstvima željezara, a zapošljavaće 700 mladlh radnlka I struinjaka

će se povećati sa sadašnjih 2.3 na 3.9 miliona tona. a do 2 000 godine će dostići oko osam m iliona tona Time će se ujedno znatno povećati proizvodnja čelika u zemlji, posebno u RMK Zenica.

Ovaj rudnik. gdje je utvrdeno blizu 74 m iliona tona eksploatacio- nih rezervi. prostiraće senaoko800 hektara i im aćetri površinska kopa. a zapošljavaće 700 mladih radnika I stručnjaka. O kakvoj se rudi radi

najbolje ilustruje ćinjenica da će poslije obogaćivanja zbirni kvalitet koncentrata dostići 53 odsto gv- ožda i visoko kotirati i nasvjetskom tržištu željeznih ruda.

Zl. Đ U R IĆ

JELSlNGRADO V TAS PROŠIRUJ E POSLOVNI PROSTOR

ULAGANJAU VEĆU

PROIZVODNJU0 Počela izgradnja noveproizvodne hale 0

Vrijednost ukupnih u laganj a premašuje dvije miiijarde dinara * Proširenje posiovnog prostora omogućava povećanje proizvodnje savremenih mašina, veoma Iraženlh na svjetakom tr i i i tu .

Strana 4.

O D OVOG BROJA NOVI FELJTON „GLASA"

Kuda su išli vozovi bez voznog reda?

Cetiri je decenije od kada su vozovima bez voznog reda krenuli Krajišnici u Ba- nat, Bačku, Srem i Baranju. Kad je rat završen, više od 3.3 m iliona stanovnika u Jugoslaviji nije imalo krov nad glavom U Vojvodini su ostala pusta sela bivših folksdojćera, a u krajevima gd jesu pro- tutnjalecfanzive unižteni su dom ovi, po- paljeni, gotovo sva imovina je nestala. Ratnici su se vraćali na zgarišta

Vlada Dem okratske Federativne Jugosiavije donijela je 23 avgusta 1945 godine Zakon o agrarnoj reform i i kolonizaciji. Želja je bila da se ostvari parola

.Zem lja seljacima - fabrike radnicim a " Krenule su kolone kolonista u Bačku.

Banat. Srem Sva imovina nosila se u zavežljaju, a u novom kraju država im je obezbijedivala zemlju. kuće , alatke U Vojvodini je odvojeno 500 hiljada katastarskih jutara zemljišta da se podijeli kolonistima.

Kako se kretalo, kako se u početku živjelo, kako su kolonisti dočekali Rez- oluciju in form biroa i kako danas žive govorim ou feljtonu koji objavljujem ood ovog broja.

Strana 14.

TESKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA KOD OBRE- NOVCA

Dvojemrtvih,

višepovrijeđenih

0 Poglnull putn lk autobusa Žlvan Pantlć (31) I S vetozar Slmić (33), vozać kamlona beogradske gra- devlntke organizacije ,Auto-put“, ko ji je prouzrokovao sudar sa autobusom valjevske „Strele"

BEOGRAD. 23. oktobra - Jutrosoko7 ,30satikod0brenov- ca je došlo do teške saobraćajne nesreće. Autobus valjevske „Strele”, koji s e izO brenovcakre- tao prema Beogradu, sudario se sa kamionom tipa ,,raba“ koji se kretao u suprotnom pravcu. Su- dar je bio težak tako da je kamion uletiuo u autobus i nanio teže i lakše povrede većem broju putnika.

O sim vozača kam iona koji je poginuo na lieu mjesta, na Ortopedskoj klinici u Beogradu od teških zadobijenih povreda umro je jedan putnik.

Već u 7,40 na lice mjesta su izi- šli organi saobraćajne milicije. Svi povrijedeniputnicisudo8sati fvebaćeni, ili kolim a hitne pom- oći, ili privatnim vozilima, kojasu u tom momentu prolazila pored mjesta nesreće.

D ispečer službe hitne pomoći Dragoljub Katunac obavijestio nas je da je Cetiri teško povrijedena putnika prevezao na Neurohl- ruršku kliniku M edicinskog fakulteta u Beogradu. Od ukupno 10 lakše povrijedenih, petorici se pruža pomoć u O rtopedskoj, dv- ojici u NeurohirurSkoj, a tro jic i na Klinici za uho grlo i nos.

Strana 9.

U PO J AVNIC AM A KOD BOSANSKOG

NOVOG

T o k o m o t t w -PREP0 L0 VILA

KAMIONST RANA 9

aktuelnosti——........ — I ~ ;

NJEGOVANJE TRAD ICIJA REVOLUCIJE

KOLIKO M02E SEKCIJAФ Novi oblik djelovanja u okviru opštinske boračke organizacije Banjaluka, Sekcija bivših logoraša djece, sada je pred zadatkom da pokaže koliko mpže i čime treba da se bavi # Prvi koracigovore više od želje da onoštojezapisano u programu rada ne ostane samo na papiru

I

0

Bivši logo raši djeca, zatočen ic i , po litičk i zatvorenici i deportirci osnova li su svoju sekc iju. Taj nov i ob lik d je lovanja u okviru opštinske boračke organ izac ijfe Banja luka, sada je pred zadatkom da pokaže koliko može i č im e treba da se bavi. Na nedavnoj skupštini usvojenje program radazanared- nu godinu, a l i zalet već trdba hvatati daono što je zapisano ne ostane samo na papiru.

Razum ljivo je .s toga, h tijen jeodboradase ponešto u startu učin i što će ubuduće ola- kšati aktivnost i usmjeriti je na one sadržaje koji će uticati da se sekcija brže afirmiše. Okupljanje što većeg brojačlanova i njihovo uključivanje u rad uslovjedasetopostigne. Osnivačka~skupština nije ispunila očekiva- nja u sm is lu masovnijeg prisustva, al i jepo - budila interesovanje m nogih poslije njenog održavanja.

Ljudi su neštoču li, raspitujućisesaznava- l i više i uvje rili se da po svom „ratnom statusu" pripadaju ovoj sekciji. Podaci nisu potvrdeni, ali se procjenjuje da u Banja luci živi i radi oko stotinu i pedeset bivših malih

logoraša i drugih koji su prošli sličan put i nose ožiljke prošlog rata. Totrebazab iljež i- ti, ustanoviti evidenciju. Neki up itn ici postoje u arh iv i O pštinskog odbora SUBNOR-a, popunjen i su ranije, ali ih treba provjeriti. Uporedo s tim poslom obavlja se i popunjavanje novih upitnika u odboru sekcije i u mjesnim udruženjima SUBNOR—a.

Za neštoozb iljn iji rad, ko jisen ikako nebi smio m je riti brojem održanih sastanaka rukovodstva, već konkretnim djelovanjem — neophodna su makar i minimalna sredstva. Uz ono što bi se namjenski izdvoji lo iz boračke kase, bila bi ič lanar ina— mjesečno trideset dinara. O vaj sim bolični fondznačio bi više kao podsticaj organizacijama ud- ruženog radadaserazum ijevanjem prihvate molbu odbora da i materijalno podrže prve korake sekcije b ivš ih logoraša — djece .

Poznato je da besparica muči svakoga, manje ili više , ali koja hiljada dinara ne bi predstavljala opterećenje za OOUR, ili radnu organizaciju. Stoga treba vjerovati da pismo u tom smislu, koje će s tić i u udruženi

rad na konkretnu adresu, neće ostati za tureno u nekoj fioc i opšte službe.

Zaključci odbora o tome proširuju se i na j misao da ie sekciia dužna, prije svega, da I svojom raznovrsnijom aktivnošću čuva ii nje- 5 gu je vrijednosti revolucije. Casovi istorije u I školama ili povodom značajnijih događaja, ! samo su jedan vid te zadaće. Nekadašnji d j- g ečaci, koji sudož iv je lira tnestraho te i prošli | logorska mučilišta, mogu o tome da kazuju lj] živo, jezikom prijemčivim zaosnovce.Takve m sudbine plijene dječiju pažnju, mnogo vise 1 nego teme iz rata koje su tom uzrastu manje f dokučive, pogotovo ako su zasute kotama i n drugom vojnom term inologijom , a nisu I doživljene. i

Povjerenje da neko može izvoditi čas istorije, podrazum ijevasklonost.sposobnostza to, o čemu će se odbor sekcije brižljivo starati. s

Trajn ije od sjećanja, ili usmene priče, su svakako pisane riječi onoga što treba da ostane generacijama. Grada za knjigu, ili knjige, je u ljudskoj duši mnogih bivših malih logoraša. Treba jesakupiti.obrad iti.izdv- o j iti iz nje ono što znači poruku, a sve je to obiman i mukotrpan posao. On se uz svesrdno angažovanje posebne kom isije i svakog člana sekcije, neće uspješno dovesti do kraja ako ne bude i m aterijalno podržan.

M .M IL INOVlCI

IZ D V O JE N O

Nisutrijezni

„Kako da uspješnije počnemo borbu protiv alkoholizma kad su prvi ljudi u općin i najveći tju b ite ljičaš ice! Mogu reći da su baš mnogi općinski rukovodioci i d irektor i radnih organizacija najveći a lkoholičari. I kad im dođemo s prog- ramom borbe protiv te bo lesti , oni nam ne daju nikakvu podršku. Najgore je š to ih radnici često vide da piju; teško je onda provesti program borbe protiv alkoh- olizm a u našem m jestu."

Tako jegovorio jedan psih ija tarnane- davnom B/ropskom kongresu o preven- c iji alkoholizma održanom u O patiji. Je- dan drugi sud ionik je rekaodaon inem a- ju takvih problema: opštinski rukovodioci daju im podršku u borbi protiv prekomjernog uživanjažestokekapljice, a li t ime žele zapravo p rik riti svoj alkoh- olizam. Treba liječ iti druge, a njih neka ostave na miru.

Možda to nije ništa novo? Sudeći na- ročito po privrednoj s ituac iji u nekim općinama, rukovodioc i im odavno n isu trijezni.

S. JOLIĆ

r e k l i s u .

E l e k t r o p r i v r e d aPrevelika isparcelisanost udruženog

rada i predom inantna uloga republika i pokrajina u energetskoj po litic i pojača- na je bila i veoma sporim zaž ivljavanjem ekonomskih kriterijum a u investicijama, proizvodnji i potrošnji e lekrične, pa i ne samo nje. To nas je i dovelo do toga da svako ima „svoje" e lektrane, svoju ekonoomiju, pa, logično, i svoje gubitke...

/D u š a n Č k r e b i ć , n a s v e č a n o s ti 4 0 . g o d i- š n jic e E le k tr o p r iv re d e S r b ije /

Protiv pozieijalaeegSadašnje opasno stanje u medu-

narodn im odncsima, zategnutost i ko- račanje po ivici ambisa, pokazali sudase

' m ir ne može sačuvati blokovskim nad- metanjem i težnjom za poziciju jačeg. M ir može biti stabilan u svetu ravno- pravnosti medu ljudim a, narodima i d ržavama. Boreći se za takav mir, za mirno rešavanje svakog međunarodnog problema, nesvrstanost se afirmisala kao podstrek koji izražava interes svih ljudi i naroda sveta./L a z a r M o js o v , č l a n P re d s je d n iš tv a S F R J na o k to b a rs k im s v e č a n o s tim a u

K ra lje v u /.

B ILJEŽIM O

HelenamuzikanataU O pštinskoj konferenciji SSO Bosanska Du-

bica ponovo je aktuelizirano pitanje takozvanih „d iv ljih grupa". O čemu se zapravo radi? Među omladinom, pogotovo seoskom, pro lje tos je bilo dosta peripetija oko ulaznica za igranke. Mnogi nisu b iti upoznati sa cjenovnikom Opštinske konferencije SSO da se ćesto dešavaio da su pojedine mjesne konferencije naplaćivale dvostruko skuplje ulaznice. To je b ilo proljetos, a evo ponavlja se i ovih dana.

Predstavnici nekih mjesnih konferencija ob- raćaju se sada Predsjedništvu OK SSO u vezi s tim, is tičuć i da se to kao problemom javlja u dane- vikenda kada u n jihovojsred in i treba da sviraju lo- kalne rok—grupe. A pravila su jasna: cijena jedne ulaznice je stotinu dinara. Medutim, u nekim sredinama cijene se kreću od 120 do 150 dinara.

ZaSto je to tako, nije teško zaključiti. Muzičari su počeli da ucjen ju ju pod izgovorom da će druga sredina dati vise. Tako se zaobičnu svirkuizdvaja koliko i za koncert neke poznatije grupe u većim gradovima. Skrećepažnju da se todešava uvijek u istim sredinama: Agincima i Č itluku. Ovoj pojavi mora se stati ukra j, pogotovo akose ima u viduda grupe za jednu noč „zarade" tr i do č e tir i m iliona starih d inarf

M. DŽINIČ

p r e n o s i mo Većem |i lis t

Provokacija s prediiitiislfajentSplit je, evo, za kratko vrijeme t rees,

četvrti put popriSte g rube i prim itivne na- cionalističke orgije. Posljednji ispad u nedjelju navečer nakon zavrse tka nogom etne utakm ice ameau starih ta- Rmaca ,,Hajduka“ I „Crvene zvezde“ is samom središtu grada, koliko go d u sebi nosio niske navijačke revanšlstičke strasti i možda bio njima neposredno insp iriran , po svojoj dimenzi|i težak Je neprijateljski akS gotovo bez presedana na našoj društvenoj scen i.

Valja jasno i glasno reći: ni je to b io ob- račun navijača dva k luba m iciran neka- kvim rteraščišćenim sprotsk im računima, nego otvoren vandaiiski atak na tem eljne vrijednosti naše revoluc ije — na bratstvo i jedinstvo, na Titovu i avnojsku Jugoslavi- ju. Kakvo im edatim om cim anavodnimna- vijačima domaćeg kiuba, ko ji po gradu presreću goiobrade m iadiće kratko oši- šane kose , pitaju ih tko su i odakle su , deru im fegitimacije, udaraju ih i potom grubo, vandaiski i nasitnički bacaju s rive u m ore?

N ije li takvo divljačko postupanje s pitom cim a M om aričkog Skolskog centra— mladićima što su jesenas b *-»* ’"a ir* J ugosiavije stig li u S r " . ш>ла postanu starješine na Ps-jiruzanih snaga— naigrublji, otvoreno nepr ija teljski nasr- taj i na našuarmiju? Jest, to je nedvojbeno,i zato ia j najnoviji splitski slucaj kao : dva—tri ranija, mora dobiti kvalifikaciju teške neprijateljske p rovokacije koja niko- ga n it i može niti sm ije ostaviti mirnim, ravnodušnim i spokojnim.

Split, grad koji se može podič iti da je ovoj zem lji i revoiuciji dao sve Sto se moglo dati, postaje,eto, poprištenajgrub ljeg na- siln ičkog, neprijateljskog ponašanja jednog dijela mladih ljudi.S pravom se stanovnici Splita, svi njegovi dobronam jerni građani pitaju: tko to i zašto, u eije m e hoće i želi skinuti.aureolu istinske pripadnosti te sredine najsvjetli- jim zasadima пабе revolucije? Tko je irežiser! tko organizirano vuče konce?

Opet će, kao I o m inu lim dogadajima, po lic ija , pravosudni I drugi organi reći svoje. A li, time se uglavnom zadovoljava zakonska forma i procedure, bez dovoljno op ip ljiv lh garancija da se sutra, u nekoj drugo j p r ilid , neće s lično ponoviti. Pažlji- va analiza uzroka zasigurno če odvesti svakog dobronam jem og na trag odgoja mlade generaclje, na jp r ije u obrtelji, a potom u Skoli i u Sltavcm društvenom živo- tu. Jesmo II na tlm ključnim iočkama gdje se form ira miadi čovjek, njegova iičnost i njegov karakter doista uč ln ill sve da soci- fa lis tičk i i patrlotski, human i dost- ojanstven svjetonazor apsolutno pre- vagne i postane životna konstanta za sve? Bojim o se da su mnogi, uključu jući inema-ii bro j društveno—političk lh subjekata, na tom e ključnom sektoru ostall popriličn i dužn ic i. Naravno, ne samo u Splitu.

Milan MUORONJA

T R A N S F O R M A C IJA P R IV R E D N IH K O M O R A

O Reorganlzacija osnovnih privrednih komora u Bosni i Hercegovini znači okretanje komora i komorsklh tijela udruženom radu i neposrednije bavljenje problemima privrede.

tiez većih prim jedbi na zajedničkoj sjednici Koordi- nacioni odbor za samo upravno organizovanje iudruži- vanje rada i sredstava i Koordinacioni odbor za razvoj privrede, sistemska pitanja i ekonomske odnose s inostranstvom u Osnovnoj privrednoj komori Banjalu- ka sumirali su rezultate rasprave u komorskim udruže- njima o predstojećoj samoupravnoj transformaciji io r- ganizaciji privrednih komora u Bosni i Hercegov ini.

Sušt ina transform ed je komora jeu tome da one injena tije la budu više u funkciji udruženog rada, daseviše bave p itanjima iz tekuće problematike, investic ijama, problem im a reprodukcije, a manje anaiiziranjem onoga što je prošlo.

Rasprave o transformaciji komore i spajanju pojedinih udruženjaspuštena je upravodo udruženja i koor- d inac ionih odbora da se čuju svi prijedlozi i mišljenja, da se konačno na usaglašavanju u Privrednoj kom ori Bosne i Hercegov ine riješi i usvoji takva organizac ija gd je će se komorsk i organi više okretati udruženom ra- d u i gdje bi organizacije udruženog rada u komorama mogle vise nego do sada doći do valjanih podataka o kretanjima i na unutrašnjem i na spoljnom tržištu.

Okretanje priwediNije ud presudnog značaja kakoćese organizovati

udruženja po komorama, već je najvažnija — kako je naglasio Boško Cvjetković, delegat na pomenutoj zajedničkoj sjednici oba koordinaciona odbora — da udruženja rade ef ikasnije, da tako pokažu da su na us- luzi udruženom radu.

O pregrupisavanju udruženja u komorama, pa i u OPK Banjaluka može se koja reći. Izostala je, recimo, rasprava delegate o tome kako će ubuduće moći efi- kasnoda radečetiriudruženjazajedno, kojasudosada bila odvojena. Radi seotom edaona kom orskaudruže- nja koja pripadaju indusiriji, budu zajedno, pošto ćeu novoj transform aciji komora biti tretirana posebno kao oblast industrije.

Neka udruženja koja imaju viši opšti društveni interes, kako je naglasio M ilenkoHrnjaz, potpredsjed- n ik OPK Banjaluka, kao što je na prim jer, energetika, biće konstitu isana na nivou Privredne komore Bosne i Hercegovine, ali će se zato saradnja odvijati preko koord inac ion ih odbora u osnovnim privrednim komorama.

Kad je r iječ o maloj privredi preovladalo jestanovište da nebi treba lodasepripajanekom granskom udruže- nju bez obzira na sve dodirne tačke s nekom granom privrede. Razlog je jasan: malu privredu u narednom srednjoročju, koje je na pragu, očekuju veliki izazovi. Nema više velikih programa, a malih će b iti dosta koje treba u narednom srednjoročju realizovati.

P. M ATAVULJ

, , G L A S kt L i s t S o c i j a l i s t i č к о ц s a v c / a r a d n n u n a r o d a----------------------------------------------------------------------

OpStine osnivaži: Вашз= Suka, Bosanska Gradtška, ^elinac, Kotor-VarcS, Lak- taSi, Prajavor, Skeisder- 'Vakuf, i Srbac.

Izdaje S Stamps NIGRO nGlas“ Banjaluka, Ulica AVNOJ-a 93.

Predsjednik Poslovodnog odbora Direktor 1 odgemmi wedxm NIGRO „Glas" Edhem C izm ii NebejiM fa-VTnnfirfi"

1 ’ Prvi broj „Glasa** tzaSao je kao organ NOP-a za Bonn- sku lurajinu u Župici kraj Drvara, 31. jula 1943. (odine. Po- sl ije oslobodenja „Glas* izlazi u Banjaluci kao organ Oblasnog narodnog frontado j una 1951. OdIX 1953. izlazi kao organ-SSRN pod imenom .Banjalučke novine”, a od 29. novembra 1955. pod imenom „Krajiike novine”. Od 13. maj a 1963. list ponovo izlazi pod imenom eGla*“ Ukazom Predsjedniitva SFRJ od 19. jula 1968. .Glas* je - odlikovan Ordenom zashtga za narodsairdimimzracima. Od 8. februara 1983. .Gbu" izlazi kao dnevni list

Ureduje Redakcijski kofegij: Mirko Kbjaa, (banjalufka hronika) 1ala КАИ, (popodnevni dak ) Тмао MtrW,(sport). MiMMift**rtt(BosarKkakrijina),ArtfSltafc» (tehniika redakcija), Sabira PiratK (desk). Nafa PnvaW (kultura), Ni»<Pb Ra4- анмгК (direktor i odgovorni urednik), Fadll SaudK (hronike), DngBa Sproa* (Nedjeljni Glas).

Novinski savjet lista .Glas* 1таа Aa*r<W, NagHa Barit(prwhjednik) Čfac- raff, Mileako Čeifcrta, J**o Keftei, Radojka Kazmumvić-.FredragLannrrić.CHeMa-

-c гаШ, Islaai MeMU, Вгаако Ptratrrić, Nefecjfe RaAaaMvić, Gnrit tagaA, МаамГ Ргтф УшШ.

2 STRANA GLAS, četvrtak. 24. oktobar 1985.

ш bosanska krajinaIDEJNO—POLITlCKA I AKCIONA OSPOSOBLJENOST SK NA VISOKOŠKOLSKIM ORGANiZACIJAMA U BANJALUCI

INDEKS. PA OSTALO9Svega 40 zaplsnlka o održanlm partljsklm sastancl-

ma, ko jl auuO KSK Banjalukastlg il u prvlh devetmfesecl ove gotHne, svjedoće o nedovoljnoj aktlvnostl 9Na Unlverzltatv „Đuro PucarStarl“ dJelu/a2.907komunlsta, Sto је 13 odsto икирпод ćlanstva opštlnske organlzacije SK

BAN JALUK A , 23. oktobra — N a - kon uvodnog tzlaganjao nekim ak- tuelnim pitanjim a idejno-političke i akcione osposobljenosti Saveza kom unista na visokoškolskim o r- ganizacijam a danas је sjednici PredsjedmStva O K S K Banjaluka n ag la jen o da je potrebno mnogo više aktivnosti. izm edu ostalog i zbo g toga Sto je ovdje koncentri- sano 13 odsto članstva u opštinsko j organizaci/i SK Banjaluka.

Izdvojim o samo podatak da je od početka godine do septem b ra pt tsptelo svega 40 zapisnika o od- ržamm partijskim sastancim a Ova cifra nedvosm isleno govo r i da je parlijski život na Univerzitetu , Đ u ro Pucar S tari" zahvatila velika pasivnost.

N a visokoikotekim orgam zaci jama je 2.907 iJanova Saveza komunista u 27 osnovnih organizacija. Sadašnjim naćinom organizovanja O O S K sufo rm iraneprem ago d in a- ma studija

— Ovakav način organizovanja nije zastuptjen u nekim visokoškol-

o p St in s k a k o n f e r e n - CIJASSRN ČELINAC

OCJENAVLASTITEPRAKSE

C E LIN A C , 23. o k tob ra — U op- štinskoj organizaci ji SSRN u Ćelin- cu već je poćela aktivnost u pripre- m am a i provodenju izbora za delegacije i delegate skupština druStveno-političkih i samouprav- nih inter esnih zajednica. Analizira- ju se stečena iskustva koja treba više koristiti u narednom m an- datnom pe r iodu. O vo je, između ostalog. rećeno na današnjoj sied- nici O pštinske konferencije SSRN Čelinac na kojoi je utvrđen program I plan društveno-po litičke aktivnosti priprem a i provodenja izbora

N a danaSnjem sastanku istaknuto je da so p roteklom man- datnom репоои ostvareni zapaže- ni re^ultati u lunkcionisanju dele- gatskog sistema. N a inicljatlvu de(egaci|a u m iesnim zajednicama uspieino se o rgam zuju i provode akciie kom unalne izgradnje razvoja po ljoprivrede iz proizvodnje hrane.

S.M

skim organizacijam a izvan Banja- luke i o svemu tom e treba dobro razmisliti. Situacija kod nas je plaćanje ceha brzom razvoju Univerziteta. Moramo sezam isliti i nad podatkom da je samo polovina predavača u članstvu Saveza komunista, kao i nad ćinjenicom da im amo glomazne osnovne organizacije U sadašnjoj situaciji. kada su uočljive m igracije predavaća u privredu, u naredne dvije, tri godine možemo doći u joS složeniju situaciju — naglasio je Drago Branković.

Pom enim o, primjera radi, d a O O SK I godine Ekonom skogfakulteta ima 230, Mašinskog 208, Elektro- tehmčkog 176 članova...

— Uoćljivo je . naglasila je Rada Boiić, bježanje od tem a koje su studentska svakodnevnica, bar prema zapisnicim a i našem učešću na pojedinim sastancima. Prven- stveni cilj je zavrSiti studij pa smo svjedoci nezamjeranja, oportuniz- ma i sličnih ponašanja koja nisu svojstvena Savezu komunista. Da

OK SSRN KOTOR— VAROš

USVOJENIZBORNI

PROGRAMKOT O R—V A R O S, 23. oktob-

ra — Izborna aktivnost u op- Stinskoj organizaciji SSRN u Kotor—VaroSu prilika je da se radni ljudi i gradani mobilišu na donošenju planova razvoja, pri čemu će posebno m jestozauzi- mati aktivnost na usvajnaju programa zapoštjavanja. Ovo je istaknuto na današnjoj pr- oširenoj sjednici O K SSRN, na kojoj je usvojen program izborne aktivnosti. Značajno mjesto će se dati analizi rada u protekle ćetiri godine i zadacima na osposobljavanju organizacija SSR N na unapredenju metoda i sadržaja rada.

Delegati su. takode, razmat- rali program realizacije op- štinskog samodoprinosa. U di- skusiji je data podrška zavode- nju novog samodoprinosa, kojim se predvida obezbijediti 507 m iliona za otvaranje novih radnih mjesta. d .K.

KAKO O BEZB IJEDITI POTREBNE SIROVINE

Kukuruz iz SlavonijeZa po trebe Tvomlce atoćne hrane Iz Novo Topole, AIPK

Bosanska krajlna“ obezbljedlće 20.000 tona kukuruza, a proostate kollčine ugovorene su u Slavonl/I

Komoj u kukuruiom ćmkt na

N O VA TO P O LA . 23. otkobra — Pred kapijom Tvornice stoćne hrane u Novoj Topoli velika gužva — kam ioni sa prikolicam a u redu, dugom t nekoliko kilometara. ćeka- j - nn istovar ovogodiSnjeg rodaku- kuruza. Da li je ! ' i nored suSnogljeta.takooi. . - jd a ć e se ovom preradivačkom kapacitetu obezbijediti dovoljrvo sirovine — to je piten je koje se sam o od sebe na- m etne Jer da bi Tvornica nor- m alno radila potrebno je 40.000 tona z la tn o žu to g zrnja.

— Im a dana kadase čeka i d o 24 sata da bi se doito na redza istovai

Gubi se mnogo vrem ena, ali Sta se tum ože, izg ledadasm osvipožurili da u jednom danu isporučimo ugovorene količine — jada nam se jedan vozač šlepera.

— U silosima je smješteno već 15. tona U govo rene su isporuke i sa drugih područja. Tako će nam IPK „Osijek" isporučiti 7.000 tona, isto toliko IP IK „Vinkovci", a PIK „Kutjevo" 6 .000 tona. Kukuruz polako pristiže i nem a bojazni da ćemo oskudijevati u sirovinama — tvrdi M arko Karan, direktor Tvor- nice stoćne hrane u Novoj Topoli.

R.M.

nije toga manje bi bilo i sluCajeva poremećenih ljudskih odnosa.

Sveto Dojćinović je govorio o položaju mladih, o angažovanju društvaustvaranju uslovazaokup- Ijanje i djelovanje m ladih koje je mnogo manje u stvarnosti nego što bi se to reklo po proklamovanim ciljevima u kojima ne manjka podrške.

Jasno jed asen ad ovim pitanjem valja dobro zamisliti i naći naj- pogodniji način da se pokrene par- tijska aktivnost na visokoškolskim organizacijama. Današnji studenti ie uskoro biti najkreativniji kadrovi u privredi i društvenim djelatnosti- ma. Četiri, pet godinastudentskog života bi i zbog toga moralo biti prožeto živom partijskom aktivn- ošću da bi ti mladići i djevojke danas, sutra mogli valjano obavljati poslove koji su pred njim a i biti ak- tivni članovi partijskih organizacija u kojima će sutra djelovati.

Zaključak Predsjedništva OK SK Banjaluka je da se organizuje sastanak sa sekretarima OO SK i predsjednicima akcionih konferencija. Valjda se neće dogoditi, kao što je nekad bilo, da se organizuje tematska konferencija kada to inicira Komitet, a onda Ceka da neko ponovo „pogura".

A K ASIPO VIĆ

T RIBINA M L A D IH

NA KORCANICI DANAS POĆINJE DVODNEVNO SAVJETOVANJE O SIROVINSKOJ OSNOVI BO- SANSKE KRAJINE

Koliko ima uglja?PRI JEDOR, 23. ok to b ra— U prostorijama memorijatnog kom plak-

sa „Korčanica" na legendarnom Grm eču sutra počinje dvodnevno savjetovanje bosanskohercegovačkih geoloških i rudarskih stru- čnjaka, koje su organizovali Osnovna privredna komora Banjaluka, Rudnik mrkog uglja „Kamengrad" iD ruštvo inženjeraitehn 'earaLju- bijskih rudnika. Oni će raspravljati otem i „Sadašnjestanjesirovinske baze i dalja geološka istraživanja na podrućju Bosanske krajine".

Naovom dvodnevnom skupu naučnih radnika, inženjeraitehnića- ra, biće podneseno dvanaest referata o ležištima i pojavama uglja u Bosanskoj krajini i njihov geološko-ekonomski znaćaj, perspektiv- nim mogućnostima korištenjaterm alnihresursaovog područja.pov- ršinskoj eksploataciji u Sansko-kamengradskom bazenu, problematici i mogućnostima eksploatacije uglja u Ramićima kod Banjaluke, zatim o novim pojavama i ležištima uglja na području Lješljani — Bukova Kosa, ostalim m ineralnim sirovinama u Bosanskoj krajini...

Očekuje se da će nakon savjetovanja ućesnici i gosti posjetiti rud- nike „Kamengrad", Tom ašicu i Omarsku, gdje će se upoznati sa p r- oizvodnjom mrkog uglja i željezne rude i narednim zadacim a rudara.

Z I.O U R IĆ

PREDSJEDNlSTVO OPK BANJALUKA O JESENJIM POLJOPRIVREDNIM RADOVIMA

Kasne ozime kultureBANJALUKA, 23. oktobra —

Berba kukuruza i sjetva ozimih kultura su u velikom zakaSnjenju. Osnovni razlozi su dugotrajna suša, nedostatak radne snage i sla- biji rad štabova u m jesnim zajednicama nego ranijih godina.

Ovo jeu najkraćem ocjenakojaje

Neiskorišten omladinski potencijal

Banjaluka, 23. oktobra — U okviru ciklusa Trib ina m ladih sinoć je protesor M iodrag Zivanović od- ržao predavanje o tem i „Protivrje- čnosti mlade generacije u našem društvu".

Pitanja kao što su položaj mlade generacije, sistem obrazovanja, p roblem zapošljavanja. kadrovska politika, te stanje svijesti i sistema vrijednosti, koja jeZ ivano vić dota- kao, zainteresovala su i isprovoci- rala široki auditorijum banjalučkih srednjoškolaca i studenata. Di- jalog koji je potom vođen pokazao je da miadi imaju daleko širi krug <interesovanja, nego što je rok- muzika i kultura, kako se to obično misli. Posebna pažnja bila je us- redsredena na kadrovsku politiku i kritiku postojeće prakse negativne

selekcije kadrova. te pitanje kako na rukovodeća mjesta, u om la- dinskoj organizaciji i druStvu izab- rati zaista najsposobmje i najbolje.

Ipak, najkrupnije je pitanje kako pokrenuti omladinske mase na akciju, kako usmjeriti i pravilno iskoristiti potencijal m lade generacije. a znanje koje nose upotrijebiti na najbolji mogući naćin.

Prepuna sala Skupštine opštine. gdje su ova pitanja otvorena, najbolji su dokaz interesovanja mladih Banjalučana za slične tem e i diieme.

