str. 2. - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_27.pdf · go lov, kad bu...
TRANSCRIPT
a
A Za t mj. Ti. 1. \rtun će ih
.-A os
ije all' !llj;ko).
do 8. (okru-
LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRETPLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-, ,(' , • 0~4.:)1..PO N AROCITOJ T ARI FL T G RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA
UREDNI&TVA I UPRAVE: .SIBEN IK pp. 17.
~ar kao jablani? Visoki i osamljeni jablan ima
sebi neki naročiti čar i ljepotu, l
i ima i nedostataka koji mu više 1fa skraćuju život. Ovako fanko -t, na osami, na udaru je svakog efra, a i gromovne strijele rado ·ivlači k sebi. I nerijetko se do-da da ga drvo,sječa, onako skršer i uvenula, mora okljaštrili i raeći za oganj.
Sudbina visokog i osamljenog b lana namijenjena je i čovjeku 1ji putuje cestom života sam, bez
. akvog potpo.rnja i drugarske poći. Takav je sličan otočiću na čini bez ikakve veze s kopnom, tu koji se otkinuo od svoje žitvo,rne cjeline, od stabla, i biva šen kojekuda.
Katolik, kojemu je vjera život, ;e o.samfjeni jablan, ni otočić na čini, ni otkinuti list sa stabla. On dio jedne velike cjeline, ud o,..
10mnog tijela, član sveopće zajed-k:e, ustanovljene od samoga Kri' a zove se katolička Crkva.
U pravo tu misao općenitosti, toličke povezanosti, istaknuo je gdje duhoviti njemački propodnik i pisac Robert Mader. Piše: »Katolik nije nikada sam. Ka
ik je, dakako, i samo~talna oso. N o da je i u najskrovifijem rnosfanu, nikada on nije osam-n, nikada ne živi sam za sebe. a t o l i k j e u v i j e k d i o e j en e. G r a n a n a s t a b l u. K ae n u B o ž j e m D o m u. U d ti j e l u. D i j e t e o b it e l ji. akle vazda nešto o.d vek e e j e l i n e. U f· o m e p o č i-neizmjerno bogatstvo blagoslov biti katoli-
m.cc
Da, Qlagoslov i bogatstvo! -je li to nešto veliko, kad znaš da v jera povezuje sa svim narodi'' sa svim kontinen·fima, sa sjenim i južnim pojam! Podi ka
>, hoćeš, svqg(ije ćeš naći braću est11e u Kristu, koji se klanjaju ome Bogu kao i Ti, prisustvuju krvnoj žrtvi č izgovaraju iste >litve kao Ti.
Svijest da S700 s milijunima veza11i i~tom v j erom. istim l..{fa~{11 i ljubavi}« ~~pufl}a n.as spam i odušev.ljenjem kao §~o jaki ~tar napunj-a i napirzje jedPa na okim katarkamq. [(~šne kapi, razdrob[jene i ras
. fene. 11e zn'fče ništa . .(lU ~aq s~ 1ruže, stvaraju se plovne rij~kf;, rok{J je9era ž velika {nora.
T ako je i s nama. Sami ne mam~ lli sebi pomoći. Životarimo,
rpnja 1937.
Optužbe protiv samostana, koji ne postoje! "Vorortberger Volk blatt' pive, da
u pro lih dana berlin ke novine opširno izvij tile o ve likim nećudor dino-tima, što u ih otkrili u nekom sa
mo tanu blizu Biberacha. Med utim i ·tina je ta, da u Biberachu naprotiv ne po toji nikakav samo tan i narod u
Biberachu nije nikada ništa čuo o ttm lobožnj im zločinima redovn ičkih osoba.
U blizin i Biberacha po toji jedna sama župa sa četiri redovnika , koji uživaju naj veće poštovanje svih tanovnika!
,,Hrvati samo je~no ne ooznoju - a to je stra~l" 27. VI. odrLa.na je u lav. Br o
d u pro lavu Matije Gubca i ntuna Radića, spojena sa po vetom zastava mnogobrojnih or ganizaci ja b. H S. Ova se pro lava pretvorila u impoza,ntno narodno lavlje. Računa se, aa. joj je pri u tvovalo oko 50 hiljada ljud'i. Po-vetu za ta\a je obavio \ons. dr Jo ip
G u n č ević, koji je tom prilikom održao lijep govor o ulozi jere u životu naroda.
a proslavi izredalo se više govorni ka. Po ljednji je go orio inž. August K o š u t i ć , koji je među ostalim rekao ovo:
" edavno smo doživjeli , da su e pojavile aveti iz pro lih dana. U Sarajevu se pojavio jedan političar iz Srbije, koji je dobio gla u vijetu, da bi mogao po tati idealan mini tar Sjedinjenih Drža a Evrope, i to da bi mu dali u ruke policiju ih unutra nje po-Jove. On je to ebi sam napravio
reklamu, kad je sjed1o u Beogradu kao mini tar vanjskih posala. Tada se reklo, da bi Sjedinjene Države Evrope imale za pred jed.nika Ma aryka, za mini tra pred jed'nika Mu solin ija, za mini tra propagande Ođlmelsa, a za mini tra unutrašnjih po lova Bogoljuba Jeftića. A taj državnik se pro Javio u Hrvat koj time, da u Hrvat koj čak imade i knjiga sa popisom Imena, koji su se odlikova li time, da su njemu povjerenje dali. A kad' se njegovo ime kome prišije u hrvatskim zem ljama, taj se mora stid jeti, a mi lim, da se mora stid1jet i i rbija .
J sada se on pojavlj uje u Sarajevu i izno i prijetnje, u kojima kaže, da !obodne Hrvat ke ne može biti i poziva on Srbqju i Crnu Goru i Bosnu, da u tanu na :noge. l taj čovjek, koji prema onome, to nam dokazuju iz Srbije, n ma niti kap! srp-ke krvi u ebi, taj go podin poziva
srp ki narod protiv naroda hrvatskoga. Kad se ta k' e po ja ' 'e danas doga
đaju, moramo jasno odgovoriti, neka se 7na i neka se čuje, da li r v a t i poznaju mnogo čega na tom svijet u, samo jed noga ne poz ,llaju, a to je strah! (Tako je!)
U Božjim je rukama svij t, pa i mf i udbina naša i svih naroda. Mi mo se dana pomolili Bogu i voj u svečano t započeli molitvom i za r ih blago lovom . . . vu brigu moramo povetiti organ izacij i hrvat kog seljačkog
naroda. Bog je pravedan, gleda na ve strane i On će nam dati voj b la
go lov, kad bude pobjeda gotova. I zato svi vi kao i on i, koji nl u do li, koji te se odluči li, da idete u borbu za bolji i čovjeka do tojan život, v i v i mo r ale biti spre 1m;ni na sve , v t o b u d e do š l o . na ruke po ložena je ve li k;a. i naj veća stva r jednoga naroda. a to je njegova loblod'a i suu .... t.~ ..... t . Cast hrvatskoga naroda pred o taJim ,narodima vijeta pred svima budućim narašta j ima hrvat koga naroda zahtijeva, da u trajemo u toj borbi, koju mo započel i i koju na tavljamo. Mora'rno na tom putu biti svi ložni, jer od toga zav1 i naša pobjeda."
Psihoza ubijanja u Rusiji Nakon tr ije ljanja Tuhač-evskoga
i drugova, dalje e vr še u masama apšen ja među ofici ri!ma i drugtm ličnostima, za koje se i malo umnja,
da u lajali u bilo kakvim odlno ~'ma sa ubijenim general ima. P ihoza ubijanja uhvatila je ne samo taljina, nego i čitavu njegovu okolinu. Ta se
p -ihoza i tdalje iri na radničke organi.tacije. Dana je u Rusiji jedno jedino pitanje, kako će e uništiti vi neprijatelji ovjeta. Dakako, da se li neprijat Jji traže na sve moguće načine. Staljina je zahvatio teror i bijes Ivana Groznoga, a taj se bijes nekom neodolji\'Om suge tijom preno i na okolin u Staljinovu i na radni( ke organizacije. Svi žedaju za nO\'Om krvlju, svi e boje od u.lasa. taljin e matra ukletim božan tvom , koje traži nove i nove žrtve, da se može miriti.
provinciji se ipak ne primaju zapovijedi Kr mija o ubi jan ju tako , kao u Mo kvi. Prošlih dana je četa G PU provalila u jedno mjesto. da provodi voj posao. Protiv čete podignut je u mje tu u tanak. vi su člano\ i po tr ije! jani. Konačno je morala doći voj ka da u miri stanovništvo. dakako novim ubijanjem.
Na tranačkoj konferenciji u Roslovu na Donu saopćeno je. da je pod optužbom, "da su sarađivali s neprijateljima sovjetskih naroda", uapveno šest vodećih funkcionera, medu kojima i pred jednik oblasnog iz-ršnog odbora i predsjednik lokalnog ov jeta.
Prema vije tima moskovske štampe uapše.n je veći broj lica i u Ordjon izku na jevernom Ka kazu. Iz komuni tičke tranke su i klj učena 3362 člana. l(ao što je poznato, odmah posiije isključen j a 'rši e i uapšenje. -
a jednoj konferenciji o jet kih književnika na l(a kazu utvrdeno je, da je njihov Savez "nacional i tički okužen", pak u i ključena desetorica članova,, i bdmah su po lije toga tavljen i u prit or.
