strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u fbih
DESCRIPTION
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave predstavlja glavni rezultat rada Radne grupe formirane u skladu sa zaključkom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.TRANSCRIPT
Sarajevo, Juni 2012.
Strategija obuke za jedinice lokalne samoupraveu Federaciji Bosne i Hercegovine
2011.-2015.
vlada federacijebosne i hercegovine
2
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave predstavlja glavni rezultat rada Radne grupe formirane u skladu sa zaključkom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Sljedeći članovi Radne grupe doprinijeli su oblikovanju rješenja i sadržaja u Strategiji:
Ivan Matešić Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineMirsada Mujanović Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineMesud Isaković Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineAzra Avdić Ministarstvo finansija Federacije Bosne i HercegovineKemal Begović Komisija za lokalnu samoupravu, Parlament Federacije Bosne i HercegovineEnver Išerić Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineFerid Kulovac Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineFaris Rašidagić Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineVesna Travljanin Savez općina i gradova Federacije Bosne i HercegovineSelma Fišek Savez općina i gradova Federacije Bosne i HercegovinePredrag Šupljeglav Grad MostarJasna Beba Općina Centar SarajevoNisvet Hrnjić Općina JajceAgata Karabeg Općina JajceMiroslav Lucić Općina Domaljevac Šamac Muhamed Ramović Općina GoraždeAsima Džambegović Općina GoraždeFadil Imširović Općina GradačacHazim Novalić Općina GradačacDženana Abdalajbegović Općina Bugojno
Moderacija radionica i pisanje teksta Strategije:Razvojna agencija Eda - Zdravko Miovčić, Ljubiša Marković, Mišel Pavlica, Goran Janković
Analitička priprema, vođenje i organiziranje procesa izrade Strategije: Projektni tim UNDP-a - Christian Hainzl, Adela Pozder-Čengić, Muamer Obarčanin
Strategija je pripremljena u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a primarno finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida). Ovaj projekt direktno doprinosi razvoju profesionalne lokalne uprave i održivosti razvoja lokalnih kapaciteta kroz uspostavu sistema obuke na entitetskom nivou, razvoj strategija obuke, upravljanje ljudskim resursima u jedinicama lokalne samouprave, te jačanje domaćeg tržišta obuke.
Strategija je usvojena Odlukom Vlade Federacije BiH broj 199/12, na 38. sjednici održanoj 22.02.2012. god. Odluka je objavljena u Službenim novinama FBiH broj 19/12 od 02.03.2012. god.
3
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Sadržaj
Uvod 5
Analiza stanja 8
Principi i ciljevi 12
Principi 12
Ciljevi 14
Prioritetne ciljne grupe i prioritetni programi obuke 16
Ciljne grupe 16
Prioritetne teme za obuku 18
Institucionalizacija sistema obuke 23
Funkcije sistema obuke 23
Institucije u okviru sistema obuke 24
Finansiranje obuke 29
Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke 32
Funkcije i institucije: sinteza 34
Plan praćenja i vrednovanja sa Akcionim planom implementacije Strategije 37
Orijentacioni plan finansiranja implementacije Strategije obuke za JLS u FBiH 41
Izrazi koji su u ovoj Strategiji korišteni u muškom rodu, kao što su „zaposlenik“, „načelnik“, „rukovoditelj“ i slično, smatraju se neutralnim i odnose se kako na muškarce, tako i na žene.
4
5
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Uvod
Strategijom obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nastoji se osigurati sistemski i kontinuiran pristup jačanju kapaciteta zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, te tako doprinijeti sveukupnom razvoju lokalne samouprave i boljem kvalitetu usluga za građane.
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH pripremljena je u skladu sa principima participacije i odgovornosti. U njenoj izradi svoj doprinos dali su predstavnici jedinica lokalne samouprave, Agencije za državnu službu FBiH, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva finansija FBiH, Parlamenta FBiH i Saveza općina i gradova FBiH, uključeni u Radnu grupu u skladu sa odlukom Vlade Federacije BiH.
Partneri u pripremi Strategije dogovorili su da se primijeni pristup koji se sastoji od pet glavnih koraka:
Priprema Konsolidacija i fokusiranje analize stanja
Izrada strategije
Šire konsultacije
Usvajanje strategije
6
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Sva rješenja i sadržaji uključeni u strategiju obuke razrađeni su putem odgovarajućih, dobro pripremljenih i vođenih sastanaka/radionica Radne grupe, organiziranih prema sljedećem planu:
Prva radionica (9.3.2010.)
Druga radionica (30.3.2010.)
Treća radionica (22.4.2010.)
Četvrta radionica (12.5. 2010.)
Peta radionica(09. 06.2010.)
Šesta radionica(08. i 09. 07. 2010.)
saglasnost o metodologiji rada
principi i ciljevi (finalizacija)
prioritetne ciljne grupe i programi (finalizacija)
institucionali-zacija sistema (finalizacija)
razrada modela institucionali-zacije sistema obuke u skladu sa izmjenama Zakona o državnoj službi u FBiH (Član 1)
plan praćenja i vrednovanje realizacije
ključni nalazi situacione analize
prioritetne ciljne grupe
institucionali-zacija sistema obuke
finansiranje sistema obuke
principi i ciljevi sistema obuke
prioritetni programi obuke
osiguranje kvaliteta obuke
razrada operativnih ciljeva
finalizacija dokumenta
O Nacrtu dokumenta Strategije obuke, koji je nastao kao rezultat višemjesečnog rada Radne grupe, obavljen je proces širih konsultacija. Proces konsultacija obuhvatio je:
• direktne razgovore sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave, organizirane u vidu javnih rasprava, održanih u Zenici, Mostaru, Tuzli i Bihaću;
• dobijanje povratnih informacija od ministarstava i drugih relevantnih institucija;
• dobijanje povratnih informacija od organizacija koje se bave obrazovanjem i obukom;
• konsultacije sa međunarodnim organizacijama, donatorima i projektima aktivnim u području lokalne samouprave u BiH.
Prijedlozi i sugestije prikupljeni u okviru procesa konsultacija, kako oni istaknuti tokom javnih rasprava, tako i oni dobijeni u pisanoj formi, uključeni su u dokument.
7
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave ima sljedeću strukturu:
Analiza stanja
Principi sistema obuke
Prioritetne ciljne grupe
Finansiranje sistema obuke
Institucionalizacija sistema obuke
Praćenje i vrednovanje realizacije strategije
Ciljevisistema obuke
Prioritetni programi obuke
Osiguranje kvaliteta obuke
8
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Analiza stanja
Kao glavna podloga za pripremu Strategije obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH poslužila je sveobuhvatna analiza potreba1, provedena u 2009. godini u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“.
Na osnovu reprezentativnog uzorka obuhvaćenog ispitivanjem (22 jedinice lokalne samouprave, oko 800 ispitanika) došlo se do sljedećih općih saznanja:
• U spolnoj strukturi lokalne uprave u FBiH manju prevagu imaju žene (60%), dok analiza starosne strukture ukazuje na to da je skoro polovina službenika starija od 46 godina. Istovremeno, manje od 2% službenika je u dobi od 25 godina ili mlađe.
• Obrazovnom strukturom ciljne grupe dominiraju osobe sa visokom stručnom spremom (45%)2. Premda zaposleni sa završenom srednjom školom predstavljaju drugu najveću kategoriju službenika (42,6%), treba pomenuti da u lokalnoj upravi i dalje radi 11,5% zaposlenih sa višom stručnom spremom. Veoma mali broj osoblja, pak, ima zvanje magistra (0,8%). Uočljivo je da je premali broj zaposlenih sa visokom stručnom spremom, uzimajući u obzir da bi 2/3 općinske, odnosno gradske administracije, trebali činiti državni službenici sa fakultetskim obrazovanjem.
• Uporedni pregled spolne i strukture zaposlenih po radno-pravnom statusu pokazuje da, iako žene čine većinu zaposlenih u lokalnoj upravi, najveći broj rukovodnih i drugih viših radnih mjesta zauzimaju muškarci, što ukazuje na značajnu neuravnoteženost na ovom planu. Podaci pokazuju da je više muških rukovoditelja na nivou službi i odsjeka, dok omjer muških prema ženskim službenicima po kategorijama ka nižim položajima opada.
• Kada je pak riječ o radno-pravnom statusu zaposlenih i stepenu njihove stručne spreme, čini se da je u jedinicama lokalne samouprave gotovo u potpunosti primijenjen Zakon o državnoj službi, koji nalaže da je visokoškolsko obrazovanje neophodno za zvanje državnog službenika. Ipak, nekih 3,5% rukovoditelja i 1,6% državnih službenika posjeduje višu stručnu spremu, što se uglavnom može pripisati nedostatku kvalificiranog osoblja u ruralnim područjima.
1 Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, Izvještaj o analizi potreba za obukom jedinica lokalne samouprave, UNDP, juli 2009. (http://www.undp.ba/index.aspx?PID=36&RID=89)
2 Ovi podaci odnose se isključivo na zaposlenike u jedinicama lokalne samouprave obuhvaćene ispitivanjem. Pomoćno osoblje i izabrani zvaničnici isključeni su iz analize.
9
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
• Rezultati istraživanja koji se odnose na nivo poznavanja stranih jezika ukazuju na znatan nedostatak u ovoj oblasti, gdje svega 10% od ukupnog broja zaposlenih smatra da aktivno poznaje neki od stranih jezika. Kako se i očekivalo, među stranim jezicima je dominantan engleski jezik.
• Situacija je znatno bolja u oblasti informacionih tehnologija, jer većina zaposlenih u lokalnoj upravi u svom radu koristi računare, pri čemu se najviše koristi MS Office, prevashodno za obradu teksta.
Na osnovu provedenog ispitivanja mogu se donijeti i neki zaključci u vezi sa odnosom prema obuci i dosadašnjim iskustvima:
• Provedeno istraživanje ukazuje na to da mali broj jedinica lokalne samouprave posjeduje plan obuke i stručnog usavršavanja svog osoblja, a čak i u onim slučajevima gdje se on redovno izrađuje, čini se da zaposleni u najvećoj mjeri ne znaju da on postoji.
• Općenito, samo polovina zaposlenih u lokalnoj upravi je zadovoljna mogućnostima koje im se nude kada je u pitanju obuka, a razlozi za nezadovoljstvo su brojni, od pristupa obuci, vrste obuke koja se nudi, pa sve do općeg kvaliteta obuke koja je na raspolaganju. Čini se da su ponuđenim zadovoljniji rukovoditelji nego ostali državni službenici i naročito namještenici.
• Kada je riječ o učešću u obuci, oko 61% zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave je pohađalo obuku u protekle dvije godine, uglavnom zahvaljujući radu Agencije za državnu službu FBiH i aktivnostima međunarodne zajednice. Evidentno je da su obuke u većoj mjeri bile usmjerene na određene oblasti djelatnosti organa lokalne samouprave u odnosu na druge, sa općom upravom, budžetom i finansijama kao temama koje prednjače.
• Među ključnim preprekama za pružanje kvalitetne obuke ispitanici su najčešće navodili troškove obuke, odsustvo praktične obuke, generalno, nedostatak kvalitetnih programa obuke, te nepostojanje mehanizama za analizu potreba za obukom koji bi osigurali da ponuda na tržištu obuke u većoj mjeri zadovoljava potražnju. Slične stavove su iznijeli i načelnici i gradonačelnici, navodeći i nedostatak odgovarajuće podjele uloga i sufinansiranja obuke sa višim nivoima vlasti.
• Što se, pak, trajanja i oblika obuke tiče, većina službenika lokalne uprave preferira obuku u trajanju do dva dana u vidu seminara (stručnog savjetovanja) ili radionice. Načelnici i gradonačelnici smatraju da obuka ne bi trebala trajati duže od dva dana, a što se tiče oblika izvođenja, prednost daju radionicama i studijama slučaja.
Na sljedeće dvije stranice vizuelno su predstavljeni svi važni elementi koji se tiču analize potreba za obukom u jedinicama lokalne samouprave u FBiH, kao i saznanja proistekla iz ispitivanja tržišta obuke u BiH.
10
*pon
derir
ani p
rosj
ečni
br
oj o
dgov
ora
Anal
iza
potr
eba
zaob
ukom
u FB
iH Trži
šte
obuk
eza
LS
u B
iH
11
Trži
šte
obuk
eza
LS
u B
iH
12
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Principi i ciljevi
Principi
Principi su temeljna opredjeljenja na kojima treba graditi sistem obuke u FBiH. Oni trasiraju pravce djelovanja i opredjeljuju rješenja koja će biti ukomponirana u Strategiju obuke. Razlikuju se od ciljeva, kao krajnjeg ili željenog stanja koje bi trebalo postići, ali i od početnog stanja koje se nastoji promijeniti i poboljšati kroz implementaciju Strategije. Principi su u određenom smislu i vrijednosti do kojih se drži i od kojih se lako ne odustaje. Tako u bitnoj mjeri opredjeljuju ciljeve Strategije obuke, odnosno način na koji se gradi sistem obuke.
