Prijedlozi mjera proizašli iz projekta“Sinergijski socijalni sustav”

Zagreb, 2016.

Projekt je financiran u sklopu Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost- PROGRESS (2007.-2013.).

STRATEŠKI OKVIR MJERAZA UČINKOVITIJI SUSTAV SOCIJALNE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ (2016.- 2020.)

Ministarstvo socijalne politike i mladih

IMPRESSUM:

Ovaj dokument izrađen je u sklopu projekta “Sinergijski socijalni sustav”, koji se provodio u okviru Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007. - 2013.). U izradi su svojim komentarima i prijedlozima te pružanjem tehničke podrške sudjelovali stručnjaci uključeni u rad Upravljačkog tima, predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih te Međusektorskog stručnog odbora projekta u koji su bili uključeni predstavnici sljedećih tijela i organizacija: Ministarstvo financija, Ministarstvo uprave, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, UNDP, Udruga gradova, Udruge općina Republike Hrvatske, Hrvatska zajednica županija, Hrvatska mreža protiv siromaštva te profesori i istraživači s Pravnog fakulteta u Zagrebu - Studijskog centra socijalnog rada (prof. dr. sc. Zoran Šućur, izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić) i Instituta za javne financije (dr. sc. Ivica Urban).

Izdavač: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Grafički dizajn: Vizualne kreacije d.o.o., Zagreb

Lektura: Ad Acta prijevodi d.o.o., Zagreb

Zagreb, 2016. g.

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007.-2013.). Sadržaj ove publikacije u isključivoj je nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih i suradnika u provedbi te se ni na koji način ne može smatrati da odražava stajališta Europske unije.

Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007.-2013.) provodi Europska komisija. Uspostavljen je radi financijske potpore postizanju ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti te doprinosa postizanju ciljeva strategije Europa 2020 u navedenim područjima. Za dodatne informacije pogledati: http://ec.europa.eu/progress.

Za više informacija:

Ministarstvo socijalne politike i mladih, Republika HrvatskaTrg Nevenke Topalušić 1HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 555 7111Fax: +385 1 555 7222Email: ministarstvo@mspm.hrWeb: www.mspm.hr

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)Projektni ured u HrvatskojLomnička 2 HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 23 61 666Fax: +385 1 23 61 620Email: registry.hr@undp.orgWeb: www.hr.undp.org

Predstavništvo Europske komisije u Republici HrvatskojUlica Augusta Cesarca 4HR-10000 ZagrebTel: +385 1 4681 300Fax: +385 1 4627 499Email: comm-rep-zag@ec.europa.euWeb: http://ec.europa.eu/croatia

SADRŽAJ

1. UVOD2. POLAZIŠTA ZA IZRADU STATEŠKOG OKVIRA MJERA I AKTIVNOSTI3. STRATEŠKA PODRUČJA, MJERE I AKTIVNOSTIDODACI

1

24

14

SKRAĆENICE I AKRONIMICSS Centar za socijalnu skrbDZS Državni zavod za statistikuESSPROS European System of Integrated Social Protection Statistics (Eu-

ropski sustav integrirane statistike socijalne zaštite)EU Europska unija HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeHZZ Hrvatski zavod za zapošljavanjeHZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranjeJLP(R)S jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveMSPM Ministarstvo socijalne politike i mladihMSO Međusektorski stručni odbor projektaOCD Organizacije civilnog društva UNDP (United Nations Development Programme)

Program Ujedinjenih naroda za razvojZMN zajamčena minimalna naknada

1. UVOD

Ministarstvo socijalne politike i mladih Republike Hrvatske u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj provodilo je u razdoblju od početka listopada 2014. do kraja ožujka 2016. godine projekt »Sinergijski soci-jalni sustav« (Synergetic social system) u sklopu Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007. - 2013.).

U projektu su sudjelovali predstavnici relevantnih ministarstava i tijela na loka-lnoj i područnoj (regionalnoj) razini te stručnjaci iz akademske zajednice koji su bili uključeni u Međusektorski stručni odbor projekta, čija je uloga bila razmjena informacija i ocjena mogućnosti promjena u određenim područjima ili razinama upravljanja. Članovi Međusektorskog stručnog odbora imali su priliku steći nove uvide u sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj i tekuće reformske procese te sud-jelovati na studijskim putovanjima u Sloveniju i Austriju kako bi pridonijeli procjeni primjenjivosti primjera dobre prakse ovih zemalja u Hrvatskoj. Međusektorski stručni odbor je sudjelovao u raspravama o svim bitnim aspektima projekta, uključujući i izradu prijedloga strateških mjera i aktivnosti.

Cilj je projekta bio izraditi cjelovitu analizu sustava socijalne zaštite, tj. korisnika i izdataka socijalnih naknada i programa na razini središnje države te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim pripreme istraživačkih izvješća o naknadama i korisnicima socijalne zaštite, cilj je bio temeljem rezultata spomenutih izvješća i analize cjelokupnog sustava socijalne zaštite izraditi prijedlog strateškog okvira mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj. Tako su u sklopu projekta napravljena dva istraživačka izvješća (Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj te Sustavi socijalne zaštite u Sloveniji i Austriji: primjeri dobre prakse) koja su trebala pridonijeti boljem razumijevanju i usmjer-avanju socijalnih naknada kako na središnjoj razini, tako i na razini JLP(R)S te su bila podloga za izradu ovoga dokumenta.

