strategija razvoja bih okoliš

9
V.7. SEKTORSKI PRIORITETI - OKOLIŠ 1. Ciljevi 1.1. Implementirati Akcioni plan zaštite okoliša (NEAP) 2. Stanje 2.1. Opći prikaz Republika Bosna i Hercegovina, kao sastavna federalna jedinica bivše Jugoslavije, u sklopu strateškog planskog razvoja zemlje, bila je predodređena kao sirovinska i energetska osnova privrednog razvoja zemlje, i prostor za razvoj bazične i vojne industrije. Srazmjerno veliki hidro i termo energetski potencijali, izdašne zalihe uglja i ruda metala omogućile su proizvodnju više od polovine jugoslavenske proizvodnje uglja, 70 procenata proizvodnje ruda i metala željeza, aluminija, olova i cinka, te skoro 50 procenata proizvodnje električne energije. Također, velik dio kemijske industrije (na bazi azota i klora) bivše Jugoslavije bio je lociran u Bosni i Hercegovini. Tadašnja orijentacija na intenzivnu eksploataciju prirodnih resursa, sa pretežno zastarjelim i visoko zagađujućim tehnologijama i devastacijom okoliša, uz od države diktirane netržišne cijene sirovina i energije, nije omogućavala uspostavu i održavanje ravnoteže između razvoja privrede i zaštite okoline, odnosno održiv razvoj Bosne i Hercegovine. U junu 1992. godine, kada je cijeli svijet bio zaokupljen idejom održivog razvoja i konferencijom u Rio de Janeiru, BiH je već ulazila u treći mjesec rata, koji je potrajao gotovo 4 godine. Pet godina kasnije, u vrijeme Rio + 5, BiH je, uz pomoć međunarodne zajednice, započinjala obnovu u ratu devastirane zemlje i njene infrastrukture, te proces uspostavljanja novog državnog sistema, koji još uvijek traje. Takva situacija je rezultirala činjenicom da BiH nije bila dovoljno uključena u razvijanje ideje i implementaciju održivog razvoja, utemeljenog na okolinskim principima. Ipak, i pored teške situacije uzrokovane ratom, BiH se, kroz nekoliko regionalnih međunarodnih programa, poduzetih od 1997. godine, uspjela uključiti u proces razvijanja ove ideje i održivog razvoja na principima zaštite okoliša. To su, prije svega, programi PHARE i CARDS Evropske zajednice i projekti Svjetske banke: Nacionalni akcijski plan za okoliš/NEAP BiH i Strategija gospodarenja krutim otpadom u BiH, te regionalni program obnove okoliša u Jugoistočnoj Evropi/REReP u okviru Pakta stabilnosti; zatim drugi regionalni programi: mediteranski i podunavski, u okviru Mediteranskog akcionog plana (MAP) i projekta ICPDR (International Commission of Protection Danube River) i DABLAS (Danube-Black Sea) u okviru Dunavske konvencije i Konvencije o Crnom moru. Značaj zaštite okoliša naglašen je i u Studiji izvodljivosti EU, koja predviđa da se u okviru rada na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, suradnja BiH i EU može dalje jačati sprečavanjem propadanja okoliša, nadzorom nad kvalitetom zraka i vode, nad zagađivanjem, te promocijom ekonomičnosti potrošnje energije i sigurnosti u industriji. Klasifikacija i sigurno rukovanje kemikalijama, prostorno planiranje, upravljanje otpadom, kao i zaštita šuma, životinja i biljaka također su teme kojima će biti poklonjena pažnja u okviru jačanja zaštite okoliša. 1 Ekološka politika je bitan elemenat stvaranja unutrašnjeg tržišta. Pitanja okoliša treba da budu dio procesa trgovinske i privredne integracije kao dio pretprijemne strategije zemlje. Zakonodavstvo EU na ovom polju pokriva širok raspon sektora i predstavlja najskuplji dio provedbe Acquis-a 2 , zbog uspostavljanja sistema koji će omogućiti njegovu praktičnu primjenu i provedbu, te se stoga detaljnije razmatra u kasnijoj fazi evropskih integracija. 2.2. Zakonski i institucionalni okvir 1 „Izvještaj Evropske komisije Vijeću o spremnosti BiH za otpočinjanje pregovora sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju“ (Studija izvodljivosti), Brisel, 18. novembra 2003., str. 38. 2 Deset zemalja koje u maju 2004. godine pristupaju EU morat će utrošiti 80-120 milijardi eura za ispunjenje EU standarda iz ove oblasti. 198

