strategija prilagodbe klimatskim - prilagodba...
TRANSCRIPT
-
Prijelazni instrument
Europske unije za Hrvatsku
STRATEGIJA PRILAGODBE
KLIMATSKIM PROMJENAMA
Jaanje kapaciteta Ministarstva zatite okolia i energetike
za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema
Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama
www.prilagodba-klimi.hr
-
Ovaj projekt financira Europska unija
Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nuno stav Europske unije.
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Prijelazni instrument, Jaanje kapaciteta Ministarstva zatite okolia i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama
Utjecaj klimatskih promjena i ranjivost sektora energetike te
mogue mjere prilagodbe
Goranka Tropi Zekan, dipl.ing.stroj.
Dubrovnik, 3. oujka 2017. godine
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Zima dolazi! Globalno zatopljenje najvei
znanstveni skandal u povijesti SAD-a
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
ENERGETSKA STATISTIKA REPUBLIKE HRVATSKE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ogrjevno drvo i biomasa 52,48 56,20 59,01 60,39 61,45 57,67
Sirova nafta 33,07 30,69 28,37 25,62 25,71 25,38
Prirodni plin 93,50 93,88 85,02 69,19 63,11 60,52
Vodne snage 72,32 87,24 47,58 47,32 84,92 88,99
Toplinska energija 0,54 0,63 0,61 0,62 0,63 0,53
Obnovljivi izvori 1,30 2,63 2,97 5,66 7,70 10,69
UKUPNO 253,21 271,26 223,56 208,80 243,52 243,78
PJGodina
Ogrjevno drvo i biomasa 23,66%
Sirova nafta 10,41% Prirodni plin
24,83%
Vodne snage 36,50%
Toplinska energija 0,22%
Obnovljivi izvori 4,39%
2014.
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA PROIZVODNJA PRIMARNE ENERGIJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ugljen i koks 24,66 30,92 31,66 28,37 32,18 31,59
Drvo i biomasa 48,93 52,29 51,50 52,10 51,67 45,82
Tekua goriva 178,04 152,54 149,30 134,17 128,37 125,80
Prirodni plin 102,15 111,37 108,60 101,78 95,54 84,62
Vodne snage 72,32 87,24 47,58 47,32 84,92 88,99
Elektrina energija 18,01 14,28 25,76 26,75 13,93 14,23
Toplinska energija 0,54 0,63 0,61 0,62 0,63 0,53
Obnovljivi izvori 1,39 2,24 2,83 5,72 7,80 10,67
UKUPNO 446,04 451,51 417,84 396,83 415,04 402,25
PJGodina
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
UKUPNA POTRONJA PRIMARNE ENERGIJE
-
Ugljen i koks 3,32%
Ogrjevno drvo i biomasa 17,17%
Ostali obnovljivi izvori 0,32%
Tekua goriva 40,05%
Plinovita goriva 12,20%
Elektrina energija 20,47%
Toplinska energija 6,46%
2014.
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Ugljen i koks 9,18 9,54 8,42 7,84 8,92 8,66
Ogrjevno drvo i biomasa 47,49 50,80 49,42 51,27 50,56 44,74
Ostali obnovljivi izvori 0,32 0,50 0,54 0,59 0,63 0,83
Tekua goriva 122,59 116,86 113,88 107,56 107,28 104,35
Plinovita goriva 42,98 44,80 40,90 35,91 34,24 31,80
Elektrina energija 55,76 57,04 56,58 55,19 54,18 53,34
Toplinska energija 20,72 21,35 20,61 19,30 18,57 16,84
UKUPNO 299,04 300,90 290,34 277,66 274,36 260,54
PJGodina
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
ELEKTRINA ENERGIJA
PROIZVODNI KAPACITETI ZA POTREBE REPUBLIKE HRVATSKE U SASTAVU HEP GRUPE
RASPOLOIVA
SNAGAUDIO
PROIZVEDENA
ELEKTRINA
ENERGIJA U 2014.