KATOLICKI ZI OT A S J ET KOJ IZLO 2.BI U P RIZU
Kao šio u francu ki katolici po-tigli zamjern i u pjeh vojim pavi-
ljonom pri likom kolonijalne izložbe g. 193 1., tako u i sada organizatori vjet ke izložbe zaželjeli , da katol ici udjeluju i na 0\ogodi njo j \'jet k'o j
izložbi. Zato u franc u ki bi kupi po-zvali ve katolike, da dobrovoljnim doprtno ima izgrade katolički paviljon na izložbi. On je već gotov i večano ......................... ~ ............................ ...
bez dubljeg smis.la i svrhe, kao jednodnevnice i umiremo bez sažaljenja i spomena.
Zato za nas mora biti veliko veselje da pripadamo Crkvi koja v jeru je u općinstvo svetih l
Ali iz toga nttm se nameću i dužno,sti. Jet', ako je sve u redu, nema prava bez dužnosti, ni du žnosti bez pr~va.
A naša dužnost kao članova velike kato,ličke zaje(]lflice jest ta, da se vese~imo s onima koji se vesele i da plačemo s onima, koji plaču.
Nije žiyi ud na tijelu ~ato/ičke Crkvr;? kqjem~ je potpU:~1Q svejedno da li njegova braća, makar bila
gdje živ jela, uspijevaju ili trpe progonstva; koji se ne raduje procvatu katoličkog školstva, š tampe i organizacija i koji ne tuži nad nevinim žrtvama palim u borbi za ' \
vjerske svetinje. Svejedno, je li se to doga la u Turke fanu ili na Madagaskaru, u Rusiji, Njemačkoj, 'panjolskoj, Meksiku ili u našoj
vlastitoj kući. N ama nijedan narod nije tud,
nijecJ.na zemlja daleka, samo ako u njoj žive pripadnici otajstvenos Kristovog tijela, katoUčke Crkve.
Svijest i osjećanje ovakve uske međusobne katoličke povezanosti nz}e samo idet(l nego i n(lša dužnost. Ali kako nikada nisu svi
izvršivali svoje dužnosti, tako je ni u tom pogledu ne vr ~e. I to nam se mnogo osvećuje/
Ako se jo neki usuđuju, da nas javno blate; ako se u jednoj ili drugoj državi i danas opetuj~ prvokr ćanska progonstva· ako nas, bilo, gdje i bilo kako, rx>tcjenjuju i zapostavljaju, to je radf toga što nas sve ne prožimlje i to uvjerenje da smo »nešto od velike cjeline«, i da smo kao takvi moćniji o,d ijednog silnika i diktatora .
Mnogo nas je. Ali veliki, jaki i uplivni bićemo samo onda kad nas udruži .svijest svenarodnog katoličkog bratstva i ljubavi.
lg.
•
l
•
Str. 2.
otvoren. Prikazuje cj elokupna na tojanja katolika oko promicanja vjer koga ž i' ota. rroškovi izgradnje izno. e tri milijuna.
RAZV J KAT LICI OGA 2 I OT BC ' ALIJI
Povoljni razvoj mi ij koga rada u Bengaliji u Ind iji valja u pn·om redu zall\·aliti belgij kim I u o\·cima.
tkako u oni preuzeli bengal ku mi- iju, mo/e e reći, da lijepo nar-reduje katolički život u taj pokrajini.
obilo e u l(a lkuti opa/a, kako blago lovno djeluju katoličk i zavodi. Tako za,·od v. Franje Ksaverskoga broji preko ti uću pitomaca. Po
\'Om naučnom radu i lpo di ciplin t goj naca za\·od uži\'a \·eći ugled negoli lični državn i zavod i. nutra nji život
za\'oda liči onome u :-..fordu. Zavod' je intelektua lni centar katol ičkoga života cijele Bengali je.
im toga u l(alkuti izlaze tri kato li čke novine, koje zadovo ljavaj u vc in tel ktualne i vj r ke potrebe katolika Bengalije.
P C TI KARDI ALU-L - O TU D 01-IERT U U J PA U
a povratku Filip ina kardinal Dougherty pohod io je i Japan .
Tokiju u ga večano dočekali tokij ki katol ici, među kojtma i poznati admiral Jamamoto. Onda nji pred jed nik min i tar koga savjeta Haja i priredio je banket u počast kardinala, komu u pri u tvovali brojni člano,· i tokij ke kato ličke općin e. Za vrijeme banketa izrekao je I-Jaja i zdravicu, u kojoj je kazao : 11 0pćenito je poznato, da je katol icizam sa vojom plemenitom naukom mnogo pridon io formiranju ljudske kulture te promicao mir i logu medu vima narodima s ijeta . jerujem, da je euhari tijski kongre na Man il i dao katoličkoj r kv i ja jnu zgodu, da učini jedan lijepi ko
rak na po tignuću voje mi ije. Zclim izrazit i svoje i kreno udtvljenje za rad' kongresa kao i za rezultate, koje je po tigao kardinal legat. "
Drugoga dana japan ki car primio je kardinala u po ebnu aud ijenciju. Kardinalu u na dvoru i kazane počasti, koje prir-adaju su\·eren u. POCETAK E HARI Tl]SKE GODI-
E U M ĐARSKOJ nedjelju 23. V. započe la je u
ci jeloj Madžar koj euharist ijska god ina kao priprava za svjetski euhari tijski kongre u Budimpešti 1938. Tim povodom izdali u madžarski biskupi skupnu po lanicu na vjernike.
U po lanici opi uju bi kupl smisao euhari tij ke godine. Ona ima biti vrijeme intenzivne duhovne priprave na večan e dane kongresa. Za to će e tokom ove godine obavljati tro
dnevnice, duh ovne vježbe i misije, da e narod oč i ti od svo j ih slab'o ti 1
tako do tajno pri pravi na svetkovan je uhari tije.
I todobno je i pd pravn i odlb'or za kongres izdao službeni proglas :na narod, u kome objavljuje, da je konačno u tanovljen red kongresa u Budimpešti.
CJ!C><><><>C><><><><><:>'-""<::><:>
Na glavu ili za 180°. Po vol j i vam je, izaberite: a
gJ]avu ili pak za l 0°. Ja bih vam preporuč io jedno i d'mgo. aš narod, nair.1e, u tom lučaju, t. j. kad urad i nešto sasvim o'bratno nego što e običava čin iti, kaže: "Sto je pao
na gla vu ? !" Skolovan i pak u i to j prigodi kažu : 11 prav za l 800!"
Stoga vam savjetujem o'b'a naslova, jer dobro je jednima i drugima ugoditi .
" a glavu ili za 180o", vid i te, nazvah onu dječju igru u sebi vrlo ludu. Skupe se naime negd1je kraj zida njih nekoliko i. .. hop! rukama o t lo, a noge hip! na zid i okrenuti ta je. dok d'rugi nabroje 20, 30, 50 il i l OO. Sto više, to bolje. D jeci pobjednik ~mponira i lzavidnim ga okom gledaju. i ako mu se ko badanj nadme glava od' krvi.
Luda djeca. vidi se, vole kadikad sta jati gla om dolje, a nogama gore t. j. na g lavu ili 7.a 180o.
Mi im se ne čudimo, nitl vidimo što zla u tome. Ta djetinjstvo ih opravdava. erna odatle zla.
"KATOLIK" BROJ
ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar
eojelja, 4. VII.: VII . nedjelja po Dtthovima. - v. dalrik, biskup u Augsbur-gu.
Poneojeljak, 5. IL: v. Ci{til 'i A1etotl, slaven ki apostoli. - v. Antun Marija Zaccaria , pr1znavalac. U lano\'io je Barnabite, koje je slano poe.. po:.ebnu za tilu sv. Pavla. Umro je 1539.
Ut01ak, u. VI I.: Sv. Izaija, prorok. Srijcc..a, 7. JI .: Sv. Vilibald, brat sv.
Val burge. Cetvrtak, S. II . : v. Eliza!Jela, kralji
ca portugalska. Sla\'na je radi o obitog duha amozataje i pokore te lj ubavi prema siromasima. Ostavši udovicom stupi u red sv !(lare. mrla je 1336.
Petak, 9. VII.: v. Brcko, biskup. -Sv. Veroni/ta !ul., djevica.
Subota, l O. VII .: edmero sv. brate, sinovi v. Felicite, koja je i sama sllje; dila svoju djecu u mučeničkoj smrti, nakon što ih nagovarala, da žrtvuju život za vjeru. - v. R,ufilm i ekurula, djevqoe i mui:enf· ce. Obadvije s tre podnijele su mui'x!ni>štvo za progon tv:t Valerijana i Galijana.
