broj 32 | godina III| besplatni primjerak Utorak, 2. ožujka 2010.

Zbog neplaćanja računa

Pet pjesama za Anu RukavinuJasenko Houra odrekao se autorskih honorara u korist Zaklade Ana Rukavina

Str. 6-7

Str. 2-3

Str. 22-23

Isključit će struju tisućama kućanstava

ZG

BH

R/S

aša

ZIN

AJA

Kalinić: Pripreme i za potres!Zagreb je u zoni mogućih razornih potresa, pa se ubrzano radi na mjerama zaštite

Pišite nam na zagreb.hr@mmreza.hr

Ako niste dobili svoj Zagreb.hr

zovite 5499 498

2 tema broja Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Po svoj prilici, i ove će godine tisuće zagrebačkih kućansta-va zbog dugova za struju bi-ti iskopčane. Najavljeno posku-pljenje mnogi neće izdržati, rate će porasti, kasnit će se s plaća-njem, kao što se zbilo i lani, ka-da je isključeno 12.388 potro-šača u Zagrebu i okolici. Ako se uzme u obzir da je godinu prije, dakle 2008., bilo isključeno 8787 kućanstava, onda je jasno kakav je trend. Jer, do sada kućanstva Elektri duguju više od 47 miliju-na, a poduzetništvo više od 151 milijun kuna!

- Od svih režija struja je i da-lje najjeftinija. Mi nemamo dru-ge nego iskapčati neplatiše, ko-jih je sve više - kaže nam direktor Elektre Marko Škrobo, upozora-vajući da neplatiša ima i među poduzetnicima.

Jedino velike tvrtke, poput Ine, Končara, Plive, Dalekovoda, Du-kata i drugih nikad nemaju pro-blema. U Elektri su svjesni da se s određenim postotkom nepla-tiša neće moći izići na kraj jer do njih jednostavno nije moguće doći. Među dužnicima je mno-go zatvorenih tvrtki, lokala i na-puštenih stanova, tako da se ne može očitati brojilo niti izvršiti nalog za isključivanje struje.

Koliko će točno poskupjeti struja, još se ne zna. Zna se sa-mo da će se odluka donijeti ovih dana, a kako je najavio Miljen-ko Pavlaković, član Uprave HEP-a zadužen za financije, poskuplje-nje od 17 posto moglo bi done-kle zadovoljiti. Odgoda određi-vanja visine poskupljenja struje i grijanja opravdava se time što se još ne zna po kojoj će cijeni Ina isporučivati HEP-u svoj plin, ko-jeg on godišnje kupuje oko 700 milijuna kubika.

- Ne želim ja ispaštati zato što Elektra ima gubitke jer joj mnogi duguju. Sad kad sam ostao bez posla, nek’ mi još povećaju ra-tu struje pa da propadnem do

Riječ urednika

Kakva ideja!? Đuro Biber pi-še: “Predlažem da svi na go-dinu dana odjavimo televi-zore, struju i plin, automo-bile, zatvorimo vodovodne pipe. Pa da vidim kako će vladati Vlada, što će geni-jalci s Prisavlja i HEP-a, eki-pa iz Plinare.” Ak’ je u trendu “kaj su je-li naši stari”, nek’ bu i “kak’ su živeli naši stari”, dome-će i nastavlja: “Bez HRT-ovog teveja moremo, kar-nistre u ruke i u brege po vodu. Ni’ko ne bu imal ce-lulita i škembu, a ne plaća se ni članarina... Usput rošti-ljate, nema kuhanja, čistite šume od grana i priprema-te si ogrjev za zimu. Samo predstavnike stanara upo-zorite da pripreme dimnja-ke.” RTV-pretplata je posku-pjela, struja i plin će uskoro, a i mlijeko, najavio je veliki nepotpisani oglas u dnev-nim novinama. Tko najav-ljuje poskupljenje, a ne smije se potpisati? Nije va-ljda Vlada? U gubitničkom tjednu poentirali su udruge Pravo na grad i Zelena akci-ja te Stjepan Stubičan. Gos-podin Stubičan parkirao je automobil na nogostup ko-ji nije gradski. To je sudu bi-lo dovoljno da ga oslobodi plaćanja kazne Zagrebpar-kingu. Gospodin Horvatin-čić u planski dokument nije ucrtao HEP-ovu trafostani-cu, pa bi mu to moglo us-poriti gradnju. Ili će i on bez struje i TV-a...

“Kak’ su živeli naši stari”

Branko Karapandža

Cijena struje ovisi o budućoj cijeni plinaU HEP-u tek trebaju ustanoviti koliko će struja poskupjeti, a po-stotak poskupljenja ovisi o pre-govorima s Inom. Prema nazna-kama iz Uprave HEP-a, poveća li Ina cijenu plina 20 posto, HEP-u bi to bio trošak 400 milijuna ku-na veći od predviđenog.

Tisućama će struja biti Među dužnicima je mnogo zatvorenih tvrtki, lokala i napuštenih stanova, tako da se ne može očitati ni stanje na brojilu, a kamoli nekome pokazati nalog za isključivanje struje

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Opća je zbunjenost u onih koji su došli zbog reklamacije, opomena ili dogovora o visini rate

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

3tema brojaUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

kraja - jadao se čovjek kojeg smo zatekli pred šalterom u Gundu-lićevoj 32.

Opća je zbunjenost u onih ko-ji su došli zbog reklamacije, opo-mena ili dogovora o visini rate: „Možda nam je ovo zadnji pla-ćeni račun prije nego što nas isključe!“

I kupci struje koji su na držav-nom proračunu kasne s uplata-ma, kažu u Elektri. U prvom redu to je zdravstvo, ali i ministarstva, sudovi itd. Kada je o manjim tvrtkama riječ, često se događa da potrošač struje s pogonom ili uredom odseli na drugu lokaci-ju, ali ga se pronađe i ondje mu se isključuje struja ili ga se utu-žuje. Neki su poslovni prostori u vlasništvu Grada pa su često u najmu i katkad se ne zna tko

troši struju niti tko je treba pla-titi. S Gradom se pokušava rije-šiti taj problem, ali nije bilo ne-kog većeg uspjeha.

Elektrini djelatnici suočava-ju se i s tim da se nakon iskap-čanja struje i nakon demontaže brojila pojedinci usuđuju pro-tupravno sami izravno spajati na mrežu, mimo brojila, što je i zakonski kažnjivo, pa se takve kupce ponovno iskapča s mre-že, zaračunava im se nepovla-sna potrošnja i podnosi kazne-na prijava.

- Redovito plaćanje struje u in-teresu je i HEP-u i kupcima, jer svako iskapčanje i ukapčanje ko-šta, a Elektra naplatu svog duga, iako nerado, nažalost može rije-šiti jedino iskapčanjem - kaže di-rektor Marko Škrobo.

Elektra građane poziva na suradnju

Elektra je otvorena za suradnju s potrošačima, a direktor Marko Škrobo i ovim se putem obraća građanima da se jave s primjed-bama i prijedlozima.

Ako postoje problemi s po-stupcima Elektrinih zaposlenika, od rješavanja elektroenergetske

suglasnosti do priključenja, mo-žete se javiti pismom na adre-su: Elektra Zagreb, Gunduliće-va 32, telefonom na 4601-410 ili na e-mail: ljiljana.rede@hep.hr. Mnoge informacije možete naći i na web-adresi: www.hep.hr.kupci.

- Ukupni se gubici struje posljednjih godina kreću između se-

dam i devet posto, što se može smatrati poboljšanjem u od-

nosu na prijašnja razdoblja - rekao je direktor Elektre Mar-

ko Škrobo.

Elektra Zagreb ima, kao i svaka distribucijska mreža, gubit-

ke struje, bilo tehničke bilo gubitke zbog neplaćene potroš-

nje. Tehnički gubici uzrokovani su tehničkim karakteristika-

ma elemenata mreže, a ostali nastaju zbog pogrešnog mje-

renja potrošnje, zbog neispravnih brojila, netočnog očitanja,

ilegalnog priključenja, krađe struje i sl. Zasad su tehnički gu-

bici u sustavu zagrebačke Elektre na zadovoljavajućoj razini

od 4-4,5 posto. Inače, ekonomske analize pokazuju da se ula-

ganja u programe smanjivanja gubitaka brzo isplate ako teh-

nički gubici u sustavu proizvodnja-prijenos-distribucija pre-

mašuju devet posto.

Gubici struje od sedam do devet posto

Područje Elektre Zagreb pro-stire se na površini od 2550 če-tvornih kilometara, a o opskrbi kupaca električnom energijom, osim u Zagrebu, brinu se i po-goni u Sv. Ivanu Zelini, Samo-boru, Velikoj Gorici, Zaprešiću, Dugom Selu te u Svetoj Klari. Elektra Zagreb skrbi o gotovo četvrtini kupaca HEP-a, odno-sno više od pola milijuna ku-paca. Na svom području ima 10.239 km nadzemnih i 6826 km podzemnih kabelskih vo-dova te ukupno 4086 trafosta-nica različitih naponskih razina. Iako su potrošnja i broj zahtje-va za novim kupcima krajem 2009. i 2010. u padu, da bi osi-gurala sigurnu i pouzdanu op-skrbu električnom energijom svih kupaca, Elektra mora stal-no graditi nova postrojenja i re-konstruirati postojeća. Tako se u gradu Zagrebu u sljedećem razdoblju planiraju sagradi-ti četiri nove velike trafostani-ce 110/20 kV, i to na Ferenčici,

u Sesvetama, Cvjetnom naselju te u Zaprešiću, odnosno Bistri. Veliki je problem pri gradnji dis-tributivnih transformatorskih stanica u Zagrebu rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, po-sebno u centru, što se u surad-nji s Gradskom upravom uglav-nom uspješno rješava.

Sve veća potrošnja traži nove trafostanice

isključena

U kućanstva stiglo 327.468 opomena

U zagrebačke je stanove u 2009. godini pristiglo čak 327.468 opo-mena zbog neplaćenih računa za električnu energiju, i to za uku-pno dugovanje veće od 372 milijuna kuna. Istodobno je tvrtkama stiglo 111.110 opomena za kašnjenja u plaćanju gotovo 672 miliju-na kuna. Najteže je s javnim ustanovama i državnim poduzećima, a najuredniji su platiše struje neke velike tvrtke, poput Dukata, Pli-ve, Ine itd. S nekim tvrtkama često se nađe zajednički jezik, na pri-mjer napravi se kompenzacija, jer neke tvrtke za Elektru dobavlja-ju opremu, razni materijal i sl.

4 aktualno Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Mi radimo po proce-duri i zakonu. Natječaj je proveden, izdane su pravovaljane dozvole i projekt ide dalje. Ovaj blok će doživjeti svoje

novo rođenje, a u sklopu njega izmijenit će se dotrajale instalacije u Varšavskoj i dijelu Cvjet-nog trga. Neke su već i zamijenjene.

Podržavam svaki projekt vezan za uređenje donjo-gradskih blokova, jer su zbog imovinsko-pravnih odnosa godinama zapu-šteni. To je odličan put i dobro je da ima investito-ra koji žele to raditi, a uz

to su i vrlo stručni. Neka se udruge Pravo na grad i Zelena akcija upitaju što je sa Sveučilišnom bol-nicom oko koje raste ambrozija.

NadaJa sam za čuvanje stare jez-

gre, kapital ne smije biti ispred interesa građana

AdisaDonjograd-ski bloko-vi trebaju se uređivati

jedan za drugim

TanjaU dvorišti-ma bi se mogla ure-

diti dječja igrališta ili čak i manji dječji vrtići

MiraI ja sam protiv ure-đenja Cvjetnog

trga na ovaj način

MilkaAutomobi-li u Varšav-skoj - nika-

ko, neka se u garažu ulazi iz Gundulićeve

Anketa

Izostala je ravnoteža

Glumica Urša Raukar o sluča-ju “Cvjetni” kaže:- Potrebna je revizija cijelog procesa. Nema dvojbe štakor-njaci ili blistavi prostori - uvi-jek smo svi za uređenje neu-ređenoga, no izmeđi investi-tora i javnog interesa mora se napraviti ravnoteža. To je u ovom slučaju izostalo. Sada se pojavio HEP s opravdanim primjedbama.

Većina podržava projekt “Cvjetni”Nekoliko naših sugovornika smatra da su događanja na Cvjetnom slijed političkih pre-viranja, a da su političke odlu-ke stručne, iluzorno je. Govo-re i da se preko Varšavske želi srušiti gradonačelnika Milana Bandića i gradsku vlast. Arhi-tekti vjeruju da projekt “Cvjet-ni” podržava većina Zagrepča-na, samo što nije u prirodi svih da iziđu i prosvjeduju.

Idila u VaršavskojU Varšavskoj ulici posljed-njih je dana neuobičajeno mirno. Na ulazu iz Gundu-lićeve stoji policajac. Na pitanje zašto je tu, odgo-vara - zbog nepropisnog parkiranja. Na ulazu u pro-store Hoto grupe tri su za-štitara. Kažu da samo za-rađuju svoju plaću.

Mišljenja su oko projekta “Cvjetni“ podijeljena

Davorin Tepeš, mr. građ. znanosti Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za izgradnju

5aktualnoUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Bio je natječaj, izabrano je naj-bolje rješenje, obavljene su javne rasprave, grad je izdao dozvole, i tu ništa nije sporno. Pokraj Bečke opere je rampa za ulazak u podzemnu gara-žu, pa i u blizini Louvrea, i nit-ko se ne buni..

Uređenje blokova je nužno, a nekolicina se buni. Zašto svi šute kada je u pitanju Ban centar u srcu srca gra-da? U budućnosti će graditi onaj tko ima, a to su privat-

ni investitori, a gradske službe će se brinuti o so-cijalnim problemima. Ovdje se pomiješala politi-ka i negativna energija, pa imamo prosvjede.

Unutar blokova bili su pro-stori za intimu i druženja i ne vidim razlog da se sada zatrpavaju raznim sadrža-jima. Primjereniji sadržaji su manji dječji vrtići i dječ-

ja igrališta, pa čak i domicilne garaže. Nije čudo što je došlo do sukoba Grada i krupnog kapitala i gra-đana i Grada. Dobra pouka za budućnost.

Niko Gamulin, poznati zagre-bački arhitekt koji od počet-ka podupire udrugu Pravo na grad i Zelenu akciju, kaže: - Nitko nije protiv uređenja grada, ali svaki blok je za se-be i treba uvijek tražiti kom-promisno rješenje. Trafostani-ca je na neprimjerenom mje-stu, zamislite što bi bilo da vozilio udari u nju. Za to nije kriv Horvatinčić, on nije izra-đivao DPU. Iza toga stoji Grad, pa se i po tome vidi da računi nisu čisti.

Kapital potkopava garaže i javni interes?Nakon više prosvjeda, peticija i zahtjeva za promjenom plana, o nastavku gradnje u Varšavskoj odlučuje HEP, pa možda opet Grad i Skupština...

Tomo Horvatinčić u projekt “Cvjetni” uložio je više od mili-jun eura. U srpnju 2007. dobio je sve potrebne dozvole, s namje-rom da uredi jedan od središnjih zagrebačkih blokova.

Nedugo zatim pojavile su se udruge građana koje smatraju da nitko nema pravo dirati u sr-ce grada, u njihove uspomene, u pješačku zonu obilježenu dr-većem i spomenikom velikom Tinu.

Otad do danas sva događanja mogu se svesti u kratku kroni-ku: izmjene GUP-a, za koje udru-ge smatraju da su pogodovale

investiroru, prosvjedi i petici-ja sa 55.000 potpisa, opet pro-svjedi, ali zbog gradnje rampe u Varšavskoj, koji završavaju hap-šenjem aktivista, potom živi zid ispred Ministarstva graditeljstva i zahtjev za inspekcijskim nadzo-rom i ukidanjem Detaljnog pla-na uređenja, jer je narušen jav-ni interes.

Najnovije su vijesti da HEP za-ustavlja gradnju, jer trafostani-ca ne smije biti na nekoliko me-tara od ulaza u podzemnu ga-ražu, i to u zavoju. To znači da bi gradske službe trebale izraditi novi DPU za investitora, organi-zirati javnu raspravu i dokument dati na glasovanje u Skupštinu. Horvatinčiću je vrijeme novac

i želi ga nadoknaditi. Spekulira se da će mu Grad kompenzira-ti novom lokacijom, ako smanji broj parkirališnih mjesta sa 400 na 50.

