strategija razvoja grada vrbovca za razdoblje 2015.-2020. · os strateškog cilja pg pp...

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020.

Rujan 2015. godine


1

Kratice korištene u tekstu:

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Drţavni zavod za statistiku

DZZP Drţavni zavod za zaštitu prirode

EIB Europska investicijska banka

EU Europska unija

Ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtniĉka komora

HPA Hrvatska poljoprivredna agencija

HPK Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu sluţbu (sada HPA)

JKP Javno komunalno poduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

LD Lovaĉko društvo

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih podruĉja

LU Lovaĉka udruga

MT

NKD

Ministarstvo turizma

Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN

OIE

Narodne novine

Obnovljivi izvori energije

OPG

OSC

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Os strateškog cilja

PG

PP

Poljoprivredno gospodarstvo

Park prirode


2

PRR Program ruralnog razvoja 2014-2020

RH Republika Hrvatska

SC Strateški ciljevi

TZ Turistiĉka zajednica


3

SADRŢAJ

PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 7

1. UVOD .................................................................................................................................................... 8

1.1. Temeljne odrednice .......................................................................................................................... 9

1.2. Metodološki okvir ........................................................................................................................... 10

1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Razvojne strategije ............................................... 11

1.3.1. Ţupanijska razvojna strategija Zagrebaĉke ţupanije ................................................................... 11

1.3.2. Prostorni plan Zagrebaĉke ţupanije .......................................................................................... 11

1.3.3. Prostorni plan ureĊenja Grada Vrbovca ..................................................................................... 12

1.3.4. Urbanistiĉki plan ureĊenja Grada Vrbovca ................................................................................. 12

2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA.......................................... 13

2.1. Struktura, naĉin rada i oĉekivani rezultati .......................................................................................... 13

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................... 15

3.1. Osnovni podaci .............................................................................................................................. 15

3.1.1. Poloţaj Grada Vrbovca u Ţupaniji ............................................................................................. 15

3.1.2. Osnovne znaĉajke prostora i prirodna obiljeţja .................................................................... 16

3.1.3. Stanovanje i površine ........................................................................................................ 17

3.1.4. Stanovništvo .................................................................................................................... 19

3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA............................................................................................ 28

3.2.1. Cestovni promet ............................................................................................................... 28

3.2.2. Ţeljezniĉki promet ............................................................................................................ 29

3.2.3. Zraĉni promet ................................................................................................................... 30

3.2.4. Javni promet .................................................................................................................... 30

3.2.4. Telekomunikacije .............................................................................................................. 30

3.2.5. Vodoopskrba .................................................................................................................... 32

3.2.6. Odvodnja ......................................................................................................................... 34

3.2.7. Otpad .............................................................................................................................. 34

3.2.8. Energetika ....................................................................................................................... 35

3.2.8.1. Elektroenergetika .............................................................................................................. 35

3.2.8.2. Plinofikacija ...................................................................................................................... 35

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ............................................................................................ 36

3.3.1. Institucije vlasti ................................................................................................................. 36

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina .............................................................. 36

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca .............................................................. 36


4

3.3.2. Proraĉun Grada Vbovca .................................................................................................... 37

3.3.2.1. Prihodi i primici u proraĉunu Grada Vrbovca ........................................................................ 37

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proraĉunu Grada Vrbovca ....................................................................... 38

3.3.3. Društvene djelatnosti ............................................................................................................... 38

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehniĉka kultura u Gradu Vrbovcu .............................................. 38

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo .................................................................................................. 43

3.3.3.3. Kultura ............................................................................................................................. 46

3.3.3.4. Civilno društvo .................................................................................................................. 48

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA ............................................................ 51

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA ........................................................................................................................ 55

3.6. TURIZAM ...................................................................................................................................... 58

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca ................................................... 58

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova .............................................................................................. 58

3.6.1.2. Prostorna resursna osnova ................................................................................................ 58

3.6.2. Turistiĉka potraţnja ................................................................................................................. 59

3.7. GOSPODARSTVO ......................................................................................................................... 60

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca ........................................................................ 60

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na podruĉju Grada Vrbovca.................................................................... 60

3.7.3. Trgovaĉka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja ...................................... 65

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena ..................................................................................................... 66

3.7.5. Pregled kljuĉnih gospodarskih sektora ....................................................................................... 66

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva ......................................................................... 73

3.8. SWOT analiza Grada Vrbovca......................................................................................................... 76

4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA GRADA VRBOVCA – PRISTUP

STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA GRADA VRBOVCA ...................................................................... 87

ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI GRADA VRBOVCA ..................................................................... 87

4.1.1. Komunalna i društvena infrastruktura ........................................................................................ 87

4.1.1.1. Razvijenost komunalne infrastrukture ................................................................................. 87

4.2.1. Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture ........................................................................ 90

4.2.1.1. Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti ............................................................... 90

4.2.1.2. Kapaciteti za sport i rekreaciju ........................................................................................... 91

4.2.1.3. Socijalna politika ............................................................................................................... 92

4.2.1.4. Institucionalna podrška civilnom društvu ............................................................................. 92

4.2.2. Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala .................................................................. 93


5

4.2.2.1. Iskorištenost gospodarskog potencijala ............................................................................... 93

4.2.2.2. Iskorištenost obrazovnog potencijala .................................................................................. 96

4.2.2.3. Imovina u vlasništvu drţave koji nije u upotrebi .................................................................... 98

4.2.3. Zaštita i upravljanje prirodnim resursima .................................................................................... 98

4.2.3.1. Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) ........................................................................... 99

4.2.3.2. Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta ţivota graĊana ............................ 100

4.2.3.3. Bespravna gradnja .......................................................................................................... 100

4.3. MISIJA I VIZIJA GRADA VRBOVCA .............................................................................................. 101

4.4. CILJEVI RAZVOJA GRADA VRBOVCA ......................................................................................... 102

4.4.1. Strateški ciljevi ...................................................................................................................... 102

4.4.2. Strateški prioriteti ................................................................................................................... 103

5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA ................................................................................................ 104

5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA ............................................................................................................... 104

5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA ................................................................... 104

6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA ...... 128

6.1. METODOLOŠKI PRISTUP ........................................................................................................... 128

6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA .............................................................................. 128

6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata ............................................................................................. 128

6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata .............................................................................................. 131

6.2.3. Odluke o naĉinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji

..................................................................................................................................................... 131

6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA RAZVOJNE

STRATEGIJA GRADA VRBOVCA ....................................................................................................... 132

7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA

VRBOVCA S CILJEVIMA ŢRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU....................... 134

7.1. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA

ŢRS –a ZAGREBAĈKE ŢUPANIJE ...................................................................................................... 134

7.2. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S NACIONALNIM RAZVOJNIM

CILJEVIMA ........................................................................................................................................ 134

7.3. USKLAĐENOST CILJEVA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU –EUROPE 2020 ........ 136

8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA ......................................................................... 139

8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA .......................................................................................... 139

8.1.1. Proraĉun Grada Vrbovca ........................................................................................................ 139

8.2. EU FONODVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI .................... 141

8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA .................................................................................................. 144


6

8.3.1. Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini ............................. 144

9. PLAN PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA ......................................................... 146

9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE ....................................................................................... 146

9.2. MONITORING /PRAĆENJE .......................................................................................................... 147

9.3. EVALUACIJA............................................................................................................................... 150

10. ZAKLJUĈAK..................................................................................................................................... 154

11. LITERATURA ................................................................................................................................... 155

Popis slika, grafikona i tablica .................................................................................................................. 156


7

PREDGOVOR

Drage moje Vrbovĉanke i Vrbovĉani, razvojna strategija opisuje Grad Vrbovec kao mali grad koji ima za cilj postići što bolju kvalitetu ţivota svojih graĊana. Predstavljena vizija razvoja grada Vrbovca u ovoj strategiji je već sada naša svakodnevnica kao i koraci koje ĉinimo kako bi graĊani u našem gradu uspješno zadovoljili potrebe za radom, znanjem, kvalitetnim stanovanjem, mobilnošću, zdravljem, kulturom i sportom. I nadalje ţelimo da svaki naš graĊanin bude potaknut da svojim radom, znanjem, kreativnošću i voljom doprinosi odrţivom i kvalitetnom razvoju grada Vrbovca.

Grad - to ste VI, a ne zgrade i asfalt. GraĊani su najveća vrijednost kojom raspolaţemo. Stoljećima oblikujumo ovaj prostor i naĉin ţivota kojim se danas ponosimo. Zahvaljujući trudu i zamislima naših sugraĊana, Vrbovec je danas sinonim malog grada, koji je uredan, ĉist, oĉuvanog okoliša i razvijene industrije. Takvi ţelimo biti i u budućnosti, zasnivajući daljnji razvoj na ĉvrstim temeljima inovativnosti i marljivog rada naših poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika.

Svjesni smo ĉinjenice da ne ţivimo na izoliranom otoku, pa stoga ni naš grad nisu zaobišli gospodarski i društveni izazovi. Ĉlanstvo u Europskoj Uniji pruţa nam neslućene mogućnosti razvoja, ali na nama je da odredimo kojim putem ţelimo ići u godinama pred nama i da zajedniĉkim radom prionemo ka ostvarenju naših zamisli.

Razvojne probleme koje imamo danas a time i gospodarsku krizu na nacionalnoj i svjetskoj razini trebamo prihvatiti kao izazov kojem moţemo odgovoriti jedino snaţnijim razvojem poduzetniĉkih potencijala.

Ĉeka nas mnogo napornog rada, no toga se graĊani Vrbovca nikada nisu bojali. Sigurno naš ĉekaju i poneki promašaji i pogreške, no one će nam u budućnosti posluţiti kao izvor znanja. Ali ĉvrsto sam uvjeren da pred nama stoje i pobjede. Samo gradovi snaţnog identiteta, velikih ambicija i visoke razine društvenog zajedništva pobjedniĉki će izaći iz današnjih teškoća. Siguran sam da će meĊu pobjednicima biti i Vrbovec, grad koji volimo i u kojem ţelimo ţivjeti.

Stoga Vas pozivam da odluĉno odredimo svoj put. Sudjelujte i Vi u stvaranju ove zajedniĉke slike budućnosti koju ţelimo, jer svoje potencijale moţemo potpuno razviti samo ako vjerujemo da ćemo na taj naĉin odrţati i unaprijediti svoju sredinu.

Vaš gradonaĉelnik

Vladimir Bregović, ing. graĊ.


8

1. UVOD

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015. – 2020. godine predstavlja temeljni, krovni dokument za participativni i odrţivi razvoj Grada. Najjednostavnije reĉeno, Strategija identificira glavne smjerove dugoroĉnog razvoja Grada koji će omogućiti da se na temelju njih pripremaju i godišnji procesi planiranja, odnosno da se izraĊuju vrlo konkretni godišnji akcijski planovi. Dugoroĉno razdoblje koje Strategija obuhvaća, primarno je usklaĊeno s financijskim vremenskim okvirom za strateško planiranje/programiranje u Republici Hrvatskoj, odnosno u Europskoj uniji, kako bi se na taj naĉin osigurala što je moguće veća povezanost i usuglašenost sa strateškim/programskim dokumentima hijerarhijski viših razina.

Drugim rijeĉima ova Strategija nastoji:

osigurati strateško fokusiranje i usmjeravanje na potencijale Grada Vrbovca koji su razvojno najperspektivniji kako bi se, uvjetno reĉeno, oskudni lokalni resursi iskoristili na najuĉinkovitiji i odrţiv naĉin;

stvoriti sveobuhvatan i konzistentan razvojni plan Grada za sve kljuĉne sektore i razvojna podruĉja u kojima se namjerava stvoriti konkurentska pozicija na temelju jasno definirane vizije, strateških ciljeva, prioriteta te pripadajućih mjera;

ojaĉati ljudske resurse svih organizacija koje djeluju u Gradu u smislu razvojnog planiranja;

osigurati sudjelovanje šire lokalne javnosti u dugoroĉnom razvoju Grada Vrbovca;

posluţiti kao mehanizam pomoću kojeg će se svim javnim i privatnim investitorima te potencijalnim donatorima (ukljuĉujući Zagrebaĉku ţupaniju, Vladu Republike Hrvatske / resorne institucije, Europsku uniju te druge bilateralne i multilateralne izvore financiranja) moći jasno i argumentirano predstaviti razvojne potrebe i potencijali Grada Vrbovca.

Svako podruĉje, regija, općina ili grad ima svoje specifiĉnosti i kao takve najbolje ih poznaju i prepoznaju lokalne vlasti. Razvojna strategija (u daljnjem tekstu: RS) jedinica lokalnih samouprava je vaţan dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja uzimajući u obzir obiljeţja, prednosti i ograniĉenja tog podruĉja i okruţenja. Postavlja se jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u naĉinu djelovanja u odreĊenom razdoblju. Stoga je RS znaĉajan strateški dokument kojeg izraĊuje općina ili grad i time preuzima odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg podruĉja, odnosno preuzima ulogu inicijatora i pruţatelja podrške, na naĉin da:

- priprema i pokreće strateške razvojne programe u prioritetnim pravcima lokalnog razvoja (infrastruktura, gospodarski razvoj, valorizacija prirodne i kulturne baštine, turizam)

- usmjerava, potiĉe i koordinira razvojne aktivnosti nositelja te - razvija struĉni i organizacijski potencijal za uĉinkovito upravljanje razvojnim programima i projektima.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebno da razliĉite razvojne projekte planiraju i provode gradske odnosno lokalne vlasti. To dolazi iz ĉinjenice da se svi projekti meĊusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj naĉin programi kreirani na nacionalnoj razini ĉesto ne mogu poluĉiti priţeljkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno ukljuĉi u razvoj podruĉja na kojem djeluje. Strateški program razvoja je iznimno znaĉajan dokument kojeg, u suradnji sa svim razvojnim dionicima, a sukladno smjernicama nadreĊenih strateških dokumenata/programa regionalne i nacionalne razine, izraĊuje Grad te na taj naĉin, preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svoje jedinice lokalne samouprave.