VII. nedjelja po Duhovima Ci/anje po lanice bwženoga Pavla apo
stola Rimljanima ( 6, 19-23) : - Braćo! l(ao čovjek gO\orim zbog slabo ti tijela vašega, jer kao što (pnje) predadoste ude svoje u službu neč1stoći i nepravdi na bezakonje, tako sad pr dajte ude svoje u sl užbu pravd i na po većenj c. jer kad ste bili ro bovi grijeha, bill ste slobodni od pravde. !(akav ste dakle plod imali tada od onih stvari kojih se sada !idite? jer je sm rt svr·etak njihov. A sad oslobodiv' i se grijeha, a postav·i luge Božje imate plod svoj na po većenj e, a vr5etak život vječn i. ]el' je plaća grijeha smrt. A milost Božja život vječni, u Kri tu I usu Gospodinu našem u
t Slijetfi sv. Evanđelje po Maiejtt (7, }5- 21 ). - U ono vrijeme reče Isus učenicima svojim: Cuvajte se od krivih proroka, koji dolaze k vama u odijelu ovčijem,
a unu tra su vuci grabežlj iv i : po plodovima njihovim poznat ćete ih. Zar se bere s trnja grožde, ili s drače smoJ..-ye? Tako vako dobro stablo dobre plodove rada, a zlo stablo zle plodove rada. e može dobro tablo zle plodove rađati, nit i zlo stablo odobre plodove rađati . Svako stablo koje ne rađa dobra ploda, po jeći će se i u oganj bacit i. Dakle po plodovima njihovim poznat ćete ih. eće svaki koji mi govori : Gospodine, Gospodine, u ći u kraljev lvo nebesko, nego onaj koji či ni volju Oca mojega, koji je na nebesima, on će ući u kraljevstvo nebesko.
Dvije vojske
veta Crkva ima načina u vojem odgojnom radu. Zapravo nam u svim svojim opomenama i savjetima jedno i i to govori : Cu vaj te se grijeha 1 ljubite Boga - ali te savjete, radi naše naravi koja teži za raznoličnošću, zaodijeva u razli čito ruho.
Sa edmom pod'uhov kom nedjeljom započinjemo novu vrstu nedj elja. Dosad mo većinom gled'ali !(rita u raznim likama, a otsad ćemo
Medutim kad stariji počmu ićt na glavu ili za l 0°, onda joj i zapomagaj.
- Ajde, bjež !? Ma što budalaštine pričaš ! Tko je idia stare i ć t ,,na gla u" , kad jedva mogu dignuti nogu za 2 cen timetra ?
- A ipak, vidite u mom selu idu. - Oh, pre tani vi e s tim tvojim
selom! o, polako, nisam ja kriv da
je dolaskom 11 na prednih" počelo ići "na glavu" ili za 1 0°. U o taJom i r,ii' i~ taj bolj evizam upravo d'rugo nego jedna sotonska igra koja nosi naslov: Sve na glavu il i za l oo.
A da se u jerite o prvom, iznijet ću vam onu ludu d'ječju igru samo u izdanju za tarije, kako se dbgodila u tom mjestu .
No prije e odlučite, je li to ih nije po Božjem i ljud kom zakonu, da mladt luša starije: sin oca, kći majku, sl uga gospodara i t. d'., kad zapovijedaju prema tim zakonima? Da li to znači ić i uspravno ili po našu narod'nu : "!(ako Bog zapovijeda"? A sad evo d'rugog izdanja one igre:
Skupilo se njih nekol iko crven ih ko pečeni rak. To im sijeva iz očiju, to im ječi u rij eči (samo ne kraj zida nego u krčmi) i hop! šakama o stol, a nogama hip! o tlo. Bune se naime mlad ić i, što im rod'itelji ne pu-
gledati d'vije slike, liku dob'ra 1 zla, PROTUI(OMUNISTICKI KURS pa prema tome i dva tabora: - bor- $VICARSKOJ bu Božjeg kra ljev tva u čovj ečjoj duši 1craljevstvom sotone. A to će biti opet onaj i ti g la Crkve: Cuvajte se grijeha i ljubite Boga!
Vi e puta e nagla ilo da se u poslanici i evanđelju nalazi redivnja misao svake v. Mi e. Tako je i s današnjom Misom.
Po lanica nam govori o vel ikoj i nepomir ljivoj uprotno ti izmeđ u dbibra i t la, gr ijeha i kreposti, p:ravde i nepra\·de. To su ona dva tabora, dvije voj ke, dva kraljev tva. - Mi udjelujemo u toj bDrbi; i da nas Crk a ohrabri u njoj, uvjera a nas da je ,,p l aća grijeha mrt", a krepo ti "milo t Božja, život vj ečni u Kristu I-u u Oo padinu navem u. "
Senator Lemery upozoruje u "Tri bune de nations'', kako je Svicarska prva demokratska ze m Jj a i kolijevke pra\'e demokracije , od1učno u tala pro tiv komuni ti čke najezde. Doskora t toj zemlji idealne slobode ne će bit ni traga komuni tičke opasno ti.
Zan imivo je, da se ofenzi a pro tiv komunizma započela upravo u fran cuskom dijelu zemlje. To je zato zna čajno, što se ne može reći, da je ko< toga možda sud1jelovao duh su jedni) zemalja, koje su totalitar.no uređene
I tin ka demokracija u Svicarska dala je primjer o talim evropskim d'r žavama, kako moraju stajati na traŽI 1 obrani od barbarskoga komunizma
i Evanđel je e ne odaleču je od1 Križarske vijesti te mi Ji. U njem u nam e govori i prer peruča i to u lici dobra i zla tabla. NOVI KRAJEV I ODBOR l tu e pred vida isti vr še tak, jer " va- organizacije osnovan je u V a r a ž d i n u ko tablo koje ne rada dobra plod~. područje gornjeg hrv. Zagorja. po jeći će se i u ogan j baciti." ( 'OVO KRl2. BRATSTVO sa 1\1alir
Borba dvaju tabora na zemlj i u- Križarima osnovano je u D i v j a k e vijek je u jeku i žestoka. A kako mi, kr a d, te je počelo sa živim radom. labi i klon i na zlo, u n joj ud je- POSJETI I PREDAVANJA. U nedj
)ujemo kao vojnici, to nam nalaže Iju 27. VI. posjećena su odnosno održan mnogo briga i te koća. Zato molimo predavanja u Križ. bratstvima Hr a š ć i .__ __ _ u početnoj molitvi današn je Mi e : n a i Zabok (l. Tubaković), Vel. Go
"Bože, kojega se prov idne t u riea (Grgić Frano), H u m a e na BraC. svom upravljanju ne vara, Tebe po- ( ikola Kirigin), M i I n a na Braču (1(1 n izno molimo, da s v e t e t n o u k l o- gin-Mateljan). - 29. VI. posjećena je n i š , a v e š t o n a m m o ž e k or i - B. B o b o v i će (1\lateljani) i er e ž i š ć titi pokloniš." - Ono štetno , (Kirigin), zatim L o.ž i šće (2nidaršlć).
to je \'e što nas ili da klonemo u ODRZA E PRIREDBE. Održane bor'b t i_zmedu dobra J zla, grijeha 1 priredbe križarskog dana na Petrovo 2 krepa tt . Dakle Bog ce nam, uz na u VI. u O tr e u (izaslanik dr Protulipac volju i ur~dnju , i .. tu pomoći . . Repašu (preč. Dr Beluhan, o. Ambr
S~oga Je zap~)\~ lj ed Cr~ve_ da. pn- Vlahov i rane Grgi ć ) , te križarsko zbor u t_~ u j emo sv. ~!Sl u nedJ;IJe l za- vanje u D a k o v u prigodom katoličkog d
pOVlJedane blagdane. Tu duznost nam na, na kome su govorili funkcionari okruž nalaže pod smrtnim grijehom. Al i tek Đakovo onda će. nam vrvenje t~ zal)?~ijed'i u TECAJ U ZAGREBU. U Zagrebu pravom' l [lotpunom mt Ju b1tt paso- održan tehnički tečaj za radnike l(rižare kr no no, ako ovako budemo na tojali cio mjesec lipanj . prodr~jett db jezgre, do sm isla svake DACKI TECAJ r LOGOR u Dli sv. Mt e. BROV l l( U. Završene su sve pripreme ,
Liturg đački tečaj u Dubrovniku, koji počinje Socij_a_l_n_o_z_r_n_j_e________ rr. uju tro. Odlazak iz Zagreba je 7. V] iiiTf't!<lfrlini<M
u S sali ujutro a glavnog kolodvora pr ko Brod'a i Sarajeva. U Sarajevu su učes ci cio dan S. VII . Svi u česnici moraju ll ti u Dubrovniku na mjestu tečaja na kasnije do S sati ujutro 9. VII. U Dubrovn ku će grupe učesnika čekati d'ubrovačl Križari i voditi ih izravno na mjesto l čaj a, pa grupe neka jave na adresu: Mlad Kaštelan, sjemenište, Dubrovnik, točno vr:;
e -
Prilikom pro lave 50. godišnjice kato ličkih radničkih sindikata u Lillu sakupil o e 25 ti uća rad'nika, pripadnika slobodnih sind'ikata.
Na svršetku proslave progovorio je kardinal Lienart. koj i se toliko zanima za socijalna pitanja. Poh alio je energiju, kojom u kroz 50 godina provoa ili nauku Lava XIII.:
" i ste bili i o tajete dobri borCl oci jalnoga mira, za koj im teži nauka Crkve. Prema njoj ste bili uvijek vjern1 i lojalni. itko se stoga ne smije čuaiti, da je i Crkva prema vama vjerna i lojalna, da vam od~brava rad te da va hrabri i blla~gosl ivl je. l ja to činim u voje ime, a ufam se kazat1 i u ime jegove Svetosti Pija XI., Pape en ciklike Quadragesimo anno te enciklika protiv komunizma i hitlerizma."
.štaju i pa ju kako i koliko hoće. Dreka, koja ozvan ja, i vino, koje zuji, daje im pravo. Jedan se glas prolomi ve natkriljujući: 11 Drugovi, za nas je ramota, da nam još danas očev i za
povijedaju. Dolje s njima!" 11
Dolje!" - ozvanja krčmom, za 20, 30, 50, 100 tupn jeva, to niže to bolje!
