str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu...

4
a A Za t mj. Ti . 1. \rtun ih .- A os- ije a ll' !llj;ko) . do 8. (okru- LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET- PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60. - , ,(', N AROCITOJ T ARI FL T G RUKOPISI SE NE - ADRESA UREDNI&TVA I UPRAVE: .SIBEN IK pp. 17 . kao jablani? Visoki i osamljeni jablan ima sebi neki i ljepotu, l i ima i nedostataka koji mu više 1fa život. Ovako fanko- t, na osami, na udaru je svakog efra, a i gromovne strijele rado k sebi. I nerijetko se do - da da ga onako skr še- r i uvenula, mora okljaštrili i ra- za oganj. Sudbina visokog i osamljenog blana namijenjena je i 1ji putuje cestom života sam, bez . akvog potpo. rnja i drugarske po- Takav je na bez ikakve veze s kopnom, tu koji se otkinuo od svoje ži- tvo,rne cjeline, od stabla, i biva šen kojekuda. Katolik, kojemu je vjera život, ;e o. samfjeni jablan, ni na ni otkinuti list sa stabla. On dio jedne velike cjeline, ud o,.. 10mnog tijela, zajed- k:e, ustanovljene od samoga Kri - ' a zove se Crkva. U pravo tu misao povezanosti, istaknuo je gdje duhoviti propo - dnik i pisac Robert Mader. Piše: »Katolik nije nikada sam. Ka - ik je, dakako, i oso- . N o da je i u najskrovifijem rnosfanu, nikada on nije osam- n, nikada ne živi sam za sebe. a t o l i k j e u v i j e k d i o e j e- n e. G r a n a n a s t a b l u. K a- e n u B o ž j e m D o m u. U d ti j e l u. D i j e t e o b it e l ji. akle vazda nešto o.d ve - k e e j e l i n e. U o m e p o i- neizmjerno bogatstvo blagoslov biti katoli- m.cc Da, Qlagoslov i bogatstvo! - je li to nešto veliko, kad znaš da v jera povezuje sa svim narodi'- ' sa svim kontinen·fima, sa sje - nim i južnim pojam! Podi ka- > , svqg(ije est11e u Kristu, koji se klanjaju ome Bogu kao i Ti, prisustvuju krvnoj žrtvi izgovaraju iste >litve kao Ti. Svijest da S700 s milijunima veza11i v j erom. istim l..{fa- i ljubavi}« n.as spa- m i odušev.ljenjem kao jaki napunj-a i napirzje jedPa na okim katarkamq. kapi, razdrob[jene i ras- .fene. 11e ništa . .(lU 1ruže, stvaraju se plovne rok{J je9era ž velika {nora. T ako je i s nama. Sami ne ma- lli sebi Životarimo, rpnja 193 7. Optužbe protiv samostana, koji ne postoje! "V orortberger Volk blatt' pive, da u pro lih dana berlin ke novine opšir- no izvij tile o ve likim dino- tima, š to u ih otkrili u nekom sa- mo tanu blizu Biberacha. Med utim i·- tina je ta, da u Biberachu naprotiv ne po toji nikakav samo tan i narod u Biberachu nije nikada ništa o ttm lobožnj im oso- ba. U blizini Biberacha po toji jedna sama žu pa sa redovnika , koji u- živaju naj poštovanje svih tanov- nika! ,,Hrvati samo ne ooznoju -a to je 27. VI. odrLa.na je u lav. Br o- d u pro lavu Matije Gubca i ntuna spojena sa po vetom zastava mnogobrojnih or ganizaci ja b. H S. O- va se pro lava pretvorila u impoza,ntno narodno lavlje. se, aa. joj je pri u tvovalo oko 50 hiljada ljud'i. Po- vetu za ta\a je obavio \ons . dr Jo ip G u n koji je tom prilikom o- dr žao lijep govor o ulozi jere u ži- votu naroda. a proslavi izredalo se više go- vornika. Po ljednji je go orio in ž. Au- gust K o š u t koji je ostalim rekao ovo: " edavno smo dož ivjeli, da su e pojavile aveti iz pro lih dana. U Sa- raje vu se pojavio j edan iz Sr- bije, koji je dobio gla u vijetu, da bi mogao po tati idealan mini tar S je- dinjenih Drža a Evrope, i to da bi mu dali u ruke policiju ih unutra nje po- Jove. On je to ebi sam napravio reklamu, kad je sjed1o u Beogradu kao mini tar vanjs ki h posala. Tada se reklo, da bi Sjedinj ene Države Evr o- pe imale za pred jed.nika Ma aryka, za mini tra pred jed'nika Mu so linija, za mini tra p ropagande a za mini tra unutrnji h po lova Bogolju- ba A taj drža vnik se pro Javio u Hrvat koj time, da u Hrv at koj i made i knjiga sa popisom Imena, ko- ji su se odlikovali time, da su njemu povjerenje dali. A kad' se njego vo i- me kome prišije u hrvatskim zem lja- ma, taj se mora stid j et i, a mi lim, da se mora stid 1 jeti i rbija . J sada se on pojavljuje u Sara- jevu i izno i prijetnje, u kojima ka- že, da !obodne Hrvat ke ne može biti i poziva on Srbqju i Crnu Go ru i Bosnu, da u tanu na :noge. l taj vjek, koji prema onome, to nam do- kazuju iz Srbije, n ma niti kap! srp- ke krvi u ebi, taj go pod in poziva srp ki narod protiv naroda hrvatskoga. Kad se ta k' e po ja ''e danas doga - moramo jasno odgovoriti, neka se 7na i neka se da li r v a t i poznaju mnogo na tom svijet u, samo jed noga ne poz - ,llaju, a to je strah! (Tako je!) U Božjim je rukama svij t, pa i mf i udbina naša i svih naroda. Mi mo se dana pomolili Bogu i voj u t molitvom i za r ih blago lovom . . . vu brigu moramo po- vetiti organ izaciji hrvat ko g naroda. Bog je pravedan, gleda na ve strane i On nam dati voj bla- go lov, kad bu de pobjeda gotova. I zato svi vi k ao i on i, koji nl u do li, koji te se da idete u borbu za bolji i do tojan život, v i vi mo r ale biti sp re 1 m;ni na sve , v t o b u d e do š l o . na ruke po ložena je ve li k;a. i st va r jedno- ga naroda. a to je njegova loblod'a i suu.... ..... t. Cast hrvatskoga naro- da pred o taJim , narodima vi jeta pred svima narašta j ima hr- vat koga naroda zahtijeva, da u traje- mo u toj borbi, koju mo i koju na tavljamo. Mora'rno na tom pu- tu biti svi l ni, jer od toga zav1 i naša pobj eda." Psihoza ubijanja u Rusiji Nakon tr ij eljanja i drugova, dalje e vrše u masama apšen ja ofici ri !ma i drugtm nostima, za koje se i malo u mnja, da u laja li u bilo kakvim odlno sa ubijenim ge neralima. P ihoza ubi- janja uhvatila je ne samo taljina, ne- go i njegovu okolinu. Ta se p-ihoza i tdalje iri na orga- ni.tacije. Dana je u Rusiji jedno je- dino pitanje, kako e u ništiti vi ne- prijatelji ovjeta. Dakako, da se li ne- prijat Jji traže na sve Staljina je zahvatio teror i bijes Iva na Groznoga, a taj se bijes nekom neodo- lji\' Om suge tijom preno i na okolinu Staljinovu i na radni ( ke organizacije. Svi žedaju za nO\ 'Om krvlju, svi e boje od u.lasa. taljin e matra ukle- tim božan tvom, koje traži nove i no- ve žrtve, da se može miriti. provinciji se ipak ne primaj u zapovijedi Kr mija o ubi jan ju tako, k ao u Mo kvi. Prošlih dana je G PU provalila u jedno mjesto. da provodi voj posao. Protiv po- dignut je u mje tu u tanak. vi su i po tr ije! jani. je mo- rala voj ka da u mir i stanovništvo . dakako novim ubijanjem. Na konferenciji u Ro- slovu na Donu je. da je pod optužbom, "da su s neprijateljima sovjetskih naroda", u- apveno šest funkcionera, me- du kojima i pred jednik oblasnog iz- ršnog odbora i pre dsjednik lokalnog ov jeta . Pre ma vije tima moskovske šta m- pe uapše.n je broj lica i u Or djo- n izku na jevernom Ka kazu. Iz ko- muni tranke su i 3362 l(ao što je poznato, odmah posiije 'rši e i ua pšen je . - a jednoj konferenciji o jet kih knji- ževnika na l(a kazu utvrdeno je, da je njihov Savez "nacional i oku- žen", pak u i desetorica no va, , i bdmah su po lije toga tavljeni u prit or. KATOLICKI ZI OT A S J ET KOJ IZLO 2. BI U P RIZU Kao šio u fra ncu ki katolici po- tigli zamjern i u pjeh vojim pavi- ljonom prilikom kolonijalne izložbe g. 193 1., tako u i sada organizatori vjet ke izložbe zaželje li , da katol ici udje l uju i na 0\ogodi njo j \'jet k'o j izložbi. Zato u franc u ki bi kupi po- zvali ve katolike, da d obro vo ljnim doprtno ima izgrade paviljon na izložbi. On je gotov i ......................... ............................ ... bez dubljeg smis.la i svrhe, kao jed- nodnevnice i umiremo bez sažalje- nja i spomena. Zato za nas mora biti veliko veselje da pripadamo Crkvi koja v jeru je u svetih l Ali iz toga nttm se i dužno,sti. Jet', ako je sve u redu, nema prava bez du ž nosti , ni du ž- nosti bez A naša du ž nost kao velike zaje(]lflice jest ta, da se s onima koji se ve- sele i da s onima, koji pla- Nije žiyi ud na tijelu Crkvr;? je svejed- no da li njegova makar bila gdje živ jela, uspijev aj u ili trpe pro- gonstva; koji se ne raduje procva - tu š kolstva , š tampe i or- ganizacija i koji ne tuži nad nevi- nim ž rtvam a palim u borbi za ' \ vjerske svetinje. Svejedno, je li se to doga la u Turke fanu ili na Madagaskaru, u Rusiji , 'panjolskoj, Meksiku ili u naš oj vlastitoj N ama nijedan narod nije tud , nijecJ.na zemlja daleka, samo ako u njoj ž ive pripadnici otajstvenos Kristovog tijela, Crkv e. Svijest i ovakve usk e povezanosti nz}e samo idet(l nego i n(lša du ž- nost. Ali kako nikada nisu svi izvr šivali svoje dužnosti, tako je ni u tom pogledu ne I to nam se mnogo Ako se jo n ek i da n as javno blate; ako se u jednoj ili drugoj državi i danas prvokr progonstva· ako nas, bilo, gdje i bilo kako, rx>tcje- njuju i zap ostavljaju, to je radf toga št o nas sve ne prož imlje i to uvje- renje da smo »neš to od velike cje- line«, i da smo kao takvi o,d ijednog silnik a i dikt atora . Mnogo nas je. Ali veliki, jaki i uplivni samo onda kad nas udru ži .svijest svenarodnog ka- bratstva i ljubavi. lg. l

Upload: others

Post on 20-Dec-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu de pobjeda gotova. I zato sv i vi kao on i, koji nl u do li, koji te se odlu či

a

A Za t mj. Ti. 1. \rtun će ih

.-A os­

ije all' !llj;ko).

do 8. (okru-

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-, ,(' , • 0~4.:)1..PO N AROCITOJ T ARI FL T G RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNI&TVA I UPRAVE: .SIBEN IK pp. 17.