Prijedlozi strateških mjera u ovom dokumentu vezani su uz ciljeve boljeg usm-jeravanja socijalnih naknada i izdataka te na uklanjanje preklapanja u dodjeli naknada i usluga na različitim razinama vlasti. To znači da se predložene mjere uglavnom odnose na programe izvan sustava socijalnog osiguranja, tj. na soci-jalnu skrb, socijalnu zaštitu na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, naknade i usluge djeci i obiteljima te porezne olakšice.

Dokument se sastoji od dva glavna dijela. U prvom dijelu naznačeni su najvažniji nacionalni i nadnacionalni strateški dokumenti koji su bili podloga i polazište pri izradi strateškog okvira mjera, dok se u drugom dijelu prezentiraju ključne strateške mjere i aktivnosti.

1

2. POLAZIŠTA ZA IZRADU STATEŠKOG OKVIRA MJERA I AKTIVNOSTI

Mjere i aktivnosti predložene u ovom dokumentu prvenstveno se oslanjaju na prije spomenuto istraživačko izvješće Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, nastalo u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav«. Ovim su projektom prikupljeni opsežni/sveobuhvatni podaci kojima se značajno unaprjeđuje poznavanje sustava socijalne zaštite u Hrvatskoj. Naime, zahvaljujući spomenutom istraživanju dostupni su detaljni podaci na svim razinama vlasti, uključujući središnju državnu vlast i JLP(R)S, o broju socijalnih naknada, financijskim izdacima prema funkcijama socijalne zaštite, tipu korisnika, kriterijima ostvarivanja prava i sl.

Osim toga, u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« izrađeno je i dodatno izvješće pod naslovom Sustavi socijalne zaštite u Sloveniji i Austriji: primjeri dobre prakse, koje je također podloga za izradu ovog strateškog dokumenta. Pristup dobre prakse predstavlja proces preispitivanja javnih politika koje se provode u drugim državama (u ovom slučaju, Sloveniji i Austriji) s ciljem rješavanja sličnih problema s kojima se donositelji javnih politika u Hrvatskoj susreću prilikom njihova kreiranja. Projektno izvješće je ograničeno na primjere dobre prakse iz Slovenije i Austrije jer se radi o zemljama s kojima dijelimo povijesno naslijeđe i čiji sustavi socijalne zaštite imaju određenih sličnosti s hrvatskim sustavom socijalne zaštite. Također, prilikom razmatranja primjera dobre prakse vodilo se računa o realnim očekivanjima i mogućnostima provedbe određenih prijedloga.

Osim ovih dvaju dokumenata, u izradi strateških mjera uzete su u obzir smjer-nice i mjere drugih važnih nacionalnih dokumenata u području socijalne zaštite, socijalnog uključivanja i politike prema siromaštvu. Prije svega, misli se na Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) koja je u svoja tri glavna i prioritetna cilja uvrstila i »uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije«, a što je sukladno ciljevima i ovog strateškog dokumenta. Strateške mjere u ovom dokumentu nadovezuju se posebice na predviđene aktivnosti u sklopu dvaju strateških područja, a to su »Pristup socijalnim naknadama i uslugama« te »Uravnoteženi regionalni razvoj«.

U razvoju učinkovitijeg sustava socijalne zaštite važno polazište predstavlja i Strategija za suzbijanje pogrešaka, zlouporabe i korupcije na području socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koja pred-viđa niz mjera suzbijanja pogrešaka, zlouporaba i korupcije, a koje uključuju: unaprjeđenje odgovornosti različitih ministarstava i drugih aktera, aktivnosti spr-ječavanja zlouporaba i korupcije, povećanje kapaciteta za otkrivanje zlouporaba

2

i pogrešaka, kao i unaprjeđenje sustava praćenja i izvješćivanja.

Naravno da su u izradi prijedloga strateških mjera uzete u obzir promjene koje se događaju u temeljnim zakonima koji reguliraju određena područja socijalne zaštite, kao i specifični strateški dokumenti za pojedina područja.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dužna usklađivati svoju nacionalnu politiku u području socijalne zaštite sa zajedničkim ciljevima EU kroz metodu otvorene koordinacije, iako u području socijalne zaštite i socijalne politike nema direktnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnim okvirom EU. U tom pogledu treba spomenuti dokument Europa 2020: Strategija pametnog, održivog i ukl-jučivog rasta koji i u području socijalnih politika postavlja jasne ciljeve vezane za smanjenje broja osoba koje žive u riziku od siromaštva i zagovara aktivno socijalno uključivanje.

Zatim, jedan od instrumenata EU jest i »europski semestar«, temeljem kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni program reformi za 2014. i 2015. godinu, u kojem su preporuke i smjernice za različita ekonomska, fiskalna, socijalna i druga područja. U dokumentu se navode ciljevi i mjere vezani za ključne sustave socijalne zaštite (mirovinski, zdravstveni, socijalna skrb) i politiku smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti. Zatim, Vlada Republike Hrvatske je 2015. godine usvojila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2018., kojim Hrvatska usklađuje svoju ekonomsku i fiskalnu politiku sa zajedničkim ciljevima i smjernicama EU.