Dogovoreno, izvr eno! Sva ki počeo vladati u kući, a otac morao šutjeti i gutati , da mu se što gore ne dogodi . U početku se i op-irao tari: "Ta to nije nači n, in ko! Tako nisu činili tarima !" No brzo pod1eže. H. nije ni on od kremena!
Najednom se sve okrenulo ,;Na ~lavu" i ~vari počnu ići za 180o.
Otac pa e blatgo u polju i kbpa. in doma planduje, a mladić ko g<ora.
Treba da znate, mdlim, da j e on proleter. tari kraj 11 kamina" (ognjišta) drhće, a sin u krčmi viče za slobodu, jednako t, pravdu. - Otac na podu u kutu rće čorbu iz tdijelice, a in jede za tolom. Molim, on je gospodar!
Stari da će u crkvu. a sin će na to: 11TU toj, beno stara, čuvaj kuću!" I t. d . . . I t. d'.
Medutim opet se skupil i crveni. Inače e dnevno sasta ju da čuj u od druga vođe, kako im stvari u vijetu id'u : Je 1i u majčici Ru i ji drug Staljin još dekorira drugo\e prvake revoluci-
ieme dolaska. Učesnici , koji imaju glazbe , Jil>l:Up-K~JaaJu
instrumente bilo koJe vrsti (tamb~re, vi line, le plehnate instrumente), nteka ih p nesu u Dubrovnik.
VOĐA M. K Izišao je listić "Vod M. K." sa svim uputama za rad u tekućer mjesecu, a te upute će iZlaziti svaki mj sec. Svako Knžarsko Bratstvo a'obiva po primjerak, ako ima M. 1(., a &u· tva ko' žele više primjeraka, d'obit će ih uz mal otštetu, ako se jave.
PRIPREME Z KRI2.ARSKI DA Radni'Cka i seljačka križarska zajednica izd će ovih oana potanje upute za proslavu kr ' žarskog dana s prigodnim materijalom. Pr slava Kri'ž. dana bit će općenito u nedjelj
oc. pri! polo\'rna
graden tl' on
. Imaju lill ii, a sposob
120 hn l
NASE . u Belg 1
je; da li je Spanjol ka vlada prebaci! Jtdnje vnje faši tu Franca u i\1\aroko. travnju o.
- Jedan zastiđeno priznaje, d bilo je ot taroga još nije pbkorio. 2ilav NO\'! Rl
kaže, pa se ne da! REBU. 2s. l - Brr .. . fuj sramote - prihva l
1~ l23bran ponosno onaj što je svoga valjda za 1 nstebu d1 ronio za 1 OO stupnjeva - a ja svo
0 oga pr;
u jedan mah . Drž, zavij, stisni i o11or rn llastu te je sad kao janje. - Posljednje ri ječi izu ti sviješću ratnoga pobjedni e Sl •
ka. I tog oholog purana gledali s · 'tUCI]" e drugovi zavidnim okom. Eh, da j~ njima moguće tako lako o'bbriti sta· roga! Bili bi sretniji od svih t
- No da slika bude potpuna1 čujte, što mi reče njegov stari.
- !(ako je 11 komšijo"? Tko tamo vlada? - upitah .
- Dobro, kaže, sin pametniji od oca. Trebalo bi samo to, da uvidi današnji svijet, da su ovoj krizi krivi stari sa svojim starim sistemima. Zato se mora prepustiti m lađima oda oni zavladaju s !novim sistemima, ako ćemo se izvući iz te · krize.
I to je stari izrekao kao na pamet sa najvećom oZbiljnošću. Požalih ga, jer uvid'jeh, da su mu i mozak okrenuli za 180o.
- I još ćete reći da ne idu tamo: Na glavu ili za 180o.
19. rujna, kad mora svuda biti crkvcn:~ pro>lava . Vanjs ka proslav:~ može bill bilo koju nedjelju ,
ODR ZA P PRIRJ"DB . U n djelju 20. VI. ad riane u vel ike kri .larske svecao ti u Vrbnik u i V i n k o v e i m a . U rbniku je bila velika S\ čano. t ta ci jelo
lkru.lje, na kojoj je bio prcuzv. g. d'r rc:>rntć, a od VKB 1za · lan!k dl· I. Protu li pac. J Vinkm·ci ma je bila pro-lava l ri žar koga
ana, a od Vl 'B bio je d r ic.1k. l t i dan v ćena je 1:1. tm a '\ . K. u l u toš i j 1 uz
;uo~elovanjc zagr bačkih kr i.lara, a od VJ B-a je . Ramljak. jETI . U 1 eojel ju 20. I. po jc-
i1i u i z:~s la nici I'B l r :1 p l n u l v. r i .l Za č r et j e (1\l. Cerovac) , te l(r :l
>in k e T o pl i ce (1. Tubakovi ć). I,RJ Z R l r ZBOR U U P - rR U Pr i
rooom akademskog ktižarskog tečaj a b.1 t će Jdržan u 11 p e t r u n a B r a č u knžarskl ·bor za ve kri~are otoka Brača. udjcluju rrižar i akadem i čari.
PRIRU ' N JI J\\Al IH KR! ?. R . Priučn i k J'v1. 1(. već je razasla n virna, koji u ga naru čil i. 1\\eđu tim ima jo~ mnogo t'ru tava, koja još nemaj u toga pr i ručn ika, 1ez koga sc ne mo.le zam i hti rad 1\!. K. J pozoruju e toga dr u· tva, da pr i ručn ik to prije nabave. Cij . 6 Din.
Po dr:avi " RE lE" O KO KORD TU. Beo
Tadsko "Vreme" od 30. I. dono i članak od naslovom: "Da li na m je pot reban konordat". U č l anku e dokazuje, da je konordat potreban i da ga nijedan režim ne 1ože da izbjegne. Clanak se ograđ uje od
ih pretjerano ti, koje su lansirane u vez.i dono. enjem konkordata. - Izi la je i
cošura pod naslovom: " Kritika kon kordat", u kojoj se prikazuju ve kor isti, koje
d'ržava i narod imati od zaključenja onkordata sa Sv. Stolicom .
NARODNA SKUP TJ 1 A sastala se 30. :r. mj . na novo za j edanjc.
OPET jEDA DE IOKRAT U AO U KUP ~TI U. t arodni zastupn ik 2ivojin Aa n đelo v i ć , drž. savjetnik u p., koji
izabran na lis ti dra Mačka, uputio je iredsjedni· tvu ar. Skup tine punomoć na
rifikaciju . jcgovim ulaskom ulazi tako !vrti Davidovićev demokratski zas tupnik u ar. Skup • tinu.
BLAGO LOV JOS JEDNE CRKVE U AOREBU. Nakon Trešnjevloe i Kus tošije i ana! sa Sigeči com dobio je svoju novu cru u C:-ast sv. Ol)jtel j i i svoju posebnu žu
u. Crk-vu je 27. pr. mj. blago lov io nadL 'skup-koadjutor preuzv. g . dr Alojzije Ste-rinac. akon Mi'se održao je prigodni gobr i 111ajavio otvaranje nove župe sv . Obi
ji.
NOVI OO rr BRODSKE T OR ICE AGO A, i zgrađeni za međunarodni saoataj naših željeznica, bolji su od nedavno bavljenil! njemački h vagona . agon!, koji
1 oet' pril ike jednako podijeljeni, polovina za drugi a druga za
jepo građeni, d~ baš služi na čas t našoj maćoj tvorn ici vagona u Slavonskom Bro. Imaju znatno veću dužinu nego do ada
i, a sposobni su za saobraćaj sa brzinom ~ 120 km na sat.
NASE RUDE I METALI idu sve viu B e l g i j u , jer su Belgijanci u po
jedn je vrijeme postali naši dobri kupc.i. travnju o. g. 43 posto izvoza naših rubilo je otpravljena za Belgiju.
NOVI REKTOR SVEUCILISTA U ZAREBU. 25. pr. mj . golemom većinom glava izabran je za rektora hrv. sveučili š ta Zagrebu dr Edo L o vri ć , profesor ka-
mskoga prava na pravnom fakultetu. U om nastupnom govoru istaknuo je, da će zda čuvati kao najveću svetinju hrvatski rakter našega sveučili~ta, koje je najstae sveučilište u državi. Zamolio je sve pro·ore i .dekane, da ga u tom njegovom na>janju pomognu.
STRAJK GRAĐEVINSKIH RADNIKA SPLITU započeo je prošlih dana, pošto
:e došlo do sporazuma s gracfiteljima. OMLADINSKI DOM SALEZIJANACA
a od1o za đake, koji osjećaju u sebi želju postanu svećenici i posvete svoj život u
ezijanskoj Družbi. Učenici uče privatno ~vod'u pa na koncu svake godine polažu He na zagrebačkim gimnazijama, klaslč-
ili realnim . - U sjemenište primaju se mi mladići, koji su prekoračill od'redenu ·otnu dob za upis u prvi razred &žavnih
nazija, t. j. 12 godina, ako osjećaju za svećeni'čko zvanje, - Ko želi pobli-
upute, neka se obrati na V o 'd' s t v o Ol ad' inskog Doma, Zagreb, 0-i ška ulica 2.