~ar kao jablani? Visoki i osamljeni jablan ima

sebi neki naročiti čar i ljepotu, l

i ima i nedostataka koji mu više 1fa skraćuju život. Ovako fanko -t, na osami, na udaru je svakog efra, a i gromovne strijele rado ·ivlači k sebi. I nerijetko se do-da da ga drvo,sječa, onako skrše­r i uvenula, mora okljaštrili i ra­eći za oganj.

Sudbina visokog i osamljenog b lana namijenjena je i čovjeku 1ji putuje cestom života sam, bez

. akvog potpo.rnja i drugarske po­ći. Takav je sličan otočiću na čini bez ikakve veze s kopnom, tu koji se otkinuo od svoje ži­tvo,rne cjeline, od stabla, i biva šen kojekuda.

Katolik, kojemu je vjera život, ;e o.samfjeni jablan, ni otočić na čini, ni otkinuti list sa stabla. On dio jedne velike cjeline, ud o,..

10mnog tijela, član sveopće zajed-k:e, ustanovljene od samoga Kri­' a zove se katolička Crkva.

U pravo tu misao općenitosti, toličke povezanosti, istaknuo je gdje duhoviti njemački propo­dnik i pisac Robert Mader. Piše: »Katolik nije nikada sam. Ka­

ik je, dakako, i samo~talna oso­. N o da je i u najskrovifijem rnosfanu, nikada on nije osam-n, nikada ne živi sam za sebe. a t o l i k j e u v i j e k d i o e j e­n e. G r a n a n a s t a b l u. K a­e n u B o ž j e m D o m u. U d ti j e l u. D i j e t e o b it e l ji. akle vazda nešto o.d ve­k e e j e l i n e. U f· o m e p o č i-neizmjerno bogatstvo blagoslov biti katoli-

m.cc

Da, Qlagoslov i bogatstvo! -je li to nešto veliko, kad znaš da v jera povezuje sa svim narodi'­' sa svim kontinen·fima, sa sje­nim i južnim pojam! Podi ka­

>, hoćeš, svqg(ije ćeš naći braću est11e u Kristu, koji se klanjaju ome Bogu kao i Ti, prisustvuju krvnoj žrtvi č izgovaraju iste >litve kao Ti.

Svijest da S700 s milijunima veza11i i~tom v j erom. istim l..{fa­~{11 i ljubavi}« ~~pufl}a n.as spa­m i odušev.ljenjem kao §~o jaki ~tar napunj-a i napirzje jedPa na okim katarkamq. [(~šne kapi, razdrob[jene i ras­

. fene. 11e zn'fče ništa . .(lU ~aq s~ 1ruže, stvaraju se plovne rij~kf;, rok{J je9era ž velika {nora.

T ako je i s nama. Sami ne ma­m~ lli sebi pomoći. Životarimo,

rpnja 1937.

Optužbe protiv samostana, koji ne postoje! "Vorortberger Volk blatt' pive, da

u pro lih dana berlin ke novine opšir­no izvij tile o ve likim nećudor dino-tima, što u ih otkrili u nekom sa­

mo tanu blizu Biberacha. Med utim i ·­tina je ta, da u Biberachu naprotiv ne po toji nikakav samo tan i narod u

Biberachu nije nikada ništa čuo o ttm lobožnj im zločinima redovn ičkih oso­ba.

U blizin i Biberacha po toji jedna sama župa sa četiri redovnika , koji u­živaju naj veće poštovanje svih tanov­nika!

,,Hrvati samo je~no ne ooznoju - a to je stra~l" 27. VI. odrLa.na je u lav. Br o ­

d u pro lavu Matije Gubca i ntuna Radića, spojena sa po vetom zastava mnogobrojnih or ganizaci ja b. H S. O­va se pro lava pretvorila u impoza,ntno narodno lavlje. Računa se, aa. joj je pri u tvovalo oko 50 hiljada ljud'i. Po-vetu za ta\a je obavio \ons. dr Jo ip

G u n č ević, koji je tom prilikom o­držao lijep govor o ulozi jere u ži­votu naroda.

a proslavi izredalo se više go­vorni ka. Po ljednji je go orio inž. Au­gust K o š u t i ć , koji je među ostalim rekao ovo:

" edavno smo doživjeli , da su e pojavile aveti iz pro lih dana. U Sa­rajevu se pojavio jedan političar iz Sr­bije, koji je dobio gla u vijetu, da bi mogao po tati idealan mini tar Sje­dinjenih Drža a Evrope, i to da bi mu dali u ruke policiju ih unutra nje po-Jove. On je to ebi sam napravio

reklamu, kad je sjed1o u Beogradu kao mini tar vanjskih posala. Tada se reklo, da bi Sjedinjene Države Evro­pe imale za pred jed.nika Ma aryka, za mini tra pred jed'nika Mu solin ija, za mini tra propagande Ođlmelsa, a za mini tra unutrašnjih po lova Bogolju­ba Jeftića. A taj državnik se pro Javio u Hrvat koj time, da u Hrvat koj čak imade i knjiga sa popisom Imena, ko­ji su se odlikova li time, da su njemu povjerenje dali. A kad' se njegovo i­me kome prišije u hrvatskim zem lja­ma, taj se mora stid jeti, a mi lim, da se mora stid1jet i i rbija .

J sada se on pojavlj uje u Sara­jevu i izno i prijetnje, u kojima ka­že, da !obodne Hrvat ke ne može biti i poziva on Srbqju i Crnu Goru i Bosnu, da u tanu na :noge. l taj čo­vjek, koji prema onome, to nam do­kazuju iz Srbije, n ma niti kap! srp-ke krvi u ebi, taj go podin poziva

srp ki narod protiv naroda hrvatskoga. Kad se ta k' e po ja ' 'e danas doga­

đaju, moramo jasno odgovoriti, neka se 7na i neka se čuje, da li r v a t i poznaju mnogo čega na tom svijet u, samo jed noga ne poz ­,llaju, a to je strah! (Tako je!)

U Božjim je rukama svij t, pa i mf i udbina naša i svih naroda. Mi mo se dana pomolili Bogu i voj u svečano t započeli molitvom i za r ih blago lovom . . . vu brigu moramo po­vetiti organ izacij i hrvat kog seljačkog

naroda. Bog je pravedan, gleda na ve strane i On će nam dati voj b la­

go lov, kad bude pobjeda gotova. I zato svi vi kao i on i, koji nl u do li, koji te se odluči li, da idete u borbu za bolji i čovjeka do tojan život, v i v i mo r ale biti spre 1m;ni na sve , v t o b u d e do š l o . na ruke po ložena je ve li k;a. i naj veća stva r jedno­ga naroda. a to je njegova loblod'a i suu .... t.~ ..... t . Cast hrvatskoga naro­da pred o taJim ,narodima vijeta pred svima budućim narašta j ima hr­vat koga naroda zahtijeva, da u traje­mo u toj borbi, koju mo započel i i koju na tavljamo. Mora'rno na tom pu­tu biti svi ložni, jer od toga zav1 i naša pobjeda."

Psihoza ubijanja u Rusiji Nakon tr ije ljanja Tuhač-evskoga

i drugova, dalje e vr še u masama apšen ja među ofici ri!ma i drugtm lič­nostima, za koje se i malo umnja,

da u lajali u bilo kakvim odlno ~'ma sa ubijenim general ima. P ihoza ubi­janja uhvatila je ne samo taljina, ne­go i čitavu njegovu okolinu. Ta se

p -ihoza i tdalje iri na radničke orga­ni.tacije. Dana je u Rusiji jedno je­dino pitanje, kako će e uništiti vi ne­prijatelji ovjeta. Dakako, da se li ne­prijat Jji traže na sve moguće načine. Staljina je zahvatio teror i bijes Ivana Groznoga, a taj se bijes nekom neodo­lji\'Om suge tijom preno i na okolin u Staljinovu i na radni( ke organizacije. Svi žedaju za nO\'Om krvlju, svi e boje od u.lasa. taljin e matra ukle­tim božan tvom , koje traži nove i no­ve žrtve, da se može miriti.

provinciji se ipak ne primaju zapovijedi Kr mija o ubi jan ju tako , kao u Mo kvi. Prošlih dana je četa G PU provalila u jedno mjesto. da provodi voj posao. Protiv čete po­dignut je u mje tu u tanak. vi su člano\ i po tr ije! jani. Konačno je mo­rala doći voj ka da u miri stanovništvo. dakako novim ubijanjem.

Na tranačkoj konferenciji u Ro­slovu na Donu saopćeno je. da je pod optužbom, "da su sarađivali s neprijateljima sovjetskih naroda", u­apveno šest vodećih funkcionera, me­du kojima i pred jednik oblasnog iz-ršnog odbora i predsjednik lokalnog ov jeta.

Prema vije tima moskovske štam­pe uapše.n je veći broj lica i u Ordjo­n izku na jevernom Ka kazu. Iz ko­muni tičke tranke su i klj učena 3362 člana. l(ao što je poznato, odmah posiije isključen j a 'rši e i uapšenje. -

a jednoj konferenciji o jet kih knji­ževnika na l(a kazu utvrdeno je, da je njihov Savez "nacional i tički oku­žen", pak u i ključena desetorica čla­nova,, i bdmah su po lije toga tavljen i u prit or.

KATOLICKI ZI OT A S J ET KOJ IZLO 2.BI U P RIZU

Kao šio u francu ki katolici po-tigli zamjern i u pjeh vojim pavi-

ljonom pri likom kolonijalne izložbe g. 193 1., tako u i sada organizatori vjet ke izložbe zaželjeli , da katol ici udjeluju i na 0\ogodi njo j \'jet k'o j

izložbi. Zato u franc u ki bi kupi po-zvali ve katolike, da dobrovoljnim doprtno ima izgrade katolički paviljon na izložbi. On je već gotov i večano ......................... ~ ............................ ...

bez dubljeg smis.la i svrhe, kao jed­nodnevnice i umiremo bez sažalje­nja i spomena.

Zato za nas mora biti veliko veselje da pripadamo Crkvi koja v jeru je u općinstvo svetih l

Ali iz toga nttm se nameću i dužno,sti. Jet', ako je sve u redu, nema prava bez dužnosti, ni du ž­nosti bez pr~va.

A naša dužnost kao članova velike kato,ličke zaje(]lflice jest ta, da se vese~imo s onima koji se ve­sele i da plačemo s onima, koji pla­ču.