Također, u sklopu metode otvorene koordinacije izrađuje se i nacionalno socijalno izvješće koje se podnosi na godišnjoj razini, a predstavlja pregled reformskih mjera u području socijalne zaštite. Tako se u ovim godišnjim izvješćima nalaze podaci i informacije o mjerama i politikama koje su usvojene (ozakonjene ili su u zakonodavnom postupku) u području socijalne uključenosti i siromaštva, mirovina, zdravlja, obrazovanja i dugotrajne skrbi.

Prijedlozi strateških mjera koji slijede polaze od prije spomenutih dokumenata na način da ih nadopunjuju ili konkretiziraju smjernice koje su u njima prisutne, bez namjere da se ponavljaju mjere ili aktivnosti koje su u njima već sadržane.

3

3. STRATEŠKA PODRUČJA, MJERE I AKTIVNOSTI

3.1. Naknade i usluge djeci i obiteljima

1) Reforma doplatka za djecu i poreznih olakšica za uzdržavane čla-nove, s ciljem ujednačavanja iznosa ukupne potpore koju kroz ova dva sustava dobivaju obitelji s različitim razinama dohotka

a) Proširiti obuhvat obitelji koje primaju doplatak za djecu uvođenjem dodat-nog cenzusnog (dohodovnog) razreda, kojim bi se obuhvatila kućanstva čiji dohodak po članu kućanstva iznosi između 50 i 66% proračunske osnovice (vidi Dodatak 1.). Ovim se omogućuje da obitelji s relativno skromnim dohotkom, koje do sada nisu primale doplatak za djecu, ta-kođer ostvare odgovarajući iznos ukupne potpore za djecu. Pri tome se dodatak za treće i četvrto dijete (tzv. pronatalitetni dodatak) dodjeljuje na isti način kao i do sada, a njime bi po novom prijedlogu bila obuhvaćena i kućanstva u dodatnom dohodovnom razredu, ako imaju tri ili četiri djeteta.

b) Zamijeniti postojeći sustav odbitaka od porezne osnovice za djecu i os-tale uzdržavane članove novim sustavom umanjenja poreza za djecu i ostale uzdržavane članove (vidi Dodatak 1.). U novom sustavu svaki roditelj dobiva pravo na isti iznos umanjenja poreza za uzdržavano di-jete bez obzira na visinu dohotka (pod uvjetom da je dohodak veći od određene razine).Sadašnji odbitak za uzdržavanu djecu, supružnike i ostale odrasle članove obitelji zamijenio bi se umanjenjem poreza za te iste skupine uzdržavanih članova. Instrument »umanjenje poreza« (engl. tax credit) razlikuje se od postojećeg instrumenta »odbitak« (engl. tax allowance) u tome što odbitak umanjuje poreznu osnovicu, dok umanjenje poreza ne utječe na poreznu osnovicu. Umanjenje poreza primjenjuje se tek nakon primjene poreznih stopa na osnovicu. Zbog toga iznos umanjenja poreza ne ovisi o graničnim poreznim stopama, pa slijedom toga, niti o razini dohotka poreznog obveznika. Ovdje se predlaže »umanjenje poreza bez povrata« (engl. non-refundable tax credit), što znači da konačna porezna obveza ne može biti negativna.

c) Uz dosadašnju provjeru dohotka uvesti i provjeru imovine prilikom ostva-renja prava na doplatak za djecu. To znači da bi se imovina provjeravala na sličan način kao i prilikom ostvarivanja prava na ZMN.[Srednjoročno i dugoročno gledajući, probleme prijevara i provjere ma-terijalnog stanja moguće je izbjeći kroz univerzalizaciju doplatka za djecu (doplatak kao pravo svakog djeteta bez provjere materijalnog stanja). Ovime bi se eliminirali troškovi administriranje za državu i roditelje. Nače-lo univerzalnosti eliminira mogućnost da djeca ne ostvare naknade na koje zakonski imaju pravo i sprečava stigmatizaciju.

4

Međutim, pored univerzalnih dječjih doplataka, potrebno je imati i ciljane naknade, jer ciljanost omogućuje pružanje dodatne novčane ili nenovčane potpore djeci iz obitelji koje su u najnepovoljnijem materijalnom položaju. Uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka zahtijevalo bi promjene u sustavu poreznih olakšica za djecu.]

Nositelji mjere: MSPM, Ministarstvo financija (Porezna uprava), HZMO

2) Jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini vezati uz provjeru materijalnog stanja, a na središnjoj razini povećati iznos jednokratne pomoći te dodjel-jivati je i dalje bez provjere materijalnog stanja

a) Radi bolje usmjerenosti sredstava i sinergijskog djelovanja, prijedlog je da se i dalje naknada na središnjoj razini prihvati kao mehanizam raz-voja ljudskog kapitala (ulaganja u poticanje nataliteta i rani dječji razvoj) i da ne uključuje provjeru materijalnog stanja, dok bi naknade za istu namjenu na lokalnim razinama bile usmjerene prema djeci iz obitelji slabijeg dohodovnog i imovnog stanja i obiteljima s većim brojem djece (vidi Dodatak 2.).