Iz Ministarstva još nema po-tvrde o prihvaćenim žalbama stanara. Iz Grada Davor Jela-vić poručuje da je sve po zako-nu. Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad vjeruje da se pro-jekt može zaustaviti ili mijenja-ti. Iz Hoto grupe glasnogovor-nica tvrdi da je sve po zakonu, jer je sporna trafostanica zacr-tana DPU-om i investitor na to nije utjecao. Svi se slažu da grad treba urediti, pod uvjetom da se usklade interesi kapitala s javni-ma. Čini se da je to najteže.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Sve vratiti na početak, pa i GUP

Teodor Celakoski, predsjednik udruge Pravo na grad, tvrdi da se projekt “Cvjetni” može zaustaviti. Neće odustati od svih mjerodavnih institucija u na-stojanju da spriječi devastaciju Varšavske, jer sma-tra da je riječ o korumpiranom procesu u razvo-ju grada i da to nije jedini slučaj. Od gradskih vla-sti traži da se sve vrati na početak, a posebno GUP, koji je izmijenjen u korist Horvatinčića. Pauzu koja će uslijediti iskoristit će za pripremanje novih akci-ja. A ako se prema građanima opet postupi nasil-no, znat će kako nenasilno odgovoriti. Nakon Cvjet-nog udruga priprema zahtjeve za rješavanje osta-lih problema u gradu.

Trafostanica na pogrešnom mjestu

Protiv gradnje 55.000 potpisaTomo Horvatinčić na pita-nje o 55.000 potpisa građana protiv gradnje na Cvjetnom odgovara: - Iza mene stoji sedam do osam stotina tisuća Zagrepčana.Udruge ga pitaju s kojim pra-vom to govori kada nema ni jednog potpisa za taj projekt. Psiholozi pak kažu da su pro-svjedi odraz nezadovoljstva stanjem u društvu.

Nenad Fabijanić, arhitekt, profesor na Arhitektonskom fakultetu

Ivan Dadić, prof. dr. sc., profesor na Prometnom fakultetu

Ljubomir Miščević, arhitekt, profesor na Arhitektonskom fakultetu

6 Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hrintervju

Pripreme i za potres!Zagreb je u zoni u kojoj su mogući pustošni i razorni potresi. Zbog toga Ured za upravljanje u hitnim situacijama ubrzano radi na mjerama zaštite i spašavanja od njega - kaže Pavle Kalinić

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Ured za upravljanje u hitnim si-tuacijama grada Zagreba od svoga osnutka privlači pozor-nost javnosti. Novinske stupce svako malo pune priče o njego-vom ustroju i opremi. Nedavna procjena da bi Zagreb mogao biti pogođen razornim potre-som čini se da je izazvala čak i

paniku kod naših sugrađana. O pripremama za moguću kata-strofu razgovarali smo s čelnim čovjekom Ureda, pročelnikom Pavlom Kalinićem.

- Definirali smo da Ured za upravljanje u hitnim situacija-ma obavlja poslove zaštite i spa-šavanja, obrane, civilne zaštite, zaštite od požara, elementarnih nepogoda i vatrogastva, sanira-nja posljedica od terorističkih

napada, koordiniranje i zapovi-jedanje operativnim snagama. U svojem radu upravljamo i su-rađujemo s nadležnim instituci-jama u izgradnji sustava zaštite i spašavanja. Ponajviše se to od-nosi na opremanje i osuvreme-njivanje hitnih službi i donoše-nje planova zaštite i spašavanja, organiziranje edukacije za speci-jalističke snage.

Na temelju čega pretpostavlja-

te da je za Zagreb najveća ugro-za potres i što konkretno podu-zimate da grad spremno doče-ka i takvo što?

Stropne konstrukcije od drva- Prema procjeni ugroženo-

sti Republike Hrvatske, Zagreb je u zoni u kojoj su mogući pu-stošni i razorni potresi. Zbog toga Ured za upravljanje u hit-nim situacijama ubrzano radi na

Osnovan Stožer za zaštitu i spašavanjeZagreb je 8. veljače ove godine dobio i Stožer za za-štitu i spašavanje. U slučaju proglašenja stanja nepo-sredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće pozivanje i aktiviranje stožera nalaže gradonačelnik Milan Ban-dić. Načelnica Stožera je zamjenica gradonačelnika Je-lena Pavičić Vukičević, a zamjenik je Pavle Kalinić, pro-čelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Čla-novi su: Petar Vitas, Mladen Malčić, Tomislav Buterin, Željko Basta, Zvonimir Šostar, Višnja Fortuna, Davor Jelavić, Zlatko Križanić, Tihomir Majić, Vesna Majher i Stanko Gačić.

Lani 22.952 hitne intervencije

Lani su Snage zaštite i spa-šavanja grada Zagreba oba-vile ukupno 22.952 hitne in-tervencije. U njima je sudjelo-valo13.228 pripadnika Snaga zaštite i spašavanja grada Zagreba. Najviše hitnih in-tervencija obavile su eki-pe Hitne medicinske pomo-ći - 20.014, dok su pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i dobrovoljnih vatrogasnih društava obavi-li 2871 intervenciju. Pripad-nici Hrvatske gorske službe spašavanja obavili su 67 hit-nih intervencija.

Došlo se do procjene da je područje Gornjeg grada jedan od najugroženijih dijelova. Razlog je stara gradnja,

uglavnom 1920.

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

7Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr intervju

U Hrvatskoj 2000 potresa godišnje

mjerama zaštite i spašavanja od njega. U primjeni mjera zaštite i spašavanja od potresa analizi-rali smo najugroženija područja grada. Između ostalog, došlo se do procjene da je područje Gor-njeg grada jedan od najugrože-nijih dijelova.

Razlog je stara gradnja, uglav-nom 1920., čija je glavna značaj-ka da su stropne konstrukcije is-ključivo od drva. Upravo ovih dana provodimo verifikaciju mo-gućih lokacija, odnosno površi-na za evakuaciju, tražimo mje-sta za podizanje privremenih naselja u slučaju razornog po-tresa. Za odabir najpodobnijih površina bitno nam je da su to otvoreni prostori s infrastruktu-rom, kako bi se mogao osigura-ti sanitarni minimum, da je mo-guć pristup helikopterom i da je osigurana dostupnost pravaca evakuacije.

Specijalne postrojbe za spašavanje iz ruševina

Vatrogasna zajednica grada Zagreba i Ured za upravljanje u hitnim situacijama u suradnji s JVP grada Zagreba nastavlja-ju program osposobljavanja do-brovoljnih vatrogasaca za spaša-vanje u ruševinama.

- Dobrovoljni vatrogasci koji su izabrani za obuku iz redova su onih koji su prethodno proš-li obuku za spašavanje u tehnič-kim intervencijama i obuku ra-da s dišnim spravama. Obuku će proći tri skupine od 27 pola-znika, uz nadzor tri instruktora, a izvodit će se praktične radnje temeljene na realnim uvjetima u kojima se vatrogasci mogu za-teći u stvarnim potresima. Svi vatrogasci koji uspješno završe obuku „Spašavanje u ruševina-ma“ proći će i obuku iz prve po-moći (ITLS). Kao rezultat obuke

grad će do kraja godine ima-ti 150 dobrovoljnih vatrogasa-ca specijalno obučenih za spa-šavanje u ruševinama. Osim to-ga, do kraja 2011. imat ćemo i 33 profesionalna vatrogasca obu-čena za spašavanje iz ruševina, što drugim riječima znači da će svaka gradska četvrt imati svo-ju specijalističku postrojbu va-trogasaca za tu vrstu spašava-nja. I ne samo to, ubrzo će sva-ka četvrt imati predsjednika i 11 članova zapovjedništva Civilne zaštite i oni će raditi bez poseb-ne naknade.

Od Podsuseda do Kašine 1500 klizišta

Zagreb je prvi i zasad jedini grad u Hrvatskoj koji je dobio precizne odgovore o sastavu sti-jena, debljini i sastavu pokrova i egzogenim procesima u svojem najatraktivnijem dijelu.

- Projekt izrade inženjersko-geološke karte u mjerilu 1:5000 “Podsljemenske urbanizirane zone” prije četiri godine Grad

je naručio od Hrvatskog geo-loškog instituta. On je proveo istraživanja i uzorkovanje na vi-še od tri tisuće uzoraka. Ustano-vio je da na području od Pod-suseda do Kašine ima čak 1500 klizišta!

Sada bi se u drugoj fazi istra-živanja trebala napraviti i karta geofizike na kojoj bi bila ucrta-na sva područja ispod kojih da-nas “čuče” nemirne plohe, koje će prema najavama stručnjaka kad-tad zatresti Zagreb.

Obuku će proći dobrovoljni vatrogasci u tri skupine od 27 polaznika

Najvažnije intervencijePopis najvažnijih intervencija u kojima je sudjelovao Ured:

- Ulica grada Gospića - u krugu tvornice Badel 1862 širio se smrad iz šahtova

- KB Merkur - upumpavanjem vo-de u sustav bolnica nije ostala bez vo-de zbog puknuća magistralne cijevi

- HNK - puknuće magistralnog voda

- Požar bačvi u Boži-darevićevoj ulici - zapa-ljenje ljepila etavit 72

- Uklonjeno 200 bačvi s opa-snim otpadom na Žitnjaku

- Obilazak prelivnog otvora Sava-Odra

- Željeznički kolodvor, udar vla-ka - 41 putnik lakše ozlijeđen, svi su zbrinuti po zagrebačkim bolnicama

- Križanje Zvomimirova - Trg žr-tava fašizma: automobil naletio

na hidrant - zbog jako niskih tem-peratura sanacija je bila otežana

- Požar u toplani na Žitnjaku - gorjelo oko tonu mazuta

- Požar u KD “Vatroslav Lisinski”

- Nalet šlepera natovarenog sa 19 bačvi koje sadrže emulziju EPA 073) na cestovnu signalizaciju

- Dojava o eksploziji u Kranjčevićevoj

- Puknuće magistralnog voda u Rudeškoj

“Ubrzo će svaka četvrt imati predsjednika i 11 članova zapovjedništva Civilne zaštite i oni će raditi bez posebne naknade.

Zagreb se ubraja u seiz-mički najaktivnija područ-ja čak i u svjetskim razmje-rima. U Hrvatskoj seizmo-grafi na godinu zabilježe oko dvije tisuće potresa. Rezultat je to stalnog di-namičkog procesa u unu-trašnjosti Zemlje i širenja topline iz područja jezgre prema površini, odnosno tlakova kojima je podvr-gnuto stijenje u unutraš-njosti Zemlje. Kad tlakovi premaše čvrstoću stijene, one pucaju..., objašnjava-ju u Seizmološkoj službi.

Potresa će biti, samo se ne zna kad

Naši seizmolozi mogu preci-zno odgovoriti na pitanje gdje će se potres dogoditi i koje će jačine biti. Ne znaju odgovor na samo jedno pitanje - kada? Sada Zagreb ima ukupno četi-ri seizmografa. Dva su netom nabavljena i dana na korište-nje Prirodoslovno-matematič-kom fakultetu, a on će odluči-ti gdje će ih postaviti. Dosad smo imali samo dva, na Hor-vatovcu i Puntijarki. Na Horva-tovac je seizmograf stigao još davne 1906. godine zahvalju-jući našem svjetski priznatom istraživaču s područja seizmo-logije Andriji Mohorovičiću.

8 od kvarta do kvarta Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Mlin u Markuševcu turistička atrakcija Gradska četvrt Podsljeme ove godine planira 520 metara novih vodovodnih

cijevi, 655 metara kanalizacije i 60 metara plinskih instalacija

Nemogućnost smještaja starijih i nemoćnih u gradske domove umirovljenika uskoro bi treba-la biti ublažena gradnjom jed-nog doma u četvrti Podsljeme, točnije u Markuševcu. Projekt je dovršen, a trebao bi se graditi uz dječji vrtić. Taj dom za stari-je i nemoćne primit će 80 kori-snika u stacionaru i 20 u dnev-nom boravku.

- No, briga se u ovoj četvrti vodi i o starima i o mladima - govori predsjednik VGČ-a Pod-sljeme Drago Topolovec. - Zato ćemo ove godine početi gradi-ti novu školu i sportsku dvora-nu Osnovne škole Vidovec, a OŠ Šestine dobit će priključak na plin.

Šestinska škola datira još iz 1934. godine, a učenici je po-hađaju u dvije smjene.

Zgrada nije primjerena su-vremenom načinu školovanja

djece, i zato bi trebalo graditi novu. No, sigurno će se mno-go mještana razveseliti uređe-nju središta Markuševca. U izra-di je projektna dokumentacija za gradnju fontane i zelene po-vršine po otocima do osnovne škole.

Gradska četvrt Podsljeme ima i jedan raritetni turistički objekt, a riječ je o mlinu Ferenčak u Bi-drovcu. Iz budžeta malih komu-nalnih akcija uredit će se njego-vo krovište i stolarija, za što će

se izdvojiti 250.000 kuna.Proračun četvrti umanjen je

milijun i 400 tisuća kuna, ali to ne bi trebalo utjecati na grad-nju komunalne infrastrukture.

No, stanovnici Vidovca zabri-nuti su zbog gradnje kanaliza-cije i zamjene dotrajalih azbes-tnih cementnih cijevi koje pu-caju, te nedostatka plina. Kako kažu, njihovi prekosljemenski susjedi u Zagorju imaju svu ko-munalnu infrastrukturu, a oni je tu u Zagrebu nemaju.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

OŠ Šestine dobit će priključak na plin, a učenici je pohađaju u dvije smjene

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Nova žičara znači višu kvaliteta života

- Većina vijećnika u VGČ-u Podsljeme, osim jednog ne-zavisnog, podržava grad-nju nove sljemenske žiča-re i pratećih objekata, pod-zemne garaže i trgovačkog centra - ističe predsjednik VGČ-a Drago Topolovec. - Projekt još nije ušao u fazu realizacije jer se rješavaju ne-ki imovinsko-pravni odnosi. No, kvaliteta života u našem kvartu zasigurno će biti viša - dodaje Topolovec. - Sad u blizini nemamo ni jedan ve-ći dućan, ni javnu garažu, a nova će smanjiti promet na Sljeme.

Dobra suradnja Vijeća i Mjesnih odbora

Dogradnja ambulante u Markuševečkoj Trnavi

Rekonstrukcija preuske ulice Jazbina

Kraljičinom zdencu treba novo ruho

- U našoj je četvrti pet Mjesnih odbora, koji su velika potpo-ra građanima, ali i Vijeću. Isti-na, odbori prolaze kroz pr-ve dječje bolesti, ali mi s nji-ma zaista dobro surađujemo - kaže predsjednik VGČ-a Pod-sljeme Drago Topolovec.

Lani je počela dogradnja am-bulante u Markuševačkoj Tr-navi, koja ima čak 2500 pacije-nata. Nakon skorašnje dograd-nje trebala bi dobiti ultrazvuk i EKG. Ove godine nastavlja se druga faza uređenja, a uložit će se 300.000 kuna.

Ulica Jazbina došla je na red za rekonstrukciju. Spaja Mar-kuševec s Gračanima i vrlo je frekventna. U jednom je dijelu preuska za tako gust promet, a nema ni nogostup. Ulica će se kompletno urediti i na ne-kim dijelovima proširiti.

Izvor Kraljičin zdenac posljed-njih je godina poprilično oro-nuo. Staze uz obale jezerca na-grižene su vremenom, klupe i stolovi su dotrajali, a terasa pro-pala. JU PP Medvednica pokre-nula je obnovu, a GČ Podsljeme pomaže sa 100.000 kuna.

9od kvarta do kvartaUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Uskoro vrtić u BrezoviciOve godine u planu je adapta-cija prostora za prvi dječji vrtić na području četvrti Brezovica. Vrtić za četiri odgojne skupi-ne, dvije vrtićke i dvije jaslič-ke, trebao bi dobiti prostor u Caritasovu domu. U adaptaci-ju prostora koji bi Grad uzeo u najam od Caritasa iz programa malih komunalnih akcija uložit će se milijun kuna, a Gradski

će ured vrtić opremiti didak-tičkom opremom. No, dugo-ročni su planovi da se vrtić sa-gradi na zemljištu uz igralište NK Brezovice, ali se prije mo-raju riješiti imovinsko-pravni odnosi. Kako ističe predsjed-nik VGČ-a, u planu je gradnja montažnih vrtića i u Horva-tima, Odranskom Obrežu te Dragonošcu.