Nije žiyi ud na tijelu ~ato/ičke Crkvr;? kqjem~ je potpU:~1Q svejed­no da li njegova braća, makar bila

gdje živ jela, uspijevaju ili trpe pro­gonstva; koji se ne raduje procva­tu katoličkog školstva, š tampe i or­ganizacija i koji ne tuži nad nevi­nim žrtvama palim u borbi za ' \

vjerske svetinje. Svejedno, je li se to doga la u Turke fanu ili na Madagaskaru, u Rusiji, Njemačkoj, 'panjolskoj, Meksiku ili u našoj

vlastitoj kući. N ama nijedan narod nije tud,

nijecJ.na zemlja daleka, samo ako u njoj žive pripadnici otajstvenos Kristovog tijela, katoUčke Crkve.

Svijest i osjećanje ovakve uske međusobne katoličke povezanosti nz}e samo idet(l nego i n(lša duž­nost. Ali kako nikada nisu svi

izvršivali svoje dužnosti, tako je ni u tom pogledu ne vr ~e. I to nam se mnogo osvećuje/

Ako se jo neki usuđuju, da nas javno blate; ako se u jednoj ili drugoj državi i danas opetuj~ prvokr ćanska progonstva· ako nas, bilo, gdje i bilo kako, rx>tcje­njuju i zapostavljaju, to je radf toga što nas sve ne prožimlje i to uvje­renje da smo »nešto od velike cje­line«, i da smo kao takvi moćniji o,d ijednog silnika i diktatora .

Mnogo nas je. Ali veliki, jaki i uplivni bićemo samo onda kad nas udruži .svijest svenarodnog ka­toličkog bratstva i ljubavi.

lg.

l

Page 2: Str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu de pobjeda gotova. I zato sv i vi kao on i, koji nl u do li, koji te se odlu či

Str. 2.

otvoren. Prikazuje cj elokupna na to­janja katolika oko promicanja vjer ko­ga ž i' ota. rroškovi izgradnje izno. e tri milijuna.

RAZV J KAT LICI OGA 2 I OT BC ' ALIJI

Povoljni razvoj mi ij koga rada u Bengaliji u Ind iji valja u pn·om redu zall\·aliti belgij kim I u o\·cima.

tkako u oni preuzeli bengal ku mi­- iju, mo/e e reći, da lijepo nar-redu­je katolički život u taj pokrajini.

obilo e u l(a lkuti opa/a, ka­ko blago lovno djeluju katoličk i za­vodi. Tako za,·od v. Franje Ksaver­skoga broji preko ti uću pitomaca. Po

\'Om naučnom radu i lpo di ciplin t go­j naca za\·od uži\'a \·eći ugled negoli lični državn i zavod i. nutra nji život

za\'oda liči onome u :-..fordu. Zavod' je intelektua lni centar katol ičkoga ži­vota cijele Bengali je.

im toga u l(alkuti izlaze tri ka­to li čke novine, koje zadovo ljavaj u vc in tel ktualne i vj r ke potrebe katoli­ka Bengalije.

P C TI KARDI ALU-L - O TU D 01-IERT U U J PA U

a povratku Filip ina kardinal Dougherty pohod io je i Japan .

Tokiju u ga večano dočekali tokij ki katol ici, među kojtma i po­znati admiral Jamamoto. Onda nji pred jed nik min i tar koga savjeta Ha­ja i priredio je banket u počast kar­dinala, komu u pri u tvovali brojni člano,· i tokij ke kato ličke općin e. Za vrijeme banketa izrekao je I-Jaja i zdra­vicu, u kojoj je kazao : 11 0pćenito je poznato, da je katol icizam sa vojom plemenitom naukom mnogo pridon io formiranju ljudske kulture te promicao mir i logu medu vima narodima s ijeta . jerujem, da je euhari tijski kongre na Man il i dao katoličkoj r kv i ja jnu zgodu, da učini jedan lijepi ko­

rak na po tignuću voje mi ije. Zclim izrazit i svoje i kreno udtvljenje za rad' kongresa kao i za rezultate, koje je po tigao kardinal legat. "

Drugoga dana japan ki car pri­mio je kardinala u po ebnu aud ijenci­ju. Kardinalu u na dvoru i kazane počasti, koje prir-adaju su\·eren u. POCETAK E HARI Tl]SKE GODI-

E U M ĐARSKOJ nedjelju 23. V. započe la je u

ci jeloj Madžar koj euharist ijska god i­na kao priprava za svjetski euhari tij­ski kongre u Budimpešti 1938. Tim povodom izdali u madžarski biskupi skupnu po lanicu na vjernike.

U po lanici opi uju bi kupl smi­sao euhari tij ke godine. Ona ima bi­ti vrijeme intenzivne duhovne pripra­ve na večan e dane kongresa. Za to će e tokom ove godine obavljati tro­

dnevnice, duh ovne vježbe i misije, da e narod oč i ti od svo j ih slab'o ti 1

tako do tajno pri pravi na svetkovan je uhari tije.

I todobno je i pd pravn i odlb'or za kongres izdao službeni proglas :na na­rod, u kome objavljuje, da je konačno u tanovljen red kongresa u Budimpe­šti.

CJ!C><><><>C><><><><><:>'-""<::><:>

Na glavu ili za 180°. Po vol j i vam je, izaberite: a

gJ]avu ili pak za l 0°. Ja bih vam preporuč io jedno i d'mgo. aš narod, nair.1e, u tom lučaju, t. j. kad u­rad i nešto sasvim o'bratno nego što e običava čin iti, kaže: "Sto je pao

na gla vu ? !" Skolovan i pak u i to j prigodi kažu : 11 prav za l 800!"

Stoga vam savjetujem o'b'a naslo­va, jer dobro je jednima i drugima ugoditi .

" a glavu ili za 180o", vid i te, nazvah onu dječju igru u sebi vrlo lu­du. Skupe se naime negd1je kraj zida njih nekoliko i. .. hop! rukama o t lo, a noge hip! na zid i okrenuti ta je. dok d'rugi nabroje 20, 30, 50 il i l OO. Sto više, to bolje. D jeci pobjednik ~mponira i lzavidnim ga okom gledaju. i ako mu se ko badanj nadme glava od' krvi.

Luda djeca. vidi se, vole kadi­kad sta jati gla om dolje, a nogama gore t. j. na g lavu ili 7.a 180o.

Mi im se ne čudimo, nitl vidimo što zla u tome. Ta djetinjstvo ih o­pravdava. erna odatle zla.

"KATOLIK" BROJ

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

eojelja, 4. VII.: VII . nedjelja po Dtt­hovima. - v. dalrik, biskup u Augsbur-gu.

Poneojeljak, 5. IL: v. Ci{til 'i A1etotl, slaven ki apostoli. - v. Antun Marija Zac­caria , pr1znavalac. U lano\'io je Barnabite, koje je slano poe.. po:.ebnu za tilu sv. Pavla. Umro je 1539.

Ut01ak, u. VI I.: Sv. Izaija, prorok. Srijcc..a, 7. JI .: Sv. Vilibald, brat sv.

Val burge. Cetvrtak, S. II . : v. Eliza!Jela, kralji­

ca portugalska. Sla\'na je radi o obitog du­ha amozataje i pokore te lj ubavi prema siromasima. Ostavši udovicom stupi u red sv !(lare. mrla je 1336.

Petak, 9. VII.: v. Brcko, biskup. -Sv. Veroni/ta !ul., djevica.

Subota, l O. VII .: edmero sv. brate, sinovi v. Felicite, koja je i sama sllje; dila svoju djecu u mučeničkoj smrti, nakon što ih nagovarala, da žrtvuju život za vjeru. - v. R,ufilm i ekurula, djevqoe i mui:enf· ce. Obadvije s tre podnijele su mui'x!ni>­štvo za progon tv:t Valerijana i Galijana.

VII. nedjelja po Duhovima Ci/anje po lanice bwženoga Pavla apo­

stola Rimljanima ( 6, 19-23) : - Braćo! l(ao čovjek gO\orim zbog slabo ti tijela va­šega, jer kao što (pnje) predadoste ude svoje u službu neč1stoći i nepravdi na be­zakonje, tako sad pr dajte ude svoje u sl užbu pravd i na po većenj c. jer kad ste bili ro bovi grijeha, bill ste slobodni od pravde. !(akav ste dakle plod imali tada od onih stvari kojih se sada !idite? jer je sm rt svr·etak njihov. A sad oslobodiv' i se grijeha, a postav·i luge Božje imate plod svoj na po većenj e, a vr5etak život vječn i. ]el' je plaća grijeha smrt. A milost Božja život vječni, u Kri tu I usu Gospodinu na­šem u

t Slijetfi sv. Evanđelje po Maiejtt (7, }5- 21 ). - U ono vrijeme reče Isus učeni­cima svojim: Cuvajte se od krivih proro­ka, koji dolaze k vama u odijelu ovčijem,

a unu tra su vuci grabežlj iv i : po plodovima njihovim poznat ćete ih. Zar se bere s tr­nja grožde, ili s drače smoJ..-ye? Tako vako dobro stablo dobre plodove rada, a zlo stablo zle plodove rada. e može dobro tablo zle plodove rađati, nit i zlo stablo odobre plodove rađati . Svako stablo koje ne rađa dobra ploda, po jeći će se i u oganj ba­cit i. Dakle po plodovima njihovim poznat ćete ih. eće svaki koji mi govori : Gospo­dine, Gospodine, u ći u kraljev lvo nebesko, nego onaj koji či ni volju Oca mojega, koji je na nebesima, on će ući u kraljevstvo nebesko.

Dvije vojske

veta Crkva ima načina u vojem odgojnom radu. Zapravo nam u svim svojim opomenama i savjetima jedno i i to govori : Cu vaj te se grijeha 1 lju­bite Boga - ali te savjete, radi naše naravi koja teži za raznoličnošću, za­odijeva u razli čito ruho.

Sa edmom pod'uhov kom nedje­ljom započinjemo novu vrstu nedj e­lja. Dosad mo većinom gled'ali !(ri­ta u raznim likama, a otsad ćemo

Medutim kad stariji počmu ićt na glavu ili za l 0°, onda joj i zapoma­gaj.

- Ajde, bjež !? Ma što budalašti­ne pričaš ! Tko je idia stare i ć t ,,na gla u" , kad jedva mogu dignuti no­gu za 2 cen timetra ?

- A ipak, vidite u mom selu idu. - Oh, pre tani vi e s tim tvojim

selom! o, polako, nisam ja kriv da

je dolaskom 11 na prednih" počelo ići "na glavu" ili za 1 0°. U o taJom i r,ii' i~ taj bolj evizam upravo d'rugo nego jedna sotonska igra koja nosi naslov: Sve na glavu il i za l oo.

A da se u jerite o prvom, izni­jet ću vam onu ludu d'ječju igru sa­mo u izdanju za tarije, kako se db­godila u tom mjestu .