Izrada Razvojne strategije nije zakonom obvezujuća, no ipak Gradsko vijeće smatra nuţnim izraditi Razvojnu strategiju kako bi ista bila odraz potreba Grada, s ciljem odreĊivanja smjernica budućeg razvoja grada s konkretnim mjerama za postizanje odrţivog razvoja. Rezultat cjelokupnog procesa je od strane svih sudionika predloţena i opće prihvaćena Strategija, koja će postati osnovom budućeg gospodarskog, društvenog, kulturnog,


9

infrastrukturnog i svekolikog razvoja Grada Vrbovca. Ona u konaĉnici treba omogućiti kvalitetniji ţivot svim graĊanima Vrbovca, kako bi postao jedan od gradova koji će svojim graĊanima nuditi visoki standard ţivljenja u Hrvatskoj.

Krajnji je rezultat ovog procesa strateškog planiranja, dakle, strateški okvir koji ĉine vizija Grada Vrbovca, strateški ciljevi, prioriteti i mjere. Ovakav okvir Strategije razvoja osigurava:

traţeni spoj strateške širine (koju ĉine vizija, strateški ciljevi i prioriteti) te stvaranje sinergije izmeĊu parcijalnih razvojnih inicijativa i malih projekata putem definiranih mjera;

prilagodljivost i vlasništvo svih lokalnih dionika / stanovnika Grada; naime, Gradonaĉelnik Grada Vrbovca će, zajedno sa gradskom upravom, na temelju okvirno postavljenog skupa mjera svake godine pokrenuti izraĊivanje godišnjih akcijskih planova, odnosno po potrebi definirati i bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi se prijavili na natjeĉaje u okviru razliĉitih fondova, odnosno programa.

Strategija se nalazi u vlasništvu lokalnih dionika koji su kreatori politika i ocjenjivaĉi uspjeha lokalnog razvoja. Ovo se prvenstveno odnosi na podjelu odgovornosti prilikom provedbe Strategije i realizaciju njenih krajnjih rezultata, što jasno ukazuje i na visoku odgovornost lokalne vlasti prema cjelokupnom stanovništvu na podruĉju Grada Vrbovca. Odgovarajući kapaciteti svih nositelja kao i konstruktivno sudjelovanje strateških partnera prilikom provedbe planiranih mjera izravno utjeĉu na uspješnost realizacije ciljeva usmjerenih na razvoj infrastrukture, poduzetništva, turizma, industrije, zaposlenosti te smanjenja nejednakosti u društvu.

Strategija je „ţivi“ dokument koji usmjerava razvoj Grada, a partneri koji ga izraĊuju odgovaraju za uspjeh ili neuspjeh provedbe mjera koje su od presudne vaţnosti za pitanja razvoja infrastrukture, poduzetništva, turizma, industrije, zaposlenosti, te smanjenja ekonomskih i socijalnih nejednakosti.

1.1. Temeljne odrednice

Integrirani, odnosno, odrţivi razvitak je cilj kojem teţi svako planiranje poĉevši od drţavne razine pa do ţupanijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja: gospodarski, socijalni (društveni) i ekološki. Odrţivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji Grada Vrbovca.

Razvojna strategija dokument je koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se osigurao razvoj odreĊene jedinice lokalne samouprave. Ĉinjenica je da se neko podruĉje moţe razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja naĉina njegova razvoja, ali problemi u tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najĉešće se ne odvija tempom koji se priţeljkuje i/ili se razvija uglavnom voĊen kratkoroĉnim ciljevima, te se pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi raĉuna.

Jedan od zadataka RS-a Grada Vrbovca svakako je i povezivanje lokalnih razvojnih potreba s europskim, nacionalnim i regionalnim razvojnim prioritetima, kao i sa dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima u skladu s propisima koji reguliraju njihovo korištenje. U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih strateških dokumenata koji su planirani za razdoblje do 2020. godine.

Da bi se osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloţenih financijskih sredstava i ţelje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji ţelimo postići i strategiju na koji naĉin taj cilj i ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoroĉnim ciljevima i strategijama najĉešće se manifestira ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih subjekata, dobrom socijalnom politikom, te oĉuvanjem i zaštitom prostora kao najvrijednijeg resursa nekog podruĉja.

Prethodnica izrade Razvojne strategije Grada Vrbovca bile su aktivnosti Vijeća za koordinaciju strateških politika razvoja kojeg vodi predsjednik mr. Josip Jambraĉ, sa ĉlanovima Vijeća: prof. dr. sc. Stjepan Car, prof. dr. sc. Vlado Cetl, dr. sc. Ţeljko Grahek, prof. dr. sc. Ivan Koprić te prof. dr. sc. Ţeljko Tomšić. Vijeće za koordinaciju


10

strateških politika provodilo je aktivnosti istraţivanja i diskusije s Upravom PIK-a, poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima s podruĉja Grada Vrbovca, ĉelnicima javnih ustanova i tvrtki Grada Vrbovca. Rezultat jednogodišnjeg promišljanja i diskusija na deset sjednica izrada je dokumenta „Odrţivi razvoj Grada Vrbovca“ – polaznog dokumenta za izradu Razvojne strategije Grada Vrbovca.

U navedenom dokumentu naznaĉeno je da „Razvitak mora biti usmjeren na dugoroĉna rješenja razvoja Grada, a nikako ne na kratkoroĉna i privremena rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Ĉesta je pogreška da se u ţelji i potrebi za brţim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji su protivni naĉelima zaštite okoliša, što svakako ne ide u prilog odrţivom razvitku. Proces odrţivog razvitka nije moguće zapoĉeti jaĉanjem gospodarskog razvitka s ciljem odgovaranja na postojeći pritisak, ako istovremeno ignoriramo društvena razvojna naĉela i ekološke zahtjeve). Stoga je vaţno da se usprkos potrebi za što brţim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgaĊanja, ne zanemare društveni i ekološki aspekti razvoja“.

1.2. Metodološki okvir

Naĉin rada podrazumijeva ukljuĉivanje svih relevantnih i referentnih subjekata (stakeholdera) u proces izrade i provedbe Strategije. To je kvalitativna pretpostavka rada koja dovodi do boljeg ukupnog rezultata, jer se kroz ukljuĉenost svih interesnih skupina i šire javnosti (mediji) osigurava viši stupanj zainteresiranosti ali i potreba ukljuĉivanja u realizaciju postavljenih ciljeva. U procesu rada slijediti će se «bottom up» naĉelo (poticati će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniţe do najviše razine), kako bi se testirala ranija polazišta temeljena na «top down» koncepciji (da li je u skladu sa strateškim i institucionalnim odrednicama definiranim na razini Zagrebaĉke ţupanije, Vlade Republike Hrvatske i Europske unije).

Razvojna strategija Grada Vrbovca rezultat je suradnje predstavnika Grada Vrbovca te vanjskog tima konzultanata. U partnerstvo za izradu Strategije bili su takoĊer ukljuĉeni i predstavnici gospodarskog, javnog, privatnog i civilnog sektora Grada Vrbovca. Pri izradi Strategije primijenjena je moderna participativna razvojna metodologija, te su shodno tome institucije i graĊani Grada Vrbovca imali priliku aktivno se ukljuĉiti i sudjelovati u planiranju razvoja svoga grada.

Metodologija izrade i provedbe, te naĉin vrednovanja Razvojne strategije Grada Vrbovca usklaĊena je s metodologijom izrade sadrţaju, i naĉinu vrjednovanja ţupanijskih razvojnih strategija. Svrha prilagodbe jest postizanje jedinstvenog pristupa planiranju, povezanosti sa ŢRS te usklaĊenosti s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (ţupanijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programimaZa vijeme izrade RS Grada Vrbovca korištena je Ţupanijska razvoja strategija 2011-2013, koja je na snazi, kao prvi nadreĊeni strateški dokument. Vaţno je napomenuti da je u tijeku ozrada nove Ţupanisjke razvojne strategije zagrebaĉke ţupanije za razdoblje 2015-2020 te se oĉekuje da će ista biti usvojena tijekom 2016. godine s kojom će se RS Grada Vrbovca, ukoliko bude znatnijih odstupanja meĊu dokumentima, naknadno uskladiti.

Za ocjenu stanja razvoja korišteni su i relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova (DZS, HGK, HZZ, HOK). Na temelju sektorske SWOT analize, odnosno pregleda stanja, identificirani su trendovi i razvojni problemi Grada Vrbovca u navedenim podruĉjima. Aktivnim sudjelovanjem dionika temeljenim na partnerskom pristupu postupno su se izdvajale unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje koje imaju znaĉajan utjecaj na razvoj Grada Vrbovca.

Nakon prikupljanja podataka o stanju na podruĉju te izradi nacrta analize stanja, a kako bi se poštovale razvojne smjernice participacijske metodologije izrade strateških dokumenata, sukladno napravljenoj analizi te mogućnostima financiranja razvojnih programa, Radna skupina je definirala kljuĉne probleme koji se pojavljuju na podruĉju Grada. Svi ĉlanovi Radne skupine iznosili su mišljenja i stavove, koji su se definirali konsezusom, a u svrhu izrade hipoteza SWOT analize. Nakon što su se definirali prioritetni problemi u svakom od sektora, pristupilo se izradi nacrta vizije Grada, te su se odredili strateški ciljevi razvoja. Za sve ciljeve definirana su prioritetna podruĉja te mjere, odnosno, aktivnosti/programi/projekti koje treba poduzeti kako bi se Strategija realizirala.

Posebna paţnja posvećena je analizi razvojnih projekata, prije svega njihovim mogućnostima financiranja, ĉime se ispunjava i jedan od osnovnih ciljeva izrade, a to je da RS Grada Vrbovca postane prepoznatljiv i uĉinkovit


11

okvir za financiranje razvojnih projekata, odnosno da se dostupna sredstva odnose na one projekte koji jasno doprinose realizaciji postavljenih strateških ciljeva i razvojnih prioriteta.

Primjenom ove metodološke osnovice moguće je na transparentan naĉin osigurati ocjenu onih aktivnosti, koje proizlaze iz procesa realizacije strateških opredjeljenja, a temeljenih na prihvaćenoj viziji i razraĊenim ciljevima. Oĉekivani rezultati se stoga mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, ali i svih daljnjih faza razvoja, pri ĉemu se naglasak stavlja na izbor indikatora razvoja znaĉajnih za realizaciju ciljeva, a što se definira u procesu evaluacije i monitoringa, a na naĉin da se ne sagledavaju samo ekonomske već i društvene koristi prioritetnih razvojnih projekata.

1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Razvojne strategije

Razvoj na lokalnoj razini ne dogaĊa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvaţavanje šireg planskog konteksta kljuĉan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Razvojne strategije ţupanijski su razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije kao i programi EU-a. Prilikom pripreme RS-a Grada Vrbovca za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se raĉuna o usklaĊenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrĊivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na naĉin da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima izmeĊu RH i EU.

1.3.1. Ţupanijska razvojna strategija Zagrebaĉke ţupanije

Ţupanijska razvojna strategija (ŢRS) Zagrebaĉke ţupanije kljuĉni je planski dokument za ţupanije definiran unutar Strategije regionalnog razvoja RH s ciljem dugoroĉnog društveno-gospodarskog razvoja ţupanije. Smjernice za izradu ţupanijskih razvojnih strategija zadane su Pravilnikom o obveznom sadrţaju, metodologiji izrade i naĉinu vrjednovanja ţupanijskih razvojnih strategija (NN 53-1304/2010).

Vizija Zagrebaĉke ţupanije je:

Zagrebaĉka ţupanija vodeća je inovativna gospodarska ţupanija ĉiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljivoj i oĉuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlaĉnosti za rad, boravak i ţivljenje, a povezano

je skladno s razvojem Grada Zagreba.

Na temelju analize stanja, odnosno SWOT analize, razvojna strategija je identificirala ĉetiri strateška cilja koja stoje pred Ţupanijom:

Cilj 1. Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva

Cilj 2. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti upravljanje razvojem

Cilj 3. Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života

Cilj 4. Poboljšati zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine

1.3.2. Prostorni plan Zagrebaĉke ţupanije

Prostorni plan Zagrebaĉke ţupanije (PPZŢ) je dokument kojim se planira ureĊenje prostora Ţupanije, a donosi ga Ţupanijska skupština. Sadrţi grafiĉke prikaze i tekstualne opise i odredbe za korištenje i namjenu prostora, glavne mreţe infrastrukture i uvjete zaštite prostora i ograniĉenja.

Prostorni plan se izaĊuje temeljem obveze iz propisa o prostornom ureĊenju te se u tijeku izrade provodi javna rasprava o ponuĊenim rješenjima, kada se o planu mogu izjasniti graĊani, struĉna javnost i mediji. Prostorni plan Ţupanije usklaĊuje se sa Strategijom i Programom prostornog ureĊenja Hrvatske, a prostorni planovi općina i gradova na podruĉju Ţupanije, po kojima se vrši provedba, usklaĊuju se s Prostornim planom Ţupanije.


12

Prostorni plan Zagrebaĉke ţupanije donesen je 2002. godine („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 3/02) te su do danas donesene ĉetiri izmjene i dopune PPZŢ-a, prve 2005., zatim 2007., 2010. i 2011. godine („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 8/05, 8/07, 4/10 i 10/11).

Ciljevi prostornog razvoja i ureĊenja Ţupanije odnose se na ciljeve prostornog razvoja regionalnog, drţavnog i meĊunarodnog znaĉaja, ciljeve prostornog razvoja ţupanijskog znaĉaja te ciljeve prostornog ureĊenja naselja na podruĉju ţupanije. Rijeĉ je prije svega o razvoju gradova i naselja posebnih funkcija i znaĉajnih infrastrukturnih sustava, demografskom razvoju i racionalnom korištenju i zaštiti prostora.