Brezovica je najveća gradska če-tvrt u Zagrebu po površini, ali je po gustoći naseljenosti na po-sljednjem mjestu. Pokriva uglav-nom ruralna naselja, zbog čega su najveći problemi neposto-janje komunalne infrastruktu-re, vode i kanalizacije. No, po-sljednjih godina uvelike se radi na uklanjanju tih nedostataka. U 2009. godini sagrađeno je čak 36 kilometara kanalizacijske mre-že, i to 12 kilometara u Odran-skom Obrežu te 24 kilometra u Brezovici.

- Znate, naš je problem što se na tako puno kilometara mre-že priključuje relativno malo

stanovnika, upravo zato što je slaba gustoća naseljenosti. Zbog toga treba dobro ispitati gdje će se povući cijevi - objašnjava nam predsjednik Vijeća Grad-ske četvrti Brezovica Stjepan Cerovski.

U našu se redakciju često jav-ljaju nezadovoljni stanovnici tog dijela grada, a govore da godi-nama čekaju priključke. No, in-frastrukturna mreža gradi se vi-še nego u bilo kojoj drugoj če-tvrti, ali je problem u tome što su kuće raštrkane na širokom prostoru.

Lani je na vodoopskrbu po-trošeno 1.137.300 kuna, a na pojačano održavanje ulica i ce-sta 7.357.142 kune. U planu je da se u idućih tri do pet godina u

naseljima Demerje i Kupinečki Kraljevec riješi kompletna infra-struktura. Uz to, u naseljima Hor-vati, Dragonožec, Trpuci, Lipni-ca i Havidići ove godine počinje pilot-projekt gradnje mini pro-čistača otpadnih voda. Sagradi-lo bi se ukupno pet do šest ta-kvih pročistača, a sredstava bi se namaknula iz fondova Europske unije.

- Što se tiče pitanja zastupni-ka u Gradskoj skupštini o tome zašto Dragonožec, Lipnica i Ha-vidići nemaju vodovodnu mre-žu, tvrdim da je sagrađena prije dvije godine. No, zbog potrebe gradnje precrpne stanice i vo-dospreme, kućanstva nisu pri-ključena na nju - kaže Stjepan Cerovski.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Pročistači otpadnih voda novcem iz EU-aU Brezovici se na infrastrukturnoj mreži radi više nego u bilo kojoj drugoj četvrti, ali je problem u tome što su kuće raštrkane na širokom prostoru

Autobusna linija do prijelaza kod Prevendara

Da bi bilo što manje pješače-nja, autobusna linija koja pro-lazi Horvatima produžit će se do pružnog prijelaza kod Pre-vendara. U drugoj fazi ići će do Premužića. Ove godine iz plana malih komunalnih ak-cija sagradit će se 960 meta-ra vodovoda, u što će se ulo-žiti 873.000 kuna. Kanalizacij-ske mreže dogradit će se 330 metara, a izdvojit će se za to 429.000 kuna. Za uređenje cesta i ulica potrošit će se 4.370.578,50 kuna. Na popi-su su Desprimska, Brezovač-ka, Piškori, Gornjodemerska, Bedeki, Črnovka, Horvati, Štr-pet, Starjak, Kraljevečki bregi, Tumbri, Zadvorci, Črnilo… Gradnja kanalizacijske mreže u Odranskom Obrežu

Caritasov dom za djecu u Brezovici

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

IvanaVolim i sviđa mi se Zagreb. No, nisam za-dovoljna što

autobusne linije iz prigradskih naselja rijetko voze pa se dugo putuje do grada

IrenaŠteta što u našoj četvr-ti nema kina ni trgovačkog

centra pa po svaku sitnicu mo-ramo u centar grada. Zimi je to još puno gore

KristinaNedostaje nam noćnih li-nija autobu-sa. Znam da se

stariji bune kako oni stvaraju buku, ali nas mlađe najčešće se ništa ne pita

MatejMoje naselje je poput “ulice na kraju grada” pa tu rijetko na-

vraćaju policajci i komunalni re-dari. Mislim da je to dobro

MarkoZagreb mi se sviđa općeni-to i nemam ne-ke primjedbe

na život u njemu. Ne bih se ni-kada odselio

IvanImam psa, a u mom je kvar-tu puno liva-da pa se on i ja dobro zabav-

ljamo. Mislim da ću nabaviti još životinja

Anketa

10 Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Ljuljačke, vrtuljke, tobogane, klac-kalice, penjalice i ostale sprave s prvim sunčanim danima okupira-li su mali Zagrepčani ne mareći što je temperatura zraka još zimska. U

zanosu igre čak skidaju jakne, go-voreći da im je vruće, na zaprepa-štenje svojih roditelja. Da njihova igra bude sigurna, brinu se djelat-nici Zrinjevca. U okviru održava-nja zelenih površina brinu se o čak 467 dječjih igrališta. Cijele godi-ne u posebnoj radionici, koja radi

već pola stoljeća, izrađuju nove i popravljaju stare sprave, uz ostalu parkovnu opremu kao što su klu-pe i košarice. Ovih dana poseb-no je živo, jer proljeće je već pred vratima.

Direktor Zrinjevca Igor Toljan ka-že da su radionicu krstili imenom

“4 godišnja doba” u Zoološkom vrtu

Suradnja Županije i regije Posavje

Da bi se potaknula djeca da dolaze u Zoološki vrt cijele godine, pokrenuta je akcija - Klub „4 godišnja doba”. Njome se posjetitelji žele upoznati s promjenama kroz koje prola-ze životinje u različitim godiš-njim dobima. Akreditacija za Klub “4goZoo” košta 50 kuna i vrijedi za četiri posjeta ZOO-u. Rredovna cijena za četiri po-sjeta ZOO-u je 80 kuna. (sk)

Zagrebačka županija nastavlja osmogodišnju suradnju s regi-jom Posavje u Republici Slo-veniji, u koju ulaze susjedne općine Brežice, Krško i Kosta-njevica. Cilje je uspostava gos-podarske, turističke, poljopri-vredne i prometne suradnje u zajedničkim prekograničnim projektima. (sk)

Lažno se predstavljaju kao suradnici HZZO-aHrvatski zavod za zdravstve-no osiguranje ima saznanja da se neke tvrtke lažno predstav-ljaju bolničkim zdravstvenim ustanovama kao suradnič-ke tvrtke HZZO-a te u njego-vo ime obavljaju istraživanja i traže podatke. Riječ je o laž-nom predstavljanju pa je naj-bolje javiti se u Hrvatski za-vod za zdravstveno osigura-nje. (dkb)

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Radionica dječjih rad pogonu Malotko zna da u Zrinjevcu već 50 godina postoji radi

Nešto više od 20 radnika brine se o sigurnosti najmla

Radnici Zrinjevca postavljaju kućicu na dječjem igralištu u Selskoj 132.

Predstavnice gradske četvrti i dječjeg doma “kontroliraju” djelatnike Zrinjevca

11Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Radionica dječjih radosti, jer se mališani vesele svakoj obnovlje-noj spravi. Naročito su im zanimlji-vi stari vrtuljci, pa ih zaposlenici te radionice s posebnom brigom uređuju, a izrade i pokoji novi po uzoru na stari. U sklopu radioni-ce su i četiri servisna kombija uvi-jek spremna za izlazak na teren, da na licu mjesta otklone kvar. Sigur-nost djece je na prvom mjestu. Is-pod gotovo svih sprava, posebno na novim igralištima, postavljene su antitraumatske, gumirane pod-loge, koje u slučaju pada djeteta smanjuju opasnost od ozljede.

Sve više se koriste prirodni ma-terijali - drvo, konop od jute itd. Prije proljeća kontroliraju se sva igrališta, a potom počinje zamjena potrganih dijelova, sjedalica, ruč-ki, mreža, daskica i slično, bojenje sprava, čišćenje staza, opsjecanje rubnjaka itd. Ako su sprave dotra-jale, zamjenjuju se novima.

Najviše muči i Zrinjevac i rodite-lje to što igrališta nemaju osigura-nu službu čuvanja. Kad bi posto-jala, spriječio bi se ulazak nepo-željnih osoba, a tako i devastacija igrališta.

Svake godine gradske četvrti planiraju gradnju novih ili dopu-nu starih dječjih i sportskih igra-lišta. Njihova vrijednost kreće se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o povr-šini, vrsti te kvaliteti sprava i osta-le opreme. Veća i poznatija dječja igrališta su na Boćarskom domu i na Bundeku, gdje su po dva igra-lišta, za manju i veću djecu. Najno-vija su igralište u Brezju i u naselju Sopnica-Jelkovec, gdje su ugrađe-ne moderne kombinirane sprave na kojima djeca imaju više mo-gućnosti za igru. Igralište na Bo-ćarskom staro je već 10 godina pa se stalno ugrađuju nove sprave i popravljaju stare.

gradom, gradom

osti u punom onica koja se brine o dječjim spravama i parkovnom inventaru. đih Zagrepčana, a mi smo među prvima zavirili unutra

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Multikulturalizam: modeli i stvarnost

U Centru za kulturu Trešnjev-ka 4. ožujka od 20 do 21.30 sati održat će se prvo predavanje u sklopu projekta “Multikulturali-zam”. Projekt predstavlja multi-kulturalističke ideje u svijetu, ali i u Zagrebu i Hrvatskoj. Sudjelo-vanje je besplatno, a prijave su na tel. 3027-11. (tk)

Radionica tradicijskih tekstilnih vještina

Uz savladavanje osnovnih tipo-va hrvatskih tradicijskih vezova u radionici se potiče kako usvo-jena znanja koristiti u izradi ori-ginalnih uporabnih i odjevnih predmeta. Radionica se održa-va četvrtkom, a cijena je 150 ku-na mjesečno. Upisi su u tijeku u KC Peščenica od 9 do 20 sati. (tk)

Nakon uređenja Bundeka Hrvatska u malom

Nakon uspješnog projekta Bun-dek, priprema se i projekt Hr-vatska u malom. Riječ je o te-matskom parku u N. Zagrebu,

uz Islandsku ulicu i Aveniju V. Holjevca, u kojem će hrvatske županije i grad Zagreb mo-ći predstaviti svoje osobitosti. Park će se prostirati na 70 hek-tara, a projekt bi se mogao za-vršiti do 2011. (sk)

Plesna audicija

Plesni centar Odjela za kulturu POUZ-a, Ulica grada Vukovara 68, tel. 611-98-86, upisuje djecu i mlade u grupe predškolskog plesa, hip hopa, break dancea, jazz dancea, suvremenog ple-sa, klasičnog baleta i društve-nog plesa. Za djecu od 6 do 10 godina koja žele postati članovi Malog plesnog ansambla audi-cija je 8. ožujka u 18.30 sati. (tk)

Počinju hobi tečajevi

Sezona tečajeva hobija u PO-UZ-u obogaćena je nizom no-vih radionica. Nudi se svladava-nje tiffany tehnike, vitraja te fu-zije stakla, osnove restauracije namještaja, uz procjenu muzej-ske i tržišne vrijednosti. Tu je i radionica videomontaže, upisi su u tijeku, a više na 6003-000. (kb)

U fokusuTrešnjevka - jug ima najviše dječjih igrališta

Od 467 dječjih igrališta, najviše ih je u četvrti Trešnjevka - jug, 68, Novi Zagreb - istok ima ih 52, Novi Zagreb - zapad 50, Trnje 45, kao i Pešče-nica, Stenjevac 37, Maksimir 26, Gornja Dubrava 25, Podsused-Vrapče i Donji grad 22, Trešnjev-ka - sjever 20, Sesvete 16, Črnomerec 12, Gornji grad 11, Donja Dubrava 10 i Podsljeme šest.

12 Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hrdogađaji

Čuvajmo glas, vitku liniju i ku-glom otjerajmo pušenje - tri su besplatne akcije koje provo-di Gradski ured za zdravstvo i branitelje.

Europski Dan logopeda održa-va se pod motom „Čuvajmo svoj glas“, a tim povodom 5. ožujka u prostorijama Tribine grada Za-greba, Kaptol 29, s početkom u 12 sati održat će se okrugli stol. U subotu 6. ožujka na Jelačiće-vu trgu - u prolazu Harmica - od

10 do 14 sati održat će se javno-zdravstvena akcija na kojoj će građani moći dobiti informaci-je vezane uz dijagnostiku i tera-piju glasa.

Zainteresirani će moći pro-vjeriti kvalitetu svoga glasa uz pomoć računalnih programa za analizu osnovnih vokalnih parametara.

Na kuglani Zagreb, Kranjčevi-ćeva 2, u subotu 13. ožujka od 18 sati održat će se 7. dvodnevni

turnir protiv ovisnosti “Kuglom protiv pušenja”. Na turniru će nastupiti oko stotinu mladih kuglača, u dobi od osam do 20 godina s područja Zagreba, Za-grebačke županije te kadetska i juniorska reprezentacija Hrvat-ske. Organizirat će se i predava-nje o štetnosti pušenja i pove-zanosti pušenja s bolestima diš-nog sustava.

Utorak 16. ožujka rezerviran je za okrugli stol “Debljina - ozbi-ljan društveni problem”. Početak je u 12 sati u Tribini grada Zagre-ba, Kaptol 29. (dkb)

Osniva se zaklada Hrvatska kuća disanja

Hrvatski pušači iznad prosjeka

Grad Zagreb u suradnji s Hr-vatskim torakalnim društvom osniva zakladu Hrvatska kuća disanja, koja bi izrađivala pre-ventivne programe za bolesti prsnog koša i pluća. Naime, 70 posto mladih u dobi od 15 go-dina probalo je pušiti, dok ih 30 posto redovito puši. Pro-cjene govore da čak 60 posto djece od najranijeg djetinjstva pasivno puši, uglavnom zbog aktivnog pušenja njihovih ro-ditelja ili drugih ukućana.

U Hrvatskoj aktivno puši svaka treća osoba, što je oko 1,2 mili-juna pušača. Prema broju kon-zumiranih cigareta po stanov-niku, više od 2000, Hrvatska je iznad prosjeka Europe, gdje je broj konzumiranih cigareta po stanovniku oko 1600.

Nije joj jasno zašto ljudi puše kad znaju za štetne posljedice - Jelena Pavičić

- Nisam nikad bila pušač, ali sam radila u uredu u kojemu su svi pušili, pa sam tako i ja bila pasiv-ni pušač. Zato sam se odazvala na ovu zdravstvenu akciju, da vidim jesu li mi pluća u redu - govori Marina Devčić sprema-jući se puhati u instrument za

mjerenje daha. Već osmu godinu zaredom Gradski ured za zdravstvo in-teraktivno obilježava Hrvatski dan nepušenja, a ove godine pod nazivom Dan bez duhan-skog dima. Rak pluća u Hrvat-skoj je ubojica broj jedan kod muškaraca, a na drugom mje-stu kod žena. - Svakih osam sekundi u svijetu

jedna osoba umre od posljedi-ca štetnog djelovanja duhan-skog dima. Procjene govore da danas puši oko milijardu i pol ljudi, a oko pet milijuna umire od posljedica pušenja. Ja nikad nisam zapalila cigaretu i nije mi jasno zašto to ljudi rade kad znaju za štetne posljedice - re-kla je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Rak pluća ubojica broj u Hrvatskoj Da bi se spriječile kobne posljedice

zdravstvo poziva pušače na besplatni dišnog sustava

Kako prestati pušiti

Što napraviti kad vas uhva-ti želja za cigaretom? Kako prestati pušiti? Popijte čašu vode, mlijeka ili voćnog so-ka, duboko i polako udahni-te pet puta, prošetajte, poč-nite s vježbama opuštanja, operite zube osvježavaju-ćom pastom, tuširajte se na-izmjence toplom i hladnom vodom, grickajte mrkvu ili ce-ler, uzmite žvakaću gumu bez šećera...

Kugla, glas, cigarete, debljina...

13Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr događaji

Za svoje zdravlje trebali bismo se brinuti barem

kao i za svog limenog ljubimca ili svoju frizuru,

govori nam iskusna doktorica opće prakse. Ne-

brigom za zdravlje i prevenciju ljudi se često

dovode u situaciju da su “došli prekasno”. Nisu

uvijek i samo liječnici krivi za zdravstvenu sli-

ku pacijenata.

Prevencija je važnija od liječenja, to se mora

stalno ponavljati. Zbog toga se nastavlja Škola

nepušenja na Zavodu za javno zdravstvo dr. An-

drija Štampar, pri Službi za mentalno zdravlje i

prevenciju ovisnosti, koja se zasniva na primje-

ni psihoterapijsko-edukativnog modela odvika-

vanja od pušenja.