No prije e odlučite, je li to ih ni­je po Božjem i ljud kom zakonu, da mladt luša starije: sin oca, kći maj­ku, sl uga gospodara i t. d'., kad za­povijedaju prema tim zakonima? Da li to znači ić i uspravno ili po našu na­rod'nu : "!(ako Bog zapovijeda"? A sad evo d'rugog izdanja one igre:

Skupilo se njih nekol iko crven ih ko pečeni rak. To im sijeva iz očiju, to im ječi u rij eči (samo ne kraj zi­da nego u krčmi) i hop! šakama o stol, a nogama hip! o tlo. Bune se naime mlad ić i, što im rod'itelji ne pu-

gledati d'vije slike, liku dob'ra 1 zla, PROTUI(OMUNISTICKI KURS pa prema tome i dva tabora: - bor- $VICARSKOJ bu Božjeg kra ljev tva u čovj ečjoj du­ši 1craljevstvom sotone. A to će biti opet onaj i ti g la Crkve: Cuvajte se grijeha i ljubite Boga!

Vi e puta e nagla ilo da se u poslanici i evanđelju nalazi redivnja misao svake v. Mi e. Tako je i s da­našnjom Misom.

Po lanica nam govori o vel ikoj i nepomir ljivoj uprotno ti izmeđ u db­ibra i t la, gr ijeha i kreposti, p:ravde i nepra\·de. To su ona dva tabora, dvi­je voj ke, dva kraljev tva. - Mi u­djelujemo u toj bDrbi; i da nas Cr­k a ohrabri u njoj, uvjera a nas da je ,,p l aća grijeha mrt", a krepo ti "milo t Božja, život vj ečni u Kristu I-u u Oo padinu navem u. "

Senator Lemery upozoruje u "Tri bune de nations'', kako je Svicarska prva demokratska ze m Jj a i kolijevke pra\'e demokracije , od1učno u tala pro tiv komuni ti čke najezde. Doskora t toj zemlji idealne slobode ne će bit ni traga komuni tičke opasno ti.

Zan imivo je, da se ofenzi a pro tiv komunizma započela upravo u fran cuskom dijelu zemlje. To je zato zna čajno, što se ne može reći, da je ko< toga možda sud1jelovao duh su jedni) zemalja, koje su totalitar.no uređene

I tin ka demokracija u Svicarska dala je primjer o talim evropskim d'r žavama, kako moraju stajati na traŽI 1 obrani od barbarskoga komunizma

i Evanđel je e ne odaleču je od1 Križarske vijesti te mi Ji. U njem u nam e govori i prer peruča i to u lici dobra i zla tabla. NOVI KRAJEV I ODBOR l tu e pred vida isti vr še tak, jer " va- organizacije osnovan je u V a r a ž d i n u ko tablo koje ne rada dobra plod~. područje gornjeg hrv. Zagorja. po jeći će se i u ogan j baciti." ( 'OVO KRl2. BRATSTVO sa 1\1alir

Borba dvaju tabora na zemlj i u- Križarima osnovano je u D i v j a k e vijek je u jeku i žestoka. A kako mi, kr a d, te je počelo sa živim radom. labi i klon i na zlo, u n joj ud je- POSJETI I PREDAVANJA. U nedj

)ujemo kao vojnici, to nam nalaže Iju 27. VI. posjećena su odnosno održan mnogo briga i te koća. Zato molimo predavanja u Križ. bratstvima Hr a š ć i .__ __ _ u početnoj molitvi današn je Mi e : n a i Zabok (l. Tubaković), Vel. Go

"Bože, kojega se prov idne t u riea (Grgić Frano), H u m a e na BraC. svom upravljanju ne vara, Tebe po- ( ikola Kirigin), M i I n a na Braču (1(1 n izno molimo, da s v e t e t n o u k l o- gin-Mateljan). - 29. VI. posjećena je n i š , a v e š t o n a m m o ž e k or i - B. B o b o v i će (1\lateljani) i er e ž i š ć titi pokloniš." - Ono štetno , (Kirigin), zatim L o.ž i šće (2nidaršlć).

to je \'e što nas ili da klonemo u ODRZA E PRIREDBE. Održane bor'b t i_zmedu dobra J zla, grijeha 1 priredbe križarskog dana na Petrovo 2 krepa tt . Dakle Bog ce nam, uz na u VI. u O tr e u (izaslanik dr Protulipac volju i ur~dnju , i .. tu pomoći . . Repašu (preč. Dr Beluhan, o. Ambr

S~oga Je zap~)\~ lj ed Cr~ve_ da. pn- Vlahov i rane Grgi ć ) , te križarsko zbor u t_~ u j emo sv. ~!Sl u nedJ;IJe l za- vanje u D a k o v u prigodom katoličkog d

pOVlJedane blagdane. Tu duznost nam na, na kome su govorili funkcionari okruž nalaže pod smrtnim grijehom. Al i tek Đakovo onda će. nam vrvenje t~ zal)?~ijed'i u TECAJ U ZAGREBU. U Zagrebu pravom' l [lotpunom mt Ju b1tt paso- održan tehnički tečaj za radnike l(rižare kr no no, ako ovako budemo na tojali cio mjesec lipanj . prodr~jett db jezgre, do sm isla svake DACKI TECAJ r LOGOR u Dli sv. Mt e. BROV l l( U. Završene su sve pripreme ,

Liturg đački tečaj u Dubrovniku, koji počinje Socij_a_l_n_o_z_r_n_j_e________ rr. uju tro. Odlazak iz Zagreba je 7. V] iiiTf't!<lfrlini<M

u S sali ujutro a glavnog kolodvora pr ko Brod'a i Sarajeva. U Sarajevu su učes ci cio dan S. VII . Svi u česnici moraju ll ti u Dubrovniku na mjestu tečaja na kasnije do S sati ujutro 9. VII. U Dubrovn ku će grupe učesnika čekati d'ubrovačl Križari i voditi ih izravno na mjesto l čaj a, pa grupe neka jave na adresu: Mlad Kaštelan, sjemenište, Dubrovnik, točno vr:;

e -

Prilikom pro lave 50. godišnjice kato ličkih radničkih sindikata u Lillu sakupil o e 25 ti uća rad'nika, pripad­nika slobodnih sind'ikata.

Na svršetku proslave progovorio je kardinal Lienart. koj i se toliko za­nima za socijalna pitanja. Poh alio je energiju, kojom u kroz 50 godina provoa ili nauku Lava XIII.:

" i ste bili i o tajete dobri bor­Cl oci jalnoga mira, za koj im teži nau­ka Crkve. Prema njoj ste bili uvijek vjern1 i lojalni. itko se stoga ne smije čuaiti, da je i Crkva prema va­ma vjerna i lojalna, da vam od~brava rad te da va hrabri i blla~gosl ivl je. l ja to činim u voje ime, a ufam se kazat1 i u ime jegove Svetosti Pija XI., Pape en ciklike Quadragesimo an­no te enciklika protiv komunizma i hitlerizma."

.štaju i pa ju kako i koliko hoće. Dre­ka, koja ozvan ja, i vino, koje zuji, daje im pravo. Jedan se glas prolomi ve natkriljujući: 11 Drugovi, za nas je ramota, da nam još danas očev i za­

povijedaju. Dolje s njima!" 11

Dolje!" - ozvanja krčmom, za 20, 30, 50, 100 tupn jeva, to niže to bolje!

Dogovoreno, izvr eno! Sva ki po­čeo vladati u kući, a otac morao šutje­ti i gutati , da mu se što gore ne dogodi . U početku se i op-irao tari: "Ta to nije nači n, in ko! Tako nisu činili tarima !" No brzo pod1eže. H. nije ni on od kremena!

Najednom se sve okrenulo ,;Na ~lavu" i ~vari počnu ići za 180o.

Otac pa e blatgo u polju i kbpa. in doma planduje, a mladić ko g<ora.

Treba da znate, mdlim, da j e on proleter. tari kraj 11 kamina" (ognji­šta) drhće, a sin u krčmi viče za slobo­du, jednako t, pravdu. - Otac na podu u kutu rće čorbu iz tdijelice, a in jede za tolom. Molim, on je gospodar!

Stari da će u crkvu. a sin će na to: 11TU toj, beno stara, čuvaj kuću!" I t. d . . . I t. d'.

Medutim opet se skupil i crveni. Inače e dnevno sasta ju da čuj u od druga vođe, kako im stvari u vijetu id'u : Je 1i u majčici Ru i ji drug Staljin još dekorira drugo\e prvake revoluci-

ieme dolaska. Učesnici , koji imaju glazbe , Jil>l:Up-K~JaaJu

instrumente bilo koJe vrsti (tamb~re, vi line, le plehnate instrumente), nteka ih p nesu u Dubrovnik.

VOĐA M. K Izišao je listić "Vod M. K." sa svim uputama za rad u tekućer mjesecu, a te upute će iZlaziti svaki mj sec. Svako Knžarsko Bratstvo a'obiva po primjerak, ako ima M. 1(., a &u· tva ko' žele više primjeraka, d'obit će ih uz mal otštetu, ako se jave.

PRIPREME Z KRI2.ARSKI DA Radni'Cka i seljačka križarska zajednica izd će ovih oana potanje upute za proslavu kr ' žarskog dana s prigodnim materijalom. Pr slava Kri'ž. dana bit će općenito u nedjelj

oc. pri! polo\'rna

graden tl' on

. Imaju lill ii, a sposob

120 hn l

NASE . u Belg 1

je; da li je Spanjol ka vlada prebaci! Jtdnje vnje faši tu Franca u i\1\aroko. travnju o.

- Jedan zastiđeno priznaje, d bilo je ot taroga još nije pbkorio. 2ilav NO\'! Rl

kaže, pa se ne da! REBU. 2s. l - Brr .. . fuj sramote - prihva l

1~ l23bran ponosno onaj što je svoga valjda za 1 nstebu d1 ronio za 1 OO stupnjeva - a ja svo

0 oga pr;

u jedan mah . Drž, zavij, stisni i o11or rn llastu te je sad kao janje. - Posljednje ri ječi izu ti sviješću ratnoga pobjedni e Sl •

ka. I tog oholog purana gledali s · 'tUCI]" e drugovi zavidnim okom. Eh, da j~ njima moguće tako lako o'bbriti sta· roga! Bili bi sretniji od svih t

- No da slika bude potpuna1 čujte, što mi reče njegov stari.

- !(ako je 11 komšijo"? Tko ta­mo vlada? - upitah .

- Dobro, kaže, sin pametniji od oca. Trebalo bi samo to, da uvidi današnji svijet, da su ovoj krizi krivi stari sa svojim starim sistemima. Za­to se mora prepustiti m lađima oda oni zavladaju s !novim sistemima, ako će­mo se izvući iz te · krize.

I to je stari izrekao kao na pa­met sa najvećom oZbiljnošću. Požalih ga, jer uvid'jeh, da su mu i mozak o­krenuli za 180o.

- I još ćete reći da ne idu ta­mo: Na glavu ili za 180o.