Sistem i Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH zasnivaju se na sljedećim principima:
• adaptabilnost,
• obuhvatnost,
• standardiziranost,
• kvalitet,
• obaveznost,
• jednaka dostupnost i
• održivost.
Adaptabilnost podrazumijeva dinamičko usklađivanje i prilagođavanje (koncepcijsko, tematsko, sadržajno i metodološko) programa obuke sa stvarnim potrebama različitih ciljnih grupa (izabrani zvaničnici, državni službenici, namještenici), ali i sa postojećim i budućim zakonskim okvirom i strateškim opredjeljenjima. Osim toga, adaptabilnost se odnosi i na stalno inoviranje i modernizaciju obuke i njenih principa.
Princip obuhvatnosti znači da teme i sadržaji u okviru sistema obuke trebaju uključiti sve oblasti važne za rad jedinica lokalne samouprave. Pri tome se istovremeno treba voditi računa o prioritetima utvrđenim analizama potreba, specifičnostima jedinica lokalne samouprave, ali i o raspoloživim (finansijskim, institucionalnim, ljudskim i drugim) kapacitetima za pružanje obuke.
13
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Standardiziranost uključuje metodološku dimenziju i znači da metodologija za pripremu i izvođenje obuke treba biti opća, zajednička i prihvatljiva svim akterima uključenim u obuku jedinica lokalne samouprave. Ovim se ujedno osigurava ujednačenost kvaliteta obuke i olakšava praćenje njenih efekata. Standardiziranost metodologije se odnosi na čitav ciklus obuke, uključujući analizu potreba, planiranje, izvođenje i vrednovanje.
Princip kvaliteta podrazumijeva potrebu osiguranja standarda kvaliteta, što obuhvata kvalitet sadržaja, načina izvođenja i izvođača, uz osiguranje kompetentnosti i konkurentnosti izvođača obuke. Kvalitet obuke osigurava se uvođenjem jedinstvenih standarda i drugih mehanizama za kontrolu i osiguranje kvaliteta. Provođenje konkurentskog postupka pri izboru izvođača omogućuje podjednake šanse potencijalnim izvođačima, stavljajući naglasak na kapacitete neophodne za zadovoljavanje traženih standarda kvaliteta.
Princip obaveznosti ima kolektivnu i individualnu dimenziju, jer je obučavanje kolektivna obaveza svake jedinice lokalne samouprave, ali i individualna obaveza svakog zaposlenog i izabranog zvaničnika. Njegovom primjenom se osigurava izgradnja proaktivnog sistema upravljanja ljudskim resursima u organima lokalne samouprave.
Jednaka dostupnost podrazumijeva jednake mogućnosti za sve jedinice lokalne samouprave i njihove zaposlene i izabrane zvaničnike da pohađaju obuku i da tako unapređuju svoja znanja, vještine i sposobnosti. Ovo se odnosi kako na sadržaje obuke (odgovarajući programi usklađeni sa stvarnim potrebama), tako i na odgovarajuću dostupnost u prostornom smislu (decentralizirano organiziranje izvođenja obuke). Ovaj princip također uključuje i rodnu ravnopravnost.
Održivost podrazumijeva nastojanje da se izgradi sistem obuke koji će imati odgovarajuće vlastite organizacione, ljudske i finansijske kapacitete za stalno i dugoročno zadovoljavanje potreba za obukom. Sistem obuke treba postaviti tako da bude nezavisan od vanjske (ad hoc, donatorske) podrške, čime će se ostvariti njegova trajnost i samoodrživost.
14
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Na narednoj slici predstavljen je način na koji principi utiču na izradu sistema i Strategije obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH. Potrebno je uspostaviti dinamičnu ravnotežu između uloge centralnih organa (koji djeluju „odozgo“) i potreba i interesa jedinica lokalne samouprave (pristup „odozdo nagore“).
Ciljevi Ciljevi predstavljaju ono što se želi postići implementacijom Strategije i sistemom obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH u vremenskom roku koji je obuhvaćen Strategijom. U tom smislu ciljevi predstavljaju glavne pravce djelovanja za ostvarivanje Strategije.
Strategija i sistem obuke imaju za cilj kontinuirano unapređivanje stručnih i profesionalnih kapaciteta, te odgovornosti zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave u FBiH, u svrhu djelotvornog ostvarivanja nadležnosti, lokalnog razvoja, kao i provođenja reformskih procesa.
Provedba Strategije i sistema obuke značajno će doprinijeti ostvarivanju sljedećih važnih promjena u jedinicama lokalne samouprave u FBiH i u oblasti njihovog djelovanja:
• izgradnji efikasne i profesionalne lokalne samouprave, u skladu sa standardima modernog upravljanja u javnom sektoru,
15
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
• unapređenju korisničke orijentacije i povećanom zadovoljstvu građana i ostalih korisnika usluga jedinica lokalne samouprave,
• lakšem i bržem provođenju reformskih procesa i
• ispunjenju obaveza jedinica lokalne samouprave na evropskom putu.
Dodatno, kroz Strategiju i sistem obuke osigurat će se:
• dovođenje ocjenjivanja i vrednovanja rada zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave u odgovarajuću vezu sa obukom koju pohađaju;
• primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom radu i omogućavanje njihovog prenosa na ostale zaposlene i izabrane zvaničnike u organima lokalne samouprave;
• puna primjena i poštivanje moralnog i etičkog kodeksa za sve zaposlene i izabrane zvaničnike u organima lokalne samouprave.
Postavljeni opći cilj Strategije i sistema obuke ima dugoročan karakter. Kako bi se omogućilo njegovo provođenje, neophodno ga je razraditi u vidu operativnih ciljeva. To podrazumijeva uvažavanje osnovnog pravila3, prema kojem operativni ciljevi trebaju biti: konkretni/određeni, mjerljivi, adekvatni, realistični/izvodivi i vremenski određeni.
Strategija i sistem obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH ima sljedeće operativne ciljeve:
• Organizacione strukture potrebne za funkcioniranje sistema obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH, uspostavljene i funkcionalne do 2011. godine;
• Funkcija obuke kao važna poluga razvoja ljudskih resursa uspostavljena u najmanje pola jedinica lokalne samouprave u FBiH do kraja 2012. godine, a u svim jedinicama lokalne samouprave do 2014. godine;
• Sve prioritetne ciljne grupe zaposlenih uključene u programe obuke do kraja 2012. godine;
• Sve prioritetne ciljne grupe izabranih zvaničnika uključene u programe obuke do kraja 2013. godine;
• Funkcija osiguranja kvaliteta obuke kompletirana i funkcionalna do 2014. godine;
• Puna finansijska održivost sistema obuke osigurana do 2015. godine.
U daljnjem tekstu Strategije uvode se i razjašnjavaju značenja pojmova i sintagmi navedenih u operativnim ciljevima (organizacione strukture, prioritetne ciljne grupe, funkcija osiguranja kvaliteta itd.).
3 Radi se o tzv. SMART (Specific, Measurable, Adequate, Realistic, Timed) pravilu
16
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Prioritetne ciljne grupe i prioritetni programi obukeU ovom dijelu opisane su prioritetne ciljne grupe i prioritetne teme za obuku, sa obrazloženjima koja opravdavaju takav izbor. Pritom su korištene sljedeće podloge za izbor prioriteta:
• Izvještaj o analizi potreba za obukom jedinica lokalne samouprave u FBiH (UNDP 2009),
• Rezultati anketiranja načelnika (Eda 2008) i
• Kriteriji koje je definirala Radna grupa za izradu Strategije obuke.
Ciljne grupe
U skladu sa preporukama analize potreba za obukom jedinica lokalne samouprave u FBiH, a i zaključcima Radne grupe, primarnu ciljnu grupu za obuku čine državni službenici (rukovodeći i ostali), namještenici angažirani na dopunskim poslovima osnovne djelatnosti, kao i izabrani zvaničnici.
Za daljnje preciziranje ciljnih grupa korišteni su sljedeći kriteriji:
• uticaj na kvalitet funkcioniranja lokalne uprave i
• uticaj na stepen zadovoljstva korisnika javnih usluga.
Prioritetne grupe za obuku među zaposlenima u organima lokalne samouprave
Među zaposlenima u organima lokalne samouprave u FBiH, utvrđene su sljedeće prioritetne grupe za obuku:
• rukovodeći državni službenici,
• službenici sa posebnim ovlastima,
• ostali državni službenici (šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, stručni savjetnici, viši stručni saradnici, stručni saradnici),
• namještenici koji obavljaju dopunske poslove osnovne djelatnosti.
17
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
S obzirom na njihov uticaj na funkcioniranje lokalne uprave i na kvalitet javnih usluga, a time i na stepen zadovoljstva korisnika usluga, u sistem obuke potrebno je uključiti i sljedeće grupe:
• relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti,
• pravobranioci i zamjenici pravobranilaca,
• službenici i namještenici koji rade sa strankama.
Uticaj na kvalitet funkcioniranja lokalne administracije bio je osnova za identificiranje rukovodećih državnih službenika, službenika sa posebnim ovlastima, ostalih državnih službenika (šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, stručni savjetnici, viši stručni saradnici, stručni saradnici i namještenika koji obavljaju dopunske poslove osnovne djelatnosti, te pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja kao prioritetnih grupa. Za uključivanje rukovoditelja i relevantnih zaposlenika javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti i službenika i namještenika koji rade sa strankama u sistem obuke, osnov je bio njihov uticaj na stepen zadovoljstva korisnika javnih usluga. Rukovoditelji i relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti trebaju biti uključeni u obuke koje pokrivaju teme iz resora u kojem djeluju.
Prioritetne grupe za obuku među izabranim zvaničnicima u organima lokalne samouprave
Od izabranih zvaničnika, sistemom obuke treba obuhvatiti:
• načelnike i
• vijećnike.
I u slučaju načelnika i u slučaju vijećnika, prioritet su novoizabrani zvaničnici. Pošto se radi o novoizabranim zvaničnicima, obuka bi ih u znatnoj mjeri pripremila za obavljanje poslova i rješavanje problema sa kojima se susreću prvi put. Tako bi njihov rad bi bio efikasniji i djelotvorniji, a njihova saradnja sa drugim zvaničnicima i zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i sa građanima, konstruktivnija i efikasnija.
Pored potrebe adekvatnog uvođenja u nekoliko suštinskih oblasti poslovanja jedinica lokalne samouprave, druge važne oblasti za obuku izabranih zvaničnika odnose se na poboljšanje njihovog razumijevanja i znanja o sistemu javne uprave i lokalne samouprave, zakonskih procedura, te liderskih vještina.
Obuku izabranih zvaničnika ne treba posmatrati izolovano od obuke predviđene za zaposlene u organima lokalne samouprave. U pripremnoj fazi potrebno je ocijeniti da li datom obukom ili njenim početnim segmentom / modulom treba obuhvatiti i službenike i načelnike, sa ciljem kreiranja zajedničkog znanja i razumijevanja važnih i strateških tema relevantnih za datu oblast obuke.
18
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Prioritetne teme za obuku
Prioritetne oblasti obuke definirane su prema odabranim prioritetnim grupama, s jedne strane, te prema osnovnoj podjeli na oblast osnovnih nadležnosti i oblast zajedničkih sadržaja i okvirnih tema koje ih čine, s druge strane. Pri određivanju prioriteta izdvojene su u prvi plan specifične teme iz okvirnih tema.
Kao polazna tačka, posebna pažnja je data skupu od prvih pet prioritetnih oblasti identificiranih u okviru osnovnih nadležnosti i prvih pet prioritetnih oblasti identificiranih u okviru zajedničkih sadržaja, kao rezultat saznanja i inicijalne prioritizacije u okviru Izvještaja o analizi potreba za obukom u jedinicama lokalne samouprave u FBiH.
Osnovni kriteriji za izbor pojedinih tema kao prioritetnih bili su procijenjena važnost i hitnost tih tema za prioritetne ciljne grupe, čime se određuje stepen prioriteta, kako je prikazano ispod.
Prvi prioritet Nije prioritet
Drugi prioritet
Nije prioritet
VAŽNOSTVAŽNO MANJE VAŽNO
HITN
OST
NIJE
HITN
OHI
TNO
Pri planiranju i izvođenju programa obuke trebalo bi uzeti u obzir i sljedeće preporuke:
• Obuka bi trebala biti prilagođena ciljnoj grupi zaposlenih, tako da se određene grupe sa nekim temama obuke upoznaju na informativnom nivou, dok bi obuka za druge grupe, prvenstveno one angažirane na pripremi i realizaciji relevantnih poslova u praksi, trebala biti detaljnija, na nivou operativne, praktične primjenljivosti novih znanja i vještina.