Upload: jasmina-ramcic

Post on 26-Nov-2015

18 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

scripta

TRANSCRIPT

  • V.7. SEKTORSKI PRIORITETI - OKOLI

    1. Ciljevi

    1.1. Implementirati Akcioni plan zatite okolia (NEAP)

    2. Stanje

    2.1. Opi prikaz Republika Bosna i Hercegovina, kao sastavna federalna jedinica bive Jugoslavije, u sklopu stratekog planskog razvoja zemlje, bila je predodreena kao sirovinska i energetska osnova privrednog razvoja zemlje, i prostor za razvoj bazine i vojne industrije. Srazmjerno veliki hidro i termo energetski potencijali, izdane zalihe uglja i ruda metala omoguile su proizvodnju vie od polovine jugoslavenske proizvodnje uglja, 70 procenata proizvodnje ruda i metala eljeza, aluminija, olova i cinka, te skoro 50 procenata proizvodnje elektrine energije. Takoer, velik dio kemijske industrije (na bazi azota i klora) bive Jugoslavije bio je lociran u Bosni i Hercegovini. Tadanja orijentacija na intenzivnu eksploataciju prirodnih resursa, sa preteno zastarjelim i visoko zagaujuim tehnologijama i devastacijom okolia, uz od drave diktirane netrine cijene sirovina i energije, nije omoguavala uspostavu i odravanje ravnotee izmeu razvoja privrede i zatite okoline, odnosno odriv razvoj Bosne i Hercegovine. U junu 1992. godine, kada je cijeli svijet bio zaokupljen idejom odrivog razvoja i konferencijom u Rio de Janeiru, BiH je ve ulazila u trei mjesec rata, koji je potrajao gotovo 4 godine. Pet godina kasnije, u vrijeme Rio + 5, BiH je, uz pomo meunarodne zajednice, zapoinjala obnovu u ratu devastirane zemlje i njene infrastrukture, te proces uspostavljanja novog dravnog sistema, koji jo uvijek traje. Takva situacija je rezultirala injenicom da BiH nije bila dovoljno ukljuena u razvijanje ideje i implementaciju odrivog razvoja, utemeljenog na okolinskim principima. Ipak, i pored teke situacije uzrokovane ratom, BiH se, kroz nekoliko regionalnih meunarodnih programa, poduzetih od 1997. godine, uspjela ukljuiti u proces razvijanja ove ideje i odrivog razvoja na principima zatite okolia. To su, prije svega, programi PHARE i CARDS Evropske zajednice i projekti Svjetske banke: Nacionalni akcijski plan za okoli/NEAP BiH i Strategija gospodarenja krutim otpadom u BiH, te regionalni program obnove okolia u Jugoistonoj Evropi/REReP u okviru Pakta stabilnosti; zatim drugi regionalni programi: mediteranski i podunavski, u okviru Mediteranskog akcionog plana (MAP) i projekta ICPDR (International Commission of Protection Danube River) i DABLAS (Danube-Black Sea) u okviru Dunavske konvencije i Konvencije o Crnom moru. Znaaj zatite okolia naglaen je i u Studiji izvodljivosti EU, koja predvia da se u okviru rada na Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, suradnja BiH i EU moe dalje jaati spreavanjem propadanja okolia, nadzorom nad kvalitetom zraka i vode, nad zagaivanjem, te promocijom ekonominosti potronje energije i sigurnosti u industriji. Klasifikacija i sigurno rukovanje kemikalijama, prostorno planiranje, upravljanje otpadom, kao i zatita uma, ivotinja i biljaka takoer su teme kojima e biti poklonjena panja u okviru jaanja zatite okolia.1

    Ekoloka politika je bitan elemenat stvaranja unutranjeg trita. Pitanja okolia treba da budu dio procesa trgovinske i privredne integracije kao dio pretprijemne strategije zemlje. Zakonodavstvo EU na ovom polju pokriva irok raspon sektora i predstavlja najskuplji dio provedbe Acquis-a2, zbog uspostavljanja sistema koji e omoguiti njegovu praktinu primjenu i provedbu, te se stoga detaljnije razmatra u kasnijoj fazi evropskih integracija.

    2.2. Zakonski i institucionalni okvir

    1 Izvjetaj Evropske komisije Vijeu o spremnosti BiH za otpoinjanje pregovora sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (Studija izvodljivosti), Brisel, 18. novembra 2003., str. 38. 2 Deset zemalja koje u maju 2004. godine pristupaju EU morat e utroiti 80-120 milijardi eura za ispunjenje EU standarda iz ove oblasti.

    198

  • Prepoznavajui zatitu okolia kao intersektorski problem i interdisciplinaran po karakteru, BiH je u poslijeratnom periodu poela intenzivnije razvijati svoje temeljne zakonske propise i programske dokumente u oblasti zatite okolia, koji slijede aktuelne trendove u svijetu. Do sada je realizirano slijedee:

    1. Usvojen set okolinskih zakona na entitetskim nivoima3 Zakon za zatitu okolia Zakon o zatiti prirode Zakon o zatiti voda Zakon o zatiti zraka Zakon o upravljanju otpadom Zakon o ekolokom fondu

    2. Usvojen je Akcioni plan zatite okolia BiH/NEAP BiH4 3. Usvojena je Strategija gospodarenja krutim otpadom u BiH 4. Prezentiran je Izvjetaj BiH o stanju okolia/Svjetski samit o zatiti okolia i odrivi razvoj,

    Johannesburg, 28. avgusta do 9. septembra 2002. godine.