Organizator ciklusa pod nazivom ,.Tribina mladih" jeC en tarza marksističko obrazovanje i poli- tičke studije „Veselin Masleša" i OK SSO Banjaluka.

BANJALUKA: KAKO SE ODVIJA AKC IJA „BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU 85"

UVEĆATISA0BRAČAJNU KULTURU

9Bezbjedr>ost u saobraćaju brlgaje čltavog društva — all I svakog pojedlncaBANJALUKA, 23 . oktobra — Ne

smije se dozvoliti da gradani Banja- luke steknu utisak da se akcija ..Poštujmo saobraćajne propise 85" odvija stihijno i kampanjski, rećeno je na današnjoj sjednici Odbora za provodenje ove akcije. održanoj u OK SSR N Banjaluka. Neki od nosilaca poslova u okviru ove akcije već su otpočeli svoje aktivnosti. a drugi t e se blagovrem enoukljućiti. tako dasei ove godine može ofiekivati njeno uspješno provodenje.

Akcija se odvija tokom oktobra, novembra i decem bra. N jeni su

UMRO ILIJA ŠINIK

BOSANSKA G R A D lS K A , 23. oktobra - Juče je u Medi- cinskom centru B osanskaG ra- diška u 78. godini života. umro llija Sinik, nosilac „Partizanske spomenice 1941” iz Gornjih Podgradaca.

llija Sinik se 1941. godine. uključio u redove D rugog kra- jiškog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda na Kozari. Bio je borac Pete. Jedanaeste i Dvadesete k ra jiik e brigade.'Iz rata je izažao sa ćinom kapeta- na prve klase i kao ratni vojni invalid.

Sahrana llije Sinika obaviće se sutra u 14 sati na Vujića groblju u Gornjim Podgradcim a.

D M

izrečena na današnjoj sjednici Predšjedništva OPK Banjaluka.

Od 82.000 hektara kukuruza do danas je brano tek 50.000. Prosj- ečan prinos je manji od prošlogo- dišnjeg za 25 do 30 odsto. U individualnom sektoru prosječan prinos je oko dvijetone u 800 kilograma po hektaru, a na njivama društvenog sektora oko ćetirl tone i 200 kilograma. Do sada je otkupljeno samo 12.000 tona kukuruza — jedva trećina od planiranlh količina.

I sjetva ozimih kultura se odvija ispod svih očekivanja. Sjetvenog repromaterijala i m ehanizacije ima dovoljno, ali dugotrajna suša nije omogućila oranje njiva na vrijeme, pa je sada sasvim neizvjesno kako i kada će se ovaj posao okončati. Do sada je od planiranih 58.00 0 hektara zasijano samo oko 20 odsto.

ciljevi mnogostruki, a težnja je da se. izmedu ostalog, preventivnim i drugim mjerama otklanjaju negativne pojave i njihove posljedice, i tako ublaži sadaSnje (nepovoljno) stanje bezbjednosti saobraćaja. Pri tom je važno napomenuti da je bezbjednost u saobraćaju briga društva u cjelini - ali i svakog poje- dinca. Akcija stoga treba da doprinese i podizanju na viši nivo saobraćajne kulture kod svih uče- snika u saobraćaju Jer, procjene ukazuju da bi se broj saobraćajnih nezgodam ogaoznatno umanjiti: U ZO IL -u na primjer smatraju da kad bismo bili tek za nijansu savjesniji vozafii, broj nezgoda bi bio za oko 40 procenata niži. nego danas. Ovo, pak, mnogo znači s obzirom na izgubljene ljudske žlvote — ali isto tako i s obzirom na broj trajno nesposobnih lica, kao i na visinu i iznose materijalnih Steta. Sam o za prvih devet mjeseci ove godine, po ovom osnovu je isplaćeno oko 33 m ilijardedinara, Stosuveom aviso- ka sredstva.

No. koje god brojkedaseuzm u iz oblasti bezbjednosti u saobraćaju, svima je zajedničko to da ozbiljno upozoravaju O tuda je n u in o da sve one budu znanto prisutnije u svijesti svih ućesnika u saobraćaju. U tom cilju će, u okviru ove akcije, znatan naglasak biti stavljen na predavanja. razgovore i filmske projekcije po mjesnim zajednicama, školama i radnim organizacl- jama

D. SO C A N SK I

/ v u e Ce MJESNIH Z A ^ JEDNICA SO BANJA-1 LUKA O ISPITIVANJU I PORIJEKLAIMOVINE S

n e z a m j e r a n j e ! KAM EN

SP0T IC A N J ABANJALUKA, 23. oktobra — I

D na današnjoj sjednici Vijeća mjesnih zajednica Skupštine opštine Banjaluka najburniju raspravu izazvala je rasprava o ispitivanju pdrijekla imovine. Pljuštale su oštre izjave deleg a- ta, oćito nezadovoljnih onim Sto je do sada uradeno u toj oblasti. Medutim, sve one su bile uopštene, bez i jednog konkretnog prim jera i podatkao ljudima koji se na nezakonit naćin bogate, ili su se već obogatili

Jedan deleg at je govorio o iz- davanju ćekova bez pokrića i o nekim „krupnim ribama", misl-

| eći valjda. na neke funkcionere _ koji su u vise navrata dizali I nezaradene pare D rugi delegat I je. opet, govorio o nezakonitoj

Isjeći šuma i moglo bi se slobodno reći o neorganizo- vanosti društvenog sektora u

a toj oblasti i up itaose zbog čega I se privatnicima daje da pro- 1 reduju Sumu i drvo prodaju po

važećim tržišnim cijenam a koje baš i nisu pristupačne.

N a ovom skupu se ćulo još nekoliko takvih sluCajeva. Svi oni ukazuju. na neke negativne pojave u našem druStvu, a imena kao Sto je to već uobićajeno— nigdje. I daljese, dakle, ideli- nijom manjeg otpora i linijom nezamjerenja i kritikuje slab i neefikasan radnadležnihslužbi Skupštine opštine. Na ovom, kao i na svim ranijim skupovima, koji su raspravljali o ovoj problematici, zaključeno je kako se ispitivanju porijekla imovine u narednom periodu mora posvećivati m nogo veća pažnja.

Sta se, recimo, m o ie očekiva- ti od akcije na ispitivanju porijekla imovine ako .se kao na da- naSnjoj sjednici i na sličnim skupovima traži jedna opšte- jugoslovenska, dobro orga- nizovana i efikasna akcija. V alj- da bi bilo m nogo lo gičnijedase smeće najprije očisti ispred svoje kuće, pa tek onda da se razgovara o drugim a. U Banja- luci se do sada, naravno, nijeta-

Cradilo. av . d u b o ć a n in J

G L AS. č rtv rta k . 24. oktobar 1985. STRANA 3.

,,JELŠINGRADOV“ TAS PROŠIRUJE POSLOVNI PROSTOR

ULAGANJAII VEČU \РШШШ08NJUO Počela gradnja nove proizvodne hale 9 Ifrijednost ukupnih ulaganja premašuje dvije milijarde dinara * Proširenje poslovnog pirostora omogućava povećanje proizvodnje savremenlh mašina, veoma traženih na svjetskom tržištu # Iskustva govore da se Investicije u mašinogradnji brzo isplaćuju 9 Građevinske radove izvode „Kra jina“ i,,Vrbas“

Počela je gradnja nove pr- o izvodne hale „Je lšingradove" Tvo rn ice alatnih stro jeva. Sve ovo je, s obzirom na to da je riječ o trenu tno najvećoj pr ivrednoj investi- c iji u Banjaluc i, dosta neuo- b ičajeno za naše navike, ali je prim jereno vremenu u kojem živimo. Nema n i svečanosti tim povodom kao ran ijih godina.

V r ijednost ovog investic ionog zahvata je dvije m ilija rde i 40 m iliona dinara. V lastito učešćeOOU R-a TAS je286m i liona,iz FondaFede- racije za nerazvijene obezbijeđeno je 570 miliona, a iz sanac iono razvojnih sredstava za 'o tk lanjanje posljedica potresa 385 m iliona dinara. Ostalo su razni bankarski i drugi krediti.

- U posljednje vrijeme postojeća proizvodna hala i mašinski park ne om ogučavaju sve što bismo željeli i m ora l i kao jedan o d najzapaženijih jugoslovenskih , pa i ev ropskih pr- o izvođača žlatnih mašina. Tržište pdstaje sve prob irljivije, a kon- kurencija van granica zemlje sve jača ito jeonoš tonas jeop red ije lilo za brzo proširenje i m odernizac iju proizvodnje. Ova ukupna bro jkaza neu pućene može djelovati ogrom - no, a lito je d o vo ljnotekzaprvu fazu ostvarivanja našeg c ilja. Da su sredstva trostruko veća tek bi onda bila dovoljna - kaže Vjekoslav Golu bović, direk to rO O UR-aTAS.

Dobri poznavaoci privredn ih prilika znaju da se investic ije u mašinogradnji po pravilu brzo is- plate. Svjedočito ip rim jersadašnje tvornice u Banjaluci. Počela je rad prije nepunih osam god ina.Zaovo kratko vrijeme izrasla je u najveću jugoslovensku tvornicu alatnih mašina za obradu metala deforma- cijom. N i dinare nema duga, a svake godine ostvarivani su izuzetno dobri pro izvodni i finansij- ski bilansi. Ilustracije radi,

vrijednost ovogodišnje proizvodnje biće sedam m i l ijardi dinara, a odtogabezm a lo20odstonać ić ese u fondovima. Zaposleni u ovom kolektivu su među onim Ban ja luča- n ima koji imaju najbolje zarade. Već duže vrijeme dvije treć ine go- dišnje proizvodnje plasira se na

ranog.sadanem ožem ozadovoljiti, jer je hala pretijesna. Uz ovo moramo ugrađivati i e lektron iku na alatne mašine, pa se od ovog, a ina- rednih ulaganja očekuje realizacija tog plana- kaže G olubov ić.

Završetak građevinskih radova ugovoren je za kraj avgusta a odmah iza toga trebalo bi da počne i probna proizvodnja. U prvi mah otvoriće se 250 novih radnih mjesta za metalce raznih zanimanja.

Građevinski radovi su povjereni radnim organ izacijama „Krajina" iz Banjaluke i „Vrbas" iz Laktaša. Za- nim ljivo i neuobičajeno na ovom poslu nema k l izne skale, a tu su i vrlo stroge klauzule o poštovanju kvaliteta i roka.

- Za dosadašnju praksu dosta „oštar" ugovor, ali i svojevrstan

bosanska krajmaREKONSTRUKCIJA UGOSTITELJSKO-TU- RISTIČKIH OBJEKATA

|Ugodan smještaj i ukusnatrpeza

j * Sanacljjom I rekonstrukcljom hotela ,,Turlst“ u KIJuću dvostrukoćesepovećatlsm ještajn ikapacltetl-m oćlće

jjse raćunatl na 60 ležaja 9 Kompletnfm uređenjem objekta i obogaćlvanjem pratećlh sadriaja stvorlće se

I usiovl za ugodnljl smješta$ i kvalltetnlje prlpremanfe I /е/а

Sadašnla proizvodna prolzvodnju

inostrano trž ište. U najkrać em - mnogo bolje nego što su oček ivali i najveći op tim isti.

- Da se kapaciteti sadašnjetvor- nice koriste izuzetno dobro, ilustruje i podatak, da je projektovana na godišnju proizvodnju od tri i po hiljade tona alatnih mašina, a već ove godine ta brojka je utrostruče- na. Ovdjese radi u trism jene ičesto subotom i nedjeljom i uvijek za - poznatog kupca. Praktično sve-, potrebe tržišta, posebno inost-

pretljesno savremenlju

izazov za radne Ijude pom enute dvije radne organizacije našeg Kom binata, je r samo završen posao u roku daje garanciju da će i ma- t i ekonomsku računicu. Uzsveovo svjesni smo i važnosti ove tvornice za razvoj mašinogradnje, ali i po- većanje izvoza - kažeBoiko Latino- vlć, zamjenik predsjednika Poslo- vodnog odbora GIK-a „Kozara".

B. B0 2IĆ

Dotrajalost i oštećenja u 'zem ljotresu 1969. i 1981. go- d inedoprin ije la su da u nekim ugostite ljsko-turis tičk im ob- jektim a na području Bo-

sanske krajine znatno opadne kvalitet ponude gostiju i, sasvim razumljivo, realizacija koja d irektno utiče na renta- b ilno poslovanje. Ponegdje, kao što je to s lučaj sa Skender-Vakufom i Sipovom, izgrađeni su novi, ali nisu rekonstruisani stari objekti, a Srbac i K ljuč im aju i inače neuslovne ugostite ljsko-turi- stičke sadržaje, koji odavno ne mogu da zadovolje potrebe. Posebna je priča hotel „T uris t" u K ljuču, koji posluje u sastavu Radne or-

‘ganizacije „Stari G rad“ , č iji kapaciteti se iz godine u godinu sve manje koriste, a prim jedbe na kvalitet uslug a - naročito kada je u p itanju smještaj - postaju svako- dnevne.

U prvoj polovini ove godine Radna organ izacija „Stari grad" iz K ljuča obra tila se Osnovnoj bankc i „Banja luka" za obezbjeđenje sredstava za sanaciju hotela „Turis t". On je sagrađen 1968. godine, dakle, sam ogodinudanaprije onog katastrofainog zemljotresa, u kome je ozbilno oštećen, a 1981. godine pretr- pio je nova oštećenja, pa je skoro stavijen van funkcije. Naročito, je is tiču , ovdje, oštećena krovna konstrukcija zbog čega je polovina soba - imaju svega 30 ležaja - b ila neupotrebljiva. Prokišnjava- nje, vlaga, a kasnije i s lije- ganje tla, tako da se u pod- rumskim prostorijam a pojavi- la voda, uč in ili su svoje. Oštećena je i vodovodna i ka- nalizaciona mreža, boravak u ovakvom objektu - a s ličnog

,nema - postao je, najblaže rečeno, neugodan i gosti su zaobilazili ovaj hotel.

To najbolje potvrđuju podaci koji se odnose na ko- rišćenje ovog objekta: u 1980.

godini sm ještajni kapaciteti su bili iskorišćeni sa 69 odsto, j narednoj već sa42 odsto, u t982. godin i sa 35 odsto, da bi početkom ovegod ineovob ilo svedeno na svega 30 procenata, što znači da je ob ično bilo zauzeto oko 10ležaja, a to ne obezbijeđuje - ma kako se koristili kapaciteti restorana i pratećih sadržaja - rentabilno i akumulativno poslovanje .

To najbolje znaju uRadnoj organizaciji „Stari grad" koja ima svega dva vlastita objekta, pa jesasvim razum ljivo što je hotel „Turist" nosiiac svih posiovnih rezultata. Oni bi, tvrde, mogli da budu daieko bo lji da je ovaj objekat mogao da se ko tis ti u plani ranom ob i- mu, da je ostyaren veći dohodak. Sanacija je s toga bila neophodna.

Sanacijorrf hotela „T u rist", proširenjem restoranskog dijela, funkcionaln ijom ku- hinjom, pa i nekim drugim sadržajima, stvaraju se uslovi za bolje korišćenje kapacite- :a. Osim toga, ovaj objekat sored postojećih 30 dobiva loš to liko ležaja, a obezbj- eđujesezapošljavan je i 13no- vih radnika.

Šta se očekuje od realizacije sanac ionog programa koji je u toku?

Treba reć i da će uku pan prihod porasti sa 89 m iliona na oko 101 m ilion dinara, poslije sanacije ovog objekta. Osim toga, ostatak čistog dohotka bićaudvostručen: sa 4 miliona na oko 8 m iliona dinara, poslije završetka radova na rekonstrukciji i moder- nizaciji hotela „Turist".

Do sada je u građevinske radove utrošeno nešto višeod 20 m iliona dinara, jo š to likoće se do kraja godine investirati u uređenje soba, kaf&nskog dijela objekta i kafe bara. Računa se i sa ulaganjem od oko 10 m iliona dinara u nabavku savremene opreme.

D . MOMČILOVIĆ

BOSANSKOGRAHOVSKA PRIVREDANAPRELAZU IZ JEDNOG U DRUGI PLANSKI PERIOD

# Šezdeset odsto ukupnog prlho- da u komunl daje drvna Industrlja, kola ne ostvaruje flz lčk l oblm pr- olzvodnje, a ll se sve nadoknaduje vlsoklm cl Jena ma, što m ožedonije- tl dosta nevolja u narednom perlo- du O Zarade m lm o rezultata rad a Irltlra ju radnike, a S lnd lka tje malo uradlo da se sianje kvalltetno mljenja

Novi uslovi prlvređlvanja traže odbacl- vanje starlh navlka, bolju organlzaclju pr- olzvodnje, veću produtkivnost, povećanu ekonomlčnost. Kad se ovl e lement! počnu ostvarlvatl, razml$ljaju u Bosanskom G rahovu, onda se može i realno plan iratl na- redn l srednjoročni period.

.Privreda Bosanskog Grahova, prema po- kazateljima iz prvog polugodišta i prema trendu u trećem trom jesečju pokazuje određene znake ozdravljenja i može se reći da poslovanje dijelom zadovoljava. Naime, rast proizvodnje je 5,3 odsto veći u odnosu na prošlu godinu, a rezolucijom je bio pre- dviđen od 7,3. Još uvijek ima šanse da se to i ostvari.

U privredi kom unejezaposlenooko2.800 radnika. Posao čeka 250 radnika, medu kojima je dosta gimnazijalaca, a ovdašnjoj privredi treba sada šumarskih, mašinskih i obućarskih inženjera.

- Akumulativnost iprlvrede Je - kaie Milan Bablć, predsjedn ik IzvrSnog od bora Skup- Stine opštlne - značajno rasla. Ukupan prihod, reclmo, na polugodlStu, iznoslo je oko 3,5 mllljard l dinara. Rasla su istlna neito brže I utroSena sredstva, all, stanje se bltno mljenja nabolje. Ipak, to nlje ono Sto bl željeli da Imamo, padajasnostaiiujemounaredno srednjoročje.

ZNACI OZDRAVLJENJAMeđutim, ne zaboravlja predsjednik

IzvrSnog odbora da naglasi da 60 odsto ukupnog prihodaostvarujedrvnaindustrija . Ovdje posluje sedam OOUR-a „Grmeča" iz T itovog Drvara, aupravo tu neštoškripi: sve se, zapravo, nadoknaduje visokim cijenama, a najčešće se ne ostvaruje fiz ički obim proizvodnje. To je ono što će donijeti dosta glavobolja. Jer, čim se uslovi privredivanja promijene, cijene dovedu u realne okvire drvna industrija će doći u teži položaj.

- Mljenja se, i struktura prlvrede, što ohrabruje - Istiće Bablć. - Travnlčkl „Вогас“ otvara pogon gornjih dijelova obuće, St oće zaposlltl 60 novih radnika To Je InvestlcIJa od 95 miliona d inara, a ujedno se zagrlja- vanje hala sa struje prevodl na drvo I ugal], što će bltno smanjitl troSkove. Tu Je IUNIS- ova Tvomlca metalnlh dijelova, koja pr- oširenjem treba da zaposll Jo3 sto radnika, a danas Je u njoj BOzaposlenih I ostvaruju dosta dobre rezultate.

Pilana i rekonstrukcefaU drvnoj industriji u narednom srednjor-

očju predstoji zamjena i rekonstrukcija gaterskih kapaciteta. Pilanska postrojenja stara su dvije decenije, a pilana će to teško moći uraditi sama, je r njena akumulacija nije takvadaposaookorekonstrukcijem ože obaviti vlastitim sredstvima-.

- Ima u tome Jedna stvar koja se ne smlje smetnuti s uma; ta pilana Je podizala ostalu Industrlju . Tu Je neophodna I obnova kadrova, Jer Je nepovoljna starosna struktura. Dakle, pllanl praktlCno predstoje dvije rekonstrukclje - ka ie Milan Babtć.

Sto se „D inarke” tiče, ona polako, ali sigurno osvaja am eričko tržište sa stolicama. Istina, proizvodnja još nije na nivou instali- sanih kapaciteta i tu ima dosta subjektivnih slabosti. Ni u „D inark i" se za sada ne ostva-

ruju planovi proizvodnje. U narednom srednjoročju ovdje bi trebalo da počne i proizvodnja stolova za izvoz, ali, prije toga va- Ija aktivirati sve unOtrašnje rezerve, pob- oljšati organizaciju rada, dovesti još st- ruč nog kadra, mada je do sada dosta učin jeno na ovom planu.

Velike probleme društveno-političko j zajednici predstavlja ciglana, koja je još lani zatvorena, a za sto radnika nema pos la.

- Ciglana Je donoslla deset odsto pr- olzvodnje u komunl I 90 odsto gubitaka. Medutlm, sve analize pokazuju da ona m oie uspjeino poslovati, akobl se IzvrSilo reprog- ramlranje njenih obaveza. Uostalom, upravo treba da bude gotova posijednja analiza koja će pokazati opravdanost obnavl|a- nja proizvodnje. Ako bi ciglana krenula, to bl znafillo da Ima posla za Joft oko sto radnika - ob)ain|ava predsjednik Izvrinog odbora.

Zarade mtmo rezySfataZabrlnjava izgleda ovdje činjenica da lični

dohocl, posebno rukovodnlh kadrova u privredi ne zavise od rezultata rada. Radnlci u matertjalnoj prolzvodnjl ne mogu biti zadovoijnl ako Im članovl poslovodstva primaju od 90 do stohiljada dinara, aprosJeCan IlCnl dohodak u komunl Iznosl 28 hiijada dinara.

- Ako ljudi u društveno-političkim organizacijama i rukovodioci u kom uni primaju ličn i dohodak od 60 hiijada, anadrugo j strani poslovodne strukture u privredi primaju po 90 i sto hiijada dinara, nezavisno od rezultata rada, to radnike mora iritira ti i oni ne mogu biti zadovo ljni. Dakle, nemaju motiva da rade i više i bolje. Malo je i S indiakt uradio da se stanje kvalitetno m ijenja nabolje. Istina, nije problem u visokom ličnom dohotku, već u tom eko liko ta j po jedinacdo- prinosi napretku a takvih m jerila nema nema ni rezultata. U našim uslovima bi sestvari

m ora le brže mijenjati, ako hoćemo da isko- račim o u razvoju. Pi isutna je, mora se priznati, učma lost i gubljenje koraka u razvoju. Možda razlozi teže I u ograničenoj svijesti pojedinaca. Mislim dase nekestvari moraju brže m ijenjati akože lim onaprijed-is tičeM i- lan Babić .

U grahovskoj komuni je i više od 1.200 komunista, od kojih je polovina u m aterijalnoj proizvodnji. I to je snaga na 6iji se doprinos računa u.brzom razrješavanju subjektivnih slabosti. Jer, teško je objasniti da malo ko hoće da radi u direktnoj proizvodnji. To je samo, kako kaže Babić, te š k o objasniti kad se ne zna suština, ali, ističe, daadm in is tra- tivn i radnik u OO UR-a „Borovača" ima ličn i dohodak kao predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine. Dok su primanja u direktno j proizvodnji znatno niža.

Prostorazadje lovanjesubjektivn ihsnaga ima dovoljno. U prvom redu za Sind ikat, ali se on ne oglašava i nema nekog uticaja. Ne radi ono Sto bi trebao. A, kad se govori o odgovornosti, onda nigdje nema pojedi- načne, sve je kolektivna i sve se razvodni.

- Naredni period ne m oie donijeti n iita dobro sa ovakvim ponaianjima. Stvari se moraju korjenlto mijenjati u korist dlrektnih prolzvođača. Jer, Sta znače vellka boiova- nja? Nlske zarade motiviiu Ijude da ,,tx>lujuu. Radnlci ni izdaleka nlsu oviadali dohotkom, nemapravog nagradlvanja, a sve to ko£l razvoj ionako nerazvijene komune - istlfie Babić.

Preokret je neminovan . Snaga za to ima, samo ih treba aktivirati. Promjene, naravno, moraju b iti nabolje, jer, trenutno s tan jt j privredi ni izdal6ka nije onakvo kakvo bi m oglo da bude, pa da se naredni planski period spokojn ije dočekuje.

J. SLATINAC M. AREŽ INA

4. ST RAN A GLAS, če tvrtak, 24. oktobar 1985.

E C ,

| 4bosanska krajinaU BOSANSKODUBlC- | ч > ( л ч | BOSANSKI NOVI: JOŠ NAKOJ TVORNICI MA- | Ц POČETKUAKCIJE SIVNOG NAMJEŠTAJA ? ’ _ 1 * 1 I4U A lV U IJ t

„ IMAS KUC U — VRATI STANV

0 Za Inostrano trilSte ra- dl oko 40 odsto kapaclte- ta ove tvornice

BOSANSKA DUBICA,23 oktobra - O rijentac ija na izvoz proizvoda sa višim fazama prerade u RO „SlPAD-Kozara" rezultirala jezna- tnim povećanjem izvoza masivnog namještaja koji sves igurnijeosvaja probirljivo tržište Sjedinjenih Ame- rić kih Đržava. OvogodiSnji plan izvoza kuhinjskihgarnitura, k rede- naca i vitrina izradenih od hrastovog i bukovog masiva biće po svemu sudećiznatno premašen, poSto su ugovorene nove isporuke.

Naime. u prvih devet ovogodi- šnjih mjeseci bosanskodub ički pr- oizvođači namještaja ostvarili su izvozom 827 hiijada do lara, Sto predstavlja ostvarenje godiSnjeg plana za 85 odsto. Prvobitno je, naime, bilo planirano da se od izvoza obezbijedi prihod od 972.000 dolara. ali su ugovoreni naknadni pla- smani, tako da će se do kraja godine na tržišteSAD plasirati namje- štaja u vrijednosti od milion i po dolara. Sto u odnosu na ovogodi- šnji plan predstavlja povećanje od

Is A R A D N J A M L A D ll^ i LESCA IZ

SARADNJA

IKOZARCA I LESCA IZ I SLOVENIJE 1

lOmladinskijj razgovorit| KOZARAC. — 23. oktobra -

IPredsjedniStvo Mjesne konferencije SSO Kozarac ugostilo je delegac iju omladine iz Lesca

Ikod Bleda u SR Sloveniji, koja je po drugi put uzvrat ila posjetu mladima iz Kozarca.

IO m ladina Kozarca i Lesca medusobno se posjećuje već ćetvrtu godinu i vodi pri-

Ijateljske i otvorene razgovore o svim životnim p itanjima m lade generacije. I

U S L I C I I R IJ E C l

Tragomoslobodilaca

BeogradaI 41-godfinUca o»- I t o t g n l * Qradaka

konfarandla 8avaaa aoc l|atl»- ttćkcomladlna Beograda orpa- nJsovaia |a mart .TragomoaJobodtlaca Baoarada 1944_19вв“. U ovom tradldonaJnom. dvodnavnom marfei ućaatvo - vrio ja 1.400 miadHiraaporada* nMiulObrtgadaaanazlvlmara- M h Jadinica kofa tu u4aatvo- vaJa u oalobadan|u Baograda. Madu nJHna au bHa i brigade- . I a— i — — — I---- n m - _I j f tH in iw w кга јцквudvnedM tife .

Na p o M tt i maria u Smadaravu omiadlnaku briga- du (Oaaata kra|iika) pozdrav lo . JeprvofeoracStevoRokrić, polk- tttk) komaaar batal|o na Oaaata krailike brtgada sa vrijeme

Baograda. USaatftMm bortoama aa Nttamd- ma o aM todHa )a vattld die aa- dainja Opltlna Zveidara.

Na martu tragom oalobodHe- ca Baograda M o Jf doala Iprl- padnlka JNA, madu kojlma I MarkoBukar,vo{ntklz8kander- Vakufa. p . ...Л\ .. -

Po zmrienom martu la pal preveee, M w i a grad i oato- bedan t ufleen id au teaakuplil laprad Memortjainog cantra Jo alp Brdz THo*. Omiadinci- ma. prioedntdma JNA, bond* ma-audlonldmanatoggtavnog

ku lturno- .koflauua-

plana55 odsto. Brojke, istina, ponekad zamaraju, ali uvijek ilustruju. Za inostrano tržište radi 40 odsto kapaciteta ovdašnje Tvornice masivnog namještaja. Sto jeogrom an napredak u odnosu na prethodne godine.

Istina, ove godine osjetno je opao izvoz Sumskih sortimenata i rezane grade. poSto je opredjelje- njeza izvoz proizvodasa viSim fazama prerade. A da bi se taj izvoz os- tvario, nužno je obezbijediti dovoljno rezane grade i elemenata. T o, opet. zaht ijeva stvaranje nema- lihzalihaupilanskim kapacitetim ai dovodi radnu organizaciju u nepovoljniji položaj. Ovdje su svjesni te činjenice, ali svim snagama podržavaju napore druStva za Sto većim izvozom. Valja, ipak, istać i da se radna organizacija u cjelini, bez obzira naodlićneizvoznerezultate. susreće sa teškoćanrrazvanim neli- kvidnost. Istina. nedostatak trajnih obrtn ih sredstava nije uzrokovan samo izvozom. ali da bi se ispoSto- vala ugovorena izvozna dinamika u radnoj organizaciji „Kozara" na pi- lanskim skladiStimanalazisenaza- lihama rezane grade u vrijednosti od 400 miliona dinara

Ova bi grada veoma lako naSla kupca na inostranom tržiStu, a neli- kvidnost bi se osjetno smanjila Medutim, ovdje su opredjeljenja da se ne podliježe „po litic i kratkog da- ha“ , da se ne gleda na trenutni interes radne organizacije. već da seposvakuc ijenudapunidoprinos druStvenim naporima za prevazi- laženje sadašnjih teSkoća i po cijenu previsokih kamata na kredite za finansiranjeproizvodnje Jerutoku ove godine samo za kamate će se izdvojiti masa sredstava u pri- bližnom iznosu koliko se isplaćuje za Iičnedohotke1.400zaposlenihu ovom kolektivu. s ALIMPIĆ

P0CETI0D 0PSTINARAII .

i "Među onlma koji

I Imaju I kuću I društvenl mstan dosta Je rukovo- g dećih ljudi

Ш I I I I I

I I I I Ш I I I I

IaI I

I

BOSANSKI NOVI — Od 10.500 domać instava na podru iju bo- sanskonovske komuneoko 1.200 ih je u druStvenim stanovima. To znači da je svaki deseti stanovnik te opstine smjeSten u druStvenom stanu. Vrijednost tih stanova iznOsi oko milijardu i 600 miliona dinara.

U periodu 1976 - 1982 godine stambena izgradnja bila je dosta intenzivna, a u zadnje dvije godine je u stagnaciji zbog složene situacije u privredi i visokih cijena stambenog prostora Intenzivi- ranje stambene izgradnje biće moguće ukoliko se dosljedno bude primjenjivala po l itika ekonomskih stanarina, te primjenom novihstopaamortiza- cije na postojeći stambeni prostor. .Primjenom novih stopa amortizacije ove godine saku- p iće se 6.5 miliona dinara za stambenu izgradnju, iduće 13. 1987-19.5t e l988 oko26m iliona dinara. Na taj način bi se u narednom srednjoroćnom periodu gradilo prosječno 30 stanova go- diSnje. U aprilu ove godinestana- rine su povećane 100 posto, tako da jesada prosječnacijenastana- rine po kvadratnom metru oko 22 dinara. Do 1988. godine trebalo bi da u potpunosti budu uvedene ekonomske stanarine. Tada ekonomsku cijenu neće moć i plaćati svistanari. pajeSkupština

Bosanski Novi

opStine Bosanski Novi na posljednjoj sjednici donijela odluku o naknadi dijela stanarina za posebno ugrožene porodice.

lako na podrućju opStine ima joS dosta onih koji nemaju rijeSeno stambeno pitanje, ima i onih koji koriste druSteveni stan, a imaju kuću. Akcija „imaS kuću - vrati stan" nedosljedno se provodi, pa to joSviSedovodi dosocijal- nih razlika i stvara opravdano nezadovoljstvo medu onima koji joS nemaju r ijeSeno stambeno pitanje. U stvari. prizrenska inicija- tiva. da oni koji imaju v last itu kuću - vrate druStveni stan, u bosanskonovskoj komuni nedos- Ijedno se provodi zbog toga Sto medu onima koji imaju kuću, a istovremeno koriste drStaveni stan, ima dosta rukovodećih ljudi u svim segmentima druStveno- ekonomskog i političkog života.

.Sve su to mahom članovi Saveza komunista. pa zato opStinska organizacija Saveza komunista mora viSe insistirati na dosljedno provodenje te akcije. Sve dok se ne napravi lista onih koji imaju kuću, a ne vraćaju druStveni stan i sve dok se javno ne kaže ko su ti ljudi. ta akcija neće moći biti do kraja provedena. Clanovi Partije koji neće da vrate stan, a imaju kuću. očito su komunisti samo na papiru.