1.3.3. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca

Prostorni plan ureĊenja Grada Vrbovca (PPUG) najvaţniji je dokument prostornoga ureĊenja grada, kojim se treba utvrditi daljnji razvoj i naĉin iskorištenja prostornih mogućnosti prostora grada. Prostorni plan ureĊenja Grada Vrbovca donesen je 2003. godine („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 12/03) nakon ĉega su uslijedile dvije izmjene i dopune PPUG-a („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 17/08 i 09/14). Izradom PPUG-a Grada Vrbovca uvaţene su prirodne i stvorene datosti gradskog podruĉja, odnosno njegovog šireg okruţenja, odreĊeni ciljevi demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja do 2015. godine te njihovo neposredno uklapanje u odrţivi razvoj podruĉja Zagrebaĉke ţupanije, a posredno i prostora drţave u cjelini. Sukladno odrednicama ţupanijskog prostornog plana, ali i zbog vaţnosti gradskog središta kao kulturnog i administrativnog središta šireg prostora, PPUG je naglasio potrebu izrade urbanistiĉkog plana ureĊenja za središte Vrbovca te je odredio granice njegova obuhvata.

1.3.4. Urbanistiĉki plan uređenja Grada Vrbovca

Obveza izrade i obuhvat Urbanistiĉkog plana ureĊenja Grada Vrbovca utvrĊeni su Prostornim planom ureĊenja Grada Vrbovca, a sukladno odredbama Prostornog plana Zagrebaĉke ţupanije, kojim je utvrĊena obaveza izrade urbanistiĉkih planova ureĊenja za gradove Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te za središnja naselja svih općina. Urbanistiĉki plan ureĊenja Grada Vrbovca donesen je 2005. godine („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 10/05 i 33/10) .


13

2. RADNA SKUPINA ZA IZRADU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

2.1. Struktura, naĉin rada i oĉekivani rezultati

U strukturi glavnog partnerstva u izradi Strategije nalaze se ĉlanovi vodeće strukture Grada ĉiji se opseg posla prostire na sve sfere javnog, gospodarskog i općeg društvenog interesa. Gradonaĉelnik je glavni koordinator cjelokupnog procesa djelovanja Radne skupine. Radna skupina koncipirana je kao fleksibilna tvorevina ciljnih skupina, stalno otvorena za nove sudionike odnosno osobe iz odreĊenih ciljanih skupina, koje nedvojbeno mogu doprinijeti kvaliteti konaĉnih spoznaja. Sudjelovanje u Radnoj skupini dobrovoljno je i svaki pojedinac, institucija ili organizacija koji zna, ţeli i moţe doprinijeti kvaliteti konaĉnih rezultata, pozvana je da se direktno ili indirektno ukljuĉi i sudjeluje u radu i doprinese konaĉnom oblikovanju strateških smjernica razvoja.

Tabela 1 Popis ĉlanova Radne skupine

Rbr. Ime i prezime - funkcija

1. Vladimir Bregović, ing. graĊ., gradonaĉelnik - voditelj tima 2. Marijana Juršetić Kotarski, dr. med. Dent., zamjenica gradonaĉelnika 3. Stjepan Grošanić, zamjenik gradonaĉelnika 4. Ţeljka Mušak, Razvojna agencija Grada Vrbovca

5. ĐurĊica Crnĉević, dipl. iur., predstojnica Ureda gradonaĉelnika 6. mr. Đuro Turk, dipl. ing., proĉelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo 7. Ljiljana Petanjek, dipl. oecc., proĉelnica Upravnog odjela za financije 8. Tomica Pisaĉić, prof., proĉelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti

9. Draţen Sudinec, dipl. ing. stoj., direktor Komunalca Vrbovec d.o.o. i Vodoopskrbe i odvodnje Vrbovec d.o.o.

10. Ţarko Popović, prof., ravnatelj I. OŠ Vrbovec 11. Edina Operta, prof., ravnateljica II. OŠ Vrbovec

12. Ţelimir Štefanović, dipl. novinar, direktor Radio Vrbovec d.o.o. 13. Sanja Prijatelj, prof., ravnateljica Puĉkog otvorenog uĉilišta Vrbovec 14. Ţeljka Šimanović, bacc. paed., ravnateljica Djeĉjeg vrtića "Vrbovec"

15. Nada Kušić, prof. i dipl. knjiţniĉar, ravnateljica Narodne knjiţnice Vrbovec 16. Ivan Lešĉić, predsjednik "Udruţenja obrtnika Vrbovec" 17. mr. Tomislav Turk, dipl. oecc., viši struĉni suradnik za gospodarenje nekretninama, zaduţen za

provoĊenje postupaka javne nabave

18. Ana Bakar, dipl. iur., direktorica Turistiĉkog ureda Turistiĉke zajednice Grada Vrbovca 19. Damir Pejaković, dipl. ing. agr., viši struĉni suradnik Poljoprivredne savjetodave sluţbe u Vrbovcu

U istraţivanje su se prema potrebi mogli ukljuĉiti i ostali sudionici, kao specijalisti za pojedina podruĉja, te aktivno preuzeti odgovornost za uspješnu realizaciju ovog dokumenta. Pri tom se slijedilo naĉelo integriranog partnerstva, a kroz interaktivni rad ljudi iz razliĉitih ciljnih skupina i sfera interesa, ali sa istim ciljem dobrobiti Grada Vrbovca.

AKTIVNOST

P

R E

D R

A

D N

J E

Donošenje Odluke o izradi Razvojne strategije Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020.

Imenovanje Radne skupine za izradu Strategije

Donošenje Poslovnika o radu Radne skupine

Definiranje grupa i ĉlanova Radne skupine po grupama

Web stranica grada Vrbovca - obavijest o poĉetku izrade Strategije

Uvodni sastanak Radne skupine

Izrada Osnovne analize sukladno prikupljenim podacima

Priprema za sastanak Radne skupine - izrada nacrta osnovne analize


14

Izrada prezentacija i materijala za web

Konzultacije e-mailom i telefonom s ĉlanovima Radne grupe oko materijala vezanih uz izradu Osnovne analize

Priprema za sastanke Radne skupine po grupama

1. sastanak Radne skupine za izradu SWOT analize

Izrada prijedloga SWOT analize, arhiviranje dokumentacije odrţanog sastanka- zapisnik, potpisne liste

Konzultacije s LM ( pisane konzultacije)

Konzultacije telefonom i emailom s ĉlanovima Radne skupine - dorada materijala evaluatora

Priprema za sastanak Partnerskog vijeća

1. SASTANAK PARTNERSKOG VIJEĆA

2. sastanak Radne skupine (po grupama) - izrada SWOT analize; prijedlozi: vizija, strateški ciljevi i prioriteti Strategija razvoja grada Vrbovca 2015-2020

Izrada/definiranje radne verzije prijedloga vizije, strateških ciljeva i prioriteta, arhiviranje dokumentacije odrţanog sastanka

Slanje materijala na doradu i nadopunu ĉlanovima Radne skupine na konzultacije oko vizije, razrade ciljeva i prioriteta

3. sastanak Radne skupine - razrada mjera / Informirani ĉlanovi radne skupine oko metodologije razrade mjera

Izrada prijedloga razraĊenih mjera

Konzultacije telefonom i mailom s ĉlanovima Radne skupine oko razrade mjera, sukladno komentarima

Priprema za sastanak Partnerskog vijeća

Izrada finalne verzije SWOT analize, vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera

Konzultacije s ĉlanovima RS - dostava finalnih komentara

UsklaĊivanje Razvojne strategije Grada Vrbovca s SRRRH

Konzultacije s ĉlanovima RS

Predaja nacrta Razvojne strategije Grada Vrbovca

DOSTAVA FINALNE VERZIJE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA - ukljuĉivo s zaprimljenim komentarima RS i PV - NADOPUNE

Donošenje Zakljuĉka gradonaĉelnika o upućivanju Razvojne strategije grada Vrbovca Gradskom Vjeću na usvajanje.

Ukljuĉeni dionici u izradi Razvojne strategije svjesni su kako svaki od njih ima jednaku vaţnost u izradi ove Strategije, te da zajedniĉki oblikuju sustav višestrukog partnerstva, kojim su obuhvaćena sva podruĉja djelovanja i sve strukture sudionika. Istraţivanjem se traţe odgovori na mnoga otvorena pitanja budućeg razvoja, ali i nude odgovori o naĉinu i rezultatima njihove realizacije. Poseban se naglasak stavlja na one ĉinitelje koji su presudni za uspjeh, uz naglasak na indikatore kojima će se isti moći i mjeriti, na naĉin da se kasnije slijede naĉela pristupa „troškovi-koristi“. Ovakvom pristupu sudionici mogu zamjeriti odreĊenu krutost i strogost, jer od partnerskog odbora zahtjeva, i nakon prihvaćanja Strategije na Gradskom vijeću Grada Vrbovca, stalnu angaţiranost, koja će ĉesto prelaziti dnevne obveze, no bez aktivnog ukljuĉivanja sviju, neće biti moguće postići one ciljeve, koje javna uprava Grada Vrbovca i svi njegovi stanovnici zasluţuju.


15

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Osnovni podaci

3.1.1. Poloţaj Grada Vrbovca u Ţupaniji

Grad Vrbovec smješten je u sjeveroistoĉnom dijelu Zagrebaĉke ţupanije i predstavlja prostornu sponu zagrebaĉke regije s Bjelovarsko-bilogorskom, odnosno Koprivniĉko-kriţevaĉkom ţupanijom. Na zapadu Grad Vrbovec graniĉi s Gradom Sveti Ivan Zelina te s općinama Preseka i Rakovec. Na jugu graniĉi s općinama Brckovljani i Kloštar Ivanić, a na istoku s općinama Gradec i Dubrava. Dio sjeveroistoĉne granice Grada Vrbovca ujedno je i granica Grada Vrbovca s Koprivniĉko-kriţevaĉkom ţupanijom.

Kao sastavni dio Zagrebaĉke ţupanije, Grad Vrbovec ulazi u podruĉje šireg zagrebaĉkog prostora te je ujedno i dio prostora unutar kojeg se nalazi znaĉajno ĉvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca. Najvaţnije geografsko obiljeţje Zagrebaĉke ţupanije je to što je ona najbliţa prostorna periferija metropole, Grada Zagreba, što uvelike odreĊuje razvojni potencijal podruĉja. Podruĉje Grada Zagreba i Zagrebaĉke ţupanije tvori tzv. „zagrebaĉki prostor“ koji ĉini 6,5% ukupne površine RH, obuhvaća pribliţno ¼ ukupnog stanovništva RH i u njemu se odvija više od ⅓ svih gospodarskih aktivnosti RH.

Grad Vrbovec zauzima površinu od 159,05 km2, odnosno 5,2% ukupne površine Zagrebaĉke ţupanije, koja iznosi 3058,15 km2. Prema površini, Grad Vrbovec pripada skupini srednje velikih jedinica lokalne samouprave u Zagrebaĉkoj ţupaniji te se nalazi na šestom mjestu meĊu gradovima. S prosjeĉnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika po km2, Vrbovec spada u srednje naseljena podruĉja Ţupanije.

Slika 1:Administrativno-teritorijalni ustroj Zagrebaĉke ţupanije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebaĉke ţupanije 2008.-2012. godine

Podruĉje koje danas obuhvaća Grad Vrbovec prije novog politiĉko teritorijalnog ustrojstva i formiranja Zagrebaĉke ţupanije nalazilo se u sastavu bivše Općine Vrbovec, koja je obuhvaćala i prostor današnjih općina Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec. Vrbovec je kao znaĉajno središte gospodarskih i društvenih funkcija zadrţao direktni utjecaj na novoformirane susjedne općine te se prema svojoj ulozi u sustavu središnjih naselja Zagrebaĉke ţupanije svrstava u manje regionalno središte (manje razvojno središte). Stanovništvo susjednih općina i dalje u Vrbovcu koristi neke od funkcija višeg reda, što mu daje izutetan znaĉaj u ţupanijskim okvirima.


16

U teritorijalnom obuhvatu Grada Vrbovca nalaze se 42 naselja: Banovo, Brĉevec, Celine, Cerik, Cerje, Dijaneš, Donji Tkalec, Dulepska, Đivan, Gaj, Gornji Tkalec, Gostović, Graberanec, Graberšćak, Greda, Hruškovica, Konak, Krkaĉ, Kućari, Lonjica, Lovreĉka Varoš, Lovreĉka Velika, Luka, Lukovo, Marenić, Martinska Ves, Naselje Stjepana Radića, Negovec, Novo Selo, Peskovec, Pirakovec, Podolec, Poljana, Poljanski Lug, Prilesje, Samoborec, Savska Cesta, Topolovec, Vrbovec, Vrboveĉki Pavlovec, Vrhovec i Ţunci. Administrativno sjedište Grada nalazi se u naselju Vrbovec.

3.1.2. Osnovne znaĉajke prostora i prirodna obiljeţja

Grad Vrbovec sastavni je dio Zagrebaĉke ţupanije koja je smještena u središnjem dijelu Republike Hrvatske te prstenasto okruţuje, s istoĉne, juţne i zapadne strane, glavni grad RH – Zagreb. Ţupanija je smještena na jugozapadu Panonske zavale, a rubnim je dijelom sa zapada dotiĉu periferni ogranci Dinarida. Takvim je prostornim smještajem predodreĊena velika reljefna i krajobrazna raznolikost Ţupanije, koja joj daje posebnu prirodnu i krajobraznu vrijednost.