    Problematika okolia, prema Ustavu BiH, u nadlenosti je entitetskih ministarstava: Federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia i Ministarstva prostornog planiranja, graevinarstva i ekologije RS. U Federaciji je odgovornost za okoli podijeljena sa kantonima, dok je ustrojstvo RS u ovoj oblasti centralizirano. Da bi se entitetske politike u oblasti okolia koordinirale i harmonizirale u okviru cijele BiH, 1998. godine je, na osnovu Memoranduma o razumijevanju, utemeljeno meuentitetsko tijelo - Koordinacijski odbor za okoli/ivotnu sredinu. Od prole godine, na razini BiH, postoji Upravni komitet za zatitu okolia i odrivi razvoj (UKOOR), a prema najnovijem Zakonu o ministarstvima i upravi BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je odgovorno (sa entitetskim ministarstvima) za izvravanje meunarodnih okolinskih obaveza na podruju cijele zemlje. U procesu pribliavanja EU u ovom sektoru se pokazala se potreba za krovnim zakonom o zatiti okolia BiH i osnivanje agencije za zatitu okolia na nivou BiH.

    3. Prioriteti

    3.1. Definirati prioritetne oblasti za djelovanje Za sektorske prioritete u oblasti zatite okolia, najbitniji su prijedlozi sadrani u programskom dokumentu NEAP-a, jer su proizali iz analize stanja okolia u BiH od 2001. do 2003. godine. Oni su rezultirali operativnim akcionim planom u osam prioritetnih oblasti sanacije i unapreenja zatite okolia, da bi se istakli oni projekti koji mogu doprinijeti smanjivanju siromatva. Prioritetne oblasti za djelovanje su: vodni resursi/otpadne vode. odrivi razvoj ruralnih podruja, upravljanje okoliem (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija), zatita bioloke i pejzane raznolikosti, otpad/upravljanje otpadom, privreda/odrivi razvoj privrede, javno zdravlje, deminiranje.

    3.2. Jaati zakonski i institucionalni okvir Zakonsko i institucionalno jaanje i izrada dokumentacione osnove za planiranje i gospodarenje okoliem prepoznate su kao uvijet za implementaciju NEAP-a. U tom smislu potrebno je:

    usvojiti krovni Zakon o zatiti okolia BiH, izraditi strategiju zatite okolia i odrivog razvoja u BiH,5

    3 EU/EC PHARE Program 4 World Bank/WB, IDF Grant National Environmental Plan BIH NEAP, Sarajevo/Banja Luka, mart 2003.

    199

  • izraditi set dopunskih zakona o radioaktivnoj kontaminaciji prehrambenih proizvoda, zatiti od zraenja (u FBiH), plasmanu opasnih supstanci na trite, prijavi novih opasnih supstanci, upravljanju rizikom od postojeih supstanci, vanjskotrgovinskom prometu opasnih kemikalija (ODSsupstance koje oteuju ozonski omota), i okolinskim posljedicama namjernog putanja genetski izmijenjenih organizama/GMO,

    izraditi zakon o prevenciji, praenju i intervenciji u sluaju elementarnih nepogoda. Raspoloivi resursi za zatitu od elementarnih nepogoda u zemlji su ogranieni, rizici su jako visoki, a u savladavanju nepogoda esto je potrebna meunarodna saradnja. Sistem zatite trebalo bi da je integriran i povezan s meunarodnim sistemom (usuglasiti sa Zakonom o civilnoj zatiti BiH),

    osnovati agenciju (agencije) za okoli u BiH, izraditi studiju primjenjivosti meunarodnih ugovora/konvencija i protokola, te program

    objavljivanja neobjavljenih meunarodnih ugovora (po osnovu sukcesije) o zatiti okolia u BiH. Brojni meudravni ugovori imaju razliit utjecaj na stanje i promjene u ljudskoj aktivnosti u BiH. Neke je potrebno hitno ugraivati u domae propise, a primjena drugih moe biti odloena na krae ili due vrijeme. Komparativnom studijom trebalo bi izvriti analizu, selekciju i rangiranje konvencija, te predloiti modifikaciju domaih zakona, odgovornih institucija i politikih organa za primjenu konvencija.

    Nakon usvajanja i provodjenja sveobuhvatnih i temeljnih okolinskih zakona, neophodna je njihova razrada u podzakonske akte kao provedbene propise.

    3.3. Osigurati intersektorski pristup u realizaciji mjera u prioritetnim oblastima za

    djelovanje U smislu ve naglaenog karaktera okolia kao intersektorskog problema, potrebno je problematiku zatite okolia harmonizirati i uskladiti sa sektorskim politikama, prije svega onih u oblasti voda, industrije, energije, uma, poljoprivrede, transporta, obrazovanja i zdravstva.

    3.4. Unaprijediti finansiranje sektora

    uspostaviti entitetske ekoloke fondove kao to je predvieno paketom zakona iz oblasti zatite ivotne sredine,

    poveati uee meunarodnih fondova u finansiranju sektora. Bosna i Hercegovina, kao ugovornica globalnih konvencija, ima pravo na tehniku pomo, kao to je Globalni fond za ivotnu sredinu (GEF). Takoer je potrebno ostvariti pravo na sredstva za uee u estom okvirnom programu EU za istraivanja i tehnoloki razvoj za priod 2002-2006. godine.