Page 3: Str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu de pobjeda gotova. I zato sv i vi kao on i, koji nl u do li, koji te se odlu či

19. rujna, kad mora svuda biti crkvcn:~ pro­>lava . Vanjs ka proslav:~ može bill bilo koju nedjelju ,

ODR ZA P PRIRJ"DB . U n djelju 20. VI. ad riane u vel ike kri .larske sveca­o ti u Vrbnik u i V i n k o v e i m a . U rbniku je bila velika S\ čano. t ta ci jelo

lkru.lje, na kojoj je bio prcuzv. g. d'r rc­:>rntć, a od VKB 1za · lan!k dl· I. Protu li pac. J Vinkm·ci ma je bila pro-lava l ri žar koga

ana, a od Vl 'B bio je d r ic.1k. l t i dan v ćena je 1:1. tm a '\ . K. u l u toš i j 1 uz

;uo~elovanjc zagr bačkih kr i.lara, a od VJ B-a je . Ramljak. jETI . U 1 eojel ju 20. I. po jc-

i1i u i z:~s la nici I'B l r :1 p l n u l v. r i .l Za č r et j e (1\l. Cerovac) , te l(r :l­

>in k e T o pl i ce (1. Tubakovi ć). I,RJ Z R l r ZBOR U U P - rR U Pr i­

rooom akademskog ktižarskog tečaj a b.1 t će Jdržan u 11 p e t r u n a B r a č u knžarskl ·bor za ve kri~are otoka Brača. udjcluju rrižar i akadem i čari.

PRIRU ' N JI J\\Al IH KR! ?. R . Pri­učn i k J'v1. 1(. već je razasla n virna, koji u ga naru čil i. 1\\eđu tim ima jo~ mnogo t'ru tava, koja još nemaj u toga pr i ručn ika, 1ez koga sc ne mo.le zam i hti rad 1\!. K. J pozoruju e toga dr u· tva, da pr i ručn ik to prije nabave. Cij . 6 Din.

Po dr:avi " RE lE" O KO KORD TU. Beo­

Tadsko "Vreme" od 30. I. dono i članak od naslovom: "Da li na m je pot reban kon­ordat". U č l anku e dokazuje, da je kon­ordat potreban i da ga nijedan režim ne 1ože da izbjegne. Clanak se ograđ uje od

ih pretjerano ti, koje su lansirane u vez.i dono. enjem konkordata. - Izi la je i

cošura pod naslovom: " Kritika kon korda­t", u kojoj se prikazuju ve kor isti, koje

d'ržava i narod imati od zaključenja onkordata sa Sv. Stolicom .

NARODNA SKUP TJ 1 A sastala se 30. :r. mj . na novo za j edanjc.

OPET jEDA DE IOKRAT U AO U KUP ~TI U. t arodni zastupn ik 2ivojin A­a n đelo v i ć , drž. savjetnik u p., koji

izabran na lis ti dra Mačka, uputio je iredsjedni· tvu ar. Skup tine punomoć na

rifikaciju . jcgovim ulaskom ulazi tako !vrti Davidovićev demokratski zas tupnik u ar. Skup • tinu.

BLAGO LOV JOS JEDNE CRKVE U AOREBU. Nakon Trešnjevloe i Kus tošije i ana! sa Sigeči com dobio je svoju novu cr­u u C:-ast sv. Ol)jtel j i i svoju posebnu žu­

u. Crk-vu je 27. pr. mj. blago lov io nadL 'skup-koadjutor preuzv. g . dr Alojzije Ste-rinac. akon Mi'se održao je prigodni go­br i 111ajavio otvaranje nove župe sv . Obi­

ji.

NOVI OO rr BRODSKE T OR ICE AGO A, i zgrađeni za međunarodni sao­ataj naših željeznica, bolji su od nedavno bavljenil! njemački h vagona . agon!, koji

1 oet' pril ike jednako podijeljeni, polovina za drugi a druga za

jepo građeni, d~ baš služi na čas t našoj maćoj tvorn ici vagona u Slavonskom Bro­. Imaju znatno veću dužinu nego do ada­

i, a sposobni su za saobraćaj sa brzinom ~ 120 km na sat.

NASE RUDE I METALI idu sve vi­u B e l g i j u , jer su Belgijanci u po­

jedn je vrijeme postali naši dobri kupc.i. travnju o. g. 43 posto izvoza naših ru­bilo je otpravljena za Belgiju.

NOVI REKTOR SVEUCILISTA U ZA­REBU. 25. pr. mj . golemom većinom gla­va izabran je za rektora hrv. sveučili š ta Zagrebu dr Edo L o vri ć , profesor ka-

mskoga prava na pravnom fakultetu. U om nastupnom govoru istaknuo je, da će zda čuvati kao najveću svetinju hrvatski rakter našega sveučili~ta, koje je najsta­e sveučilište u državi. Zamolio je sve pro­·ore i .dekane, da ga u tom njegovom na­>janju pomognu.

STRAJK GRAĐEVINSKIH RADNIKA SPLITU započeo je prošlih dana, pošto

:e došlo do sporazuma s gracfiteljima. OMLADINSKI DOM SALEZIJANACA

a od1o za đake, koji osjećaju u sebi želju postanu svećenici i posvete svoj život u

ezijanskoj Družbi. Učenici uče privatno ~vod'u pa na koncu svake godine polažu He na zagrebačkim gimnazijama, klaslč-

ili realnim . - U sjemenište primaju se mi mladići, koji su prekoračill od'redenu ·otnu dob za upis u prvi razred &žavnih

nazija, t. j. 12 godina, ako osjećaju za svećeni'čko zvanje, - Ko želi pobli-

upute, neka se obrati na V o 'd' s t v o O­l ad' inskog Doma, Zagreb, 0-i ška ulica 2.

LJUBLJANSKOM ,,SLOVE CU" nje­;J ':ka vlada uskratila je ulaz u Njemačku H pisanja o kulturnoj borbi protiv ka­čke Crkve.

Protiv bezbožnog komunizma

Papina enciklika "Divini Redemptoris,' ( a ta va k 1'3 .)

oc i ja ln a p r avda

15. Uist inu pal o im pravd e, ko­J~ . n~zivl j~1. komula ti vno m, treba go­Ji ti 1 OCIJa lnu pravdu, ko ja na la/e dužno ti , koj ima ne mogu izbjeći nt radn ic i ni po lo davc i. l ba je voj -tvo ocija lne pravci , da od pojed ina ­

ca traž i \'e o no, •to je potrebita za op(·e dobro . o kao što u organizm u \'a koga ži og tijela cje lina ni je o­

bezbj dena , a ko e pojed inim ud ima ne da sve ono, čega oni trebaj u, da voje dij love usa r e; i to tako ni

u pogledu ur daja i u · tro j b ·a ljud-ke zajednice ne mož se š to učin it i

za dobro č itavoga dru tva, a ko e po­jedinim članovima, l j udi ma naime, ko­ji u obda reni ličnim do ta ja n tvom. ne dade vc ono. ~ to im treba, da vatko izvrši voju oci jalnu dužnost. ko dakle porad'im o za oci ja lnu prav­

du, na go podar kom polju na la t će velika d jelatno t l mnogobrojn i d'o ­bri p lodov i, koj i će saz.rijet t u mir u i redu te će pokazati nag u i čvr toću društ\'ene zaj dnic , kao to se i zd ra­Ije ljud koga t ije la raspoznaj e po ne-meta noj , punoj i plodno j njegovo j

d jela tno ti.

52. 1 iti će e do ta učiniti za o ­cija lnu pra\ du, ako radnici odgovara­ju ćom pla tom ne budu mogl i sigurno pružiti hranu ebi i vo jim obitelj ima ; a ko im e ne pruži prili ka, da teknu kakav skromni imetak i tako itiYjegnu nesreć i općeg o iroma enja, koje se ta­ko ilno š iri; ako e na pokon ne do­ne u zgodn i zaključc i u nj iho u ko­ri t. kojima će e putem javnog ili privatnog o ig uran ja moći pobr inutt za lučaj njihove laro ti, nemoći i neupo leno ti . U to j tvari dobr o je ponoviti, vto mo rekli u en ciklt ci "Quadragesimo aiio'': " I to m tada će

z •• a.._d._e_m_o_k_rlllllla·t·s·k-i .p.o.._r.e.d.a._k.!..

·e d ru l\eno-go podar ke pri like uis ti­nu. u tali t i i dobili ~\'oj konačni obl ik, kad e vima i pojedincima pri kr b va ona dobra, koja mogu d'obiti ila111a i pomoću prirode, tehničkim umijećem i go poda rsk im ocijalnim uredaj 111. T ih dobara mora bi li to li ko . ko liko ih j potrebite, i da udo­volji potrebama i po l nim udobno ti­ma i ela lj ude dO\·ede do retnijega nač i na života, koj i, ako e to ~mo provodi razbonto, krepa li n samo ne kodi, \CĆ U\tlike kor i ti." (Lncikl. Qua a raKe im o anno, 15 vibnja 1 031.: A. A. S., v. XXIII., 193 1., s tr. 202.)

5'3. Ako e, kao ~to to če to d ne\'no dešava, kod pitanja plaća po­jed inci mogu rokori ti r r~l\edno tt sa­mo pod lim U\. jelom, da e o tome vi slože preko nj ihov ih ud ruL.enja ,

koja po lodavce med u ohno povezu­ju, da iLbjegn u međusobnu kon kuren­cij u, tako pogibel jnu za prava rad­ni ka, d užno t je go podara i pod u­zetnika, da podu p iru i prom iču potre­bita udru/enja, koja po taju r edovito red tvo, koj im se mogu izvr iti ob­

vve pr ma pravednosti. o i radn ici neka imaj u pr d očima Ob\eze ljubavi i pravedno ti i neka bud u uvjereni. da će se na ta j način d'a leko bo lje po­brinuti i za voj u via t itu dobr obit.

54. Ako dakle promatramo go po­darski uređaj, vid imo, da - kako mo to već i ta kli u Enciklici Quadragesimo atmo. uzajamna su radnja ljubavi i pravde ne će moć i utjecat i na go-poda r ke i društvene od nose, ako ona

sa\ezna udruženja , koja nazivl ju ta.­leškima i medu ta leškima, a koja e temelj e na čvrstim teme lj ima krvćan ke nauke, prema razli či tim pr ili kama mje­s ta i ;vremena, ne stvore takve zajedni­ce ljudi , koje u nazi\ali kor poracije.

( a ta.vit će se. )

Ko je nosilac sredine? Katoli čko kršćan s tvo ne može ro­

bovati ni ovom ni onom obliku vlada­vine. no bi zanijeka lo samo be. kada bi e u nače lu opredijelilo za lrra ljevinu ili republiku, za poredak o oga ili onoga i tema. Do klegod lju­di vlast i u teoriji 1 prak i o laju na terenu koji se ne pro t iv i Božjem ili naravnom zakonu , neka budu sigurni, da nikada neće doći u sukob s pret-ta vnikom evanđel ja. Kr ćan tvo je ta­

ko širokogrudno, i u vojem krilu može držati l j ude skroz protivnoga na­ziranja na društ eni uredaj i od'nos !naroda s :narodom. Jedina ograda pre­ko koje se ne može pre kočiti jest : Bo­žji i naravni zakon, a unutar ovoga vi smo jednako slobodna djeca je­

dnoga Oca. Možemo ra pravlja ti i tva­rati nacrte, pa odlučivali.