MW % GWh
HIDROELEKTRANE (HE) 2.188,5 52,0 9.067,9
TERMOELEKTRANE (TE) 1.479,0 35,2 1.449,7
TE PLOMIN d.o.o. (B) 192,0 4,6 1.440,8
UKUPNO U REPUBLICI HRVATSKOJ 3.859,5 91,7 11.958,4
MUKLEARNA ELEKTRANA KRKO (NE KRKO) - 50% 348,0 8,3 3.030,2
UKUPNO 4.207,5 100,0 14.988,6
KAPACITETI ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE
INSTALIRANA
SNAGA
PROIZVEDENA
ELEKTRINA
ENERGIJA U
2014.
MW GWh
ELEKTRANE NA BIOMASU 7,7 50,2
ELEKTRANE NA BIOPLIN 16,7 114,5
MALE HIDROELEKTRANE* 4,5 18,2
SUNANE ELEKTRANE 33,5 35,2
VJETROELEKTRANE (VE) 339,3 730,0
UKUPNO 401,7 948,1
* Ne ukljuuje male HE (
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: HEP GRUPA
ELEKTRINA ENERGIJA - HIDROELEKTRANE
HIDROELEKTRANE U SASTAVU HEP GRUPE HE DUBROVNIK / Plat (1965./R2013-16)
rijeka Trebinjica (akumulacija Bilea, BIH) snaga: 252 MW godinja proizvodnja (2014.): 766 GWh (za HEP)
MHE Zavrelje / Mlini (1953. god)
snaga: 2 MW godinja proizvodnja (2014.): 6,5 GWh
49%
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: HEP GRUPA
ELEKTRINA ENERGIJA - HIDROELEKTRANE
HE Orlovac (1973.)
rijeka Rude (akumulacija Buko Blato) snaga: 237 MW godinja proizvodnja (2014.): 327 GWh
HE ZAKUAC / Omi (1961-1980 / R2013-2015.)
rijeka Cetina kod Omia snaga: 486 MW godinja proizvodnja (2014.): 1.528 GWh
HE Perua (1960/2008.)
rijeka Cetina kod Gornjeg Bitelia snaga: 60 MW godinja proizvodnja (2014.): 176 GWh
HE Kraljevac (1960/2008.)
rijeka Cetina kod Zadvarja snaga: 46,4 MW godinja proizvodnja (2014.): 77 GWh
HE ale (1989.)
rijeka Cetina kod Trilja snaga: 40,8 MW godinja proizvodnja (2014.): 126 GWh
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
ELEKTRINA ENERGIJA KAPACITETI MREE
KAPACITETI PRIJENOSNE MREE HOPS-a
NAPONSKA RAZINA 400 kV 220 kV 110 kV Srednji napon Ukupno
Duljina vodova [km]* 1.247 1.213 5.188 11 7.659
Broj TS 6 14 136 156
* Ukupne duljine vodova odnose se na pogonski napon u nadlenosti HOPS-a, kao i broj TS te broj i snaga transformatora
KAPACITETI DISTRIBUCIJSKE MREE HEP ODS-a
NAPONSKA RAZINA 110 kV 35 (30) kV 20 kV 10 kV 0,4 kV Kuni prikljuci Ukupno
Duljina vodova [km]* 10 4.668,3 7.025,1 28.906,3 62.191,1 32.982,6 135.783,7
Broj TS 321 4.822 20.388 25.531
*duljina vodova obuhvaa zbroj duljine nadzemnih vodova, kabela i podmorskih kabela iste naponske razine
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Izvor: Energija u Hrvatskoj, 2014.
PRIRODNI PLIN
BILANNE REZERVE I PROIZVODNJA PRIRODNOG PLINA
PRIRODNI PLIN 2000. 2005. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
[106m3]
REZERVE 29.204,5 30.358,6 31.587,1 23.959,9 24.214,3 21.386,6 17.933,0
PROIZVODNJA 1.658,5 2.283,4 2.727,2 2.471,5 2.013,1 1.856,1 1.747,0
PROIZVODNI KAPACITETI CENTRALNIH PLINSKIH STANICA
PRIRODNI PLIN INSTALIRANI KAPACITETI
[106m3/dan]
Molve I 1
Molve III 5
UKUPNO 6
DN [mm] 800 700 600 500 450 400 350 300 250 200 150
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
OEKIVANE KLIMATSKE PROMJENE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
UESTALIJI VJETROVI VEEG INTENZITETA
VEA KOLIINA I INTEZITET EKSTREMNIH
DOGAAJA
(ledolomi, vjetrolomi, sue, poplave,
grmljavinske oluje,..)