Broj polaznika škole ograničen je na 15 lju-

di. Škola traje pet dana uzastopce po sat i pol

vremena. Nakon prvog tjedna polaznici škole

okupljaju se jednom tjedno tijekom sljedeća tri

tjedna u tzv. senzibilnu grupu podrške, u kojoj

razmjenjuju iskustva. Polaznike se uči i pravil-

noj prehrani, a nakon prestanka škole polaznici

se kontaktiraju i pruža im se podrška.

Škola nepušenja u Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Program otkrivanja raka pluća

Grad Zagreb je 2007. pokrenuo Program ranog otkrivanja ra-ka pluća i KOPB-a

(kronična opstruktiv-na bolest pluća) za ak-tivne pušače u dobi od 40 do 60 godina. Kroz program je prošlo njih 1040. Kod šest pacije-nata utvrđen je rak plu-ća, a kod njih 95 dija-gnosticiran je KOPB.

U svakoj cigareti 4000 otrovnih spojevaDesetke puta dnev-no svakim dimom

cigarete u svoje tije-lo unosite 4000 razli-čitih kemijskih spoje-va - otrova, od čega 70 spojeva dokazano uzrokuje rak. Alma Ro-žman, ravnateljica Po-liklinike za bolesti diš-nog sustava, istaknula je da je većina pušača svjesna svog proble-ma i želi prestati puši-ti, ali pokazuje nedo-statke inicijative i od-lučnosti u odvikavanju

ili apstinenciji.

Prijelazno razdoblje do 9. travnjaIz nadležnog Ministar-stva napominju da 9. travnja završava prije-lazno razdoblje pro-pisano Zakonom o ograničavanju upora-be duhana i duhan-skih proizvoda te će od toga dana zakon biti na snazi u punom opsegu.

U fokusu

Vukičević, zamjenica gradonačelnika

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INA

JA

jedan po zdravlje i život, Ured za pregled u Polikliniku za bolesti

Prema istraživanjima, u Zagre-bu 81 posto ispitanika želi pre-stati pušiti, ali ne može. Da bi se spriječile kobne posljedi-ce po zdravlje i život, pušači su pozvani na besplatni pregled u Polikliniku za bolesti dišnog su-stava, svaki radni dan od 12 do 14 te od 17 do 19 sati - rekao je pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar.

14 reportaža Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Zagreb Inside - tematski razgledi gradaZagreb Inside inicijativa je dviju profesorica jezi-ka i turističkih vodiča ko-je su uvele dva tematska razgleda grada radi obo-gaćivanja turističke po-nude Zagreba. Inicijativu je prepoznala i financijski podržala Turistička zajed-nica grada Zagreba.

Ako želiš upoznati svoj grad, pokloni mu svoje korake, kaže jedna izreka iz krugova turistič-kih vodiča. Nemate pojma koli-ko toga još ne znamo o svomu gradu, na primjer koja je najsta-rija kuća na Jelačićevu trgu, da su tri velika luksuzna i skupo-cjena lustera koji vise sa stropa zagrebačke katedrale dar jedne hrvatske obitelji koja ima koc-karnicu u Las Vegasu ili da jed-na soba u palači Dverce ima

kompletan namještaj izrađen od kornjačevine.

Ovih su dana svjetski vodiči imali svoj dan, a zagrebački su majstori vođenja osjetili potre-bu da svojim sugrađanima da-ruju nesvakidašnju pustolovinu. Podijelili su ih u više skupina od dvadesetak „turista“, a jednu je okupio šarmantni doajen turi-stičkog vođenja Krešimir Kristić. Nema toga što u svojoj turneji od 48 godina nije okusio.

- Zagreb je lijep i gostolju-biv grad i ima što pokazati - re-ći će Krešimir. - Ovim se poslom

bavim 48 godina. Sad sam u mi-rovini, ali obišao sam cijeli svijet. Moja prva ljubav izvan Zagreba su Grčka, Pariz, Egipat i Tunis, ali mnogo sam vodio i na Daleki istok, Hong Kong...

Grupa je s Trga pošla Baka-čevom prema katedrali. Prem-da tuda prolaze gotovo svakod-nevno, svatko od nazočnih sa sobom je ovaj put ponio mrvi-cu znatiželje što će doživjeti kao turist u svomu gradu, a ruku na srce, u ovoj besparici, hajde da malo glumimo da putujemo.

Krešo nas uvodi u katedralu i

Ženska strana Zagreba 7. ožujka

U povodu Međunarodnog da-na žena Zagreb Inside orga-nizira besplatni tematski ra-zgled Zagreba pod nazivom „Ženska strana Zagreba“. Vo-diči će u jednoipolsatnoj šet-nji govoriti o ženama koje su obilježile prošlost i sadašnjost Zagreba - Mariji Jurić Zagor-ki, Janici Kostelić, Milki Trni-ni... Razgled će biti u nedjelju 7. ožujka s početkom u 11 sa-ti. Polazak je ispred Turističkog informativnog centra na Trgu bana Jelačića.

Vođenje Zagrebom može se naručiti

Vodiče se može naručiti pre-ko Društva turističkih vodi-ča (www.vodici-zg.hr). Cijena za vođenje Zagrebom ovisi o veličini grupa: za 1-3 oso-be 632,50 kuna, 4-25 osoba 747,50, 26-55 osoba 862,50, a za 56-75 osoba 989 kuna. Vo-đenje noću i blagdanom sku-plje je 50 posto.

Međunarodni dan turističkih vodičaMeđunarodni dan turistič-kih vodiča obilježava se 21. veljače, a tom se prigodom upriličuju besplatni razgle-di gradova. Tako građani postanu turisti u svom gra-du. Početkom 90-ih takva je praksa počela i u Zagrebu, ali je zbog rata sve zapelo. Ina-če, Društvo turističkih vodi-ča grada Zagreba osnovano

je 2. veljače 1973., a sjedište mu je u Šubićevoj 20. Vodi-či moraju imati minimalno SSS, ali pretežno imaju VSS, trebaju vladati barem jed-nim stranim jezikom, a po-željno je da imaju široku izo-brazbu, budu komunikativni, strpljivi, nasmiješeni, taktični, uljudni, s dobrim manirama i nastupom.

Društvo turističkih vodiča grada Zagreba

osnovano je 2. veljače 1973.

Jozo Renić jozo.renic@mmreza.hr

Upoznavanje Zagreba Svašta se u šetnji uz vodiča može saznati - koja je najstarija kuća na Jelačićevu trgu, da su tri velika lustera koji vise sa stropa katedrale dar hrvatske obitelji koja ima kockarnicu u Las Vegasu...

Turističko razgledavanje Zagreba u pratnji turističkih vodiča

15reportažaUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

korak po korakduhovitim fi gurama pripovijeda o detaljima. Saznadosmo tako odakle su lusteri, da su od hrvat-ske obitelji iz Las Vegasa, a da su oni stariji lusteri u pokrajnjim la-đama dar grada Beča, da je jedna slika u katedrali visoka čak 18 me-tara… Zabezeknuti su Zagrepča-ni bili kad su čuli da su katedralni tornjevi zapravo jednake visine, 108 metara, što je lani izmjereno, a ne da je jedan metar niži.

- Mi smo mislili da poznajemo svoj grad, a možda više znamo o nekim drugim svjetskim me-tropolama gdje idemo s turistič-kim vodičima - kaže nam Sanja iz skupine koja je s Kaptola preko Dolca i Krvavog mosta koračala prema Gornjem gradu.

Mlada Lea Sluhan nije krila oduševljenje:

- Ovo je sjajno, toliko tih deta-lja dosad nisam znala.

Pred prvostolnicom uobičaje-na slika: grupiraju se turisti, a tu i tamo naleti kakav prosjak. Vodi-či o tomu imaju svoju priču: ka-da Zagreb zamislimo kao ružu, onda on ima i trnje. Romi oko Kaptola nagovaraju svoju dje-cu da se zalijeću među turiste, obgrle im noge i ne puštaju ih dok im nešto ne daju. Postoji ta-kođer prosjakinja koja se muva ispred katedrale i, ako joj ništa ne date i ignorirate je, u sav glas pošalje vas u onu stvar… Val-jda je i to jedna od zagrebačkih „znamenitosti“.

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Lani je bilo 1500 turističkih vođenjaOko 130 zagrebačkih turistič-kih vodiča turiste vode na 17 stranih jezika. Tijekom 2008. bilo je oko 2000 vođenja kroz grad, a lani zbog krize i ma-njeg broja dolazaka oko 1500 vođenja. Najčešće su skupine školska djeca, razne delegaci-je i novinari.

Smrtna kazna utapljanjem u Savi

Gornji grad je glavno turistič-ko odredište, a uobičajeno je da se ponajviše sluša o Ban-skim dvorima i njihovim ra-skošnim dvoranama, o saborni-ci te, naravno, o krovu crkve Sv. Marka. No, kad vam vodič gor-njogradsku pustolovinu začini pikantnim pripovijestima iz za-grebačke prošlosti, onda je do-življaj potpun. Recimo, priča o Staroj gradskoj vijećnici, u ko-joj je nekada bilo Hrvatsko na-rodno kazalište - mnogi ne zna-ju da u početku nije bilo gluma-ca na hrvatskom jeziku pa su ih doveli iz Novog Sada. Tako je prvu predstavu na hrvatskom jeziku na otvorenju kazališta izvela novosadska glumačka

družina. Ili, da su smrtne kazne Za-

grepčani izvršavali utapljanjem. Na Markovu trgu formirala bi se kolona i Savskom cestom išlo se do Savskog mosta, gdje bi se za osuđenika privezao kamen i bacili bi ga u rijeku. Lijepa Za-gorka Dora također je bila osu-đena na smrt utapljanjem, jer je bila zatrudnjela s nepozna-tim momcima. Tijekom hoda prema Savskom mostu ona se zbližila s krvnikom i malo-po-malo zaljubili su se jedno u dru-go. Budući da su tada ugledni građani imali pravo pomilova-ti osuđenika, krvnik je to isko-ristio - Doru je najprije pomilo-vao, a potom su se i vjenčali.

Nema turista kojega ne-

će nasmijati priča o Si-

niši Vojkoviću i Povije-

snom muzeju. Riječ je o

liku iz “Gričke vještice”,

a zapravo je to bio, pri-

ča se, najobičniji tadaš-

nji plejboj. Navodno je

seksualno zadovolja-

vao žene starije od 70,

a one su mu davale na-

kit, sagove i druge vri-

jednosti. Ti su predme-

ti bili prvi postav muze-

ja u Matoševoj.

Prvi postav - darovi ljubavniku

16 Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hrZG info

Promotor uveo ISO 9001:2008Neposredno prije upisa nove generacije polaznika Poslovno učilište Promotor uvelo je certificirani sustav kvalitete ISO 9001:2008 koji daje mogućnost i obvezu praćenja svjetskih standarda kvalitete i njihova pridržavanja

Neposredno prije upisa nove generacije polaznika Poslovno učilište Promotor uvelo je cer-tificirani sustav kvalitete ISO 9001:2008, koji daje mogućnost i obvezu praćenja svjetskih stan-darda kvalitete i njihova pridrža-vanja. Uvođenje sustava uprav-ljanja kvalitetom u skladu je s vlastitom vizijom i željom da Učilište bude referentna i eta-blirana Ustanova profilirana za poslovna usavršavanja.

Doba je nove ekonomije, eko-nomije znanja, inovacija i infor-macija. Ekonomije u kojoj lju-di rade koristeći svoj intelekt i umnu snagu. Uzevši u obzir da je tržište turbulentno i nepredvi-divo, jedini način da opstanemo i prilagodimo se novonastalim promjenama jest kontinuirano učenje i usavršavanje. Količina postojećeg znanja postaje pre-velika da bi se mogla steći tije-kom redovitog školovanja, stoga

učenje treba shvatiti i prihvatiti kao trajan životni proces, a zna-nje kao jedinu nepobjedivu kon-kurentnu prednost.

Zadržavanje postojećih radnih mjesta, pronalazak boljih kao i unapređenje poslovanja posti-žu se samo kontinuiranim uče-njem i usavršavanjem. Istraži-vanja pokazuju kako poslodav-ci smatraju da je iznimno malo adekvatnog kadra koji zado-voljava postavljene kriterije pri

zapošljavanju. Znači, redovito školovanje nije dostatno za op-stanak u novom vremenu.

Svjesno važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja, te prateći svjetske trendove i načine pre-nošenja znanja, Poslovno uči-lište Promotor izraslo je u spe-cijaliziranu ustanovu za obra-zovanje odraslih, koja upisuje i provodi certificirane programe, a stečena zanimanja se unose u radnu knjižicu... (plaćeni oglas)

Poslovno učilište Promotor nudi svjetske standarde kvalitete

Edukacije i za poslovne subjekte

Učilište provodi edukacije iz različitih područja za po-slovne subjekte, putem se-minara i radionica. U tijeku su upisi u programe poslov-nog usavršavanja i osposo-bljavanja u područjima mar-ketinga, prodaje, odnosa s javnošću, poduzetništva, tu-rizama i ugostiteljstva, me-nadžmenta sporta, zaštite na radu i poslovnog engleskog jezika. Upisi traju do 15. ožuj-ka 2010. Za sve informacije kontakti-rajte: Poslovno učilište Pro-motor, Ilica 242 (ulaz iz Do-mobranske) 10.000 Zagreb, tel. 3706-200, fax 3706-202, www.pup.hr

17Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr ZG info

Izabrana naj-tajnica za 2009. godinu U organizaciji časopisa Tajnica.hr održana je 2. Nacionalna konfe-rencija tajnica, voditeljica ureda i administrativnih djelatnika. Tom prigodom održana je i dodjela nagrade Naj-tajnica 2009. kojom je proglašena Spomenka Vodo-pija Laketa, tajnica Ustanove za zdravstvenu njegu Čorluka.

“Ruka podrške” umjesto nasilne

Nizom predavanja i radionica obilježen je i Tjedan psihologije. Svoj doprinos u prevenciji psihič-kih bolesti i unapređenju mental-nog zdravlja dao je i Psihološki centar Tesa, koji se time bavi pu-nih 19 godina. Na Trgu bana J. Je-lačića 1 i uz telefon 4828-888 sva-kim radnim danom od 10 do 22 sata čekaju vas dežurni psiholozi spremni na pružanje besplatnih savjeta. Posebno se to odnosi na mlade od 15 do 29 godina. Kon-taktirati ih možete i na mail psi-ho.pomoc@tesa.hr ili više o njima saznati na www.tesa.hr.

Opet su upozorili na nasi-lje i agresivnost djece i mladih i predstavili projekt prevencije vršnjačkog nasilja po zagrebač-kim osnovnim školama pod na-zivom “Ruka podrške”. Istaknu-li su da su djeca nesretna kad su

agresivna i da je to signal kako je djetetu teško i da se ne može no-siti sa situacijom.

Tanja Dejanović Šagadin govo-rila je o tzv. bullyingu, zlostavlja-nju djece u školi. U Hrvatskoj je, navela je, oko 100.000 djece izlo-ženo zlostavljanju od drugih uče-nika. Kako prepoznati žrtve vrš-njačkog nasilja? Udaraju ih, gu-raju, vuku, rugaju im se, uzimaju stvari, takva djeca odmor provo-de sama i izgledaju nesretno... Obilježja učenika koji zlostav-ljaju druge su agresivnost, žele moć, arogantni su, hvalisaju se pobjedama... Ako ih se ne uoči na vrijeme i ne pruži im se pomoć, 60 posto će ih do 24. godine bi-ti barem jednom osuđeno za ne-ko nedjelo, a 40 posto čak i više puta - upozorava je Tanja Deja-nović Šagadin.

Održana međunarodna izložba pasa i mačaka

Revizija novčane pomoći umirovljenicima

U organizaciji Hrvatskog kino-loškog saveza na Zagrebač-kom velesajmu prošlog je vi-kenda održana Međunarodna izložba pasa i mačaka CACIB Zagreb 2010. Na izložbi je na-stupilo oko dvije tisuća pasa i tri stotine mačaka, a grado-načelnik Milan Bandić uručio je nagradu za najljepšeg psa izložbe vlasnici prekrasnog cr-nog newfoundlandera.

Gradski ured za socijalnu za-štitu i osobe s invaliditetom ti-jekom ožujka provodit će revi-ziju prava na novčanu pomoć umirovljenicima, koji su duž-ni jednom godišnje potpisati izjavu o ukupnom mjesečnom prihodu. Pri potpisivanju izja-ve korisnici su obvezni donije-ti posljednji odrezak od miro-vine te osobnu iskaznicu. Po-stupak će se provoditi do 31. ožujka, radnim danom od 8.00 do 17.00 sati, na Odjelu za so-cijalnu skrb, Nova cesta 1.