Na narednoj sjednici _ Op- Stinskog komiteta Saveza komunista Bosanski Novi razmatraće se idejno-politički problemi i posljedice neopravdanih socijal- nih razlika i utvrditizadaci ć lanova Partije na njihovom otklanja- nju. T ada će biti rijeći i o provodenju akcije „imaš kuću - vrat i stan".

F. KORAJAC

NEVOLJE DJEClJEG VRTIĆA U LAKTASlMA

Jedni grade, drugi razgraduju* Zbog prljekog puta Iz centra u obllžnje naselje ne- savjesnl gradanl provallll ograduLAKTAŠI - D ječiii vrtić „25. maj" u Lakta&ima je uslanova čiiim su otvarenjem odahnuli mnogi zaposleni roditelji. Kako i ne bi kadasu na ovaj n a iin rijeSem golemih briqa oko čuvanja i odgoja djece od

jaslićkog do predškolskog uzrasta Trenulno ie u v rtitu u tri odgojno- obrazovnegrupesmješteno96mališana. aosobljevrtića. kaoiroditelji. Cine velike napore da na/mladima bude Sto udobnije.

Nedavno su tako izveli zajedničku akciju na uredenju okoliša vrtića. postavili sprave za zabavu i olarbali stolariju na zgradi vrtića. Reklo bi se, s pravom, prava briga za buduće l/ude

No. ima I onih ko/i ne misle tako. n iti se tako ponašaju. R ije č je o jednom broju nesavjesnih gradana. či/eseponaSanjenemožedrukćiie

ocijen iti nego kao atak na svojinu vrtiča i bezbjednost djece. Radi se o provaljivanju ograde vrtića da bi se poprijeko iz centra stiglo obližnje naselje. tim e ova postjedn/abranadasedjecanenadunaulicigubisvo j smisao. a stvara i ru in u sliku.

Druga nevolja /е istitakav. ilis ličan odnos starijih i odrasle djecepre- ma nedavno postavljenim rekvizitima za zabavu i igru. Nije rijetka slika da ove sprave namijenjene najmlađima koriste odrasli, a posebno i to nepropisno. odrasla djeca. Rezultat toga su iskrivljene klackalice, no- sači Ijuljački, povadeni sigurnosni klinovi i druga oprema.

Za p re ii put po cijenu uništavanja imovine vriića i ugroiavanja bezbjednosti djece nema opravdanja. pa valja oćekivati da to shvate i oni koje put „s lu ia jno " navede kroz prostore vrtića.

B. DAVIDOVlC

IZ BOSANSKOGRADlSKOG SAVEZA SLIJEPIH

Uspjeh na rimskom takmičenjuФ Zapaien nastup Fadlla Medlća na evropskom prvenstvu za slljepe atle- tlčare u Rlmu Ф Raznovrsne aktlvnostl slljeplh iena 9 Uskoro blblloteka I ćltaonl- ca

BOSANSKAGRADlSKA — U ak- tivnostima bosanskogradiSkog Sa- veza slijepih proSlih je mjeseci na- roćito bilo zapaženo ućeSće njego- vihčlanovananekolikorepublićkih i saveznih takmiCenja (za invalidna lica), gdje su redovno osvajana visoka mjesta i medalje. Ova poje- dinačna aktivnost krunisana je sre- dinom proSlog mjeseca ućeSćem srebrnog pobjednika sa saveznog takmićenja u atletici Fadlla Medića na evropskom prvenstvu atletike koje je održano u Rimu. Ovaj ta- kmičar, inaće radnik bosanskogra- diSke „Ciglane", nadmetao se na ovom prvenstvu u bac&nju kugle i diska i osvojio osmo i jedanaesto mjesto. Ali, kako nam jesam rekao, nezadovoljan je ovim rezultatom, jer je „c iljao" na plasman medu četiri najbolja, a baS na ovom ve-

O m lad ln tke brigade, u ć tn lc e trwdlclonalnog ma ria

likom takmićenju. kažepodbacioje u obje discipline i bacao ispod ranije osvojenih rezultata. Velika ba- rijera bila mu je strani jezik, a i od- sustvo poznatog pratioca kojegSa- vez slijepih iz Bosanske GradiSke nije mogaoda mu, zbog nedostatka sredstava, obezbijedi.

Njegov put u Italiju pomogli su ovdaSnja SOFK-a i SIZ fizičke kulture sa po simbolićnih 20 hiijadadi- nara i, da u zadnjem trenutku nije bilo razumijevanja od strane Skup- Stine opStine koja je obezbijedila najveći dio potrebnog novca za ovaj put, ućeSće na takmičenju i viSednevni boravak u Ita liji Fadila Medića vjerovatno bi bilo nemogude.

U posljednja dya-tri mjeseca bile su veoma aktivne i slijepe žene ovog saveza. One su izlagale svoje ručne radove u stalnom

„CELPAKOVA" POMOĆ PORODICI GVOZDEN IZ USORCA KOD SANSKOG MOSTA

U akciji humanosti

PRIJEDOR — Osmočlana porodica Gvozden iz Usoraca kod Sanskog Mosta. koja je nakon poo- davne tragične smrti oca Ljuboja ostala bez ikakvih primanja, nijeos- tavljena usamljena. Ovoj porodici,

upućena je i skromna pomoć „Celpakovog" Sindikatau vrijednosti od 23 hiljade dinara. Ovu solidarnu pomoć porodici Gvozden, koja u trošnoj kućici oćekuje bolje dane. uručili su Mir- sad Raković, predsjednik Konferencije OOSS i Hidajet Ha- sanbegović, socijalni radnik.,

L.R .

TifoloSkom muzeju u Zagrebu. Radovisu biliveomazapaženi.tako da će rukotvorine Branke Cipri- janovl4 predstavljati ovakvu aktivnost bosanskohercegovačkih slijepih žena na jugoslovenskoj smotri koja će se usxoro uprilič iti u Svetozarevu. * '

I ono Sto je naročito vrijedno pomena, odnosi se na akt ivnosti svog saveza. i na Sta su njegovi članovi naročito ponosni, su zadnje pripreme pred novem - barsko otvaranje biblioteke i čitao- nice za slijepe. Knjige su već na- bavljene Radi seo oko 200 izdanja na Brajevom pismu, 300 izdanja na zvučnim trakama i oko 200 izdanja na kasetama. Uz biblioteku biće opremljena čitaonica, a Savez se pretplatio i na jedan broj časopisa.

D. POPOVlC

Y U G LA S4 5 -2 0 8

USKORO UBIHACU

J 0 Š 102STANABIHAĆ. 23. oktobra - Bihać je

jedan od on ih gradova koji bije bitku za stan vise Tako je ovih dana iz SIZ-aza izgradnju. gdje smo razgovarali sa Sadetom I b- rahimpaSić , stig la in form acijao ovogodiSnjoj izgradnjistanova U Bihaću jeutoku izgradnja 102 stana. koji će do kraja iduće godine prim iti prve stanare.

F P.

ClTAOCI — SARADNICI

Platio prenoćišteNije mi namjera da vam zauzi-

mam prostor u listu. ali mislim da u ovo vrijeme. dok sluSamo najgore stvari na račun ljudske soli- darnosti i humanost i, treba upoznati javnost sa gestom jednog mladića koji zaslužuje najveće rij- eći hvale. T aj mladić (neznam mu ni ime, samo znam da radi u „Boski" na lusterima i da ima bije- lu „vw-bubu" BL 118-580) vraća- jućise noću (21oktobraokopo la dva iz Priječana iz kafane sa svojim kolegama, navratio je na željezničku stanicu na kafu Ta- mo je medu putnicima u restora- nu prim ijetio jednu ženu sa troje djece Misleći da žena putuje ne- kud, da čeka voz. otiSao je da se ponudi dajeodvezesadjecom do Prijedora, ili gdje već putuje, ali je ćuo sasvim drugu priču. Njen

muž se napio i nju sa troje djece (najstarije ima 11, a najmlade5-6 godina) istrjerao izkućenaovako hladnom vremenu. bez dinara da bi djeca bar popila ćaj Tada ih je ovaj momak o kome je rijeć. skupa sa svo|im kolegom dovezao u motel „Internacional" i platio im so bu 4 000 dinara) i ženi dao 500 dinara za autobus. Mislim da je ovaj prim jer ljudskosti kod nas je- dinstven i da za to stvarno treba da sečuje. Ja mu sedivim izahva- Ijujem u moje i u ime žene koja je, takode, ostala zbunjena pitajući ga za ime, a on ga nije htio reći iz skromnosti.

Čestitam mu i kamo sreće da takvih bude StoviSe.

Ahmet Habibović, motel „Internacional"

Banjaluka

GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985. STRANA 5.

ED svijetZasjedanje Generalne skupštine i obilježavanje 40-godišnjice Ujedinjenih nacija

GOVOR RADOVANA VLAJKOVIĆA NA SAS- TANKU NESVRSTANIH

Važna uloga u borbi za mir9Jubilarno zasjedanje Generalne skupštlne

UN, kojem je prethodlo značajan sastanak u Luandl, još Jednom potvrduje zajednički duh I bliskost princlpa, ideja i akcija svjetske organizacije ipokreta nesvrstanih zemalja — Istakao je predsjednik Predsjedništva SFRJ

AKT IVNOST PREDSJEDNIKA PREDSJEDNI- STVA SFRJ U NJUJORKU

PriznanjaJugoslaviji0VlaJkovlć se susreo sa Peresom de Kue-

IJarom I driavnlcima DR Njemačke, Meksika, Angole, Austrlje, Slrlnama, Zelenortskih Ostrva, Japana, Senegala I Nikaragve

NJUJORK, 22. oktobra (Tanjug)— Predsjednik PredsjedniStva Jugoslavije Radovan V lajković govorio je danas u ime nesvrstanih zemalja Evrope, na plenarnom sastanku nesvrstanih u sjediStu svjetske organizacije u N jujo rku .

Radovan Vlajković je najprije iz- razio priznanje Ind iji za uspjeSno vodenje pokreta nesvrstanih zema- Ija od posljednjeg samita u Nju Del- hiju, rekavSi da je pokret. pod predsjedniStvom Indije, ostvrio kontinuitet u sadržaju svog djelovanja. snažno reafirmiSuć i izvorne principe nesvrstanosti.

Radovan V lajković je dalje rekao:„Naš sastanak u sediStu Uje-

dinjenih nacija rećito govori o značaju koji nesvrstane zemlje pri- daju svetskoj organizaciji. U je- dinjene nacijesu. za naš pokret. od njegovog osnivanja, ostale je- dinstveni medunarodni torum gde su nesvrstaniafirm isalisvoju politiku, valjanost predloga i konstruk- tivnost akcija. Težnje i napori nesvrstanih id rug ih zemalja urazv- oju, usmereni na menjanje celo- kupnog sistema neravnopravnih medunarodnih odnosa, dubokosu prožeti visokim idealima oličenim u Povelju Ujedinjenih nacija, i time neodvojivo povezani sa rastom organizacije.

SNAŽAN GLAS NESVRSTANIH

SadaSnje, jubilarno zasjedanje Generalne skupStine. kojem je predhodio našznačajan sastanak u

UJEDINJENE NACIJE, 23. oktobra (Tanjug) — U U jed injenim nacijama u N jujorku juče jeodržan manifestacioni skup nesvrstanih, na kome je učestvovalo više Sefova država ili vlada, kao i drugih visokih zvanićnika

Pod predsjedniStvom indijskog premijera Radživa Gandija. na ovom skupu izražena jeso lidarnost sa ciljevima i aktivnoSću Ujedinje- nih nacija. Osim predsjedavajućeg pokreta Gandija, govorili su, u ime evropske grupe nesvrstanih — predsjednik PredsjedniStva SFRJ Vlajković. Organizacije afrićkogje- dinstva — senegalski predsjednik Diuf, Latinske Amerike — predsjednik Nikaragve Ortega, Azije — pakistanski predsjednik Zia ul Hak i u ime oslobodilačkih pokreta — generalni sekretar Na- rodnog pokreta za oslobođenje jugozapadne Atrike (SVAPU) Toivo Toivo.

Svl govornici listom su odali priznanje Ujedinjenim nacijama kao nezamjenljivom forum u za rjeSa- vanje svjetskih nevolja. Svi govor- n ic i su takođe uoć ili mnoge podu-

Luandi, potvrduje, još jednom, zajednički duh i b l iskost principa, ideja i akcija svetske organizacije i pokreta nesvrstanih zemalja.

Sa zadovoljstvom konstatujem da ono što su nesvrstane zemlje u Luandi prihvatile kao svoj zajedni- čki program nalazi pun odjek u Generalnoj skupštini, potvrđujuć i i na ovaj način važno mesto i ulogu naSeg pokreta u borbi za mir, neza- visnost, ravnopravnost i progres u svetu.

Možemo biti ohrabreni time Sto u postojećoj teškoj međunarodnoj situaciji jača interes za politiku nesvrstanosti i reSenja koje pokret nudi za brojne političke i ekonomske probleme sveta. To jeste priznanje, ali ga moramo shvatiti kao veliku obavezu i odgovornost da se joS vise an- gažujemo u ulozi aktivnog glo- balnog, nezavisnog i vaiibloko skog faktora u medunarodnim odnosima.

Evropske nesvrstane zemlje, sa svoje strane, nastoje da do pn nn u opStim akcijama i nastupu pokreta u celini, oslanjajući se na njega u svom delovanju na vlastitom kon- tinentu. Zajedno sa evropskim neutralnim zemljama, nezamenljiv su faktor podsticanja procesa konferencije o evropskoj bezbed- nosti i saradnji, i Sirih nastojanja da se prevazide blokovska zategnutost u Evropi i doprinese pob- oljšanju situacije u svetu uopSte.

Smatram da je od izuzetnog znaćaja Sto upravo u složenim uslovima ko ji poslednjih godina posebno pogadaju nesvrstane

darnosti izmedu principa Povelje Ujedinjenih nacija i principa nesvrstanog pokreta. Zajednički duh i bliskost i često i potpuna po- dudarnost ideja svjetske organizacije i pokreta nesvrstanih. došaoje do izražaja i na ovogodiSnjem zasjedanju Izražavajući zadovoljstvo zbog toga, govornici su po- većano interesovanje za politiku nesvrstanih protumačili i kao veću obavezu za oživotvorenje zadataka postavljenih u Luandi i na drugim skupovima nesvrstanih.

Uočeno je da i prisustvo na proslavi tako Velikog broja država ili vlada iz nesvrstanih zemalja svjed- oči o znaćaju koji nesvrstani prida- ju svjetskoj organizaciji i njenoj ulozi.

Ugovorim ajeodatopriznanjeln- diji kao predsjedavajućem pokreta i izraženo zadovoljstvo što se idući skup na vrhu nesvrstanih održava u Zimbabveu. Mnogi u tomevideviSe od simbo la, jer upravo na jugu Af- rike opstaje joS jedna od rijetkih oaza tuđinske vlasti i bespravlja protiv čega se nesvrstan i od samo- ga osnivanja neumorno bore.

Radovan Vla/kovlć

zemlje, dolazi do izražaja od- luć nost njihovog opredeljenja za daljim jačanjem jedinstva pokreta i njegovog aktivnog delovanja na izvornim principima nesvrstanosti.

DJELOT VO RN IJI NA OSM I SAM IT

Okupljanje šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja na ovom svečanom zasedanju, pruža priliku za dogovore o mogućnostima i putevima kako bi se oživotvorile odluke i štavovi, za koje se naS pokret zalaže u interesu cele medu- narodne zajednice, a pre svega one koje se tidu vitalnih pitanja mira i razvoja, razoružanja. ekonomskog napretka. kriznih žarišta.

Ovaj skup i brojni susreti koji će seobavitizavremenaSeg boravkau sedištu Ujedinjenih nacija, moramo u najvećoj meri iskoristiti za razmenu miSljenja i konsultacije kako bismo na osmom samitu. ali i pre njega, bili Sto delotvorniji.

OdlukadaZimbabve, kao afritka zemlja iz prvelin ijefronta, budedo- mać in osmog samita nesvrstanih zemalja, izraz je priznanja ovoj mladoj nesvrstanoj zemlji. ali i borbi Afrike protiv ko lonijalizma. rasiz- ma i aparthejda, za jačanje nezavisnosti i svestrani razvoj kontinenta.

Uvereni smo da će i samit u Hara- reu, Cijem uspehu moramo svi do- prineti, biti značajna etapa u razvoju pokreta i politike nesvrstanosti, r.cv: pcđrtrcH r.;’4 ; v ; j z'... n.ac iji na svetskoj sceni. Očekujemo da iz Hararea poteku noveinicijativeus- merene na otvaranje puteva sta- bilnog razvoja svih zemalja i sveta u celini. Jedino će tako nesvrstanost potvrdivati svoju -trajnu vrednost i vizionarstvo svojih osnivaća".

GOVOR RAD2IVA GANDI- JA NA SKUPU NESVRSTA- NIH

Breme dugova prijetiUJEDINJENE NACIJE, 23.

oktobra (Tanjug) — Veliki osnivać i pokreta nesvrstanih nisu sa nama, ali njihovo nadahnuće ostaje — izjavio je indijski premijer i predsje- davajući pokreta nesvrstanih zemalja Radživ Gandi. On je to rekao na jućerašnjem skupu Sefova drža- va ili vlada idrugih visokih zvanićni- ka nesvrstanih zemalja koji ućes- tvuju u proslavi 40-godiSnjiceUje- dinjenih nacija u Njujorku.

Za nas, nesvrstane zemlje, naglasio je Radživ Gandi, Ujedinjene nacije predstavljaju nadu u bolji svijet i sistem medunarodnih odnosa koji niSta ne duguje sterama uticaja ili ravnoteži snaga

Radživ Gandi je konstatovao da su moćne zemlje brzo zanemarile ideale Povelje svjetske organizacije. ali i da to nisu ućinili ,.nesvrstani, za koje su uzajamna saradnja u korist mira. medu- narodno prijateljstvo i razvoj u osnovi njihovih političkih htijenja".

Državnici kao Sto su Nehru, Tito. Naser, Sukarno i Ukrumah obliko- vali su, prema njemu, ideje i nade novih nezavisnih zemalja. Tako je stvorena koncepcija nesvrstanosti koja se pokazala i kreativnom i trajnom

Od tih ranih dana nesvrstanost je— kaže Radživ Gandi — izrasla u pokret koji je Indira Gandi opisala kao „najveći mirovni fenomen u istoriji".

UJEDINJENE NACIJE, 23. oktobra (Tanjug) — Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Peres de Kueljar prim io je juče predsjednika PredsjedniStva SFRJ Radova- na Vlajkovića. Zajedno sa Vlajko- vićem na prijemu kod generalnog sekretara svjetske organizacije bili su i savezni sekretar za inostrane poslove Raif Dizdarević i drugi ćlanovi jugoslovenske delegacije koji učestvuju u proslavi > 40- godiSnjiceUN

Pozdravljajuć i visokog gosta, Peres de Kueljar je odao priznanje Jugoslaviji za podršku i aktivan doprinos u radu svjetskeorganizacije.

Generalni sekretar UN i predsjednik PredsjedniStva Jugo- slavije razmijenili su miSljenje o vise medunarodnih tema. posebnoo jugu Afrike i Bliskom istoku Oni su, takode. razgovarali o temama koje su na dnevnom redu ovogo- diSnjeg zasjedanja Generalne skupStine.

ŠIROKA RAZM JENA M I ŠLJENJA

Predsjednik PredsjedniStva SFRJ Radovan Vlajković prim io je juće potpredsjednika Državnog savjeta Njemačke Demokratske Republike Geralda Getinga

Geting je Vlajkoviću prenio pozdrave predsjednika Državnog savjeta Njemačke DR Honekera. koji je nedavno posjetio Jugoslavi- ju. Povoi,r.oocjenjujuć i pomenutu posjetu sagovornici su izrazili želju za jaćanie saradnje dviju zemalja

U razgovoru je aktivnost nesvrstanih zemalja ocijenjena kao značajna Po l predsjednik Držav- nog savjeta Njemačke dr Geting uručio je predsjedniku Predsjedni- Stva SFRJ posebnu medalju koja je u Njemaćkoj DR iskovana povodom 40-godiSnjice Ujedinje- nih nacija.

Predsjednik Vlajković prim io je juče i meksićkog ministra inostranih poslova Bernarda Sepulvedu, koji mu je predao poruku mek- sičkog predsjednika DelaMadrida Set meksičke diplomatije je zahvalio narodu i vladi Jugoslavije za obimnu i svestranu pomoćžrtvama zemljotresa u Meksiku Vlajković i Sepulveda su razmotrili medunarodnu situaciju. usredsredujući se posebno na položaj zemalja u razvoju. Bilo je riječi i o dužničkim nevoljama koje, prema ocjeni

sagovornika, valja rjeSavati uza- jamnim razumijevanjem i dužnika i poverilaca.

Sepulveda je čestitao Jugoslaviji na izboru za predsjedavajućeg „Grupe 77", koja u ekonomskoj oblasti koordinira aktivnosti zema- Ija u razvoju Obostrano je pri- mijećeno da je djelovanje te grupe u ovom trenutku od posebne važnosti, jer su ekonomske teme ove jeseni dominirajuće i u dnevnom redu Generalne skupSti- ne.

O M E Đ U NARO DNOJ SITU A C IJI

Predsjednik PredsjedniStva SFRJ susreo se i sa predsjednikom Angole Hoze Eduardom DuS SantoSom. Bio je to drugi susret Sefova dvije nesvrstane prijateljske zemlje. Vlajković i DuS SantoS su ovoga leta već imali razgovore u glavnom gradu Angole Luandi.

Sagovornici su ovom prilikom izrazili zadovotjstvo ishodom minis- tarskog sastanka nesvrstanih u Luandi, ocjenjujući da će on dobro poslužiti za pripremu sastanka na vrhu u Zimbabveu

Vlajković i DuS SantoS su takode razmijenili miSljenja o medu- narodnoj situaciji. Predsjednik PredsjedniStva SFRJ i angolski predsjednik, takode su visoko ocijenili odnose dviju zemalja, iz- ražava|ući želju za njihovim pr- oSirenjem i jaćanjem. U tom smislu posebno je zapaženo nastojanjeda se prijateljske i političke veze od- raze i u ekonomskim odnosima.

Predsjednik Vlajković imao je i danas veoma obiman program susreta sa stranim državnicima koji, kao i on, ućestvuju u proslavi jubileja Ujedinjenih nacija.

Radovan Vlajković se susreo sa austrijskim kancelarom Fredom Sinovcem, premijerom Surinama Desi Butesom. predsjednikom Zelenortskih Ostrva Aristidisom Mariom Pereirom, japanskim predsjednikom vlade Jasuhiro Na- kasoneom. predsjednikom Sene- gala i vrSiocem dužnosti predsje- davajućeg Organizacije afrićkog jedinstva Abdul Diufom i predsjednikom Nikaragve Danielom Ortegom

Predsjednik PredsjedniStva SFRJ takode je bio gost na prijemu koji je u £ast Sefova država ili vlada priredio indijski premijer Radživ Gandi.

REGAN ĆE IZNIJETI „NOVE PRIJEDLOGE"

„Američka vizijamira“

0U razgovoru s Gorbaćovom, pored problema razo- ružanla, Regan će Inslstlratl I na razgovoru o nekim otvorenlm bllateralnlm pitanjima, zatlm o IJudsklm pravl- ma, kao Io „sovjetskom ekspanzlonlzmu utrećemsvljetu"

VA SlNGTON, 23. oktobra (Tanjug) — Dan prije nego Sto te predsjednik Regan krenuti na zasjedanje Generalne skupStine UN, Bijelakuća je danas najavila da te Sef američke administracije u govoru u četvrtak iznijeti pred svjetskom organizacijom „amerićku viziju mira" i prezentirati neke od svojih pozicija uoći predstojećeg susreat sa sovjetskim liderom Mihailom Gorbačovom.

Regan će u Njujorku izać i i sa nekim „specifićnim prijedlozima" koji moraju „izazvati odgovore" druge strane, isto kao Sto ćeodržavati i ame- rićke prethodne stavove uoći samita, koji je ovdje , mjesec dana uoči njegovog održavanja, u centru pažnje i očekivanja američke javnosti. Re- gan je o tome juće razgovarao i sa vodstvom svoje Republikanske stranke, ć iji su pojedini prvaci poslije tog razgovora podvuk l i da Regan u Zenevu ide sa ciljem da se postignu „koonstruktivniji odnosi" izmedu dvije velesile i da se ostvari dogovor ,,o smanjenju atomskih arsenala".

Ali, kako se danas navodi u VaSingtonu, predsjednik Regan će u razgovoru sa Gorbaćovom, pored problema razoružanja, insistirati i na razgovoru o nekim otvorenim bilatera lnim pitanjima, zatim o ljudskim pravima. kao i ,,o sovjetskom ekspanzionizmu u trećem svijetu".

Predstavnik za Stampu Bijele kuće je takode naglasio danas da jeR e- gan rekao vodstvu svoje stranke da je Gorbačov do sada u svojim nastu* pima „ispoljio veoma ugladen stil" javnog djelovanja, ali da amerriCkast- rana „joS nije uoć ila suStinske promjene u sovjetskim pozicijama".

Koliko su ove ..najave" Reganovih pozicija i očekivanja sastavni d io onog pripremnog propagandnog „rata", koji dvije velesile vodeod kako je „samit" najavljen. a ko l iko odražavaju stvarne intencije i procjene. ostaje tek da se vidi. U svakom slućaju. ova Reganova „upozorenja" su bar jednim značajnim dijelom namijenjena ovdaSnjoj javnosti i onim snagama američkog druStva koje se plaSe prevelikog sporazumijevanja sa Moskvom. pa ćak i samog procesa razoružanja. a tek onda „drugoj strani".

M A ^ E S T A C O N , p 0 ( | U ( | a r n 0 S |

NESVRSTANIH I I W W k

temeljnih principa9G ovornlcl su povećano Interesovanje za politiku

nesvrstanih protumaćlll I kao veću obavezu za o iL votvorenje zadataka postavljenih u Luandi I na drugim skupovima nesvrstanih

6. STRANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985.

OKRUGLI STO O BEZBJEDNOSTI I SARA DNJI U MEDITERANU

Sredozemlje - Sredozemlju

* 9

Ф Svjetskl mlrsmatramo nedjeljivim Izbog toga smo osjetljlvi na razna inostrana miješanja u Li- banu I Kipru, na najnovije terorističko bom- bardovanje suverene nesvrstrane zemlje Tuni- sa I na druge državno-terorističke akte ko ji se događaju u posljednje vrijeme, rekao je Dušan Dragosavac,

RIM. 23. oktobra (Tanjug) - Na- predne snage Mediterana treba da uč ine sve kako bi se onemogućilo da ovaj region s bogatom trad i- c ijom, civilizacijom, kulturnim i; privrednim dostignućim ai svestra- nim komunikacijama postane bojište, što postaje realna prijetnja u vrijeme dok su obale Sred- ozemnog mora zakrčene svim vrs- tama razornog oružja i vojne teh- nike. Taj apel je sadržan u govoru koji je u Rimu održao član Predsjedništva CK SKJ dr Dušan Dragosavac, za okruglim sto lom ć ija je tema ..Bezbjednost i saradnja u Mediteranu" Ovaj dvodnevni skup. organizovali su italijanski Institut za medunarodnu politiku i zagrebaćki Institut za zem lje u razvoj u.

„Svjetski mir smatramo nedjeljivim. Zbog toga smo osjet ljivi na razna inostrana miješanja u Libanu i Kipru, na najnovije terorist ičko bombarodvanje suverene medite- ranske i nesvrstanezemljeTunisa i na druge državno-terorističke akte koji su se događali u posljednje

vrijeme" - kazao je Dušan Dragosa- vac, ocjenjujuć i da se prilike u pod- ručju Mediterana pogoršavaju. R iječjeo opasnostimaposituaciju u svijetu, upozorio je on, naglaša- vajuć i, medutim, da utomeregionu „postoje i jake napredne snage koje djeluju pozitivno radi savladavanja krize".

Zadatak je tih snaga, nastavio je Dragosavac, da raže puteve za rea- firmaciju numanih vrijednosti. da podrže sve onoštodoprinosi integritetu i stabilnosti svihzemaljau re- gionu. „Тrka u naoružavanju,čiji su nosioci razne reakcionarne vlade sa m ultinacionaln im kompanija- ma, ugrožavaopstanakcivilizacije. iscrplju je stvaralaćku sposobnost. predstavlja najgori vid pljačke materijalnih bogatstava Ijudi i naroda. a posebnozemalja u razvoju". Zato. prema riječima Dušana Dragosvca. progresivne partije i pokreti moraju d je lo tvorn ijedau t- iču na prilike u Mediteranu , na detan t. na prevazilaženjetrkeu na- oružanju. na sprečavanje agresije.

dražvnog i svakog d rugog terorizma.

Clan Predsjedništva CK SKJ je istakao da Savez kom unista Jugo- slavije u svojoj političkoj aktivnosti polazi od marksizma kao nauke, od marksističkog metoda kao analize u sagledavanju rasporeda društve- nih i klasnih snaga i borbe za progres, za prevazilaženje eksploatacije, za slobodu i demokrat iju. Zato je, smatra. Dragosavac, veoma važno da se temom sigurnosti i saradnje u Mediteranu bave i na- učni instituti.

Dušan Dragosavac je, zatim ukazaonaogrom nem ogućnostiza ravnopravnu i svestranu saradnju na području Mediterana. dodajući da te mogućnosti mogu biti isko- rišćene samo ako Mediteran pripada ravnopravnim i nezavisnim me- diteranskim zem ljama i narodima, i prestane da bude prostor blokovskog nadmetanja i konfron- tacije supersila. „Pozdravljamo najavljene razgovore izmedu vele- sila, ali, istovremeno, ističemo da je. dabi dijalog medu n jim ab ioplo- dan i univerzalno koristan, neophodno da one vode st rik tno računa o ciljevima U jedinjenih nacija i o uspostavljanju sistema stvarne kolektivne bezbjednosti. Jer trajno popuštanje medu- narodne zategnutosti i stvarni detant mogu se postić i jedino kao univerzalni proces."

GORBAČOV U SOFIJI

Prijateljstvo bez potresaMOSKVA. 23. oktobra - Bugar-

ska je prva č lanica izv. socijalis- tičke zaiednice koju posjećuje lider sovjetske partije Mihaii Gor- baćov Ostavljajući po strani č iniemcu da je Sofija juće i danas domaćin samita Varšavskog ugovora. opredjeljenie Gorbaćova da od sut ra poćne i svoju zvanićni, posjetu Bugarskoj. pokazuje da u moskovskim spo ljnopo litičkim prio ritet ima ova zem lja ostaje prvs medu ostalim. jednakim ćlanov i- ma ekonomskog i vojnog saveza istoćne Evrope.

Ovo je. istovremeno. prva sovjet- ska posjeta na vrhu Bugarskoj poslije 1979. godine. kada su gosti So- fije bili Leonid Brežnjev i Konstan- tin Černjenko Poslijetoga. najprije su Brežnjev, a zatim Andropov i Cernjenko , pakovali kotereza put u Sofiju. ali ih je loše zdravstveno stanje sprijećilo da to ostvare.

Medutim. zahval)ujući redovnim sovjetsko-bugarskim po lit ičkim kon taktima i ćestim krimskim i moskovskim susretima Todora Zivkova. dvije zemlje nemaju va-

APEL JUG O SLO VENSKE LIGE Z A MIR

ZAUSTAVITI LUDUT RKU 66

BEOGm^D, 23. oktobra (Ta- njug) - Povodom Nedje lje Ujedinje- nih nacija za razoružanje (24-31 oktobra) i Dana Ujedirijeriih nacija. J ugoslovenska l iga za m ir, neza- visnost i ravnopravnost naroda. iz- ražavajuć i raspoloženje naših radnih Ijudi, energično protestuje zbog bjesomučne, nametnute t rke u naoružavanju i obraća se svim akterima svjetske kampanje za razoružanje da ispolje svoj maksi- malni uticaj u pravcu, obustavljanja trke u naoružavanju i vojnih bu- džeta u ime pobjede mira i ravno- pravne saradnje u svijetu.

Ovogodišnja„Nedje ljarazoruža- nja“ pada u vrijeme obilježavanja velikih jubileja - 40-god išnjice pobjede nad fašizmom i stvaranja

JUGOSLOVENSKO-PO- LJSK I PRIVREDNI RAZ- GOVORI

Čvršći oblici

saradnjeVARŽAVA, 23. oktobra - (Ta-

njug) - U Varšavi su danas počeli jugos lovensko-poljski razgovori o jačanju kooperacije i o proširenju ukupne privredne saradnje. Dele- gacije Privredne komore Jugosla- vije s predsjednikom N ikolom Fi- lipov ićem na čelu i poljske komore koju predvodi Rišard Karski. ukazaće na mogućnosti proširenja ćvršćih oblika privredne saradnje u narednim godinama.