PROMJENE U KOLIINI OBORINA
(zimi vie oborina-ljeti manje oborina)
GLOBALNI RAST TEMPERATURE U SVIM SEZONAMA
PORAST RAZINE MORA
ODRONI I PROPADNJA TLA
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
ISTRAIVANJA U PODRUJU PRILAGODBE ENERGETSKOG SEKTORA KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
U RH se vrlo rijetko provode istraivanja i istraivaki projekti u podruju PRILAGODBE energetskog sektora klimatskim promjenama.
Znatno vie istraivakih i znanstvenih projekata mogue je nai u podruju UBLAAVANJA klimatskih promjena, posebice na temu EnU i smanjenja emisije staklenikih plinova.
Vaea (dosadanja) zakonska regulativa prati problematiku UBLAAVANJA, ali ne i problematiku PRILAGODBE klimatskim promjenama.
Dosadanja istraivanja odnose se uglavnom na utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora.
TRENUTNO STANJE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
Sigurna opskrba energijom, kao i osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke energije potrebne za ivot, rad i poslovanje smatra se kljunim elementom javne sigurnosti, te je od interesa za Republiku Hrvatsku. Od izuzetne je vanosti zapoeti sa intenzivnim i sustavnim istraivanjima utjecaja i rizika od klimatskih promjena u sektoru energetike, kao i moguih mjera prilagodbe.
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI RANJIVOSTI ENERGETSKOG SEKTORA NA KLIMATSKE PROMJENE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
UTJECAJ SMANJENJA KOLIINE OBORINA U LJETNOM PERIODU
- manji doprinos HE uz istovremeno poveanje potrebe za elektrinom energijom u ljetnim mjesecima (vea potronja radi globalnog porasta temperature)
- problem sa sustavom protonog hlaenja termoelektrana
POVEANJE KOLIINA OBORINA U ZIMSKOM I PRIJELAZNIM PERIODIMA
- mogunost poplava (tete u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije, prekidi distribucije)
UTJECAJ POJAANOG INTENZITETA VJETROVA NA VJETROELEKTANE I DISTRIBUCIJSKU MREU
- poveanje srednje brzine vjetra pozitivno utjee na proizvodnju elektrine energije ali do odreenih vrijednosti brzine vjetra
- oekuje se negativan utjecaj zbog poveanog broja oteenja nadzemnih vodova
- problemi u priobalnom pojasu radi posolice
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
EKSTREMNI KLIMATSKI DOGAAJI UTJECAJ NA PROIZVODNJU ENERGIJE
- fizika oteenja zbog oluja ili poplava, promjenu dostupnosti materijala potrebnog za proces proizvodnje ukljuivo vode i dizelskog goriva
EKSTREMNI KLIMATSKI DOGAAJI - UTJECAJ NA PRIJENOS I DISTRIBUCIJU
-od fizikog utjecaja visokih temperature na kablove do smanjenja transmisijske efikasnosti vodia,
-oteenja i prekidi radi ledoloma, oluja, vjetroloma, umskih poara i ostalih ekstremnih dogaaja....