• Programi obuke za novoizabrane zvaničnike trebaju biti kraći i više uvodnog karaktera, prilagođeni ulogama koje svaka grupa zvaničnika obavlja.
• Pristup detaljnim programima obuke za specijalističke teme bi trebao biti omogućen i načelnicima u skladu sa njihovim specifičnim potrebama za obukom iz ovih oblasti, pa
19
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
bi pri izradi programa obuke za specijalističke teme bilo dobro razmotriti mogućnost uključivanja odgovarajućeg uvodnog modula.
• Programi obuke za službenike i namještenike koji rade sa strankama (građanima) bi trebali biti osmišljeni tako da, pored specijalističkog znanja iz relevantne oblasti, također omoguće poboljšanje komunikacijskih vještina za rad sa strankama, te pripreme i obrade akata (putem specijaliziranog softvera za elektronsku obradu i praćenje dokumenata, a u skladu sa procedurama kancelarijskog poslovanja i upravnog postupka).
• Dok su neke od prioritetnih tema relevantne za sve državne službenike i namještenike iz ciljne grupe, druge su usko vezane za određene resore i specifične poslove. U skladu s tim će se određivati i polaznici prioritetnih obuka. Osim toga, imajući u vidu aktuelne potrebe, poželjno je u određene obuke je uključiti i strukture mjesnih zajednica.
• Teme koje relevantne institucije i organizacije smatraju naročito važnim za jedinice lokalne samouprave (kao npr. praktičnu primjenu relevantnih zakonskih odredbi i propisa, te elektronsko vođenje poslovnih procesa u vezi sa radom inspekcijskih općinskih organa, od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove) ili posebno aktuelnim (kao npr. pitanje jednakih mogućnosti i ravnopravnosti spolova, od strane Gender centra) trebalo bi uključiti u godišnje planove obuke za jedinice lokalne samouprave, a u skladu sa raspoloživim kapacitetima i programima tih institucija i organizacija.
• Teme koje su bitne za upoznanavanje zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave sa pravnim propisima Evropske unije (acquis communautaire) ulaze među prioritetne prema dinamici usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, dakle, onda kada se konkretno usklađivanje desi i kada je relevantno za lokalnu samoupravu.
• Neophodno je naglasiti da uvođenje i primjena novih propisa, koji podrazumijevaju promjene u potrebnim znanjima i postupanju kod određene kategorije državnih službenika i namještenika, trebaju biti predmet stalnog praćenja potreba za obukom na lokalnom nivou. Pritom je obaveza resornog ministarstva, nadležnog za uvođenje i primjenu novih propisa, da planira odgovarajuća sredstva i osigura odgovarajuće stručnjake za tumačenje propisa i prenošenje potrebnih znanja i vještina.
Pregled prioritetnih tema obuke, razvrstanih po prioritetnim ciljnim grupama, dat je na sljedećim stranicama, najprije za osnovne, a potom i za zajedničke sadržaje.
20
Preg
led
prio
ritet
nih
tem
a za
obu
ku iz
osn
ovni
h na
dlež
nost
i JLS
Tem
e ob
uke
Ciljn
e gr
upe
Tem
e oz
nače
ne sl
ovom
P s
u va
žne
i hitn
e, a
tem
e oz
nače
ne b
roje
m 2
su v
ažne
, ali
ne i
hitn
e.
Rukovodeći državni službenici
Službenici sa posebnim ovlastima
Ostali državni službenici
Namještenici na dopunskim poslo-vima osnovne djelatnosti
Relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti
Pravobranitelji i zamjenici pravo-branitelja
Službenici i namještenici koji rade sa strankama
Načelnici
Vijećnici
(1) P
rost
orno
ur
eđen
je,
geod
etsk
o-ka
tast
arsk
i i
imov
insk
o-pr
avni
po
slov
i
Pros
torn
i inf
orm
acio
ni si
stem
(GIS
) i d
igita
lni g
eode
tski
pl
an (D
GP)
PP
Kat
asta
r zem
ljišt
a, n
ekre
tnin
a i k
omun
alni
h ur
eđaj
aP
P2
22
22
Upr
avlja
nje
građ
evin
skim
zem
ljišt
em i
javn
im p
ovrš
inam
aP
2P
22
P2
P –
zbirn
i mod
ul
prila
gođe
n ul
ozi
ciljn
e gr
upe
P –
zbirn
i mod
ul
prila
gođe
n ul
ozi
ciljn
e gr
upe
Izra
da i
prov
ođen
je p
rost
orni
h i u
rban
istič
kih
plan
ova
P2
P2
Rele
vant
ni p
ravn
i okv
irP
PP
P2
(2) P
rivre
da i
unap
ređe
nje
posl
ovno
g ok
ruže
nja
Podr
ška
JLS
u pr
istup
anju
izvo
rima
finan
siran
ja (k
redi
tno-
gara
ntni
fond
ovi,
razv
ojni
fond
ovi,
subv
enci
je, k
once
sije
itd.)
i raz
voj p
artn
erst
va (j
avno
-priv
atno
par
tner
stvo
, m
eđuo
pćin
ska
/ reg
iona
lna
sara
dnja
itd.
)
PP
2
P –
zbirn
i mod
ul
prila
gođe
n ul
ozi
ciljn
e gr
upe
P –
zbirn
i mod
ul
prila
gođe
n ul
ozi
ciljn
e gr
upe
Rele
vant
no a
dmin
istra
tivno
okr
užen
je (o
ne-s
top-
shop
, po
litik
a lo
kaln
ih ta
ksi,
polit
ika
i pro
pisi
iz o
blas
ti ur
bani
zma
i gra
đev.
zem
ljišt
a, st
atist
ika,
regi
stra
cije
i do
zvol
e itd
.)
P2
22
Infr
astr
uktu
ra JL
S u
funk
ciji
loka
lnog
razv
oja
(ene
rget
ska,
pu
tna
i kom
unal
na in
fras
truk
tura
, pos
lovn
e zo
ne, b
izni
s in
kuba
tori
itd.)
PP
2
3) P
lani
ranj
e i
impl
emen
tacij
a po
litik
a lo
kaln
og
razv
oja
Upr
avlja
nje
loka
lnim
razv
ojem
sa te
žišt
em n
a im
plem
enta
ciji
stra
tegi
je i
plan
ova
PP
PP
21
Tem
e ob
uke
Ciljn
e gr
upe
Tem
e oz
nače
ne sl
ovom
P s
u va
žne
i hitn
e, a
tem
e oz
nače
ne b
roje
m 2
su v
ažne
, ali
ne i
hitn
e.
Rukovodeći državni službenici
Službenici sa posebnim ovlastima
Ostali državni službenici
Namještenici na dopunskim poslo-vima osnovne djelatnosti
Relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti
Pravobranitelji i zamjenici pravo-branitelja
Službenici i namještenici koji rade sa strankama
Načelnici
Vijećnici
(4) Z
aštit
a ok
oliš
a
Prov
ođen
je i
prać
enje
zašt
ite o
koliš
a (r
elev
antn
i pra
vni
okvi
r, ev
iden
cije
, ana
lize,
izvj
ešta
vanj
e, do
zvol
e)P
2P
PP
22
2
Real
izac
ija p
roje
kata
zašt
ite o
koliš
a sa
foku
som
na
prom
otiv
ne i
eduk
ativ
ne a
ktiv
nost
i put
em m
jesn
ih
zaje
dnic
a P
2P
2P
22
Ener
gets
ka e
fikas
nost
PP
P2
(5) K
omun
alni
po
slov
i
Kom
unal
na in
fras
truk
tura
i us
luge
(pra
vni o
kvir,
up
ravl
janj
e, od
ržav
anje
, pra
ćenj
e i fi
nans
iranj
e) i
javn
a ko
mun
alna
pre
duze
ća (u
spos
tavl
janj
e, up
ravl
janj
e, fin
ansir
anje
, del
egira
nje k
omun
alni
h us
luga
i re
orga
niza
cija
JK
P)
PP
PP
PP
Insp
ekci
jski n
adzo
r nad
kom
unal
nim
pos
lovi
ma
2P
2
(6) B
udže
t i
finan
sije
Trez
orsk
o po
slova
nje
PP
Upr
avlja
nje
imov
inom
JLS
PP
PP
– zb
irni m
odul
pr
ilago
đen
uloz
i ci
ljne
grup
e
P –
zbirn
i mod
ul
prila
gođe
n ul
ozi
ciljn
e gr
upe
Prip
rem
a bu
džet
a, b
udže
tski
h pr
ogra
ma,
izvr
šenj
e i
izvj
ešta
vanj
eP
P
22
Preg
led
prio
ritet
nih
tem
a za
obu
ku iz
zaje
dnič
kog
sadr
žaja
Ciljn
e gr
upe
Tem
e ob
uke
Tem
e oz
nače
ne sl
ovom
P s
u va
žne
i hitn
e, a
tem
e oz
nače
ne b
roje
m 2
su v
ažne
, ali
ne i
hitn
e.
Rukovodeći državni službenici
Službenici sa posebnim ovlastima
Ostali državni službenici
Namještenici na dopunskim poslo-vima osnovne djelatnosti
Relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti
Pravobranitelji i zamjenici pravo-branitelja
Službenici i namještenici koji rade sa strankama
Načelnici
Vijećnici
(1) I
nfor
mac
ione
te
hnol
ogije
i e-
opći
na
MS
Offi
ce (o
snov
ni i
napr
edni
mod
uli,
koriš
tenj
e e-
mai
la i
inte
rnet
a)P
PP
P2
Elek
tron
sko
prać
enje
pre
dmet
aP
2P
P2
2
Usp
osta
va i
održ
avan
je o
pćin
skog
por
tala
PP
2
(2) U
prav
ljanj
e pr
užan
jem
usl
uga
i ko
ntro
la k
valit
eta
Ana
liza
potr
eba,
pra
ćenj
e i e
valu
acija
, sta
ndar
di i
indi
kato
ri kv
alite
taP
PP
Rad
sa st
rank
ama
(gra
đani
ma)
P
(3) E
vrop
ske
inte
grac
ijeU
vod
u fo
ndov
e i p
rogr
ame
EU (I
PA i
prog
ram
i zaj
edni
ce),
adm
inist
riran
je i
finan
sijsk
o up
ravl
janj
e pr
ojek
tima
EUP
PP
PP
P
(4) O
rgan
izac
ija ra
da i
men
adžm
ent
Uvo
d u
stra
tešk
o pl
anira
nje
i men
adžm
ent (
uklju
čuju
ći
izra
du g
odišn
jih, p
olug
odišn
jih i
mje
sečn
ih p
lano
va)
P2
P
Lide
rske
i m
enad
žers
ke v
ješt
ine,
orga
niza
cija
rada
i ru
kovo
đenj
e za
posle
nim
a (n
pr. i
zrad
a or
gani
zaci
jskih
pol
itika
i p
roce
dura
, pla
nira
nje
i del
egira
nje
zada
taka
, tim
ski r
ad,
inte
rna
kom
unik
acija
, mot
ivac
ija za
posle
nih,
upr
avlja
nje
vrem
enom
itd.
)
P2
P
(5) J
avne
nab
avke
Teži
šte
na p
lani
ranj
u, te
nder
skoj
dok
umen
taci
ji i e
valu
aciji
, ug
ovar
anju
i in
tern
im k
ontr
olam
aP
PP
2P
P
(6) D
odat
ne te
me
Uspo
stavlj
anje
i ažu
riran
je se
ktor
skih
baz
a pod
atak
a (pr
ikup
ljanj
e po
data
ka ko
ji bi
om
oguć
ili in
form
irano
don
ošen
je od
luka
u ci
lju
bolje
g upr
avlja
nja p
ruža
njem
uslu
ga)
PP
Prop
isi u
obl
asti
loka
lne
upra
ve, o
rgan
izac
ije u
prav
e i r
adni
h od
nosa
i do
noše
nje
akat
aP
P
Rele
vant
ni p
ropi
si u
obla
sti r
ada
vije
ća i
post
upak
don
ošen
ja
akat
aP
Loka
lna
dem
okra
tija
i uče
šće
građ
ana
PP
P
23
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Institucionalizacija sistema obukePod institucionalizacijom sveobuhvatnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave podrazumijeva se dodjeljivanje njegovih osnovnih funkcija odgovorajućim institucijama, a na osnovu njihovih nadležnosti i srodnosti utvrđenih ciljnih grupa.
Institucionalizacija sistema obuke za jedinice lokalne samouprave razmatrana je u tri osnovna koraka:
• određivanje funkcija i njihovo razlaganje na osnovne sadržaje (elemente);
• određivanje relevantnih institucija;
• raspoređivanje osnovnih sadržaja funkcija sistema u djelokrug odgovarajućih institucija, vodeći računa o ekonomičnosti i operativnoj jednostavnosti odabranih rješenja.