Reljefna struktura sastoji se od niskih ravniĉarskih moĉvarnih podruĉja, plodnih rijeĉnih dolina i ravnica, blago uzdignutih terena, pobrĊa, gorja i gora. U prostoru Zagrebaĉke ţupanije gotovo je jednako zastupljen dolinski i breţuljkasti reljef (do 200 m n/v), a manje nisko brdoviti (200-600m n/v) i visoko brdoviti (600-1000m n/v). U skladu s reljefnim obiljeţjima, raspored površinskih voda Zagrebaĉke ţupanije obiljeţavaju dva razliĉita dijela: istoĉni, nizinski dio s relativno rijetkim stalnim vodotocima kojim dominiraju rijeke Sava, Lonja, Kupa, te hidromelioracijski kanali i zapadni dio, kojim dominiraju brojni potoci koji se slijevaju s brdskih i gorskih predjela Samoborskog gorja, Ţumberka i Medvednice u glavne odvodnice Kupu, Savu i Krapinu.

Vrboveĉki kraj obiljeţava breţuljkastvo-valovito podruĉje, koje u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu zahvaća kalniĉko prigorje, a u juţnom i jugoistoĉnom postupno prelazi u ravniĉarski dio u kotlinama Lonje, Glogovnice i Ĉesme. Budući da je rijeĉ o preteţno ravnim terenima i terenima umjerenog nagiba, geološki sastav i reljef ne predstavljaju ograniĉavajući faktor razvoja.

Slika 2: Visinska obiljeţja reljefa Zagrebaĉke ţupanije

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebaĉke ţupanije 2008.-2012. godine

Glavna obiljeţja klime podruĉja Grada Vrbovca uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo podruĉje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraţenim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se oĉituje na naĉin da u nekim pokazateljima klime dolazi do izraţaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri ĉemu ni jedno od ovih obiljeţja ne prevladava. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja je definirana prema središnjem godišnjem hodu temperature zraka i koliĉine oborine, podruĉje Grada Vrbovca, kao i podruĉje ĉitave Zagrebaĉke ţupanije, pripada klimatskom podruĉju „Cfwbx“. To je umjereno topla kišna klima u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, što povoljno utjeĉe na razvoj vegetacije. Srednja mjeseĉna temperatura najhladnijeg mjeseca je -3°C, a srednja mjeseĉna temperatura najtoplijeg mjeseca 22°C. Najsuši dio godine


17

javlja se u hladno godišnje doba, a u godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, jedan je u proljeće u svibnju te drugi ljeti u srpnju ili kolovozu.

Srednja godišnja temperatura zraka na podruĉju Grada Vrbovca je 10,2°C, a srednja godišnja koliĉina oborina 811,7 mm. Zastupljeni su vjetrovi iz svih smjerova meĊutim dominiraju sjeverni (N), sjeverozapadni (NW) i juţni (S) vjetrovi.

Slika 3: Srednja temperatura zraka i mjerenje padalina u 2014. godini

Izvor: DHMZ

3.1.3. Stanovanje i površine

Stambeni fond (odnosno njegova struktura, naĉin upotrebe i prosjeĉne površine stanova) temeljni je pokazatelj standarda stanovanja.

Na podruĉju Grada Vrbovca postoji 5.259 stambenih jedinica ukupne površine 504.178m2, od kojih je 4.312 nastanjeno, 637 privremeno nenastanjeno te 122 napušteno. Od ukupnog broja stambenih jedinica, povremeno se koristi njih 179, koje sluţe za odmor i rekreaciju te za vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Ukupna površina nastanjenih stambenih jedinica iznosi 432.287 m2.

Tabela 2: Stanovanje i površine na podruĉju Grada Vrbovca

JLS Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

Napušteni za odmor i rekreaciju

u vrijeme sezonskih radova u pojoprivredi

Vrbovec 5.259 5.071 4.312 637 122 172 7


18

m2 504.178 493.013 432.287 51.905 8.821 10.303 308 Izvor: Popis stanovništva 2011., Drţavni zavod za statistiku

Prema podacima DZS, u Gradu Vrbovcu 4.168 nastanjenih stambenih jedinica nalazi se u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu. Takva situacija odraz je trenda na nacionalnoj razini, prema kojemu vlastiti stan ili kuću ima ĉak 92% graĊana, što Hrvatsku svrstava na vrlo visoku, treću poziciju meĊu drţava ĉlanicama Europske unije. Razlog tomu najĉešće se pak pripisuje tradicionalnom stajalištu da je ulaganje u nekretnine najsigurniji oblik ulaganja, odnosno štednje.

Tabela 3: Privatna kućanstva prema broju ĉlanova i osnovi korištenja stambenih jedinica

Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno Broj ĉlanova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Grad Vrbovec

Ukupno 4.367 748 955 797 826 500 299 127 65 27 12 11

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo

4.168 685 916 762 781 486 298 126 64 27 12 11

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

49 14 11 12 9 2 1 - - - - -

Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana

90 29 11 13 25 10 - 1 1 - - -

Najmoprimac sa zaštićenom najamninom

1 - - 1 - - - - - - - -

Najam dijela stana (podstanar)

40 11 16 6 5 2 - - - - - -

Ostale osnove korištenja

19 9 1 3 6 - - - - - - -

Beskućnik - - - - - - - - - - - - Izvor: Popis stanovništva 2011., Drţavni zavod za statistiku

Standard stanovanja razlikuje se i prema broju ĉlanova privatnih kućanstava. Na podruĉju Grada Vrbovca evidentan je kontinuirani pad broja kućanstava s većim brojem ĉlanova, a sve je veći broj onih samaĉkih. Najveći je udio dvoĉlanih kućanstava (21,87%), nakon ĉega slijede ĉetveroĉlana (18,91%) te troĉlana kućanstva (18,27%). Prosjeĉan broj ĉlanova u kućanstvima iznosi 3,33 osoba, na naĉin kako je prikazano u grafikonu 1.

Grafikon 1: Prosjeĉan broj ĉlanova u kućanstvima

Izvor: Popis stanovništva 2011., Drţavni zavod za statistiku


19

Tabela 4: Obitelji prema tipu i broju ĉlanova

Ukupno Braĉni par bez djece

Izvanbraĉni par bez djece

Braĉni par s djecom

Izvanbraĉni par s

djecom

Majka s djecom

Otac s djecom

Vrbovec

Broj obitelji 4.091 1.077 69 2.257 79 493 116

Broj ĉlanova obitelji

12.820 2.154 138 8.793 303 1.155 277


Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, te on ima svoje povijesne, politiĉke, društvene i ideološke osobitosti. No, današnje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i poslovanje, a informacijski obojena svakodnevica, bez obzira na geografske razliĉitosti, nametnula je nove društvene prakse, nove medije i nove naĉine kreiranja znaĉenja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobiĉajeno izraţavanje znaĉenja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izraţavanju znaĉenja koje je multiplicirano znaĉenjem i kontekstom slike i teksta. Prema podacima DZS-a, Popis stanovništva 2011., od ukupnog broja kućanstava (4.367), njih 2.463 posjeduje osobno raĉunalo, od ĉega se 2.244 sluţi njime pri korištenju internetom.

Tabela 5: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog raĉunala i korištenja interneta

Ukupan broj

privatnih kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno raĉunalo (stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi internetom

da Ne nepoznato da ne Nepoznato

Vrbovec 4.367 2.463 1.879 25 2.244 2.088 35 Izvor: Popis stanovništva 2011., Drţavni zavod za statistiku

3.1.4. Stanovništvo

Stanovništvo sa svojim obiljeţjima i aktivnostima ĉini jednu od okosnica razvoja svakog prostora te je prilikom odabira strateških pravaca razvoja neophodno analizirati postojeća obiljeţja stanovništva kako bi se identificirali kljuĉni trendovi i odabralo realno utemeljeno strateško opredjeljenje. Na obiljeţja i razvoj demografske strukture djeluju biološki, društveno ekonomski, kulturni, obrazovni, zdravstveni i mnogi drugi ĉimbenici te se prilikom vrjednovanja i planiranja razvoja u obzir moraju uzeti kako kvantitativni, tako i kvalitativni demografski podaci.

Prema popisu stanovništva DZS-a, na podruĉju Grada Vrbovca ţivi 14.797 stanovnika, odnosno 4,66% ukupnog stanovništva Zagrebaĉke ţupanije. Udio muškaraca u ukupnom broju stanovnika iznosi 7.121, odnosno 48,12%, a ţena 7.676, što ĉini udio od 51,88%, iz ĉega moţemo zakljuĉiti da je prisutan relativno ravnomjeran odnos spolova. Sliĉan omjer prisutan je i na drţavnoj razini (51,78% ţena i 48,22% muškaraca), kao i u većini gradova i općina na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije.

Grafikon 2: Udio muškaraca i ţena u ukupnom broju stanovnika Grada Vrbovca



20

Podaci Popisa stanovništva 2011. godine pokazuju kako podruĉje Republike Hrvatske obiljeţava smanjenje ukupnog broja stanovnika te kako samo ĉetiri ţupanije biljeţe lagani porast stanovništva. Grad Vrbovec ulazi u skupinu gradova koji u 2011. biljeţe povećanje broja stanovnika u odnosu na 2001. godinu, ĉime je nastavljen dugogodišnji demografski rast. Atraktivnost blizine Grada Zagreba jedan je od najvaţnijih ĉimbenika privlaĉenja stanovništva te kljuĉan uzrok suburbanizacije, odnosno doseljavanja i nastanjivanja u široj okolici zagrebaĉke metropole. Obilje prirodnih resursa, povoljan zemljopisni poloţaj i blaga klima kljuĉne su komparativne prednosti Grada, kao i temelj za daljnje povećanje broja stanovnika.

Grafikon 3: Kretanje stanovništva na podruĉju Grada Vrbovca


Dobna struktura jedan je od najvaţnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovništva. Od ukupno 14.797 stanovnika Grada Vrbovca, njih 3.395 mlaĊe je od 19 godina, što ĉini udio od 22,94%, dok je starijih od 60 godina 3.278 osoba, odnosno 22,15%. Navedeno pokazuje da Grad, iako neznatno, odolijeva trendu „starenja stanovništva“ koji je vidljiv na nacionalnoj razini.

U skupinu radno sposobnog stanovništva (15-64) ulazi 9.975 osoba, što ĉini udio od 67,41% u ukupnom broju stanovnika. Odnos ţena i muškaraca u ovoj skupini iznosi 1:1,02.

Tabela 6: Dobna struktura stanovništva

Spol Ukupno Br. stanovnika u dobi 0-19 godina

Radno sposobno stanovništvo

60 godina i više

(15 – 64 godine)

Ukupno 14.797 3.395 9.975 3.278 M 7.121 1.699 5.039 1.310

Ţ 7.676 1.696 4.936 1.968


Jedan od najznaĉajnijih procesa koji obiljeţava stanovništvo, pogotovo stanovništvo razvijenih zemalja i zemalja u razvoju je demografsko starenje. Budući da proces demografskog starenja povećava neravnoteţu izmeĊu umirovljenika i ekonomski aktivnog stanovništva, što za posljedicu ima smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, za gospodarski razvoj i ekonomski potencijal društva od iznimne je vaţnosti ublaţiti negativne trendove starenja stanovništva. Demografski i gospodarski razvoj meĊusobno su isprepleteni te se sve promjene i poremećaji u demografskim obiljeţjima odraţavaju na dinamiku i smjer društveno-ekonomskog razvoja. Upravo je zato, u cilju pozitivnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, bitno konstantno povećanje udjela mladog stanovništva koje će, predstavljajući proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u društvu i prostoru, biti nositeljem gospodarskog razvoja.


21

Prosjeĉna starost stanovništva Grada Vrbovca iznosi 40,4 godine, pri ĉemu kod ţena iznosi 42,2 godine, a muškaraca 38,5. Indeks starenja na podruĉju Grada iznosi 96,6. Ukoliko promatramo situaciju na razini RH, vidljivo je da prosjeĉna starost iznosi 41,7 godina, pri ĉemu muškaraca 39,9 godina, a ţena 43,4 godine. Indeks starenja na podruĉju RH iznosi 115,0. Navedeni podaci navode na zakljuĉak kako Grad Vrbovec ne prati nacionalni trend starenja stanovništva, što ostavlja veliki prostor za osmišljavanje i provedbu kvalitetnih i dugoroĉnih projekata.