Razgovori u Varšavi nastavak su nedavnog susreta privrednikadvije zemlje u Beogradu. kada je potpi-

„сап i sporazum o robnoj razmjeni ža razdoblje 1986-1990, u ukupnoj vrijednosti od oko pet milijardi dolara. Prema tome, vrijednost trgovinske razmjene trebalo bi da bude 60 odsto veća nego u razdoblju 1980-1985. godina. Ove godine planirana je robna razmjena u vrijednosti od preko 800 miliona dolara.

Ujedinjenih nacija, Povelje Uje- dinjemh nacija i 10-godišnjice hel- sinškog akta. Jugos lovenski borci za mir izražavaju nezadovoljstvo i zabrinutost zbog nedos ljednosti u prim jeni tih i mnogih drugih us- vojenih dokumenata o smanjivanju i zaustavljanju trkeu naoružavanju. Oni apeluju da se proizvodnja. up- o t reba i usavršavanje svakog oru- žja za masovno uništavanje, u prvom redu nuklearnog oružja, proglasizazločin protivčovječans- tva, jer je u suprotnosti za elemen- tarnom humanom et ikom.

Jugoslovenska liga za mir i jugos lovenska javnost nalaze se u redovima onih druStvenih snaga i pokreta u svijetu koji se sa nezavisnih i slobodnih pozieija bore za razoružanje i stvarni m ir, za saradnju medu narodima, za S lo b o d an ekonomski, po litić ki i drugi razvoj. za slobodu i dostojanstvo ćovjeka i naroda

kuuma u koordinaciji svoje politike.

U Moskvi se često istiće da je Bu- garska „najisturenija članica" Va- ršavskog ugovora na Balkanu i da je zato „njena uloga nepromjerilji- va". Saradnja i prijateljstvo Moskve i Sofije su tradicionalno bez po t re- sa. Put za njihovo tijesno povezi- vanje uvijek je bio račišćen. jer bu- garski lideri tvrde da je ..svoje spe- cifičnos t i Bugarskanajbolje izrazi- la dosljedno prim jenju juć i iskustva Sovjetskog Saveza u izgradnji socijalizma".

Gledano iz Moskve, reklo bi seda je jedini izuzetak u tome bilo nacio- nalno pitanje. T akav bi sezakljućak mogao izvesti i iz najnovije sofijske akcije ..prekrštavanja" Turaka u Bugarskoj. Moskvovska štampa, koja po pravilu piše opširno i detaljno o pravcima unutrašnjeg razvoja svog saveznika, prešla je ćutke preko tog dosjea, a sofijske parole o „Bugarskoj kao jednona- cionalnoj državi", ostale su nepoz- nate sovjetskoj javnosti.

Sovjetski Savez nije odgovorio na jedan otvoreni zaht jev šefa bu- garske diplomatije Mladenova, da podrži bugarsko „rješenje", nacio- nalnog pitanja. Mladenov je prolje tos, za ručkom u Kremlju, au- dirajući na oštro reagovanje svjetske javnosti povodom nasilnih promjena imena bugarskhTuraka, izjavio da se „пе plaši klevetničke kampanje protiv svoje zemlje, jer je Bugarska članica velike socijalis- tičkezajednice".

Takode, moskovska štampa je pred svojom javnošću pokušalada spere samo d iooptužbi protiv svog saveznika koje su proizašle iz po- kušaja atentata na Papu, a ponovo je preskočila dosje bugarskih Turaka. SlavkoSTAN lC

ZBIVANJA U LIBANU

svijet

Izmeđuoptimizma i oprezamOptimističke prognoze zasnivaju se na tome da se dogovaranja zaraćenih libanskih vjerskih m ilicija u Da- masku podslrijsklmposredovanjem nalaze „napra vom putu“ I da b i mogla donijeti najprije prim irje, a zatim i trajan mir, a li Ima i suprotnih mišijenja

BEJRUT, 23. oktobra (Tanjug)- Dogovaranja zaraćenih libanskih vjerskih m ilicija u Damasku pod sirijskim posredovanjem nalaze se na „pravom putu" i mogla bi donijeti najprije prim irje a za- t im itra jn iji m iru decenijidugom gradanskom ratu i otvoriti šire horizonte za njegovo okonča- vanje i po litičko pregovaranje o budućnosti zemlje. Ovakveop- tim ističke prognoze danas iz- ražavaju mnogi libanski listovi, a komentatori skloni da gledaju svjetliju stranu cijelog libanskog kompleksa svoje nade zasnivaju na izvještajima iz Damaska gdje predstavnici tri najveće libanske vjerske m ilicije - hrišćanskih „Libanskih snaga" (LF), šiitske organizacije „Amal" i Druza privode kraju formulisanje mirovnog sporazuma i principa za otvaranje po litićkog dijalga.

To je dalo povoda obično dobro obaviještenom, vladi bliskom listu, ,Ana nahar" da na- govijesti da bi se već do sredine idućeg mjeseca mogla organizovati libanska „nacionalna konvencija" novi (treć i po redu u protekle dvije godine) dogovor o nacionalnom pomirenju - u Da- masku ili nekoj neutralnoj zemlji, uz učešće najistaknutijih ličnosti etničkih i vjerskih zajednica.

Kasno prošle noći iz Damaska se vratio komandant LF, Eli Hobejka, koji je razgovarao sa prvim potpredsjednikom Sirije Abdel Halimom Hadamom o situaciji u Libnu. On je, navodno, prihvatio „mehanizam" za oko- nčavanje libanskog gradanskog rata i ocijenio da su razgovori bili „iskreni i ohrabrujuć i" i da „više nema većih problema koji stoje na putu mirovnom sporazumu", iakose onekim deta ljim a jošm o- ra razgovarati. „Situacija jeveo- ma pozitivna i nalazimo se na pravom putu" - rekao je Hobejka libanskoj televiziji.

Medutim, u mnogim krugovima u Libanu. hrišćanskim i musli- manskim, vlada skepsa da će se sve odvijati prema nadama is- punjenom scenariju, a sa raznih strana dolaze i otvoreni otpori sporazumijevanju.

KARAME PR IM IO LAZAREVIĆA

BEJRUT, 23. oktobra - Li- banski premijer Rašid Ka- rame, koji drži i resor inostranih poslova, prim io je danas u Bejrutu novonaimenovanog jugoslovenskog ambasadora u Republici Liban Stanimira Lazarevića.

U dužem prijateljskom razgovoru premijer Karame je zahvalio Jugoslaviji na podr- šci koju pruža jedinstvu, nezavisnosti i te rito r ijalnom integritetu Libana i ocijenio je da se jugoslovensko-libanski odnosi uspješno razvijaju.

Sagovornici su. takođe, za- ključili da postoje moguć nosti da se veze dvije prijateljske, nesvrstane zemlje unaprijede i prošire, posebno na ekonomskom planu.

U obaviještenim krugovima u Bejru tu saznaje se da predsjednik Amin Džemajel, njegova „Partija falange" pa i mnogi vete- rani libanske političke scene iz redova hrišćana kao i neke ista- knute muslimanske ličnosti (a posebno islamski fundamenta- listi ) imaju svoje viđenje bu- dućnosti Libana i hoda reformama.

ka

NAŠI PROIZVOĐAČI NASAJMU U POZNANJU

Pedeset izlagača9 Sklopljeni prvi ugovori o izvozu i kooperaciji

VARSAVA, 23. oktobra (Ta- njug) - Na Medunarodnom poljoprivredno - industrijskom sajmu u Poznanju, medu 300izla- gača iz 18 zemalja proizvode su predstavile i naše fabrike oprema imašina zapoljoprivredu.Uokvi- ru izvoznika „Poljoopskrbe" i .Astre" iz Zagreba i „Jugometa- la“ iz Beograda, proizvode je izl- ožilo više od 50 jugoslovenskih preduzeća, pa je naša zemlja medu tri najveća izlagača na ovom sajmu.

Na 1.500 kvadratnih metara zatvorenog prostora, jugoslovenski proizvođači su izložili

ALZIR NOVI MOMENTI U ODNOSIMA NEKIH ZE- MALJA SJEVEROZAPADNE AFRIKE

traktore, motokultivatore, kosi- lice, prksalice, sušare za voće i povrće i ostale poljoprivredne mašine, kao i sredstva za zaštitu bilja i aditive.

Naši pro izvođačisklopilisu već i prve ugovore. Tako je „Poljoopskrba", u ime proizv- ođača m ini-traktora, sklopila ugovor o kooperaciji sa poljskim proizvođačima. Prema ugovoru, čija je važnost deset godina, vrijednost kooperacije će na početku iznositi dva miliona dolara, zatim će se povećavati iz godine u godinu i predvida se da će dostići nivood 15 m iliona dolara godišnje.

OD D O P IS N IKA TA N JU G A

UNIJA LIBIJE, MAR0KA I - ČADA?0Sve se više govori o susretu na vrhu Libije i čada, uz učešće marokanskog kralja Hasana

AL2IR. 23. oktobra - Dok na ćadskom ratištu većdugovremeria vlada mir, a režim u Ndžameni postepeno ućvršćuje svoj položaj u odnosu na oslabljenu i razjedinje- nu opoziciju, posljednjih dana sve upornije kruže glasovi o mogućem direktnom susretu Hisena Habrea i pukovnika Gadafija Tvrdi se da marokanska diplomatija već uve- liko posreduje izmedu Tripolija i Ndžamene. Do libijsko-čadskog samita bi, navodno, trebalo da dode na neutralnom terenu, u Ra- batu, a na njemu bi učestvovao i marokanski kralj Hasan Drugi

Da li je riječ o spektakularnom obrtu u lib ijskoj politici prema Cadu, godinu dana nakon sporazuma Pariza i Tripolija o vojnom dezangažovanju u toj zemlji cent-

ralne Afrike, i li se prosto radi o promjeni saveznika?

Hisen Habrejeoduvijek priželjki- vao susret sa pukovnikom Gada- fijem, a ovih dana potvrdio da su u toku kontakti radi eventua lnog ćadsko-libijskog susreta Svcju spremnost za obnovu pregovora N d ža m en ao b jaš n ja va tim e d a je L i- bija jedan od bitn ih fak tora odčijeg će daljeg ponašanja zav isit i brZina i naćin rješavanja čadskog problema.

Libija ne samo da je pomagala, naoružavala i, kako se tvrdi, kontr- olisala Gukuni Uedeja, već i zauzi- ma trenutno pola miliona kvadratnih kilometara čadske teritorije. Stvarno povlačenje libijskih snaga sa ćadskog sjevera za Habrea je preduslov da se uspješno privede

kraju već započeti dijalog o nacionalnom pomirenju medu Cađani- ma.

Zvanični Tripoli sa svoje strane. pokazuje, bar javno, krajnju uzd- ržanost u pogledu mogućnosti obnove pregovora sa Cadom i od- bacuje ideju o sastanku na vrhu.

T akav zaključak se nameće iz jedne skorašnje izjave Abdes^Jama T riki- ja, koji je precizirao da Libija i Cad nisu u sukobu, već su sami Cadam su^rotstavljeni jedni drugima. Pre- ma njemu, Afrika bi trebalo da nastavi napore kako bi došlo do na- cionalnog pomirenja. Marokanski kralj Hasan i predsjednik Gabona Omar Bongo, već rade na tome, a i Libija i Francuska su, prema Tri- kijevim riječ ima, u medusobnom kontaktu u želji da doprinesu na- laženju rješenja ko jaće biti prihvat- Ijiva za sve Cadane.

Poznavaoci prilika u ovom dijelu

Afrike ipak uočavajublaguevoluci- ju libijskog stava u odnosu na čad- ski sukob.Za Tripoli jeu Cadu dugo postojala sam ojedna„legitim noiz- barana vlada". i to vlada njegovog štićenika Gukuni Uedeja. Pom i- njanje dvije vlade u tojzem lji mnogi su sada skloni da tu mače kao znak da Libija i javno počin jeda uvažava izmijenjenu čadsku realnost, ali i kao gest kojim se ipak ostavljaju odškrinuta vrata za eventualne pregovore sa Ndžamenom.

Mnogo je nagadanja oko toga koja bi mogla da bude cijena ćadsko-libijskog pomirenja. Even- tualni ulazak Cada u uniju Libije i Maroka. o ćemu se sve više govori, mogao bi - kako se procjenjuje- da bude dovoljno jak kontraustupak da se Libijci elegantno odreknu su- parnika čadske koalicije, povuku sa čadskog sjevera i praktićno priz- naju sadašnju vladu u Ndžameni.

Srboljub MANOJLOVlC

G LAS, četvrtak, 24. oktobar 1985. STRANA 7.

EC zemljaS ta j e n o v o u DOPUNJENOM n a c r t u d r u S tv e n o g p la n a j u g o s la v i j e

OPREDJELJENJE ZA BR2l RAZVOJi Uz svođenje Inflaclje na

deset procenata u 1990. go- dlnl, Iznos duga prema Inost- ranstvu člnlo bl najvlše 25 odsto ukupnog devlznog prlllva

BEOGRAD. 23. oktobra (Tanjug) - Godi- Snja stopa rasta druStvenog proizvoda od oko Cetiri odsto osnovna je karakteristika i dopunjeneverzijeNacrta druStvenog plana razvoja Jugoslavije u periodu do 1990. godine. Opredjeljenje za znatno brži razvoj nego u proteklih pet godina nije oCevidno dovedeno u pitanje ni u delegatskoj raspra-

vi, niti u naknadnim analizama u tijelima SIV-a, al i je za njegovo ostvarivanje izabran unekoliko drugačiji put.

Tako je, u odnosu na prvobitnu verziju znatno već i značaj dat poljoprivredi. Pr- oizvodnja u toj grani trebalo bi u narednom petogodištu da raste po stopiod 5,4 umjesto 3,2 odsto, i to u druStvenom sektoru za 6.5 procenata. a u individualnom za oko pet. Ovakva prom jena razumljiva jesozbirom na objektivno velike, a neiskoriStene mo- gućnosti poljoprivrede i nanižu osnovicu na kojusetakav porast računa. budući dajepr- oizvodnjaosnovnih poljoprivrednih kultura u 1985. godini podbacila

, Industrijskaproizvodnja trebalobidaseu svakoj od narednih pet godina uvećava za 4,6 odsto. odnosno za 0.1 procentni poen brže nego u prvoj verziji. Realni lifini dohoc i

rasli bi za 1.9 umjesto za jedan. izvoz robe i usluga za oko Sest, a uvoz za oko pet, Sto je poveć anje. odnosno smanjenje, od 0,3 procentna poena u odnosu na prve procjeneo mogućnostima i potrebama u naSim spoljno-ekonomskim odnosima.

Ostali glavni parametri su. manje-viSe. pribiižni onima iz prvobitnog teksta Nacrta, s t im Sto je jasno da će za ostvarivanje planiranih ciljeva biti neophodno razraditi Citavu finansijsku konstrukciju i utvrditi precizne bilanse potreba i mogućnosti svakog sektora privrede i druStva Rezultat tako us- kladenog razvoja trebalo bi dase izrazi i u di- namiCkom padu inflacije. za koju se predvida da bi na kraju ove decenije mogla da se pribl iži stopi od oko 10 odsto. Tada bi trebalo da bude ostvaren i drugi važan cilj ekonomske stabilizacije - svodenje aps-

olutnog iznosa duga prema tnostranstvu u granice koje se smatraju normalnima to znad da bi on Cinlo najviSe 25 odsto ukupnog deviznog priliva zemlje.

Uz promjenu nekih od osnovnih parame- tara, primjetno je i drugaCije akcentiranje pojedinih planskih ciljeva. JaCeje naglaSe- ia neophodnost rasta produktivosti i efi- Kasnosti privredivanja, kao i nužnost prilag- odavanja privrednestrukture naSe privrede zahtjevima stranog tržlSta. Isto tako istaknu- tajeobaveza daseuprvimgodinamaostva- rivanja srednjoroćnog planaobezbijedeus- lovi za povećanje uCeSća organizacija ud- ruženog rada u raspodjeli dohotka, a takode i svi drugi zadaci usmjereni na jačan je mate- rijalnog poloiaja privrede i na njenu osposobljenost da se ravnopravno ukljuCuje u medunarodnu podjelu rada.

ISPUNJAVANJE PLANA JUG O SLO VEN SK IH 2ELJEZARA

Rekord ostaje u prognozi* Da bl aaove godine protzvefo 5,6mlllona tona čell-

ćnlh proizvoda, neophodno la bilo da potroiail ovog metala uz pravo prtortteta kod banaka iet/ezarama o bez blfede 260 mlllona dolara, all dogovor nije ostvarenBEOGRAD. 23. oktobra (Ta-

njug) — Jugoslovenskeieijezare su do kraja septembra ostvarile za 5.5 odsto veću proizvodnju nego u isto vrijeme lani. T riiStu je isporučeno 3.7 miliona tona gotovih proizvoda . od Celika. Ipak, mjesta zadovoljstvu nema jer got ovo je sigumo da se naj- avljeni ovogodiSnji rekord od 5.6 miliona tona CeliCnih proizvoda neće u potpunosti ostvariti, tvrdi sekretar OpSteg udruženja erne metalurgije Jugoslavije Nikola GrCevski.

Nedostatak deviza za uvoz sirovina i repromaterijala, kao i nepoStovanje dogovora o zajed- niCkom izvozu sa preradivaCima telika, samo su neki, ako ne i pre- sudni Cinioci Sto su 2eljezare primorane da do kraja godine

„kreSu" plan proizvodnje. Jer, da bi se dobila bitka za ovogodišnju rekordnu proizvodnju CeliCne robe, neophodno je bilo da po tr- oSafii ovog metala uz pravo prio- rtteta kod banaka 2eljezarama obezijede oko260 miliona dolara. Medutim, dogovor nije ispunjen. To je i osnovni razlog da 2elj- ezare u drugom polugodiitu sve veće koliCine Celika usmjeravaju na inostrano triiSte

Prema prvim procjenama, žeij- ezare su do kraja septembra iz- vezleoko.1.1 miliontonaproizvo- da od Celika Istina, u taj Izvoz su uraCunati i svi doradni i kempe- nzacioni poslovi sa inostranim partnerima. To praktiCno znaCi da su ieljezare skoro ispuniie plan tzvoza za ovu godinu. Pre- dvtdeno je. naime, daovogodiSnji

izvoz ne prede 1.2 miliona tona čeiićne robe. Istovremeno, radne organizacije industrije prerade metala nabavljale su CeliCne proizvode na inoetranom tržiitu u većim koiiCinama nego Sto su planirale. iako je paznato da želj- ezare izvoze Celik i po 30 odsto niiim cijenama od „domaćih". a .jnetalci" ga uvoze za isti proce- nat skuplje.

OOgledno da se rekordna proizvodnja Celika ne mo2e plani- rati bez obavezujućih samou- pravnih sporazuma proizvoda Ca i potroSača ovog metala. Pretpoa- tavke i jednih i drugih o mo - gućnost ima .utkanlm" u planove proizvodnje i po treba ne mogu o bezbijediti oCekrvanl proizvodni rttam i neophodnu sumu deviz-

nih sredstava. Poslije devet mjeseci žeijezarama je jasno da ovogodiSnja produkcija CeliCnih proizvoda nemože bitiveća od pet miliona tona To jesveganek- oliko procenata veća proizvodnja nego Sto je oetvarena u proSloj godini.

ANKETA O PO TR O SN JI STA N O VN lST VA

Guber kraći od potreba0 U 76 odsto domaćlnstava osnovni I dodatnl prlhodl

samo djellmlčno pokrtvaju tekuće potreba, 19 odsto na uspljeva nlkako da sastavt krai a kra/em, a samo pet procenata lugoalovenaklh domaćlnstava ocjenjuje da Imja ukupan prlhod dovolfanBEOGRAD, 23. oktobra (Tanjug)

— Svega pet odsto jugoslovenskih domadnstava ocjenjuje da su im ukupni prihodi u potpunosti dovoljni za sve redovne potrebe, a 19 odsto neuspijeva da ih sastavi s krajem mjeseca Izmedu te dvije krajnosti je 78 odsto domaCinstava Oji osnovni i dodatni prihodi samo delimiCno pokrtvaju tekuće potrebe.

Takvostanjeizraženojeunajno- vijoj anketi opotroSnji stanovniStva Zavoda zatržišna istra&van ja (Z IT) u Zagrebu N jen cilj je biodobijanje argumen tovane os novice za pre- duzi man je mjera koje treba da omoguCe brie i efikasnije iza- laženje iz poatojeće situacije.

jStavovi I ocjene stanovniStva moraju se viSe nego doead uvaža- vati u vodenju socijalne i ekonomske poiltike". smatra

predsjednik jugoslovenske Konfe- rencije za socijalne djetatnosti dr Berislav Sefer. Predvidanja u ovoj i sliCnim dosadaSnjim anketama mogu djeiovati pesimistlCki. ali se po pravilu pokazuju znatno realni- jim od neostvarenih optimistiCkih prognoza iz plan ova i rezolucija".

Gotovo dvije trećine ispitanihdomaćinstava (oko 4.3 miliona

9ЛПgodini 2ivjet) loSlje negoocjenjuje, na |

BALKANSKA T U R IS T I- ČKA KO NFERENCIJA

Rekordnaposjeta

JugoslavijiZAGREB, 23. oktobra (Ta-

njug) — Jugoslavia će ove godine kako se procjenjuje. ostvariti rekordnu (>osjetu inostranih gostiju od Cak osam miliona. ZnaCajno povećanje gostiju biće i iz svih balkanskih zemalja.

To je istaknuto danas u Zagrebu drugog dana rada 18. konferencije zvaničnih organa za turizam balkanskih zemalja. U radu konferencije ufiestvuju predstavnici ministarstava za turizam GrCke, Turske. Bu- garske, Rumunijei Jugoslavije. Tokom dosadaSnjeg rada izneseno je viSe prijedloga za unapredenje saradnje balkart- skih zemalja u oblasti turizma, o čemu će se sutra naPlitvicama potpisati i protokol.

U tesnici skupa podržali su prijedlog da Rumunija krajem iduće godine bude domaćin 19. konferencije zvaničnih organa za turizam balkanskih zemalja.POVEĆANA POSJETA STRANACA BO SAN- SKO H ER C EG O VA Č KIM PLANINAM A

Olimpijadaotvorilavrata

SARAJEVO, 23. oktobra — Strani turisti nisu zaboravili do- maćina „bijele olimpijade". Ta sportska manifestacija otvorila je vrata planinskom turizmu u ovoj republic* i za osam mjeseci ove godine p>osjeta stranih tu- rista ovim mjestima veća je za 68 odsto nego u istom periodu prethodne godina Ukupno je u ovim mjestima boravilo preko 15 hiljada stranaca Sto je za Sest hiljada viSe nego u godini kada su održane olimpijske igre. U planinskim mjestima oni ostaju d u ia u prosjeku oko sedam dana dok je taj prosjek na nivou Republike daleko manji i iznosi samo dva dana

M A R IFETLU C I U Z A POSLJANJU

1mjer, da će u ovoj loSlje nego u

prethodnoj, a poboIjSanju je nada tek svako Cetrnaesto. Prlje Sest godina medutim. budućnost IjepSU od sadaSnjlce oteklvalo je gotovo svako treće domać lnstvo, dok je pogorSanje standarda pretposta- vljalo svako Sesto. Pokazalo se. takode da sve veti broj zaposlenlh nalazi dodatne izvore zarade, kako bidopuniotanke osnovne prihode iz redovnog rad nog odnosa

u Sp a n s k i b o r c i Z A V -! r S i l i PO SJETU z a g - IJedni prekovremeno, drugi bez posla !>»»

1 SUSRETI* Daza sedam mlesecl ove godine uBosnllHercegov- Ш za prekovremenl rad пЏе angažovano 158 hiljada gradana I da Imza to nije Isplaćeno 803 mlllona dlnara, aplskovl nazaposlenlh mogll au ae znatno skratttl

radnike već radije „muCe" svojeoeoMje da radi gotovo danonoćno. I и иNaspiskunezaposlenihuBiH.koja I ц М П А М Н Мje oslobodenje doćekala sa svega J I J I * K I I I I I Isto tin iak u r f a im a ДП7 lioirpra I ^

SARAJEVO. 23. oktobra (Ta- njug) — Organizacije udruienog rada i drugi kolektivi u Bosni i Hercegovim angaiovali su za sedam mjeseci viSe od 158 hiljada gradana za obavtjanje prekovremenog rada a njima je ns ime na- knade isplaćeno gotovo 803 miliona dinar a.

Broj ovako angažovanih radnika za 10 odsto je viSi a ispl aćen a suma honorara porasla je Cak za82 odsto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Istovremeno. na spiskovima zajednica stalno se poveCava broj nezaposlenih, od kojih su preko 80

odsto mladl I struCni radnici od kojih su neki u toj nadl dobrano za- SJI već I u Cetvrtu deceniju itvota.

Najnovlja analiza RepubiiCkog IzvrSnog vijeća o tome kako se (ne)sprovodi Zakon o radnim odnosima jasno ukazuje da je znatan dio poslova koje sada honora- rano rade veC zaposleni ljudi po svojoj prlrodi i obimu takav da bi, trebalo da ih obavtjaju stalno zapoaleni radnici. Ali. eto. nije tako.

U zdravstvenim organizacijama prekovremenl rad je tradk:ional no ogroman. all one ne zapoSljavaju nove Ijekare i druge zdravstvene

stotinjak, sada ima 307 Ijekera preko 580 profeeora itd.

Nije mala lepeza marifetluka oko izbjegavanja inaCe jasnih i oStrih kriterija Zakona o radnim odnosi- m a Ipak. u nekim kolektivima sve se Cini i uspijeva da se nekom osi- gura honorar, umjesto prijema stalnog radnika na određeno mjesto. U tom cilju jedan oblik prekovremenog rada zamjenjuje ae drugim-dok seneotkrije hono- rari sa da ne bi bili tako profano iskazani - prikazuju kao redovan li- Cnl dohodak. a izvrSni odbori op- Stinskih skupStine daju svoju saglasnost i onda kada to po zakonu nije neophodno za uvodenje prekovremenog rada..

HER0JUZAGREB, 23. oktobra (Ta-

njug) — Susretom sa kolek- tivom jedne od najuspješnijih radnih organizacija grada

BORCI TRA2E ODGOVORNOST DR A ZORANA LAKIĆA NIJE PRVI PUT

% Tltogradska boraćka organizacija smatra da recenzent Đuretlćeve knjlge „Saveznlcl I jugoslovenska ratna drama“ ne moie ostatl nl najednoj funkcljl koja mu daje mogućnost da s tlh pozicija napada I IskrMJuJe Morljskl dokazane člnjenlce o JugoslovenskoJ soclfalis- tlčkoj revolucljl

TITOGRAD. 23. oktobra (Ta- njug) — Doktor Zoran LakiC, recenzent knjige Veselina Đuretića „Saveznici i jugoslovenska ratna drama", ne može ostati Clan Komi- sije za njegovanje revolucionarnih tradicija. RepubliCkog odbora SUBNOR-a Crne Gore. Ovaj zahtjev se istiCe u saopStenju sa sjednice PredsjedniStva Op- Stinskog odbora SUBNOR-aTitog- rada. koje je spomenutu knjigu ocijenilo kao odu CetniStvu i sarad- nicima okupatora. PredsjedniStvo titogradske boraćke organizacije takode smatra da doktor Zoran La- kić ne moie ostati ni na jednoj javnoj funkciji koja mu daje mo- gućnost da sa titi pozicija napada i iskrivljuje istorijski dokazane Cinje-

nice o jugoslovenskoj socijalis- tiCkoj revoluciji

PredsjedniStvo OpStinskog odbora SUBNOR-a Titograda na- glaSava da za ovakve stavove ima viSerazloga. poSto ovo nije prvi put da SUBNOR Titograda zahtijeva da se doktoru Zoranu LakiCu onemoguć i iskrivljivanje i negi- ranje istorijski dokazanih Cinjenica socijalističke revolucije i o njenom idejno-poiitićkom rukovodstvu kao Sto jeslućaj kazivanja draZora- na LakiCa oNO P—u u 1941/42 godini u Crnoj Gori.

I I I

...... y a i iu .a i.i ja y id u a ^dobrovoljci Spanskog građan- I skog rata danas su završili svoj I

Itrodnevni boravak u Zagrebu. a To }e grad preko kojeg su 1936.1 godine odlazili na boiiSta S p a -1

Inije-apreko kojegasuse 1941 a godine vraćali u Jugoslaviju na I novezadatkeuobrani zemlje od " faSistiCkog zavojevaCa. I

U Tvornici oiovaka Zagreb I Spanjolski borci su se upoznali 5 sa radom kolektiva koji izvozi I prozvode u 35 zemalja, a naj- I savremenije strojeve je naba- ! vljao vlastitim sredstvima bez I kredita i pomoći sa strane. |

Oko 80 Spanskih boraca iz m svih dijelova Jugoslavije i I dvadesetak Spanaca koji žive u I Zagrebu odrlali su u utorak sv- a oju godiSnju skupStinu, a za I vrijeme boravka u Zagrebu od I ponedjeljka dosrijedesusretali a su se sa mnogobrojnim preds- I

Ilitavnicima druStveno-politiCkih | l organizacija gradanima, radni- I I cima i najviSe - omladinom I j Zagreba, grada heroja

PO NO VO o n a j v e C e m m a k e d o n s k o m i n v e s t i c i o n o m p r o m a Sa j u

,,Feni“ još бека rješenjaSKOPLJE. 23. oktobra (Tanjug) — U osnovi nema

razloga da se odstupa od dosljednog sprovodenja za- kljuCaka Sobranja Makedonije o kombinatu J^eni" u Kavadarcima - zakljuCeno je na danaSnjoj sjednici IzvrSnog odbora Privredne komore Makedonijp.

Neophodno je. medutim, ubrzati njihovo sprovodenje, a medu najvažnijim zadacima koji nisu ostvareni au donošenje diobenih bilansa i obezbjedhranje produk- tivnog zapoSljavanja i socijalne sigumosti za radnike. OCekujese, naime, da Ce reaiizacija invest ictonih pr 09-

ram a u fabrikama ,£lro", Metalnoj industriji „Blagoja Todorovski CiCeto“ i _Kavadarka“ omogućiti da se otvori 1.330 novih radnih mjesta Medutim, reaiizacija- ovog programs zavisi i od spremnosti Kavadaraca I radnih organizacija iz Slovenije. Srbije i Vojvodine da udhjie sredstva i rad u ove projekte. Ukazivanje IzvrSnog odbora Privredne komore Makedonije na pMrebu da se ove aktivnost) ubrzaju izraiava pored oetalog. nezadovoljstvo zbog nedovoljnog angažova- njazaiznalaženjekakvih-takvihrjeSenja problema na}- veCeg makedonskog investicionog promaSaja

8. ST RANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 19*5.

ran hronikaТЕбКА SAOBRAĆAJNA NESREĆA KOD OBRENOVCA

DVOJE MRTVIH,VIŠE POVRIJEĐENIH

“ I

Poglnull putnlk autobusa Žlvan Pantlć (31) I Svetozar Slmlć (33), vozač kamlona beogradske gradevlnske organlzaclje,Auto-put", koji/e prouzrokovao sudar sa autobusom valjevske „Strele“

BEOGRAD, 23. oktobar (Tanjug) — Po- slije saobraćajne nesreće. koja se jutros rlooodila na obrenovaćkom putu u blizini

g ica T ijanić (22), Verica A leksić (23), Nada Stankovac (19), Snežana Dragićević (33), Vesna Isailović(23) i B iserkaM ićić(23) Pre- ma saopštenju dežurnog Ijekara Duiana Đorđevića, zdravstveno stanje nastradalih je teško, svisenalazenaintenzivnojnjezi.a li su van životne opasnosti.

Na NeurohirurSkoj klinici nalazi sečetvoro unesrećenih. Prema riječima Jdežurnog Ijekara Miloja Joksimovića, samo |je putnica Gordana Despotović zadobila j teže ozlede, al i nije u životnoj opasnoti. | LakSe su povrijedene Slavica Vre l janski l

POGINULIVOZAČBIO SAVJESTAN RADNIKBEOGRAD, 23. oktobar (Tanjug) —

Poglnull vozać kamlona beogradske gradevlnske organizacije .Auto-put", koji je prouzrokovao sudar sa autobusom valjevske ..Strele1*, zove se Svet- ozar Slmić I Ima 33 godine. U njegovoj radnoj organizacljl kažu da je biosavjes- tan vozać I da je tog jutra, po oblćaju,

prevozlo astaltnu masu za radove, ko|l su se Izvodili u blizini Umke. Istraga će pokazati kako je doilo do toga da na nizbr- dlcl kod mjesta Duboko teiki kamion krene ll|evom stranom puta I Izazove dlrektan čeonl sudar sa autobusom pu- nlm putnika.