UTJECAJ NA DRUTVO I GOSPODARSTVO
-prekid dostave energije i/ili nestabilnost sustava
- znatni porast cijena energije
- smanjenje potronje toplinske energije zimi i poveanje potronje rashladne energije ljeti
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI MJERA PRILAGODBE ENERGETSKOG SEKTORA KLIMATSKIM PROMJENAMA
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
ADMINISTRATIVE I ORGANIZACIJSKE MJERE
KONTINUIRANO OJAAVANJE MEUSEKTORSKE SURADNJE
DOKUMENTIRANJE I ANALIZA PRETHODNIH ISKUSTVA
USPOSTAVA SINERGIJE IZMEU NISKOUGLJINE STRATEGIJE I STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA
KONTINUIRANO JAANJE STRUNOG KAPACITETA
Jaanje kapaciteta strunjaka za upravljanje podacima, planiranje, modeliranje i predvianja klimatskih promjena
Obuka timova za hitne intervencije je neophodno za brzu i pravilnu reakciju u sluaju direktnih katastrofa, a takoer i za brzi popravak i restauraciju djela sustava na kojemu je teta nastala
Potrebno je pokrenuti integriranje klimatskih predvianja u planiranje energetskog sustava
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI RAZNIH NE - STRUKTURNIH MJERA PRILAGODBE
Razvoj novih hidrolokih
prognostikih kapaciteta i alata
Planiranje diversifikacije
izvora energije
Modifikacija operativnih i upravljakih
strategija
Planiranje robusnosti
sustava
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI STRUKTURNIH MJERA PRILAGODBI
Prijedlozi moguih strukturnih rjeenja:
(1) Koritenje recirkulirajuih sustava hlaenja termoelektrana - manje su ranjivi na utjecaj promjene u dostupnosti vode nego termoelektrane sa direktnim hlaenjem
(2) Koritenje podzemnih spremnika vode pokazali su se uinkovitim u sluajevima niskih razina vode (kao npr. U Saudijskoj Arabiji) (3) Dio hidroelektrana se moe rekonstruirati na nain da, u sluaju potrebe, rade kao reverzibilne elektrane tamo gdje je tehniki mogue i gdje se oekuju znatnija razdoblja sa smanjenom koliinom oborina (4) Jaanje otpornosti hidrocentrala moe se poveati i kroz implementaciju niza mjera kao to su na primjer: izgradnja rezervoara, izmjene preljevnih kapaciteta, ugradnja upravljivosti preljeva, izmjene u broju i/ili vrsti turbina, izmjene kanala i/ili tunela, koritenje visokouinkovitih materijala i tehnologija otpornih na razne vremenske uvijete.
Globalnim rastom temperature direktno se poveava potreba za elektrinom energijom u ljetnim razdobljima, a ujedno je smanjena koliina vode potrebna za proizvodnju elektrine energije u hidroelektranama te za vodeno hlaenje u termoelektranama.
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI STRUKTURNIH MJERA PRILAGODBI
Prijedlozi moguih strukturnih rjeenja na ranjivim podrujima:
(1) Djelomino ili potpuno podzemno voenje prijenosne i distribucijske mree (2) Decentralizirana proizvodnja i spremnici energije (3) Pametne mree (smart grid) (4) Jaanje otpornosti prijenosne i distribucijske mree
Oekuje se poveanje uestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih dogaaja koji imaju znatni utjecaj na proizvodnju, transformaciju, prijenos i distribuciju u energetskom sektoru.
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI STRUKTURNIH MJERA PRILAGODBI DIVERSIFIKACIJA IZVORA I OIE - VJETROELEKTRANE
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
PRIMJERI STRUKTURNIH MJERA PRILAGODBI DECENTRALIZIRANA PROIZVODNJA
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
ZAKLJUAK
SUSTAV MORA BITI ROBUSTAN, VRST I OTPORAN NA UTJECAJE KLIMATSKIH PROMJENA
LJUDI MORAJU BITI EDUCIRANI I OBUENI ZA SVAKI MOGUI SCENARIJ UTJECAJA KLIMATSKIH PROMJENA
LJEENJE RANJENOG SUSTAVA MORA BITI BRZO I UINKOVITO
Kako bi postigli ovakvu stabilnost sustava trebamo klimatske modele, procjene ranjivosti za svaki i najmanji dio sustava, planiranje razliitih scenarija, podrku drave (regulatorno i fiskalno), stalnu edukaciju i usavravanje (jaanje kapaciteta), znanstvena istraivanja, nove tehnologije i inovativni pristup, osvjeivanje, ...
-
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
KLJUNE PORUKE
Energetski sektor mora identificirati i procijeniti koliko posljedice klimatskih promjena mogu utjecati na sigurnu opskrbu energentima, koliko mogu utjecati na poveanje potranje za pojedinih vrstama energenata kao i vodom, te koliko tete mogu napraviti na postojeoj energetskoj infrastrukturi.
Sustavi opskrbe energentima moraju postati otporniji na sve uestalije ekstremne vremenske uvjete kao i sve vei utjecaj na vodne resurse.
Dravne tvrtke i institucije kao kljuni dionik trebaju bit predvodnik aktivnosti koje e ojaati otpornost sustava na klimatske promjene. Prvenstveno trebaju biti predvodnik na nain da upravljaju vlastitom energetskom infrastrukturom uvaavajui oekivane klimatske promjene.