    3.5. Unaprijediti statistike u oblasti zatite okolia

    Neophodno je jaati i unaprijediti statistiku u oblasti ivotne sredine kao permanentnu aktivnost u okviru djelokruga entitetskih organa i organa BiH, nadlenih za pitanja statistike, ukljuujui izradu skupa indikatora za segment ivotne sredine u skladu sa medjunarodnim metodologijama, i za razvoj sistema informiranja o odrivom razvoju.

    4. Kvalitet zraka i klimatske promjene 4.1. Stanje

    U regionu Jugoistaone Evrope, kome pripada i Bosna i Hercegovina, pored projektovanog daljeg porasta temperature u opsegu od 2-30C iznad sadanjeg prosjeka, predvia se i redukcija padavina od 5 do 15 procenata, naroito u toploj polovini godine i, s tim u vezi, smanjivanje vlanosti zemljita za 15 do 25 odsto. Pored navedenih promjena u reimu temperature i padavina, znaajne promjene oekuju se i u pogledu intenziteta i frekvencije klimatskih ekstrema, kao to su olujne nepogode praene gradom, elektrinim pranjenjima, razornim vjetrovima, poplavama, dugotrajnim suama,

    5 Vana preporuka Studije izvodljivosti EC (Izvjetaj Evropske komisije Vijeu, str. 38.).

    200

  • toplotnim talasima, ekstremno visokim i niskim temperaturama. Takoer se oekuje smanjenje snijenog pokrivaa, pomjeranje klimatskih zona prema veoj nadmorskoj visini i vioj geografskoj irini, stvaranje uvjeta koji pogoduju izbijanju umskih poara, pojavi klizita i slino. Sistematsko praenje i prognoziranje vremena i klime kao i praenje parametara kvaliteta zraka i kemijskog sastava padavina (ukljuujui radioaktivnost zraka i padavina) provode Republiki hidrometeoroloki zavod Republike Srpske i Federalni meteoroloki zavod Federacije BiH. Zbog nedostatka financijskih sredstava jo uvjek nisu obnovljeni i kompletirani meteoroloki i hidroloki osmatraki, telekomunikacioni i analitiko-prognostiki sistemi koji su u velikoj mjeri oteeni u toku rata. Pored toga, jo uvjek nije uspostavljena jedinstvena baza klimatskih podataka. Takoer nije uspostavljena ovlaena laboratorija za nacionalne etalone fizikih veliina atmosfere i certifikaciju meteorolokih instrumenata, iako to nalau meunarodni standardi.

    4.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanja

    4.2.1. Smanjiti emisije zagaujuih materija u atmosferu uspostaviti katastar emisije polutanata i zagaivaa u atmosferu prema meunarodnoj

    metodologiji CORINAIR, uz primjenu protokola PRTR i softverskih paketa COLECTER i SELECTER, ukljuujui i informacije o vrstama i koliini emisija tetnih gasova i prekograninom prijenosu tetnih materija,

    uspostaviti sistem kontrole efikasnosti izgaranja fosilnih goriva. uspostaviti monitoring emisije i imisije polutanata i istraivanje njihovog utjecaja na

    zdravstveno stanje stanovnitva, provesti Dravni program eliminacije ODS tvari koje oteuju ozonski omota, izraditi cost-benefit studiju emisija zagaivanja iz velikih izvora, razviti i primjenjivati upravljake standarde ISO 14000 i specifine meunarodne standarde i

    metodologije koje se odnose na atmosferu (klimatske promjene i kvalitet zraka), izraditi i provesti pilot projekat proizvodnje malodimnih goriva, zakonski regulirati korienje i uvoz okolinski prihvatljivih motornih vozila.

    4.2.2. Poveati efikasnost korienja energije

    poboljavati toplotnu izolaciju na postojeim objektima, razviti programe promocije koritenja obnovljivih izvora energije.

    4.2.3. Uspostaviti sisteme rane najave, prognoze i zatite od efekata atmosferskih

    nepogoda i klimatskih ekstrema usvojiti zakon o prevenciji, praenju i intervenciji u sluaju elementarnih nepogoda, unaprijediti hidrometeoroloki informacioni sistem i adekvatno ukljuiti BiH u operativne

    sisteme i nauno-tehnike programe Svjetske meteoroloke organizacije/WMO (Regionalni i Globalni osmatraki sistem, Svjetski klimatski program, Program globalnog praenja promjena kemijskog sastava atmosfere i sadraja ozona u atmosferi, praenja radioaktivnosti, rane najave i prognoze atmosferskih nepogoda i klimatskih ekstrema u cilju zatite od elementarnih nepogoda i zatite u sluaju tehnolokih katastrofa i industrijskih nesrea),

    istraivati osetljivost pojedinih privrednih aktivnosti na klimatske promjene i izraditi strategiju adaptacije na izmijenjene klimatske uslove na teritoriji Bosne i Hercegovine,

    izraditi nacionalni klimatski akcioni plan stabilizacije i postepenog smanjivanja emisija sa efektom staklene bate sa izradom i implementacijom pilot projekata, vezanih za poveanje energetske efikasnosti, proizvodnju malodimnih goriva, revitalizaciju i unapreenje umskih ekosistema,

    razviti strategiju adaptacije na izmijenjene klimatske uslove na teritoriji BiH, ukljuiti probleme klimatskih promjena u nastavne programe svih nivoa obrazovanja, osnovati

    posebne studijske obrazovne grupe iz oblasti meteorologije i klimatologije na univerzitetskom stepenu obrazovanja.