b) Na lokalnoj odnosno regionalnoj razini moguća su dva rješenja. Prvo, da jedinice lokalne i područne samouprave jednokratnu novčanu pomoć za novorođenu djecu daju samo onima čiji su prihodi/imovina ispod do-hodovnog/imovinskog cenzusa. Drugo, da se i dalje pomoć daje svoj novorođenoj djeci, ali u različitom iznosu ovisno o dohodovnom/imov-inskom statusu obitelji.

c) Ukoliko se iznos jednokratne novčane naknade za svu novorođenu dje-cu poveća, taj bi iznos trebao biti kombinacija jednokratnih naknada sa središnje i lokalne/regionalne razine. Drugim riječima, ako pojedina JLP(R)S ne daje nikakvu novčanu pomoć za novorođeno dijete, onda bi cijeli iznos trebala osigurati središnja razina vlasti (državni proračun). Ako JLP(R)S pružaju neki vidi jednokratne pomoći, onda bi se iz držav-nog proračuna namirivala razlika između sredstava koje daju JLP(R)S i iznosa kojeg dodjeljuje središnja vlast.

Nositelji mjere: JLP(R)S, HZZO, MSPM

5

1) Pomoć za stanovanje uključiti u zajamčenu minimalnu naknadu

a) Svim korisnicima ZMN-a ostvarivanje pomoći za stanovanje bilo bi za-jamčeno u okviru ZMN-a u iznosu od 20% pripadajućeg ZMN-a, dok bi općine i gradovi mogli korisnicima davati pomoć za podmirenje troško-va stanovanja iznad ovog standardnog iznosa. Dio povećanja izdataka ZMN-a zbog uključivanja pomoći za stanovanje u ZMN financirale bi općine i gradovi time što bi se jedinicama lokalne samouprave uskratio dio novca u iznosu trenutnih troškova pomoći za stanovanje. Na ovaj bi se način smanjile eventualne nepravde koje su nastajale zbog toga što su korisnici u nekim jedinicama lokalne i područne samouprave ost-varivali niže naknade od zakonskog minimuma zbog nedostatka novca u proračunima tih jedinica lokalne vlasti (vidi Dodatak 3.).Uključivanje pomoći za stanovanje u ZMN ostvarilo bi se povećanjem osnovice s 800,00 na 1.000,00 kuna. Time bi ukupna financijska sred-stva za korisnike ZMN-a bila za oko 40% veća od sadašnjih i iznosila bi godišnje oko 850 milijuna kuna. (Ako bi osnovica bila 950,00 kuna, onda bi godišnja sredstva iznosila oko 750 milijuna kuna.) Ovime bi se povećala sredstva za program koji je najbolje usmjeren (targetiran) na siromašne i socijalno ugrožene skupine.

b) JLP(R)S bi i dalje financirale pravo na ogrjev, koje spada u jednokratnu naknadu.

Nositelji mjere: MSPM, JLP(R)S

3.2. Povezivanje socijalnih naknada – Zajamčena minimalna naknada i naknade za stanovanje

3.3. Poticanje zapošljavanja i zapošljivosti nezaposlenih korisnika socijalne skrbi

1) Intenzivnija suradnja između centara za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda zapošljavanje te zasebna evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja za korisnike iz sustava socijalne skrbi

a) Bolja financijska i druga podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina (povezivanje socijalnih radnika i savjetnika iz HZZ-a u kreiranju individualnog plana za svakog korisnika za potrebe sustava socijalne skrbi i zapošljavanja).

b) Izgradnja mreže usluga za socijalno uključivanje korisnika na lokalnoj razini.

6

c) Zasebna evaluacija mjera radnog i socijalnog uključivanja nezapos-lenih korisnika socijalne pomoći (razmjena informacija između CSS-a i HZZ-a, cjelovitija evaluacija pojedinih mjera radne aktivacije korisnika predviđenih zakonskim propisima ili programima aktivne politike zapošl-javanja).

d) Češće uključivanje JLP(R)S-a u aktivnosti socijalnog poduzetništva ko-jima se šire mogućnosti zapošljavanja teže zapošljivih skupina (među njima i korisnika socijalne skrbi).

Nositelji mjere: MSPM, CSS, HZZ, JLP(R)S

7

1) Dosljednije i češće korištenje provjere materijalnog stanja (eng. means-test) prilikom pružanja naknada i usluga

a) U situaciji ograničenih financijskih resursa i veće potražnje za socijalnim naknadama i uslugama nužno je više napora uložiti u usmjeravanje na-knada i usluga prema onima kojima su potrebne. Jedan od načina bolje usmjerenosti sredstava jest korištenje provjere materijalnog stanja. Kada je to moguće i efikasno, uz provjeru dohotka koristiti i provjeru imovine.Istraživački nalazi pokazuju da JLP(R)S tek otprilike polovinu izdataka za socijalne naknade daju uz prethodnu provjeru materijalnog stanja, s tim da općine najmanji udio svojih izdataka za socijalne naknade pružaju uz provjeru dohotka i/ili imovine, a najveći županije (vidi Dodatak 4.).