18 ZG info Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Javni prijevoz u 23 europska gra-da testirao je njemački ADAC, a po njemu ispada da Zagreb naj-gore stoji. Spore veze, neraz-mjer udaljenosti među stanica-ma, razlike u kvaliteti tramvaja, loša protočnost prometa - to se prigovara našem gradu, ali ra-zlog je očito slaba prometna in-frastruktura, previše automobi-la na cestama, nekultura vozača itd. Što se tiče ZET-a, na njemu je samo djelomična odgovornost. Podsjetimo da je lani, u sklopu Tjedna mobilnosti, Zagreb upra-vo zbog dobro organiziranog javnog prijevoza u središtu gra-da dobio najviše ocjene. U ZET-u

će analizirati i ovo testiranje te eventualno načiniti korekcije u organizaciji prijevoza, ali će Za-greb svejedno teško moći kon-kurirati brojnim europskim me-tropolama koje imaju metro. (jr)

Fraza iz naslova često se čula na tramvajskim stanicama čim bi tramvaj malo kasnio. A kak se ove godine napunilo sto godi-na otkako je električni tramvaj zamijenil konjski, evo povoda da se pozabavim našim plavim tramvajem u kojem sam se pre-peljal skoro pola od njegovog stoljeća. Mi koji smo u Zagrebu rođeni imamo debelo iskustvo s načekivanjem tramvaja, tre-ske ili trambu-lina, kak smo ga sve naziva-li. Kao osnovac iskušaval sam i vratolomije, furajući se na pulferu, osovi-ni koja je viri-la iz tramvajske prikolice. Još danas osjećam vunu, prpu ili strah od te vo-žnje u kojoj su neki klinci, na-žalost, i nastradali.

Kao mlad novinar jedan sam tekst posvetil “Evama konduk-terkama”, o prvim ženama u plavim uniformama. Palili smo se na te nježne ženske ruke ko-je su nam uručivale kartu, a ako smo uz nju dobili i osmijeh, ni-smo se samo vozili, nego i le-tjeli! Još kad bi milozvučnim

ženskim glasom u gužvi bi-la izgovorena i ona legendar-na rečenica “Sredina, molim, naprijed”!

Auti su nas odvojili od tram-vaja, pa nam svaka kasnija fu-ra donosi iznenađenje. Prvo je bilo kad su konduktere zami-jenili bespolni tramvajski au-tomati. Pa kad su automatske sekretarice naše stanice svojim metalnim glasom prozvale po-

stajama! Pa kad su sta-ri trambulini zamijenjeni modernim niskopod-nim tram-vajima. Sva-ka promjena iznenadila bi nas kao naše pretke prije sto godina, koji električ-ni tramvaj ovako doče-

kuju: “Vozeći se, sreli smo voj-nike gdje idu na vježbu. Bože čuda! Prije si ih mogao sve jed-noga za drugim prebrojati kad si se vozio na konjskoj željezni-ci, a sada kao da njihove kape vjetar nosi. Svijet je ostao za-panjen, okretao se, a nas je si-la nevidiva časomice istrgla nji-hovu vidiku”...

Zagrebačka plava

Već sto let čekam svoj tramvaj! Palili smo se na ženske ruke koje su nam davale karte, a ako smo dobili i osmijeh, nismo se vozili, nego i letjeli!

I zapošljavanje studenata u padu zbog recesije

Broj nezaposlenih ove je godi-ne porastao na 310.000, a pred-viđa se da će do kraja godine na burzi završiti još 115.000 radnika. Gotovo 48.000 radnika ne dobi-va plaću. Bez posla svakodnev-no ostaje u prosjeku 130 radni-ka. Gradonačelnik Milan Ban-dić upozorio je da je siromaštvo veliki problem i u razvijenim ze-mljama. Potpisao je peticiju “Nu-la siromaštva”, kojom će se ove godine osmisliti mnogi projek-ti u borbi protiv siromaštva i so-cijalne isključenosti. Među ne-zaposlenima više je žena, oko 56,7 posto.

O tome kakva je situacija u zapošljavanju studenata, govo-ri nam Davor Jurčević, ravnatelj Student servisa Karlovac, sa sje-dištem u Mihanovićevoj ulici u Zagrebu.

- Recesija je učinila svoje, pa je

dijelom smanjena i potražnja za studenskom radnom snagom. Prošle je godine potražnja za tom vrstom zapošljavanja pa-la 25 do 30 posto, a u prva dva mjeseca ove godine trend se na-stavlja. Osim recesije, i tzv. Bolo-nja utječe na potražnju za zapo-šljavanjem. Naime, zbog obve-za na fakultetima studenti imaju manje vremena da si student-skim poslovima poprave dže-parac. No, cijena rada po satu nije se promijenila, ona je i da-lje od 15 do 50 kuna, ovisno o vrsti posla. Studenti više prefe-riraju poslove koji kraće traju, a više su plaćeni. Pritom im je sve-jedno tko je poslodavac, je li to neka “jača i veća tvrtka” ili nije. Uočili smo da u ovo krizno vrije-me više nego dosad rad stude-nata traže obrtnici - kaže Davor Jurčević. (sk)

Ured gradonačelnika - potpisivanje peticije “Nula siromaštva”

ww

w.z

agre

b.hr

Zvonimir Milčec

“Neugodno je iznaneđenje bilo kad su konduktere i kondukterke zamijenili bespolni automati

Eh, da je Zagrebu metro…

19ZG infoUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

U Zagrebu doživjeti stotu ni-je strašna gnjavaža u životu, la-ko bi naši sugrađani zlatne do-bi mogli promijeniti popular-nu pjesmu. Brojke govore da je u našem gradu čak 16,9 po-sto osoba starijih od 65 godi-na, a stručnjaci su izračunali da će zbog današnjih boljih uvje-ta života 2025. biti čak 15 puta više stogodišnjaka nego danas! Na tom tragu daljnjeg osigura-vanja kvalitetnijeg života u Bol-ničkoj 1 otvoren je, kao prva sa-mostalna jedinica, cjelodnevni boravak za građane starije dobi, dislocirana jedinica Doma umi-rovljenika Sveti Josip. Smisao je

postojanja tog boravka, kao i još prije tri otvorena u gradu, osigu-rati starijim građanima što dulje življenje u vlastitom domu. Sta-tistike pokazuju da je svaka peta starija osoba ovisna o tuđoj nje-zi i pomoći.

Tako će preko dana moći za-dovoljiti svoje potrebe od pre-hrane pa do osmišljavanja slo-bodnog vremena, stjecati no-ve vještine, družiti se, a navečer se vratiti u „svoje krevete“. To će biti naročito velika pomoć oni-ma koji se tijekom radnog vre-mena ne mogu brinuti o starom članu obitelji. Kapacitet borav-ka je 40 mjesta, a cijena borav-ka 1726 kuna mjesečno. Mogu-će je osigurati i prijevoz, što sto-ji 210 kuna, cijena dostave ručka

je 12 kuna, a cijena ručka za kori-snike 14 kuna. Detaljne informa-cije mogu se dobiti na telefon 3480-240. Smještaj u domove umirovljenika svakome je veli-ki stres, a unatoč tome što ih na području grada ima 44 - od toga je njih 11 osnovao Grad Zagreb, sa 20 upravljaju vjerske zajedni-ce, a 13 je obiteljskih domova - još postoje liste čekanja i veliki pritisak na njih. Otvorenju no-vog boravka, veličine 752 če-tvorna metra, za čije je uređenje izdvojeno sedam milijuna kuna, nazočili su brojni gosti i gradski dužnosnici. Pater Ivan Radeljak, koji je blagoslovio novi prostor, u svojem je govoru pohvalio ak-tualnu gradsku vlast zbog brige o svim generacijama.

Potpredsjednica Gradske skupštine mr. sc. Tatjana Ho-ljevac u Staroj gradskoj vi-jećnici dala je potporu ino-vatorima koji su postigli veli-ki uspjeh na izložbi inovacije Malaysia Technology EXPO u Kuala Lumpuru. Ukupno su hr-vatski predstavnici osvojili 11 medalja, a zlatna su odličja do-bili Infraredesign, autora Vilka Žiljka, Klaudija Papa, Ivane Ži-ljak-Stanimirović, Jane Žiljak-Vujić i Tajane Koren te projekt obrade komunalnog neopa-snog otpada Termo-hidroblok Josipa Šinceka. (jr)

U Pučkom otvorenom učilištu 6. ožujka počinje Mala škola kuhanja. Tečaj je prilagođen početnicima, ali i onima ko-ji se žele usavršiti i naučiti ne-što novo o pravilnom kuha-nju i zdravijem načinu života. Sve tajne polaznicima će otkri-ti kuharski majstor Vedran Ha-vel. Tečaj će se održavati tije-kom četiri subote, a zaintere-sirani se mogu javiti u POUZ, Ulica grada Vukovara 68, ili na tel. 600-3000. (kb)

Mala škola kuhanja

Zlatni inovatori u Gradskoj skupštini

Nije gnjavaža doživjeti stotuU Bolničkoj 1 otvoren je, kao prva samostalna jedinica, cjelodnevni boravak za građane starije dobi, dislocirana jedinica Doma umirovljenika Sveti Josip

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Svečano i veselo bilo je u Bolničkoj broj 1

ww

w.z

agre

b.hr

U budućem proračunu i novac za hospicij

Pater Ivan Radeljak podsje-tio je da je nedavno otvo-ren dječji vrtić na Bijeniku, zatim na uređenu radioni-cu za osobe s intelektualnim poteškoćama u Ilici, a sada i dnevni boravak za starije oso-be u četvrti Podsused-Vrap-če. Nazočnost najviših grad-skih dužnosnika iskoristio je da istakne kako Zagrebu još kronično nedostaje hospi-cij pa da bi bilo dobro osigu-rati u budućem proračunu i novac za njegovu izgradnju. (dkb)

Opasne barake na Zagrebačkoj cestiNaselje ruševnih baraka na Za-grebačkoj cesti čini se da je naj-veći ekološki problem u gradu. Uz to, mjesto je to teških ljudskih sudbina, dom u kojemu nitko ne želi živjeti, ali ga je život na to natjerao.

Zato su, da bi još jednom od Grada zatražili da se ponaša kao dobar gospodar, tamošnji stana-ri vijećnici mjesnog odbora “Ma-tija Gubec” i Vijeća Gradske če-tvrti Stenjevec održali sjednicu o

temi „Socijalno-prostorno-eko-loški problem baraka na Zagre-bačkoj cesti“. Riječ je o naselju koje desetljećima naseljavaju ljudi koji su se našli u bezizla-znim životnim situacijama. Iako je Grad već nekoliko puta provo-dio deložacije, a neki su stana-ri našli adekvatniji dom, barake pokrivene opasnim azbestnim pločama ubrzo bi se napunile novim stanarima, s novim ne-voljama. U onima u kojima je

nemoguće stanovati skladišti se, po pričama stanara, opasan otpad. Njega treba ukloniti pre-ma posebnim pravilima, a za to treba puno novca. Onda i osta-le stanare treba skloniti da bi se naselje srušilo, ali za njih nema odgovarajućih socijalnih stano-va. I tako priča ide u krug.

- Grad je vlasnik lokacije i drži ključ za rješenje problema. Tra-žimo da ga što prije aktivira - po-ručili su. (dkb)Barake u Stenjevcu

20 ZG info Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Gradski ured za strategijsko pla-niranje i razvoj grada u suradnji s HŽ infrastrukturom i Zagrebač-kim holdingom, podružnica ZET, izradio je koncept Studije inter-modalnog putničkog terminala Sava - sjever. Studija je dio pro-jekta Civitas Elan, koji sufi nancira EU iz istraživačkog programa FP7. U tijeku su konzultacije s dionici-ma i prezentiranje javnosti kako bi se nakon dobivenih primjedbi i sugestija Studija dovršila.

Prostor na kojem će biti termi-nal u sjevernom je dijelu troku-ta omeđenog Savskom cestom, lijevim nasipom rijeke Save i že-ljezničkim nasipom na kojem su pruge Zagreb - Sisak i Za-greb - Rijeka. Studijom je pred-ložena prostorna organizacija i

Biciklističke staze duž južne i istočne straneBiciklističke staze postavljene su duž južne i istočne strane termi-nala pa ne dolazi do kolizije s dru-gim oblicima kretanja (pješaci, au-tomobili, autobusi). Za parkiranje bicikala predviđena su dva parki-rališta ispod vijadukta, sa 100 mje-sta. Na terminalu će biti informa-tivni displeji s podacima o dola-sku i odlasku prijevoznih sredstava

i mogućim poremećajima u pro-metu te znakovi s tekstom i pikto-gramima s informacijama o najkra-ćim putevima između prijevoznih sredstava te o drugim sadržajima na terminalu. Sve pješačke površi-ne na terminalu i prilazima, ulaz u vozila, informacije i drugi sadrža-ji na terminalu bit će prilagođeni osobama s teškoćama u kretanju.

Primjedbe i prijedlozi

Željezničko stajalište

Primjedbe i prijedlozi u ve-zi s rješenjima iz studije mo-gu se dostaviti elektronskom poštom na strategija@zagreb.hr ili na adresu: Gradski ured za strategijsko planiranje i ra-zvoj Grada, 10.000 Zagreb, Uli-ca Republike Austrije 18, mr. sc. Stjepan Kelčec-Suhovec, di-pl. inž. prom., voditelj Studije intermodalni putnički termi-nal Sava-sjever, Gradski ured za strategijsko planiranje i ra-zvoj Grada.

Cijeli prostor željezničkog sta-jališta bit će natkriven. Dugo-ročno, za svaku prugu dogra-dit će se još po jedan kolosijek, tako da će u konačnici pruge Zagreb - Sisak i Zagreb - Rije-ka biti dvokolosiječne, peroni koji su u prvoj etapi bočni po-stat će otočni, a ukupna širina željezničkog vijadukta bit će 30 metara.

Autobusni terminal sa 13 perona

Trokrako raskrižje

Autobusni terminal ima izlazni peron dug 60 m koji omogućuje opsluživanje triju zglobnih ili četiriju solo autobusa istodobno, 13 perona za ulazak putnika u autobuse i pet stajanki za autobuse izvan prometa. Izlazni peron je uz stajalište željeznice i novo tramvajsko stajalište na Savskoj cesti. Tako je minimizirano kretanje pješaka i omogućen brz jednostavan prijelaz s jednog prijevoznog sredstva na drugo.

Ispod vijadukta planirani su in-formativni punkt, javni toalet, kafi ć i drugi ugostiteljski sadr-žaji te parkirališta za bicikle. Autobusi, osobna vozila koja će parkirati u podzemnoj gara-ži i taksiji ulazit će na terminal i izlaziti iz njega preko novog trokrakog raskrižja na Savskoj cesti. Postojeće tramvajsko sta-jalište kod raskrižja Savska - Ve-slačka premješta se 70 metara južnije u Savsku cestu, na pozi-ciju između željezničkog nad-vožnjaka i Ulice Ćire Truhelke.

Stajalište taksija ima ukupno 12 stajanki, i to sedam

za ulaz/izlaz putnika i pet rezervnih. U minus prvoj

razini ispod autobusnog terminala predviđena je

garaža za osobna vozila kapaciteta 320 mjesta. Ga-

raža će se koristiti u režimu park&ride.