    201

  • 5. Zemljite

    5.1. Stanje

    Zemljite, posebno obradivo, kljuni je i limitirajui resurs razvoja proizvodnje hrane, a posebno ruralnog razvoja. U predloenom Zakonu o prostornom ureenju u FBiH, te postojeim zakonima RS, zemljite nije adekvatno tretirano, niti je u njemu promovirano integralno upravljanje.

    5.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanja

    5.2.1. Dograditi pravni i institucionalni okvir za upravljanje zemljitem usvojiti okvirni zakon o zemljitu na nivou BiH i pravilnik o kvalitetu zemljita, osnovati agenciju za konzervaciju i upravljanje zemljitem, i za koordinaciju rada ministarstva za

    prostorno ureenje i okoli i ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo na nivou entiteta ili drave,

    organizaciono i kadrovski jaati institucije koje se bave problematikom zemljita (fakulteta, instituta, zavoda i slubi pri ministarstvima na nivou entiteta, kantona/upanija i opina),

    obnoviti rad dravnog zavoda (instituta, agencije) za imovinske odnose i katastar zemljita. Potrebno je dovriti katastarsko snimanje u opinama u kojima to nije uinjeno, dovriti izradu bonitetne karte i prilagoditi sistem administrativno-politikoj organizaciji zemlje.

    razviti mreu poljoprivredno-veterinarskih stanica u zemlji, koje bi sluile kao instruktivni, kurativni i razvojni centri za podrku racionalnom koritenju zemljita i stonog fonda u ruralnim uvjetima,

    provesti pilot projekte triju geografskih/geodetskih informacionih centara (GIS, dravni i dva entitetska). Potrebni su radi obuke u koritenju modernih metoda deifriranja satelitskih snimaka i diseminacije znanja. Njihovom uspostavom racionalizirali bi se trokovi snimanja i izrade namjenskih karata i, uz primjenu odgovarajuih metoda projektiranja, ubrzali procesi planiranja i koritenja prostora,

    educirati javne zvaninike i javnost o znaaju zemljita za odrivi razvoj, uspostaviti jedinstven sistem trajnog monitoringa zemljita na nivou BiH, i prikljuiti se sistemu

    monitoringa Alpe Jadran.

    5.2.2. Pojaati zatitu zemljita od degradacije svih vrsta usvojiti zakon o praenju, prevenciji i intervenciji u sluaju prirodnih nepogoda, provesti projekat inventarizacije oteenih zemljita u BiH, izvriti procjenu zagadjenosti poljoprivrednog zemljita i vode, kao podrku strategiji odrivog

    poljoprivrednog razvoja i strategiji zatite i unapredjenja zdravlja, utvrditi stanje, kao i potencijalne i aktivne zone erozije tla zbog djelovanja vode u BiH, izvriti kategorizaciju (bonitiranje) zemljita u cilju odrivog upravljanja i racionalnog koritenja

    prostora u opinama, izvriti revitalizaciju oteenih i deminiranih zemljita i deponija otpada, izraditi programe rekultivacije naputenih rudita (posebno povrinskih kopova), kamenoloma i

    majdanita, formirati fond za rekultivaciju naputenih zemljinih podruja.

    6. Otpad

    6.1. Stanje

    U BiH se godinje stvara 2 do 3 miliona tona vrstog otpada svih kategorija, koji se uglavnom odlae na oko 1.100 divljih deponija, usljed nedovoljnog broja propisno ureenih sanitarnih deponija. Ovakvo odlaganje smea neposredno ugroava zdravlje stanovnitva, kako onog koje ivi u neposrednoj blizini deponija, tako i ire, zbog opasnosti isticanja otrovnih materija u podzemne vode. U komunalnoj djelatnosti veliko ogranienje za unapreenje stanja u sektoru predstavlja iskljuiva nadlenost opina, iz ega proistie i velika fragmentacija komunalnih poduzea. Prisutni su brojni

    202

  • problemi koji se tiu nedovoljnih kapaciteta za odvoz smea. Svega 60% veih urbanih opina prua ove usluge, a stanje je znatno gore u manjim opinama. Poseban problem predstavlja neekonomsko utvrivanje cijena komunalnih usluga i njihov nizak stepen naplate. U sklopu implementacije projekata Svjetske banke sainjena je Strategija upravljanja vrstim otpadom u Bosni Hercegovini koja je u fazi implementacije. Na ovaj nain definirana je budua politika zbrinjavanja krutog otpada, po konceptu regionalnog deponiranja putem meuopinskih organizacija za gospodarenje otpadom, i njegovog zbrinjavanja na sanitarnim deponijama regionalnog tipa.