Nositelji mjere: JLP(R)S

2) Uspostava bolje koordinacije između tijela državne uprave pri odlučivanju o dodjeli financijske potpore projektima organizacija civilnog društva u području socijalne zaštite, a kako bi se izbjegla moguća preklapanja/dupliranja u financiranju te kako bi se zajed-nički dogovorio model kontrole

a) Različita tijela državne uprave trebaju surađivati u definiranju detalja natječaja (pri čemu je potrebno i educirati neka tijela državne uprave o djelokrugu i mehanizmima socijalne zaštite). Navedena potreba razvoja suradnje između nadležnih tijela državne uprave, između ostaloga, ima za cilj uspostavu bolje koordinacije i kontrole dodjele financijskih potpora projektima OCD-a s obzirom na utvrđena preklapanja u dodjelama istih programa iz različitih izvora financiranja. Također, problem je ponekad u tome što u onim regijama gdje su usluge socijalne zaštite izrazito po-trebne nema dovoljno kapaciteta OCD-a, te bi trebalo ulagati u njihov razvoj.

Nositelji mjere: MSPM, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Minis-tarstvo zdravlja, Ministarstvo branitelja, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, OCD, JLP(R)S

3.4. Programi socijalne zaštite na razini jedinica lokalne i područne samouprave te uloga organizacija civilnog društva

8

1) Pravo na mjesečne novčane naknade za umirovljenike na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proširiti na sve osobe starije životne dobi i uvesti širu provjeru dohotka koja bi uključivala partnera ili sve članove kućanstva

a) Pravo na novčanu pomoć ne ograničavati samo na umirovljenike, već ga proširiti i na osobe starije životne dobi bez mirovina.

b) Prilikom provjere dohotka provjeravati primanja ne samo tog umirovl-jenika/osobe starije životne dobi, već i primanja barem partnera ili svih članova kućanstva.(U određenom broju JLP(R)S-a pravo na novčanu pomoć bilo je ograniče-no na umirovljenike, zbog čega su diskriminirane osobe starije životne dobi bez mirovina s primanjima ispod razine koju propisuje ta JLP(R)S. S druge strane, u značajnom broju JLP(R)S-a provjera materijalnog stanja svodi se na visinu mirovine.)

Nositelji mjere: JLP(R)S

1) Od 2016. godinom započeti s redovitim godišnjim prikupljanjem podataka o socijalnoj zaštiti u jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave temeljem prijedloga upitnika pripremljenog u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav«

a) Radi transparentnosti trošenja sredstava socijalne zaštite na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te potreba prikupljanja podataka u svrhu analize učinkovitosti cjelokupnog sustava socijalne zaštite s ciljem njego-va kontinuiranog unapređenja, nužno je redovito prikupljati podatke o programima i izdacima socijalne zaštite na razini JLP(R)S. U tu svrhu bi bilo korisno objediniti podatke o programima i izdacima socijalne zaštite na razini središnje države i JLP(R)S. Također, DZS bi u dogovoru s MSPM-om koristio prikupljene podatke s ciljem unaprjeđenja statistike socijalne zaštite u skladu s ESSPROS metodologijom.

Nositelji mjere: MSPM, DZS, JLP(R)S

3.5. Naknade umirovljenicima i starijim osobama na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3.6. Administriranje i upravljanje sustavom

9

2) Temeljem redovitog i periodičnog prikupljanja podataka o izdaci-ma i programima socijalne zaštite na svima razinama vlasti izraditi cjeloviti katalog socijalnih prava unutar sustava socijalne zaštite, koji će biti javno dostupan u elektronskom obliku (putem mrežne stranice Ministarstva socijalne politike i mladih)

a) Temeljem prikupljenih podataka u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« izraditi katalog prava o socijalnim programima i naknadama na svim razinama vlasti. Katalog bi trebao biti dostupan građanima u elek-tronskom obliku na mrežnim stranicama MSPM-a. Katalog prava bi se ažurirao sukladno promjenama u sustavu socijalne zaštite, a svakih 5-7 godina provodila bi se svojevrsna „revizija“ kataloga ili registra.

Nositelji mjere: MSPM, JLP(R)S

3) Provesti edukaciju službenika/zaposlenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave o načinu klasifikacije programa i troškova socijalne zaštite

a) Kako bi se podaci o izdacima i programima socijalne zaštite u JLP(R)S-u prikupljali na jednoznačan i jednoobrazan način, nužno je educirati zaposlenike u uredima socijalne zaštite o konceptu socijalne zaštite i načinima klasifikacije programa i izdataka sukladno metodološkim zaht-jevima.