Funkcije sistema obuke
Za funkcioniranje sistema obuke za jedinice lokalne samouprave neophodno je uspostavljanje i postepeno razvijanje sljedećih funkcija:
Funkcije reguliranja i politike obuke:
• (re)definiranje zakonskog okvira
• finansiranje mehanizama / institucija za obuku i same obuke
• kontrola i osiguranje kvaliteta
• izrada politika, strategija i planova obuke
• nadzor nad provođenjem politika, strategija i planova
• izgradnja kapaciteta aktera
• analiza potreba za obukom
• izrada nastavnih planova i programa za obuku
• organiziranje i izvođenje obuke
• evaluacija rezultata obuke
Funkcije operativnog upravljanja obukom:
24
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Sve funkcije su u snažnoj međusobnoj vezi i tek u skladnom međusobnom dejstvu čine sistem obuke. Sadržaj svake funkcije prikazan je kasnije u tekstu, u sklopu matrica funkcija i relevantnih institucija.
Zbog važnosti i uticaja na funkcioniranje i postizanje održivosti sistema obuke, posebno će se obraditi funkcije finansiranja i osiguranja kvaliteta.
Institucije u okviru sistema obuke
Imajući u vidu ciljnu grupu (državni službenici, namještenici, izabrani zvaničnici), po relevantnosti za uspostavljanje i funkcioniranje sveobuhvatnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH izdvajaju se sljedeće institucije:
• Agencija za državnu službu FBiH,
• Savez općina i gradova FBiH i
• Federalno ministarstvo pravde / relevantna kantonalna ministarstva.
Osim njih, važni institucionalni elementi sistema su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) i pružatelji usluga obuke, kao što su obrazovne institucije i specijalizirane organizacije.
Dok su poslovi obuke državnih službenika u organima državne službe u FBiH vršeni putem Agencije za državnu službu FBiH, za obuku namještenika nadležni su organi državne službe koji ih zapošljavaju. Državni službenici su obavezni neprestano raditi na svom stručnom usavršavanju. Zakonski okvir, također, sadrži odredbe kojima se implicitno omogućava Savezu općina i gradova FBiH da organizira i vrši obuku i radi na razvoju kapaciteta svojih članica. Kada je riječ o Federalnom ministarstvu pravde i Zavodu za javnu upravu pri Ministarstvu, postoje široko definirane nadležnosti koje se odnose na cjelokupno unapređenje rada i organizacije državne uprave u FBiH, što se može tumačiti tako da obuhvata i obuku i izgradnju kapaciteta.
S obzirom na raznovrsnu ciljnu grupu, kao i značajan obim potreba za obukom, kako zajedničkog tako i specijalističkog sadržaja, nijedna od relevantnih institucija nema sveukupnu nadležnost za obuku jedinica lokalne samouprave, kao ni za to neophodne kapacitete. Istovremeno, za državne službenike u organima lokalne samouprave, a naročito po pitanju obuke iz zajedničkih sadržaja, sistematski pristup organiziranju obuke koja je vršena preko Agencije za državnu službu, trebao bi predstavljati polaznu osnovu za unapređenje cjelokupnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave.
U narednom dijelu okvirno su opisane institucionalne karakteristike i mehanizmi koordinacije predloženi za sistem obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH. Radi se o koordinacionom tijelu za sistem obuke u cjelini (Koordinaciono tijelo za obuku), koje bi osiguralo konzistentnost u planiranju i implementaciji izgradnje kapaciteta JLS, te o institucionalnom mehanizmu koji
25
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
bi pružao operativnu podršku za koordinaciju i vršio funkcije upravljanja obukom (jedinice za obuku pri Agenciji za državnu službu FBiH ili Federalnom ministarstvu pravde4 za zaposlene u organima lokalne samouprave, pri Savezu općina i gradova za izabrane zvaničnike, te u samim jedinicama lokalne samouprave). Na ovaj način bi se osigurao strateški i koordiniran pristup upravljanju sistemom obuke i razvoju kapaciteta jedinica lokalne samouprave na nivou FBiH, kao i dovoljna operativnost sistema potrebna za provođenje konkretnih mjera u okviru upravljanja obukom. Osim toga, preko Koordinacionog tijela za obuku potrebno je osigurati razmjenu informacija i iskustava, te relevantnih programa obuke između entiteta.
Uspostavljanje Koordinacionog tijela za obuku zasniva se na saglasnosti svih navedenih relevantnih aktera. Uspostavu jedinica za obuku treba posmatrati u svjetlu ciljanog jačanja kapaciteta za obuku pri odgovarajućim postojećim institucijama. S aspekta funkcionalnosti rada i obima ciljne grupe, preporučuje se da jedinica koja bi pokrivala obuku državnih službenika i namještenika u JLS bude locirana pri Agenciji za državnu službu FBiH ili Federalnom ministarstvu pravde (što podrazumijeva odgovarajuće organizaciono prilagođavanje/usmjeravanje odgovarajućih kapaciteta), a da pri Savezu općina i gradova bude jedinica koja bi pokrivala obuku izabranih zvaničnika.
Koordinaciono tijelo za obuku
Kako nijedna od postojećih institucija nema u cjelini definiranu nadležnost za obuku zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, preporučuje se formiranje Koordinacionog tijela nadležnog za sistem obuke u cjelini. Ovo tijelo, sastavljeno od predstavnika ključnih aktera, objedinilo bi nadležnost za obuku (uključujući državne službenike, namještenike i izabrane zvaničnike) i garantiralo koordinirani pristup razvoju kapaciteta jedinica lokalne samouprave, te doprinijelo daljem poboljšanju komunikacije između jedinica lokalne samouprave i viših nivoa vlasti. Koordinaciono tijelo bi preuzelo sljedeće osnovne funkcije u okviru sistema obuke:
• Iniciranje redovnih analiza potreba za obukom i usklađivanje prioriteta za obuku;
• Iniciranje izrade i usaglašavanje cjelokupne strategije i planova obuke;
• Nadzor nad realizacijom strategije i planova obuke;
• Razmatranje i pokretanje inicijativa za unapređivanje zakonskog okvira za obuku i stručno usavršavanje zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, uključujući i pitanje postepenog uspostavljanja kontrole i osiguranja kvaliteta obuke;
• Promoviranje stalnog razvoja kapaciteta aktera u okviru sistema obuke.
4 U svjetlu izmjene Zakona o državnoj službi FBiH (Presuda Ustavnog suda U-27/09), a zavisno od načina reguliranja nadležnosti za obuku službenika u organima lokalne samouprave, Vlada FBiH će izabrati odgovarajuće konačno institucionalno rješenje za pružanje operativne podrške i upravljanje obukom za zaposlene u organima lokalne samouprave. Uzimajući u obzir troškovnu racionalnost centraliziranja jedinice za obuku zaposlenih u JLS, kao i dugoročnu održivost i spremnost relevantnih institucija Vlade FBiH, kao mogući nositelji operativnog upravljanja obukom predlažu se Agencija za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde.
26
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Za vršenje ovih osnovnih funkcija neophodno je da se Koordinaciono tijelo za obuku sastaje najmanje jednom u tri mjeseca. Težišta nadležnosti Koordinacionog tijela za obuku u pogledu funkcija koordinacije i vođenja politike obuke navedena su kasnije u tekstu, u sklopu odgovarajuće matrice.
Jedinice za obuku
Strategijom i sistemom obuke za jedinice lokalne samouprave predviđaju se dvije jedinice za obuku:
• jedinica za obuku državnih službenika i namještenika, u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Federalnom ministarstvu pravde i
• jedinica za obuku izabranih zvaničnika, u okviru Saveza općina i gradova FBiH.
Jedinica za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Federalnom ministarstvu pravde imala bi dvojaku ulogu. Osim pružanja stručne i administrativne podrške za rad Koordinacionog tijela za obuku i izvršavanja njegovih zaduženja (koordinacija analize potreba, pripreme strategija i planova obuke na nivou sistema itd.), ova jedinica bi obavljala i znatan dio poslova vezanih za operativno upravljanje obukom za zaposlene u organima lokalne samouprave na nivou FBiH, u pravilu za sve ili za većinu jedinica lokalne samouprave.
Poslove vezane za operativno upravljanje obukom izabranih zvaničnika obavljala bi posebna jedinica za obuku, koja bi bila uspostavljena pri Savezu općina i gradova FBiH5.
Glavna zaduženja jedinica za obuku u pogledu funkcija operativnog upravljanja obukom navedena su kasnije u tekstu, u sklopu odgovarajuće matrice.
Stalna saradnja između dvije jedinice za obuku, neophodna radi koordinacije i unapređivanja tehnologije obuke, osiguraće se kako direktno, tako i putem Koordinacionog tijela za obuku.
Jedinice za obuku će raditi i na promociji obuke kao načina povećanja nivoa kvaliteta usluga koje jedinice lokalne samouprave pružaju građanima, kako bi povećale interese za pohađanje obuka, što je posebno važno za obuku izabranih zvaničnika. Jedinice za obuku također će prikupljati informacije o obukama koje se izvode u okviru programa rada relevantnih institucija i međunarodnih projekata, kako bi se postigla bolja koordinacija svih relevantnih aktera. Jedinice će informacije i materijale u vezi sa obukama redovno proslijeđivati jedinicama lokalne samouprave putem web stranica i drugim adekvatnim sredstvima.
5 Ukoliko se kapaciteti Saveza općina i gradova FBiH budu razvijali tako da vremenom mogu kvalitetno odgovoriti zadacima operativnog upravljanja obukom državnih službenika i namještenika, u perspektivi bi trebalo ozbiljno računati na mogućnost objedinjavanja svih poslova vezanih za operativno upravljanje obukom pri Savezu općina i gradova FBiH.
27
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Interakcije ključnih aktera u okviru sistema za obuku JLS su predstavljene na sljedećem grafičkom prikazu:
Koordinaciono tijelo za obuku
Savez općina i gradova FBiH
Jedinica za obuku izabranih zvaničnika
Jedinica za obuku državnih službenika i namještenika
Agencija za državnu službu FBiH
Ministarstvo pravde FBiH
Jedinice lokalne samouprave
Razmjena informacija, programa i iskustava sa Komisijom za obuku RS
Pružatelji usluga obuke
28
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Funkcija obuke u jedinicama lokalne samouprave
Preporučuje se da se funkcija obuke na odgovarajući način organizira u svakoj jedinici lokalne samouprave, u okviru internog sistema upravljanja ljudskim resursima, a u skladu sa specifičnim potrebama i mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Ove strukture bi imale značajnu ulogu u identifikaciji potreba državnih službenika i namještenika za obukom, te u koordinaciji između jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih aktera u sistemu obuke, čime bi se povećala usklađenost djelovanja sistema obuke sa potrebama i redovnim aktivnostima jedinica lokalne samouprave. Kako bi se jedinicama lokalne samouprave olakšao ovaj posao, odmah po usvajanju ove Strategije razradiće se odgovarajući modaliteti organiziranja funkcije obuke,6 prilagođeni različitim dimenzijama i kapacitetima općina i gradova u FBiH.
Važna poluga za ujednačavanje kvaliteta, te osiguranje ekonomičnosti i održivosti sistema obuke je obučavanje odgovarajućih stručnjaka iz samih jedinica lokalne samouprave za prenošenje znanja i vještina drugima (tzv. trening trenera). Korištenje vlastitih stručnjaka za najveći dio internih obuka u značajnoj će mjeri umanjiti troškove i omogućiti veći obim realizacije tema obuke u svakoj jedinici lokalne samouprave. Uz to, i ovdje je moguća i poželjna međuopćinska saradnja, tako da se vremenom stvori neka vrsta regionalne mreže internih trenera, koji izvode obuku u svojoj i u susjednim jedinicama lokalne samouprave. Međuopćinska saradnja je posebno važna za efikasno prenošenje i primjenu dobrih praksi, na primjer, u oblasti normativnih akata, što je posebno korisno za male i nerazvijene općine. Stvaranje internih trenera (praktično obučavanje stručnjaka vještinama koje su važne za pripremu i izvođenje obuke) i njihovih regionalnih mreža spada u prioritete saradnje između centralnih jedinica za obuku i jedinica lokalne samouprave.