    6.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanja

    6.2.1. Nastaviti sa implementacijom Strategije upravljanja vrstim otpadom u BiH

    Strategija predvia uspostavu 16 deponija: 10 u Federaciji BiH i 6 u Republici Srpskoj. Predloene regionalne deponije u Federaciji BiH su za regije: Biha, Bugojno, Gorade, Graanica/Lukavac, Livno, Mostar, Teanj, Tuzla i Zenica, dok su u RS: Banja Luka, Bijeljina, Doboj/Teslic, Foa, Gacko, Prijedor, Vlasenica. Predloeni lokaliteti nisu konana mjesta regionalnih deponija, nego e to biti definirano izradom tehno-ekonomske analize u okviru studija izvodljivosti. Trenutno su zavrene studije izvodljivosti za regionalne deponije: Banja Luka, Biha, Mostar, Livno, Teanj, Tuzla i Zenica. Planiraju se studije za: Bijeljinu, Gorade, Bugojno i ostale lokacije. U kontektstu ovoga, potrebno je:

    dovriti studije izvodljivosti za regionalne deponije, zapoeti izgradnju preostalih regionalnih deponija, ukloniti divlja odlagalita otpada, sanirati degradirana podruja, unaprijediti sistem odvoza smea otvoriti mogunost angamana privatnih operatera.

    6.2.2. Unaprijediti sistem odlaganja rudarskog, energetskog i drugih vrsta

    industrijskog otpada Problem otpada treba proiriti na rudarski, energetski i industrijski, a ne samo (preteno) gradski. U kontekstu ovoga treba stimulirati aktivnosti na komercijalnoj eksploataciji ove vrste otpada.

    6.2.3. Jaati institucionalni okvir i kapacitete za upravljanje otpadom uspostaviti regulatorne i nadzorne mehanizme koji e usmjeravati opine prilikom rjeavanja

    problema odvoenja otpada, usvojiti i implementirati osnovne propise u podruju upravljanja otpadom sukladno EU-

    standardima, usvojiti okvirni i entitetske zakone o eksploataciji mineralnih sirovina. Okvirnim zakonom bi

    trebalo inaugurirati princip kompleksnog koritenja mineralnih (metalnih i nemetalnih) sirovina, i minimiziranje tete po okoli, te urediti opi okvir za odobravanje koncesija. Entitetskim zakonima bi trebalo preciznije urediti odgovornost za proizvodnju otpada pri eksploataciji, i stimulativne mjere za minimiziranje tete po okoli,

    usvojiti okvirni zakon o reciklai i preradi sekundarnih sirovina, uspostaviti baze podataka o izvoru, koliini, i vrsti otpada, objektima za zbrinjavanje otpada,

    akterima u zbrinjavanju otpada (u skladu s Aarhuskom konvencijom i PRPR sistemom okolinskih podataka),

    uspostaviti mree laboratorija za vrsti otpad, s opservatorijem na nivou drave.

    6.2.4. Razviti alternative za reciklau otpada: izraditi studije o koritenju elektrofilterskog pepela termoelektrana kao sekundarne sirovine.

    Studijom bi trebalo istraiti sastav, definirati upotrebljivost i opasnosti po okoli, predloiti mogue namjene i metode eksploatacije, deponovanje opasnog dijela supstance,

    izraditi studije o koritenju crvenog mulja kao sekundarne sirovine. Analogno prethodnoj, studija bi trebalo da obradi odlagalita tvornica glinice Mostar i Zvornik,

    izraditi studije o koritenju sekundarnih sirovina eljezare Zenica, uspostaviti berze/burze otpada. Izdvajanje korisnih materijala iz otpada je tradicionalno

    podruje djelatnosti najsiromanijih slojeva stanovnitva, ak i u najrazvijenijim zemljama. Koritenje odloenih materijala na industrijskim i rudarskim haldama, znaajno je sa okolinskog stanovita, ali i sa stanovita smanjenja siromatva.

    203

  • 7. Prostor

    7.1. Stanje Pitanje prostornog ureenja definirano je entitetskim i podentitskim propisima. Pravna i institucionalna fragmentiranost u ovoj oblasti onemoguava integralno upravljanje prostorom. Nedostatak propisa na dravnom nivou predstavlja poseban problem.