IUmke, na Ortopedsku kliniku Medicinskog fakulteta u Beogradu prevezeno je sedam teSko povrijeđenih putnika. Zajedno sa njima u ovu bolnicu prenesen je i pu tnik autobusa 2ivan Pantić (31) koji je preminuo odmah poslije udesa.

Povrijedeni putnici. koji su zadržani na iijećenju, su Vesna Radovanović (23). Dra-

(19). DraganaVuksanović(21)injenasestra | Danijeia (19). m

Putnicima Mileni Radovanović (22). Jasni I Nugić (27) iSnežaniRolić(23), kojesuzado- 1 bile lakše povrede. ukazana je Ijekarska I pomoć na K lin ici za uho. nos i grlo Kako je I izjaviodežurni ljekarKlin ike2ivkollijašević. 5 sve tri povrijeđene su odmah puštene kući. I

SUMNJIVO PONASANJE KLUBA KROAC IJA" IZ SELA OSLJE KOD DUB- ROVNIKA

Amblem s nacio- nalističkom pozadinomDUBROVNIK. 23 oktobra (Ta-

njug) — Izvršno vijeće Skupštine opštine Dubrovnik zatražilo je od svojih organa na donesu odluku o zabram daljeg rada nogometnog kluba „Kroacija" iz sela Ošlje u dubrovačkom primorju O tom klubu već dosta dugo se vode pole- m ike zbog — kako je rečeno na sjednici IzvrSnog vijeća dubro- vaćke opštme — ambiema kluba ko|i se zloupotrebl|ava s naciona- lis tić kih pozieija. Sada su na pot- ezu. na osnovi zakljućka izvršnog vi|eća. mjerodavni skupštinski organi opštine Dubrovnik

SMRTNE KAZNE | г Л г М |UTEHERANU L / D J C O C f M I

TRGOVCIDROGOM

T E H E R A N , 23. o k to b ar (T a n j u g )— T ri- naest trg o v a c a d ro g o m i jedan č lan ilega lne o rg a n iza c ije „M u d ž a h e d in " ob je šen i su u g ra d u K erm anu . u is to č n o m Iranu P rem a p i- san ju lis ta „K e jh a n " s m rtne kazne su izvršene nad tr in a e s t ira nsk ih d rža v lja na i je dn im Pak is tancem .

M edu k r iju m c a r ima ko ji su j u če po g u b lje m b ilo je ne k ih za ko je se tv rd i da su p ro d a li 4.7 ton a op iju m a . P rip a d n ik o rg a n iza c ije „M u d ža h e d in a " ko ji je o b je š e n z a ie d n o s a k r i- ju m č a r im a o s u đ e n je zbog po kuša ja ub is tva po s la n ika iran skog pa rlam en ta ho dža to le - s lam a K erm an ija.

U p ro te k lih g o d in u dana iranske v las ti su z a p lije n ile 24 to n e hašiša, o p iju m a . h e ro in a i d ru g ih o p o jn ih d roga . U is to v rijem e po- g u b lje n o je 140 švercera na rko tika . a uhapšeno i na .zatvorske kazne osu d e n o 15.500 ljud i.

IZ USTAVNOG SUDA JUGOSLAVUE

Kakooporezivati

šund

9Produkcija gramo fonsklh ploća RTB pod- nljela zahtjev da se laplta uatavnoat poreza na fund

BEOGRAD, 23 oktobra (Tanjug) — Da li je porez na 5und ustavan — ovo pitanje se danas naSlo i pred Us- tavnim sudom Jugosiavije. Zahtjev za pokretanje postupka podnijela je Produkcija gramotonskib ploća Radio-televizije Beograd, jer smatra da su joj repub l i- ćkim i pokrajinskimzakonimao porezu na promet u Hr- vatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini povrijedena prava utvrdenasaveznimzakonom

U ovim republikama i SAP Vojvodini propisano je. naime. da se na promet knjiga i drugih publikacija. gramofonskih ploća, magnetofonskih i video-kaseta plaćaju visoki posebni porezi koji se kreću i do 36 odsto Od plaćanja se izdavač može osloboditi jedino ukolikood nadležnih organa pribavi mišl|en|e dasera- di o proizvodima od posebne društvene i kulturne vrijednosti

U zahtjevu PGP RTV Beograd pozivaju se. medutim. na savezni zakon kojim je predvideno da se porez na promet ploća i traka sa zabavnom i narodnom muzikom plaća uvijek. bez traženja mišljenia o njihovim vrijednostima. i to po jedinstvenoj stopi od osam odsto. Kako je Ustavom predvideno da se porez na promet može utvrditi jedino na osnovu saveznog zakona. podnosilac zahtjeva smatra dasu osporeni republi- ćki i pokrajinskizakoni neustavni Posebni porezi. kaže se u dopisu. mogli su se uvesti. ali poiedinstvenoi stopi i bez traženja miSljenja organa uprave

Ustavni sud je na današnjoj sjedmci od lućio da prijedlog o pokretanju postupka uputi svim nadležnim republičkim i pokrajinskim organima i da od njih zat- raži odgovor. Istovremeno. za sudiju izvestioca. koji će b liie proućiti ćitav predmet. odredena ie sudi|a Us- tavnog suda Stana Đukić Delević

U AUSTRIJI

U POJAVNICAMA KOD BOSANSKOG NOVOG

Lokomotivaprepolovilakamion9N a siru araću vozać I

suvozać Jkgrokomarćo- Irogu kamlona — Hasan H andilć (31) I Juauf Ta- hlrovlć (24) — zadobUI lak ie povrede

BOSANSKI NOVI. 23. oktobra —- Danas oko 10 sati i 30 m»- nuta. elektrićna lokomotiva broj 10—140. koja se kretala iz pravca Bosanskog Novog prema Sunji, u selu Pojavnicama udarila je u kamion s prik- olicom, registarski broj BI 484—12. Za upravljačem .Agrokomercovog" kamiona nalazio se Hasan H ad iić (31). a suvozać mu je bio Jusuf Tahiro- vić (24). koji su za pravo £udo. jer je kamion prosto prepolovljen. zadobili samo lakSeozljede Nesrećasedogo- dila kada je vozać s kamionom prelazio gdje nema branika Zel- eći da stigne do silosa i tamo istovan 19.5 tona suhog kukuruza PremarijećimaJusutaTa- hirovića. pomoćnika vozaća. Hadžić je vidio lokomotivu. ali mu ie rekao da ne može zaustaviti vozilo. jer mu ne rade koćmce.

Zastoj saobraćaja od Bo- sanskog Novog prema Zagrebu bio obustavljen od 10 sati i 43 minute, do 12 sati i 17 minuta. U tom razdoblju poslovni voz Bosna ekspres"bro jl40b io je

u bosanskonovskoj željez- mćkoj stanici 60 minuta. a ..Mostar—ekspres koji vozi na relaciji Stutgart — Ploće. staiao jeuRavnicama50minuta Istra- ga |e u toku

F.K

ŠTRAJKUJU NASTAVNICIBEČ. 23. oktobra (Tanjug) — Oko 33 000

nastavnika i profesora srednjih škola u čitavoj Austriji stupilojedanas u jednodnev- ni štrajk. ко;!т izražavaju nezadovol|stvo vladinom politikom plaća Vrata svih srednjih škola su zatvorena i više od 400 000 ućenika ostalo je kod svojih kuća

Glavni zahtjev istaknut u današnjem štra|- ku je izjednaćavanje plaća ugovornih i stalno zaposlenih prosvietnih radmka To bi znaćilo povećanje izdataka iz državnog bu- džeta za 60 miliona šilinga

P0TRES U KRAPINSKIM

T0PLICAMAB E O G R A D . 23. o k to b ra (T an iug ) —

S e izm og ra fi G e o fiz ič k o g zavoda P riro d n o -m a te m a tičko g faku lte ta za- b ilje ž ili su ju tro s u 00 sati i 34 m in u te po tres um je rene ja č ine 33 km od Z agreba prem a s jeverozapadu

P otres je im ao m ag n itu d u 2. a u e p ice n tru ja k o s to d 4 s tu p n )a p o M e rk a - lije vo j skah. Po tres su po sebno o s je tili s ta n o vn ic i K ra p in sk ih T op lica . je r je p o je d in ce p ro b u d io

K ako se saznaie. p o tre s n i|e pr- o u z roko vao n ikakvu m a te rija ln u š te tu .

Strajk se održava na dan otvarania debate u Parlamentu o vladmom budZetu za 1986 godinu Medu mjeramazazaustavl|anje rasta budžetskog deficita koji se bliži broici od 100 miliiardi šilinga vlada |epredvid|eia mi- nimalno povećanje placa svim lavmm s lužbenicimaod2 Šodsto Smdikatprosvje- tnih radmka )$ to ociemo кга|П|е simboli- fn im " iznosom i naiavio ie nasta^ ak protes- tnih akcija

f PODUJEVOKamenovanje

autobusa — neprijateljsko

djeloPODUJEVO 23 oktobra (Tanjug) —

KomitetzaONOi DSZPoduieva ocijenio je nedavni slučaj kamenovanja autobusa ..Niš—ekspresa" kao neprijateljsko djelo.

Podsjetimo da se ovaj nepniateljski akt dogodio prošlog petka u 19 sati na magistralnom putu Niš—Priština. kada su iz obližnjeg šumarka na autobus baćene kamenice. T om prilikom razbije- па su stak la autobusa. a dva putnika. Bećir Bica iz ove opštme i BranislavCve- jić iz Pristine, su povrijedena. Komitet |e zatražio od nadlezmh organa dašto prije otkriju vinovniketog napada.

MEKSIKO, 23. oktobra — ProSlo je već mjesec dana. Zeml|a se viSe ne trese. Medutim, zemljotres od 19. septembraos- tavlo |e mnogo du blje rane nego Jto na prvi poo led izgleda.

Zlvot je Izgubllo oko deset hiljada ilea, a zvanlCno na osnovu Izdatih umriica — samo tetlrl hlljade. Ova velika razllka Iz- medu jedne I drugs brojke objainjava se jo i strainljlm faktlma: pod ruievinama je ostalo mnogo vise ljudi. Svi leievi koji su Izvućeni ned|el|u I vlie dana kasnlje. bill su do te m|ere neprepoznatljlvi, da su odmah kremlrani III nabacanl u masovne grobnice bezlmenih žrtava.

Meksiko u svojoj burnoj istoriji ne pamti takvu pogibiju usamojednomdanu. ćakni za vrijeme Asteka. kada su ljudi masovno žrtvovani bogu smrti.

Materijalna Stetatakodejeve l ika. Prema proračunu komisije Ujedinjenih nacija za ekonomskapitanjaLatinskeAmerike(CE- PAL) ona dostiže četiri m iiijarde dolara. PoruSeno je ili teSko oštećeno viSe od sedam hiljadazgrada. u najvećem broju rad- ničkih stanova

Od te četiri m iiijarde dolara. 90 odsto se odnosi na direktnu štetu gradske infrast- rukture. a preostalih 10 odsto su in-

direktne posljedice, kao Sto su gubic iu proizvodnji i izgubljeni radni dani

Ako se tome doda i brojka od 150 hiljada beskućnika i jo£ toliko ljudi koji su ostali bez posla. jer su fabrike gd|e su radili po-

Na nekim mjestima gdje su bile zgrade već su uredenl parkovi. all. oni zj ape praz- nl. Malo seko ieta ili odmarananovimklu- pama. kao da ih proganjaju duhovi onih koji su netragom nestali.

va2ni|im se smatra decentralizaciia saveznog admimstrativnog aparata. pri ćemu su se neke ustanove vec preselile u u-'utrasnjost a druge ćekaiu na red

Timovl eksperata Iz raznih zemalja po-

9Rane dublje nego Sto se mlslllo 9Žlvote Izgubllo oko deset hiljada ljudi, a zvanlčno Izdato samo četlrl hlljade umriica

M EKSIKO MJESEC D A N A POSLIJE Z E M L J O T R E S A

DUHOVI NESTALIHruSene. ondaukupneStetetrebapom noii- ti i sa gubicima u lićnim dohocima od oko milijardu dolara mjesečno. _

Proietatl centrom grada Meksika. danas. mjesec dana nakon katakllzme. pravl |e hod po mukama.

U centru, ko|l |e na|vlie oitećen. z|ape velike rupena mestima gdje su nekada bile moderne vliespratnlce nadleitva. hotela. restorana I labrika. Izdlžu se. kao poslije bombardovan|a. Cadavl betonskl stubovl. savljeno i izlomijeno gvotde nekadain|ih betonsklh ploča. a tu i tamo, ponekazgra- da. Cljl su najvlil spratovl sabljeni poput ..sendvICa smrti''.

2ivot. uprkos surovoi stihi|i koia |e u svom bi|esu nphala g rad punih pet minuta. uglavnom ie normalizovan H rane ima dovol|no. ali ie skupija Slićno ie i sa st- rujom. saobracajem i svim onim Sto iesas- tavm dio svakodnevnog života u velikim metropolama Vode medutim. nema dovol|nozasve Raćunasedauovom tre - nutku ima viSe od milion porodica koie se snabdi|eva|u vodom iz cisterm. ukolikc ih uopšte pronadu Poneki |o i uvijek prodaiu vodu i po 500 dinara za kotu od pet litara

Radi se ubrzano naobnovi. rekonstruk- c iji i sanaciji Steta U ovom programu nai-

maiu Meksikanclma u proc|en |tvan|u tta sei kako možesaniratt.Medun|lma|eiekt- pa Institute za seizmoloiko lnt*n|ersNo iz Skopl|a, koja |е upućena u okviru struCne pom o il naie zemlje.

To je. uiedno. naiteži posao. lernaiprije treba utvrditi za ito su neke novogradnje pale, kao i to da li neke zgrade uopSlevrije- di samrati i koliko ce sve to da ke&!a

Tako grad Meksiko ulazi u drugi miesec poslije katakhzme 2ivot teće dai|e. ali će preduboki oiii|Ci ostati |Oi dugo Na ulica- ma i u duiama ponosnih potomaka Asteka Slobodan CASULE

IIIIIIIIIIaшшIaa

iB

GI.AS, (clvrt;ik, 24. oktob;ir 1985. ST RANA 9.

И ЈU PRIJEDORU, 25. i 26. OKTOBRA

Smotra najbolj ih horova BiH

rkultiira

# U flnalnom dljelu takmičenja nastupiće 14horova sa oko 900 učesnika. Smotru će, kako se očekuje, otvoriti ć/an Predsjedništva CK SKJ Hamdija Pozderac

PRIJEDOR, 23. oktobra - U Prijedoru, 25. oktobra poćin je dvodnevna, 14. smotra najboljih horova Bosne i Herceqovine. Na-

Takmićenje najboljih bosansko- hercegovačkih horova održava se u okviru obilježavanja 100-godišnji- ce horskog pjevanja u ovom gradu,

protekle četiri decenije kroz njegove redove ..prodefilovalo" vise od 15.000 članova, uglavnom radnika. koji su ostvarili 10.000 na- stupa u zemlji i iriostranstvu.

Hor slavljenika je višestiuki pobjednik takmičenja najboljih horova B iH . a učestvovao je i na Sa-

ocno'

Mc"Oa

a=>vetw01

stupice 14 horova sa oko 900 uće snika iz Sarajeva. Banialuke. Mos tara. Tuzle . Zemce, Doboja. Zivini ca. Kaknja Bihaća. Bosanske Kos tajnice. Prijodora i drugih mjesta Ovu smotru u dvorani ..Mladost' kako se oćekuje. otvoriće člac Predsjedništva CK SKJ Hamdi|. Pozderac

40-godisn|ice postojanja i us pješnog rada RKUD-a ..Mladen St ojanović " I 30-godisnjice postojn- nja ovdašnje škole za osnovno muzičko obrazovanje

Treba. medutim. podsjetit i da je djelatnost RKUD-a ..Mladen St- ojanović" snažno izražena u kul- turnom životu Potkozarja, da je u

veznoj smotri naš'n najboljih horo va I postigao zapažen uspjeh. Da- nas RKUD ..Mladen Stojanović" ima blizu 400 ćlanova i ponos jo Pri|edora Dobitnik je brojnih priznanja. medu kojim ai Ordenazaslu- ga za narod sa srebrnim zracima. koiim ga ie odlikovao druq Tito

Zl. DURlC

USKENDER — VAKUFU

Uskorobezfilmskihpredstava?

SKENDER VAKUF, 23 oktobra - Ukoliko se ne nadu potrebna sredstva za nabavku novih kino-projektora lako se može desiti da u Skender- Vakufu bude prekinutoprikazi- vanje filmova. Sadašnji kino- projektori su dotrajali. a njihovo održavanje i opravke sve više zadaju glavobolje kinio- operatorima skendervakufs- kog Narodnog univerziteta Rijeć je o kmo-projektoru čehoslovačke marke ..Neopta 8", koji je nabavljen prije 18 godina. Da bi filmska publika u Skender-Vakufu mogla uzivaii u sve bogatijem repertoaru filmova, za nabavku novih kino projektora potrebno je obez bijediti oko 5 miliona dinara koje Narodni univerzitet nema Ova ustanova se već nekoliko puta obraćala Skupštini op štine, medutim. izgleda da nema pomoći. O dSIZ-azakultun. sredstva nisu ni traženajeriono malo sredstava. koja ovaj SIZ ima jedva da pokrije i sadašnje oskudne kulturne sadržaje u Skender-Vakufu.

2 KOPANJA

SKOLSTVO

Udžbenici i budućnost zajednički

BEOGRAD „23. oktobraTanjug - Zakonom, kojim se ureduju odnosi u oblasti izdavanja udžbenika. pro dvida se mogućnost da se u više re- Hublika koriste udžbenici istih iz- davaća. Inaće, bila je i joS je ostala praksa da se po svaku cijenu ima svoj udžbenik. A da se , ipak, može i protiv takvog zatvaranja, pokazao je potez Republićkog Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Sr bije i Pokrajinskog zavoda Vojvodine.

Riječ je o tome da. prvi put ovo godine, prvaci i daci petog razredn vojvodanskih osnovnih škola i škola na užem podruć ju Srbije učo iz istih knjiga. Ovaj, zaista prvi je dinstveni paket udžbenika „pro- šao" je ispit na zajedničkom kon kursu, imao jezajednićku redaklu ru, recenzente i štampu. Ovih dana je završen i konkursni postupak za udžbenike za drugi i šesti razred osnovneškole. Nem asumnjedace se uspješno obaviti posao oko zajedničkih udžbenika i za ostale razrede. Drugim riječima, za četiri godine postići će se to liko željena jedinstvena osnovna škola Vojvo- dine i užeg područja Srbije. Sa zavodom za udžbenikeSAP Koso-

va tek se razgovaralo o ovoj mo- gućnosti, jer tamo još do danas nisu zavrSili rad na programu

Postoji opravdana nada da će ovaj prim jer slijediti i drugi. jer je očigledno da se bratstvo i jedinstvo ne mogu njegovat i ako kroz ob- razovne programe i udžbenike ne bude tumačena zajednička istorija. geografija. istorija književnosti To je uslov za zajedničku budućnost onih koji rastu.

U U M JETN IĆ K O J G A LER IJI DO 16 O KTO BRA

Crteži njemačkih i austrijskih slikara

BANJALUKA, 23.oktobra-U izložbenom prostoru Umje- tničke galerije otvorena je sinoć izložba pod nazivom „Nova slika u austrijskom i nje- mačkom crtežu". Riječ je o dvadeset autora mladegenera- cije iz Austrije i Njemačke koji predstavljaju savremena tran- savangardna kretanja u savremenom likovnom izrazu.

Izložbom koja je pred nama, predstavlja se današnji trenu- tak njemačkog i austrijskog sli- karstva. Ni u kom slučaju ovo ne treba shvatit i kao cjelovito predstavljanje, već kao predstavljanje jednog stilskog us- mjerenja. Transavangardizam

se rellektovao kako u ostalim dijelovima Evrope, tako i u Nje- mačkoj i Austriji. Interesantno je da su svih dvadeset autora (koji su predstavljeni sa deve- tnaest poetika, pošto Austri- janci Brigite Kovanc i Franc Grif stvaraju zajednički) u- g lavnom rodeni poslije 1945, što je veoma značajno kao jedan od polazišnih elemenata u tumaćenju, prije svega motiva kojim sedotični slikari bave, is.- takao je M laden Šukaio, otva- rajući izložbu.

Izložba u Umjetničkoj galeriji otvorena je do 16. oktobra.

J. P.

D E R VEN TA Izložbom slika i sku lptura akademskog slikara Izeta Duzela, u Derventi su otpočeli oktobarski dani kulture, šesti po redu. Ova tradi- cionalna manifestacijabićena- stavljena raznim izložbama. nastupima kulturnoumjetni- čkih društava, dramskih an- sambala iz Dervente i Gr-aca- nice, smotrom kulturnog stva- ralaštva učenika osnovnih škola. Planirano je i gostovanje opere i baleta iz Sarajeva. Okto- barski dani kulture biće oko- nčani 9. novembra smotrom horova i podjelom priznanja.

B E O G R A D - Filmski radnici Jugoslavije održaće kongres od 13. do 15. decembra ovego- dine. Kongres je, u za sada neutvrdenom gradu u Crnoj Gori, jučer nasastanku u Kupa- rima zakazalo Predsjedništvo Saveza udruženjafilmskih radnika Jugoslavije Podsjetimo, kongres je zbog nepripremlje- nosti odložen u junu ove godine, a sudeći po onome što se danas čulo pripreme ni w meduvremenu nisu daleko od- makle. To je svakako odraz nesredenog stanja u jugoslovenskoj kinematografiji i neus- klađenih ciljeva i interesa pr- oizvodača, distributera i pri- kazivača filmova.

S NASTAVNICIMA ,ZA ClJIM JE RADOM PRESTALA POTREBA"

Školske „Katice za sve“

Ф U statusu „tehnološkog viška“ u banjalu- čkim usmjerenim školama ima 115 profesora: pet godina od zavodenja reforme je prošlo all još se ovaj osnovni problem nije riješio: ličm dohoci se primaju, solidarnost poiaže ispit, all dokle - struka, ugled, zdravlje tih ljud i dolazi u pitanje

BANJAL UKA, 23 oktobra - Za sve one poslovo u školama usmjerenog obrazovan|a. za koje se tačno nezna kome pripadaju i koji su najćešće os- tavl|ani administrativnom osoblju, pos ljednjih pet godina nema zime. Izmjena u obrazovnom sistemu. os- tavila je dugogodišnje profesore bez nastavne norme, pa da bi im sepopu- nio potreban broj časova. daje im se svašta da rade. Om se ne bune - svjesni su da se kolege koji rade u razre- dima ne bune što i oni svakog mjeseca dobijaju svoju platnu vrećicu. Ne- ma šta ti, moramo reci, jadni ljudi ne rade. Ako su upisi, sjede i dočekuju buduće učenike, prepisuju matićne knjige, pišu svjedočanstva: radeu bi- bliotekama; šalju pisma... Oni „srećniji" popunjavaju normu u dvije ili tri druge škole.

NIKO IM NEZAVIDIU Banjaluci danas status radnika

,,za čijim je radom potpuno ili djelo- mićnoi prestala potreba" ima 115 zaposlenih Uglavnom su toprofeso- ri srpskohrvatskog (6) ili nekog svjctskog jezika (7), geografije (4), biologije (3). ali ima i inženjera i ekonomista, ili pravnika. Ima tu i radnika sa stažom od blizu trideset godina, matia jeosnovni kriterij za odredi- vanje, nepopularno nazvanog „tehnološkog viška" dužina staža.

- Uvjeren sam da se k rite riji, je - dinstveni za Radnu organizaciju Centra za usmjereno obrazovanje Banjaluka, dosljedno provode, kaže Muhamed Kulenović, direktor Cent- ra. - Mi smo u proteklih godina uspjeli da riješimo86ovakvihslučajeva. mada smo samo 15 profesora uspjeli zaposliti van prosvjete. lako smo liste naših kadrovazać ijim je radompres- tala potreba dali u sve službe u opšti- ni, koje bi mogle pomoći pri njihovom produktivnom zapošljava- nju, joS uvijek su rezultati te saradnje tanki. Do sada su nam u susret iz- lazile samo neke organizacije ud- ruženog rada (posebno PBS i Osnov- na privredna komora), a ni traga o ba- njalučkim gigantima - „Cajavecu". INCEL-u ili „Jelšingradu". Evo, sada i Skupština opstine raspisuje konkurs za dva inspektora - jednog ekonomistu i jednog saobraćajnog inženje- ra, mada se kod njih nalazi podatak da mi imamo te ljude u statusu „tehnološkog viška".

Sead Đumišić je devet godina ta- dio u Ekonomskoj školi, već nekoliko godina smanjuje mu se broj časova u normi, da bi ove jeseni ostao potpuno bez njih. Trenutno radi u Strućnoj službi Centra na izradi razvojnih planova. Zauzet je poslom i zadovoljan što „koristi" kolektivu. ali mu ovaj posao ne uliva sigurnost. Kad ne bude više zadataka za ekonomistu (a toga nema u sistematizaciji) i on će ponovo da sjedi besposlen i dalje da prima lični dohodak od 34 hiljade dinara

- Niko nama ne zavidi, kaze Slavica Oukic, profesor srpskohrvatskog jezika sa ovogodi&njim fondomod 12 sati nedjeljno s razredništvom. -, Nikome ne pada ni na pamet da misli da je meni, koja sam bez norme, lakše no njima Sto rade puno radno vrijeme. Čovjek je u ovoj situaciji ne- siguran i nezadovoljan . Sta mislite kako je tek mojo| koleginici Jasmini Jamaković koja nema nijedan čas„ Ne bih nikome to zaželjela. Tek sad shvatam šta znaći razmišljati o odla- sku negdje u inostranstvo.

PODJELA POSTOJEĆIH ČASOVA

Slavica Dukić i njene kolege misle da bi se stvar sa normom nastavnika srpskohrvatskog jezika u Metalskoj školi znatno popravila kada bi i tu važilo da. zbog vremena potrebnog

za ispravke pismenih vježbi, ova gru pa profesora imala 19. a ne 20časova nedjeljno. Ostalo bi onda samo pola norme manje za jednu osobu. asvebi bilo regularno i humanije.

Saobraćajm inženjer Radoje Dmitrašinović, takode u Metalskoj školi. ostao je isto tako bez norme.

- Taćno je, dao sam se u potragu za drugim poslom ali već sada vidim da su konkursi u udruzenom radu mahom namješteni. Osim toga, mislim da je i prilikom odredivanja tzv ..tehnološkog viška” u prosvjeti mnogo vaznije imati u vidu radno iskustvo u razredu, nego ukupno tra- janje radnog staža. Ima slučajeva da je neko dvadeset godina bio zidar, pa završio škotu i došao za katedru prije dvije godine. Automatski, on je ispred nas koji smo u školi od počet ka, ali tek pet, šest godina. Osim toga i zdravstveno stanje bi trebalo da igra ulogu pri odlućivanju ko te u razred, a ko ne. Naši (sistematski pregledi su već samo puka formalnost.

Mihajlo Varcaković, profesor na Gimnaziji, pravnik. je u nešto dru gačijoj situaciji Pošto u matićnoj ško!i ima samo desc-t časova nedjeljno. on normu dopunjava sa četiri ćasa u Ekonomskoj i sedam u Tercijarnoj školi. Predaje pet predmeta i sprema po sedam nastav nih programa Za sve to dobija uvijek isti. neveliki lioni dohodak.

- U tri škole nije lako raditi jer nije samonastava. no iradstručn ih isam - oupravnih organa na t ri mjesta u pita nju. Sto se rasporeda tiče, uz razumjevanje kolega, dobro je sreden, pa sve stignem. Medutim, ne mogu nikako biti zadovoljan kva- litetom svog rada u svim školama. nemoguće je sve te predmete pozna- vati dovoljno i na pravi nacin ih pre- davati, pogotovo zato što nemamo dobru ni odgovarajuću udžbenićku literatun i.

PROFESOR ZA RUŽEI Varcaković govori o tome da bi

radno iskustvo u prosvjeti i kvalitet rada morali biti mjerila pri utvrdiva- nju radnika „za čijim je poslom prestala potreba". Htjeli to ili ne h tjeli, ovakav status svagdje, osim u prosvjeti, koja te probleme zna, ima pejorativan prizvuk i negativan pre- dznak. Uz to, kada sa strane gledate svog bivšeg profesora kako sadi ruže u školskom dvorištu s dacima, ill predvodi njihove akcije u čišćenju grada. pokušavate odmah da se sje- tite svih njegovih grešaka koje su ga dovele na le grane. A. grešaka. možete biti sigurni, n ije bilo. Za sve je kriva reforma obrazovanja.

Solidarnost č in i da kolege za sada ne postavljaju pitanje oko primanja kolega bez nastavne norme Ono, ćusmo uz put da su u Ekonomskoj školi pokrenuli to pitanje i traži li da se stanje koverte tzv, „tehnološkog vi- ška", ali nas Vahudin Smajlagic, sekretar ove škole, uvjerava da ovaj prijedlog (mada je zaista izrećen ne može proći. U Rađnoj organizaciji se već radi na sporazumu o vrednova- nju nastavnika koji rade u težim uslovima (recimo u više škola) na malo drugaćiji nać in, mada u Metalskoj školi već i postoje takva pravila

Prošlo jeveć pet godina. Svakidan se mijenjaju i dopunju ju liste „radnika za čijim radom je prestala potreba" Van prosvjete za njih još uvijek nema prioriteta u zapošljava- nju. N jihovo zadržavanje u školama, koliko god bilo humano (bez razmi- šljanja se mora reći da u ovom treriut- ku b ilo nedopustivo ostaviti ih bez posla), ipak |e održavanje statusa kvo. Da li vr ijedi na ovaj naćin u<»taia - vati probleme oko zaposljavanja, ako je status koji sada imaju desetine nastavnika (a isto je i u osnovnom ob- razovanju) pravi atak na njihovo psi- hičko zdravlje i ugled?

Svetlana SlLJEGOVlC

10. STRANA GLAS, četvrtak, 24. oklobar 1985.

BESPLATNIOBROCI ZA 550 OSNOVACA

Ф Za Ishranu osnovaca - do kraja ove godine- obezbljedeno oko osam miliona I 300 hiljada dinaraNakon ankete u osnovnim škola-

ma o mogućem broju korisnika hladnog obroka, uz učeSće rodite- Ija (21 dinar) i Samoupravne interesne zajednice osnovnog obrazovanja i vaspitanja (14 dinara), konstatovano je dasezaovajnaćin finansiran ja izjasnilo 7.269 ućeni- ka.

Ukupna raspoloživa sredstva za ovu namjenu (do kraja godine), iznose oko osam miliona i336 hiljada dinara. Zbog velikog broja pri- javljenih ućenika i evidentirane potrebe da socija lni s luća jevi primaju ovaj obrok besplatno. Komi- sija za učenićkistandard Zajednice osnovnog obrazovanja i vaspitanja. na svojoj sjednici. donijela je zakljuCak sa prijedlogom Izvršnom odboru SkupStme Zajednice za organizovanje ishrane ućenika do kraja godine.

Samoupravna interesna zajednica osnovnog obrazovanja i vaspitanja bi obezbijediia i tinansirala besplatnu hranu za oko 550 učeni- ka. C ijena obroka je 35 dinara.

Prema evidenciji Centra za socijalni rad Banjaluke. 164 korisnika socijalne pomoći prima la bi bes- platne obroke. Sedamdeset učeni- ka Osnovne škole .Zmaj Jova Jo- vanović", made stanara doma „Rade VranjeSević". takode bi do- bijali besplastno jelo. Obroci bi se davali i dacima Specijalne Skole za slu&no oštećenu djecu, te djeci u specijalnim odjeljenjima u osnovnim Skolama. a njih je oko 280.

Kako je već rećeno. u tinansira- nju hladnih obroka ućestvoval i bi rodite lji i Samoupravna interesna zajednica U Osnovnoj školi Georgi Stojkov Rakovski" za jelo

bi se pretplatilo 950 ućemka, ućešćem SIZ-a od pet dinara po obroku.

S HADŽIĆ

POVODOM GODIŠNJI- ]I c eI NACIJA

UJEDINJENIH I I NACIJA j

I IZL02BANA j iTRGU EDVARDAi

KARDELJAPovodom obil|ežavan ja Dana

Ujedinjenib nacija danas i sutra na Trgu Edvarda Kardelja biće priredena loto-dokumentarna izložba na temu Položaj mlade generacije danas u svijetu. Izlo- žba će biti popraćena odgova- rajućim slajdovima.