Nositelji mjere: MSPM, DZS, JLP(R)S, akademske organizacije

4) Unaprijediti koordinaciju i razmjenu podataka o korištenju prava iz sustava socijalne skrbi na način da se zaposlenicima i službenici-ma u JLP(R)S-u koji rade na dodjeli socijalnih naknada omogući pristup informacijskom sustavu MSPM-a (aplikaciji SocSkrb) te im se daju određena ovlaštenja putem posebnih kartica za službene osobe kako bi se izbjeglo preklapanje prava na središnjoj i lokalnoj/regionalnoj razini

a) Iako je analiza izdataka socijalne zaštite provedena na razini JLP(R)S-a pokazala da su socijalni programi na lokalnoj i područnoj razini u većoj mjeri komplementarni, tj. nadopunjujući programima centralne razine, ipak se u jednom manjem dijelu programa pojavljuju i moguća su određe-na preklapanja. Tako je, primjerice, moguće da jedna te ista osoba ostvari pravo na jednokratnu pomoć u centru za socijalnu skrb te naknadno istu vrstu naknade ostvari i u uredu za socijalne djelatnosti JLP(R)S-a u istom kalendarskom mjesecu, što je rezultat slabe razmjene informacija između centara za socijalnu skrb i odjela za socijalnu zaštitu JLP(R)S-a. Dodjeljivanjem ovlasti za korištenje aplikacije SocSkrb ovlaštenim i osposobljenim djelatnicima odjela socijalne zaštite u JLP(R)S-u

10

omogućio bi se »automatski« uvid, u realnom vremenu, u ostvarena prava i naknade na središnjoj razini, s ciljem izbjegavanja dupliciranja i tzv. kumuliranja prava te smanjivanja zlouporaba.

Nositelji mjere: MSPM i JLP(R)S

5) Jačanje suradnje između Ministarstva socijalne politike i mladih i is-traživačkih instituta/organizacija u pripremi reformskih prijedloga i kontinuiranoj evaluaciji ostvarenih učinaka primijenjenih programa i mjera u sustavu socijalne zaštite

a) MSPM je ustrojilo Službu za podršku centrima za socijalnu skrb, koja zajedno sa službama iz Uprave za socijalnu politiku, strategiju i mlade, među ostalim, ima zadatak pratiti provedbu reformskih procesa i njihovih učinaka. Međutim, ovlasti MSPM-a bitno su šire od samog područja socijalne skrbi jer je pod njegovom ingerencijom i značajan dio mjera iz sustava obiteljske politike, tako da je spomenutim službama potrebna znanstveno-analitička podrška. Istraživački instituti i organizacije mogu osigurati takvu znanstveno-analitičku podršku MSPM-u u pripremi re-formskih prijedloga i strateških dokumenata te u kontinuiranoj evaluaciji učinaka primijenjenih programa i mjera.

Nositelji mjere: MSPM, partnerske institucije iz istraživačke/akademske za-jednice, predstavnici strukovnih udruga i strukovnih komora iz djelatnosti so-cijalne skrbi i socijalne zaštite

11

3.7. Socijalno planiranje

3.8. Korištenje sredstava iz fondova Europske unije u području socijalnog uključivanja, zapošljavanja, obrazovanja, socijalnih inovacija, ruralnog i regionalnog razvoja i sl.

1) Aktivnije uključivanje jedinica lokalne samouprave (gradova i opći-na) i centara za socijalnu skrb u procese strateškog i socijalnog planiranja na razini lokalnih zajednica i županija

a) Aktivnija uloga CZSS-a u prikupljanju informacija i analizi te planiranju važna je za čitav sustav socijalne skrbi jer svojim sudjelovanjem u radu županijskih tijela, posebice vijeća za socijalnu politiku, doprinose razvoju politika unutar županije, ali i njihovom povezivanju s reformskim proces-ima na nacionalnoj razini.(Socijalno je planiranje uređeno čl. 195. Zakona o socijalnoj skrbi, a time i uloga CZSS-a. Na razini Ministarstva donosi se okvir socijalne politike u skladu s kojim bi se donosili socijalni planovi te istaknule pojedinosti svake lokalne zajednice.

b) Planiranje socijalnih usluga na županijskoj razini usko je povezano s razvojem mreže socijalnih usluga, doprinosi uspostavi vertikalnih veza u provedbi javnih politika i procjeni njihovih učinaka. Poticati aktivno uključivanje gradova u županijske procese planiranja važno je radi izb-jegavanja dupliciranja naknada.

c) Preuzimanje zajedničke odgovornosti od strane jedinica lokalne samouprave za organiziranje i pružanje usluga koje su specifične za određene lokalne prilike ili kada je broj korisnika usluga mali.

Nositelji mjere: CSS, JLP(R)S, MSPM

1) Pružanje podrške različitim institucijama i jedinicama lokalne samouprave u korištenju sredstva EU vezanih za socijalno ukl-jučivanje, zapošljavanje, obrazovanje, socijalne inovacije, ruralni i regionalni razvoj i sl.

a) Sva nadležna ministarstva, kao i institucije u Sustavu upravljanja i kon-trole korištenja Europskog socijalnog fonda, sudjelovat će i nadalje u izradi i provedbi komunikacijskih planova na godišnjoj razini koji su, osim promocije mogućnosti i rezultata, usmjereni i omogućavanju što uspješnije provedbe Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje od 2014. – 2020.U sklopu navedenog plana predviđena je provedba informativnih i

12

edukativnih aktivnosti, kao i posebnih informativnih i provedbenih radi-onica koje se provode prije i nakon objave svakog pojedinog natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava.Potrebno je, sukladno utvrđenim potrebama, provesti i dodatne aktivnosti kojima bi se pružila podrška u cilju osnaživanja kapaciteta potencijalnih prijavitelja prijedloga projekata za sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda, kao i drugih fondova EU.

b) Obratiti posebnu pozornost na zajednice i kategorije korisnika koje imaju slabiji pristup fondovima Europske unije, kako što su manje i slabije razvi-jene jedinice lokalne samouprave, pripadnici marginaliziranih zajednica poput Roma i sl.