Stajalište taksija sa 12 stajanki

Intermodalni putnički t Terminal će biti u trokutu omeđenom Savskom cestom, lijevim nasipom Save i prugama Zagreb-

Stjepan Kelčec-Suhovec

Prostor na kojem će biti intermodalni putnički terminal

21ZG infoUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

„Krenimo kuhati“ naziv je nove radionice Pučkog otvorenog učilišta Za-greb, koju je osmislio i ini-cirao tamošnji nastavnik kuharstva Vedran Habel. Radi se o radionici za sli-jepe osobe, a taj novi pro-gram i pristup trebao bi našim sugrađanima olak-šati svakodnevne brige oko kuharstva, potaknu-ti ih na daljnju edukaciju i zainteresirati za kuhar-stvo i gastronomiju. PO-UZ je radionicu prošli tje-dan održao u suradnji s udrugom „Zamisli“.- Prva radionica trajala je četiri sata - doznajemo od Vedrana Habela. (dkb)

Za slijepe “Krenimo kuhati”

Dizajnerski stolci za dječje čekaonice

Dizajn centar AAG odlu-čio je u zagrebačkim do-movima zdravlja stvoriti prostore dobre volje, ve-sele dječje čekaonice. Da bi djeci dolazak doktoru bio što bezbolniji, AAG će svojim veselim dječ-jim stolcima opremiti pe-dijatrijske odjele u Novoj cesti 85a, Kozjaku 9 i Re-metinečkom gaju. AAG će od prodaje svakog di-zajnerskog predmeta u Ilici 15 izdvojiti 50 kuna za izradu dječjeg progra-ma koji će također doni-rati djeci Zagreba. (dkb)

erminalSisak i Zagreb-Rijeka

Priznanje za spašavanje Stepinčeva srcaPriča iz prošlog Vremeplova s Petrom Grünwaldom, asisten-tom na Sudskoj medicini, koji je 1960. nakon smrti kardinala Aloj-zija Stepinca obavljao obdukciju i izvadivši pokojnikovo srce pro-slijedio ga tadašnjem kardinalu Šeperu - dobiva svoj nastavak. Grünwaldova rođakinja Mirna Župančić javila nam se za zani-mljivim pojedinostima:

- Petar nije bio Nijemac kao što se misli, nego Hrvat. Dodu-še, prije trista godina preci su nam došli iz njemačkog mjesta Strassburga, ali otac mu se ro-dio u Orahovici - kaže gospođa Župančić.

U vrijeme kad je rađena Ste-pinčeva obdukcija i nakon što je Udba uzela i uništila srce koje je Grünwald pokušao spasiti, ne-ko je vrijeme nakon toga njegov stan u Visokoj ulici bio pod poli-cijskom prismotrom. Nakon ne-koliko godina, međutim, pošto

je dobio Humboldtovu stipen-diju za postdoktorski studij, od-lazi u Essen, gdje je živio sve do smrti 2005. godine. No, zanimlji-va je jedna pojedinost iz deve-desetih godina. Kada je 1994. u Hrvatsku bio došao papa Ivana Pavao II., bilo je predviđeno da Petru Grünwaldu uruči prizna-nje za spašavanje Stepinčeva sr-ca, ali zbog zdravstvenih razloga Grünwald nije bio u Hrvatskoj. Ipak, priznanje mu je poslano u Essen. (jr)

Blaženi Alojzije Stepinac

interakcija različitih načina pri-jevoza koji će biti objedinjeni na terminalu: tramvajski, auto-busni, željeznički, taksi, bicikli-stički (B+R) i automobilski prije-voz (P+R).

Nakon gradnje tog terminala napustit će se privremeni auto-busni terminal koji ima improvi-zirane perone na lijevom nasipu rijeke Save i u podvožnjaku ispod sjevernih prilaznih rampi Jadran-skog mosta, a opslužuje autobu-sne linije s južnog i zapadnog dijela Zagreba i susjednih pro-stora Zagrebačke županije. Tim rješenjem predviđeno je da će se na pruzi Zagreb - Sisak sagradi-ti peron bočno s istočne strane postojećeg kolosijeka, a na pruzi Zagreb - Rijeka bočno sa zapad-ne strane postojećeg kolosijeka. Kod toga se situacijski položaj i niveleta tih pruga ne mijenjaju, a postojeći visoki nasip zamje-njuje vijaduktom na kojem će biti sagrađeno stajalište za grad-ski i prigradski promet. Peroni su dugi po 160 m, široki 6,1 m i 55 cm iznad gornjeg ruba tračnice. Kretanje putnika između osnov-ne razine terminala i željezničkih perona koji su na vijaduktu pred-viđeno je stepenicama i liftovi-ma. Cijeli prostor željezničkog stajališta bit će natkriven.

Dugoročno, za svaku prugu dogradit će se još po jedan ko-losijek pa će u konačnici pruge Zagreb - Sisak i Zagreb - Rijeka biti dvokolosiječne, peroni koji su u prvoj etapi bočni postati će otočni, a ukupna širina željeznič-kog vijadukta bit će 30 metara.

22 tak imam te rad Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla Jeste li znali?Dubrava u sastavu grada od 1949. godineDubrava je sastavni dio grada postala 1949. godine, kada je gradska međa pomaknuta s potoka Štefanovca na potok Trnavu. U sred-njem vijeku Dubrava je bila crkveni posjed obrastao šikarom i šu-

marcima, a upravo je zbog toga cije-lo područje dobilo ime Dubrava. Ru-do Hribar je 1931. otkupio zemljište u Gornjoj Dubravi od Kaptola, a Vladi-mir Janeković 1935. obavio je parce-laciju, pa se taj prostor i danas naziva Janekovićevom parcelacijom. U Do-njoj Dubravi nije bilo parcelacije, pa je njen izgled drukčiji. (kb)

Trg Franje Markovića na Gornjem gradu

Naša priroda u PečuhuHrvatski prirodoslovni mu-zej predstavio se u Pečuhu, europskom gradu kulture 2010. Muzej je postavio izložbu “Ars Natura Monu-menta Croatica, Flora & Fa-una”, te predstavio jedan od bisera naše domovine - prirodu. Izložbom fotogra-fije Vladimira Pfeifera pred-stavljeni su hrvatski pejza-ži koji nestaju te rijetke i ugrožene biljne i životinj-ske vrste. Autorica izložbe je Renata Brezinščak. (jr)

Stara gradska jezgra ostaje naš ponos

Jasenko Houra odrekao se autorskih naknada za pet svojih najdražih pjesama u korist Zaklade Ana Rukavina, a time i svoju djecu uči da budu senzibilna prema drugim ljudima

Iako živi na Trgu Francuske Republike, u Dubravi boravi više nego na svojoj adresi - Jasenko Houra

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

NIje samo veliki pjesnik i glazbe-nik, nego i čovjek velikog srca, rekla je Marija Rukavina na od-luku Jasenka Houre da se odre-kne autorskih naknada za izvo-đenje i izdavanje svojih pet naj-dražih pjesama: “Mojoj majci”, “Crno-bijeli svijet”, “S vreme-na na vrijeme”, “Heroji ulice” i “Sretno dijete”, u razdoblju od 1. siječnja 2009. do 31. prosin-ca 2013. godine. Ta velika ge-sta, uza sve što nam je Jasenko,

zajedno s Prljavcima, podario u posljednja tri desetljeća, bila je povod da s njime porazgovara-mo u omiljenom mu restoranu Medvednica. Došao je iz Dubra-ve, poslije četvorosatne svirke, umoran i iscrpljen, pa je razgo-vor krenuo tek poslije nekoliko gutljaja kave.

- Zašto baš Zaklada Ana Ru-kavina? - pitamo ga.

- Malo smo razgovara-li u bendu i do odluke je došlo spontano.

Koliko je to više novca za Za-kladu nije htio reći, ali njegov

glavni motiv bio je pomoći lju-dima, i još nešto.

- Stalno sam na kotačima i ne znam što me čeka, a ovaj oblik pomoći je meni najprimjereniji, jer ako mi se nešto dogodi, ovu humanu gestu nastavljaju mo-ja djeca i tako ih na najbolji na-čin učim kako da budu senzibil-na prema ljudima oko sebe.

Jasenko Houra se rodio u Vi-rovitici 3. lipnja 1960. Sa sedam godina dolazi živjeti u Zagreb, premda ga je poznavao i otprije, jer je posjećivao djeda. Kaže da Dubrava tada nije bila Zagreb,

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Zagreb se predstavio u Beogradu

Predstavljanje Zagreba u kri-stalnoj dvorani hotela Hyatt u Beogradu izazvalo je zanima-nje srbijanskih turoperatora i brojnih novinara. Na dnev-nom je redu bio općenito Za-greb, a onda i kulturna ponu-da našega grada - Muzej za umjetnost i obrt, Muzej su-vremene umjetnosti, Kon-certna direkcija te T-Mobi-le InMusic Festival. Turistička zajednica grada Zagreba uz uspješnu prezentaciju prire-dila je i nagradnu igru, a po-bjednik je dobio putovanje za dvoje u Zagreb. (jr)

23tak imam te radUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

Markoviću, književniku i este-tičaru, rođenom u Križevcima 1845., a umrlom u Zagrebu 1914. Marković je uveo stručno fi lozofsko nazivlje u hrvatski jezik, napisao je epove “Dom i svijet” i “Kohan i Vlasta”, drame “Benko Bot” i “Zvonimir”, a pi-sao je i pjesme, kritike i studije. Od 1881. do 1890. bio je zastu-pnik kotara Križevci u Saboru, a na Sveučilištu je bio prvi profe-sor fi lozofi je.

Planetoid zbog Zvjezdarnice nazvan 589 CroatiaTreći ožujka je važan nadne-vak vezan uz zagrebačku Zvjez-darnicu. Toga dana 1906. u čast Zvjezdarnice i početka njezina rada jedan je planetoid dobio naziv - 589 Croatia. Riječ je o tomu da je dr. August Kopf iz zvjezdarnice u Heidelbergu ot-krio do tada nepoznato nebe-sko tijelo promjera oko 30 ki-lometara, zakrivljenog i nepra-vilnog oblika, koje se kreće oko Sunca, i to između Marsa i Ju-pitera. Prijedlog da dobije ime Croatia dao je profesor Maks Wolf, direktor zvjezdarnice Ko-enigschule Heidelberg.

Naša je Zvjezdarnica uteme-ljena nekoliko godina prije u sklopu Hrvatskog naravnoslov-nog društva, a inicijator osni-vanja i prvi upravitelj bio je dr. Oton Kučera. Odbor u sastavu

Dragutin Gorjanović, Oton Ku-čera, Franjo Spevec, Ljubo Ba-bić (tj. književnik Ksaver Šan-dor Gjalski), dr. Antun Heinz i Franjo Šandor od Grada i Vla-de zatražili su potporu za na-bavu teleskopa i ostale opreme za opservatorij, ali i prikladan smještaj. U veljači 1903. Zvjez-darnica je smještena u Popov toranj, staru gradsku obrambe-nu kulu iz 13. stoljeća, gdje je ugrađena pokretna kupola i na-stojalo se da sve bude po znan-stvenim kriterijima. No, istraži-vanje Sunčevih pjega i pomrči-ne tih godina, unatoč tehničkoj opremljenosti, nije dalo velike rezultate pa se iz znanstvenih razloga 1909. pokušalo napra-viti opservatorij u Prozorju kod Dugog Sela, ali se to nažalost nije ostvarilo. (jr)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Najmanji gornjogradski trg, sa samo tri kućna broja, jest Marko-vićev trg, na raskrižju Vranicani-jeve poljane i Matoševe ulice te prolaza u park Grič. Za palaču s brojem tri pretpostavlja se da ju je dao dograditi hrvatski ban Pe-tar Zrinski 1661. U kući na broju 2 Antun Šuffl ay osnovao je 1826.

glazbenu školu i glazbeno druš-tvo. Zvalo se Društvo skladogla-sja i preteča je današnjeg Glaz-benog zavoda i Muzičke akade-mije. U trećoj zgradi je danas Hidrometeorološki zavod, gdje je nekoć bila realna gimnazija, djelo Bartola Felbingera.Trg je ime dobio po dr. Franji

Markovićev trg

Jasenko Houra ima sina i dvije kćeri, od 16, 15 i 11 godina.

- Svi su različiti i zato s njima radim jedan na jedan - kaže. - Sad

kad su u pubertetu, malo je zajedničkih izlazaka, jer su na redu

izlasci s prijateljima. Vole slikati, baviti se sportom, a ni glazba

im nije daleka, jer im je majka glazbeni pedagog. No, mi ne utje-

čemo na njihov izbor, sami će izabrati čime će se baviti.

S djecom radim jedan na jedan

a Kvatrić je bio daleko. Baš ta-kvu Dubravu je zavolio, a i da-nas mu je najdraži kvart. Iako ži-vi na Trgu Francuske Republi-ke, u Dubravi boravi više nego na svojoj adresi. I danas, kao i prije 30 godina, Prljavci svira-ju u unajmljenoj garaži, samo modernije opremljenoj. Sviraju jednako uporno i predano kao i kad su bili 17-godišnjaci, jer Jajo tvrdi da nema uspjeha bez mu-kotrpnog rada.

Što misli o mladim glazbenicima?

- Današnjoj djeci bit će lakše izići u svijet sa svojom glazbom ako poznaju jezik, a ako ne, bit će im teže, jer su ovi prostori premaleni za sve koji se vide na glazbenom nebu. Opstat će sa-mo uporni. Ovdje su glazbeni-ci psi koji nemaju status kao ne-ki, a na meti su raznih “baušte-laca” koji imaju želju okrznuti

se o nas. Mi smo generacija ko-joj je Zagreb bio san, za razliku od onih koji su u Zagreb doš-li iz nužde.

- Što u Zagrebu volite, a što vam smeta, kakav je u odnosu na druge gradove?

- Svačega sam se nagledao po drugim gradovima. Sretan sam što je Zagreb u posljed-njih deset godina vidno napre-dovao, ali mi se čini da smo baš zato ostali bez centra grada, jer se stvaraju novi centri.

Bez obzira na to, stara jezgra ostaje naš ponos. Da bi nam bilo ugodnije živjeti, trebali bi-smo se odreći globalne politi-ke, jer ćemo se u tome izgubi-ti. Potrebno je više gledati pro-stor u kojem živimo: je li park u koji vodimo djecu dovoljno do-bar, ima li naselje dovoljno ze-lenila, je li to mjesto humanog življenja itd.

24 dnevni red Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE Dobio sam ot-kaz. Poslodavac mi dugu-je dvije plaće. No, prije par dana obavijestio me je da je utvrđen neki manjak na skladištu za koje sam ja bio zadužen i da će on taj ma-njak prebiti s iznosom nei-splaćenih plaća. Budući da ne priznajem manjak robe, pitam - kakva je moja prav-na situacija?

ODGOVOR Posloda-vac koji na dan dospjelo-sti ne isplati plaću dužan je do kraja mjeseca u ko-jem je dospjela isplata pla-će radniku dostaviti obra-čun iznosa koji je bio dužan isplatiti i taj obračun pred-stavlja ovršnu ispravu. Za-tražite obračun i temeljem njega možete podnijeti su-du prijedlog za ovrhu i na-platiti svoja potraživanja.

Obračun plaće je ovršni dokument

Pseći drekići u Smičiklasovoj

Dora Tutić pročitala 195 knjiga u 2009.

Širom otvorena vrata djeci s teškoćama

Programi Knjižnica za treću životnu dob

Molim vas otiđite u Smičikla-sovu ulicu, zapadni dio, i vidi-te koliko ima psećeg dreka na cesti. Zvala sam više puta sani-tarne inspektore, no ništa. Či-ni se da sve to radi jedan pas, a radi takvih ljudi ne vole ni ostale pse... (N. G.)

Titulu najčitateljice Zagreba za 2009. ponijela je 12-godišnja Dora Tutić, učenica 6. razreda OŠ Petra Zrinskog, a pročitala je 195 knjiga. Izbor najčitatelja devetu godinu zaredom orga-niziraju Knjižnice grada Zagre-ba, u suradnji s Coca-Colom, a prati se posuđivanje naslova na dječjim odjelima.

Projekt „Knjižnica širom otvo-renih vrata“ namijenjen je djeci s teškoćama u razvoju i mladi-ma s invaliditetom, a obuhvaća igraonice, pričaonice, maštao-nice za djecu s teškoćama slu-ha, govora, čitanja i pisanja, ra-dionice za djecu s teškoćama u razvoju i mlade s mentalnim i tjelesnim invaliditetom…

Projekt „65 plus“ priređen je za umirovljenike i ostale starije oso-be, a obuhvaća programe “Knji-gom do vrata”, “Slikopis”, “Sat in-formacijske pismenosti za treću životnu dob”, “Susrete generaci-ja” i “Izložbe 65 plus”.Održava se u Gradskoj knjižni-ci te u još 12 knjižnica u gradu Zagrebu.

Na Kvatriću moderna knj Nakon poplave u Gradskoj knjižnici štete smo uspješno sanirali. Nakon isušivanja prostorija sanirani su zidovi i zamijenjeni podovi - kaže Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba

Davorka Bastić - Nakon lanjske poplave u Gradskoj knjižnici štete smo uspješno sanirali

Na plac, pa posuditi knjigu - ni-je loša kombinacija. Upravo se oprema nova, supermoderna knjižnica u Šubićevoj 40, tj. na samoj tržnici Kvatrić, na prosto-ru od oko 900 četvornih metara. Ta bi knjižnica trebala biti nado-mjestak za zatvorene knjižnice u Maksimirskoj i Petrovoj ulici.