O rganizator ove izložbe j e l OK SSO BiH Banjaluka u sara-1 dnji sa Konterencijom OO SSO * Metalske iko le 1

ISHRANA ZA UCENIKE OSNOVNIH SKOLA

MILICIONERI POSEBNI PO MNOGO ČEMU NA VJEŽBI >tKOZARA'85“

SPECIJALISTI ZA ,,SPECIJAUSTE“

# Prlpadnlcl Jedinice mlllclje banjalučkog OSUP-a specljalne namjeno prlkazallposebne vještlne uhvatanju ,,dlverzanata“zabarlkadlranlh 8 taoclma

BANJALUCKI z a d r u g a r i JADRANKOLORU-

U RIJEČKOM

PRILIKA ZA STALNI P0SA0

* Banjalučanl koji su udruilll radsttJadrankolorom“ u septembru su zaradlll 70 do 110 hiljada dinara

Predstavnici rijećkog „Jadran- kolora" su nedavno u Banjaluci održali sastanak sa članovima Omladinskezadruge zaintereso- vanim da rade na gradilištima ovog kolektiva Ovo je bila prilika da se nešto više sazna o uslovima rada i smještaja, teo mogućnosti- ma zasnivanja stalnog radnog odnosa Izmedu ostalog. predo- čena je i platna lista Ban jalućana - bivših zadrugara koji su ovog Ije- ta udružili rad sa „Jadrankolo- rom" U septembru su zaradlll 70 do 110 hiljada dinara. Ovdje treba naglaslti da je prosječan lićni dohodak u ovoj radnoj organiza- cijl oko 50 hiljada dinara, ali zarade nisu praktićno ograničene i zavlse prvenstveno od zalaganja na radnom mjestu.

Clanovi Omladinske zadruge .Banjaluka" obavljaju poslove antikorozione zaštite ' brodova (prvenstveno uklanjanje rde i dje- lim ićno farbarski radovi). Kao Clanovi zadruge u Rijeci ostaju po jnjesec dana, a taj period služi istovremeno da nauće posao, pri- viknu se na prilićno teške uslove rada, ali i kao osnova za zasnivanje radnog odnosa Do sada je dvadeset mladića za stalno ostalo u .Jadrankoloru". Novagru- pa od 14 zadrugara otiš la je u Rijeku prošlog ponedjeljka. a u nedjelju će otići još 16 mladića

Time će. uglavnom, biti zadovoljene potrebe za angažo- vanjem zadrugara ove godine na gradilišt im a . jadranko lora"

D R

IVANJSKA, oktobra — Poslije provedene noći na planini Bobiji, dvojica pripadnika „terorističke grupe" koja j6 razbijena poslije upada na Sire podrućje Mjesne zajednice Ivanjska- (vježba ,,Kozara„ ’85") - nisu mogla dalje. Zabarikadirali su se u svlačioni- cama na stadionu u ovom selu. Po- služili su se gestom oča jnika - sa sobom su zadržali taoce, majku sa dvoje djece.

N i ptica nije mogla da proleti. Narod na ovom podrudju. zajedno sa pripad- nicimasvih struktura O NO iD SZ bioje na nogama. Ter itori jalci i civiln a z ašt it a uradili su svoj posadefikasno, kao i je- dinica rezervnog sastava m ilicije „Neprijatelj" je razbijen, ali ostala su ova dvojica, zabarikadiranih.

Tada su na ,,posao"stupili pripadnici Specijalne (edinice namijen jeneza izv- ršavanje najsloženijih poslova i zadataka. kojapripada OSUP-u Banjaluka.

V itki i k r in i momci, naoružani najmodernijim automatskim, ali i hemij- skim oružjem, speci jalno obučavani za hvatanje i uništavanje pojedinaca ili diverzantskih grupa, stupili su u djejstvo.

Scena je bila prava ratna. Nekoliko ovih momaka, štićeni vatrom iz auto- matskih oružja, koristeći „mrtve ug lo v ^ k a o čigre su se začas našli na krovu.

Uspjeli su da ispale u unutrašnjst prostorija nekoliko hemijskih metaka. poslije Cega je izvrSen upad. Specija- listi su, naravno, koristili zaštitne maske, a ošamućeni diverzanti su nakon iZIaska pokušali bijeg.

Ali..

Sp>ecijalno obućeni po lic ijski psi, postojeupravozaovakveprilike Pasje ubrzo stigao i zarobio „neprijatelja". Sve se odigralo u nekoliko trenutaka, taoci su oslobodeni.

Momci iz ove jedinice supravi specijalisti baš za „specijaliste", kojima padne napam etdaseubaceu našuze- mlju. O bućavani su za intervencije na takozvanim tvrdim objektima. ali i na svim sredstvima prevoza. S lakoćom mogu da zaustave automobil sa dive- rzantima i taocima. Opremljeni su i specijalnim odijelima, koja imaju pancir-košu lje. Spremni su da djeluju u svim uslovima i uvijek su na obučava- nju. Uz redovne poslove milicionera. ovi momci, posvjećuju dobar dio vremena stalnom vježbanju i usavršva- nju stećenih znanja iz specijalne obuke.

Prilikom odabiranja, ko ćeu ovu jedi- nicu, budući m ilicionari moraju da is- pune testove kojima se utvrduju njihove psiho-fizičke osobine, zatim važne su godine starosti, a najvažniji princip je - dobrovoljan pristup. u prolesiju koja, po mnogo Cemu, nije svakidašnja.

— Ovo je poziv u kome je svaki ćlan ove jedinice svjestan da prvi ide na - metak, kaže Pero Dodig. pomoćnik sekretara OSUP-a Banjaluka za poslove milicije. To su stvarno dobro odabrani momci, koji sa izuzetnomoz-

biljnoSću i profesionalnošću shvataju obaveze. Pored poslova kojima se na „redovnim" zadacima bave u Sekreta- rijatu, oni odredeno vrijeme koriste za obuku, koja nije nimalo laka U ovoj „ekipi" mora se bit i spreman na akciju u bilo koje vrijeme i bilo kojim uslovima".

I stvarno, njihova obuka i svakodnevno ućenje nije nimalo ka- binetsko. Nema zgrade na koju se ne mogu spustiti iz helikoptera banja- lućkog sekretarijata, koji opet može. voden majstorskom rukom pilota. da aterira na „po lić" od krova. Potom se specijalisti pomoću užadi spuštaju nekoliko spratova niže. upadaju u prostorije iz vazduha. Sve radnje obavljaju bez obzira na visinu. Jedna od njihovih ..učionica" je i voz u pokretu. avion, iliau tom obili i raznadruga prev- ozna sredstva.

Rukuju sa najmodernijim oružjem Tu je lićna odbrana, zatim razne bori- lačke vjeStine, poznavanje hemijskih sredstava, eksploziva .. i da za sve to imaju „hladnu" glavu i veliko - srce.

Nema 5ta, za ovaj posao je i te kako potrebna - hrabrost

U ovoj akciji. koju su s uspjehom pri- kazali na vježbi ,,Kozara'85". pripadnici jedinicespecijalnenamjenepokaza- li su da su posebni po mnogoi ćemu.

Pravi specijalisti za ..razne specijaliste".

Tekst i snimci: D KECMAN

kroz banjaluku" I

U NOVOJ VAROSl I DIJELU CENTRA II

KVAR OHLADIORADIJATORE

U ponedjeljak, u popodnevnim satima, došlo je do pucanja cijevi na vrelovodu u naselju Nova varoš. Sto je dovelo i do velikog gubitka vode. Radi otklanjanja kvara radnici Gradske toplane su mora li is- kljuCiti grijanje ovom naselju i di|e- lu Mjesne zajednice Centar II (do hoteia ..Bosna"). U utorak. 22. oktobra, dotrajale cijevi su za- mijenjene novima, ali je pr ilikom puštanja vrele vode pukao ventil u Sahtu sa ograncima za snabdije- vanje ovog dijela grada toplom vodom

Tako je grijanje ponovo moralo biti isključeno. U Toplani kažu da su jedva uspjeli nabaviti ventil promjera 150 miiimetara u UNIS-u (nigdje u gradu se ne može kupiti. a nemaju ga ni radne organizacije koje obavljaju montažu toplovod- nih i instalacija grijanja)

Ako ne bude novih nepredvide- nih kvarova, od srijede, po- slijepodne, nastaviće se normalno zagrijavanje Nove varo&i i dijela Centra II.

D R

PIJAČNIBAROMETAR

POVRĆE: luk 50 do 60. b ije ll luk 200 do 250. kupus 70, b l itva 120. ip lnat 120, kelj 150, kartiol 150 do 200, krom p l r 50 ,paprike 60 do 80. parada|z 60 do 70, zeieni paradajz 40, mrkva 100, clkla 50. rotkva 50, m ahune 150, grah 350 do 450, plavl patlldžan 120. zelenasala ta200dlnarapo kllogramu. rotkv lce 50 dinara vez lca.

VOĆE. nar 200, grožde 160 do 200, kesten 150, jabuke 80 do 120. kruške 70 do 150, šljive 120 dinara po kllogram u.

ORASI: jezgra 2.200. u l|usci 600 do 650 dinara po kllogramu.

JAJA: 30 do 33 dinara po komadu.

MED: 700 dinara po kllogramu.

M LIJEĆNI P R O IZ V O D I: sir 30 do 40 . kajmak 600 do 700, u2lčkl kajmak 900 do 1.000 dinara po kllogram u .

CVIJEĆE: astrom e rlja 50, ruže 100, da l ija 30, Ijiljan 150, karanfll 30 do 50, gladiole 60. hrizanteme 150, gerber 100 do 180, anturljum 250 d o 300d in a - rapostruku.

GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985. STRANA 11.

i M f f i

S P O R T S K I Ž U R N A LU MEJDANU MINULE NEDJELJE

FUDBALSKO KRESEVOU OBJEKT IVU

sport-------------------1------------

Golmani na koljenima

12 STRANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985.

SLAVA I REPU TACIJA

Keamal C oconovinar „Ekspres Po litik c ", rekao je na Konfe renciji Fudbalskog kluba Borac:

— Mnogi dolaze u fudbal i na račun ovih mladića — pokazao jena fudbalere - grade svoju reputaciju i stiču slavu. Nemam nišla prot iv ,neka je tako, ali da bar grade slavu i reputaciju Rorca. A li, ne grade, u tome i j este c ijeli problem!

SPORTSK I VR EM I PLO V

Borac iz Bosanske Dubice

Duhički Borac je postizao solidne rezultate u bivšoj Krajiškoj fudbalskoj lig i. "

Ovaj snimak načinjen je 1473. godine na treningudubičkog Borca. B ri- gu o prvoj ekipi vodio je Kadil Kišmić i slijtva na desno stoje lla sk ić , M . Čehajić, I. M a iić , Hatipovie . Ra- dulović, Marjanović. B. Kišmie, Zeljković, Meded, Soldat , Lfclić, Skrobić, Tulić.

NaS foto-reporter Vlado M irković zabilježio je minule nedjelje u Sanskom Mostu. gdje su sesasta li Hodgrmeč i Bratstvo u Prijedoru. gdj e su ic ra li Berck i Borae(BD),golmanskekapilulacije. Na snimku gorc vra- tar Cobanović pra li put lopte u mrežu.a па donjem nemoćni Stojanovićna koljenima.

Snimak sa nedjeljnog susreta u Banjaluc i na ig- ralištu Mejdan, gd jesuseu okv iru Meduopštinske fudbalske lige Banjaluka sastali Naprijed i O b- radovac. Na zem lji su se istovremeno našla t rojica

igrača O bradovca : Beširević (4) bespomoćno leži М . Durakoviću pomaže Avdie, a Z ubanovie podiže M alića. Fudbalsko KreSevo...

JUČE NA H IRURŠKOM ODJELU KMC BANJALUKA II"" APEL

PARTIZANU |

I T vrd ilo se u srijedu u ju fro — . nema TV-prenosa susreta P a r-1 tizan — Nant. O ko 13 sati u re-

dakciju je stigao teleks — apel G radske konferencije SSRN Beograda da Partizan, ipak. dozvoli TV-prenos. Kad ovo budetečita li.znaćetevećdalije apel prihvaćcn. A ulaznice za susret Partizan — N an traspro-

| dane su u ponedjeljak.

MLADI I FUDBAL Hoću ja!

POSJETA LJUBEKUJučejcdelegacija sportista i sport- ” l ‘rnp^ c,u Wli *“ S,af an* 9<Л*1

skih radnika Banj alukc posj etila ^o5a,rkf 5'"a, ’ * * * ? Кгај.бл.ка .proslavljenog representatives Jugo- kaJakaS Zlatan Ibrahimbcgov|c, koj,lavije Matiju Ljubeka. koj. se opo- su 1 sami bran.l. boje o limpijsk.h re-avlja poslije operacije meniskusa Pre.zcl",a.c , j a n i zemlje. teJelenkoijeve noge na H irurSkom odjclu R^ o nj.ć Drago Tojč.ć , Habd Cr-

Kliničko-mcdicinskog centra Banja- па',с' Predstavmc. SOFK-e Banja- uka. U posjeti našetn istaknutom

^ - U BOSANSKOJ GRADIŠCI 1973.1 f CGODINE

Peharza CatićaScdamdesetih godina počeo jc procvat

bosanskogradiSkog fudbala. Bilo je to vrijeme kada se nedjelja iščekivala s velikim interesovanjem, a uz Kozaru jc uvijek bila vjerna armiia navijaia. bilo da se igra kod kuće ili u gostima. Značajnu ulogu ovaj tim igrao je i medu drugoligaSima. a prva „violina" bio je kapiten i najbolji st- r ijelac Enver ĆAT1Ć. U tradidonalnoj anketi ..Večernjeglista" izZagrcbaCaticje proglaSen /.a najbo ljeg fudbalera na „zapadu" u sezoni 1972/73., CATlCU je uručio ovo vrijedno priznanje Nikola KRAGU lJ . a na snimku se joS vide Fuad ČORBHGOV1Ć i Stojan T IMA RAC.

Protcklih dana oktobra u Fud- balskom klubu Borac treneri naj- mladih kategorija našli su se na mukama. Broj djcčaka od 7 do lOgodi- na, koji susc upisali u pionirsku fud- balsku Skolu, dosegao je do 300. Takotrener Josip Pelc. kao na ovom snimku. ima problema kakosastavi- ti dva tima. Kada su dijeljene ekipe

na _bijele“ i ..Sarene" iz pedesetak dj- ečijih grla gromoglasno se čulo:

— Hoću ја!

Valjalo je udovoljiti žcljama svih. Jedni su htjcli na mjesto centarlora, drugi golmana.treći be.ka... Ipak.na kraju svi su bili zadovoljni — igralo se pa makar i desctak minuta.

tan_____ ______________ _____

I SA SJEDNICE KONFERENCIJEf K BORAC

sport

P elegetf Konfarand/a Fudbaltkog kluba B o n e na p ra k tln o in o j */ednlcl

Radom lako

cemo, a ne ćemo...

* Ja d n o g la sn o p rihvaćen n o v l p ro g ra m m je ra I a k tlvn o s tl dal/в д razvo ja 9 Z a p reds jeda vafu ćeg P re d s je d n litv a K lu - ba tzabran S lo bo da n K u iM n o v lć # B o ra c u g u b ltk u o d 14 m ilio n a d inara ...BANJALUKA - Nakon niza odlaga-

nja u utorak je odriana sjcdnica Konferencije Fudbalskog kluba Borac. U njenom radu učestvovalo je oko SO delegata. a na kraju skoro fctvorosatnc rasprave jednoglasno su doncsenc brojne odluke kojima bi se Ircbao. prije svega. povralili i/gubljeni, rezultatski renome kluba. Izmedu ostalog delegati

G U B ITA KSa 30.8.1985. godine FK Borac je

u gubitku od 14 m iliona dinara. Medut im, zanimljivo (e istaći da je proilo Predsjedniitvo zateklo 1983. godine upravo isti gubitak, tako da Je njihovo poslovanje svedeno na „pozitivnu nulu".

U LA ZN IC EU ukupnom prihodu FK Borac

ostvaruje svega sedam posto, koliko iznosi prihod od ulaznica. Inaće. kako je istakao Stanojević, klub se nije ponašao stabiliza- c iono. U 46 nabrojane stavke ..probilo" se. rashoda u 38 . Lićni dohoci ternera rasli su za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. a igrača samo za 20. Sto je takode na- značeno kao apsurdno.

1884/85.Jodno od gtamlh pttanja Je I sar adnja sa Idubovtma Prv* I Druge lige, koja u

a n r , , , * K И- 1---- — 1----a -.1 — -iwi i itw ont i c tflOfiCKiin oKvinma akoro I no poetoJL Kada smo poslis' “ * “ - — - utakml-

mWSe-т а је *м —? SW no Je I sa Uubowkna b lo u n a k a ln j k it:

U ime-Sportskog druStva Borac x io ja Duiko LajSić :Najlakte je dijetiti lekcije .

I poaiije _bitke“. Tada smo > pravilu svi pametni Medutim, tre- i pogiedati istini u o£i i reći d a je u

sportskim organizacijama, pogotovo volonterski, izuzetno teško raditi. Uspjeh ne može doći preko noći. Isto tako ni masovnost ne možemo pos- tić i bez vrbunskih rezultata, adobrim rezultatima Borac će otvoriti i najtv- rda vrata. Dobrim sporazumima mogu se i moraju izbjeći mahinacije u sportu kako bi se izbjegle kojekakve priće da su u klubovima nesposobni ukoliko ne ostvare planirani rezultat, ili da su se uhvatili u „crno kolo“ ukoliko u tome uspiju.BANJALUKA IZA BORCAO tome da je lažna dilema da iza

Borca ne stoji Banjaluka govorio je predsjednik SO DuSko Glamočak:

- Mnogo se potencira materijaini momenat. NI prije se nije imalo vlie

su prihvalili novi program mjera i ak- tivnosii daljeg razvoja kluba. povećan je broj ilanova u Konferenciji i Predsjedni- šlvu. a /а predsjedavajuceg izabran je Slobodan Kuitrinovic.

U SLO V I SU STVO R E N IU uvodnom izvjeStaju. koji je pod-

nio vrSilac dužnosti predsjedavajuceg Pero Dodig, otvoreno je rećeno o vlastitim slabost ima, ali i nedostatku razumijevanja i saradnje drugih struktura u gradu, kako društveno-političkih, tako i radnih organizacija Jošjednomnaznačeno jezaSto se Borac morao odreći dosta kvalitetnih igraća, ali izašto u klubni- su angažovani fudbaleri viših vrijednosti. Većina od njih „Ijubav"' prema Borcu izražavala jekrozve lika1 materijalna sredstva, koja u klubu u proteklom periodu nisu imali... Na kraju. umjesto zaključka, Dodig je rekao:

P R E D S J E D N IŠ T V O

Konferencija Borca povećana je sa50 na60 . aPredsjedniStvokluba s 13 na 15 ćlanova. Sastav novog PredsjedniStva: Slobodan KuSt- rinović, predsiedavajući. Ibrahim Fazlagić, Jaroslav Vasilišin, Smajo Ramić, Pero Dodig, Milorad Kan- tar, Abid Kovačević. Mesud Kulenović, Vo jo Prnja, Anto Marić. Džavid Gunić, Predrag Rediić . Drago Tojčić, Kadir Hodžić, Mu never Jusufović.

- Imali smo namjeru da bar donekle prikaiem o stanje u Borcu kakvo je b ilo juće i kakvo je danas. a kakvo ne bi trebalo b iti sutra. To ćemo postići samo zbijanjem redova i uz onu narodnu izreku - „Radom ćemo, a ne lako ćemo".

Po tom se čula riječ i bro jn ih delegata, koji su izrazili jedinstvenu pod- rSku daljem razvoju Borca i Sto sko- rijem povratku u prvoligaSke vode, ali i zamjerku na neke propuste u proteklom periodu. Dragan Stanoje- vićje rekao:

- Uslovi ko|e Borac ima su daleko tmad rezultata koji se poetliu. Ne ио Диио se slo2M da Je uspjeh tek oćuvanje drugoMgaikog statu sa I to h pos^sdnjim mefu 1983/84, ill

sredstava. Jednostavno dobrim rezultatima znaCaJna sredstva stizala su od reklama, ulaznica... Danas toga skoro da i nema. Nekad je u Domu kulture veiika sala bila malena za sve koji su želJeliprlsustvovatiKonleren- ciji Borca, danas je mala sala. vijećni- ca, za ovakvu priliku veiika. Koje za to krtv? Ne mogu druitveno-politiCke organlzaclje mijenjati trenere, igraće i voditi politlku kluba. Isto tako. ne možemo nanlvouregijestaviti Borac u prvi plan, kada Iste amblcije imaju Prijedor, Blhać, Ja|ce, Bosanska Gradiika. Nema potrebne saradnje, kao u nekim drugim sredinama. Zbog svega toga skoro u svim struk- turama grada izražena je jedinstvena podrika, koja nlkad nije izostajala, nlti će izostati. 2elja svih je da Fud- balski klub Borac imamo jak, jer sa Borcem prvollgaiem I ostali klubovi Iz grada ostvaruju bolje rezultate, sportske prlredbe su potjećenije...

Prije svega. tek rješavanjem prob lems u vlastitoj kući, odnosno organizacionim i kadrovskim jačanjem uz osvajanje pomenutog programa u Borcu može doći do neophodne prekretnice. Ukoliko to izostane, sporazum će ostati samo zabilježen pokušaj ostvarenja boljeg sutra kluba na papiru.

Jedno je sigurno: o Borcu, radu svih struktura u njemu, njihovim slabostima, ali i dobrim stranama moglo bi se napisati podeblja knjiga. Medutim, period od posljednjeg is- padanja iz Prve lige, pa sve do danas treba Sto p rije zaboraviti, a neke od karakteristićnih detalja iskoristiti kao pouku.

Na Konferenciji je bilo izuzetno malo rijeći o stručnom radu. pogotovo sa mladim kategorijama. I Ne bi trebalo zaboraviti da Borac ima I izuzetno kvalitetnu pionirsko- m omladinsku Skolu, da su njeni izdan-j ci počeii da sazrijevaju, da se već na-; zire, bar Sto se toga tiče, svjetlija bu-i dućnost ovog sportskog kolektiva.

Na kraju u ime novog Predsjedni- Stva Kluba Slobodan KuStrinović je rekao:

- Pokuiaćemo vratttl Borac Banja- Ktd i Bosanskoj kraJInL all Isto tako I očekujemo I pomoć grada I Krajine | Borcu! a

____ Uzelr PASALIĆ I

I

PRVA LIGA

ZASLUZENAPOBJEDA

BORAC — PROLET ER - N A FTA G A S 31:27 (13:10)SUDIJE: Banjanin (Beograd) i Gobo (Labin); gledalaca: 700; sala

Osnovne Skole ..Ranko Sipka": semerci: Borac 6 (5), Proleter 6(2) is- kijućenja: Borac 6, Proleter 4 minuta.

BORAC: Arnautović, Miloiević 2, Saraćevtć 8, Uzeirović 3, Kućek, Smailagić 5, Puc 11, Dakić, Nikolić 2, Ramljak, Bilić.

PROLETER-NAFTAGAS: Mićović, Rnić 9. Aleksić 5. Tupela, Đokić 3, Ađić 4, Vujinović 2, Slavković 2, Maijković, Ćurguz, Vućković 2, Rac.

BANJALUKA - Vrijedna pobjeda Borca izborena uz dosta napora. ali i kvalitetnu igru. Poćetak je bio u znakugostiju izZ ren jan inakojisuu 13. minutu imali prednostod6:3 U tom ćasu na vratima Borca zablis- tao je Zlatan Arnautović i nizom sjajnih odbrana okolio je saigrače Borac je polako preuzimao inicija- tivu i u 23. m inutu semator je po- kazivao 11:7 za domaćina. C ini se da je tada i riješen pobjednik u ovom duelu

U nastavku, Borac je igrao gotovo rutinski, održavao je rezul-

tatsku ravnotežu, ne dozvolivši ig- račima Proletera ni u jednom trenutku da ugroze vodstvo

U redovima Borca, uz pomenutog Arnautovića, blistali su Puc, Saračević i Uzeirović , dok je kod gostiju najbolji utisak ostavio re- prezentativac Rnić .

Na kraju susreta zabilježili smo i izjave najboljih pojedinaca. iztok Puc je rekao da su njegovi saigrači više željeli pobjedu i da je to od- lućilo Momir Rnić čestitao je do- maćinu na zasluženom uspjehu.

U PASALIĆ

BORAC - SARAJEVO 0:3 (0:1)STRIJELCI: Koiić 36, Ljubićić 60. i Vazda87. minut; sudija: B. Sipka

(Banjaluka) - 8; Gradski stadion; gledalaca: oko 300BORAC: Smajič 6, Mandić 6, Vranješ 6, Novković 6 . Demirović 6, Spi-

ca 6, Durgutovič 6, Barišić 5 (od 66. Šukalo - ), Elkaz 5 (od 46 Bašić 5), Zdjeiar 5 (od 46. Lemić 6), Šomić 6.

SARAJEVO: Vukadin 7, Bošnjak 7, Raičković 6 (od 76. Lazić - ), Kolić 7, D. Božović 7, Guzina 7, Džapo 6, Ljubičić 8 (od 77. Subašić -), Petko- vić 6 (od 80 Am aut-), Velić 6 (od 46. Vazda 7), Brnjak 7.BANJALUKA - Druga postava

šampionskog Sara|eva napravila je veliko iznenadenje slavivši uvjerlji-vu pobjedu na Gradskom stadionu nad ekipom Borcaod3:0 Naimo. u dosadašnjem dijelu takmićenja Lige mladih Bosne i Hercegovine tim Banjalučana bio je nesaviadiv domaćin. dok su mladiči sa Košcva gubili bodove i na domaćem terenu.

Bio je to susret sa dva razlićita poluvremena. U većem di|olu prvog, pogotovo u prvih pola sata. Borac je bio znalno bolji. d iktirao tempo, stvorio četiri povol|ne pri like za gol Medutim. mre/a |iiće odlićnog Vukadina oslala jc neta- knuta Na drugoj strani gosti su

vješto koristili kontranapade i preko za igru raspoloženog. Lju- bićiča. polako ..stiskah obruć", oko gola Smajića Tako je u 36 m inuti nakon pravog slaloma kroz odbranu domačina K o lićdoveoSarajevo u vodstvood 1:0

U nasavku slika na terenu se pro- mijenila. Sada su gosti držali sve konce igre. a plod takvog odnosa snaga sti još dva gola u mreži Ba njalućana U 60 m inu t iVazdajeod- lićno šutirao. a L jub ič ič spretno pogodio mrežu. Pred kraj susreta ponovoje Vazda pobjegaoodbrani Borca i sam neometan matirao Smajića B ilo je to 3:0 i zaslužena pob|eda boljih gost i|u iz Sarajeva.

U PZAPADZAOSTALA U IA K M ICA REGIONALNE LIGE

LJUBIĆ - VRBAS 2:0 (1:0)IITill Ж П фЛШМш 18,1tjubojeviću63. mimiti.sudija;MHovanRunić(Ba-

n|aluka) - 7. g M S e a : 300.UIUBIĆ: Radulovlć 7, Mehica 6, (Hamzić 7). Cvifanović 8, Janković 7, Ihlijare

vić 8, T einjak 7. Mehić 8, Jevtić 7, L jubojević 6. Sinanović 7, Jaiarević 6, (Jan jić - ).VRBAS: Pavlović 6, Balešić 6, Hadziosmanovic 6, Kaurin 7, Pezer7, Aleksić6,

Smajlovic 6. (Ćavka - ). Mado 6, (Vujmc - ). Jovičić 6. Sarin S. Zcjnrtagić 6.PRNJAVO R Potpuno zaslužono i nu nadmocnost dom ac. su realizovali

р ггт л ocekivnniu do in .in su slavili pfeko l |iitK>|Ovira. ko|t |e и 63 mmuti pob|(4)u Mrozn go sti|iinaćeo jeJan ko postaviokonačanrezultat zu lek a rlo n e vtc kadajcpri/em nim udarcem krunisao dobili sn Mehtca Mehić. koddom acih. t lijepu akc ijusuigračau 18 minuti Slal- S arin izV rbasa „ . . .л

Rrane R A D U l O VIC

I M A I T O G A Svjetlana bez tretmana

NajuspjeSnijaplivačicaBosnei Hercegovine, osamnaestogodi- Snja Svjetlana Milanović. ćlanica banjalućkog PVK ,.lncel“ , jedna je od rijetkih sportistkinja, kojaza odiićne rezultate ne dobija , izuzev medalja i diploma , nikakvu naknadu. Naime. u klubu nemaju^ dovoljno sredstava da bi Milano- vićevoj dodije lili stim ulaciju u vidu hranarine. il i se možda pak izborili za sportsku ili neku drugu st ipendiju. O tome da jo j se plaća i trening, kao većini drugih. rezultatski mnogo slabijih sportskih sugrađana, i ne sanja.

Na kraju dodajmo da je Svjetla- na M ilanović do sada osvojila viSe

od 200 medalja, bezbroj pehara i diploma, da je već deset godina prvakinja Bosne i Hercegovine. normalno u odgovarajućim kategorijama. Trenutno drži titu- lu prvakinje u sedam disciplina. Sa odlićnim uspjehom zavrSila je Elektro školu. i upisala se na prvu godinu E iektrotehnićkog ta- kuiteta. Za njom je više od hiljadu treninga. bezbroj sati provedenih na bazenu, često i u hladnoj v o di... Pitamo se dokle će Ijubav i entuzijazam ove mlade djevojke imati granicu, ili možda dru- gačije, sa boljim tretmanom dokle bi se došlo

U P

SKOK: Irfan Smallaglć v ltoko fe tk - o tlo I ugrozlo go l aklpa Iz Zrenjmnina

Snlmlo: R- O tto fltOMLADINSKI TURNIR „PRVI

SPLITSKI PARTIZANSKI OD-

RED DRUGA POBJEDA

BORCASPLIT - Već prvog dan a tradi-

cionalnog turnira „Prvi sptitski partizanski odred" mladih fudbalera deset klubova iz cijete Jug olavije ekipa Borca pokazaiajeda spada u lavorile. Naime, u pnrom kolu Banjalučani su uviertihio sa- vladali Pobedu iz Prilepa sa 3:1. Strijelci su bili Mehica 2 i V. Ko vačević za Borac, a Gavrilovski za Pobedu. U drugom susretu pule- ni trenera Husnije Faztića biti su bolji i od Hajduka zabilježevši pobjedu od 1:0. Pobjedonosni pogodak postigao je mladi Mehi ca, koji je kandidat za najbotjeg strijeica i igraca turnira.

f U BOSANSKOJ GR ADI SCI

KO ZARA - D IN A M O 2:1 (1:0)

BOSANSKA GRADI SKA - U prijateljskoj fudbalskoj utakmi- ci pred oko 400 gledalaca tud- baleri Kozare su zasluženo pobijedili ekipu vinkovaćkog prv- oligaša Dinama Golove za Kozaru su postigli Detalic i Sahinović. a pred kraj utakmice strijelac za Vtnkovćane bio je rezervista Berecki. Utakmica je obilovala lijepim akcijama. a Kozara je u svemu nadvisila prvoligaša Gledaoci uvet iko žale Sto domaCi ..repubtika- nac-', takvu igru nije pružio u subolu, u prvenstvenoj utakmi- ci protiv Krajine

Đ. SOPSTINSKA FUDBALSKA l i - GA _SRBAC“ - REZULTATI 9 KOLA: GORNJA LEPENICA Borik - Gradina. 1 1. POVELiC- Danko M itrov - SitneSi 2:2. GORNJI SROEVlCl Rakovac - Nožićko 2:0, RAZBOJ: Vrbas - Motajica 3:2 BOSANSKI KO- BAS: Radnik - Vrbas (P) 3:0. STARI MARTINAC Napredak - Kaolin 4:2.

REDOSLIJED: Vrbas (R) 16. Napredak 13. Kaolin i Radnik 12. Rakovac 11. SitneSi 10. Vr- bas (P) 8. Danko Mitrov 7. Gra- dina 6. Borik 5. Nožićko 4 i Mo- ta jica2boda s K

SAHOVSKI ZADATAK

Broj 988Prlprema: Nikola LAKIĆ, Jahovski majstor

mm m m iM A

m*m m mm m m Шn ШЛШ Clm m m&

A O i l m a33 ш т ш %Bijeli: Ke1. Da4. T a l .T h l, Sb3.