Kršćan ka nauka je tako velika. i duboka da je mi nilrada nismo poso­!Yni posve i pravo shvatiti. Dana je u baštinu svima narodima. Kršćan tvo, pretstavljeno u katoli čkoj Crkvi, in ter­nacionalno je i u teoriji i u pni.k i. I kao što je veličina lrr ćanstva i u tomu, da, ono samo po sebi dano za sve narode, u vome krilu odlgaja najbolje sinove s akomu narodu, tako i to, indiferentno za bilo koji način vladanja, uvjek stvara prve no ioce demokratskog poretka. ; a d'emolrratski poredak je sigurno najbolji način vla­davine.

Ne demokracija o kojoj tru~ o­ni koji je sakate i krnje, nego de­mokracija s ~šćanskim obilježjem .

Kršćanska demokracija ! To jest ta­kav poredak u komu će visoko ot­skočiti ono kršćansko poimanje na­roda, u komu u vi pojed'inci jedna­ki, ne samo u tomu jednaki da kod glasovanja jednako od~učuje glas grad­skog smetlara kao onoga koji je na prvim vrhovima državnoga broda, ne­Iglo i :iza kako prođu dani izborne groz­nice, da se jed'nako vodi računa i o onomu koji je 1~re ioon10mu koji je dolje. Tu dblazi do izražaja jednakost, koju niko n\je sposoban ni teoretski obrazložiti n i praktički izvesti kao što je to kod kršćanstva.

Svi mi, učeni i neuk1, probrani i prezreni, .gradani smo nebeskoga kra­ljevstva . Svi u svojim nutrinama nosi-

mo dušu, i dobro treba da vi upam­timo : jedino je duša ono vto cini da mo sv i jednaki i u očima vječno ti

jedna ko vrijedni. Za ve druge odli­ke koje nas izd ižu nad ostale lj ude možemo više ili manje biti za Južni, i­li smo više ili man je vojim na taja­nj ima do li do neke ve ličine, a ll ve to, pa bilo ne znam kakv ugledno i v li ko, zao ta je, i uopće e ne dade mjer it i \ el ičinom du e, koja je mje­ri lo na e jednakost i.

a ovom e načelu temelji kr­ćan ka demokraci ja, i u tol iko j ic;­pred vih demokraci ja , u 'kol iko je to načelo nad drugim načel ima .

a po kon e, ipak, uv ida da je moguć i p1~ki rednji put, a da baš ne mora ići ni krajnom de nicom ni kra jnom ljevicom . Mi mo taj rednji pu t uvijek isticaqi 1 :na njemu skladno i trijezno in i tira ll.

I tina, ponavljamo, kršćanstvo ne veže voju udb-inu uz nikakav i tem vladanja, ali, ako tri jezno razmi Jimo , demokrats ki je poredak na jbl iži idea lu evanđelja, odno no demolrracija , vo­đena načelima evanđelja , na jprikladni­ji je teren na kome bi e odgajali gra­đani nebe koga kraljevstva.

Za tu kršćansku demokraciju mo mi! Za vladavinu koja temel ji na na­čelima evanđelja , u kojoj odlučuj e na­rod, jer je demokracija vlada naroda. Ali naroda slobodnoga, naroda koji ima biti posve slob'odan od' svake si­le, prikrivene i neprilrriVene.

Mi ni mo bukači, pa ni sada ne ćemo toliko pljeska ti mka ma to mno­gi oko nas ipak počinju vesla ti prema sredini. Ali ćemo nag1ašavali. da smo mi, kršćanski orijentirani, o tali ču­vari sredine i onda, kada u e mnogi previše i strčavali. Mi smo l:;il i i o taj -mo čuvari demokr~cije , kršćanske de­molcracije, koja će morati doći 'db ši­rih zamaha.

Kršćanski odgajana omlad'ina je najjači oslon nacionalnoj misli hrvat­skoj . Hrvatski nacionalizam je kod kršćanski odgajane naše omlad'ine o­stao nepomućen. To je teren k'oj i se nikada ne ot tupa. Ali je laj na na ­cionalizam - s o e i j a l n i naciOinali­zam, okvir, unutar kojega živi i razvija

Str. 3.

e mi ao kršćansko-demokratskoga po­re tka.

Mi ">mo hnatski nacionalisti! M i smo narasla J kršćanske demo-

kracije! Junior

Po svijetu 1\CiO ·\l ISTI , ' ST.\Vi JAJU SVO­

jt. NAPI{LIJ) tu'.JE na b1skajsko j fronti . Zau/CIC su LJIVI inc duž željezničke rruge i nad rudarskim krajevima ispred Btlbaoa. 'ar;onalisti su u·Ji u Valrnacedu . U trenutku, kada su prve jcdm1ce ulazile 11 grad, predala sc jedna c1jela i'eta baskij­skog ba'a]Juna "Avelladcna". Tako sc sada i ovaj vrlo važnt strat 'ki polo.laJ nalati u nj!IJovtm rukama. Svoje napredovanje oni su ~ada nastavili da lje, iako vrijeme nije do ta povolj no.

PROGO, KATOLJCKI I i TJSKAHA U 1 JLAIACKOJ. U Njemačkoj JC tajna po­licija naložila 7apljcnu 18 katoličkih tiska­ra, koje su štampalc Papmu po lanicu o vjerskim prilikama u jcmačkoj.

T A KO VALJ A! (.ehoslovačka vlada za­branila je jednu knjigu, koja na najgadniji i naj lažn1ji nači n napada katolike.

S\ IJfST JE:M \CKJI-1 KATOLIKA Ucmc1 junački ispovijedaju svoju katO:

ličku vjeru. Svakoga tjedna redaju se vjer­skt zborovi, u kojima sudjeluje na hil jade vjernika. Prošlih dana ?abilježcni su ovi zborovi: U Buchau 12 hiljada učes_gi ka, u 1\l iinchenu 5300 muževa, u Spe,eru 12 hi­ljada djevojaka.

. S rAt JE KATOLI I(A U ]A PA t U. Broj katolika u g. 1936. izno i J 08 hiljada 934, dok je g. 1927. izno io samo 87 hi­ljada 581. Porast ka tolika u Japanu je doduše vrlo lagan, ali u zadn j im godinama stalan. U prava katoličke Crkve u japan u od lukom kongregacije za širenje vjere pne­c.ana je urodeničkom svećen Ivu .

AORU.LA\'A1 JE BEZBOZ IKA U RU Jj i . Kako javl ja va!Jkanski " Osservafore R.oma.no'', članovi bezbožnički h ud'ruženja u sovjet koj Rusiji počel i su se ua naoruža­vaju. ovjetski komesar za unut rašnje po­slove c.ozvolio je naime č lanovima bezbož­lličkih uc;ruženja, da mogu slobodno no­siti oružje. Već je naručen i h pre ko I O hi­ljac.a revohera, koji će poslužit i, kako se službeno javlja, ako članovi bua u pr o v o ­e 1 r an i o a s v eć e n i k a i d rugi h lica .

CETIRI SMRT E O UDE U T IRA­XI. Državni sud izrekao je os udu jed'noj skupi n i ko lovođa poku$aja pobune u A l bani~ j i 6. V. t. g. Cetvorica su osuđena na sm r t, dok u ostali optužen i osuđeni na manje ili veće kazne robije,

BORBA Z K TOLICKA PR VA Kar­d inal Fa u l h a b e r izjavio je u jednoj svojoj propO\'ijecli, da njerrački ka'o1ici re ć e nikada pri tati na to, da im se otme pravo na ka­toličke kole. Odgoj djece pripada rodi te­lj ima, a ne df"'L.wi, a vjerski odgoj pr ipada Crkvi, I nače katolici u svim krajevima neu-traštvo i složno slijede upute i primjere

svoj ih bi kupa.

1\taši dopisi N unić

P RO LA A BLAODA S . A TE Zaš!itnik i pokrovitelj ovoga ela je

svetac svega svijeta - v. Ante Paduanski. Svake godine naroda bud~ i iz drugi h sela, koliko ka toli ka toliko i pravoslavnih. Broj­ni narod toga dana pristup( J na sv. sakra­mente , a ove god\ ne bio je još i brojn ij i. Od' davn a nemoćni dušobrižni k zamolio je za pomoć za onaj dan mp. o. C. V r ea n a , gvaru1jana iz i o ea. J taj revni i ra­d'išni redovnik po1ivu se rado odazvao. 1-. pr. mj. je do ao, popod ne ispovijedao i bla­goslovio pu t !(riža. ut radan, na dan same svetkovine, opet je i povijedao, pjevao Misu i održao lijepu propovijed. Dušobrižn ici Iz Erveni ka i Mec;. ida, rad i s lužbe u svojoj župi kasno u dbšli, al ~ l oni su pomogli, koliko su mogli. 1 arod je bio zadovoljan, a du šobri'žn ik rados tan , da je sve tako mir­no, dbstojans tveno i b lagoso ljeno bilo, što je najveća zasl uga mp. o . gvardijana, komu neka je hvata i od Boga plaća!

Manda lina PRVA SV. PRICEST

2 1. pr. mi . Manda! inom je prostru jao uašak vjerskog osjeća nj a. Cetrd et dvoje prvopri'čes n i ka krenulo je ou škole k crk-vi za bijelom zastavom sv. Alojzija, s koje kao da je oživljavao liljan bijeloga sveca i st~ pao miris sa miris ima kltlca cvijeća prr vopr i'če ni'ka.

Otpočela . sv. Mi'sa. Crk-va skoro d'up­korn ispunjena. Srca prvopričesn i ka nJen pomisao: Brzo je - ne već veliki dan već veli'k i čas! Veliki čas je dbletio, pom[lovao

l

Page 4: Str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu de pobjeda gotova. I zato sv i vi kao on i, koji nl u do li, koji te se odlu či

tr. l.

ih bo la hot -:H uću kro nju i obd mo ih: Ttj lom , pod<t na~e_;a l ukr ta . 1:1 ži­vot yjcl'll

Bo plaho 1 l '. z bo 01 od t l on J o~ i pu s p a n i e u 1 ,.. ~pod i .un<t od Cectlij 1n ko-g.t /.bora , 't 'tik.t koje "u tako klad no i mt o, uz nra L jot h:t ·monijuma, . 1·e to sveto OŽI\ lj.tl . l •

Po·"'Ione lij~tlo je po ritu:tl u i obi­(aj ruku '\ je' n o izo tah ni aa ra· klo pimo crn wa .1 , viJet lo"'~ grobt:'t:l, d.t e pomo­li mo ,_.t mrt\·L.