Tabela 7: Dobna struktura stanovništva na podruĉju Grada Vrbovca, po naseljima

Spol Ukupno Starost

0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Grad Vrbovec

sv. 14.797 776 785 890 944 991 989 1.066 963 901 1.063 1.060 1.091 907 630 649 506 359 174 43 10

M 7.121 403 385 434 477 513 515 552 490 451 530 520 541 450 278 248 183 102 42 7 - Ţ 7.676 373 400 456 467 478 474 514 473 450 533 540 550 457 352 401 323 257 132 36 10

Naselja

Banovo sv. 113 7 5 5 7 5 7 10 7 5 13 6 7 7 7 5 7 2 1 - - M 55 5 1 2 3 2 6 4 5 3 6 3 3 3 3 1 5 - - - -

Ţ 58 2 4 3 4 3 1 6 2 2 7 3 4 4 4 4 2 2 1 - -

Brĉevec sv. 546 31 28 39 35 46 39 31 31 35 34 60 27 31 13 32 19 11 4 - - M 271 15 13 16 21 25 25 14 17 16 20 30 15 19 4 9 8 3 1 - -

Ţ 275 16 15 23 14 21 14 17 14 19 14 30 12 12 9 23 11 8 3 - -

Celine sv. 977 49 47 61 69 62 62 75 67 65 78 82 81 66 39 28 20 10 14 2 -

M 466 25 31 21 35 28 27 38 37 36 40 33 34 40 19 10 6 2 4 - - Ţ 511 24 16 40 34 34 35 37 30 29 38 49 47 26 20 18 14 8 10 2 -

Cerik sv. 48 1 3 3 2 3 - 2 3 5 3 4 6 4 2 2 3 1 - 1 -

M 25 - 3 - 2 1 - 1 1 2 3 2 4 3 1 1 1 - - - - Ţ 23 1 - 3 - 2 - 1 2 3 - 2 2 1 1 1 2 1 - 1 -

Cerje sv. 217 13 15 8 7 17 19 14 14 12 16 18 17 13 10 10 7 4 3 - -

M 104 6 7 4 3 9 11 6 7 7 6 10 8 8 4 2 2 2 2 - -

Ţ 113 7 8 4 4 8 8 8 7 5 10 8 9 5 6 8 5 2 1 - - Dijaneš sv. 167 11 13 11 10 6 14 13 11 7 13 11 11 12 6 8 7 2 - 1 -

M 79 6 7 6 3 4 7 5 7 2 7 7 5 5 2 3 2 - - 1 -

Ţ 88 5 6 5 7 2 7 8 4 5 6 4 6 7 4 5 5 2 - - - Donji Tkalec

sv. 97 5 9 13 4 3 3 8 11 6 4 5 9 4 4 5 2 2 - - -

M 50 2 3 9 3 2 1 5 4 4 3 1 3 3 3 3 - 1 - - - Ţ 47 3 6 4 1 1 2 3 7 2 1 4 6 1 1 2 2 1 - - -

Dulepska sv. 155 9 6 7 10 13 7 4 8 14 8 10 12 6 11 10 14 3 3 - -

M 65 3 3 2 3 5 1 1 5 7 4 5 7 2 5 2 8 1 1 - -

Ţ 90 6 3 5 7 8 6 3 3 7 4 5 5 4 6 8 6 2 2 - - Đivan sv. 32 2 - 4 - - 1 3 - 1 3 3 4 4 3 1 2 - 1 - -

M 16 - - 3 - - - 2 - 1 2 3 2 1 2 - - - - - -

Ţ 16 2 - 1 - - 1 1 - - 1 - 2 3 1 1 2 - 1 - -


23

Gaj sv. 381 17 26 20 26 25 18 29 19 29 38 23 25 22 19 19 9 11 4 2 -

M 169 9 11 8 13 13 7 11 9 13 21 10 14 8 8 6 3 5 - - - Ţ 212 8 15 12 13 12 11 18 10 16 17 13 11 14 11 13 6 6 4 2 -

Gornji Tkalec

sv. 185 9 5 10 14 8 10 12 15 11 11 20 14 10 7 9 12 7 - 1 -

M 93 5 1 5 6 3 9 4 8 8 6 11 8 7 3 4 3 1 - 1 -

Ţ 92 4 4 5 8 5 1 8 7 3 5 9 6 3 4 5 9 6 - - -

Gostović sv. 139 6 7 13 12 7 7 8 9 10 10 7 12 10 7 4 5 3 2 - - M 75 4 4 7 7 4 5 4 6 5 3 6 6 4 4 3 1 1 1 - -

Ţ 64 2 3 6 5 3 2 4 3 5 7 1 6 6 3 1 4 2 1 - -

Graberanec sv. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Graberšćak sv. 87 5 4 9 5 4 8 3 5 7 8 7 5 3 1 7 4 1 1 - - M 46 4 2 3 3 1 6 1 1 5 4 5 2 2 1 3 2 - 1 - -

Ţ 41 1 2 6 2 3 2 2 4 2 4 2 3 1 - 4 2 1 - - -

Greda sv. 96 6 5 4 10 3 5 8 7 8 4 4 11 8 3 5 2 3 - - - M 44 2 1 2 4 1 3 4 3 5 1 3 5 3 1 3 1 2 - - -

Ţ 52 4 4 2 6 2 2 4 4 3 3 1 6 5 2 2 1 1 - - -

Hruškovica sv. 71 2 7 5 2 3 3 10 5 8 1 3 9 6 2 2 - 2 1 - -

M 36 2 2 2 1 2 2 5 2 5 1 1 4 3 1 2 - 1 - - - Ţ 35 - 5 3 1 1 1 5 3 3 - 2 5 3 1 - - 1 1 - -

Konak sv. 115 9 6 9 10 8 8 8 8 6 5 9 11 2 3 4 4 3 1 - 1

M 53 3 2 5 4 4 4 5 4 3 2 5 7 2 1 - - 1 1 - - Ţ 62 6 4 4 6 4 4 3 4 3 3 4 4 - 2 4 4 2 - - 1

Krkaĉ sv. 89 2 6 12 4 4 2 6 7 5 5 3 9 10 3 3 2 5 1 - -

M 42 - 3 5 1 4 1 1 6 2 3 2 3 6 1 2 1 1 - - - Ţ 47 2 3 7 3 - 1 5 1 3 2 1 6 4 2 1 1 4 1 - -

Kućari sv. 92 3 1 4 6 11 19 8 12 7 5 3 4 3 1 2 1 1 1 - -

M 69 2 1 - 5 11 16 8 10 5 2 2 3 2 1 - - - 1 - -

Ţ 23 1 - 4 1 - 3 - 2 2 3 1 1 1 - 2 1 1 - - - Lonjica sv. 1.020 46 64 61 66 71 58 76 62 49 82 72 69 61 39 42 42 39 15 3 3

M 468 15 28 27 29 31 34 42 30 19 41 36 39 29 22 13 16 14 1 2 -

Ţ 552 31 36 34 37 40 24 34 32 30 41 36 30 32 17 29 26 25 14 1 3 Lovreĉka Varoš

sv. 157 7 13 12 7 7 16 18 9 8 9 12 17 6 2 4 3 5 1 1 -

M 72 4 5 6 4 3 5 11 5 4 5 2 12 3 1 1 1 - - - - Ţ 85 3 8 6 3 4 11 7 4 4 4 10 5 3 1 3 2 5 1 1 -

Lovreĉka Velika

sv. 198 12 18 12 13 12 12 18 14 13 11 8 13 9 13 15 2 3 - - -


24

M 95 6 9 6 8 5 4 8 12 6 5 5 5 2 6 6 - 2 - - -

Ţ 103 6 9 6 5 7 8 10 2 7 6 3 8 7 7 9 2 1 - - - Luka sv. 840 42 38 54 62 59 67 63 52 36 64 67 69 47 29 38 26 17 6 4 -

M 433 16 18 35 36 37 41 27 30 16 31 35 35 26 12 15 10 10 2 1 -

Ţ 407 26 20 19 26 22 26 36 22 20 33 32 34 21 17 23 16 7 4 3 - Lukovo sv. 184 6 14 6 12 13 7 11 10 20 13 13 9 14 12 8 5 9 1 1 -

M 89 5 8 5 4 9 4 5 6 7 8 6 3 9 3 3 3 - - 1 -

Ţ 95 1 6 1 8 4 3 6 4 13 5 7 6 5 9 5 2 9 1 - -

Marenić sv. 58 3 - 5 2 4 8 3 1 2 8 3 3 3 3 5 3 2 - - - M 27 - - 4 2 3 2 3 1 - 3 1 1 2 - 1 3 1 - - -

Ţ 31 3 - 1 - 1 6 - - 2 5 2 2 1 3 4 - 1 - - -

Martinska Ves

sv. 506 24 21 35 33 44 38 34 27 20 45 50 29 36 22 19 13 13 3 - -

M 244 16 9 17 13 21 20 20 17 9 19 26 16 17 10 5 3 5 1 - -

Ţ 262 8 12 18 20 23 18 14 10 11 26 24 13 19 12 14 10 8 2 - - Naselje Stjepana Radića

sv. 246 15 13 19 14 20 18 22 14 15 20 12 17 5 15 13 7 2 5 - -

M 107 5 4 5 7 9 8 13 6 5 12 7 10 2 4 8 1 - 1 - -

Ţ 139 10 9 14 7 11 10 9 8 10 8 5 7 3 11 5 6 2 4 - -

Negovec sv. 176 8 9 10 11 17 9 7 7 9 21 11 13 6 9 10 9 7 3 - - M 87 4 6 6 7 8 5 4 2 5 11 8 8 2 2 1 2 4 2 - -

Ţ 89 4 3 4 4 9 4 3 5 4 10 3 5 4 7 9 7 3 1 - -

Novo Selo sv. 123 11 16 9 9 8 7 16 8 7 8 10 4 1 4 1 3 - 1 - -

M 61 8 5 6 3 5 2 9 4 4 6 5 2 1 1 - - - - - - Ţ 62 3 11 3 6 3 5 7 4 3 2 5 2 - 3 1 3 - 1 - -

Peskovec sv. 323 17 14 23 16 24 24 19 16 20 17 13 29 23 15 19 15 9 6 4 -

M 163 10 12 13 10 12 15 10 8 11 11 6 16 8 7 11 2 - 1 - - Ţ 160 7 2 10 6 12 9 9 8 9 6 7 13 15 8 8 13 9 5 4 -

Pirakovec sv. 170 9 14 11 7 12 10 14 13 11 11 9 11 12 4 7 7 4 4 - -

M 85 4 8 8 4 4 5 9 7 5 6 6 5 7 3 - 2 1 1 - -

Ţ 85 5 6 3 3 8 5 5 6 6 5 3 6 5 1 7 5 3 3 - - Podolec sv. 96 10 3 6 6 9 8 6 4 3 9 9 6 5 3 2 3 3 1 - -

M 50 8 - 3 5 4 6 2 3 2 3 4 3 3 2 - 2 - - - -

Ţ 46 2 3 3 1 5 2 4 1 1 6 5 3 2 1 2 1 3 1 - - Poljana sv. 423 34 18 26 21 30 27 26 17 28 37 28 22 15 26 23 25 13 6 1 -

M 214 22 9 11 10 19 12 16 9 15 15 18 11 9 12 9 11 5 1 - -

Ţ 209 12 9 15 11 11 15 10 8 13 22 10 11 6 14 14 14 8 5 1 -


25

Poljanski Lug

sv. 425 23 19 38 43 36 22 18 23 32 46 20 23 9 17 25 16 7 5 2 1

M 211 13 10 20 21 23 14 9 9 11 25 14 13 5 6 8 7 2 1 - -

Ţ 214 10 9 18 22 13 8 9 14 21 21 6 10 4 11 17 9 5 4 2 1

Prilesje sv. 181 11 10 8 8 12 12 13 11 13 10 11 14 15 9 11 5 5 2 - 1 M 89 5 5 5 6 8 6 5 6 6 6 4 6 6 6 6 - 3 - - -

Ţ 92 6 5 3 2 4 6 8 5 7 4 7 8 9 3 5 5 2 2 - 1

Samoborec sv. 117 6 7 7 6 11 6 5 12 3 10 4 7 7 6 6 4 5 3 2 - M 55 1 3 6 3 6 4 2 7 3 3 3 3 3 3 2 2 - 1 - -

Ţ 62 5 4 1 3 5 2 3 5 - 7 1 4 4 3 4 2 5 2 2 -

Savska Cesta

sv. 162 11 11 13 11 10 11 15 16 10 14 7 11 8 3 5 4 1 1 - -

M 77 3 5 8 5 3 7 7 11 3 8 4 5 4 1 1 2 - - - -

Ţ 85 8 6 5 6 7 4 8 5 7 6 3 6 4 2 4 2 1 1 - -

Topolovec sv. 133 15 9 8 6 5 7 11 14 5 4 7 13 13 5 2 2 5 2 - - M 69 11 6 4 2 2 2 7 5 3 2 4 5 8 4 1 1 1 1 - -

Ţ 64 4 3 4 4 3 5 4 9 2 2 3 8 5 1 1 1 4 1 - -

Vrbovec sv. 4.947 233 244 261 306 309 336 369 352 309 317 376 389 355 229 202 163 115 64 14 4 M 2.325 122 123 125 156 156 163 193 160 164 152 169 185 165 97 92 63 25 14 1 -

Ţ 2.622 111 121 136 150 153 173 176 192 145 165 207 204 190 132 110 100 90 50 13 4

Vrboveĉki Pavlovec

sv. 398 32 24 18 26 27 31 36 25 27 26 17 32 27 12 14 11 6 5 2 -

M 194 23 13 8 12 14 13 22 14 13 13 6 15 15 6 2 3 1 1 - -

Ţ 204 9 11 10 14 13 18 14 11 14 13 11 17 12 6 12 8 5 4 2 -

Vrhovec sv. 140 5 5 4 9 5 11 9 10 3 10 13 10 4 6 9 13 13 1 - - M 68 4 1 2 4 4 5 6 3 2 6 6 6 1 4 3 5 5 1 - -

Ţ 72 1 4 2 5 1 6 3 7 1 4 7 4 3 2 6 8 8 - - -

Ţunci sv. 167 9 8 7 17 18 12 5 7 17 12 10 7 5 6 13 5 5 2 2 - M 80 5 3 4 9 8 7 3 3 9 5 6 4 2 2 6 1 2 1 - -

Ţ 87 4 5 3 8 10 5 2 4 8 7 4 3 3 4 7 4 3 1 2 -


Najveći dio stanovništva, njih 33,43%, ţivi u naselju Vrbovec koje je ujedno i administrativno središte Grada. Ostala naselja su preteţito ruralnog karaktera s velikim površinama poljoprivrednog zemljišta i šuma, te znaĉajnim potencijalom za razvoj poljoprivrednih djelatnosti i raznovrsnih oblika ruralnog turizma.

Grafikon 4: Broj stanovnika po naseljima


Popisom stanovništva 2011. godine po prvi put su se prikupljali podaci o postojanju smetnji u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobe koje imaju smetnje pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti su one koje imaju praktiĉna ograniĉenja u izvoĊenju ili sudjelovanju u razliĉitim aktivnostima. Ova grupa ukljuĉuje osobe koje doţivljavaju ograniĉenja u osnovnim funkcionalnim aktivnostima, kao što su hod, sluh, vid itd., ĉak i ako je ograniĉenje bilo poboljšano upotrebom pomagala ili uz podršku okoline. Odgovor se prikupljao na bazi izjave osoba, bez obzira na postojanje medicinske dokumentacije kao dokaza o invalidnosti. Na ovo pitanje bilo je moguće dati više odgovora jer osoba moţe imati više od jedne vrste smetnji. Od ukupnog broja stanovnika, njih 3.093 ima poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od ĉega je 1.357 muškaraca, te 1.736 ţena. Unutar navedenog broja od 3.093 osoba, njih 931 treba pomoć druge osobe, dok 866 koristi pomoć druge osobe.