6 Poslovi upravljanja obukom u JLS obuhvataju prvenstveno sljedeće: (1) anketiranje službenika, namještenika i izabranih zvaničnika o potrebama za obukom za određenu kalendarsku godinu; (2) odabir ponuđenih tema u godišnjim planovima jedinica za obuku, a u skladu sa Strategijom, te određivanje učesnika; (3) prikupljanje ponuda za izvođenje obuke koju organizira i provodi JLS u vlastitoj organizaciji; (4) konsultiranje nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava o njihovom interesu za planiranje obuke o temama iz njihove nadležnosti; (5) prikupljanje kvalitetnih pro-grama na tržištu obuke radi korištenja u izradi plana obuke; (6) donošenje plana obuke za kalendarsku godinu koji obuhvata vlastite obuke i teme planirane Strategijom i godišnjim planovima obuke na nivou FBiH; (7) nabavku usluga izvođenja obuke za vlastite programe obuke; (8) saradnju sa Jedinicom za obuku državnih službenika i namještenika i Jedinicom za obuku izabranih zvaničnika u cilju dostave podataka za programe koje oni organiziraju u skladu sa Strategijom i godišnjim planovima obuke na nivou FBiH; (9) evidenciju o učešću u obuci za državne službenike, namještenike i izabrane zvaničnike; (10) ocjenu efektivnosti svake od realiziranih aktivnosti obuke sa procjenom koristi za JLS; (11) prenos znanja na zaposlene u JLS od onih koji su učestvovali u pojedinim programima obuke; (12) ponudu i dogovaranje razmjene i realizacije programa obuke između JLS u oblastima u kojima su pojedine JLS ostvarile zapažene rezultate; (13) uspostavu baze podataka o obuci, sa informacijama o temama, izvođačima, učesnicima i ocjenama kvaliteta; (14) pripremu izvještaja o realizaciji godišnjih planova obuke sa prijedlogom mjera poboljšanja; (15) informiranje zajednice i svih učesnika o obuci i njenim efektima.
29
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Finansiranje obukeKvalitetno rješavanje funkcije finansiranja sistema obuke predstavlja kritičan faktor uspjeha za implementaciju Strategije obuke za JLS. Radi se o složenom problemu, koji nije moguće riješiti ni jednostavno ni brzo.
U skladu sa principom samoodrživosti kao jednim od principa na kojima se zasniva Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave, gradi se takav sistem obuke koji će imati dovoljne finansijske resurse za dugoročno, stalno funkcioniranje i zadovoljavanje potreba za obukom. Zato princip adekvatne raspodjele troškova između ključnih aktera predstavlja osnovni mehanizam za postizanje dugoročne održivosti sistema obuke.
S druge strane, polazi se od sadašnje realnosti, koju karakterizira nedostatak navike i namjenskih izvora sredstava za finansiranje obuke. Zato se u početku implementacije Strategije računa na podršku donatora i odgovarajućih projekata, a naročito projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, koji realizira UNDP.
Relevantni troškovi se mogu razvrstati u dvije osnovne grupe:
• troškovi uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke i
• troškovi operativnog upravljanja obukom.
Raspodjela troškova uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke
Troškovi uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke obuhvataju:
• opremanje, osiguranje prostora za rad i tehničke pomoći za nove organizacione strukture predviđene ovom Strategijom (Koordinaciono tijelo za obuku, jedinice za obuku, eventualno stručno tijelo za osiguranje kvaliteta7), pri čemu treba imati u vidu da nije neophodan poseban prostor za Koordinaciono tijelo i eventualno stručno tijelo za osiguranje kvaliteta i da oni za svoje periodične sastanke mogu koristiti prostor Agencije za državnu službu FBiH ili Federalnog ministarstva pravde i Saveza općina i gradova FBiH;
• tekuće troškove funkcioniranja organizacionih struktura (plate, materijalni troškovi);
• troškove uspostavljanja i funkcioniranja jedinica za upravljanje ljudskim resursima u jedinicama lokalne samouprave;
7 Koordinaciono tijelo je, između ostalog, zaduženo i za osiguranje kvaliteta obuke, za što može uspostaviti odgovarajuće nezavisno stručno tijelo kada se za to steknu uslovi.
potrebe, povratne informacije
30
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
• posebne troškove pripreme ili ažuriranja sistemskih i strateških dokumenata (analize potreba za obukom, Strategije i planova i sl.).
Predviđena je sljedeća raspodjela ovih troškova:
• Troškove osiguranja prostora za rad i opremanja jedinice za obuku pri Agenciji za državnu službu ili pri Federalnom ministarstvu pravde snosiće Budžet FBiH putem Agencije za državnu službu ili Federalnog ministarstva pravde, a slične troškove za svoju jedinicu za obuku snosiće Savez općina i gradova FBiH. Ukoliko se pokaže kao neophodno, za ove svrhe mogu se inicijalno iskoristiti i sredstva u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“. Sredstva iz ovog projekta mogu se koristiti i za inicijalnu tehničku pomoć za uspostavljanje i rad ovih organizacionih struktura .
• U skladu sa principom raspodjele troškova između ključnih aktera, tekuće troškove vezane za rad Koordinacionog tijela za obuku (dnevnice i putni troškovi) snosiće institucije koje delegiraju članove Koordinacionog tijela.
• Tekući troškovi (plate, materijalni troškovi) Jedinice za obuku državnih službenika i namještenika iz organa lokalne samouprave, te troškovi eventualnih nadoknada vanjskim ekspertima uključenim u proces osiguravanja kvaliteta, idu na teret Budžeta FBiH putem Agencije za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde, dok će Savez općina i gradova FBiH snositi tekuće troškove Jedinice za obuku izabranih zvaničnika.
• Jedinice lokalne samouprave snosiće troškove uspostavljanja i funkcioniranja svojih jedinica za upravljanje ljudskim resursima. U okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ razradit će se osnovni modaliteti takvih jedinica, sa fokusom na obuku.
• Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurat će i odgovarajuće metodologije za izvođenje analize potreba za obukom i pripremu planova obuke. Sredstva za troškove ažuriranja strateških i sistemskih dokumenata, kad za to dođe vrijeme, osigurat će se iz Budžeta FBiH putem Agencije za državnu službu FBiH ili Federalnog ministarstva pravde, ukoliko za to ne bude zainteresiranih donatora.
Raspodjela troškova operativnog upravljanja obukom
Troškovi operativnog upravljanja obukom obuhvataju:
• adaptaciju i opremanje odgovarajućih postojećih prostora za regionalno i lokalno izvođenje obuke (nabavka i postavljanje projektora i projekcionog platna, računara i druge slične opreme potrebne za izvođenje obuke);
• pripremu programa obuke i materijala za obuku (rad eksperata, obuka trenera);
• organiziranje i održavanje obuke (logistika, nadoknada za trenere, štampanje materijala, osvježenja za učesnike, zakup prostorija kad je potrebno...);
• prevoz i dnevnice učesnika.
31
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Predviđena je sljedeća raspodjela ovih troškova:
• Troškove adaptacije i opremanja odgovarajućeg postojećeg prostora za regionalno organiziranje i izvođenje obuke snosiće Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“. Izabrat će se 4 lokacije u saradnji sa Savezom općina i gradova FBiH. Korištenje odabranog prostora za potrebe obuke za JLS omogućit će odgovarajuće lokalne ili kantonalne vlasti.
• Troškove adaptacije i opremanja lokalnih prostora za izvođenje obuka u svojoj režiji snosit će jedinice lokalne samouprave.
• Troškovi pripreme programa, te organizacije i održavanja obuke raspoređuju se orijentaciono na sljedeći način:
{ Resorna federalna i kantonalna ministarstva bi osigurala sredstva za troškove vezane za pripremu i održavanje programa obuke koji se tiču uvođenja novih zakonskih ili strateških rješenja iz njihove nadležnosti,
{ Dio sredstava za pripremu i izvođenje prioritetnih programa obuke za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave osigurava se iz Budžeta FBiH kroz Agenciju za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde,
{ Savez općina i gradova FBiH osigurava dio sredstva za pripremu prioritetnih programa obuke za izabrane zvaničnike,
{ Jedinice lokalne samouprave osiguravaju dio sredstava za pripremu i izvođenje obuke za državne službenike i namještenike, te sredstva za pripremu i izvođenje programa obuke za izabrane zvaničnike. Umjesto da se ova sredstva osiguravaju ad hoc, preporučuje se da se to čini sistemski, tako da organi loka-lne samouprave na godišnjem nivou planiraju i izdvajaju sredstva za obuku. Ovo može da se izvede na dva načina8: (1) da se, u okviru granta koji kantoni godišnje usmjeravaju prema JLS, oko 0,3%9 eksplicitno namijeni za obuku; (2) da svaka jedinica lokalne samouprave planira i izdvaja odgovarajući procenat10 svog godišnjeg budžeta za obuku. Tako planirana i izdvojena sredstva koristit će se, u odgovarajućem omjeru, za sve predviđene obuke za jedinice lokalne
8 Do sada su se sredstva za obuku i stručno usavršavanje kadrova u JLS izdvajala iz budžeta FBiH i realizirala putem Agencije za državnu službu FBiH, kao i iz budžeta samih JLS. Kako ova sredstva nisu dovoljna za zadovoljavanje potreba za obukom JLS i ostvarivanje ciljeva definiranih Strategijom, potrebno je sistemsko rješenje finansiranja. U daljem tekstu su navedena moguća sistemska rješenja. Detaljna razrada modela bi se utvrdila putem „Elaborata o etapnom i postepenom preuzimanju finansiranja sistema obuke za JLS na bazi sufinansiranja od strane JLS i ostalih relevantih partnera za period 2012.-2015“, predviđenog za izradu početkom 2011.
9 Model mogućeg rješenja je da se u svrhu finansiranja sistema obuke izdvoji oko 0,3% od iznosa tekućih potpora ostalih nivoa vlasti (276.861,00 KM). To je iznos koji bi riješio problem finansiranja učešćem općina sredstvima koja dobijaju od ostalih nivoa vlasti čije zakone i propise i pro-vode. Ukoliko bi se taj iznos primijenio na ukupan iznos prihoda i primitaka općina, predstavljao bi 0,043% njihovih budžeta. Za razmatranje ove opcije, uzet je u obzir Konsolidirani godišnji iskaz o izvršenju budžeta za 2009. godinu (Obrazac K-GIB) Ministarstva finansija FBiH, gdje ukupni prihodi i primici općina u FBiH u 2009. godini iznose 640.935.076,00 KM. Od ukupnog iznosa prihoda i primitaka, tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti općinama u 2009. godini iznose 92.267.287,00 KM, a iz izvještaja se ne vidi namjena potpora, odnosno, koliki iznos je namijenjen potpori administraciji, a koliki je iznos namijenjen za konkretne projekte. Prednosti namjenskog usmjeravanja 0,3% potpora svih nivoa vlasti općinama za usavršavanje bile bi u sljedećem: (1) viši nivoi vlasti daju značaj obuci kao važnom faktoru kvaliteta administracije koja provodi zakone viših nivoa vlasti i obavezuju općine da ta sredstva namjenski koriste; (2) ovaj način ne zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta viših nivoa vlasti za obuku, odnosno za njih ne predstavlja novi trošak; (3) općine se oslobađaju „problema“ izglasavanja budžeta u kojem su predviđena sredstva za obuku kao „novi“ trošak, s obzirom na to da je neznatan broj općina do sada planirao takve troškove u budžetu, dugoročno se osigurava stabilno finansiranje obuke.
10 U tom pravcu, model mogućeg rješenja je da se iznos izdvajanja svake JLS obračunava kao odgovarajući procenat godišnjeg budžeta JLS za bruto plate, koji bi bio korigiran putem faktora razvijenosti JLS, čime bi se uvažile razlike između JLS u pogledu broja zaposlenih i finansijskog kapaciteta.
32
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
samouprave, i to: (i) za sufinansiranje prioritetnih obuka za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave, planiranih i organiziranih od strane jedinice za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Feder-alnom ministarstvu pravde; (ii) za sufinansiranje prioritetnih obuka za izabrane zvaničnike, planiranih i organiziranih od strane Jedinice za obuku pri Savezu općina i gradova FBiH, te (iii) za finansiranje internih programa obuke, koje jedi-nica lokalne samouprave organizira za svoje potrebe.
{ Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurava sredstva za pripremu programa za prvih 4-5 prioritetnih modula. Kad je to moguće, treba uključiti i donatore da sufinansiraju pripremu prioritetnih programa obuke, ili da urade programe u sklopu svojih projekata.
• U pravilu, jedinice lokalne samouprave pokrivaju putne troškove i dnevnice za svoje polaznike obuke kada se obuka odvija izvan njihove lokacije.
Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke
Okvir za sistemsko osiguranje kvaliteta obuke predstavljen je sljedećom slikom:
Tržište obuke / izvođači obuke
• Konkurentsko tržište• Organizacione procedure koje osiguravaju
kvalitet usluga obuke• Kompetentni i kvalificirani treneri
Strateški nivo
• Odgovarajući zakonski i institucionalni okvir• Strategija obuke• Standardi kvaliteta obuke na nivou FBiH
Jedinice lokalne samouprave
• Razvijena funkcija upravljanja ljudskim resursima• U stanju da identificiraju potrebe i ocijene kvalitet
usluga obuke• U stanju nabavljati usluge obuke
usluge obuke potrebe, povratne informacije
33
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
samouprave, i to: (i) za sufinansiranje prioritetnih obuka za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave, planiranih i organiziranih od strane jedinice za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Feder-alnom ministarstvu pravde; (ii) za sufinansiranje prioritetnih obuka za izabrane zvaničnike, planiranih i organiziranih od strane Jedinice za obuku pri Savezu općina i gradova FBiH, te (iii) za finansiranje internih programa obuke, koje jedi-nica lokalne samouprave organizira za svoje potrebe.
{ Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurava sredstva za pripremu programa za prvih 4-5 prioritetnih modula. Kad je to moguće, treba uključiti i donatore da sufinansiraju pripremu prioritetnih programa obuke, ili da urade programe u sklopu svojih projekata.
• U pravilu, jedinice lokalne samouprave pokrivaju putne troškove i dnevnice za svoje polaznike obuke kada se obuka odvija izvan njihove lokacije.
Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke
Okvir za sistemsko osiguranje kvaliteta obuke predstavljen je sljedećom slikom:
Tržište obuke / izvođači obuke
• Konkurentsko tržište• Organizacione procedure koje osiguravaju
kvalitet usluga obuke• Kompetentni i kvalificirani treneri
Strateški nivo
• Odgovarajući zakonski i institucionalni okvir• Strategija obuke• Standardi kvaliteta obuke na nivou FBiH
Jedinice lokalne samouprave
• Razvijena funkcija upravljanja ljudskim resursima• U stanju da identificiraju potrebe i ocijene kvalitet
usluga obuke• U stanju nabavljati usluge obuke
usluge obuke potrebe, povratne informacije
Pravilnim postavljanjem i uspješnom realizacijom ove funkcije treba se osigurati visok standard obuke u smislu sadržaja i metodologije, te kvaliteta izvođača obuke.
Za osiguranje kvaliteta obuke u dugom roku preporučuje se akreditiranje programa i pružatelja usluga obuke, kojim se potvrđuje da odgovarajući program, odnosno pružatelj usluga, zadovoljava propisane standarde kvaliteta, s jedne strane, te da je pružatelj usluga obuke posvećen stalnom usavršavanju usluga i programa obuke. Sve detalje u vezi sa kvalitetom obuke i akreditacijom će precizno definirati Koordinaciono tijelo, u skladu sa dinamikom predviđenih aktivnosti.
Proces akreditiranja, ukoliko se izvodi u punom obimu, podrazumijeva sljedeće glavne korake:
• podnošenje zahtjeva za akreditiranje i provjera dokumentacije,
• provjera na licu mjesta, uvid u dokumentaciju/pružanje obuke,
• izdavanje certifikata o akreditiranju,
• vrednovanje efektivnosti obuke, procjena ostvarenja (eksterni audit).
Međutim, u početnoj fazi uspostavljanja sistema obuke za zaposlene u JLS preporučuje se pojednostavljeni proces akreditiranja, tako da se akreditiraju samo izvođači obuke i to bez drugog koraka (terenskog uvida).
Stručno tijelo za osiguranje kvaliteta
Koordinaciono tijelo za obuku je, između ostalog, zaduženo i za definiranje standarda kvaliteta i akreditiranje izvođača i programa obuke. Radi osiguranja kvaliteta, Koordinaciono tijelo može predložiti formiranje određenog nezavisnog stručnog tijela u vidu Odbora za osiguranje kvaliteta, koji bi okupljao 5-7 stručnjaka iz relevantnih institucija, kompetentnih za pitanja kvaliteta obuke i lokalne samouprave.
Jedinica za obuku pri ADS-u/Federalnom ministarstvu pravde pružala bi odgovarajuću operativnu i logističku podršku stručnom tijelu za osiguranje kvaliteta.
34
Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.
Funkcije i institucije: sinteza
Sinteza funkcija i institucija sistema obuke za JLS u FBiH data je u matrici na sljedećim stranicama. Osnovni sadržaji (elementi) funkcija, sa dovoljnim nivoom detaljnosti, raspoređeni su u djelokrug postojećih institucija i novih organizacionih struktura potrebnih za efikasno funkcioniranje sistema obuke za JLS.
Prikaz matrice je, iz razloga praktičnosti i preglednosti, dat u dva dijela: prvom, koji raspoređuje sistemske funkcije (funkcije koordinacije i vođenja politike obuke), i drugom, koji raspoređuje funkcije operativnog upravljanja obukom.
35
Mat
rica:
funk
cije
koor
dina
cije
i vođ
enja
pol
itike
obu
ke –
rele
vant
ne in
stitu
cije
Koo
rdin
acio
no
tijel
o za
obu
ku
Jedi
nica
za
obuk
u pr
i AD
S-u/
Min
ista
rstv
u pr
avde
Fede
raln
o m
inis
tars
tvo
prav
de
Age
ncija
za
drža
vnu
služ
bu
FBiH
Save
z op
ćina
i gr
adov
a FB
iHJe
dini
ce lo
kaln
e sa
mou
prav
ePr
užat
elji
uslu
ga o
buke
(Re)
defin
iran
je
zako
nsko
g ok
vira
Inic
ijativ
e za
iz
mje
ne p
ropi
sa i
lobi
ranj
e
Ana
lize,
nacr
t in
icija
tiva
za
izm
jene
pro
pisa
Ana
liza
post
ojeć
eg za
kons
kog
okvi
ra, i
zrad
a i p
redl
agan
je za
kona
i
podz
akon
skih
aka
ta k
roz K
oord
inac
iono
tije
lo z
a ob
uku
Zago
vara
nje
/ lob
iranj
e
Fina
nsir
anje
- Prip
rem
a stra
tegi
ja i
plan
ova
- Tro
škov
i jed
inice
za
obuk
u- P
ripre
ma i
izv
ođen
je pr
iorit
etni
h pr
ogra
ma o
buke
za
drža
vne s
lužb
enik
e i
nam
ješte
nike
- Tro
škov
i vla
stite
je
dini
ce za
obu
ku
- Obu
ka v
last
itih
trene
ra- P
ripre
ma i
iz
vođe
nje
prio
ritet
nih
prog
ram
a obu
ke za
iz
abra
ne zv
anič
nike
- Tro
škov
i vla
stitih
po
sebn
ih o
buka
- Obu
ka v
lasti
tih
trene
ra za
inte
rne
potre
be- S
ufina
nsira
nje
prio
ritet
nih
prog
ram
a obu
ke za
dr
žavn
e slu
žben
ike,
nam
ješte
nike
i iza
bran
e zva
ničn
ike
- Obu
ka v
last
itih
tren
era
- tro
škov
i ak
redi
tiran
ja
Osi
gura
nje
kval
iteta
Usp
osta
vlja
nje
stan
dard
a i
meh
aniz
ama
za
osig
uran
je k
valit
eta
Osig
urat
i red
ovno
pr
aćen
je i
eval
uaci
ju
prog
ram
a ob
uke
Uče
stvu
je u
pra
ćenj
u i e
valu
aciji
pr
ogra
ma
obuk
e
Uče
stvu
je u
pro
cesu
ak
redi
taci
je
Prip
rem
a st
rate
gija
i p
lano
va
Inic
iranj
e A
PO i
prila
gođa
vanj
e pr
iorit
eta
i us
agla
šava
nje
stra
tegi
ja i
plan
ova
Org
aniz
acija
APO
i pr
ipre
ma
stra
tegi
ja,
plan
ova
i pro
gram
a ob
uke
i org
aniz
acija
ob
uke
Podr
ška,
koo
rdin
acija
i, g
dje
je p
otre
bno,
logi
stič
ka p
odrš
ka
Nad
zor n
ad
prov
ođen
jem
Razm
atra
nje
izvj
ešta
ja, e
valu
acija
ef
ekat
a, p
redl
agan
je
pobo
ljšan
ja
Mon
itorin
g i
izvj
ešta
vanj
e (g
odišn
ji pl
anov
i i
prog
ram
i obu
ke)
Razm
atra
nje
izvj
ešta
ja i
učeš
će u
nad
zoru
put
em K
oord
inac
iono
g tij
ela
za o
buku
Izgr
adnj
a ka
paci
teta
akt
era
- Vođ
enje
izgr
adnj
e ka
paci
teta
akt
era
- Pro
moc
ija fu
nkci
je
prav
ljanj
a lju
dski
m
resu
rsim
a u
JLS
- Org
aniza
cija
izgra
dnje
kapa
citet
a ak
tera
- Org
aniza
cija
treni
nga t
rene
ra i
anga
žiran
je ok
alni
h ek
sper
ata i
tren
era
Org
aniz
acija
izgr
adnj
e ka
paci
teta
put
em je
dini
ce za
obu
ku
Uvo
đenj
e i r
azvo
j fu
nkci
ja p
ravl
janj
a lju
dski
m re
surs
ima
u ve
zi sa
obu
kom
Izgr
adnj
a vl
astit
ih
kapa
cite
ta
36
Mat
rica:
funk
cije
oper
ativ
nog
upra
vlja
nja
obuk
om –
rele
vant
ne in
stitu
cije
Koo
rdin
acio
no
tijel
o za
obu
ku
Jedi
nica
za
obu
ku p
ri
AD
S-u/
Min
ist.
prav
de
Jedi
nica
za
obu
ku p
ri
SOG
-u
Fede
raln
o m
inis
tars
tvo
prav
de
Age
ncija
za
drža
vnu
služ
bu
FBiH
Save
z op
ćina
i gr
adov
a FB
iHJe
dini
ce lo
kaln
e sa
mou
prav
ePr
užat
elji
uslu
ga o
buke
Ana
liza
potr
eba
Odr
eđiv
anje
m
etod
olog
ije za
A
PO
Ažu
riran
je A
PO
na n
ivou
FBi
H
JLS
(god
išnje
) za
drža
vne s
lužb
enik
e i n
amje
šten
ike
Ažu
riran
je A
PO
na n
ivou
FBi
H
JLS
(god
išnje
) za
izab
rane
zv
anič
nike
/ ko
nsol
idira
nje
info
rmac
ija sa
dr
ugom
jedi
nico
m
za o
buku
Vla
stita
APO
Uče
šće
u A
PO
Izra
da p
rogr
ama
obuk
eO
dobr
avan
je p
lana
ob
uke
- Prip
rem
a /
ugov
aran
je
prip
rem
e pr
ogra
ma
obuk
e- O
drža
vanj
e ka
talo
ga p
rogr
ama
obuk
e i r
egist
ra
pruž
atel
ja u
sluga
ob
uke
- Prip
rem
a /
ugov
aran
je
prip
rem
e pr
ogra
ma
obuk
e- O
drža
vanj
e ka
talo
ga p
rogr
ama
obuk
e i r
egist
ra
pruž
atel
ja u
sluga
ob
uke
- Prip
rem
a /
ugov
aran
je
prip
rem
e pr
ogra
ma
obuk
e za
vla
stite
sp
ecifi
čne
potr
ebe
- Prip
rem
a pr
ogra
ma
obuk
e u
skla
du sa
za
htje
vim
a na
ruči
telja
i sp
ecifi
kaci
jam
a
Org
aniz
acija
I iz
vođe
nje
Org
aniz
acija
ob
uke
(ogl
ašav
anje
, ug
ovar
anje
ili
inte
rna
real
izac
ija)
Org
aniz
acija
ob
uke
(ogl
ašav
anje
, ug
ovar
anje
ili
inte
rna
real
izac
ija)
- Org
aniz
acija
vl
astit
ih,
spec
ifičn
ih
prog
ram
a ob
uke
(inte
rno
ili p
utem
ug
ovar
anja
)
Izvo
đenj
e ob
uke
Eval
uaci
ja
- Odo
brav
anje
m
etod
olog
ije i
krite
rija
eval
uaci
je- R
azm
atra
nje
eval
uaci
onih
iz
vješ
taja
i pr
edla
ganj
e un
apre
đenj
a
- Prip
rem
a m
etod
olog
ije i
krite
rija
eval
uaci
je- O
rgan
izac
ija
proc
esa
eval
uaci
je
i prip
rem
a ev
alua
cion
ih
izvj
ešta
ja
- Org
aniz
acija
pr
oces
a ev
alua
cije
i p
ripre
ma
eval
uaci
onih
iz
vješ
taja
Eval
uaci
ja
spec
ifičn
ih o
buka
pr
oved
enih
za
vlas
tite
potr
ebe
Napo
men
a: A
ktiv
nost
i u ve
zi sa
obu
kom
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
izvo
di Je
dini
ca za
obu
ku p
ri Ag
encij
i za
drža
vnu
služ
bu FB
iH il
i Fed
eral
nom
m
inis
tars
tvu
prav
de, a
akt
ivno
sti u
vezi
sa o
buko
m iz
abra
nih
zvan
ični
ka iz
vodi
Jedi
nica
za o
buku
pri
Save
zu o
pćin
a i g
rado
va FB
iH.