LJUBLJANSKOM ,,SLOVE CU" nje;J ':ka vlada uskratila je ulaz u Njemačku H pisanja o kulturnoj borbi protiv kačke Crkve.
Protiv bezbožnog komunizma
Papina enciklika "Divini Redemptoris,' ( a ta va k 1'3 .)
oc i ja ln a p r avda
15. Uist inu pal o im pravd e, koJ~ . n~zivl j~1. komula ti vno m, treba goJi ti 1 OCIJa lnu pravdu, ko ja na la/e dužno ti , koj ima ne mogu izbjeći nt radn ic i ni po lo davc i. l ba je voj -tvo ocija lne pravci , da od pojed ina
ca traž i \'e o no, •to je potrebita za op(·e dobro . o kao što u organizm u \'a koga ži og tijela cje lina ni je o
bezbj dena , a ko e pojed inim ud ima ne da sve ono, čega oni trebaj u, da voje dij love usa r e; i to tako ni
u pogledu ur daja i u · tro j b ·a ljud-ke zajednice ne mož se š to učin it i
za dobro č itavoga dru tva, a ko e pojedinim članovima, l j udi ma naime, koji u obda reni ličnim do ta ja n tvom. ne dade vc ono. ~ to im treba, da vatko izvrši voju oci jalnu dužnost. ko dakle porad'im o za oci ja lnu prav
du, na go podar kom polju na la t će velika d jelatno t l mnogobrojn i d'o bri p lodov i, koj i će saz.rijet t u mir u i redu te će pokazati nag u i čvr toću društ\'ene zaj dnic , kao to se i zd raIje ljud koga t ije la raspoznaj e po ne-meta noj , punoj i plodno j njegovo j
d jela tno ti.
52. 1 iti će e do ta učiniti za o cija lnu pra\ du, ako radnici odgovaraju ćom pla tom ne budu mogl i sigurno pružiti hranu ebi i vo jim obitelj ima ; a ko im e ne pruži prili ka, da teknu kakav skromni imetak i tako itiYjegnu nesreć i općeg o iroma enja, koje se tako ilno š iri; ako e na pokon ne done u zgodn i zaključc i u nj iho u kori t. kojima će e putem javnog ili privatnog o ig uran ja moći pobr inutt za lučaj njihove laro ti, nemoći i neupo leno ti . U to j tvari dobr o je ponoviti, vto mo rekli u en ciklt ci "Quadragesimo aiio'': " I to m tada će
z •• a.._d._e_m_o_k_rlllllla·t·s·k-i .p.o.._r.e.d.a._k.!..
·e d ru l\eno-go podar ke pri like uis tinu. u tali t i i dobili ~\'oj konačni obl ik, kad e vima i pojedincima pri kr b va ona dobra, koja mogu d'obiti ila111a i pomoću prirode, tehničkim umijećem i go poda rsk im ocijalnim uredaj 111. T ih dobara mora bi li to li ko . ko liko ih j potrebite, i da udovolji potrebama i po l nim udobno tima i ela lj ude dO\·ede do retnijega nač i na života, koj i, ako e to ~mo provodi razbonto, krepa li n samo ne kodi, \CĆ U\tlike kor i ti." (Lncikl. Qua a raKe im o anno, 15 vibnja 1 031.: A. A. S., v. XXIII., 193 1., s tr. 202.)
5'3. Ako e, kao ~to to če to d ne\'no dešava, kod pitanja plaća pojed inci mogu rokori ti r r~l\edno tt samo pod lim U\. jelom, da e o tome vi slože preko nj ihov ih ud ruL.enja ,
koja po lodavce med u ohno povezuju, da iLbjegn u međusobnu kon kurencij u, tako pogibel jnu za prava radni ka, d užno t je go podara i pod uzetnika, da podu p iru i prom iču potrebita udru/enja, koja po taju r edovito red tvo, koj im se mogu izvr iti ob
vve pr ma pravednosti. o i radn ici neka imaj u pr d očima Ob\eze ljubavi i pravedno ti i neka bud u uvjereni. da će se na ta j način d'a leko bo lje pobrinuti i za voj u via t itu dobr obit.
54. Ako dakle promatramo go podarski uređaj, vid imo, da - kako mo to već i ta kli u Enciklici Quadragesimo atmo. uzajamna su radnja ljubavi i pravde ne će moć i utjecat i na go-poda r ke i društvene od nose, ako ona
sa\ezna udruženja , koja nazivl ju ta.leškima i medu ta leškima, a koja e temelj e na čvrstim teme lj ima krvćan ke nauke, prema razli či tim pr ili kama mjes ta i ;vremena, ne stvore takve zajednice ljudi , koje u nazi\ali kor poracije.
( a ta.vit će se. )
Ko je nosilac sredine? Katoli čko kršćan s tvo ne može ro
bovati ni ovom ni onom obliku vladavine. no bi zanijeka lo samo be. kada bi e u nače lu opredijelilo za lrra ljevinu ili republiku, za poredak o oga ili onoga i tema. Do klegod ljudi vlast i u teoriji 1 prak i o laju na terenu koji se ne pro t iv i Božjem ili naravnom zakonu , neka budu sigurni, da nikada neće doći u sukob s pret-ta vnikom evanđel ja. Kr ćan tvo je ta
ko širokogrudno, i u vojem krilu može držati l j ude skroz protivnoga naziranja na društ eni uredaj i od'nos !naroda s :narodom. Jedina ograda preko koje se ne može pre kočiti jest : Božji i naravni zakon, a unutar ovoga vi smo jednako slobodna djeca je
dnoga Oca. Možemo ra pravlja ti i tvarati nacrte, pa odlučivali.
Kršćan ka nauka je tako velika. i duboka da je mi nilrada nismo poso!Yni posve i pravo shvatiti. Dana je u baštinu svima narodima. Kršćan tvo, pretstavljeno u katoli čkoj Crkvi, in ternacionalno je i u teoriji i u pni.k i. I kao što je veličina lrr ćanstva i u tomu, da, ono samo po sebi dano za sve narode, u vome krilu odlgaja najbolje sinove s akomu narodu, tako i to, indiferentno za bilo koji način vladanja, uvjek stvara prve no ioce demokratskog poretka. ; a d'emolrratski poredak je sigurno najbolji način vladavine.
Ne demokracija o kojoj tru~ oni koji je sakate i krnje, nego demokracija s ~šćanskim obilježjem .
Kršćanska demokracija ! To jest takav poredak u komu će visoko otskočiti ono kršćansko poimanje naroda, u komu u vi pojed'inci jednaki, ne samo u tomu jednaki da kod glasovanja jednako od~učuje glas gradskog smetlara kao onoga koji je na prvim vrhovima državnoga broda, neIglo i :iza kako prođu dani izborne groznice, da se jed'nako vodi računa i o onomu koji je 1~re ioon10mu koji je dolje. Tu dblazi do izražaja jednakost, koju niko n\je sposoban ni teoretski obrazložiti n i praktički izvesti kao što je to kod kršćanstva.
Svi mi, učeni i neuk1, probrani i prezreni, .gradani smo nebeskoga kraljevstva . Svi u svojim nutrinama nosi-
mo dušu, i dobro treba da vi upamtimo : jedino je duša ono vto cini da mo sv i jednaki i u očima vječno ti
jedna ko vrijedni. Za ve druge odlike koje nas izd ižu nad ostale lj ude možemo više ili manje biti za Južni, ili smo više ili man je vojim na tajanj ima do li do neke ve ličine, a ll ve to, pa bilo ne znam kakv ugledno i v li ko, zao ta je, i uopće e ne dade mjer it i \ el ičinom du e, koja je mjeri lo na e jednakost i.
a ovom e načelu temelji krćan ka demokraci ja, i u tol iko j ic;pred vih demokraci ja , u 'kol iko je to načelo nad drugim načel ima .
a po kon e, ipak, uv ida da je moguć i p1~ki rednji put, a da baš ne mora ići ni krajnom de nicom ni kra jnom ljevicom . Mi mo taj rednji pu t uvijek isticaqi 1 :na njemu skladno i trijezno in i tira ll.
I tina, ponavljamo, kršćanstvo ne veže voju udb-inu uz nikakav i tem vladanja, ali, ako tri jezno razmi Jimo , demokrats ki je poredak na jbl iži idea lu evanđelja, odno no demolrracija , vođena načelima evanđelja , na jprikladniji je teren na kome bi e odgajali građani nebe koga kraljevstva.
Za tu kršćansku demokraciju mo mi! Za vladavinu koja temel ji na načelima evanđelja , u kojoj odlučuj e narod, jer je demokracija vlada naroda. Ali naroda slobodnoga, naroda koji ima biti posve slob'odan od' svake sile, prikrivene i neprilrriVene.
Mi ni mo bukači, pa ni sada ne ćemo toliko pljeska ti mka ma to mnogi oko nas ipak počinju vesla ti prema sredini. Ali ćemo nag1ašavali. da smo mi, kršćanski orijentirani, o tali čuvari sredine i onda, kada u e mnogi previše i strčavali. Mi smo l:;il i i o taj -mo čuvari demokr~cije , kršćanske demolcracije, koja će morati doći 'db širih zamaha.
Kršćanski odgajana omlad'ina je najjači oslon nacionalnoj misli hrvatskoj . Hrvatski nacionalizam je kod kršćanski odgajane naše omlad'ine ostao nepomućen. To je teren k'oj i se nikada ne ot tupa. Ali je laj na na cionalizam - s o e i j a l n i naciOinalizam, okvir, unutar kojega živi i razvija
Str. 3.
e mi ao kršćansko-demokratskoga pore tka.