Sh4. Lc1, Lf 1. pjeSaci a2. b2. c3. e3. f2. g2. h3 (15)

Crni: Kc8, Dg6, Td8. TeB. Sc6. Se4. Lc2, Ld6, pieSaci a7. b7, c7. f7.g7, h7 (14)

Crni v u ie i dobija l Pozicija je uzeta iz partije Ku-

sman - Serli (1903) u kojoj je crni matirao protivnika nakon tri poteza.

RJeienJe proilog zadatka: 1 .Th8 gh8 2: S16 K h8 3. Tg7 Kg7. 4. Se8 Kg6, 5. Dt6 Kh5 6. Sg7

GLAS, ietrrtak, 24. oktobar 1985. STRANA 13.

н п feljton

г

I I Ip

Џ Kad je ratzavršen vlše od 3,3 miliona stanovnlka u Jugosla- vljl nije imalo krova nad glavom # Još 25. aprila 1944. godine donesena je naćelna odluka o provodenju agrarne reforme i kolonizacije Ф Vlada Demokratske Federa- tivne Jugosiavije donijela je 23. avgusta 1945. godine Zakon o agrarnoj reformi I kolonizaciji

ČETIRI DECENIJE OD KOLONIZACIJE:

KUDA SU IŠLI VOZOVI BEZ VOZNOG REDA?

Pusta sela bezemljašima

I

ro i le su pune četiri decenije od kada su iz Krajine i drugih dijelova zemlje krenuli ..vozovi bez voznog reda".

Na zgarištima u Krajini. gdje su ofanzive i bijes fašistićke sol- dateske ostavili svoje sramne pećate. pećate neljudskosti. nije se moglo ostati. nije se imalo od ćega živjeti.

Povratak ratnikaGodina je 1945. Ratnic i sevraća-

'u u svoja sela. Umjesto toplih ;emova doćekuiu ;h zgradiSta

IProt ulnja le su Krajmom ofanzive. sve je popal jeno i umSteno. T rebalo ie poćinjati na zgarištima. počinjati sye iz početka Na brzinu su gradene kolibe da bi se koliko—t- oliko zaštitila nejač

To Ijeto 1945 godine. puno rev- olucionarnog zanosa i elana. os- taće u sjećanju. duboko urezano tadaSnioj sirotinji. koja ni hljeba lije imala.

Zemlja je opustoSena, sve u ništeno. Vise od 3,300.000 stanovnika nije imalo krova nad glavom.

ništena je industrija. razoreni dnici. upropašteni putevi.

uništene lokomotive i vagoni, brodovlje odvezeno u nepovrat.

U selima siromaStvo, posebno u krajevima kuda )e fašistička vojska

I iesto prolazila Krajina je u zgan- Stima Poljoprivredni inventar ne postoji, nema konja. goveda i ovaca.

Statist ićari su izračunali da je 85 odsto konja stradalo u ratu, da je poklano 83 odsto goveda, da nedostaje 87 odsto svin ja i 86 odsto ovaca. Puste su pojate, popaljene, razrušene.

Važno je da je stigla sloboda Ra- mci se vraćaju. odjekuju pjesme.

I raduju se novom životu Golotrba d|eca igraju u praSini Ne računaju na aljedeću zimu. na g lad i goloti- I n|u VaZnojedavišeizaOsječnice.

Grmeča. Zelengore. Triglava. Ko- raba ne tutnje njemaćki topovi, da čelićne ptice ne siju smrt ,,sa neba"

Državna briga

Na drugoj strani, u ravnom Bana- tu, Baćkoj, Sremu, sela stoje pusta Folksdojčeri i narodni neprijatelji su morali da uzmaknu, da se povuku. Ostavili su pune koSeve, neta- knute kuće. Obilje na jednoj i siro- .maštvo na drugoj strani

Mlada drzava preuzima brigu o ljudima. Jošdok sututn jali tenkovi i juriša le SS divizije u posljednjem grću. dok se rušio truli Treći Rajh, jugoslovensko državno i partijsko rukovodstvo 1944. godine. taćnije 25. aprila, donosi načelnu odluku o provodenju agrarne reforme i kolonizacije.

Parola: ..Zemlja pripada onima koji je obraduju" — postaje polako stvarnost

Odluka o kolonizac iji i agrarnoj reformi dopunjena je9 marta 1945. da bi 23 avgusta teiste godine Vla- da Demokratske Federativne Jugosiavije donijela Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji.

Obezemljašimabrinedržava Taj novizakon uniojeneStovišerados- ti u opustoSena sela. ozario lica bi- vSih bezemljaša. najammka. ko|i su cijeli život radili kod gazda za suvu koru hljeba. stari gunj i iznosene pantalone* Revolucionarnim aktom nove

vlade izdvojena je zemlja i imovina u fond za naseljavanje boraca Jugoslovenske armije. To je imovina oduzeta od riarodnih neprijate- Ija. od onih koji su se povlacili iz zemlje zajedno sa osvajačima. Oduzeta je od ljudi koji su svoje ruke uprlja li u ratu.

U sjevernom di|elu Banataostaju pusta sela. Svabe bježe iz Nakova. Elemira. Banatskog Novog Sela, bivšeg SvetogDurda, danas Žitišta, Kačareva. Ciba. danas Celareva i drugih mjesta.

Ostaju puste kuće sa svom imo- vinom, obradena polja. alatke. stoka

Zem lja seljacim a

Država svojim aktima konfiskuje imovinu onih koji su na strani nje- mačkog okupatora aktivno učestvovali u borbi protivNOB-a U državni fond ulazi sva imovina onih koji su otišli zajedno sa Hitlerovim vojnicima, oduzima sediogazdins- tava onima koji su imali vise od45 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ili25do35obradiv ih pov- ršina.a na kojim asuradilinajam nici, ili jedavanau zakup bezemljaši- ma. U tek stvorenoj državi odjekuje parola:

slavija je donijela Zakon oagrarnoj reformi i kolonizaciji. U ovom Zakonu između ostalog piše:

,.U cilju dodjeljivanja zemlje zemljoradnicima koji nemaju zemlju, ili je imaju nedovoljno. izv- ršiće se na cije lo j teritoriji Demok- ratske Federativne Jugosiavije agrarna reforma i kolonizacija ostva- rujući načelo: zemlja pripada onima koji je obraduju".

Ministarski savjet Demokratske Fede rativne Jugosiavije donosi Uredbu o redu prvenstva u dodjelji- vanju zemlje.

Zemlja se dodjelju jeborcim ai in- validima Narodnooslobodilačke

Kad su kolonisti krenuli zalekli su u Celarevu razrovane ulice. blalo. a danas je lo naselje gradskog tipa

..Zemlja seljacima, fabrike radnteima!"

Oduzimaju se zemljišni posjedi starojugoslovenskih banaka.crka- va i manastira. višakzemljištaiznad maksimuma Ostvaruje se revolu- cionarna ideja da niko ne može da živi na račun tudeg rada

Oduzeta zemlja ulazi u je- dinstven zemljišni fond. To je vise od 800 hiljada hektara obradive zemlje, koja ce pos l ije odlukama vlasti biti dodijeljena ratnicima- —bezemljašima. Skucice se tako viSe od 316 hiljada porodicau novoj Jugoslaviji.

Samo 99 dana po završetku rata, tačnije 23. avgusta 1945 godine. Demokratska Federativna Jugo-

vojske i partizanskih odreda Jugo- slavije, * odnosno Jugoslovenske armije, porodicama i siroćadi izgi- nulih boraca. žrtvama i porodicama žrtava fašističkog terora, invalidi- ma iz proSlih ratova. Prvenstvo pri dodjeli zemlje imaju dobrovoljci i starijI borci, oni koji su u rat posli 1941, 1942 i 1943 godine.

Odluka o naseljavanjuZakonom o agrarnoj reformi i

kolonizaciji precizirano je izmedu ostalog i sljedeće:

„Od zemljišta koje je konfisko- vano i eksproprisano od lica nje- mačke narodnosti i narodnih izdaj- nika u Baćkoj, Banatu. Baranji i

P IŠ EJ E L E N K O

S L A T I N A C

Sremu da se izdvoji 500.000 katastarskih jutara zemlje za naseljavanje boraca Jugoslovenske armije koji se pojave u obavežu da će se na zemlji naseliti i istu sa svojom porodicom obradivati".

Na čelu Agrarnog savjeta Demokratske Federativne Jbgo- slavije nalaziose iskusnirevolucio- nar M oia Pijade. Brigu o provodenju agrarne reforme i kolonizacije vodilo |e viSe organa: Agrarna komisija CK KPJ, Ministarstvo za kolonizaciji), Ministarstvo za poljo- privredu, Ministarstvo za narodnu odbranu i Agrarni savjet.

Saglasnost na spiskove za kolo- nizaciju davalo je Ministarstvo narodne odbrane. Ova budnost je u tim vremenima bila neophodna, jer, željelo se da ovaj krupan program- ski zadatak naše revolucije bude obavljen na najbolji moguci naCin, bez ikakvih „d iv ljih " naseljavanja. a valjalo je zaustaviti i pokušaje klasnog neprijatelja da se sa kolo- nizacijom špekuliše i da se ove prve mjere mlade države izigravaju.

Uporedo sa odlukama kome i kako dije liti zemlju donosene su i odluke o podjeli ostale imovine Riječ jebilaostambenimzgradama — kućama. te pokućstvu Valjaloje pravilno podi|eliti i poljoprivredni inventar Ujedno. onima koji se kolonizuju država obezb|eduje besplatan prevoz državnom žel|ez- nicom, ili brodom odmjestaselidbe dom jestagd jećesekolonisti naseliti. Kolonisti susasobom m ogli po- nijeti stvari i inventara do hiliadu kilograma po domaćinstvu. a imali su pravo na jednogoveće ili konjče i to sve na državni teret.

Kod podjele zemljišta odlućeno je da se domaćinstvima dodjeljuje od osam do 12 katastarskih jutara obradive zemlje po porodici, a 30 odsto viSe moglo se dati narodnim herojima io fic irim a Jugoslovenske armije. koji su po zanimanju zemljoradnici. U ovu grupu uraču- nate su i mnogoćlane porodice. a bile su u to vrijeme veoma brojne. Zakon je predvidio i to da se do- bijeno zemljište ne može podije liti i prodati u roku od 20 godina.

Kadjesvepripremljeno, valjaloje misliti i na sljedecu zimu. Agrarni savjet Demokratske Federativne Jugosiavije je žurio sa ovim poslom. kako bi se selidba kolonizacija završila prije nastupajuće zime. Bilo je malo vremena. valjalo je brzo raditi.

U sljede ć e m broju: Kraj ina s e

sprema za put

M I L O Š A P R IL S K I

ROMAN U NASTAVCIMA

P0Z0RIŠTE 1 ŽIVIH LUTAKA

XXVII KONTAKT

Z a v je s a sediže HomoDommusseobraća gledaocima Oslovljava ih sa dragi i pošto- vani I naiavlju jedapočin je igra. On p redsta- vlja sebe Kaže da se zove Homo Dominus i da je autor farse koju će gledaoci upravo vidjeti Kaže da je gla>. na ličnost njegove farse Prometej. Kaže takode da na jednojst- ram Casovnika sjedi Sreća koja voli da us- m rti i pri tom pokazujeprstom na Filiu Fortu- nu Mater Mors predstavlja kao Srećinu Maj- ku. Smrt koja voli da usreći. S posebnim na- glaskom predočava gledaocima da farsa ima i jednu nesvakidašnju ličnost i da su oni— „dragi gledaoci" — ta ličnost. Oni su se. veli, u igru ukljućili odgovarajući na postavljeno-pitanje: „Sta bi bilo kad bi čovjek imao rep — da li bi pantalone tada imalejoš jednu nogavicu ili još jedan džep?" Homo Dominus daje znak redarima u dvoram da prikupe listiće s odgovorima na ovo pitanje

I dokle traje to prikupljanje listića? Za to vrijeme. nadam se, nešto se dogada?

Dok redSri prikupljaju listiće. i dok listice pregleda onaj, mjesni satiričar, dopisnik „Malih ša la", Homo Domunus daje posljednja uputstva HomoSapiensu. Filiji Fortum i Mater Mors, odnosno Prometeju. Sreć i i Smrti, licima svoje farse. Postavlja ih u odgovarajuće poze, kao lutke. Za sve vrijeme. dok redari obavljaju svoj posao. svi- ra muzika po ukusu prisutne publike.

Mora li muzika baš da bude po ukusu prisutne publike?

To je uprvo veoma važno kako se publika ne bi dosadivala i tako istupila oštricu pažnje.

I šta biva s listićima i duhovitim odgovorima na postavljeno pitanje?

Homo Dominus prima listiće i ponovo us- postavlja kontakt s gledaocima. Ovaj kontakt s publikom je, moram priznati, takode jedna od najznačajnijih inovacija u mom teatru.

Ne bih baš rekaodati je to neka inovacija Takve inovacije su u posljednje vrijeme Cesto videne Cak i medu onima koji sebe nazivaju estradnim umjetnicima No. pus- timo to! Sta odgovaraju gledaoci? Na sve si mislio, sve si predvidio. pa vjerovatno znaš šta otprilike odgovaraju gledaoci?

Pobogu brate. kako to mogu predvidjeti?! Pa. to će se saznati na predstavi. I na svakoj drugoj predstavi publika će drugačije reagovati, drugačije odgovarati U tome i jeste veličina i značaj moje inovacije. 2ivi kontakt s publikom, zbog koje uostalom i postoji teatar, veliki je korak od gledaoca kaoobjektado gledaoca kaosubjekta pozo- rišne predstave. Bez tog i takvog kontakta teatar budućnosti nećeuopštem oćiopstati.

Dobro. neka bude kao što ti kažeš. Idemo daljel

XXVIII BOG

^ / r u g a episodija moje farse, kao štosam već rekao, ima dvije metamorfoze: igruživ ih lutaka i igru sjenki, nešto kao wajang. Prva

metamorfoza je podijeljena u ćetiri slike (A. B. C i D) Druga je npodijeljena

Kakve metamorfoze su posrijedi? Sta se u šta pretvara?

E, od toga kako će publika razumjeti ove dvije metamorfoze. zavisi uspjeh čitave predstave, uspjeh farse Dominusove, pa prema tome i moje. Sta se u Sta preobraža- va? Već sam to u izvjesnom smislu nago- vijestio i na taj naćin publikudonekleprip re- mio (Priprema publike za dogadaj ko|i će doć i jednojeodzlatnihpraviladobredram a- turgije. Uspješna priprema je znak da je dramski pisac ispekao zanat.)

Nije mi jasno Sta je u svemu tome bitno Bitno je da gledalac shvati da Homo Do-

minus. dak le čovjek—gospodar, sebe smatra nekom vrstom boga oca, svevišnjeg i svemoć nogstvoritelja. E. taj samozvani bog (pravi bog neka mi oprosti što mu spo- minjem ime i uznemiravam ga u njegovom nebeskom miru) postupa s ljudima kao sa šahovskim figurama. Samo za razliku od pj- ešaka u šahu, figure tog samozvanog boga su žive, a djelaju kao lutke. Tragikomika je u tome što su to žive lutke, od krvi i mesa, al l bez svoje volje, bez ličnosti. N jihovavolja je u stvari volja njihovog gospodara, u ovom slućaju Homo Dominusa, autora farse on ji- ma. njihovog stvoritelja

I od Homo Dominusa valjda ima neko moćniji?

Moćniji od njega sam jedino ja. jer je on lice moje farse. ЛЈ prvoj metamorfozi, dakle, od živog čovjeka, u ovom slućaju od Homo Sapiensa, skruženog i slijepo poslušnog. postaje živa lutka, još skrušenija, još poslušnija..

Tu si već jasniji i odredeniji...... još beživotnija i neljudskija.Predstava sad, nadam se, može početi.

XXIX KRUG

H I omo Dominus, autor farse o Prometeju, obraća se dragim gledaocima, posjetiocima u dvorani. i obavještava ih da predstava počinje On se smjesti visoko iznad svojih

ličnosti. Kao bog. Isprobava da li su ..konci" čvrsto vezani za njegove lutke. Pokreće im glave tamo—amo. Homo Dominus se uvjerava da sve funkcioniše kako treba i igra počinje Mater Mors, Smrt koja voli da us- reći. pokreće mehanizam Casovnika Kazaljka poćinje da se vrti Filia Fortuna. Sreća koja voli da usmrti, na jednom kraju kazaljke počinje da se vrti Sreća isprsi izazovno gole grudi Prometej ispruži ruke prema njoj. Srećasevrti u krug.Dojkeio jdva izazova Prometej se vrti u krug Ruke mu dvije želje. I tako — Sreća ..bježi" Prometej ,,juri'' za njom. (Pri tom publika ni u jednom trenutku nesmije da ’ "'horavidaje Prometei Covjek Razumni, da je Sreće kći Smrti i da voli da usmrti a da je Smrt majka Sreće i da voli da usreć i.)

I dokle tako?Sve dok je ne stigne.Ali ne takav naćin on je nikada neće stićilTo znaš ti. Prometej je slijepo poslušan i

sav ustreptaoodželjedaza svog gospodara. a time i za č itavoćovječanstvo, osvoji sreću, da je dohvati. ponese i donese kao vatru.

I taj Casovnik je na sceni samo da bi pokazao kako Covjek Razumni nikada neće dostići Sreću ida mu to, koliko god nastojao, neće poći za rukom? Ostaće da se vrti u krugu?

Da. I jošviše od toga. Krugpredstavljaap- surd ljudskog bitisanja u Vremenu i Prosto- ru. A pokretać tog Vremena i tog Prostora je Smrt. Apsurd iz nje izvire i u nju uvire Isto kaoisam život. O tudaonaj motonapoćetku moje farse: Ne mogu seoteti utisku da jesve ovo što činimo od nastanka do nestanka. a štonazivamoživotom, jedna veoma neslana Sala smrti...

Sve je to lijepo zamiSljenoi u svemu tome ima lijepe simbolike No, moram ti reći da Eshilov Prometej nije bio budala kakav |e taj tvoj i nije se plašio bogova kao Sto se plaSi tvoj stradalnik.

Eshilov Prometej je Eshilov Prometej, a moj Prometej jem oj Prometej Moj Prometej je višeznačniji u svom stradanju Osim toga, je se sa svojim Salim i namjerno ga pravim budalom, a Eshil je u svojoj tragediji bio smrtno ozbiljan I tu sem oje tn ićki prethod- nik i ja razlikujemo.

(Nastavlja se)

14. STRANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1 *>85.

konkursi # oglasiNa osnovu odluk e Rad ničko g savj e ta od

14.10.1985. godine, OO UR D o m zd rav lja Ba- nja iu ka RO K liničko-m ed ic inskog centra Ba- njaluka, r a s p i s u j e

KONKURSza popunu slo bo dn ih radn ih m jesta

1. Ijek ar na specijalizaciji iz pneum of- tizio logij e za rad u Službi za plućne bolest i i tube rku lozu, na neod ređeno vrijeme, izvrši- oca 2

USLOVI: završen m edicinski fakultet, položen st r uč ni ispit , dvije godine radnog iskustva i poznavanje jednog stranog jezika .

2. Ijekar o pšte medicine za rad u Službi za zašt itu zdravlja školske dj ece i omladine, na neodređeno vrijeme — izvršio ca 1

2. Ijekar opšte medicine za rad u Službi za zaštitu zdravlja školske d j ece i omladine, na neodređeno vrij eme - izvršioca 1

3.Ijekar opšte m edicine za rad u S lužb i za zaštitu zdravlja školske djece i omladine, na određeno vrijeme do povra tka Ijekara sa specija lizacije — izvršioca 1

4. Ijekar opšte medicine za rad u Službi medicine rada, na neo dredeno vrijeme — izvrši- o ca 4

5. Ijekar opšte medicine za rad u Službi medicine rada, n a odredeno vrijeme do povra tka Ijekara sa poro diljskog odsustva, ponovni konkurs — izvrš ioca 4

USLOVI: od 2 do 5 / opšti uslovi po zakonskim p rop isima, završen M edic inski fakultet i položen stručni ispit.

OGLAŠAVAslobodnim radna mjesta

6. Rendgen tehničarzaobavljanjeposlovai radnih zadataka srednje sioženosti u Službi za plućne bolesti i tu berkulozu, ponovni oglas, na neodredeno vrijeme — izvršioca 1

USLOVI: Opšti uslovi po zakonskim p ropi- sima, završena medicinska škola, smjer

S O U R KPK „KRAJIŠNIK" B A N JA LU K A RO T V O R N IC A O B U Ć E „SLOGA"

RZ „ZA JEDN IĆ K E SLUŽBE" PRNJAVOR

Na osnovu odluke Komisija za radne odnose bro j : 3735/85. od 15.10.1985. godine raspisuje

OGLASza prijem radnika na poslove i radnezadatke

1. KUHAR P O M O Ć N IK , 1 izvršilac na neodredeno vrijeme ,

Uslo vi:Položen ispit za PK kuhara Uz prijavu na oglas potrebno j e dost aviti

sljedeće:— dokaz o stručnoj spremi— izvod iz matične knjige rodenih Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana obja-

vljivanja u listu „Glas" Banjaluka. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

Prijave slati na adresu: RO T V O R N IC A O B U Ć E „SLO G A ' RZ „ZAJEDNIĆKE SLUŽBE" PRNJAVOR.

RO „4. J U L I“ O O U R ,,VELEPRO M ET“ BO SA N SK A KRUPA

Na osnovu odluke Radnič kog savjeta O OUR „Velepromet" Bosanska Krupa od17.10.1985. godine, Kadrovska komisija O O U R -a r a s p i s u j e

OGLASza prijem radnika na neodredeno vr ijeme

1. Transpo rtni radnik — 7 izvršilaca

Osim opštih uslova za zasn ivanje radnog odnosa, kandidati treba da imaju osnovnu školu i da su psihič ki i fizički zdravi za oba- vljanje poslova transportnog radnika.

Prijave na oglas sa potrebnom dokum enta- cijom predati lično ili dostaviti na adresu: RO „4. ju li“ O O U R „Velepromet" Bosanska Kru- pa — Robna kuća „Ada" za Kadrovsku komisij u, u roku od 8 danaračunajućiodprvog narednog dana po objavljivanju oglasa u sredstvima javnog informisanja. Neblagovrem ene i nepo t pune prijave će biti odbačene bez razmatranja.

rendgen tehn ič ara, položen struč ni ispit i pret hodna provjera znanja.

7. Medicinska sestra — tehničar za rad u Siužbi opšte medicine u terenskoj ambulanti ,,G o leši“, na odredeno vrijeme do povratka radnice sa porodiljskog odsustva — izvršioca1

8. Medicinska sestra — tehničar za rad u Službi opšte medicine u terenskoj ambulanti „Borkovići", ponovni oglas, na odredeno vrijeme do povratka radnice sa porodiljskog odsustva — izvršioca 1

USLOVI: za radno mjesto pod red. br. 7 i 8/ opštiuslovi po zakonskim propisim a,završe- na medicinska škola smjer medicinskih ses- tara - tehničara, položen struč ni ispit i prethodna prov jera znanja .

Prijave se podnose Komisiji za radne odnose O O U R Dom a zdravlja Banjaluka RO Kliničko-m edicinskog centra Banjaluka (putem Kadrovskogodsjeka) u rokuo d 15da- na za konkurs, odnosno 8 dana za oglas od dana objavljivanja konkursa odnosno oglasa u listu „Glas".

Uz prijavu kandidati su dužni da dostave: za radno mjesto pod red. br. 1 ) uvjerenje o završenom medicinskom fakultetu, uvjerenjeo položenom stručriom ispit u. izvod iz m a- tične knjige rodenih i potvrdu o radnom odnosu, odnosno i^ u s tvu i potvrduo pozna- vanju jednog stranwg jezika; za radno mjesto pod red. br. 2 d o 5 / uvjerenje ozavršenom medicinskom fakultetu, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, izvod iz matične knjige rodenih i Ijekarsko uvjerenjeo radnoj sposobnosti; za radno mjesto pod red. br. 6 do 8/ svjed- očanstvo o završenoj medicinskoj školi odgovarajućeg smjera, uvjerenje o položenom stručnom ispitu. izvod iz matične knjige rodenih i Ijekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

O rezulatima konkursa odnosno oglasa kandidati će b i t i pismeno obavješteni u roku do 15 dana od dana izbora.

SO UR „RUDI ČAJAV EC"RO ELE K TR O M EH A N IK A

O O U R FABRIKA N E M ETA LN IH PR O IZV O - DA

BANJALUKA

Komisija za radne odnose održana dana17.10.1985. godine, na osnovu člana 170. Zakona o udruženom radu, člana 10. Zakonao radnim odnosima i č lana 11. Pravilnika o radnim odnosima O O UR Fabrikanem etalnih proizvoda, RO Elektromehanika, SOUR „Rudi Cajavec"R a s p i s u j e

OGLASza vršenje poslova i radnih zadataka

na neodredeno vrij eme

1. SLO ŽE N I PO SLO VI K O N TR O LE KVA- LITETA, — 2 izvršioca

USLOVI: SSS mašinski tehničar, pripravnik.

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Kandidati koji se ne nalaze na evidencij i SIZ-a za zapošljavanje Banjaluka dužni su uz prijavu na oglas dostaviti i podatke sa S IZ-a za zapošljavan je kod kojeg su prijavljeni.

Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostavljaju se Kadrovskom odjeljenju RO Elektromehanika, Ul. braće Pavlića 25, Banjaluka.

Nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje.

AIPK RO „STO ČAR" BANJALUKA Komisij a za radne odnose AIPK RO „STOČAR “ BANJALUKA, r a s p i s u j e

OGLASza popunu slobodnih radnih mjesta

1. KV ložača — 1 izvršilacOsim opštih uslova za zasnivanje radnog

odnosa, potrebno je da radnik zadovoljava i sljedeće posebne uslove:

Pod 1/ KV radnik energetičar, radno iskustvo 6 mjeseci, tedaim aovlašten jezarad sa sudovima pod pritiskom. Radni odnos se zasniva na N E O D R ED EN O vrijeme.

Oglas ostaje otvoren do popune radnog mjesta.

Uz prijavu kandidati su obavezni priložiti dokaz o ispunjavanju uslova iz oglasa.

Prijave na oglas slati na adresu AIPK RO „STOČAR" BANJA LUKA, Ul. Akifa Šerem e- taE .

SO UR R U DA R SK O -M ETALU R ŠK I K O M B IN A T

,,R M K -ZEN IC A “RO T V O R N IC A VIJAKA „M RK O N JIĆ —

GRAD “M R K O N JIĆ — GRAD

Na osnovu odluke Komisije za radne odnose raspisuje se

OGLASI Mašinska radionica1. ala t ničar za pripremu i doradu alata — 1

izvršilacII Proizvodno-tehničk i poslovi1. d iplom iran i inženjer mašinstva (priprav-

nik) — 1 izvršilac2. kvalifikovan i metalostrugar (pripravnik)

— 2 izvršiocaIII Restoran društvene ishrane1. Kuvar KV — 1 izvrš ilacKandidati su dužni, pored opštih zakon-

skih uslova, ispunjavati i ostale uslove:Pod 1-1 VK-alatničar ili maš inbravar i 2 go-

dine radnog iskustva u kvalifikaciji naistim ili sličnim poslovima i zadacima.

Pod 11-1 završen mašinski fakultetPod II-2 završena škola za KV-

metalostrugara,Pod 111-1 završena ugostiteljska škola za

kvalifikovanog kuvara i 6 mjeseci radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i zadacima.

Istovremeno na osnovu odluke Radničkog savjeta raspisuje se

KONKURSza izbor i imenovanje

I Pogon za pripremu sirovina i površinsku zaštitu

1. Pred radnik — 1 izvršilacKandidat jedužan, pored opštihzakonskih

uslova ispunjavati i sledeće posebne uslove.Pod 1-1 KV radnik metalske struke i dvije

godine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima i zadacima.

Kandidati su dužni uz prijavu sa dokazimao ispunjavanju uslova dostaviti i uvjerenja:

— o primjernom i kvalitetnom izvršavanju tih ili sličnih poslova i radnih zadataka,

— o disciplinovanom odnosu prema radu i redovnom dolasku na posao.

Radni odnos zasniva se na neodredeno vrijeme, a kandidat izabran pokonkursu ime- nuje se na period od 4 godine.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Konkurs ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja.

RADNA O R G A N IZA C IJA Z A K O M U N A LN U D JELATN O ST „NO VI G R A D “Bos. Gradiška

Na osnovu č lana 14.i 15. Pravilnika o radnim odnosima Radne organizacije za komunalnu djelatnost „Novi Grad" Bos. Gradiška, Komisija za radne odnose na sjednic i od- ržanoj 16.9. i 10.10.1985. godine, raspisuje

OGLASza prijem radnika

1. auto-m ehaničar, 1 izvrš i lac na neodredeno vrijeme

2. auto-m ehaničar, 1 izvršilac na neodredeno vrijeme

Kandidat pod rednim brojem 1. da ima VK (V stepen), smjer automehaničara. Radno iskustvo 6 mjeseci.

Kandidat pod rednim brojem 2. da ima KV (III stepen), smjer automehaničara. Radno iskustvo 6 mjeseci.

Obavezna prethodna provjera kandidata.Posebni uslovi utvrdeni Samoupravnim

opštim aktima Radne organizacije. Lični dohodak prema Pravilniku o raspodjeli ličnih dohodaka Radne organizacije.

Rok za prijavu 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

Rok za popunu radnog mjesta odmah.Ponude bez dokaza za tražene uslove i po-

nude dostavljene van utvrdenog roka nećese uzimati u razmatranje.

Ponude se dostavljaju na adresu: Radna organizacij a za komunalnu djelatnost „Novi Grad" Bos. Gradiška.

G LAS, cet>rtak, 24. oktobar 1985. STRANA 15.

konkursi # oglasiSOUR „K RAJINATRANS"

RO „AUTO PREVO Z" BANJALUKA OOUR „PRIG RADSKI SAOBRAĆAJ

SRBAC"SRBAC

N a osnovu odluke RadničkogsavjetaO O UR- a „Prigradsk i saob raća j Srbac", bro j : 561/85. od 11.10.1985. godine rasp isuje

KONKURSza izbor i imenovan je direktora

O O U R -a „Prigradski saobraća j Srbac“ (reizbo r )

USLOVI: Osim propisanih opštih us lova, kandidat i treba da ispunjavaju i sljedeće uslove:— da imaju VSS/VSS smjera: saobraća j nog, ekonomskog, mašinsko-tehničkog, prav- nog, organizacije rada, politološkog, prosvetno-pedagoškog ili VK/KV vozač ,,D" kategori je.Potrebno radno iskustvo 3 godine.— da ima organizacijske sposobnosti št o do- kazujedosadašnjim uspješnim radom.— da posjeduje d ruštveno-po l itičke i mo- ralne kva l itete u skladu sa prihvaćenim krite- rijima za izbor inoko snog poslovodnog organa.— da nem asm e tnjena izbor ifunkciju iz člana 511. ZUR-a.Konkurs ostane o tvoren 15 dana od dana objavljivan ja.Prijave sa dokazima o ispunjavanju us lova slati na adresu: SOUR „Krajinatrans" RO ..Autoprevoz" Banjaluka, O O UR „Prigradski saobraćaj Srbac“Srbac, Ul. 11. novembar bb, 78420 SRBAC.Nepotpune i neblagovrem eneprijavenećese uzimat i u razmat ranje.

SOUR ,,KRAJINATURIST“ BANJALUKA Hotelsko-ugostiteljska radna o rgan iz acija

,,K O N TIN EN TA L“ BANJALUKA

O O UR H O TEL ,,BOSNA“

Na osnovu odluke Radnič kog savjet aO O U R Ho tel „Bosna" raspisuje se

LICITACIJA1. O S N O VN IH SREDSTAVA (ugostileljske opreme i gradevinsko g m ateri jala)2. S ITN O G INVENTAR ALicitacija osnovnih sredstava izvršiće se dana 26.10.1985. godinesa početkom u 12 sat i.

' U česnici licitacije mogu istog danaod 10sati izvršiti uvid u sredstva kojase licitiraju, a obavezni su uplatit i prije licit acije 10% vrijednost i počet ne cijene osnovnog sredstva za kojeg su zainteresirani.Licitacija sitnog inventara jzvršiće se27.10.1985. godine, sa početkom u 12 sati uz uslove za licitaciju kao i kod osnovnih sredstava.Osnovna sredstva i sitan inventar se licitiraju povodom rušenja hotela „Palas".