Jedna od zakonitosti društvenog razvoja je povećanje obrazovne razine stanovnika. Obrazovanje je potrebna snaga za društvene, gospodarske i druge promjene, te sveukupni napredak zemlje. U kontekstu ove zakonitosti, a povezano s obrazovanjem odraslih i cjeloţivotnim obrazovanjem, leţi i druga zakonitost: što se društvo brţe razvija i što je razvijenije gospodarstvo, to je razvijenije cjeloţivotno obrazovanje. Prema Popisu stanovništva 2011., DZS-a, u dijelu statistiĉkih podataka o najvišem završenom stupnju obrazovanja, vidljivo je kako je od promatrane skupine stanovništva starijeg od 15 godina, njih 12.346, najveći udio onih sa završenom srednjom školom, njih 50,61%.

Grafikon 5: Stanovništvo prema najvišem završenom stupnju obrazovanja


27

12.346

154

3.735

6.248

1.266

5.899

39

1.486

3.482

601

6.447

115

2.2492.766

665

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

Ukupno Bez škole Osnovna škola Srednja škola Visokoobrazovanje

sv. m ž

Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS

Ukoliko promotrimo pismenost, 74 osobe (u skupini osoba starijih od 10 godina) su nepismene, te ĉine udio od 0,6% u ukupnom broju stanovnika Grada. Iako se većim dijelom radi o stanovništvu starijem od 60 godina, nepismenost je vidljiva i u ostalim dobnim skupinama, od ĉega je posebno zabrinjavajuća nepismenost mladih stanovnika u dobnim skupinama 10-14, 15-19, 20-24, 25-29 i 30-34 godine.

Podaci o stanovništvu starijem od 10 godina, koji su informatiĉki pismeni, pokazuju da se veći udio stanovništva sluţi osnovnim informatiĉkim vještinama, dok se odnos u poznavanju tabliĉnih izraĉuna ipak mijenja.

Tabela 8: Stanovništvo starije od 10 godina, prema informatiĉkoj pismenosti

Spol Ukupno Obrada teksta Tabliĉni izraĉuni Korištenje el. Poštom Korištenje internetom

da ne nep. da ne nep. da ne nep. da ne nep.

sv. 13.236 6.266 6.840 130 5.410 7.685 141 6.633 6.474 129 7.107 5.976 153

M 6.333 3.207 3.069 57 2.764 3.506 63 3.429 2.848 56 3.690 2.575 68

Ţ 6.903 3.059 3.771 73 2.646 4.179 78 3.204 3.626 73 3.417 3.401 85


Korištenje raĉunala i upravljanje datotekama odnosi se na korištenje osnovnih funkcija osobnog raĉunala i operacijskog sustava, uglavnom rada s direktorijima (mapama, folderima) i datotekama, što ukljuĉuje osnovne postupke kao što su otvaranje datoteka, memoriranje, prijenos i kopiranje, brisanje datoteka, pretraţivanje datoteka, komprimiranje, ispisivanje i obranu od virusa. ObraĊuje i osnovno prilagoĊavanje postavki raĉunala i pokretanje aplikacija te uporabu drugih jednostavnijih alata koje operacijski sustav sadrţi. Obrada teksta odnosi se na znanja i vještine korištenja raĉunala u aplikaciji (primjeni) nazvanoj obrada teksta. Usvajanjem gradiva ovog modula korisnik će nauĉiti kako otvoriti neki dokument na raĉunalu ili kreirati novi, kako izvesti razne operacije s tekstom od unosa, oblikovanja, brisanja, do memoriranja, sortiranja, unošenja dodatnih informacija u obliku tablica, slika, crteţa, grafikona, sortiranja teksta i dokumenata, memoriranja, i ispisivanja u raznim oblicima ili distribuiranja tekstualnih dokumenata upotrebom raĉunala. Tabliĉne kalkulacije sadrţe gradivo koje se odnosi na tabliĉne kalkulacije i rad s tablicama razliĉitih vrsta, veliĉina i nivoa sloţenosti. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će nauĉiti kako kreirati tablice, izvoditi razne raĉunske operacije s podacima u tablici, od najjednostavnijih prosjeka ili izraĉunavanja totala za pojedine stupce do sloţenih statistiĉkih raĉunanja, kombinacije tekstualnih i brojĉanih podataka u tablici, operacije s tablicama, memoriranje tablica, ispisivanje u obliku raznih dijagrama i grafikona i baratanje s listovima i knjigama tablica.

Nacionalne manjine, prema novom Ustavnom zakonu, ĉine „skupinu hrvatskih drţavljana ĉiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske i imaju etniĉka, jeziĉna, kulturna i/ili vjerska obiljeţja razliĉita od drugih graĊana i vodi ih ţelja za oĉuvanjem tih obiljeţja“ (ĉl. 5). Nacionalne manjine na podruĉju Grada Vrbovca ĉine udio od 2,34% u ukupnom broju stanovnika.


28

Tabela 9: Nacionalne manjine

Nacionalne manjine

Albanci Bošnjaci Bugari Crnogorci Ĉesi MaĊari Makedonci Poljaci

Grad Vrbovec 38 42 2 3 9 9 5 7

% 0,26 0,28 0,01 0,02 0,06 0,06 0,03 0,05

Romi Rumunji Rusi Slovaci Slovenci Srbi Talijani Ukrajinci

Grad Vrbovec 39 3 4 11 3 104 5 1

% 0,26 0,02 0,03 0,07 0,02 0,7 0,03 0,01


3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

3.2.1. Cestovni promet

Na podruĉju Grada Vrbovca te Općina Farkaševac, Rakovec, Gradec, Preseka i Dubrava redovno odrţavanje drţavnih, ţupanijskih i lokalnih cesta provodi terenska operativna jedinica Ţupanijskih cesta Zagrebaĉke ţupanije d.o.o., Nadcestarija Vrbovec, koja je po teritorijalnom principu podijeljenja na dvije cestarije: Vrbovec i Dugo Selo.

Na podruĉju Grada Vrbovca, razvrstane su sljedeće javne ceste:

Državne ceste

DC 12 Ĉvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar – Virovitica – G.P. Terezino Polje (gr. R. MaĊarske)

DC 41 G.P. Gola (gr. R. MaĊarske) – Koprivnica – Kriţevci – ĉvorište Vrbovec 1 (D10)

Županijske ceste

ŢC 3034 A.G. Grada Zagreba – Dugo Selo – ĉvorište Vrbovec 1 (D10)

ŢC 3052 Vrbovec (D41) – ĉvorište Gradec (D10)

ŢC 3077 Ţelj. kolodvor Vrbovec – Ţ 3078

ŢC 3288 Sv. Ivan Zelina (D3) – Rakovec – Vrbovec – ĉvorište Dubrava (D10)

Lokalne ceste

LC 31058 Luka (D41) – ţelj. kolodvor Vrbovec (Ţ3077)

LC 31059 Vrbovec: D41 – ţelj. kolodvor – Ţ3288

LC 31060 Lovreĉka Varoš (L31054) – Cerje – Vrbovec (L31059)

Tabela 10: Prometna infrastruktura na podruĉju Grada

CESTE Duţina u km Asfaltirano/neasfaltirano (u km)

AUTOCESTA 0

Drţavne ceste 69,65 69,65

Ţupanijske ceste 47,10 47,10

Lokalne ceste 45,30 43,30 (2km makadam)

Nerazvrstane ceste 120,70 60 km A/60,70 N

Izvor: JLS Upitnik, 2015.


29

Podaci o asfaltiranosti, prikazani u prethodnoj tabeli, pokazuju kako je na podruĉju grada pribliţno 62,70 km neasfaltiranih cesta, od ĉega 60,70 km nerazvrstanih cesta, a 2 km lokalnih.

Cjelovitiju sliku o cestovnom prometu na podruĉju Grada pruţaju informacije o brojenju prometa na hrvatskim cestama. U 2013. godini, prema podacima Hrvatskih cesta, prosjeĉni godišnji dnevni promet na Vrboveĉkoj obilaznici iznosio je 5.218 vozila, dok je prosjeĉni ljetni promet iznosio 2.186 vozila. U 2014. godini dolazi do znaĉajnog povećanja u prosjeĉnom ljetnom dnevnom prometu, koji iznosi 6.005 vozila, na temelju ĉega se moţe konstatirati primjetno povećanje prometne opterećenosti.

Tabela 11: Prosjeĉni godišnji i ljetni dnevni promet na podruĉju Grada, u 2013. godini

Oznaka ceste

Brojaĉko mjesto Promet Naĉin brojenja

Brojaĉki odsjeĉak

Oznaka Ime Prosjeĉni godišnji dnevni promet (PGDP)

Prosjeĉni ljetni dnevni

promet (PLDP)

Poĉetak Kraj Duljina (km)

10 2030 Vrbovec obilaznica 5218 2186 NAB D41 Ţ3079 4,8 Izvor: Hrvatske ceste, 2015.

Grafikon 6: Prosjeĉni satni promet na podruĉju Grada Vrbovca, u 2013. godini

Izvor: Hrvatske ceste, 2015

Puštanjem u promet Vrboveĉke obilaznice uvelike je smanjen prometni pritisak na uţe središte Grada te je poboljšana prometna dostupnost Vrboveĉkog podruĉja. Povoljan geoprometni poloţaj i kvalitetna i lako dostupna cestovna infrastruktura jedan su od preduvjeta urbanog razvoja podruĉja, ali i vaţan ĉimbenik privlaĉenja sve većeg broja posjetitelja i turista kojima je udobnost i sigurnost cestovnog prometa od iznimne vaţnosti prilikom odbabira lokacije boravka.

3.2.2. Ţeljezniĉki promet

Odlukom o razvrstavanju ţeljezniĉkih pruga (N.N. br. 81/06 i 13/07) ţeljezniĉke pruge razvrstavaju se na pruge od znaĉaja za meĊunarodni promet, pruge od znaĉaja za regionalni promet i pruge od znaĉaja za lokalni promet. Podruĉjem Grada Vrbovca u smjeru sjever-jug prolazi jednokolosjeĉna ţeljezniĉka pruga meĊudrţavnog znaĉaja koja spada u V. paneuropski koridor MG1 Botovo – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka. Pruga je namijenjena putniĉkom i teretnom prometu te danas ima status magistralne pruge s najvećom brzinom od 135 km/h.

Na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije samo je jedna pruga dvokolosjeĉna što u velikoj mjeri ograniĉava propusnu i prijevoznu moć pojedinih ţeljezniĉkih pruga. Postojeća ţeljezniĉka infrastruktura jedan je od najnerazvijenijih elemenata prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji se oĉituje nedostacima u ţeljezniĉkom sektoru; lošom infrastrukturom, zastarjelim ţeljezniĉkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju. Navedeno upućuje kako su nuţni kapitalni remonti na mnogim dionicama pruga, osobito na


30

prugama od znaĉaja za meĊunarodni promet, kao i osiguranje i ureĊenje (pješaĉkih) prijelaza preko ţeljezniĉke pruge.

3.2.3. Zraĉni promet

Najbliţa zraĉna luka nalazi se u Zagrebu, Zraĉna luka Pleso, koja je od Grada Vrbovca udaljena 44,0 km.

U bliţoj okolici Grada Vrbovca postoje i ĉetiri letjelišta smještena na podruĉju gradova Velika Gorica i Ivanić-Grad te općina Brckovljani i Dubrava. Rijeĉ je o letjelištima namijenjenim za potrebe poljoprivredne, sportsko-rekreacijske i turistiĉke djelatnosti.

3.2.4. Javni promet

Od javnog prometa na podruĉju Grada Vrbovca valja istaknuti autobusni promet koji ukljuĉuje meĊugradski i gradski autobusni prijevoz putnika. MeĊugradski autobusni promet povezuje Vrbovec s većim općinskim i gradskim središtima (Zagreb, Bjelovar, Daruvar, Osijek, Virovitica, itd.). Autobusni kolodvor Vrbovec nalazi se u sjevernom dijelu grada, oko 500 m od gradskog središta.

Parkiranje

Sami centar Vrbovca zatvoren je za promet automobilima, meĊutim Grad Vrbovec nema problema s parkirališnim prostorom. U središtu grada, iza Narodne knjiţnice Vrbovec, nalazi se veliko parkiralište, a dovoljno parkirališnog prostora ima u Ulici poginulih branitelja, u kojoj je se nalazi Gradska trţnica Vrbovec. Parkiranje se ne naplaćuje, a do manjih problema s parkiranjem moţe doći jedino utorkom kada je u Vrbovcu sajmeni dan.

Slika 4: Parkirališta u Vrbovcu

Izvor: web stranica Grada Vrbovca

Taksi prijevoz

Na podruĉju Grada Vrbovca graĊanima je dostupna usluga organiziranog taksi prijevoza koju obavljaju „Taksi obrt Neven“ i „Halo taxi“.