Mi ">mo hnatski nacionalisti! M i smo narasla J kršćanske demo-
kracije! Junior
Po svijetu 1\CiO ·\l ISTI , ' ST.\Vi JAJU SVO
jt. NAPI{LIJ) tu'.JE na b1skajsko j fronti . Zau/CIC su LJIVI inc duž željezničke rruge i nad rudarskim krajevima ispred Btlbaoa. 'ar;onalisti su u·Ji u Valrnacedu . U trenutku, kada su prve jcdm1ce ulazile 11 grad, predala sc jedna c1jela i'eta baskijskog ba'a]Juna "Avelladcna". Tako sc sada i ovaj vrlo važnt strat 'ki polo.laJ nalati u nj!IJovtm rukama. Svoje napredovanje oni su ~ada nastavili da lje, iako vrijeme nije do ta povolj no.
PROGO, KATOLJCKI I i TJSKAHA U 1 JLAIACKOJ. U Njemačkoj JC tajna policija naložila 7apljcnu 18 katoličkih tiskara, koje su štampalc Papmu po lanicu o vjerskim prilikama u jcmačkoj.
T A KO VALJ A! (.ehoslovačka vlada zabranila je jednu knjigu, koja na najgadniji i naj lažn1ji nači n napada katolike.
S\ IJfST JE:M \CKJI-1 KATOLIKA Ucmc1 junački ispovijedaju svoju katO:
ličku vjeru. Svakoga tjedna redaju se vjerskt zborovi, u kojima sudjeluje na hil jade vjernika. Prošlih dana ?abilježcni su ovi zborovi: U Buchau 12 hiljada učes_gi ka, u 1\l iinchenu 5300 muževa, u Spe,eru 12 hiljada djevojaka.
. S rAt JE KATOLI I(A U ]A PA t U. Broj katolika u g. 1936. izno i J 08 hiljada 934, dok je g. 1927. izno io samo 87 hiljada 581. Porast ka tolika u Japanu je doduše vrlo lagan, ali u zadn j im godinama stalan. U prava katoličke Crkve u japan u od lukom kongregacije za širenje vjere pnec.ana je urodeničkom svećen Ivu .
AORU.LA\'A1 JE BEZBOZ IKA U RU Jj i . Kako javl ja va!Jkanski " Osservafore R.oma.no'', članovi bezbožnički h ud'ruženja u sovjet koj Rusiji počel i su se ua naoružavaju. ovjetski komesar za unut rašnje poslove c.ozvolio je naime č lanovima bezbožlličkih uc;ruženja, da mogu slobodno nositi oružje. Već je naručen i h pre ko I O hiljac.a revohera, koji će poslužit i, kako se službeno javlja, ako članovi bua u pr o v o e 1 r an i o a s v eć e n i k a i d rugi h lica .
CETIRI SMRT E O UDE U T IRAXI. Državni sud izrekao je os udu jed'noj skupi n i ko lovođa poku$aja pobune u A l bani~ j i 6. V. t. g. Cetvorica su osuđena na sm r t, dok u ostali optužen i osuđeni na manje ili veće kazne robije,
BORBA Z K TOLICKA PR VA Kard inal Fa u l h a b e r izjavio je u jednoj svojoj propO\'ijecli, da njerrački ka'o1ici re ć e nikada pri tati na to, da im se otme pravo na katoličke kole. Odgoj djece pripada rodi telj ima, a ne df"'L.wi, a vjerski odgoj pr ipada Crkvi, I nače katolici u svim krajevima neu-traštvo i složno slijede upute i primjere
svoj ih bi kupa.
1\taši dopisi N unić
P RO LA A BLAODA S . A TE Zaš!itnik i pokrovitelj ovoga ela je
svetac svega svijeta - v. Ante Paduanski. Svake godine naroda bud~ i iz drugi h sela, koliko ka toli ka toliko i pravoslavnih. Brojni narod toga dana pristup( J na sv. sakramente , a ove god\ ne bio je još i brojn ij i. Od' davn a nemoćni dušobrižni k zamolio je za pomoć za onaj dan mp. o. C. V r ea n a , gvaru1jana iz i o ea. J taj revni i rad'išni redovnik po1ivu se rado odazvao. 1-. pr. mj. je do ao, popod ne ispovijedao i blagoslovio pu t !(riža. ut radan, na dan same svetkovine, opet je i povijedao, pjevao Misu i održao lijepu propovijed. Dušobrižn ici Iz Erveni ka i Mec;. ida, rad i s lužbe u svojoj župi kasno u dbšli, al ~ l oni su pomogli, koliko su mogli. 1 arod je bio zadovoljan, a du šobri'žn ik rados tan , da je sve tako mirno, dbstojans tveno i b lagoso ljeno bilo, što je najveća zasl uga mp. o . gvardijana, komu neka je hvata i od Boga plaća!
Manda lina PRVA SV. PRICEST
2 1. pr. mi . Manda! inom je prostru jao uašak vjerskog osjeća nj a. Cetrd et dvoje prvopri'čes n i ka krenulo je ou škole k crk-vi za bijelom zastavom sv. Alojzija, s koje kao da je oživljavao liljan bijeloga sveca i st~ pao miris sa miris ima kltlca cvijeća prr vopr i'če ni'ka.
Otpočela . sv. Mi'sa. Crk-va skoro d'upkorn ispunjena. Srca prvopričesn i ka nJen pomisao: Brzo je - ne već veliki dan već veli'k i čas! Veliki čas je dbletio, pom[lovao
l
tr. l.
ih bo la hot -:H uću kro nju i obd mo ih: Ttj lom , pod<t na~e_;a l ukr ta . 1:1 život yjcl'll
Bo plaho 1 l '. z bo 01 od t l on J o~ i pu s p a n i e u 1 ,.. ~pod i .un<t od Cectlij 1n ko-g.t /.bora , 't 'tik.t koje "u tako klad no i mt o, uz nra L jot h:t ·monijuma, . 1·e to sveto OŽI\ lj.tl . l •
Po·"'Ione lij~tlo je po ritu:tl u i obi(aj ruku '\ je' n o izo tah ni aa ra· klo pimo crn wa .1 , viJet lo"'~ grobt:'t:l, d.t e pomoli mo ,_.t mrt\·L.
~·un unuralo u sutonu 1·ome, a propri~ ·sntci ~~~ hrli li kucama d.t ·[ u domu 10111e . ,·atko 1 .td e č.t:no mj ·;: to za naj, 1 eti j 1 u-.po nenu u ž11·o tu ·pornenu pr-·e s1. Prie · ~ t"
Knin
PO"\ I 1 \ B \RJ \1\:\ \ li\ rt. Rl:-.. ' 1(0 0 DRU~I\ ' \ IIR\ . K\T lE~\
20. l p nj 1 t 1-r- o bano Je po·1·du noIC ,:t,;ta e 0\"0..!a ITijed nog dru~tv<l o fra \ .. \l r d e n, taj mk rranje1·ačkc pro,·tnciJe Pre,;,· Otkuptld ja Prije blago: l01a mj ni dekan mp o fr<l B. T o p t ć odriao je kratki prosl01 , u komu je i·taknuo tri zna jke n01·c za· ta1e : duh ob11elji, katoličanstYa i hf\ :ll' h :t . Prije amog.1 bl.tgo-lo,·a zamolila je pr-·a poča,na kum.\ gda
Nada ' l a j m er b·r tn im riječima oct fr.t \ ' .. \\rd e ,a, da i21·oh pristupih člnu po. ,·ete. Po pos1· tt od rž:w j · i-ti prigodnu propo,·ijed o ulozi majk u domu i domov ini.
putio je članice i 1·e pri. utne na nepresušti'O vre'o kr~ćanskih i hrva' kih Imja, naroči tO n:~ala:il·;i, da omladinu ,·ode u n čanim sta1am:t , 1ete ~an rel ke obitelji. Naročtto treba i aknu ti, da je o1·a zast.tva po ideo! 'koj strani jedins!l·ena , jer u sebi sat;ržt starohn ·a t ki duh. Taj e duh ogleda u uk a·n im pleterima, koje je na~ talentO\ ani akad m k t !ikar, V. ,\l a r j a n o,.ić zal"ionom · premom sabrao J na'ih spomenika iz doba narodne dina · tije, koji e nalaze na raznim pomenicima u mj 'nom
muzeja hn·at · kth pomenik:t, i onako umjetnički povezao u savi"Senu cjelinu visoke ---tičke i e ~ i čke komponente Prigodom
blagoslova i sv. Mi e na koru je, uz pratnju orgulja, pjevao .\l u~ki ora orij ki zbor Sl '.
Ante. Posl.i.ie je .: l j c-di:a uo ičaje . pro · i-
ja Pr .,._ rca J· u 0\'a, kojom je pngodom pr-·i put no;en o1·aj krasni barjak. Proce-ijJ je pro 'la gla\·nim ulicama varoši, pr:~ ćena
od S\ih kat. dru'tava i 1·elikoga broja vjernil,-a
Upravi dru'tva, na čelu sa mp. ocem fra B. Topićem, moramo čest i ta t i, po; to su, uz uradnju th članica, dali Kn inu jednu erk ·enu ZlSlal u jedin tvene ljepobe i znaoja, tako da će i ta pred njačiti ima ostalima ~ i rom na;e Hrvat 1..--e .