~·un unuralo u sutonu 1·ome, a propri~ ·sntci ~~~ hrli li kucama d.t ·[ u do­mu 10111e . ,·atko 1 .td e č.t:no mj ·;: to za naj, 1 eti j 1 u-.po nenu u ž11·o tu ·pornenu pr-·e s1. Prie · ~ t"

Knin

PO"\ I 1 \ B \RJ \1\:\ \ li\ rt. Rl:-.. ' 1(0 0 DRU~I\ ' \ IIR\ . K\T lE~\

20. l p nj 1 t 1-r- o bano Je po·1·du no­IC ,:t,;ta e 0\"0..!a ITijed nog dru~tv<l o fra \ .. \l r d e n, taj mk rranje1·ačkc pro,·tnciJe Pre,;,· Otkuptld ja Prije blago: l01a mj ni dekan mp o fr<l B. T o p t ć odriao je kratki prosl01 , u komu je i·taknuo tri zna jke n01·c za· ta1e : duh ob11elji, kato­ličanstYa i hf\ :ll' h :t . Prije amog.1 bl.tgo-lo,·a zamolila je pr-·a poča,na kum.\ gda

Nada ' l a j m er b·r tn im riječima oct fr.t \ ' .. \\rd e ,a, da i21·oh pristupih člnu po. ,·e­te. Po pos1· tt od rž:w j · i-ti prigodnu pro­po,·ijed o ulozi majk u domu i domov ini.

putio je članice i 1·e pri. utne na ne­presušti'O vre'o kr~ćanskih i hrva' kih Imja, naroči tO n:~ala:il·;i, da omladinu ,·ode u n čanim sta1am:t , 1ete ~an rel ke obitelji. Naročtto treba i aknu ti, da je o1·a zast.tva po ideo! 'koj strani jedins!l·ena , jer u sebi sat;ržt starohn ·a t ki duh. Taj e duh ogle­da u uk a·n im pleterima, koje je na~ ta­lentO\ ani akad m k t !ikar, V. ,\l a r j a n o­,.ić zal"ionom · premom sabrao J na'ih spomenika iz doba narodne dina · tije, koji e nalaze na raznim pomenicima u mj 'nom

muzeja hn·at · kth pomenik:t, i onako u­mjetnički povezao u savi"Senu cjelinu visoke ---tičke i e ~ i čke komponente Prigodom

blagoslova i sv. Mi e na koru je, uz pratnju orgulja, pjevao .\l u~ki ora orij ki zbor Sl '.

Ante. Posl.i.ie je .: l j c-di:a uo ičaje . pro · i-

ja Pr .,._ rca J· u 0\'a, kojom je pngodom pr-·i put no;en o1·aj krasni barjak. Proce-ijJ je pro 'la gla\·nim ulicama varoši, pr:~ ćena

od S\ih kat. dru'tava i 1·elikoga broja vjer­nil,-a

Upravi dru'tva, na čelu sa mp. ocem fra B. Topićem, moramo čest i ta t i, po; to su, uz uradnju th članica, dali Kn inu jednu erk ·enu ZlSlal u jedin tvene ljepobe i znaoja, tako da će i ta pred njačiti ima ostalima ~ i rom na;e Hrvat 1..--e .

0 1 u dtvnu zastavu izradile u čč . tre franjel" k na Lovretu u plitu na op za-c.m·olj rxo članica d ru 'rva i gradana.

Ovom mladom dru· tvu, koje je osno­,·ano 1931. god i do...c;ad pokazalo preakti­' 'an rad na polju kari!ativnosti, želimo naj­ljepše uspjehe u radu za vijetle ichealc vjere i hrvat tva !

Kninjanin

Olib PR\'.\ \ '. PRICEST

Kao vake godme tako se i 01·e e;od ine u našoj župi obavila pf\·a v. Pnčest u nedjelju 20. ltpnja. No ove godme moramo zabilježtti vel iki napredak. laše cc. tre Predragocjene Krv i hjepo u pri premile i opravile n u djecu, tako da će to ostatt trajno u u pomeni s ijima, a pogotm·o djeci.

\ ' !č. župni k pn je . t\U i;ao je pro-· tonalno · narodom do kuće č . sestara,

da prie. igne pr-•opričesnike, nj ih trlde.,eto­ricu. Pri dolasku v l č . župnika i naroda jedna dje1•oj čica i dječak lijepo u dekla­mirali pozi · aj ući ajecu, neka idu pozdra1 lja­j ućt dragog pasildja koj i hoće da ide u ne,· ma oj ec j 1 rca. Prateći djecu do crkve pje,·al u na pje1·aa pod vod ·tvom č.

~tara Kod erk re opet je n djeO\ k 1 jeana djevojčtca itmeJu pn opri· nika poz­drl l't li u I u u Presvetom Olta kom

kramentu 1 tpozval i dj •·cu rij ečima pa i­te lje~· im : ., Pu ·tite k m i malen l"

Uš.w'i u erk ·u obnovili su kr ·ni za­vjet. zatim na posebnim lijepo okićenim klupama odmah do vehkog oltara djeca se namje ttl.1 i započe la sv. ,\l isa Preko sv. t\\ i e pf\·opnče · nici su sami na gla mobli i (pjeval i. Pred samu sv Pričes vlč. župnik upr::t io je djeci, a zatim rodite­lj ima 1 cijelom narodu p..1r toplih r iječi,

a zattm su hjepo djeca pri tupi lJ solu o­spodnjemu.

" K A T O L I K"

Iza , \ . ,\l tse djeca su ot praćena u kutu č. ~ t:tra No dok ·u t li, nebo e na­glo naobla či i f"'I •'·nc padati ki~ . te d:t sc djeca ne pok 1 e "k]omlt ·e u kuću mj -n ga glavara. l 'ad gromon počn u pucati: prvi pa drugi ba ' u kuću, g-dje ·u ta djeca bila sakupljena. Onaj , koga su nenna djec.:t po pr-·i put pn mil.t u ,·oj t pr;.:~ , o~uvao je djecu, kuću i , v one, koj t su bili u kuci, da irn ·e ntje nrta zla dogod tlo. Gromovi 'u 1 .1Jjc puca lt, dok :u m.lla. nel'ina dje­C:l k lcč Ćl molila dr-.t~g pa~itdja i zah1'.t· lj tl al.t mu na du~emim i tjd nim milo-tima, koje su loga dana primili. Kroz krat­

ko 1-rijcme kiš.l popu-til t i djcc.:1 e kupila u kuću č .. c·t:t ra, gdj · 1111 je btla priprav­ljena k.n·a 1 ·J:ttkt; i \ rijeme . e r:t •vedr ilo i pr-·oprib; nict u e . li kali ..a 1 l č. župnl­·om i č. e-.t rama, te r r miv: t od l"lč. župni­

ka · li ku u ·pomene pr-·c s1· Prtče ·ti razi li u se ,. -eli kući. Po lije podne bio je bla­

go lov i 'po. ta djec Bl. Dj t\lariji. 0 1·:tj dan ostat će u p:t mcli ·vi ma, a

na osobi i način djeci pf\·opriče nicima. Mo­ramo tAl k pom en uh, da za • v e ovo u pr­,·om 1 edu tde hva la na ' im marnim č . se-trama koje ba::: neumorno r:tde dan i noć

na kori t na<e dje i cije'e župe, pak smo dužni da molimo Bog.t d 1 im dade jako· ti i us trajno::-ll , a mi roditelji da ih razu­mijemo i da im budemo zahvalni i prl ruci

Olib/janin

Preko PRO L \\'A 9 OODI' Nj l E RODENJ

PK. Bl KUP.\ .\\ARCELI C Prei:-an i u 23 V. ,·e(-ano pro Javi li

QO. goai~nj t u rodenja najvećeg prečkog

in - pk. preuzv. bt kup:~ ara j o ipa .\\arčelića ovim ra ·poredorn : Ujutro u -1 s. budnica kri2ar ke glazbe, u 7 s. tiha , ._ .\ \is:t .a zajedmčkom pričesti sviju \'jer-

ni ka, a napose Krllara i C:ru' tva " Bi kup l arčelić" . U 1 O s. krenula je povorka sa

glazbom do žu pne erk •e na sve· nu \i u, preko koje j pje1·, o že n k i crkveni

zbor. Iza M. e se opet korporativno i'lo do n01·e crk\·e na pokojnikov grob. Tu je glazba oo ,·irala jedan po •mrt n t komad i poloztli mo vi jenac u znak vjemo ·ti i po-[Q\·anjl_ d lud:t je opet krenula povorka

do obale, gdje je bto r::t.claz. Poslije podne u vrtu g. Ive .\la~i na

oc.r--žana je svečana akademija sa lijede­ćim programom: 1.) lvara Križarska glaz­bo ; 2.) Biskup \a rčelić (govor) ; 3) Himna Biskupa .\\a rčelića (izv%i križarki zbor) ; .J .) Kari ik narodni h pje ama (i •odi kri­žarska glazba); 5. ) ~\a h Hrvat ( deklama­cija); 6.) loven ke narodne pje,..me ; 7.) Po tpouri ( vi ra gluba); .) Samo, b ćo ,

naprijed s ložno (deklamacija) ; 9.) Do tri boje ( olo pje~·anje ); 10.) jo Hr-•at ka ( vira fanfara); l l.) Hrabra četa (pjev:t O.j ečj t zbor) ; 12.) i\\ erere (izvodi glazba) ; 13.) Bogata lu trija.

ve pn utne je oduševila pro lava o­\'Oga uzvi~enog da na.

Na' em dičnom sinu pk. bi ·kupu \ar-­čeltću nek:! bude lak-a zemlja 1 trajna u·­pomena me u nama l

U kril u dil·noga hrama, ' to bratska podiže sloga vim žarom ljubavnog plama

Za nj hamo molimo Boga !

Tu junak klonula čel a ,·oj mim i boravi san,

Za voja vtte' ka djela vog čeka uskr· dan .

~ živi !

O ,:e got• m berl, Križar.

Prvić-Šepurjna REĐENJ E D A 1DRIJE A 'TI C

29. \'l L g. s!tgao je u Pr-•i č- pur inu preuzv btskup dr je;olim l i l e t a u pra t nj t preč. gg. c.on Ive B e r a k J i don Frane

r anc. ova . J obali preuzv . b' kupa dočekao je

~pntk vl č. don l vo B u j a mno~tvom iieta, koje j ~ burno kltcalo preuzv. bi ku­

pu. obal uz slavl jenj Z\·ona povorka je krenula župskom tanu , predvođena crkve­mm za la1•ama.

Iz župskog tanl\ po~ lo e u crkvu , gdje je preuzv. redto za s1·e · nika don nd'riju . n l i ća, našega vrlo sma i rnješćanina. Kad je ,. tla ::.v. ,\Usa i retlenje, preuzv. bi-lnlp održao je par .mutljwth i rdačnih

rijeČI. Crkva je bil a dupkom puna i pri­umt u :sa vel ikim zani man.iom i palnjom

pratili 1·aki kr t preuzv. bi ·kupa . . 14:1 toga po' lo ·e ku ć.i mladom i nika,

gdJe e odrl.ao objed. a objedu je " tao preuzv. bJ kup i nazdral" iO pri ulnima, a n:tpo e njego im rodt l ljima, koji u do­čekah ovaj do nt dan . latim e digao

njego1 otac i nhYalto e prcuzv. nazdravlja­jući prisutn ima.