3.2.4. Telekomunikacije

Naselja na podruĉju Grada Vrbovca kompletno su pokrivena telefonskom mreţom. Unutar predmetnog podruĉja nalazi se mjesna telefonska centrala LC Vrbovec ĉiji kapacitet iznosi 3.132 telefonskih prikljuĉaka. Razmješteni dio pretplatniĉkog stupnja pristupne centrale (LC) je udaljeni pretplatniĉki stupanj (UPS), koji se s matiĉnom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Pristupno podruĉje Vrbovec obuhvaća 13 UPS-eva ĉiji kapacitet iznosi 7.476 telefonskih prikljuĉaka


31

Osim mreţnog sustava javnih telekomunikacija sa digitalnim prijenosom sinkrone (SDH) i plesiokrone (PDH) te prevladavajućim tradicionalnim NF sustavom preko prijenosnih medija, kabela u prijenosu medija upotrebljavaju se u puno manjoj mjeri i radiorelejni sustav i to u koridoru Zagreb (toranj Sljeme) – Vrbovec. Prema Urbanistiĉkom planu ureĊenja, program razvoja telekomunikacijske mreţe temelji se na unaprjeĊivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. Isto tako, vaţno je napomenuti da je u trenutku pisanja RS Grad Vrbovec u fazi pripreme zajedniĉkog projekta postavljanja infrastrukture za širokopojasni internet s gradom Sveti Ivan Zelina i općinom Bedenica. Projekt predviĊa širokopojasni pristup s najmanjom brzinom od 30 Mbit/s uz napomenu da brzi širokopojasni pristup, kao i ultrabrzi pristup, spadaju u NGA širokopojasni pristup.

Grad Vrbovec je obavezan provesti pozivni natjeĉaj i odabrati konzultanta, dok je u pripremnoj fazi projekta vaţno definirati trase, doći do lokacijske dozvole, te obaviti radnje koje vode do prijave projekta na natjeĉaj za finaniciranje iz fondova EU. Za navedeni projekt Zagrebaĉka ţupanija sufinancirat će pripremu projekta u iznosu 1,2 milijuna kuna, od ĉega će pokriće troškova za općine biti u 100%, a za gradove u 80 % iznosu. Grad Vrbovec će za pripremni dio izdvojiti 16 tisuća kuna. Vaţnost ovog projekta je u rezultatima ispitivanja koji pokazuju da je na podruĉjima gdje je uveden širokopojasni internet- BDP rastao po stopi 1,5 posto godišnje, što i potvrĊuje pilot projekt u Bistri.

Mobilna telekomunikacijska mreža Na podruĉju Grada Vrbovca, kao i u cijeloj RH, podruĉje mobilnih telekomunikacija pokrivaju dva sustava: HT mobilne komunikacije za GSM (sustav globalne pokretne mreţe) i NMT (analogno) podruĉje, te VIP Net za GSM podruĉje. Cjelokupno podruĉje Grada pokriveno je internetskim signalom 3G mreţe, tj, do 7,2 MB/s u zatvorenom okruţenju i 3,6 MB/s u vanjskom okruţenju. Od 2013.godine najbrţi mobilni internet sada je dostupan i stanovnicima Vrbovca jer je Hrvatski Telekom meĊu prvima u regiji i Europi u rad pustio 4G mreţu temeljenu na naprednoj LTE tehnologiji te korisnicima u ruralnim podruĉjima prvi ponudio brzine prijenosa podataka i deset puta veće od dotadašnjih.

Slika 5: Pokrivenost širokopojasnom mreţom 1.

Izvor: Hrvatski telekom/karta pokrivenosti

Slika 6: Pokrivenost širokopojasnom mreţom 2.

Izvor: VipNet/karta pokrivenost

3.2.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba Grada Vrbovca temelji se na regionalnom vodoopskrbnom sustavu „Zagreb – istok“ i lokalnom crpilištu „Blanje“ koje obuhvaća samo uţe središte Vrbovca.

Crpilište „Blanje“ se sastoji od pet zdenaca, zgrade crpilišta s postrojenjem za dobavu, preradu i otpremu vode te vodospremnika pitke vode zapremnine V = 80 m3. Oprema i ureĊaji na crpilištu (aerator, taloţnik, pješĉani filter) dimenzionirani su na kapacitet od Qmax = 12 l/s. Voda se nakon kondicioniranja iz crpilišta „Blanje“ otprema tlaĉnim cjevovodom DN 140 mm do vodotornja „Vrbovec“ (V = 330 m3, Hp = 176,8 m.n.m.) i nastavno putem vodoopskrne mreţe do krajnjih korisnika. Vodoopskrbna mreţa izvedena je od razliĉitog cijevnog materijala s dimenzijama od Ø 40 mm do Ø 200 mm. (Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovca) Prema podacima Upitnika JLS 2015., 65% kućanstava prikljuĉeno je na vodovodni sustav. Gubitak vode u vodovodnom sustavu iznosi 20.000 m3 na mjeseĉnoj bazi, odnosno 146.800,00 kn mjeseĉno.

Tabela 12: Struktura vodoopskrbnog sustava

Naselja

Naselje prikljuĉeno na sustav (da/ne)

Broj prikljuĉenih kućanstava

Banovo Ne 0

Brĉevec Da 36

Celine Da 36

Cerik Ne 0

Cerje Da 33

Dijaneš Da 2

Donji Tkalec Ne 0

Dulepska Ne 0

Đivan Ne 0

Gaj Da 22

Gornji Tkalec Ne 0

Gostović Ne 0

Graberanec Ne 0

Graberšćak Ne 0

Greda Da 47

Hruškovica Ne 0

Konak Da 7

Krkaĉ Da 5

Kućari Ne 0

Lonjica Da 134


33

Lovreĉka Varoš Ne 0

Lovreĉka Velika Ne 0

Luka Da 121

Lukovo Ne 0

Marenić Ne 0

Martinska Ves Da 42

Naselje Stjepana Radića Da 8

Negovec Da 8

Novo Selo Da 23

Peskovec Da 16

Pirakovec Ne 0

Podolec Ne 0

Poljana Da 10

Poljanski Lug Da 2

Prilesje Da 6

Samoborec Da 0

Savska Cesta Da 23

Topolovec Ne 0

Vrbovec Da 1.630

Vrboveĉki Pavlovec Da 73

Vrhovec Da 2

Ţunci Ne 0

Ukupno: 2.286

Izvor: Upitnik JLS, 2015.

Vodoopskrbni sustav „Blanje“ je ograniĉen kapacitetom te se pojavljuju problemi osiguranja kakvoće vode (pojava nitrita) i zaštite crpilišta (lokacija crpilišta u neposrednoj blizini drţavne ceste Vrbovec – Bjelovar). TakoĊer, rezultati hidrogeoloških istraţnih radova na podruĉju Vrbovca ukazuju da je podzemlje siromašno vodom, što iskljuĉuje mogućnost za proširenjem sustava „Blanje“ ili realizaciju novog lokalnog zahvata koji bi imao znaĉjaniji kapacitet uz zadovoljavajuću kakvoću vode. Prostornim planom Zagrebaĉke ţupanije predviĊeno je kako će potrebe vode stanovništva u Gradu Vrbovcu u 2015. godini iznositi 3.570,0 m3 dnevno, a 2030. ĉak 4.711,3 m3. Navedeno stoga upućuje da bi se za podmirenje vodoopskrbnih zahtjeva trebalo usmjeriti na vodoopskrbni sustav „Zagreb – istok“, koji za sada osigurava potrošnju vode do 50 l/sec. Nastavno na planove razvoja vodoopskrbe na podruĉju Grada Vrbovca u tijeku je projekt izgradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava gdje su uz Vodoopskrbu i odvodnju Zagrebaĉke ţupanije koja je naruĉitelj projekta ukljuĉena još i ĉetiri komunalna trgovaĉka društva s podruĉja istoĉnog dijela Zagrebaĉke ţupanije kako slijedi:


34

Dukom d.o.o. iz Dugogo Sela, Ivakop d.o.o. iz Ivanić Grada, Komunalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca i Zelinske komunalije d.o.o. iz Svetog Ivana Zeline. Dana 28. travnja 2011. godine potpisan je Sporazum o meĊusobnom sudjelovanju na projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagrebaĉke ţupanije – Zagreb istok izmeĊu Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebaĉke ţupanije i navedenih komunalnih trgovaĉkih društava. Predmet Sporazuma je sudjelovanje svih potpisnika u svim fazama pripreme projekta regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb istok za sufinanciranje iz EU fondova. Predmetna investicija procjenjuje se preko 100 mil eura. Prva etapa, uz gradnju osnovnoga dobavnog sustava (od vodocrpilišta Kosnica prema istoku ţupanije) obuhvaća kompletnu gradnju novih i rekonstrukciju postojećih cjevovoda, kao i gradnju vodnih objekata na vodoopskrbnim podsustavima Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina i Ivanić-Grad, te gradnju magistralnih cjevovoda i objekata kao „kostura“ razvoja vodoopskrbnog podsustava Vrbovec. Naime, kompletna realizacija vodoopskrbnog podsustava Vrbovec planirana je kroz dvije etape, s time da će se za drugu etapu ostaviti gradnja sustava u naseljima s manje od 50 stanovnika. Istok ţupanije vodom će se opskrbljivati iz vodocrpilišta Kosnica, kapaciteta 900 litara u sekundi. Prijedlogom konaĉne verzije Studije izvodljivosti, ukupni potrebni kapacitet za RVS „Zagreb-istok” procjenjuje se na oko 300 litara u sekundi 2017., odnosno oko 420 litara u sekundi 2043. godine. Preostali dio, do punog kapaciteta od 900 litara u sekundi, na raspolaganju će ostati Gradu Zagrebu, odnosno njegovoj Vodoopskrbi i odvodnji, s kojom je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebaĉke ţupanije d.o.o. potpisala Sporazum o suradnji, po cijeni koja pokriva troškove zahvaćanja i prerade vode te amortizaciju objekata crpilišta, odnosno prema naĉelu „punog povrata troška“.

3.2.6. Odvodnja

Mreţa odvodnje otpadnih voda na podruĉju Grada Vrbovca mješovitog je tipa, a izvedena je od betonskih cijevi Ø

40 do Ø 210 cm. Ukupna duţina izvedenih kanala iznosi oko L 34 km. Otpadne vode sa gradskog podruĉja ispuštaju se u vodotoke Kolešnicu i Luku. Otpadne vode industrijskog kompleksa “PIK Vrbovec” djelomiĉno se obraĊuju na objektima predtretmana i ispuštaju u vodotok Luku putem industrijskog kolektora. Na kanalizacijsku mreţu je prikljuĉeno 42% kućanstava, što je nedostatna razina. Budući da podruĉje Grada Vrbovca nema riješeno pitanje proĉišćavanja otpadnih voda, moţe se konstatirati da razvoj sustava odvodnje otpadnih voda na podruĉju grada nije na zadovoljavajućoj razini te ne prati tempo izgradnje i razvoja vodoopskrbne mreţe.

3.2.7. Otpad

Problematika gospodarenja otpadom na podruĉju Grada Vrbovca uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije. Ţupanijska skupština Zagrebaĉke ţupanije u prosincu 2008. godine prihvatila je studiju gospodarenja otpadom Zagrebaĉke ţupanije („Glasnik Zagrebaĉke ţupanije“, br. 29/08) te je Zakljuĉkom prihvatila ţupanijski koncept gospodarenja otpadom koji podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Ţupanije.

Komunalni i interni otpad s podruĉja Grada Vrbovca odlaţe se na postojeće odlagalište Beljavine, koje je udaljeno od naselja Novo Selo pribliţno 800 m. Na odlagalištu se ne moţe deponirati graĊevinski i opasni otpad. Površina odlagališta je oko 98.000 m2, a otpad se na lokaciji odlaţe od 1976. godine, te je do 2012. godine odloţeno 150.500 m3. Odlagalište je ograĊeno i izvedena je sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreţa, odvodnje, prometnice, vaga itd.). Ploha nije ureĊena, a sanacija je u tijeku. U sklopu odlagališta nalazi se i reciklaţno dvorište. (Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije 2011.-2019. godine – Pregled za 2012. i 2013. godinu) Organizirano skupljanje i odvoz otpada na širem podruĉju grada obavlja obavlja poduzeće „Komunalac Vrbovec d.o.o.“, ĉije su djelatnosti:

- sakupljanje i deponiranje otpada, - odrţavanje groblja, - ĉišćenje i odrţavanje javnih površina, - ĉišćenje i odrţavanje trţnice i sajmišta.

Tabela 13: Prihodi i rashodi komunalnog poduzeća


35

2012. 2013.

Prihodi Rashodi Prihodi Rashodi

26.049.258,00 kn 27.612.454,00 kn 28.886.321,00 kn 28.841.214,00 kn


Uz Odlagalište Beljavine za odlaganje otpada, postoje i 24 tzv. zelena otoka, odnosno mjesta na kojima se besplatno odvaja i odlaţe staklo, papir i PET ambalaţa. Na tim se mjestima nalaze specijalne posude koje su oznaĉene bojama radi jednostavnije prepoznatljivosti. Plavi kontejneri namijenjeni su za odlaganje papira, ţuti za PET ambalaţu, dok su zeleni za odlaganje stakla. U samome Vrbovcu rasporeĊeno je 13 zelenih otoka, dok su ostali smješteni u Lonjici, Konaku, Gaju, Brĉevcu, Celinama, Prilesju, Poljani, Luki, Poljanskome Lugu i Vrboveĉkom Pavlovcu.

3.2.8. Energetika

3.2.8.1. Elektroenergetika Prostor Zagrebaĉke ţupanije, a time i Grada Vrbovca opskrbljuje se elektriĉnom energijom iz dva proizvodna objekta: TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb i dviju transformatorskih stanica TS 400/110 kV na podruĉju Grada Zagreba i TS 220/100 kV u Mraclinu, kao i dijelom iz hidroelektrana na Dravi, TE Sisak i KTE Jertovec. Iz trafostanice TS 110/30 kV – Dugo Selo s 16+20 MVA, Grad Vrbovec je dalekovodom prikljuĉen na elektroenergetski sustav ţupanije.

Distributivnu mreţu niţih naponskih razina za prostor Grada Vrbovca napaja DP Elektra Zagreb – pogon Dugo Selo. Prostor Grada Vrbovca napaja se preko 30 kV dalekovoda i TS 30/10 kV.