37
Plan
pra
ćenj
a i v
redn
ovan
ja s
a Ak
cion
im p
lano
m im
plem
enta
cije
Stra
tegij
e
OPĆ
I CIL
J: St
rate
gija
i sis
tem
obu
ke im
aju
za ci
lj ko
ntin
uira
no u
napr
eđiv
anje
str
učni
h i p
rofe
sion
alni
h ka
paci
teta
, te
odgo
vorn
osti
zapo
slen
ih i i
zabr
anih
zvan
ični
ka u
org
anim
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
FBiH
, u sv
rhu
djel
otvo
rnog
ost
variv
anja
nad
ležn
osti,
loka
lnog
ra
zvoj
a, k
ao i
prov
ođen
ja re
form
skih
pro
cesa
.
Ope
rativ
ni c
iljev
i
OC1
: Org
aniz
acio
ne
stru
ktur
e po
trebn
e za
fu
nkci
onira
nje
sist
ema
obuk
e za
JLS
u FB
iH, u
spos
tavl
jene
i f
unkc
iona
lne
do
2011
. god
ine
OC4
: Sve
prio
ritet
ne
ciljn
e gr
upe
izab
rani
h zv
anič
nika
uk
ljuče
ne u
pr
ogra
me
obuk
e do
kr
aja
2013
. god
ine
OC2
: Fun
kcija
obu
ke
kao
važn
a po
luga
ra
zvoj
a lju
dski
h re
surs
a us
post
avlje
na
u na
jman
je p
ola
JLS
u FB
iH d
o kr
aja
2012
. go
dine
, a u
svi
m JL
S do
201
4. g
odin
e
OC5
: Fun
kcija
os
igur
anja
kva
litet
a ob
uke
kom
plet
irana
i fu
nkci
onal
na d
o 20
14. g
odin
e
OC3
: Sve
prio
ritet
ne
ciljn
e gr
upe
zapo
slen
ih u
klju
čene
u
prog
ram
e ob
uke
do
kraj
a 20
12. g
odin
e
OC6
: Pun
a fin
ansij
ska
održ
ivos
t si
stem
a ob
uke
osig
uran
a do
201
5.
godi
ne
Oče
kiva
ni re
zulta
tIn
dika
tor
Rok
Nosi
telj
OC1
Koor
dina
cion
o tij
elo
za o
buku
us
post
avlje
no i
funk
cion
alno
Odl
uka
o im
enov
anju
Koo
rdin
acio
nog
tijel
a za
obu
ku
U to
ku 2
010
Vlad
a FB
iH
Posl
ovni
k o
radu
Koo
rdin
acio
nog
tijel
a za
obu
ku
U to
ku 2
010
Koor
dina
cion
o tij
elo
Godi
šnji
prog
ram
i rad
a Ko
ordi
naci
onog
tijel
a za
obu
ku (z
a 20
11. i
sva
ku
nare
dnu
godi
nu)
Prvi
kva
rtal 2
01111
Koor
dina
cion
o tij
elo
Redo
vni s
asta
nci K
oord
inac
iono
g tij
ela
za o
buku
(min
imal
no s
vaka
3 m
jese
ca)
Prem
a pl
anu
Koor
dina
cion
o tij
elo
Ocj
ena
godi
šnje
g iz
vješ
taja
o im
plem
enta
ciji S
trate
gije
obuk
e i p
repo
ruke
za
pobo
ljšan
je (z
a 20
11. i
sva
ku n
ared
nu g
odin
u)Pr
vi k
varta
l Vl
ada
FBiH
11 U
nar
edni
m g
odin
ama
do k
raja
sep
tem
bra
teku
će g
odin
e za
slje
deću
god
inu.
38
Oče
kiva
ni re
zulta
tIn
dika
tor
Rok
Nosi
telj
OC1
Jedi
nica
za
obuk
u dr
žavn
ih s
lužb
enik
a i
nam
ješt
enik
a us
post
avlje
na i
funk
cion
alna
Odl
uka
o us
post
avlja
nju
Jedi
nice
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
kao
orga
niza
cion
e je
dini
ce Fe
dera
lnog
min
ista
rstv
a pr
avde
/ADS
FBi
H
Do k
raja
201
0Fe
dera
lno
min
ista
rstv
o pr
avde
/ADS
Osi
gura
n pr
osto
r i o
prem
a, o
sobl
je za
posl
eno
i obu
čeno
Kr
aj 2
010.
/ po
četa
k 20
11.
Fede
raln
o m
inis
tars
tvo
prav
de/A
DS
Godi
šnji
prog
ram
rada
Jedi
nice
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
(za
2011
. i s
vaku
nar
ednu
god
inu)
Prvi
kva
rtal 2
01112
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Proc
edur
e ra
da Je
dini
ce za
obu
ku d
ržav
nih
služ
beni
ka i
nam
ješt
enik
a i
meh
aniz
mi k
oord
inac
ije n
a ni
vou
sist
ema
obuk
e Po
četk
om 2
011.
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Meh
aniz
mi r
azm
jene
info
rmac
ija (n
pr. W
eb s
trani
ca, r
egis
tar i
zvođ
ača
obuk
e,
baza
pod
atak
a o
plan
irani
m i
spro
vede
nim
obu
kam
a, e
lekt
rons
ka b
iblio
teka
, fo
rum
itd.
)Kr
aj 2
011.
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
OC1
Jedi
nica
za
obuk
u iz
abra
nih
zvan
ični
ka
uspo
stav
ljena
i fu
nkci
onal
na
Odl
uka
o us
post
avlja
nju
Jedi
nice
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
u o
kviru
SO
GDo
kra
ja 2
010.
SO
G –
Pred
sjed
ništ
vo i
Stru
čna
služ
ba
Osi
gura
n pr
osto
r i o
prem
a, o
sobl
je za
posl
eno/
prer
aspo
dijel
jeno
i ob
učen
o Po
četa
k 20
11.
SOG
– Pr
edsj
edni
štvo
i St
ručn
a sl
užba
Godi
šnji
prog
ram
rada
Jedi
nice
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
(za
2011
. i s
vaku
na
redn
u go
dinu
)Pr
vi k
varta
l 201
1113
Jedi
nica
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
+ K
oord
inac
iono
tij
elo
Proc
edur
e ra
da Je
dini
ce za
obu
ku iz
abra
nih
zvan
ični
ka
Poče
tkom
201
1.Je
dini
ca za
obu
ku iz
abra
nih
zvan
ični
ka
OC
1Re
gion
alni
loka
litet
i za
obuk
u op
rem
ljeni
i f
unkc
iona
lni
Anal
iza
i prij
edlo
g za
usp
osta
vu 4
regi
onal
na lo
kalit
eta/
klas
tera
za iz
vođe
nje
obuk
e u
okvi
ru o
dgov
araj
ućih
JLS
Do k
raja
201
0.SO
G +
MTS
14, J
LS
Potp
isan
i spo
razu
mi s
a 4
JLS
za k
oriš
tenj
e nj
ihov
ih p
rost
orija
za re
gion
alno
iz
vođe
nje
obuk
eDo
kra
ja 2
010.
SOG
+ M
TS, J
LS
Adap
tacij
a i o
prem
anje
regi
onal
nih
loka
litet
a za
izvo
đenj
e ob
uke
Do k
raja
201
0.M
TS +
SO
G, JL
S
Defin
irani
mod
alite
ti ko
ordi
nacij
e i k
oriš
tenj
a re
gion
alni
h lo
kalit
eta
za o
buku
20
11.
SOG,
JLS
12 U
nar
edni
m g
odin
ama
do k
raja
sep
tem
bra
teku
će g
odin
e za
slje
deću
god
inu.
13 U
nar
edni
m g
odin
ama
do k
raja
sep
tem
bra
teku
će g
odin
e za
slje
deću
god
inu.
14 M
TS (M
unic
ipal
Trai
ning
Sys
tem
) – U
NDP
Proj
ekt “
Sist
em o
buke
za JL
S”
39
Oče
kiva
ni re
zulta
tIn
dika
tor
Rok
Nosi
telj
OC2
Razr
ađen
i mod
alite
ti us
post
avlja
nja
i or
gani
zira
nja
funk
cije
obuk
e u
sist
emu
upra
vlja
nja
ljuds
kim
resu
rsim
a u
jedi
nica
ma
loka
lne
sam
oupr
ave
Razv
ijeni
kap
acite
ti za
upr
avlja
nje
obuk
om u
JLS
Anal
iza
post
ojeć
e pr
akse
i pr
ijedl
og o
rgan
izac
ioni
h m
odal
iteta
(za
mal
e,
sred
nje
i vel
ike
JLS)
za u
spos
tavl
janj
e fu
nkcij
e ob
uke
u si
stem
u UL
jR
Do k
raja
201
0.M
TS
Proc
edur
e up
ravl
janj
a ob
ukom
u JL
S (n
pr. a
naliz
a po
treba
, pla
n ob
uke,
ko
ordi
nacij
a sa
Jedi
nico
m za
obu
ku d
ržav
nih
služ
beni
ka i
nam
ješt
enik
a i
Jedi
nico
m za
obu
ku iz
abra
nih
zvan
ični
ka it
d.)
Poče
tak
2011
.M
TS, J
edin
ice
za o
buku
, JLS
, SO
G
Pred
lože
ni o
rgan
izac
ioni
mod
alite
ti za
usp
osta
vlja
nje
funk
cije
obuk
e u
sist
emu
ULjR
pro
vede
ni u
pilo
t JLS
Kraj
201
1.
Jedi
nice
za o
buku
, JLS
Prom
ocija
ULj
R i f
unkc
ije o
buke
za k
ontin
uira
n ra
zvoj
kap
acite
ta JL
SKo
ntin
uira
noJe
dini
ce za
obu
ku,
Koor
dina
cion
o tij
elo,
SO
G
Obu
ka za
JLS
u ob
last
i ULj
R sa
teži
štem
na
funk
ciju
obuk
e20
10 –
201
1.M
TS, J
edin
ice
za o
buku
Anal
iza
i pre
poru
ke za
una
pređ
enje
zako
nsko
g ok
vira
u p
ogle
du U
LjR
i obu
ke
za JL
S20
11.
Koor
dina
cion
o tij
elo,
JLS
Izm
jene
zako
nsko
g ok
vira
u s
klad
u sa
pre
poru
kam
a20
11.
Koor
dina
cion
o tij
elo,
JLS
OC3
+ O
C4Ra
zrađ
eni g
odiš
nji p
lano
vi i
prip
rem
ljeni
i re
aliz
irani
prio
ritet
ni p
rogr
ami o
buke
za
drža
vne
služ
beni
ke, n
amje
šten
ike
i iz
abra
ne z
vani
čnik
e
Prip
rem
ljeno
upu
tstv
o (m
etod
olog
ija) z
a pl
anira
nje
i izv
ođen
je o
buke
i an
gaži
ranj
e in
tern
ih i
ekst
erni
h iz
vođa
ča
Kraj
201
0.M
TS, J
edin
ice
za o
buku
, Ko
ordi
naci
ono
tijel
o
Utvr
đeni
inte
rni k
apac
iteti
za o
buku
(pri
fede
raln
im i
kant
onal
nim
m
inis
tars
tvim
a, JL
S) i
razr
ađen
i meh
aniz
mi z
a nj
ihov
o ko
rište
nje
2011
. Re
leva
ntne
inst
itucij
e,
Koor
dina
cion
o tij
elo,
Je
dini
ce za
obu
ku
Iden
tifici
rani
i pr
ikup
ljeni
pos
toje
ći k
valit
etni
pro
gram
i obu
ke i
mat
erija
li za
JLS
2011
.Je
dini
ce za
obu
ku,
rele
vant
ne in
stitu
cije,
pr
ojek
ti
Prip
rem
ljena
i re
aliz
irana
2-3
prio
ritet
na p
rogr
ama
obuk
e 20
10.
MTS
Prip
rem
ljen
trogo
dišn
ji in
tegr
alni
pla
n ob
uke
(det
alja
n pl
an za
nar
ednu
god
inu
i okv
irna
dvog
odiš
nja
proj
ekcij
a) za
JLS
(za
2011
. i n
ared
ne d
vije
godi
ne)
Poče
tak
2011
.Je
dini
ce za
obu
ku
Za d
ržav
ne s
lužb
enik
e i n
amje
šten
ike
prip
rem
ljena
i pr
oved
ena
najm
anje
4
prio
ritet
na p
rogr
ama
obuk
e u
2011
. god
ini,
najm
anje
5 p
riorit
etni
h pr
ogra
ma
obuk
e u
2012
. i n
ajm
anje
5 p
riorit
etni
h pr
ogra
ma
obuk
e u
2013
.