    7.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanja

    7.2.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir za upravljanje prostorom: postii saglasnost oko usvajanja okvirnog zakona BiH o integralnom upravljanju prostorom, te

    oko izrade plana prostornog ureenja BiH. Dakle, potrebno je izraditi novi program prostornog ureenja BiH koji, pored principa to se odnose na politiku odrivog prostornog razvoja, podrazumijeva i detaljnije mjere za prostorni razvoj kulturnog okolia. Razvoj kulturne ambijentalne cjeline trebalo bi da bude sastavni dio politike prostornog razvoja, kao i sektorskih politika koje se odnose na kulturu, zatitu okolia, poljoprivredu i drutveno-ekonomske odnose.

    izraditi studije o procjeni utjecaja na okoli (EIA) izgradnje planiranih evropskih puteva (npr. koridor Vc, Brisel jadranska obala Grke, s krakom Sarajevo Solun),

    uskladiti projekte za autoceste sa okolinskim standardima (buka, monitoring linijskog zagaivanja zraka, tretman ocjednih voda sa autocesta, itd.),

    izraditi studiju o procjeni utjecaja na okoli u projektu izgradnje evropske pruge Trst Sarajevo Solun, predvidjene Jadransko-jonskom inicijativom,

    izraditi pilot studije o urbanom razvoju gradova Sarajevo i Banja Luka, uspostaviti baze podataka o stanovnitvu, nekretninama, prostornim jedinicama, pravnim

    licima i zakonskim normama i standardima primjenjujui odgovarajue GIS metode, uskladiti ekoloke standarde i standarde kvaliteta u BiH sa standardima EU, ratificirati meunarodne dokumente o odrivom razvoju. Ratifikaciji bi trebalo da prethodi

    komparativna studija opravdanosti njihove primjene, prioriteta i nunih koraka u prilagoavanju domaih propisa zahtjevima dokumenata koji se ratificiraju. 7.2.2. Planski razvijati urbana podruja

    U cilju postizanja policentrinog razvoja strukture urbanih podruja, pored jaanja ekonomskog potencijala, neophodno je obratiti panju i na strategije razvoja prilagoene lokalnim prilikama. Ovo je vano posebno sa aspekta kontroliranja prostorne ekspanzije gradova kroz iznalaenje graevinskog zemljita unutar gradskih zona, i graenja kojima se tedi prostor. Na ovaj nain potrebno je osigurati zatitu i briljivo upravljanje urbanim ekosistemima, stvaranje novih zelenih povrina i biotopnih struktura, razvijanje uinkovitog, ali u isto vrijeme ekoloki usklaenog javnog saobraaja, te uspostavljanje zajednikih tijela radi koordinacije urbanistikog i prostornog planiranja u razliitim gradovima i opinama, te implementaciju zakona.

    7.2.3. Planski razvijati ruralna podruja pokrenuti dva do tri pilot projekta urbanizacije ruralnih naselja, u politici prostornog razvoja osigurati specifian tretman zatite i razvoja planinskih i ruralnih

    podruja. Planinski regioni u BiH su izvanredan potencijal, koji zadovoljava ekoloke, privredne, drutvene, kulturne i poljoprivredne funkcije. Politika razvoja planinskih regiona treba biti integralan dio evropske politike prostornog razvoja, kojom e biti uvedene mjere zatite i upravljanja prirodnim resursima, kao i potivanje lokalnih tradicija i kultura.

    204

  • 8. Bioloka i geoloka raznolikost, kulturno i prirodno naslijee

    8.1. Stanje Bioloka raznolikost je fundamentalna komponenta ivotne sredine te najbolji i najpouzdaniji indikator stanja, trendova i potencijalnih mogunosti razvoja drave. BiH je brdsko-planinska zemlja. Od ukupne povrine 5 procenata otpada na ravnice, 24 na breuljke, 42 na planine, a 29 procenata zauzima kr. Srednja nadmorska visina iznosi oko 500 m (najvii vrh je na planini Magli - 2387 m). Geografski poloaj na raskrsnici najrazliitijih bio-geografskih utjecaja i puteva, i raznovrsnost velikog broja ekoloki razliitih i mozaino rasporeenih stanita, uslovili su veliki specijski diverzitet, rezultat su velike bioloke raznolikosti, kako pojedinih dijelova, tako i ukupne teritorije BiH. Relativno veliki broj vrsta je endemian. umski ekosistemi zauzimaju oko 41 procenat povrine.

    8.1.1. Bioloka raznolikost BiH se svrstava u podruja s najviim stupnjem bioloke raznolikosti u Evropi. Ona je jedna od najbogatijih po raznolikosti divljih vrsta biljaka i ivotinja (678 biljnih i 259 ivotinjskih vrsta, registriranih prema IUCN kategorijama).

    8.1.2. Geoloka raznolikost Iz aspekta geoloke raznolikosti Bosna i Hercegovina je jedan od najspecifinijih regiona u Evropi. Imajui u vidu povrinu zemlje, te broj do sada utvrenih geolokih rariteta, BiH spada u red najraznovrsnijih zemalja u Evropi. Dinamian reljef, pravac pruanja planinskih masiva, hidrografska mrea, blizina Jadranskog mora i drugi faktori uvjetovali su irok spektar tipova klime.