Iza ve!>elog r,tzgovora t pjc1·anja o ,;ta­vilo se kuću mladomi nika i otputovalo za ' iben ik uz slay]jenje Z\'Ona i ponom o klica­nje el jana preuzv. biskupu.

J edan od pri alil , h

Što drugi pišu

lzra~ljiuonje ~o~ojni~ Prcno·irno ovaj članak radt njegove

aktucln ti iz split ke "fi.afolićke Riječi'' oc. 17. \ ' 1 l. g., koji ni njoj ni nama nije bilo moguće domjet i u cijelosti, kako mo to željeli :

" Prigodom mrli pok. kotor koga bi-kupa mon- . Uccellmi-a plit ka Država"

je malmla potrebtlim da e du;m čla n ­korn o vrne ne samo na narodni rad pok. bi · kupa, nego i na poznat njegov tav prema prolu. okol koj po. la ni ci na; ih bi-kupa iz g . 19J3 te na njegovo rnt~lj enje

o odnošajima između katoličke i prnvo-slante rkYe.

Dok su ma:)()nske ,,Novo ti", pl i sam lužbeni .. okoL ki Glasnik" bili prlllčno

rezer-•irani, organ j ugo l. Radikalne Za­jednice za Dalmaciju ma trao se dužnim da ' i da OŽIVi

pitanja koja u dJ.vno za Hf\•ate-katolike riješena.

1\ U ćemo na ovo reći da je "Država" uči n i la pok. bi kupu !abu u lugu.

l to ovih razloga : . Već g. 1921 jugoslaven ki Ep! kopat Je i zaao po lanicu kojom je o udio duh tada nj eg kola. Je li preuzv. Uccelli'ni taoa potp1 10 tu po lanicu? Za' to nije onda pro-vjedovao?

Prigodom izdanja poslanice g. 1933 i tu je potpi_ao i delegat kotarskoga bi-kupa ~a konferencij i epi· kopata. Držir

mo da Je bio ovla ten da to učin i. 1 tom prtgodo rn preu . je g. dr. rebrn fć izdao neke bro$ure koje · u tumačile i oprav­dava le ' to je bi lo izne eno u po. lanici.

erna dvojbe da je i pok. mon . Uccell in i dobio te bro'-ure. On kao biv i profe. or Mgmatt ke bio je najpozvaniji da ·dokaže c.a u Tn-še1•a načela takova dn ih kato!. bt kup može branu i. j e li to učinio? A ako nije, kako možemo to tumačtti ?

Jz raz111h iz-java pok. biskupa koje dono i .,Drža,·a", vidimo da je mon ign .

ccelhn i imao pred očima amo nacijo­nalni rad Sokola. l :tvodno bi bio rekao i to : " U mojoj biskupij i okoli su dobri nacijonalisli i dobri katolici" ( v i knto­lict ?). n je dakle pro ud ivao pitanje

pr::t kttčne i po l iti čke trane. Drugi su biskupi ra pravljali o načelu . Uo taJom da. ono •to je ep, kopal iznio u po lanici, niJe bila " kle~·e a", dokazuje i epilog procesa bi kupa d ra rebrn ića nedavno na sud u u Zagrebu .

Za pametnoga čovjeka zaključak bi bio o1·aj : Pok. mon Uccell tni je zadnjih deset god ina rad t >voje sta ro ti i svojih briga žtvio po1·učen od svijeta, nije do­lazio u dodir ni sa vojom braćom bisku­pima, nt a novim trujama bilo u Crkvi bJlo. izv?n nje. Radi svoje staro ti nije po,siJednJ!h godina niti ht io uprnvljatl bl-ku pijo.m te se po1·ukao na Lopud, daleko o~ •iJeta. a račun njego\'C visoke dobi, nJegove neobavje~tenosti i njego a de -interesovanja za ka tolicl..--e i pokrete možemo pripisali S\'C te njegove i'ttnite ili navodne Izjave. I time je za n ka toli ke ovo pitanje n Je.-.eno.

J\lnogo le.l.u uvredu " Država" nanosi u pomeni pok. bb kupa Uccell inija kad citira neku njego,·u navodnu izjavu onom YOrn kontek tu,

ll

Iz­java : "1\li i u jednoj i u drugoj crkvi ~m:mo . ,. e . . Lto" ne vjerujemo da je tza la IZ ustiJu pok. bi kupa, biv eg pro­fesora ka toli čke dogmatike. Ta jo ima živih nje o1·ih daka koj ima je on tumačio fu noamentalne t bitne razlike izmedu je<o,ne i druge Crl..·ye!

l ao nam je ~to na je neoprezno i tra · tveno pisanje "Drt ye" pn 1lilo c.'a

kažemo voje mn jenje o navodnim iz­javama,

li dužni srno bili to učinit i da e uklonl krivo mi'ljenje od n ih ka lol. vjernika ."

N~vl!. Ura; sk_a radiona

IVAN PET,Tq ., iiii~ .. U~ uli Kralja Tcunislavn

Prepontča svoi boga ti izbor svakovrsnih

Yicarskih satova kote irnn na proda:__J·i. Obavlj. popravke uz g11randjt1

i umjerene cijen

BROJ 27.

javna zahvala taj toplije zah\'aljujemo vima.

koji u nam povodom mrti na e mi­le maj ke brzo javno, pi m no ili us­meno izrazi li voje sauče· će, kao i oni ma , koji u na· u nelaboravnu _maj­ku i pratil i na vje~ni počtnak.

1a roči tu i trajnu zahvalno t du­gu jemo obitelj i Zeni ć i vima o tali­ma, koj i u nam u najtelim ča ovima u vemu bili pri r uci 1 na tojali da nam ublaže \e liku bol za iza-ubijenom majkom. o

1ei?mjerna ll\·a1a Don Kre imiru z~:i ću , k~j i je na u dragu majJ..'U za ~TI J e~e nJ en~ duge bole ti po jećivao 1 tJe 10, pro11dio ju v. akramen'tima ~ um i~U:će i u ča u mrti njezinu du-u moiJh·ama Bogu preporučio Vječna

mu hvala i od Boga plata. · 0/iitelj K..rajšek

... .., Zivot Sibenika REDE1 j VR Et IH BOGOSLOVA.

Preuzv. bi kup je nl blagdan sv. Petra i Pavla u Pr-• t ć epuri ni redio za većeni ka da kona don Andriju n t i ć a . - 4. t. mj. preuzv. biskup će u 7 sa i ujutro u katedra_lt v. _Jakova na oltaru Gospe od Zdravlp red it t za dakone petnaestoricu svr-"enih bogosl01·a. - Redenicima naše naj­srdačnije čestitke .

PROTIV J V1 OO NEMOR Zadnj ih dana ve vi e e viđaju djeca, čak i odra li mladići , "itavom obalom o Crn ice pa do landaline, o obito pred cr· kvom. sv. _Dominika, dj e e p o t p u n g o l1 kupaJ u, na vel iku sablazan vih, koj tuda prolaze i vtde ih . [nogi v i đeniji gra­da~i u na na to upozorili i zamolili, o· naJo trije to o· udimo. To ovim i činimo To je ramota , koju u interesu dobroga glasa na' ega grada treba svakako odmah ot t_ranit i ! To je ·kola grijeha za upropašćava~

n)e nevini h duša na ' e djece! Apeliram stoga na poHciju, da ovu gađnu i ramotn11• poja1·u be..:odv lačno prije~i, poja: a nadzor redarima izda nalog, da takvu bestid'n djecu . i m ladi će uklone obale, a po po--trel::li l kazne njih ili njihove roditelje. Ka .,.,"11''~·' kav će ud po nijeti sobom stranci o nama kada to vide? l ekidan smo ba· bili svje-c.oci, kako su e zgražali nad tim! To je nešto urova, nee.ste tično i nelijepo! To: • dakle lomu učiniti kraj !

EUH Rl TJ] KI KO ORES !KU idemo po ebnom parobro-

uom iz Sibenil..-a uz minimalnu eljenu Din 60 po o obi za polazak i povratak "jadranska Plovidba" dala nam je na ras­polaganje u tu vrhu udobni parobrod " Bo-nu", koji će otputovati iz Sibenika u pe­

tak 16. VII. u 8 sati navečer, a iz Du· l itllOtrJm/ brovnika bi otputol"ao u nedjelju l . JI u sati navečer, da !igne u •ibenik u po­~edjeljak 19. VII. ujutro. Za prevoz od po-1

Jedinoga mjesta do Sibenika pojed'inci će ~

moći okoristiti popu tom od 50 posto, ak nam e navrijeme jave. 1·e prijave vanj-skih učesnika do 10. II. t. g. treba u praviti B i s k u p k o j K u r i j i u S l b e · n i k u, a učesnici iz "ibenlka neka s~

prijave u Trafici , Karitas" (kraj Ka zalna) . Svaki koji e pr ijavi, ima odma uplatiti Din 30, a ostatak pri pola ku za Dubrovn ik. - Q d/)or.

SVIM CLA !CAMA "2.1VOOA SVI JETLA" javljam, da je nakana klanjanja lijedeći tjedan (od 5.-11. VII.): za na

še Križar i ce i Križare, da im o , vo g o d i • n j e d u h o v n e v j e ž b e i t e ča j e i to bol je uspiju, eda na ti na i mladići i djevojke b ud ui tinu Bo ž ji te iz dana u dan ve idealniji i aktivni ji .- Don

Ante Radić.

PO VET OLT R BL IKOLE TA· VEUC U JERUZ LE 1U bit će 25. srp­nja. Monmo sve vlč. dušobrižnike, da u

mt lu zaključka preč. Episkopata od mje­eca iječnja o. g. i okružnice PredSjedn~

' tva biskup·kih konfe1eneiia od 8. svibnjl o. g. na taj dan vjernicima u propovijed1 prikažu značenje toga događaja te da po­takn u već prije toga vjernike, da na t01 dan u ' to Yećem broju pri tupe k v. Pri: čest" , a o rezultatu izvije-te Biskupski Or· dlnarijat. \ad'žari u na dan po ete svogt nacionalnog jeruzalem~ko oltara g. 1931 imali l milijun v. Priče-ti . ličnom sta· lt tikom željeti bi ~mo i ml prodlčltl du· boku vjeru hrvatskoga naroda. sve t< 'dopn'nos i i ~irenju tovanja bl. ikoJe Ta vclić.'l, za koje ll\! ćemo prestati rad'iti.

V LASN{l( J ODGOVORNI VRED NJI(: ĐQN ANTE RADIC- SIBENIK., Ulictl bl. NiJwle. TaveUta 107.- Ttsltara "K.AC(C'~.' -'0. B. attli@vi/-.