Prem
a pl
anu
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Za iz
abra
ne z
vani
čnik
e ra
zvije
na i
test
irana
naj
man
je 3
prio
ritet
na p
rogr
ama
obuk
e u
2011
. god
ini,
te re
aliz
irana
naj
man
je 4
prio
ritet
na p
rogr
ama
obuk
e u
2012
. i n
ajm
anje
4 p
riorit
etna
pro
gram
a ob
uke
u 20
13.
Prem
a pl
anu
Jedi
nica
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
Godi
šnji
izvj
ešta
j o p
rove
dbi P
lana
obu
ke za
drž
avne
slu
žben
ike
i na
mje
šten
ike
(za
2011
. i za
sva
ku n
ared
nu g
odin
u)Pr
vi k
varta
l nar
edne
go
dine
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Godi
šnji
izvj
ešta
j o p
rove
dbi P
lana
obu
ke za
izab
rane
zva
ničn
ike
(za
2011
. i za
sv
aku
nare
dnu
godi
nu)
Prvi
kva
rtal n
ared
ne
godi
neJe
dini
ca za
obu
ku iz
abra
nih
zvan
ični
ka
40
Oče
kiva
ni re
zulta
tIn
dika
tor
Rok
Nosi
telj
OC5
Utvr
đen
okvi
r za
osig
uran
je k
valit
eta
obuk
e
Razr
ađen
pris
tup
akre
dita
ciji i
zvođ
ača
obuk
e
Utvr
đeni
meh
aniz
mi i
krit
eriji
za o
sigu
ranj
e kv
alite
ta u
pog
ledu
prip
rem
e i
izvo
đenj
a pr
ogra
ma
obuk
e 20
12.
Koor
dina
cion
o tij
elo,
je
dini
ce za
obu
ku
Prov
eden
i pro
gram
i obu
ke o
cijen
jeni
u s
klad
u sa
usp
osta
vlje
nim
m
ehan
izm
ima
i krit
eriji
ma
za o
sigu
ranj
e kv
alite
teU
skla
du s
a di
nam
ikom
izvo
đenj
aKo
ordi
naci
ono
tijel
o,
jedi
nice
za o
buku
Odl
uka
o pr
istu
pu a
kred
itacij
i izv
ođač
a, u
klju
čuju
ći im
enov
anje
stru
čnog
tijel
a za
osi
gura
nje
kval
iteta
Kr
aj 2
012
Koor
dina
cion
o tij
elo,
je
dini
ce za
obu
ku
Pokr
enut
pro
ces
akre
ditir
anja
izvo
đača
Kraj
201
3.Ko
ordi
naci
ono
tijel
o
OC6
Prip
rem
ljen
i prih
vaće
n m
odel
su
finan
sira
nja
Sred
stva
za
obuk
u za
posl
enih
u
jedi
nica
ma
loka
lne
sam
oupr
ave
se
redo
vno
plan
iraju
i iz
dvaj
aju
Osi
gura
ni p
utni
/mat
erija
lni t
rošk
ovi u
bud
žetu
inst
itucij
e ko
ja d
eleg
ira č
lano
ve
Koor
dina
cion
og tij
ela
za o
buku
Kr
aj 2
010.
i sv
ake
nare
dne
godi
neKo
ordi
naci
ono
tijel
o
Budž
etom
FBi
H pl
anira
ni m
ater
ijaln
i tro
škov
i i p
late
za d
vije
osob
e u
Jedi
nici
za
obuk
u dr
žavn
ih s
lužb
enik
a i n
amje
šten
ika
Kraj
201
0. i
svak
e na
redn
e go
dine
Vlad
a FB
iH
Budž
etom
SO
G pl
anira
ni m
ater
ijaln
i tro
škov
i i p
lata
za je
dnu
osob
u u
Jedi
nici
za
obu
ku iz
abra
nih
zvan
ični
ka
Kraj
201
0. i
svak
e na
redn
e go
dine
SOG
Spor
azum
o s
ufina
nsira
nju
prio
ritet
nih
prog
ram
a ob
uke
za p
očet
ni p
erio
d 20
10-2
011.
izm
eđu
Min
ista
rstv
a pr
avde
FBi
H /
ADS,
SO
G i U
NDP-
a Kr
aj 2
010.
M
in. p
ravd
e/AD
S, S
OG
i MTS
(U
prav
ni o
dbor
Pro
jekt
a)
Elab
orat
o e
tapn
om i
post
epen
om p
reuz
iman
ju fi
nans
iranj
a si
stem
a ob
uke
za
JLS
na b
azi s
ufina
nsira
nja
od s
trane
JLS
i ost
alih
rele
vant
ih p
artn
era
za p
erio
d 20
12.-2
015.
Poče
tak
2011
. Ko
ordi
naci
ono
tijel
o,
Tehn
ička
pom
oć
Post
epen
o uv
eden
mod
el s
ufina
nsira
nja
za p
ostiz
anje
odr
živo
sti s
iste
ma
obuk
e za
JLS
Do k
raja
201
5.JL
S, re
leva
ntne
inst
itucij
e,
SOG
41
Orij
enta
cion
i pla
n fin
ansi
ranj
a im
plem
enta
cije
Stra
tegij
e ob
uke
za JL
S u
FBiH
Godi
naSt
avka
Izvo
r sre
dsta
vaUk
upno
za
godi
nu (K
M)
Ukup
no z
a go
dinu
pre
ma
izvo
rima
sred
stav
a (K
M)
2010
Troš
kovi
prip
rem
e i i
zvođ
enja
obu
keM
TS32
.000
MTS
= 8
8.00
0O
prem
anje
regi
onal
nih
loka
litet
a za
obu
kuM
TS56
.000
2011
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Budž
et F
BiH
73.1
00
Budž
et F
BiH
= 75
.660
15
SOG
= 35
.350
JLS
= 30
.000
Dona
tori
(MTS
) = 5
5.50
0
Koor
dina
cion
o tij
elo
Budž
et F
BiH
2.56
0
Jedi
nica
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
SOG
FBiH
35.3
5016
Funk
cija
obuk
e u
JLS
JLS
30.0
0017
Prip
rem
a pr
ogra
ma
Dona
tori
(MTS
)21
.500
Izvo
đenj
e pr
ogra
ma
Dona
tori
(MTS
)34
.000
2012
Jedi
nica
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika
Budž
et F
BiH
70.6
00
Budž
et F
BiH
= 10
7.66
0SO
G =
81.1
0018
JL
S =
63.2
5019
Koor
dina
cion
o tij
elo
Budž
et F
BiH
2.56
0
Jedi
nica
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
SOG
34.1
00
Funk
cija
obuk
e u
JLS
JLS
28.7
50
Prip
rem
a pr
ogra
ma
Budž
et FB
iH +
JLS
(po
50%
za d
ržav
ne
služ
beni
ke i
nam
ješt
enik
e) +
SO
G (z
a iz
abra
ne z
vani
čnik
e)34
.000
Izvo
đenj
e pr
ogra
ma
Budž
et FB
iH +
JLS
(po
50%
za d
ržav
ne
služ
beni
ke i
nam
ješt
enik
e) +
SO
G (z
a iz
abra
ne z
vani
čnik
e)82
.000
15 N
aved
eni i
znos
je za
prv
u go
dinu
, sa
urač
unat
im tr
oško
vim
a od
2.5
00 K
M za
nab
avku
opr
eme
za Je
dini
cu za
obu
ku d
ržav
nih
služ
beni
ka i
nam
ješt
enik
a (n
abav
ka o
prem
e pl
anira
na s
amo
u pr
voj g
odin
i). U
tro
škov
e ra
da K
oord
inac
iono
g tij
ela
nisu
ura
čuna
ti tro
škov
i nak
nada
za č
lano
ve, š
to tr
eba
regu
lirat
i u s
klad
u sa
zako
nom
. 16
Pod
pre
tpos
tavk
om d
a je
zapo
slen
jeda
n vi
ši s
tručn
i sar
adni
k čij
a je
bru
to p
lata
1.80
0 i d
a m
ater
ijaln
i tro
škov
i i tr
oško
vi n
abav
ke o
prem
e (k
oji s
e po
javl
juju
sam
o u
prvo
j god
ini)
ne o
dstu
paju
zna
čajn
o od
tro
škov
a pr
ocije
njen
ih za
Jedi
nicu
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika.
17 T
rošk
ovi f
unkc
ije za
obu
ku u
jedn
oj JL
S, p
od p
retp
osta
vkom
da
je b
ruto
pla
ta je
dnog
zapo
slen
og s
lužb
enik
a za
duže
nog
za p
itanj
a lju
dski
h re
surs
a i o
buke
1.80
0 KM
i da
mat
erija
lni t
rošk
ovi i
troš
kovi
nab
avke
op
rem
e (k
oji s
e po
javl
juju
sam
o u
prvo
j god
ini)
ne o
dstu
paju
zna
čajn
o od
troš
kova
pro
cijen
jeni
h za
oso
blje
Jedi
nice
za o
buku
drž
avni
h sl
užbe
nika
i na
mje
šten
ika.
18 O
d to
ga 3
4.10
0 za
troš
kove
Jedi
nice
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
, a o
stat
ak za
prip
rem
u i i
zvođ
enje
obu
ke za
izab
rane
zva
ničn
ike.
Ista
je p
odje
la i
za n
ared
ne g
odin
e. 1
9 Od
toga
28.
750
za tr
oško
ve fu
nkcij
e ob
uke
po je
dini
ci lo
kaln
e sa
mou
prav
e, a
ost
alo
su u
kupn
i tro
škov
i prip
rem
e i i
zvođ
enja
obu
ke z
a dr
žavn
e sl
užbe
nike
i na
mje
šten
ike,
koj
e JL
S tre
ba d
a po
dijel
e. Is
to
je i
za n
ared
ne g
odin
e.
42
Godi
naSt
avka
Izvo
r sre
dsta
vaUk
upno
za
godi
nu (K
M)
Ukup
no z
a go
dinu
pre
ma
izvo
rima
sred
stav
a (K
M)
2013
20Je
dini
ca za
obu
ku d
ržav
nih
služ
beni
ka i
nam
ješt
enik
aBu
džet
FBi
H70
.600
Budž
et F
BiH
= 11
7.66
0SO
G =
101.
100
JLS
= 73
.250
Koor
dina
cion
o tij
elo
Budž
et F
BiH
2.56
0
Jedi
nica
za o
buku
izab
rani
h zv
anič
nika
SOG
34.1
00
Funk
cija
obuk
e u
JLS
JLS
28.7
50
Prip
rem
a pr
ogra
ma
Budž
et FB
iH +
JLS
(po
50%
za d
ržav
ne
služ
beni
ke i
nam
ješt
enik
e) +
SO
G (z
a iz
abra
ne z
vani
čnik
e)34
.000
Izvo
đenj
e pr
ogra
ma
Budž
et FB
iH +
JLS
(po
50%
za d
ržav
ne
služ
beni
ke i
nam
ješt
enik
e) +
SO
G (z
a iz
abra
ne z
vani
čnik
e)12
2.00
0
Napo
men
a: T
rošk
ovi p
ripre
me
kom
plek
sniji
h pr
ogra
ma
obuk
e se
poj
avlju
ju s
amo
jedn
om, d
ok s
e tro
škov
i izv
ođen
ja p
ojav
ljuju
ono
liko
puta
kol
iko
se o
buka
o o
dređ
enoj
tem
i izv
odi.
Tako
đer,
finan
sijsk
e pr
ojek
cije
su p
ripre
mlje
ne p
od p
retp
osta
vkom
da
se s
vake
god
ine
bar j
edno
m iz
vode
obu
ke za
koj
e su
pro
gram
i prip
rem
ljeni
toko
m te
god
ine,
ali
i one
za k
oje
su p
rogr
ami p
ripre
mlje
ni to
kom
pre
thod
nih
godi
na.
20 F
inan
sira
nje
impl
emen
tacij
e za
201
4. i
2015
. god
inu
slije
di p
lani
rani
niv
o fin
ansi
ranj
a u
2013
. god
ine,
a p
ripre
ma
se k
roz
nare
dni c
iklu
s tro
godi
šnje
g pl
anira
nja.
43
20 F
inan
sira
nje
impl
emen
tacij
e za
201
4. i
2015
. god
inu
slije
di p
lani
rani
niv
o fin
ansi
ranj
a u
2013
. god
ine,
a p
ripre
ma
se k
roz
nare
dni c
iklu
s tro
godi
šnje
g pl
anira
nja.
44
Strategija je pripremljena u okviru projekta “Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave”, koji sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a primarno finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida). Stavovi izneseni u Strategiji ne predstavljaju nužno i stavove UNDP-a ili Sida-e.