    8.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanja

    8.2.1. Unaprijediti zakonski i institucionalni okvir za upravljanje biolokom i geolokom raznolikou

    usvojiti strategiju i nacionalni akcioni program (NAP) za uravnoteeno upravljanje biolokom, geolokom i pejzanom raznovrsnou,

    usvojiti program integralnog upravljanja obalnim i priobalnim pojasom bosanskohercegovakog dijela Jadranskog mora, te uspostaviti ekoloki stacionar za umreavanje u MAP,

    usvojiti strategiju i nacionalni program zatite kulturnog naslijea u prirodnom okruenju, u kontekstu razvoja turizma,

    usvojiti program za stavljanje pod odgovarajui reim zatite 15 do 20 odsto teritorija BiH (danas je pod zatitom samo 0,5 postotka podruja BiH).

    8.2.2. Izvriti inventarizaciju bioloke i geoloke raznolikosti radi njihove zatite:

    izvriti ekoloku kategorizaciju stanita (habitata), sukladno sa CORINE-biotop maping metodologijom,

    izvriti ekoloku kategorizaciju i inventarizaciju stanita u priobalnom pojasu Mediterana, sukladno sa CORINE i MEDWET metodologijom i EMERALD propisima,

    izvriti ekoloku kategorizaciju movarnih podruja, sukladno metodologiji MEDWET, izvriti inventarizaciju invanzivnih vrsta biljaka, ivotinja, gljiva i monera, sukladno

    propozicijama FAO, izraditi i usvojiti crvenu listu i crvenu knjigu biljaka, gljiva i ivotinja u BiH, sukladno sa IUCN

    kriterijima, formirati nacionalnu banku gena za domae biljke i ivotinje, uspostaviti sisteme odrivog upravljanja endemskim i refugijalnim centrima (kanjoni rijeka Une

    i Sane, Neretve, Vrbasa, Drine, doline Trebiata, Plive i Tinje), razviti i provesti program uravnoteene zatite geo-biodiverziteta (ekosistemi u pukotinama

    stijena, sipara, kamenjara).

    205

  • 9. Javno zdravlje

    9.1. Stanje Na temelju istraivanja u okviru NEAP-a, definirane su mjere i konkretni prioritetni projekti, s veim uinkom na prevenciju i unapreenje zdravstvenog stanja i sigurnosti stanovnitva u ovoj oblasti.

    9.2. Prioritetne aktivnosti u ovoj oblasti djelovanje

    9.2.1. Unaprijediti sistemski okvir za praenje utjecaja okolia na zdravlje

    stanovnitva definirati jedinstvenu zdravstvenu politiku na nivou BiH sukladno dokumentu Zdravlje za 21.

    stoljee, izraditi operativni plan provoenja NEHAP-a i uspostaviti nacionalni komitet za provoenje

    politike zatite okoline u funkciji zdravlja, koordinirati provoenje dravnih akcionih planova za zatititu okolia /NEAP/ i zatitu zdravlja

    /NEHAP/. 9.2.2. Istraiti i intervenirati u specifinim problemima koji dosad nisu sistemski obuhvaeni:

    uspostaviti monitoring zagaenja zraka u veim urbanim sredinama, ukloniti radioaktivne kontanimacije ivotne sredine nakon upotrebe municije sa osiromaenim

    uranom u BiH. U skladu sa preporukama Programa UN za ivotnu sredinu (UNEP), datim u izvjetaju Osiromaeni uranijum u Bosni i Hercegovini-postkonfliktna ekoloka ocjena objavljenom u martu 2003. godine, neophodno je, u cilju zatite zdravlja stanovnitva, izvriti dekontaminaciju i druge mjere zatite na svim utvrenim lokacijama u BiH, uspostaviti program sistematskog praenja odreenih parametara radioaktivnosti zraka, povrinskih i podzemnih voda, zemljita, kao i dugoroni program ispitivanja moguih utjecaja osiromaenog uranijuma na zdravlje ljudi, u saradnji sa UNEP, Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim meunarodnim institucijama,

    analiza utjecaja kontanimacije tla parazitima na zdravlje djece, istraivanje efekata faktora sredine (kemijskih, fizikih, biolokih) na genetiki-nasljedni

    materijal populacije stanovitva.

    10. Problematika voda i uma obraena je u drugim dijelovima ovog dokumenta (vidi dijelove koji se odnose na sektorske prioritete za vode i ume).

    11. Indikatori za praenje reformi u oblasti zatite okolia Indikatori koji su razvijeni na osnovu Milenijumskih razvojnih ciljeva

    Indikator Izvor 2000/2001 2007 WDI 2002, WRI 44,6% Procenat zemlje pokriven

    umom IHR MRC Izvjetaj 55,6% 52%

    Procent zemlje zatien radi ouvanja bio raznolikosti

    WDI 2002, WRI 0,55% 15%

    GDP po jedinici utroene energije (pokazatelj ekonomske efikasnosti)

    Na osnovu WDI 2002, proraunato za IHR MRC Izvjetaj

    47,5 40

    Emisija karbon dioksida/pc (1,000 kg)

    IHR MRC Izvjetaj 3,2 3,5

    206

    1. Ciljevi3.5. Unaprijediti statistike u oblasti zatite okolia6. Otpad8. Bioloka i geoloka raznolikost, kulturno i prirodno nasl