Nositelji mjere: tijela nadležna za gore navedene prioritete u okviru korištenja fondova Europske unije

13

DODACI

Dodatak 1. Doplatak za djecu i porezne olakšice za uzdržavane članove

Olakšice za djecu u sustavu poreza na dohodak i doplatak za djecu zajednički djeluju u poboljšanju životnog standarda obitelji s djecom. Ta dva instrumenta omogućuju da obitelji s djecom ostvare viši raspoloživi dohodak u odnosu na obitelji bez djece. Zahvaljujući olakšicama za djecu u sustavu poreza na doho-dak, obveznici s uzdržavanom djecom ostvaruju »uštedu« u obliku smanjenog poreza na dohodak u usporedbi s obveznicima koji nemaju djecu. Doplatak za djecu je naknada iz državnog proračuna za kućanstva s djecom čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva niži od 1.663,00 kune.

Zajednička analiza tih dviju potpora za obitelji s djecom ukazala je na određene nedostatke sustava poreza na dohodak i doplatka za djecu.

Obitelji čiji je dohodak po članu kućanstva iznad gornje granice cenzusa doplatka za djecu (1.663,00 kune mjesečno) ne ostvaruju pravo na doplatak za djecu. To znači da doplatak za djecu može ostvariti četveročlana obitelj (dva roditelja i dva djeteta) s ukupnim dohotkom do 6.652,00 kune, a peteročlana obitelj (dva roditelja i tri djeteta) s ukupnim dohotkom do 8.315,00 kuna. S druge strane, u sadašnjem sustavu poreza na dohodak obitelji s dohotkom ispod određene razine (oko 8.000,00 kuna za četveročlanu obitelj, odnosno oko 9.000,00 za peteročlanu obitelj) ostvaruju vrlo skromnu ili beznačajnu »uštedu« od smanjenog poreza. Dakle, postoje dohodovni intervali s kućan-stvima koja ne dobivaju doplatak za djecu, a ostvaruju nedostatnu »uštedu« od smanjenog poreza.Nakon određene razine dohotka »ušteda« od smanjenog poreza postaje zadovoljavajuća (na primjer, iznosi 200,00 kuna po djetetu za četveročlanu obitelj s mjesečnim dohotkom od 10.000,00 kuna), ali se javlja drugi problem. Zbog progresivnog rasporeda stopa u porezu na dohodak obveznici s višim dohocima za svaku kunu odbitka za djecu ostvaruju znatno veću »uštedu« od obveznika s nižim dohocima, pa ta »ušteda« raste i do 900,00 kuna mjesečno po djetetu, za obitelji s visokim dohocima.

U porezu na dohodak se za iznose umanjenja poreza zadane u tablici 1. može očekivati porast ukupnog prihoda poreza na dohodak, odnosno povećanje poreznog opterećenja, za oko 100 milijuna kuna.

Kod doplatka za djecu predviđa se povećanje broja djece u sustavu za najviše 29%, pri čemu bi se rashodi povećali za 12%, odnosno za oko 200 milijuna kuna.

•

•

•

14

Tablica 2. Razredi u doplatku za djecu, predloženi sustav

Tablica 1. Iznosi olakšica za uzdržavane članove u sadašnjem i predloženom sustavu

Olakšica za: Sadašnji sustavIznos odbitka

Predloženi sustavUmanjenje poreza

odraslog supružnika 1.300 350odraslog člana 1.300 3501. dijete 1.300 3502. dijete 1.820 4503. dijete 2.600 5504. dijete 3.640 6505. dijete 4.940 6506. i svako sljedeće dijete uvećano u odnosu na

prethodno dijete650

osobu s invaliditetom 30% (dodatno)

780 250

osobu s invaliditetom 100% (dodatno)

2.600 650

Razred Granice razreda Koeficijent1. 0 do 16,33% PO 9,00%2. 16,33% PO do 33,66% PO 7,50%3. 33,66% PO do 50,00% PO 6,00%4. 50,00% PO do 66,00% PO 3,00%izlazni iznad 66,00% PO 0

Napomena: (1) Iznosi za potpomognuta područja dobivaju se množenjem vrijednosti odgovarajućim koeficijentima; (2) Potrebno je istaknuti da se »ušteda« u obliku smanjenog poreza zahvaljujući olakšica-ma ne izračunava na jednak način u sustavu sadašnjih odbitaka (koji umanjuju poreznu osnovicu) i u pred-loženom sustavu umanjenja poreza (koji izravno umanjuju poreznu obvezu). Stoga iznosi u stupcima ta-blice 1. nisu usporedivi. Primjerice, za obveznika s jednim djetetom, »ušteda« u sadašnjem sustavu dobiva se množenjem iznosa odbitka i granične porezne stope, koja ovisi o visini porezne osnovice (12%, 25% ili 40%), pa može iznositi 12%*1.300,00=156,00 , 25%*1.300,00=325,00 ili 40%*1.300,00=520,00 kuna, za obveznike s različitim razinama osnovice. S druge strane, u predloženom sustavu, za istog obveznika »ušteda« iznosi 350,00 kuna, bez obzira na iznos dohotka (osim za obveznike čija je porezna obveza prije primjene umanjenja poreza manja od 350,00 kuna – za te obveznike »ušteda« je jednaka poreznoj obvezi).