0 1 u dtvnu zastavu izradile u čč . tre franjel" k na Lovretu u plitu na op za-c.m·olj rxo članica d ru 'rva i gradana.
Ovom mladom dru· tvu, koje je osno,·ano 1931. god i do...c;ad pokazalo preakti' 'an rad na polju kari!ativnosti, želimo najljepše uspjehe u radu za vijetle ichealc vjere i hrvat tva !
Kninjanin
Olib PR\'.\ \ '. PRICEST
Kao vake godme tako se i 01·e e;od ine u našoj župi obavila pf\·a v. Pnčest u nedjelju 20. ltpnja. No ove godme moramo zabilježtti vel iki napredak. laše cc. tre Predragocjene Krv i hjepo u pri premile i opravile n u djecu, tako da će to ostatt trajno u u pomeni s ijima, a pogotm·o djeci.
\ ' !č. župni k pn je . t\U i;ao je pro-· tonalno · narodom do kuće č . sestara,
da prie. igne pr-•opričesnike, nj ih trlde.,etoricu. Pri dolasku v l č . župnika i naroda jedna dje1•oj čica i dječak lijepo u deklamirali pozi · aj ući ajecu, neka idu pozdra1 ljaj ućt dragog pasildja koj i hoće da ide u ne,· ma oj ec j 1 rca. Prateći djecu do crkve pje,·al u na pje1·aa pod vod ·tvom č.
~tara Kod erk re opet je n djeO\ k 1 jeana djevojčtca itmeJu pn opri· nika pozdrl l't li u I u u Presvetom Olta kom
kramentu 1 tpozval i dj •·cu rij ečima pa ite lje~· im : ., Pu ·tite k m i malen l"
Uš.w'i u erk ·u obnovili su kr ·ni zavjet. zatim na posebnim lijepo okićenim klupama odmah do vehkog oltara djeca se namje ttl.1 i započe la sv. ,\l isa Preko sv. t\\ i e pf\·opnče · nici su sami na gla mobli i (pjeval i. Pred samu sv Pričes vlč. župnik upr::t io je djeci, a zatim roditelj ima 1 cijelom narodu p..1r toplih r iječi,
a zattm su hjepo djeca pri tupi lJ solu ospodnjemu.
" K A T O L I K"
Iza , \ . ,\l tse djeca su ot praćena u kutu č. ~ t:tra No dok ·u t li, nebo e naglo naobla či i f"'I •'·nc padati ki~ . te d:t sc djeca ne pok 1 e "k]omlt ·e u kuću mj -n ga glavara. l 'ad gromon počn u pucati: prvi pa drugi ba ' u kuću, g-dje ·u ta djeca bila sakupljena. Onaj , koga su nenna djec.:t po pr-·i put pn mil.t u ,·oj t pr;.:~ , o~uvao je djecu, kuću i , v one, koj t su bili u kuci, da irn ·e ntje nrta zla dogod tlo. Gromovi 'u 1 .1Jjc puca lt, dok :u m.lla. nel'ina djeC:l k lcč Ćl molila dr-.t~g pa~itdja i zah1'.t· lj tl al.t mu na du~emim i tjd nim milo-tima, koje su loga dana primili. Kroz krat
ko 1-rijcme kiš.l popu-til t i djcc.:1 e kupila u kuću č .. c·t:t ra, gdj · 1111 je btla pripravljena k.n·a 1 ·J:ttkt; i \ rijeme . e r:t •vedr ilo i pr-·oprib; nict u e . li kali ..a 1 l č. župnl·om i č. e-.t rama, te r r miv: t od l"lč. župni
ka · li ku u ·pomene pr-·c s1· Prtče ·ti razi li u se ,. -eli kući. Po lije podne bio je bla
go lov i 'po. ta djec Bl. Dj t\lariji. 0 1·:tj dan ostat će u p:t mcli ·vi ma, a
na osobi i način djeci pf\·opriče nicima. Moramo tAl k pom en uh, da za • v e ovo u pr,·om 1 edu tde hva la na ' im marnim č . se-trama koje ba::: neumorno r:tde dan i noć
na kori t na<e dje i cije'e župe, pak smo dužni da molimo Bog.t d 1 im dade jako· ti i us trajno::-ll , a mi roditelji da ih razumijemo i da im budemo zahvalni i prl ruci
Olib/janin
Preko PRO L \\'A 9 OODI' Nj l E RODENJ
PK. Bl KUP.\ .\\ARCELI C Prei:-an i u 23 V. ,·e(-ano pro Javi li
QO. goai~nj t u rodenja najvećeg prečkog
in - pk. preuzv. bt kup:~ ara j o ipa .\\arčelića ovim ra ·poredorn : Ujutro u -1 s. budnica kri2ar ke glazbe, u 7 s. tiha , ._ .\ \is:t .a zajedmčkom pričesti sviju \'jer-
ni ka, a napose Krllara i C:ru' tva " Bi kup l arčelić" . U 1 O s. krenula je povorka sa
glazbom do žu pne erk •e na sve· nu \i u, preko koje j pje1·, o že n k i crkveni
zbor. Iza M. e se opet korporativno i'lo do n01·e crk\·e na pokojnikov grob. Tu je glazba oo ,·irala jedan po •mrt n t komad i poloztli mo vi jenac u znak vjemo ·ti i po-[Q\·anjl_ d lud:t je opet krenula povorka
do obale, gdje je bto r::t.claz. Poslije podne u vrtu g. Ive .\la~i na
oc.r--žana je svečana akademija sa lijedećim programom: 1.) lvara Križarska glazbo ; 2.) Biskup \a rčelić (govor) ; 3) Himna Biskupa .\\a rčelića (izv%i križarki zbor) ; .J .) Kari ik narodni h pje ama (i •odi križarska glazba); 5. ) ~\a h Hrvat ( deklamacija); 6.) loven ke narodne pje,..me ; 7.) Po tpouri ( vi ra gluba); .) Samo, b ćo ,
naprijed s ložno (deklamacija) ; 9.) Do tri boje ( olo pje~·anje ); 10.) jo Hr-•at ka ( vira fanfara); l l.) Hrabra četa (pjev:t O.j ečj t zbor) ; 12.) i\\ erere (izvodi glazba) ; 13.) Bogata lu trija.
ve pn utne je oduševila pro lava o\'Oga uzvi~enog da na.
Na' em dičnom sinu pk. bi ·kupu \ar-čeltću nek:! bude lak-a zemlja 1 trajna u·pomena me u nama l
U kril u dil·noga hrama, ' to bratska podiže sloga vim žarom ljubavnog plama
Za nj hamo molimo Boga !
Tu junak klonula čel a ,·oj mim i boravi san,
Za voja vtte' ka djela vog čeka uskr· dan .
~ živi !
O ,:e got• m berl, Križar.
Prvić-Šepurjna REĐENJ E D A 1DRIJE A 'TI C
29. \'l L g. s!tgao je u Pr-•i č- pur inu preuzv btskup dr je;olim l i l e t a u pra t nj t preč. gg. c.on Ive B e r a k J i don Frane
r anc. ova . J obali preuzv . b' kupa dočekao je
~pntk vl č. don l vo B u j a mno~tvom iieta, koje j ~ burno kltcalo preuzv. bi ku
pu. obal uz slavl jenj Z\·ona povorka je krenula župskom tanu , predvođena crkvemm za la1•ama.
Iz župskog tanl\ po~ lo e u crkvu , gdje je preuzv. redto za s1·e · nika don nd'riju . n l i ća, našega vrlo sma i rnješćanina. Kad je ,. tla ::.v. ,\Usa i retlenje, preuzv. bi-lnlp održao je par .mutljwth i rdačnih
rijeČI. Crkva je bil a dupkom puna i priumt u :sa vel ikim zani man.iom i palnjom
pratili 1·aki kr t preuzv. bi ·kupa . . 14:1 toga po' lo ·e ku ć.i mladom i nika,
gdJe e odrl.ao objed. a objedu je " tao preuzv. bJ kup i nazdral" iO pri ulnima, a n:tpo e njego im rodt l ljima, koji u dočekah ovaj do nt dan . latim e digao
njego1 otac i nhYalto e prcuzv. nazdravljajući prisutn ima.
Iza ve!>elog r,tzgovora t pjc1·anja o ,;tavilo se kuću mladomi nika i otputovalo za ' iben ik uz slay]jenje Z\'Ona i ponom o klicanje el jana preuzv. biskupu.
J edan od pri alil , h
Što drugi pišu
lzra~ljiuonje ~o~ojni~ Prcno·irno ovaj članak radt njegove
aktucln ti iz split ke "fi.afolićke Riječi'' oc. 17. \ ' 1 l. g., koji ni njoj ni nama nije bilo moguće domjet i u cijelosti, kako mo to željeli :
" Prigodom mrli pok. kotor koga bi-kupa mon- . Uccellmi-a plit ka Država"
je malmla potrebtlim da e du;m čla n korn o vrne ne samo na narodni rad pok. bi · kupa, nego i na poznat njegov tav prema prolu. okol koj po. la ni ci na; ih bi-kupa iz g . 19J3 te na njegovo rnt~lj enje
o odnošajima između katoličke i prnvo-slante rkYe.
Dok su ma:)()nske ,,Novo ti", pl i sam lužbeni .. okoL ki Glasnik" bili prlllčno
rezer-•irani, organ j ugo l. Radikalne Zajednice za Dalmaciju ma trao se dužnim da ' i da OŽIVi
pitanja koja u dJ.vno za Hf\•ate-katolike riješena.