Očekuje se da će to biti najmo-dernija knjižnica u gradu Za-grebu, s mnogo računala i nove tehnologije te odjelima za sve dobi, od beba do odraslih.

I u naselju Sopnica-Jelkovec gradi se knjižnica kao samosto-jeći objekt s oko 900 četvornih metara. Tako se ostvaruju pla-novi širenja, premda prote-klih mjeseci nije baš sve bilo blistavo.

- Nakon lanjske poplave u Gradskoj knjižnici štete smo uspješno sanirali. Nakon isuši-vanja prostorija sanirani su zi-dovi i zamijenjeni podovi - re-kla nam je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić, podsjećajući na probleme što su tu ustanovu zadesili, kada je uništen dio knjiga i opreme.

Ni danas stanje nije blistavo, jer je većina knjižnog fonda u

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Denis Bajs, dipl.iur.

25dnevni redUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Prvi put u Hrvatskoj otvoren je centar za capoeiru i afro-brazilsku kulturu - Capoeira Amazonas centar u Savskoj 166. Centar je zamišljen kao mje-sto gdje će svatko moći na-ći nešto za sebe, pa će se u njemu održavati edukativne radionice, tečajevi, seminari, javne tribine, multimedijalne aktivnosti, interkulturalna do-gađanja, umjetničke probe, a sadržavat će i prigodnu medi-jateku. (tk)

U Zagrebu konferencija svjetskih knjižnica

U Novom Zagrebu park za pse

Gradska knjižnica bit će u svib-nju domaćin konferencije Me-tLib, udruženja knjižnica velikih gradova, tj. Metropolitan Librari-esa. Skup se održava svake godi-ne u jednom od velikih gradova svijeta, a sudionici razmjenjuju nova znanja i raspravljaju o no-vim dostignućima na području knjižničarstva.

Zagreb bi uskoro mogao dobiti još jedan park za pse. U četvrti Novi Zagreb - istok raspravlja se o tome i traži se primjerena lokacija. Veli-ki dječji zabavni park trebao bi se graditi na livadi u Trav-nom iza Mamutice. (sk)

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

spremištima izvan zgrade na Starčevićevu trgu, što otežava svakodnevno poslovanje.

- Zgrada je stara i u nju stalno treba ulagati i održavati je, što je prilično skupo, tim više što je pod zaštitom pa se mora pazi-ti na intervencije na njoj. Osim toga, prostor je neadekvatan i premalen za djelatnost središ-nje gradske knjižnice s mnogo odjela, stručnih službi, zbirki, bez odgovarajućeg slobodnog pristupa građi i pravog spremi-šta - kaže Davorka Bastić.

Ne žele autobusnu liniju kroz LaništePri gradnji Arene autobu-sna linija 234 privremeno je preusmjerena kroz La-nište. Kasnije se to rje-šenje pretvorilo u traj-no. Upozorenja građana Mjesnom odboru Lanište i ZET-u te inicijativa da se linija preusmjeri mjeseci-ma ne daju rezultate, piše nam Lj. Antekolović. “Pro-blem je u tome što au-tobus brzo prolazi nase-ljem u kojem je mnogo djece, a samo je slučaj-nost što dosad nije bilo nesreća. Nema potrebe da autobus ulazi u nase-lje, jer je stanica kod Are-ne samo 200 metara od postojeće ispred pekar-nice Lanište”, objašnjava Lj. Antekolović.U Gradskom uredu za prostorno uređenje ka-žu da je linija za Lanište nekoliko puta mijenjala trasu zbog gradnje na-selja i okolnih objekata. Pri svakoj izmjeni završa-vala je u naselju kao op-timalnom mjestu. Posto-jeći način vođenja linije utvrđen je temeljem mi-šljenja komisije u čijem su sastavu bili predstav-nici ZET-a, MUP-a i Vijeća Gradske četvrti.

Otvoren Capoeira Amazonas centar

Dove Fashion u Muzeju suvremene umjetnosti U Muzeju suvremene umjet-nosti od 18. do 20. ožujka odr-žat će se Dove Fashion.hr, na kojem će domaći dizajneri pri-kazati kolekcije za jesen-zimu 2010./2011. Kreativne vizije predstavit će Ivica Skoko i eN-Vy room, Zoran Mrvoš, Nata-ša Kos, Aleksandra Dojčinović, Robert Sever, Ivica Klarić, Ana Maria Ricov, jedan od najna-građivanijih naših dizajnera u svijetu Igor Galaš, Ivana Barač, I-GLE te doajenka Branka Do-nassy. (tk)

ižnica Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 401/5499-498redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Saša Zinaja

ISSN 1847-0394

26 kultura i zabava Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

GK Jabuka najstariji je klub u gradu - u veljači mu je bio 42. rođendan

Nedavno smo proslavili 40. go-dišnjicu Saloona. No, GK Jabu-ka najstariji je klub u gradu - u veljači mu je bio 42. rođendan. Klub koji nikad nije podilazio ukusu publike, koji je “brijao” svoj film, oduvijek prepoznat-ljiv po urbanom zvuku, daleko od cajki i turbo folka, omiljeno je okupljalište zagrebačke alter-nativne publike.

- Klub je toliko star da je teš-ko pronaći njegove osnivače - govori nam voditelj Marin Vi-duka - Stiv. - Proslave 42. go-dišnjice nije bilo, ali obećavam da ćemo dostojno proslaviti 45. rođendan.

Gužve nikad veće nego danas

Klub na Jabukovcu prima 200 do 300 ljudi i nikad u njemu gužve nisu bile veće nego danas. No, oni od 30-ak godi-na ne mogu se požaliti da za njih nema mjesta za izlazak jer upravo je prosjek godina 25 do 30. Ima tu i menadžera, glazbenika, kulturnjaka. Ula-znica je 25 kuna, zato to nije mjesto za pokazivanje, nego za ljubitelje dobrog zvuka.

Uskoro opet i koncertni nastupi- Ne polažemo previše na reklamu, sve ide usmenom predajom, mi smo ipak ne-ka vrsta “obiteljskog klu-ba”. Kod nas nema incide-nata. No, žao mi je što smo zanemarili koncertne pro-mocije. Sad kad smo naba-vili novi razglas, oživjet će i koncertni nastupi. Pa tu su svirali svi najveći bendovi domaće scene - kaže Stiv.

Snima se dokumentarac

- Svojedobno je počelo sni-manje dokumentarca o Jabu-ci, zajedno s HTV-om, no ne znam gdje je zapelo. Čini se da su kriza i recesija kumova-le tom breaku - govori voditelj Jabuke Marin Viduka.

Novi alternativni klubovi i prostori

Zagreb nije dosadan grad

Zašto je zatvorena većina grad-skih klubova u kojima se slu-šao urbani zvuk? - pitali su nas čitatelji.

- Početkom rata HDZ je poza-tvarao sve redom - govori vo-ditelj URK-a Kornel Šeper. - Se-lo je ušlo u grad, a uši ljudi na pozicijama bile su gluhe za bilo što urbano, kreativno, kulturno,

alternativno. Najgore je bilo uki-danje programa tadašnje Galeri-je SC, koja je 1990./91. pod vod-stvom ekipe iz Kugle bila jedan od važnijih klubova u ovom di-jelu svijeta. No, u međuvremenu se pojavilo više klubova i prosto-ra koji ispunjavaju potrebe za al-ternativnom kulturom (Medika, oživljeni SC...).

Udruženje za razvoj kulture URK osnovano je radi promi-canja umjetnosti, razvoja alter-nativne, nezavisne i neinstitu-cionalne kulture, a jedan je od bastiona obrane protiv neuku-sa i turbo folka. Kako to rade, govori nam jedan od voditelja URK-a Kornel Šeper.

- Mladi se bave organiza-cijom ukusnih, raznolikih al-ternativnih događaja i tako usmjeravaju publiku na druk-čiju kulturu, koja često nosi du-blju poruku i sadrži određenu

kreativnost. Urbane kulture ima svuda pomalo, samo treba znati istraživati. Scena je aktiv-na, ima puno jako dobrih pro-jekata, ali je opstanak upitan, jer je sve na financijski izrazito nestabilnim nogama, a podrš-ka Grada je tanka. Jedino ne-ki luđački entuzijazam još drži ljude da djeluju, iako su okol-nosti protiv njih. No, Zagreb ni-je dosadan grad, kako su pisa-li neki mediji. Noći mogu lako biti duge i uzbudljive - smatra Kornel Šeper.

Zatvoreni klub Kulušić

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.com

Jabuka, klub koji nikad nije podilazio ukusu publike, koji je “brijao” svoj film, oduvijek

Jabuka - klub koji brije

27kultura i zabavaUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

k prepoznatljiv po urbanom zvuku

svoj film

Manje love za one izvan institucijaProgram javnih potreba u kul-turi ove godine zbog krize je umanjen. Sredstva za neinsti-tucionalnu kulturu u proraču-nu smanjena su čak 26,6 posto, a za ustanove u kulturi 3,6 posto. No, odgovorni tvrde da manjak sredstava ne znači istodobno i pad kvalitete programa.

U teškim vremenima, u zastrašu-jućim prizorima svijeta pjesnič-ki govor vraća nas zaboravlje-noj magiji ljepote. Te misli bile su imperativ umjetniku Goranu Matoviću da pokrene Teatar po-ezije i tako uspostavi novu alter-nativnu scenu s koje bi se čuo ži-vi probrani govor pjesničkih ve-likana 20. i 21. stoljeća.

- Želja nam je da se poezi-ja više čita, govori i živi. Tea-tar poezije radit će kroz kolaž-ne kompozicije (poezija, pro-za, povijesni dokumenti, film, scenografija), spajat će glum-ce, pjesnike, glazbenike, likov-ne umjetnike, arhitekte i publi-ku - kaže Matović.

Na godišnjicu smrti kultnog

hrvatskog pjesnika Josipa Se-vera Matović i Teatar poezije or-ganizirali su multimedijalni pro-jekt Zagreb - grad poezije, koji se održavao po cijelom gradu, a okupio je bogatu svitu umjet-nika. Bilo je neočekivano puno posjetitelja na svim događanji-ma. U projekt su uključeni i uče-nici osnovnih i srednjih škola.

- Kakva je budućnost Tea-tra poezije, ali i još dvaju vaših projekata, Zagrebačkih posveta i Zagreba - grada poezije?

- Zagreb ima silan umjetnič-ki potencijal i činilo mi se da je to bogatstvo prikriveno i uspa-vano. Htio sam da kroz poeziju grad pokaže drugo, ljepše lice. Prošle godine započeo sam pro-jekt Zagrebačke posvete, da iz zaborava izvučem pisce koji su ispisali geografiju duše grada,

a to su Sever, Antun Branko Ši-mić, Krleža, Ujević itd. Jedno je vrijeme, uz potporu grada išlo, a onda je Zagreb ostao bez fi-nancijskog daha. Odlučio sam krenuti sam, s novim projek-tom, Zagreb - grad poezije. Ni-je išlo. Baš kad mi se činilo da je sve izgubljeno, sreo me Munir Vejzović i pita - što radiš? Ništa, nemam novca. Ja ću ti dati svo-ju najbolju sliku pa kreni. Od-bio sam, jer mi je bilo neugod-no. Nedugo zatim sreo me Boris Bućan i s njim ista priča. Shvatio sam ipak da je projekt najvažni-ji i odlučio uzeti Bućanovu sli-ku “Žena koja vozi bicikl” i pro-dati je. Sad u šali pričam kako je jedna žena morala biti pro-dana da poezija poteče Zagre-bom. Vejzovićeva slika još čeka istu sudbinu.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Poezija je potekla ZagrebomUmjetnik Goran Matović između Zagrebačkih posveta, Teatra poezije, Zagreba - grada poezije, gradskog novca, Bućanove “Žene koja vozi bicikl” i Vejzovićeve najbolje slike

Zagreb ima silan umjetnički potencijal - Goran Matović

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Posvete Zvonimiru Golobu i Arsenu Dediću

Nove Zagrebačke posvete kreću već u ožujku kao posvete Zvonimiru Golobu i Arsenu Dedi-ću, jer su oni, kaže Matović, pokrenuli sentimen-talnu revoluciju. Program će se odvijati u Muzeju za umjetnost i obrt. U travnju slijedi posveta Ra-dovanu Ivšiću, jedinom značajnom predstavniku hrvatskog nadrealizma. Teatar poezije priprema dvije premijere: Josip Sever, Borealni konj, i Jan-ko Polić Kamov, Sloboda. Matović ih naziva no-madima ljepote, a sam se nada da neće morati biti prosjak ljepote. (kb)

28 kultura i zabava Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Plavi orkestar na povratničkoj turnejiJedan od najpopularnijih i naj-omiljenijih pop-bendova u biv-šoj državi, sarajevska grupa Plavi orkestar 13. ožujka nastupa u za-grebačkoj Areni. Karijeru Plavog orkestra obilježili su veliki hito-vi, poput antologijskih pjesama

“Suada”, “Kaja”, “Bolje biti pijan nego star”, “Sava tiho teče”, “Ako su to samo bile laži”, čija popu-larnost i prisutnost godinama ne jenjavaju. Ovu će godinu Orke-star obilježiti novim pjesmama i velikom turnejom po ex-Yu.

ZKL priprema niz novih pred Nakon nedavno proslavljene 60. obljetnice djelovanja i 15. godine izlaženja lutkarske revije “LuKa” priprema se obljetnica te niz novih predstava i programa za djecu, ali i odrasle

Zagrebačko kazalište lutaka, koje je nedavno proslavilo 60. obljetnicu djelovanja, pripre-ma nekoliko zanimljivih premi-jera za djecu, ali i odrasle, te niz novih projekata i radionica.

Nakon “Petra Pana”, “Bonto-na” i “Veselog Balogovog cir-kusa”, u pripremi je predsta-va “Osvajanje kazališta” - lut-kokaz pun sjajnih songova i maštovite igre. Velika kopro-dukcija ZKL-a i Visoke škole za kazališnu umjetnost Ernst Buch ostvarit će se u predsta-vi “Moja draga Tilla”, a insce-nacija će biti na njemačkom i hrvatskom. S kazalištem “Sje-na” moći ćete se upoznati već

u ožujku, gledajući igru lutaka u predstavi “Slike s Izložbe & Karneval životinja”.

- Ove će godine u našem kazalištu slavni kreator luta-ka akademik Zlatko Bourek proslaviti 80. godinu života Taborijevom groteskom “Ko-načno rješenje”, u kojoj je au-tor figura i redatelj. Redatelj Zvonko Festini na našoj će pozornici obilježiti 50. obljet-nicu umjetničkog rada upri-zorenjem “Priče o konjima” Tolstoja-Rozovskog. Oba stva-raoca dugogodišnji su surad-nici ZKL-a - istaknuo je ravna-telj Nikola Ćubela.

Kazalište je proslavilo i 15. godinu izlaženja lutkarske re-vije „LuKa“, jedinog lutkarskog lista u Hrvatskoj.

Pariško čudo dolaziu “Lisinski”

Hugh Cornwell u Tvornici

Elementalov koncert u Močvari

Koncert što priziva proljeće i slavi žene

Jedan od najcjenjenijih europ-skih harmonikaša Ludovic Be-ier drugi će se put predstaviti hrvatskoj publici 11. ožujka u “Lisinskom”. U pratnji tog pa-riškog čuda na harmonici na-stupit će virtuozni sisački Gip-sy swing quartet.

Hugh Cornwell, pjevač i gitarist jedne od najznačajnijih punk grupa svih vremena, The Stran-glers, gostuje 13. ožujka u Tvor-nici. Predstavit će svoj novi al-bum “Hooverdam” te odsvirati sve pjesme s legendarnog, pr-vog albuma grupe.

Koncertom “Pod pritiskom - rasprsnuće”, 12. ožujka u Mo-čvari Elemental će završiti pro-mociju posljednjeg albuma, za koji je 2009. godine dobio Po-rin za najbolji album urbane klupske glazbe, i najaviti novi, koji slijedi u svibnju.