Napomena: Proračunska osnovica (PO) iznosi 3.326 kuna. U tablici 2. prikazani su iznosi »osnovnog dijela« doplatka za djecu, a tzv. pronatalitetni dodatak se dodjeljuje na isti način kao u sadašnjem sustavu, s tim da pravo na dodatak ostvaruju i korisnici iz 4. razreda.

15

Tablica 3. Jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete prema razinama vlasti

Tablica 4. Broj programa – jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete - koji uključuju provjeru materijalnog stanja (dohotka i/ili imovine)

Razine vlasti Izdaci Izdaci Broj djece Iznos pomoći

po djetetu

Broj JLP(R)S koje imaju jednokratnu

novčanu pomoć

Sred. država (HZZO) (2013.) (2014.) (2014.) 2.368 -

Općine (O) 93.898.634 - 39.661* 1.922 300 (83,8%)

Gradovi (G) 13.523.911 14.791.959 7.695 2.070 96 (82,8%)

Županije (Ž) 26.512.296 28.202.696 15.364 670 5 (31,3%)

Grad Zagreb (Zg) 3.718.200 3.735.000 6.320 4.060 -

O+G+Ž+Zg 87.305.500 83.752.600 19.933 2.646 -

Ukupno 131.059.907 130.482.255 49.312 - -

224.958.541 - -

Općine Gradovi Županije Zagreb Ukupno

Jednokratna novčana pomoć, paket za novorođeno dijete ili redovita novčana pomoć za predškolsko dijete

4/300 2/96 0/5 0/1 6/402

*2013

Dodatak 2. Jednokratna pomoć za novorođeno dijete

Jednokratnu pomoć za novorođeno dijete na središnjoj razini dodjeljuje HZZO bez provjere dohotka ili imovine i dostupna je svoj novorođenoj djeci (godišnji izdaci su oko 94 milijuna kuna za oko 40.000 djece). S druge strane, preko 80% jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) također dodjeljuje ovu jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, u pravilu bez provjere dohotka i imovine (tablica 3.). Isto tako, ovu naknadu dodjeljuje i oko 30% županija. Izdaci za jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete na razini gradova i općina (bez Zagreba) veći su od 43 milijuna kuna (u prosjeku, iznos jednokratne pomoći je oko 2.000,00 kuna), plus izdaci na razini županija od oko 4 milijuna kuna. Godišnji izdaci Grada Zagreba su oko 84 milijuna kuna. Proizlazi da se ukupno na svim razinama (od središnje do općinske) na jednokratnu novčanu pomoć za novorođenčad troši oko 225 milijuna kuna (uglavnom bez provjere dohotka/imovine, tablica 4.).

16

Dodatak 3. Naknade za stanovanje

S obzirom da većina korisnika ZMN-a, bili vlasnici ili podstanari, imaju redo-vite (mjesečne) izdatke za stanovanje, bilo bi korisno da pravo na podmirenje određenih troškova stanovanja postane sastavni dio ZMN-a koji se isplaćuje mjesečno. Financiranje pomoći za stanovanje i ogrjeva zakonska je obveza JLP(R)S-a prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Korisnici pomoći za stanovanje i ogrjeva isključivo su kućanstva koja ostvaruju pravo na ZMN (ranije) i visina odobrene pomoći za stanovanje može iznositi do 50% iznosa ZMN-a za određeno kućanstvo. Podaci pokazuju da programe sufinanciranja troškova stanovanja ili ogrjeva ima 57% općina, oko 84% gradova i 70% županija. Prema podacima MSPM-a, u razdoblju od 2004.-2013. troškovi za stanovanje izraženi kao udio (%) u tadašnjim izdacima pomoći za uzdržavanje (PZU, sada ZMN) rasli su do 2008. (kada su iznosili malo iznad 14%), a zatim kontinuirano padaju (osim u 2011.), da bi u 2013. pali ispod 10% (slika 1.). Ovo ukazuje na fiskalne probleme poje-dinih JLP(R)S-a u financiranju troškova stanovanja i ogrjeva, na neispunjavanje zakonskih obveza, ali i na nejednaki položaj korisnika u različitim JLP(R)S-ovima.

Slika 1. Izdaci za pomoć za stanovanje i ogrjev izraženi kao udio (%) u izdacima PZU-a (2004.-2013.)

17

Dodatak 4. Uloga provjere materijalnog stanja pri dodjeli socijalnih naknada u JLP(R)S

Slika 2. Udio (%) socijalnih izdataka JLP(R)S-a za naknade koje se dodjeljuju temeljem provjere dohotka i/ili imovine (2014.)

18

ŽupanijeGradovi Grad Zagreb Sve JLPSOpćine

80

28.7

55

73.4

46.8 48.860

40

20

0

Projekt je financiran u sklopu Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007.-2013.).

Projekt „Sinergijski socijalni sustav” provelo je Ministarstvo socijalnepolitike i mladih u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj(UNDP) u Hrvatskoj.

Ministarstvo socijalne politike i mladih