1\ U ćemo na ovo reći da je "Država" uči n i la pok. bi kupu !abu u lugu.
l to ovih razloga : . Već g. 1921 jugoslaven ki Ep! kopat Je i zaao po lanicu kojom je o udio duh tada nj eg kola. Je li preuzv. Uccelli'ni taoa potp1 10 tu po lanicu? Za' to nije onda pro-vjedovao?
Prigodom izdanja poslanice g. 1933 i tu je potpi_ao i delegat kotarskoga bi-kupa ~a konferencij i epi· kopata. Držir
mo da Je bio ovla ten da to učin i. 1 tom prtgodo rn preu . je g. dr. rebrn fć izdao neke bro$ure koje · u tumačile i opravdava le ' to je bi lo izne eno u po. lanici.
erna dvojbe da je i pok. mon . Uccell in i dobio te bro'-ure. On kao biv i profe. or Mgmatt ke bio je najpozvaniji da ·dokaže c.a u Tn-še1•a načela takova dn ih kato!. bt kup može branu i. j e li to učinio? A ako nije, kako možemo to tumačtti ?
Jz raz111h iz-java pok. biskupa koje dono i .,Drža,·a", vidimo da je mon ign .
ccelhn i imao pred očima amo nacijonalni rad Sokola. l :tvodno bi bio rekao i to : " U mojoj biskupij i okoli su dobri nacijonalisli i dobri katolici" ( v i kntolict ?). n je dakle pro ud ivao pitanje
pr::t kttčne i po l iti čke trane. Drugi su biskupi ra pravljali o načelu . Uo taJom da. ono •to je ep, kopal iznio u po lanici, niJe bila " kle~·e a", dokazuje i epilog procesa bi kupa d ra rebrn ića nedavno na sud u u Zagrebu .
Za pametnoga čovjeka zaključak bi bio o1·aj : Pok. mon Uccell tni je zadnjih deset god ina rad t >voje sta ro ti i svojih briga žtvio po1·učen od svijeta, nije dolazio u dodir ni sa vojom braćom biskupima, nt a novim trujama bilo u Crkvi bJlo. izv?n nje. Radi svoje staro ti nije po,siJednJ!h godina niti ht io uprnvljatl bl-ku pijo.m te se po1·ukao na Lopud, daleko o~ •iJeta. a račun njego\'C visoke dobi, nJegove neobavje~tenosti i njego a de -interesovanja za ka tolicl..--e i pokrete možemo pripisali S\'C te njegove i'ttnite ili navodne Izjave. I time je za n ka toli ke ovo pitanje n Je.-.eno.
J\lnogo le.l.u uvredu " Država" nanosi u pomeni pok. bb kupa Uccell inija kad citira neku njego,·u navodnu izjavu onom YOrn kontek tu,
ll
Izjava : "1\li i u jednoj i u drugoj crkvi ~m:mo . ,. e . . Lto" ne vjerujemo da je tza la IZ ustiJu pok. bi kupa, biv eg profesora ka toli čke dogmatike. Ta jo ima živih nje o1·ih daka koj ima je on tumačio fu noamentalne t bitne razlike izmedu je<o,ne i druge Crl..·ye!
l ao nam je ~to na je neoprezno i tra · tveno pisanje "Drt ye" pn 1lilo c.'a
kažemo voje mn jenje o navodnim izjavama,
li dužni srno bili to učinit i da e uklonl krivo mi'ljenje od n ih ka lol. vjernika ."
N~vl!. Ura; sk_a radiona
IVAN PET,Tq ., iiii~ .. U~ uli Kralja Tcunislavn
Prepontča svoi boga ti izbor svakovrsnih
Yicarskih satova kote irnn na proda:__J·i. Obavlj. popravke uz g11randjt1
i umjerene cijen
BROJ 27.
javna zahvala taj toplije zah\'aljujemo vima.
koji u nam povodom mrti na e mile maj ke brzo javno, pi m no ili usmeno izrazi li voje sauče· će, kao i oni ma , koji u na· u nelaboravnu _majku i pratil i na vje~ni počtnak.
1a roči tu i trajnu zahvalno t dugu jemo obitelj i Zeni ć i vima o talima, koj i u nam u najtelim ča ovima u vemu bili pri r uci 1 na tojali da nam ublaže \e liku bol za iza-ubijenom majkom. o
1ei?mjerna ll\·a1a Don Kre imiru z~:i ću , k~j i je na u dragu majJ..'U za ~TI J e~e nJ en~ duge bole ti po jećivao 1 tJe 10, pro11dio ju v. akramen'tima ~ um i~U:će i u ča u mrti njezinu du-u moiJh·ama Bogu preporučio Vječna
mu hvala i od Boga plata. · 0/iitelj K..rajšek
... .., Zivot Sibenika REDE1 j VR Et IH BOGOSLOVA.
Preuzv. bi kup je nl blagdan sv. Petra i Pavla u Pr-• t ć epuri ni redio za većeni ka da kona don Andriju n t i ć a . - 4. t. mj. preuzv. biskup će u 7 sa i ujutro u katedra_lt v. _Jakova na oltaru Gospe od Zdravlp red it t za dakone petnaestoricu svr-"enih bogosl01·a. - Redenicima naše najsrdačnije čestitke .
PROTIV J V1 OO NEMOR Zadnj ih dana ve vi e e viđaju djeca, čak i odra li mladići , "itavom obalom o Crn ice pa do landaline, o obito pred cr· kvom. sv. _Dominika, dj e e p o t p u n g o l1 kupaJ u, na vel iku sablazan vih, koj tuda prolaze i vtde ih . [nogi v i đeniji grada~i u na na to upozorili i zamolili, o· naJo trije to o· udimo. To ovim i činimo To je ramota , koju u interesu dobroga glasa na' ega grada treba svakako odmah ot t_ranit i ! To je ·kola grijeha za upropašćava~
n)e nevini h duša na ' e djece! Apeliram stoga na poHciju, da ovu gađnu i ramotn11• poja1·u be..:odv lačno prije~i, poja: a nadzor redarima izda nalog, da takvu bestid'n djecu . i m ladi će uklone obale, a po po--trel::li l kazne njih ili njihove roditelje. Ka .,.,"11''~·' kav će ud po nijeti sobom stranci o nama kada to vide? l ekidan smo ba· bili svje-c.oci, kako su e zgražali nad tim! To je nešto urova, nee.ste tično i nelijepo! To: • dakle lomu učiniti kraj !
EUH Rl TJ] KI KO ORES !KU idemo po ebnom parobro-
uom iz Sibenil..-a uz minimalnu eljenu Din 60 po o obi za polazak i povratak "jadranska Plovidba" dala nam je na raspolaganje u tu vrhu udobni parobrod " Bo-nu", koji će otputovati iz Sibenika u pe
tak 16. VII. u 8 sati navečer, a iz Du· l itllOtrJm/ brovnika bi otputol"ao u nedjelju l . JI u sati navečer, da !igne u •ibenik u po~edjeljak 19. VII. ujutro. Za prevoz od po-1
Jedinoga mjesta do Sibenika pojed'inci će ~
moći okoristiti popu tom od 50 posto, ak nam e navrijeme jave. 1·e prijave vanj-skih učesnika do 10. II. t. g. treba u praviti B i s k u p k o j K u r i j i u S l b e · n i k u, a učesnici iz "ibenlka neka s~
prijave u Trafici , Karitas" (kraj Ka zalna) . Svaki koji e pr ijavi, ima odma uplatiti Din 30, a ostatak pri pola ku za Dubrovn ik. - Q d/)or.
SVIM CLA !CAMA "2.1VOOA SVI JETLA" javljam, da je nakana klanjanja lijedeći tjedan (od 5.-11. VII.): za na
še Križar i ce i Križare, da im o , vo g o d i • n j e d u h o v n e v j e ž b e i t e ča j e i to bol je uspiju, eda na ti na i mladići i djevojke b ud ui tinu Bo ž ji te iz dana u dan ve idealniji i aktivni ji .- Don
Ante Radić.
PO VET OLT R BL IKOLE TA· VEUC U JERUZ LE 1U bit će 25. srpnja. Monmo sve vlč. dušobrižnike, da u
mt lu zaključka preč. Episkopata od mjeeca iječnja o. g. i okružnice PredSjedn~
' tva biskup·kih konfe1eneiia od 8. svibnjl o. g. na taj dan vjernicima u propovijed1 prikažu značenje toga događaja te da potakn u već prije toga vjernike, da na t01 dan u ' to Yećem broju pri tupe k v. Pri: čest" , a o rezultatu izvije-te Biskupski Or· dlnarijat. \ad'žari u na dan po ete svogt nacionalnog jeruzalem~ko oltara g. 1931 imali l milijun v. Priče-ti . ličnom sta· lt tikom željeti bi ~mo i ml prodlčltl du· boku vjeru hrvatskoga naroda. sve t< 'dopn'nos i i ~irenju tovanja bl. ikoJe Ta vclić.'l, za koje ll\! ćemo prestati rad'iti.
V LASN{l( J ODGOVORNI VRED NJI(: ĐQN ANTE RADIC- SIBENIK., Ulictl bl. NiJwle. TaveUta 107.- Ttsltara "K.AC(C'~.' -'0. B. attli@vi/-.