Tvornica kulture 6. ožujka u 21 sat predstavlja Juru Stublića & Film. Svi ste pozvani na koncert koji priziva proljeće i slavi žene, uz nezaboravne hitove i muzi-ku za ples. Cijena ulaznice je 70 kuna u pretprodaji i 80 na dan koncerta.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Scena iz predstave “Osvajanje kazališta” - Tri boje (Crvena, Plava i Žuta) i tri svirača (cvrčak

29kultura i zabavaUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Zrinki Cvitešić nagrada “Shooting Star”Uskoro u kina dolazi fi lm “Na putu”, redateljice Jasmile Žba-nić. Zrinka Cvitešić je stjuarde-sa u sretnoj vezi s kontrolorom leta (Leon Lučev), ali ne mo-gu imati dijete... Zrinka je za tu ulogu na berlinskom fi lm-skom festivalu dobila nagradu “Shooting Star”, proglašena je jednom od 10 najboljih europ-skih mladih glumica.

Trbušni ples u Zagrebačkom kazalištu lutakaLjubitelji orijentalnog plesa 6. ožujka u ZKL-u mogu uživati u plesnom spektaklu “Bellydance Unveiled”. Različite stilizacije ori-jentalnog plesa, od tradicional-nog do suvremenih plesnih fu-zija, izvodi slovenski ansambl od 30 trbušnih plesačica.

Sastav Gretta promovira drugi albumIndie art rock četvorka Gretta objavila je novi album “Vidim što vidim”. Središnja promo-cija bit će 16. ožujka u Purge-raju. Energičnim nastupima uživo Gretta je zaradila titulu jednog od naših najperspek-tivnijih rock bendova.

Preporuke

Abby je romantična pro-ducentica jutarnje TV-emisije čija je potraga za g. Savršenim rezulti-rala time da je i dalje sa-ma. No, doživjet će otre-žnjenje kad se njezini še-fovi udruže s Mikeom, koji će otkriti čime se ljudi vo-de u potrazi za drugom “polovicom”...

Novi fi lm Rajka Grlića zlo-česta je i indiskretna za-grebačka priča o virovi-ma erotske strasti ispod mirne, trome površine građanske svakidašnji-ce i običaja. Upoznajemo dva brata, njihove supru-ge, ljubavnice i djecu ko-ja pouzdano ne znaju tko im je otac...

“Zeleni pas” Nade Mi-helčić di-namičan je roman za mlade. U središtu je

zbivanja prosječna hrvat-ska obitelj u kojoj su ovi-snica, sestra, mlađi i stariji brat, mama, tata i baka...

Gola istina

Neka ostane među nama

Zeleni pas

DVD

FILM

KNJIGA

Susreti plesnih grupa za djecu i mlade Sedmi susreti plesnih grupa održat će se u CeKaTeu u če-tiri termina, u povodu Svjet-skog dana plesa. Moto susreta je poruka prof. A. Raftisa, pred-sjednika UNESCO-vog Među-

narodnog savjeta za ples (CID): “Od svih umjetnosti, ples je najprimjereniji današnjoj djeci, jer istovremeno oblikuje tijelo i dušu.” Termini u ožujku su 12.

do 14. i 19. do 21. u 19 sati.

Kazališne matineje za djecu Kazalište Svarog svake subo-te u 11 sati organizira matine-je za djecu, na sceni Pipi Du-ga Čarapa na Staglišću. Dabri-ći i Bundevići na programu su 6. ožujka, Basnoigraonica o ra-znim životinjama je 13. ožujka, a sljedeće subote je Basnoigra-onica o nevoljama nekih živo-tinja. Ulaznice po 15 kuna re-zervirajte na tel. 301-49-52.

Glazba i knjiga na jednom mjestu Prva glazbena knjižara i čitao-nica u Zagrebu pod nazivom Rockmark otvorila se u Berisla-vićevoj 13. Bit će spoj glazbene i književne kulture, jer nudi lite-raturu o glazbi i pop-kulturi iz Hrvatske i svijeta. Zaljubljenici u glazbu i štivo naći će glazbe-ne časopise te raritetna štiva.

U fokusu

U Modernoj galeriji do 4. travnja možete pogledati izložbu

“Ikonografi ja grada” u hrvatskom slikarstvu u prvoj polovici

20. stoljeća. Multimedijalna izložba ikongrafskom metodom

prikazuje motiv grada u slikarstvu, crtežu, grafi ci, umjetničkoj

fotografi ji, na plakatima i fi lmu te u književnosti i glazbi.

“Ikonografi ja grada” u Modernoj galeriji

stavaobilježavanje još dviju

Ting, mrav Tang i dinosaur Sukrapina)

30 vodič Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i

Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11,

tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica,

Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, tel. 0800 10 15, www.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodičUtorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSČetvrtak, 4. 3. A1+A2 21.00 Darkwood Dub Petak, 5. 3. A1 22.00 Mad Mats

BOOGALOO CLUBPetak,12. 3. Doors ExperienceUtorak, 16. 3. Bloodhound Gang

KSET

Četvrtak, 4. 3. 20.00 TričkePetak, 5. 3. 20.00 KSET Caffe + Bobo Subota, 6. 3. 20.00 Eclipse - Tribute to Pink FloydPonedjeljak, 8. 3. 20.00 Dosh LeeČetvrtak, 11. 3.20.00 Fall Out TrioPetak, 12. 3. 20.00 KSET CaffeSubota, 13. 3. 22.00 Gekko + ChajaPonedjeljak, 15. 3. 20.00 DemonstratorUtorak, 16. 3. 20.00 Dub L.F.O + Humanofon

MOČVARASrijeda, 3. 3. UK Subs, MotusČetvrtak, 5. 3. LET 3Petak, 12. 3. Elemental

PURGERAJSrijeda, 3. 3. Colors of blue Četvrtak, 4. 3. Take me out! Live Ponedjeljak, 8. 3. Kino klub Utorak, 9. 3. Apsolud + Dead End Utorak, 16. 3. Gretta

TVORNICA KULTURESubota, 6. 3. 21.00 Jura Sublić & FilmSubota, 13. 3. 21.00 Hugh Cornwell - Hooverdam tour

SAXSrijeda, 3. 3. Davor Križić Experiment Četvrtak, 4. 3. Q Pack, Vega Dražen, KuridersPetak, 5. 3. Živa legenda Subota, 6. 3. Norma BellePonedjeljak, 8. 3. Ljetno kino Utorak, 9. 3. Mr. Bluesfinger, Moonshine, Dudo Vorih Blues de VilleČetvrtak, 11. 3. Fini Sapuni, Protestefekt, Černy and Gang, Don GeckosPetak, 12. 3. Živa legenda Subota, 13. 3. Cry Babies Utorak, 16. 3. Easy bluesy band Retro Guru

SIRUPPetak, 5. 3. Home made electronica Subota, 6. 3. Margaret Dygas, Sergej

MMC STUDIOČetvrtak, 4. 3. 20.30 Comedy Stand up/Studio smijehaČetvrtak, 11. 3. 20.30 Comedy Stand up/Studio smijeha

THE MOVIE PUBSrijeda, 3. 3. 21.00 Komedija s noguUtorak, 9.3.21.00 1 Man showSrijeda, 10. 3. 21.00 Komedija s noguUtorak, 16. 3. 21.00 1 Man show

ARENA ZAGREBPonedjeljak, 8. 3. 20.00 Miroslav Ilić Subota, 13. 3. Plavi orkestar

KONCERTIVATROSLAV LISINSKI

Četvrtak, 4. 3. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija 20.00 (MD) Bog masakra Petak, 5. 3. 19.30 (VD) Filharmonijski orkestar grada Mainza20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuSubota, 6. 3. 20.00 (MD) PapučariPonedjeljak, 8. 3. 20.00 (MD) Women 4 CantusUtorak, 9. 3. 19.30 (VD) Monika Leskovar i Giovanni Sollima, violončelaSrijeda, 10. 3. 20.00 (VD) Sjećanje na Ivicu ŠerfezijaČetvrtak, 11. 3. 20.00 (MD) Damir Kukuruzović Hot Jazz Kvartet feat. Ludovic Beier Petak, 12. 3. 19.30. (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuSubota,13. 3. 19.30 (VD) Filharmonija iz Strasbourga20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuPonedjeljak, 15. 3. 20.00 (MD) Gudački kvartet Sebastian20.00 (VD) Mamata Shankar Dance CompanyUtorak, 16. 3. 20.00 (MD) Gudački kvartet Porin

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 3. 3.

19.30 (O) La Boheme Četvrtak, 4. 3. 19.30 (D) Dantonova smrt Petak, 5. 3. 19.30 (O) La Boheme Gostičevi dani Zagreb - LjubljanaSubota, 6. 3. 19.30 (B) Varijacije u f.ado molu

GAVELLASrijeda, 3. 3. 19.30 Alabama Četvrtak, 4. 3. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Petak, 5. 3. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Subota, 6. 3. 19.30 Brod za lutke - drama Ljubljana Srijeda, 10. 3. 19.30 Peer Gynt Četvrtak, 11. 3. 19.30 Peer Gynt (P) Petak, 12. 3. 19.30 Peer Gynt Subota, 13. 3. 19.30 Peer Gynt Ponedjeljak, 15. 3. 19.30 San Ivanjske noći Utorak, 16. 3. 11.00 San Ivanjske noći

KOMEDIJASrijeda, 3. 3. 19.30 Dobri vojak Švejk Četvrtak, 4. 3. 19.30 Dobri vojak Švejk Petak, 5. 3. 19.30 Crna komedija Četvrtak, 11. 3. 19.30 Jalta, Jalta Petak, 12. 3. 19.30 Jalta, Jalta (P) Subota, 13. 3. 19.30 Jalta, Jalta Ponedjeljak, 15. 3. 19.30 Jalta, Jalta Utorak, 16. 3. 19.30 Jalta, Jalta

HISTRIONSKI DOMČetvrtak, 4. 3. 20.00 Nakon probe Subota, 6. 3. 20.00 Nakon probe

KEREMPUH

Srijeda, 3. 3.20.00 Jebote, kolko nas ima! Četvrtak, 4. 3. 20.00 Metastaze Petak, 5. 3. 20.00 Šepavi Jura od KravarskogSubota, 6. 3. 20.00 Od E do ZNedjelja, 7. 3. 20.00 Magic act showPonedjeljak, 8. 3. 20.00 Sarajevska audicija 4 Utorak, 9. 3. 20.00 Jebote, kolko nas ima!Četvrtak, 11. 3. 20.00 Od E do Z Petak, 12. 3. 20.00 Od E do Z

Subota, 13. 3.20.00 Izumitelj Nedjelja, 14. 3.20.00 Bitange i princezeUtorak, 16. 3. 20.00 Metastaze

VIDRASrijeda, 3. 3. 20.00 Prekidi Petak, 5. 3. 20.00 PrekidiSubota, 6. 3. 20.00 A troke metropolaNedjelja, 7. 3.20.00 Stilske vježbe Utorak, 9. 3. 20.00 Bijelo, bijelo, bijeloSrijeda, 10. 3. 20.00 Gola u kavezuČetvrtak, 11. 3. 20.00 Bijelo, bijelo, bijeloPetak, 12. 3.20.00 Sarajevska audicija 4Subota, 13. 3.20.00 Sarajevska audicija 4Nedjelja, 14. 3. 20.00 PrekidiPonedjeljak, 15. 3. 20.00 Lopovluku nigdje kraja nemaUtorak, 16. 3. 20.00 Genijalci u večernjoj školi

TEATAR EXIT

Srijeda, 3. 3.20.00 KaubojiČetvrtak, 4. 3. 20.00 Recesija Petak, 5. 3. 20.00 Balon Subota, 6. 3. 20.00 Kako misliš mene nema!?

ZKMSrijeda, 3. 3. 20.00 Zagrebački pentagram Četvrtak, 4. 3. 20.00 Generacija 91.-95. Petak, 5. 3. 20.00 Generacija 91.-95. Subota, 6. 3. 20.00 Generacija 91.-95. Nedjelja, 7. 3. 20.00 Generacija 91.-95. Utorak, 9. 3. 20.00 Rose is a rose is a rose is a rose (P) Srijeda, 10. 3. 20.00 Rose is a rose is a rose is a rose Četvrtak, 11. 3. 20.00 Rose is a rose is a rose is a rose Petak, 12. 3. 20.00 Rose is a rose is a rose is a rose Subota,13. 3. 17.00 Bunar (P) Subota, 13. 3. 20.00 Brak Marije Braun Nedjelja, 14. 3. 11.00 Bunar 20.00 Brak Marije Braun Ponedjeljak, 15. 3. 18.00 12/2 Utorak, 16. 3. 18.00 12/2 20.00 Garaža

TNT TEATARČetvrtak, 4. 3. 11.00 i 17.00 Heidi Petak, 5. 3. 11.00 Heidi Nedjelja, 7. 3. 11.30 Crvenkapica

Subota, 13. 3. 12.00 Cirkusgrad i šuma Nedjelja, 14. 3. 11.30 Klauni i lutke - Fljuf i Žljuf

KNAPSubota, 6. 3. 20.00 Smisao života gospodina LojtricePonedjeljak, 8. 3. 10.00 Dječaci Pavlove ulice Utorak, 9. 3. 10.00 i 12.00 Postojani kositreni vojnik Srijeda, 10. 3. 10.00, 12.00 i 14.00 Dječaci Pavlove ulice Četvrtak, 11. 3. 10.00 i 12.00 Dječaci Pavlove ulice 20.00 Bog, žurim, nazovi ili replika stoljeću Petak, 12. 3. 20.00 Smisao života gospodina Lojtrice Subota, 13. 3. 20.00 Bog, žurim, nazovi ili replika stoljeću (P)

MALA SCENA

Subota, 6. 3. 10.00, 11.30 Priča o svjetlu17.00 Roda i lisac20.00 Ana i MiaSrijeda, 10. 3. .20.00 Ana i MiaČetvrtak, 11. 3.10.00 Pale sam na svijetuPetak, 12. 3. 10.00 i 12.00 Ana i Mia16.30 i 18.00 Priča o svjetlu (P)Subota, 13. 3. 10.00 i 11.30 Priča o svjetlu17.00 Krava Ružica20.00 Ana i Mia

ŽAR PTICAPetak, 5. 3. 18.30 Mačak u čizmama (P) Subota, 6. 3. 17.30 Mačak u čizmama Nedjelja, 14. 3. 11.00 Mačak u čizmama

DK DUBRAVA

Nedjelja, 7. 3. 18.00 Mačak u čizmama Nedjelja, 14. 3. 18.00 Oh, kako je lijepa Panama i

SVAROG - KAZALIŠTE U KNJIŽNICI

Petak, 5. 3.18.30 Kućica tvrđavica Četvrtak, 11. 3. 19.30 AngiePetak, 12. 3. 18.30 Bajke o raznim životinjama

32 zadnja stranica Utorak, 2. ožujka 2010.zagreb.hr

Vrijeme

I ove smo zime imali ko-ječega - oblaka, sunca, ki-še, ali i dosta snijega. Neki će vjerojatno reći, po raču-nima za grijanje, da je bi-la i hladnija nego što po-kazuje statistika. Po njoj je ova zima u većini Hrvat-ske bila uobičajena, uspo-ređujući je s prosječnima u razdoblju 1961.-90. Sto-ga najtoplija i dalje ostaje ona 2006./7., a najhladnija u Maksimiru 1962./3., a na Griču 1879./80.

1.-7. 3. TOPLO PA HLADNO

Natprosječna toplina s kraja veljače bit će samo na po-četku ovog 1. tjedna 1. pro-ljetnog mjeseca. Osim naj-više dnevne temperature, snizit će se i najniža, pa po-novno prijeti mraz.

8.-14. 3. PROMJENJIVO

I u ovome će se tjednu, kao i u prošlome, pokazati za-što ožujak, osim proljet-nih, ima i zimska obilježja. No, neće biti kao 8. 3. 1932., kada je na Griču izmjereno čak 66 cm snijega.

Piše Zoran Vakula

Loptom protiv diskriminacije, rasizma i siromaštva

U revijalnoj malonogometnoj utakmici igra-noj pod motom “Loptom protiv diskrimi-nacije, rasizma i siromaštva” reprezentacija Roma Hrvatske svladala je sastav Gradske skupštine sa 8:7. SDP-ove zastupnice - Nura Ismailovski, Ivana Mlinar Horvat i Melita Mu-lić - pomagale su skupštinarima, no ni to nije bilo dovoljno za sportski uspjeh. Pobjedu su ostvarile obje ekipe već izlaskom na parket Kutije šibica! Domaćini (romska reprezen-tacija) gostima su priredili i “treće poluvrije-me”, uz tambure i švedski stol...

Na fasadi Arheološkog muzeja grada Zagreba ugodno je zalegao ovaj promatrač dolazećeg pro-ljeća u park Zrinjevac

Snimio Vladimir Dimić, dipl. ing.

Snimio: Saša ZINAJA

ZG pročelja