SO UR ŽTO RADNA O R G A N IZ A C IJA ZA

AUTO SAO BRAČAJ OOUR Željezn ički autosaobraćaj

BANJALUKA

Na osnovu člana 9. Pravilnikao radnim odnosima O O U R — a ŽAS Banja luka Komisija za radne odnose O O U R -a ŽAS Banjaluka, na sjednici održanoj dana 28.09. 1985. godine donijela je odluku kojom se objavljuje sljedeći

OGLASza p r ijem radnika na neodređeno vrijeme

1. transportn i radn ik n a neodredeno vrijeme u PJ ŽAS Prijedor 1 izvršilac2. m agac inski radnik u stanici Sanski Most 1 izvršilacUslovi:Pod 1, i 2.: dostavljač robe — PKR sa 1 go- dinom iskustva na tim ili sličnim poslovima .

Prijave se podnose Komisiji za radne od n o se O O U R -a 2 A S Banjaluka, V ladeVitju- ka bb. Uz prijavu priložiti i dokaz o stručnoj spremi, to jest dokaz o završenih 8 razreda osnovne škole i dokaz o radnom iskustvu, te izvod iz matič ne knjige rođenih.

Nepotpune i neblagovremene pr ijave neće se uzimati u razmatranje.

Rok za podnošenje prijava je 8 dana od prvog narednog dana od dana objavjivanja.

K O M ISIJA ZA RADNE O D N O SE

RO „U N IVERZA L“Fabrika hidrauličn ih uređaja i garažno- serv isne opreme, Dž. Bijedića 1 B. Luk a

objavlju je

OGLASza prijem izvrši laca na poslove i radne za- datke kako slijedi:

1. VKV— III mašinbravaruServisnojslužbi — 3 izvršoca na neodredeno vrijeme2. VK V— I II pogonski e lektričar u Službi od- ržavanja 1 izvršilac na neodredeno vrijeme3. K V—III metalostrugar u Pogonu II „UNIVERZAL" u Skender-Vaku fu 2 izvršioca na neod redeno vrijeme4. Pomoćni radnik u Pogonu II „UNIVERZAL" u Skender-Vakufu 1 izvrši lac na neodredeno vrijeme (ponovni oglas)

USLOVI: Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa kandidati treba da ispunjavaju i slijedeće:POSEBNE USLOVE:Pod 1.) — završena škola za VKV ili KV mašinbravar— radno iskustvo 1 godina— položen vozač ki ispit ,,B“ kategor ije— prethodna provjera stručnog znanja i radnih sposobnostiPod 2.) — završena škola za VKV ili KV električare— radno iskustvo 2 godine— prethodna provjera struč nog znanja i radnih sposobnostiPod 3.) — završena metalska škola, smjer KV metalostrugar— bez radnog iskustva— prethodna provjera stručnog znanja i radnih sposobnostiPod 4.) — završena osnovna škola— bez radnog iskustvaOSTALI USLOVI: stupanje na posao, lični dohodak i ostala prava iz radnog odnosa po normativnim aktima Radne organizacije. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.Nepotpune i neblagovremene prijave hećese uzimati u razmatranje.Prijave na oglas za poslove pod rednim brojem 3. i 4. slati na adresu: POG ON II „UNIVERZAL" SK END ER —VAKUF.

RO „ENERG O M O NT" BANJALUKA OOUR „H ID R O M O NTA ŽA "

BANJALUKA

Na osnovu člana 10. i 11. Pravilnikao radnim odnoslma O O U R -a „Hidromontaža" Banja- luka i odluke Komisije za radne odnose od16.10.1985. godine, raspisuje

OGLASza prijem u radni odnos na neodredeno vrijeme:1. tesar VKV III grupe 1 izvršilacUslovi: završena škola zaVKV tes?Tra ili KV te- sara i 6 mjeseci radnog iskustva na poslovima u struci.Lični dohodak prema Pravilniku o osnovamai m jerilim aza raspodjelu LD.Uz prijave kandidati su dužni dostaviti odgo- varajuću dokumentaciju kao dokaz o ispunjavanju uslova oglasa.Neblagovrem ene i nepotpuneprijavenećese uzimati u razmatranje.Oglas ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja.

Prijave slati na adresu RO „Energomont" Banjaluka OOUR „Hidromontaža" — Rudar- ska br. 2 .

O PŠTINSKI K O M ITET SAVEZA K O M U N IS - T A B iH KLJUČ

prodaja putem javne

LICITACIJEputnič ko auto marke „FIAT 132-D"2500, godina proizvodnje 1981.Početna cijena 600.000 — dinara.Vozilo je u ispravnom stanju i registrovano je do februara 1986. godine.Pravo učešća na licitaciji imaju sva pravna i fizič ka lica uz prethodnu uplatu češćau iznosu od 10% od početne cijene na blagajni Op- štinskog komiteta SKBiH Ključ.Vozilo se može vidjeti svakog dana pred zg- radom DPO Kljuć, od 8 do 14 sati Prenos vlasništva kupljenog vozila i porez na promet padaju na teret kupca.Licitacija će se održati 7 11. 1985 godine sa početkom u 11 sati, predzgradom DPO Ključ.

KO M ISIJA ŽA L IC ITA C IJU

SOUR „RUDI ČAJAVEC" BANJALUKA RADNA O R G A N IZA C IJA DRUŠT VENI

STANDARD

Na osnovu člana 10. Zakonao radnim odnosima SR BiH i odluke Komisije za radne odnose od 15.10.1985. godine, Radna organizacija Društveni standard, raspisuje

OGLAS1. Za prijem radnika u radni odnos na N EO DREDENO VRIJEME:— -Poslovi i radni zadaci perača suda 2 izvršiocaUslovi: osmogodišnja škola Radno iskustvo 3 mjeseca2. Za prijem radnika u radni odnos na O DREĐENO VRIJEME:— Poslovi i radni zadaci perač a suda 2 izvršiocaUslovi:osmogodišnja školaRadno iskustvo 3 mjeseca(Jedan izvršilacseprim adopovratkaradnicesa neplaćenog odsustva u trajanju od jednegodine, a drugi do povratka radnice sabolovanja).Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostavljaju se u roku od 8 dana od narednog danaod danaobjavljivanja, isključivo putem pošte na adresu: SOUR „RUDI CAJAVEC" RO DRUŠTVENI STANDARD BANJALUKA, Maršala Tita 73. Kadrovska služba, poštanski fah 143.Nepotpune i neblagovremene prijavenećese uzeti u razmatranje.

Socijalistička republika Bosna I Hercegovina O P š T INA BOSANSKI NO VI

Opštinska komisija za društvene djelatnosti i opštu upravu

Na osnovu člana 212. Zakona o državnoj up- ravi SRBiH („Službeni list SRBiH broj 38/78"), Opštinska kom isijaza društvenedje- latnosti i opštu upravu opštine Bosanski No-vi, raspisuje

KONKURSza popunu upražnjenih radnih mjesta

1) Upravnog inspektora na neod redeno radno vrijeme.

Osim opštih uslova predvidenih Zakonom o državnoj upraviSR BiH („Službeni list SR- BiH br 38/78"), kandidattrebadaispunjavai posebne uslove predvidene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ove Komisije i to:

— da ima visoku stručnu spremu — diplo- mirani pravnik,

— da im a3 godine radnog iskustva natim ili sličnim poslovima i

— da ima položen stručni ispit2) matičara u Blagaju na neodredeno radno vrijeme.

Pored opštih uslova predvidenih Zakonom iz tačke 1 ovog konkursa, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove predvidene Pra- vilnikom o unutrašnjoj organizaciji isistema- tizaciji radnih mjesta Komisije i to:

— da im asrednjustručnu spremu (upravna škola, gimnazija, učiteljskaškola-pedagoška akademija),

— da ima 1 godinu radnog iskustva i— da ima položen struč ni ispit.Prijave i dokaze o ispunjavanju uslova kon-

kursa kandidati treba da dostave na adresu ove Komisije u roku od 15danaoddanaobja- vljivanja konkursa.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

Prijave slati na adresu— Opštinskakom isija za društvene djelatnosti i opštu upravu op- štine Bosanski Novi.

o p S t in s k i s u d U BOS. G R A D IŠC I

Konkursna komisija Radne zajednice Op- štinskog suda u Bos. Gradišci objavljuje

OGLASza slobodno radno mjesto

D A K TILO G RAFA (1 izvršilac) za rad na odredeno radno vrijeme:USLOVI: Osim opštih uslova odredenih zakonom, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove:

— da ima završenu srednju daktilografsku školu

Molbe se primaju u roku od 8 dana od’dana raspisivanja, odnosno objavljivanja oglasa. Uz molbu je potrebno priložiti dokaze o ispunjavanju uslova izoglasa.Nepotpune molbe neće biti na razmatranju.

16. STRANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985.

H I r

Dana 24. oktobra1985. godina navriava se lest tu M h и|ааас1 kako smo Izgublll jedinoga I voljanog etna, unuka I »eatrića

ALEKSANDRA ACU MOMIĆA

D ragl moj aina, radovao si м itvotu. a tako miad I tznanada si ga morao napuattti. Tvojim odtaakom tzgubila aam svu radosf žtvota, jer moj ttvot btoaiaamo tL Ostaia mi ietelkaboli grab ko)i stalno obilazim, kitlm eviiaćam i zalifevam suzama. Uvala avhna koji la se sjećaju i posjećuju

tvoj vjačnl dom. Hvala osoblju d|- ačljeg vrtlća, a posebno tvojlm dru- garicam a koje te se stalno sjećaju I Xoje na mogu da shvate da te više u vrtićunema.TVOJA ZA 2IVOTA NEUTJEŠNA

MAMA s porodicom 062944

Javljamo tu2nu vljest da |e u i r ijedu 23. oktobra 1985. godine u 63. godl- nl 2ivota prem lnuo naš dragl auprug, o tac, brat I d|ed

LEONTIJE (BUDIMIRA) JEFTOVIĆ

Sahrana će se obavlti 24. okto bra 1985. godine u 16,00 sati na groblju „Sveti Marko" u Banjalucl.

O ŽA LO šĆ E N I:supruga KATA, kćerke: VERA IL J ILJA N A , braća: M l- HAJLO , M IL IVO JE I FRANJO, zetovi: STA N ISLA V I M ILO R A D , unuc i: DEJAN i B O JAN , snahe, m nogobrojna ro dbina I kom ilje

062946

Dana 26. oktobra 985. flo- dln* navriava te četrdeset iulnlh dana od »mrti n a i* drage »upruga I ma|k»

ANKICE PAVLET IĆ

Tim povodom dana 26. oktobra 1985. godine u11,00 sati posjetićemo njen grob i položiti cvijeće.

O ŽALOŠĆENI: suprug ZVONKO i kćerka

SUZANA 062943

SOUR „RUDI ČAJAVEC"RO ELEKTROMEHANIKA

OOUR OBRTNE MAŠINE I PRIBOR BANJA LUKA,

Kom isija za radne odnose održana dana 22.10.1985. godine. na osnovu člana 170. Zakona o udruženom radu, člana 10. Zakona o radnim odnosima i člana 11. Pravilnika o radnim odnosima Obrtnemašineipribor, RO Elektromehanika, SOUR ^ u d i Cajavec

Raspisuje

OGLASza vrSenje poslova i radnih zadataka na neodredeno vrijeme

1. SLOŽENI POSLOVI KONST- RUKT IVNO-TEHNOLOŠKE PRIP- REME OBRADE REZANJEM I OB- RADE DEFORMAC IJOM, 2 izvršiocaUSLOVI dip lom irani mašinski inžinjer, pripravnik.Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavlj ivanja.Uz prijavu na oglas dostaviti diplomu o završenoj školi. Kandidati koji se ne

nalaze na ev idenciji SIZ-a zapošlja- vanjeBanjalukadužnisu uz prijavu na oglas dostaviti i podatke sa SIZ-a za zapošljavanje kod kojeg su prijavljeni.Prijave se dostavljaju na adresu: Kadrovsko odjeljenje RO' Elektrome- hanika, Ul. braćePavlića25Banjalu- ka. Nepotpune prijave nećeseuzima- ti u razmatranje.

sObavještavam o rodblnu I prijatelje da nas je Izne- nada napustlla naša mlla I voljena dana 22. oktobra 1985. godine

KAJA MAJDANDŽIĆ, rodenaZURTA

Sahrana ćese obavlti dana24. oktobra 1985. godlnena groblju ,,$veti M arko u Banjalucl u 15,30 sati.

O ŽALO ŠĆ ENI:majka MARIJA, suprug ILIJA, kćerke: M ARA, M IRA, STEFICA, ZD EN KA , sinovi: IVO , A N TO i JO SO , sestre: R U2A , ANE, brat STIPO , zetovl: IVO , VLADO, STJEPAN, IVO, snahe: M ILKA i M IR JAN A , unučad i ostala m nogobrojna rodbina, prijateljl i kom šije

062951

D ana 26. oktobra 1985. godine je četrdeset dana tu g e ib o la z a naSom

ANKICOMPAVLETIĆ

Teško se m lrimo s neu- mltnom Istlnom da je n e- ma, jer je njen vedar lik vječno u naSIm sjećanjl- ma.MAJKA, SESTRE I

BRAĆA 062943

AIPK - Zemljoradnićka zadruga Bos. Gradiškp - Osnovna zadružna organizacija „Nova Topola" na osnovu od luke Zad- ružnog savjeta objavljuje

JA V N U PRO DAJUOSNOVNOG SREDSTVA

1. RASHLADNA VITRINA ,,SOKO“ - 2 komada

Početna c ijena 15.000 dinara (petnaesthiljadadinara) po komadu

Javna prodata ćese obaviti dana 01.11.1985. godine (pe- tak) u OZO Nova Topola" u Novoj Topoli sa poćetkom u 8 ćasova.

Vitrine se m ogu vidjeti na dan prodajePravo ućešća na javnoj prodaji imaju svapravna i fiz ička li-

ca koja na dan prodaie na blagajni OZO ..Nova Topola" u Novoj Topo li up la te 10%od početne cijene rashladne vitrine

la v n ikTURIST IČK A A G EN C 1JA

B A N J A L U K AM a r š a la T ita 115, te le fo n (0 7 8 ) 31-113

ORGANIZUJE

IZLETU GRAC poiazak : 26.10.85.

CIJENA: 3.000,00 din.

PRIJAVE I I N F O RMACIJE „SLAVNIK"

B. LUKA

RO MEDICINSKI CENTAR DR MLADEN STOJANOVIĆ'1 OOUR ZAVOD ZA MEDICINU RADA I ZAŠTITU RADNE I ŽIVOTNE SREDINE PRIJEDOR

raspisuje

OGLASza prijem u radni odnos 5 (pet) medicinskih

tehničara-opštism jerPRIPRAVNIKA , ko jiće poslije obavljenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita raditi na poslovima i radnim zadacima PRU2ANJAPRVEME- DICINSKEPOMOĆI na radilištimaRadneor- ganizacije RUDNIK 2ELJEZNE RUDE „OMARSKA" U OMARSKOJ kao pogonski medicinski tehničari u svim smjenama rada Rudnika (četvorobrigadni sistem rada). USLOVI:Pored opštih uslova predviđenih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvidene opštim aktima OOUR-a i to:

da imaju završenusrednju medicinsku školu - opšti smjer, da nisu obavili pripravnički staž i da prvi put stupaju u radni odnos.Oglas je otvoren 8 danaod dana objavljivanja u dnevnom listu „Glas" Banjaluka.Ponude sa dokazom o ispunjavanju uslova (svjedočanstvo o završenoj srednjoj medicinskoj školi - opšti smjer) dostaviti na adresu" ZAVOD ZA MEDICINU RADA PRIJEDOR Ul. V. Nazora b. 5).Ponude kandidata koji ne ispunjavaju uslove oglasa, nećeserazmatrati i bit ćevraćeneod- mah po primitku.

л/ 0%.

PRODAJAAUTOMOBILi

PRO DAJEM h itno au tom ob il ..reno 4 g t r god ina p ro izvodn je 1983. havari- san. jo ftino . te le fon b ro j 36-637. Banjaluka 1-1

062919PRODAJEM au tom obil zastavu 101 gtl. proizvodnjn m jescc ok tobar 1984 go- d in e . to lefon b ro j 57-386 od 15.00 sati. Banjaluka 062942PRODAJEM au tom ob il go lf jq l bonzi- nac. prva reg is trac ija 1982 qodmo h itno tc lofon bro j 43-109 od 15.00 sati Banjaluka 062947

PRODAJEM au tom ob il m arko simca 1100 potpuno isp r avan i ti voznom stanju po vrlo povo ljno j c ijom . tc tc fon broj 40*606 S tcvić. Banja luka

062953PRODAJEM autom obil ladu. god ina pr- oizvodn je 1984 predena k ilom etraža jo 12 000 kilom otara. c ijcna po dogovoru. zainteresovam noka so j.ivo pa tolofon bro j 079/43-939 Bosanska Dubica

062952

VESEL'NA MASLESF 13

RADNO VRI.IEMt- OD 7.00 do 1‘i

ZEMLJIŠTE

PRODAJEM dva dunum a obradive po ljske zemlje u se iti T rn u neposrodnoj b liz in i vodovod i s tru j a, te le fon bro j 57- 104. Banja luka

1-1062887

PRODAJEM zem lju u Ram ićim a. c ijena po dogovoru. gradnja dozvoljena. asfalt, stru ja ima V lasnik M arko L ipovac . Ra- m ići broj 154. Ban j aluka

062935

RAZNO

PRODAJEM ugostito ljsku radn ju dobro razradonu na p rijodorskom putu. p ita ti na tc.'lr-fon broj 725-225. Banjaluka

1-6062824

STANOVI (PONUDE)

IDZAJEM dvoiposoban stan u U lic i Sil- vije Strahim ira K ran jćov ića bro j 31. Banja luka

062937

IZDAJEM dvosoban stan kom foran u U l ici Zcre Kovaćević bro j 79, Banjaluka.

062950

SOBE (PONU DE)

IZDAJEM nam ještenu sobu s central- n im grijan jem i upo trebom kupa t i la dv- o jic i srednjoškolaca ili studenata. Go- ranD akić. U licaZ ijeD izda rov ića bro| 11 . Banjaluka

062938IZDAJEM nam ještenu sobu ženskoj osob i. Strbac. Rudarska ulica broj 286 Banjaluka.

062954

STANOVI (ZAMJENA)

M IJENJAM dvoiposoban stan prokoVr- basa za dva jednosobna stana Zvati od15.00 sati na to lofon broj 34-236. Banja luka

062949

TRAVNIK BANJALUKA M IJENJAM dvosoban stan suporkom- foran sto lo fonom . 60 kvadratn ih motara u Travniku. za odgovara juć i stan ili manji u Banjaluci. To le fon bro j 078/811- 523, Banjaluka

062939

RAZNO

IZDAJEM prazan loka lzasvocfjo la tnos- ti. možo I ka fić u U l ic i AV NOJ bro j 36. telofom broj 22 -213124-978. Banjaluka

062941

GL AS, ćet vrtak, 24. oktobar 1985. STRANA 17.

H J panorama

POZORIŠTE

Koriolan sa reketom

Britanskl pozoriini glumac Jan Mekelen kaža da mu je Ins- plraclja га tumaćenje uloge Šekaplrovog Korblana bto — tenJskl at Džon Meklnrou.

Mekelen /в član brltanskog Naclonalnog teatra коЏ gostuje u Atinl I dobto /в W4e nego po- hvalne krltlkeza izvanredno lu- maćenje tlka Koriolana u Ist- olmeno] Sekspirovojdraml. Ka- da tu ga novlnari upttall kako Јв pripremio ovu ulogu, glumac је odgovorto:

„Tumaćećl Šeksplrove llko- ve, uvijek se trudlm dazamltllm kakva bi osoba blotaj ćovjek da /в danas th/1 trailm neku dana- in ju llčnost kojaima te osoblne. Kad sam prlpremao Korlolana, zaključlo sam da bl u dar.ašnje vrijeme on bio — Dion Maklnrou*

ISTR A ŽIVA N JA

Plejbojrušiiluzije

66

Kada m uškarci gledaju fotografije nagih Ijepotica u raznim ,,mušk im “ časopisima, to — prema jedno j američko j studiji — imaveo- ma nepovoljan efekat na njihove supruge, d jevojke i ljubavnice: poredeći ih sa onim što, recimo, vide na stranicama „P le jbo ja", oni svoje Ijepše po lovineoc jenjuju kao manje lijepe i privlačne nego što one zaista jesu.

Ista studija, medutim, tvrd i da se uticaj gledan ja golotin je kad su ženeupitan jusuštinsk iraz liku jeod muškog reagovanja. Kada žene gledaju fotografije nagih zgodnih mladića u odgovarajućim časopisi- ma, one taj utisak povezuju sa ćovjekom koji čeka kod kućei on im se č in i p riv lačn ijim nego što jeste.

S tud ija o kojoj je r iječ načinjena je na Univerzitetu u Arizoni i isp iti- vanjasu obuhvatilav išeod250mu- škaraca i žena i njihova reagovanja na erotičke utica je. Jedan psiholog koji je b iočlan ekipest'ručnjaka ko j i su obavili ova ispitivanja tvrdi da su rezultati nedvosmisleno pokazali da se m išljenje muškaraca o njihovim suprugama i djevojkama „prosto degradira g ledanjem seksi-fotografija".

SPEKTAKL Gretase wraca kući

9 Kakoje objavio jedan švedski novlnar, „bozanstvena Greta“ b i se vratila u švedsku ali se boji publiciteta. Robna kuća u kojo j je radila prije 50 godina već je staviia na uiaz transparent dobrodošlice...

švedski novinar Sven Broman lansirao je nedavno vijest daslavna švedska filmska zvijezda Greta Garbo nam ierava dasevrati u svoju domovinu Svedsku.

Broman tvrd i da se Ijetos susreo sa Gretom Garbo u jednom selu u Švajcarskoj i d a je tr i puta interv jui- sao nekadašnju slavnu „božan- stvenu Gretu", koja sada ima 80 godina.

Gretina veiika želja je da se vrati u Svedsku, ali strahuje od publiciteta koji bi njeri povratak izazvao" — kaže Broman.

Slavna g lumica već decenijama živi u potpunoj izolaciji, ne poja- v lju je se pred javnošću i krije se od očiju i svojih najbližih prijate lja i rođaka. U tgkvoj usamljenosti je

nedavno proslavila i svoj 80. roden- dan u Njujorku. Ipak, to kao da podstiče interesovanje za njenu već misterioznu ličnost.

Vijest o povratu Grete Garbo u Svedsku, izazvala je pravo nacio- nalno oduševljenje u ovoj zem lj i. Veiika robna kuća u S tokho lmu „PUB", u kojo j je Greta radila kao prodavačica prije nego što je krenula putem filmske slave, već je is- takla iznad ulaza veliki transparent sa natpisom „Dobrodošla, Greta!". A gradske v lasti Hegsbija malog grada na jugoistoku Svedske up- utile su joj nekoliko poklona — u ovom mjestu je, kako je nedavno otkriveno, rodena Greta Garbo, iako je njena majka rodenje kćerke registrovala u Stokholmu.

SVIJETESTRADE

Rasipni suprug# Pjevačica Lulu teksadjeispričaiapraverazlogerazvoda sa Morisom Gibsom: bio je rasipan, iz dosade kupovao skupe automobile...

Britanska pjevaćica Lulu n6- davno se izjadala novinarima i ispričala „prave razloge“ zbog kojih se svojevremeno razvela odsvog supruga Morisa Gibsa, zvijezde popularne grupe „B i d i i “.

Do razvoda je navodno došlo, kako tvrdi Lulu, zbog izuzetnog rasipništva m ladog supruga, ko ji je nemiiice trošio njen novae. Lulu je imala20go- dina i bila je već popularna pje- vačica koja dobro zaraduje kada se udala za u to vrijeme 19- godišnjeg Gibsa, ko ji još nije bio veiika zvijezda. Lulu sada p ri prema objavljivanje svoje autobiograiije, a pojedine dijelove je dozvolila da objavi britanski nedjeljn ik „Vumens oun“.

„Moris je bio vise nego ekst- ravagantan, a kada bi mu biio dosadno odiazio b i i kupovao 70s jedan skupocjeni autom obii — govori Lulu. — Stalno je kupovao automobile, odljela,

nakit, pa još automobila, kao i kamere, magnetofone, videore- kordere, gitare i ko zna štasvejoš Nisam mogla da prolazlm kroz kuću od tih siinlh nepotrebnih stvari. Najgore je bilo sa automobilima: kad mu je jednom bilo dosadno, otišao je I kupio jednog ,,bentlija“. Nepun mjesec dana kasnije iz istih razloga kupio je ijednog „aston martina“...“

Lulu i Moris proveii su u bra- ku ćetirl godine, a pjevačica je sada supruga frizera Džona Fride.

F IL A T E U JA : Florana markama

# Siikar Radomir Bojanić I profesor Unlve- rztteta Budlsav Tatlć prlprem lli su seriju prigodnlh poštanskih maraka na temu flora s mnogo ukusa, pa će ova nalć l na neprlkrlvene slmpatlje kod fllatellsta

zajeamca jugosiovenskih PTT preduzeća izdala je. u okviru svog dugoročnozacrtanog programa, seriju maraka natema flo rasačetiri vrijednostiu ukupnoj no m ina liod138d ina ra .R iječ je o s e n jip r igod- nih poštanskih maraka ko ju jezaštam pupriprem ioR adom irB o jan ić, akademski siikar iz Beograda, dok je štampanje istih izvršeno u „Forumu" iz Novog Sada, koji seupos ljedn je vrijemespecijalizovao za fila te listićka izdanja. Zajedn icaPTT preduzeća, morala se preo- rijentisati na domaćeg izvođača radova, odnosno štampara, jerzbog nestašice deviza sve manje koristi usluge inostranih štamparija kao što su to one u Svajcarskoj i Zapadnoj N jemačkoj, gdjesu inače izašle naše najbolje prigodne poštanske marke.

Na prvoj marki, u ovoj seriji, u v rijednosti od 8 dinara nalazi se reprodukcija veoma dekorativne crvene alge, dok je na marki od 10 dinara našla svoje mjesto takozvana mrka alga, dosta rijetka u Me- diteranu. Na trećoj marci, od 50 dinara našla se mrka alga sa vilju- škasto granatim talusom i uzdužnim rebrom, dok je na najskupljoj — vrijednosti 70 dinara — rezervisano m jesto za mrku algu pljosnatog talusa, pričvršćenu za stijenu.

Neke od ovih algi rastu u priobalju Evrope i Sjeverne Amerike, a druge uz obale mora Južne Evrope i A tlantika nadub inam ado l Ome- tara. Izbor motiva, i sam tekstza ovu seriju, prilagodio je fila te lis t ičkoj zbirci dr Budisav Tatić, profesor Univerziteta u Beogradu i to, moramo posebno naglasiti, s mnogo uspjeha. Jer, riječ je o jednom od kvalitetnijih i osm išljenijih izdanja Zajednice jugosiovenskih PTT preduzeća ko je će, u tosm ouvjereni, na ić i nainteres is im pa tijemeđu skupljačima maraka.

Na kraju treba reći da je izdavač, s ovom serijom, pustiou promet i takozvani koverat prvog dana i prigodni koverat, kojim se fila te listi mogu snbdjeti kod svih pošta u zemlji? D. M.

Ii

ZBOG ULOGA U FILMU

PRVU međunarodnu utakmi-cu u velikom rukometu re- prezentacija Jugoslavije odig- rala je 19. juna 1950. godine protiv selekcije Belgije uZagre- bu. Pobijedili su „plavi" sa 17:3 (8 :0).

NAJVECA stabla na svijetu nalaze se u Nacionalnom parku sekvoja u Kaliforniji. Ova stabla dostižu visinu od preko stotinu metara, a prečnik mnogih ka- lifo rn ijsk ih sekvoja prelazi 12 metara!

VANDALI su bili pripadnici germanskogotskog plemena koje je od trećeg vi jeka naše ere ratovalo sa Rimljanima na Raj- ni, a docnije se nastanilo u Panoniji (Ugarskoj). Tokom petog vijeka opustošilo je Gali-

AKO NISTE ZNALI

ju, Spaniju i Italiju. G od ine455. pljačalo je Rim punih 40 dana, uništavajući sva um jetnička djela i spomenike. Otuda i izraz „vandali", odnosno „vandali- zam“ za one koji surovo un išta- va jusve ono što je do bro ilijepo.

BORAVEĆI 1942. godine ^tao ilegalni posjetilac Soko- Banje, Ivo A ndrić, našjedin i do- bitn ik Nobelove nagrade za književnost, došao je na ideju da napiše „Na Drini ćuprija".

I

G lu m a c m edu J e g i o n a r i m a

# Zbog uloge u novom tilmu američki glum ac bio na ,,obuci“ u školi za plaćenike koju su, kako piše štampa, pohadala i trojica ,,Sika“ optuženih za planiranje ubistva indijskog premijera Radživa Gandija

IiI

Američki film ski glumac Robert Dival oslanjase rukama na sto, duboko udiše vazduh i kaže svojim drugovima ,,stud- entima":

„Volim zorom miris suzavca..."

da udahnem

Ova neobična rečenica izgovorena u jednoj sceni novog f i lma čije je snim anje u toku, a dogadase jednoj školiza plaćenike. Dival već ima iskustva s ovakvim ulogama — tu- rhačio je jednu od rola u film u „Apokalipsa sada" pa je čak i navedena rečerVica samo nova verzija „Slagvorta" koji on govori u ,Apokalipsi“ .

„Volim zorom da udahnem miris napalma".

Kako piše američka štampa, da bi priprem io ulogu plačeni- ka, Dival je proveo nekoliko dana u pravoj školi za p laćenike u b lizini am eričkog grada B ir- m ingem ausaveznojdržav iAla- bami, čiji je vlasnik Frenk Kemper. G lum ac je tu isprobao svoju vještinu u rukovanju suzavcem i borbi prsa u prsa, a odlučio se za Kempervou školu pošto je ona postala poznata širom SAD kada je svojevremeno objavljeno da su se tu „školovala" tro jica Sika — tero- rista optuženih za planiranje ubistva indijskog prem ijera Ra- dživa Gandija.

I

NAJPOPULARNIJEAMERIKANKE

OmiljenaKetrin

Filmska glumica Ketrin Hepbern je Amerikanfra ko jo j se njeni su- narodnici najviše dive. To je rezultat nedavneankete ugiednog ame- ričkog časopisa za žene ..Lejdis houm dzornal" ko ji je nedavno objavio iistu na jpopularnijih Amerikanki.

Odmah poslije Ketrin Hepbern, na drugom mjestu je poznata tele- vizi jska novinarka Barbara Volters, a treoa A merikanka ko jo j se najviše dive u SAD je Džeraldina Feraro, dem okratski kandidat za ame- ričkog potpreds:' dnika na izbori- ma 1984. godirn

Prva dam a Sa. supruaa ame- ričkog predsjeijntKa Nen>. Regan našla se tek na petorr, stu — prije nje se plasirala filmshd gium i- ca Džejn Fonda.

* Ovijani najbolje znaju odakle vjetar duva!

9 Ne dolazi uvijek subota, poslije crnog petka!

9 Kako go/i da sklnu odgovornost?

Ш Suša Ima jasne tokove!

B. MITROVIĆ

JEDNO- C IE REN

3ROJ

GORNJI DOM PAR-

VELIKO UDARACIZ

MUSLI- UBICE 0 0 %

0KRŽAJ,DUVAČiaHUoICKIIHSTSD-

ME1SP

GLAVNIGRAD

SAREUASTRANOŽEN.IME(HELENA)

TIM 2 0 .1 26 . SLOVO

JhZERO D 3JEV . AMSRICI

OO VRAT IZ ZAS-

JEDE ( t a l )

MORSKi.GREBEN RIJEKA GLUMAC

BRIIGSSLAB

РАРШАr ^ I V RiiD- LAMENTA OKRETA NA KOJOJ LEŽ I

GRČKE

JA U BORIKU (1 8 -2 7

OKTOBRA)

v V' - V V - V ' V V SKADAR ^ V V \H V V V

>PORTU-GAISKI

3REBRNINOVAC

JiiABDJE- VAČ ELS- iCTRlCNOr- ENiiRGI-

V

GLUMACKEJ >

GL0I-IACDŽUVALE-KOVSKI

>POKRAJI-

NA U GRČKOJ

>

ALUMINIJ TORON

GRAD NA OB ALICRNOGMORA

>

— л г ^ RASTEZ-LJIVAGUMA

Vi.

JUŽNIPLOD,

MOGRANJ>

R IK S K I:]

ŽENSK0IME >

V INDUST- RIJA

SATOVA U ZEHUNl

> PESNICA >

RjeSenje iz prošlog broja (vodoravno): k, raznolikost, balans, odmoriti зе. pomorac, snivati, Asala,feme, Kaja,ItaRlna, noean, onako, id illčnosi, a.

18. ST RANA GLAS, četvrtak, 24. oktobar 1985.

stop uv j rudi

Documents