3.2.8.2. Plinofikacija Plinska infrastrukturna mreţa na podruĉju Grada Vrbovca danas je u potpunosti izvedena. Opskrba gradskog prostora plinom provodi se iz dva magistralna plinovoda visokog tlaka i to iz pravca Dugog Sela i iz pravca Bjelovara. U sjeveroistoĉnom dijelu Vrbovca u funkciji je mjerno redukcijska stanica ulaznog tlaka max. 50 bara gdje se tlak reducira na 3 bara. Na ovu stanicu nadovezuje se redukcijska stanica Vrbovec putem koje se vrši plinoopskrba podruĉja.

Upotrebljeni plin ubraja se u II. grupu prirodnih plinova sa ogrijevnom moći od Hd=35000 k°/m3 i relativnom gustoćom s=0,6. Plinskom mreţom radnog tlaka od 3 bara opskrbljuju se potrošaĉi široke potrošnje, stambene i poslovne graĊevine te djelomiĉno i industrijski potrošaĉi. Veći potrošaĉi prikljuĉeni su preko vlastitih redukcijskih stanica.

3.3. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

3.3.1. Institucije vlasti

3.3.1.1. Utjecaj zakondavne regulative – nacionalna razina Zakonom o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, 45/13) utvrĊuje se podruĉno ustrojstvo Republike Hrvatske te se odreĊuju podruĉja svih ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, naĉin utvrĊivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni podruĉnog ustrojstva i druga pitanja od znaĉaja za podruĉno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica podruĉne (regionalne) samouprave. Na ovim se polazištima temelje i ostali propisi i razvojni dokumenti od znaĉaja za regionalni i lokalni razvoj. U svom samoupravnom djelokrugu Grad Vrbovec obavlja poslove lokalnog znaĉaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graĊana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni drţavnim ili ţupanijskim tijelima, pri ĉemu se moraju slijediti propisi koji reguliraju podruĉje lokalne samouprave i uprave i to prvenstveno:

Zakon o lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) samoupravi Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave Zakon o podruĉjima ţupanija, općina i gradova u Republici Hrvatskoj Zakon o proraĉunu Europska povelja o lokalnoj samoupravi.

Temeljem prethodno navedenih polazišta ustrojen je Ured drţavne uprave Zagrebaĉke ţupanije, koji obavlja sve programske, ali i ostale poslove (opći, kadrovski, informatiĉki, planski, materijalno-financijski, raĉunovodstveni, administrativni i pomoćno tehniĉki), za potrebe ureda drţavne uprave na teritoriju Zagrebaĉke ţupanije, a sadrţajno pokriva:

gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivreda i šumarstvo, lovstvo te poljoprivredna inspekcija, inspekcija zaštite bilja, inspekcija bilinogojstva i vodopravna inspekcija)

društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, sport i tehniĉka kultura, briga o djeci i tjelesna kultura, civilno društvo, nacionalne manjine, vjerske zajednice, radni odnosi, trţište rada i odnosi sa sindikatima, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, sanitarna inspekcija, zaštita civilnih ţrtava iz Domovinskog rata, zaštita hrvatskih drţavljana sudionika II. svjetskog rata, zaštita vojnih i civilnih invalida II. svjetskog rata i zaštita osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne sluţbe od 15. 5. 1945., te ĉlanova njihovih obitelji, zaštita prava i rješavanje o statusu ĉlana obitelji poginuloga, zatoĉenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ĉlanova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka ţrtava rata)

imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograniĉenja vlasništva, ureĊivanje vlasniĉko-pravnih odnosa i denacionalizacija) opću upravu (osobna stanja graĊana i poslovi matiĉarstva, udruge, popisi biraĉa, evidencije o hrvatskom drţavljanstvu

nadzor nad zakonitošću općih akata predstavniĉkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica podruĉne (regionalne) samouprave te

statistiku. Temeljeno na navedenim odredbama, ovi se poslovi drţavne uprave obavljaju na teritoriju Zagrebaĉke ţupanije, ali se njihovi troškovi podmiruju neposredno iz drţavnog proraĉuna, dok u obavljanju tih poslova mogu koristiti i usluge ţupanijskih i gradskih tijela, sukladno zakonskim odredbama i odredbama regionalne i lokalne samouprave.

3.3.1.2. Razina ovlasti lokalne samouprave Grada Vrbovca Razina ovlasti lokalne samouprave regulirana je Zakonom o lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, 19/13.) Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište ţupanije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao


37

jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljuĉena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ĉine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog znaĉenja. Gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaĉaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graĊana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni drţavnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

ureĊenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiĉko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošaĉa, zaštitu i unaprjeĊenje prirodnog okoliša, protupoţarnu i civilnu zaštitu, promet na svom podruĉju te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Troškovi obavljanja poslova drţavne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave podmiruju se iz drţavnog proraĉuna.

3.3.2. Proraĉun Grada Vbovca

Sve potrebe Grada financiraju se iz proraĉuna, kojim su definirani svi prihodi i primici, rashodi i izdaci, njihova namjena i dinamika, a donosi ga Gradsko vijeće. Za izvršenje godišnjeg proraĉuna odgovoran je gradonaĉelnik i Upravna tijela. Svrha je proraĉuna odrediti jasan, logiĉan, ciljno usmjeren i na strateškim odrednicama usmjeravan program rada, koji je polazište za alokaciju resursa Grada. Proraĉun je svojevrsni vodiĉ za upravljanje Gradom, jer predstavlja tekuću razradu strateških dokumenata i njihov financijski izraz. Opći dio proraĉuna sadrţi Raĉun prihoda i rashoda u kome su iskazani porezni i neporezni prihodi, te prihodi i primici od gradske imovine. Posebni dio sastoji se od plana rashoda i izdataka proraĉuna rasporeĊenih u tekuće i razvojne programe za tekuću godinu.

3.3.2.1. Prihodi i primici u proraĉunu Grada Vrbovca Prihodi proraĉuna ubiru se i uplaćuju u proraĉun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proraĉunu. Proraĉunski korisnici nisu duţni ostvarene vlastite prihode, kao ni namjenske prihode i primitke uplaćivati u proraĉun, već ih troše u skladu sa svojim potrebama i planovima. Radi potrebe izrade konsolidiranih financijskih izvješća proraĉunski korisnici polugodišnje izvještavaju o strukturi ostvarenih i utrošenih vlastitih prihoda, kao i namjenskih prihoda i primitaka. Raĉun prihoda sastoji se od prihoda prema ekonomskoj klasifikaciji kako slijedi:

- prihodi od poreza - pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proraĉuna - prihodi od imovine - prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada - prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Ukratko, dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedniĉkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviĊena drţavnim proraĉunom i proraĉunima drugih JLP(R)S kao i iz drugih izvora u skladu sa vaţećim propisima. Tabela 14: Proraĉun Grada Vrbovca – prihodi i primici

Prihodi poslovanja 36.013.524,28

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 645.000,00

Primici od financijske imovine i zaduţivanja 60.000,00

Izvor: JLS, 2015.


38

3.3.2.2. Rashodi i izdaci u proraĉunu Grada Vrbovca U okviru "općeg dijela" uz prihode i primitke, takoĊer se iskazuju rashodi i izdaci (koji se odnose na proraĉun kao cjelinu), da bi se u okviru "posebnog dijela" ti isti rashodi detaljnije razradili prema njihovoj namjeni (namjenski rashodi i izdaci), koji moraju biti pokriveni namjenskim izvorima financiranja (meĊuzavisnost relevantnih prihoda rashoda, primitaka i izdataka). Sukladno okviru koje definira funkcionalna klasifikacija javnih izdataka općina, gradova i ţupanija, svi rashodi obuhvaćeni su u okviru općeg dijela proraĉuna. Sam proces izrade proraĉuna vrlo je sloţen, jer je podloţan razliĉitim utjecajima, izvori financiranja su u pravilu ograniĉeni, a svaki pokušaj pojednostavljivanja ili zanemarivanja bilo kojeg djela utjecaja, moţe oteţati provedbu osnovnog cilja. Polazište sagledavanja je u uravnoteţenju prihoda i primitaka, sa rashodima i izdacima, koje mora slijediti uravnoteţena rašĉlamba prema ciljnim namjenama, koje se financiraju temeljem zakonskih propisa i stvarnih potreba lokalne samouprave. Tabela 15: Proraĉun Grada Vrbovca – rashodi i izdaci

Rashodi poslovanja 25.878.862,28

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.179.662,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.660.000,00

Izvor: JLS, 2015.

3.3.3. Društvene djelatnosti

Društveno-gospodarski razvoj temelji se na ulaganju u obrazovanje i struĉnost stanovništva, a ulaganja u ljudski kapital postaju vaţnija od ulaganja u materijalna dobra. Društvene su one djelatnosti koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje zarade, već zadovoljavanje odreĊene ljudske potrebe stoga ih treba uĉiniti dostupnim svim ĉlanovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini. Upravo je to podruĉje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja odreĊene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava ostvarivanje solidarnosti i uzajamnosti. Društvene djelatnosti djeluju po naĉelu komplementarnosti, gdje sinergijskim procesom utjeĉu na ukupni ekonomski i društveni razvoj. Jedna od temeljnih funkcija jedinica lokalne i podruĉne samouprave je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u Proraĉunu Grada Vrbovca osiguravaju se potrebna financijska sredstva. Pored toga, odreĊene obveze odnose se i na javne ustanove koje obavljaju javnu sluţbu.

Na podruĉju Grada Vrbovca, od društvene infrastrukture nalazimo dvije sportske dvorane, puĉko otvoreno uĉilište te knjiţnicu. TakoĊer, na podruĉju Grada djeluje 17 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa svojim domovima, koji se nalaze u naseljima Brĉevec, Celine, Dulepska, Gaj, Greda, Lonjica, Lukovo, Luka, Lovreĉka Varoš, Ţunci, Peskovec, Pirakovec, Poljana, Poljnaski Lug, Prilesje, Tkalec i Vrbovec.

3.3.3.1. Odgoj i obrazovanje, sport i tehniĉka kultura u Gradu Vrbovcu U nastavku Strategije prikazuje se ĉinjeniĉno stanje u podruĉju odgoja i obrazovanja, sporta i tehniĉke kulture u Gradu Vrbovcu. Iako se mogu smatrati odvojenim podruĉjima, oni su komplementarni, ĉemu u prilog ide i pridavanje velike vaţnosti svakom od segmenata i omogućavanje uvjeta za funkcioniranje i razvijanje.

3.3.3.1.1. Obrazovanje i znanost u Gradu Vrbovcu Prema statistiĉkom izvješću DZS-a o osnovnim školama i predškolskom odgoju, na podruĉju Grada Vrbovca na poĉetku školske godine 2013./2014., djelovalo je sedam ĉetverogodišnjih (podruĉnih) škola, te dvije osmogodišnje škole. U školskoj godini 2013./14., 63 razredna odjela upisalo je 1.260 uĉenika, od ĉega 636 djeĉaka i 624 djevojĉice.


39

Tabela 16: Osnovnoškolska infrastruktura u šk.godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Uĉitelji Uĉenici

Ukupno I.-IV. Razred V.-VIII. Razred

Svega Muški Ţenski Svega Muški Ţenski Svega Muški Ţenski

9 63 96 1.260 636 624 614 304 310 646 332 314

Izvor: DZS Statistiĉko izvješće

Tabela 17: Broj uĉenika u osnovnoškolskim ustanovama, po godinama

Grad 2004/05

2005/06

2006/07

2007/08

2008/09

2009/10

2010/11

2011/12

2012/13

2013/14

2014/15

Vrbovec 1882 1873 1869 1836 1827 1805 1796 1751 1670 1624 1618 Izvor: Upitnik JLS, 2015.

Na podruĉju Grada Vrbovca djeluje i odjel glazbene škole koju je u školskoj godini 2012./13. pohaĊalo 323 uĉenika. Osnovna glazbena škola s radom je zapoĉela kao podruĉna škola Glazbene škole Vatroslav Lisinski iz Bjelovara, školske godine 1965./66. Od 1980. djeluje u sastavu Narodnog uĉilišta Vrbovec, kasnije Puĉkog otvorenog uĉilišta Vrbovec, a u školskoj godini 2014./15. pripaja se II. OŠ Vrbovec kao Glazbeni odjel. Nastava se odvija na tri lokacije. U glazbenim odjelima djeluju: pjevaĉki zbor, tamburaški orkestar i orkestar harmonike.

Cilj osnovnog glazbenog obrazovanja je da odgojem i obrazovanjem profesionalnih glazbenika razliĉitih profila i zanimanja stalno proizvodi onaj dio društvene nadogradnje koji je obuhvaćen pojmom glazbene umjetnosti, a ostale uĉenike koji su stekli odreĊeni stupanj glazbenog obrazovanja usmjeri prema njegovanju kulturno-umjetniĉke baštine i stvaralaštva. Uĉenici upisuju Glazbene odjele u 3. razredu osnovne škole te se prije upisa provode prijemni ispiti iz osjećaja za ritam i sluha za glazbu. Školovanje traje šest godina, a sastoji se od individualne i grupne nastave. Glazbeni odjel suraĊuje s Limenom glazbom Vrbovec i HKUD-om „Petar Zrinski“ Vrbovec, kao i brojnim drugim ustanovama i udrugama s podruĉja Vrbovca, ţupanije i ostalih dijelova Hrvatske. Uĉenici redovito sudjeluju na regionalnim natjecanjima uĉenika i studenata glazbe i plesa, a zapaţene rezultate postiţu i na meĊunarodnim natjecanjima.

Tabela 18: Osnovna glazbena škola u Gradu Vrbovcu u šk. godini 2012./13.

Škola Uĉenici Uĉenici koji su završili školu

Uĉitelji Uĉitelji u ekvivalentu pune

zaposlenosti svega Muški ţenski Svega ţene s punim radnim

vremenom

svega Ţene svega Ţene

1 323 107 216 44 52 40 47 36 48,00 36,80


Srednjoškolska infrastruktura na podruĉju Grada Vrbovca, prema statistiĉkom izvješću DZS-a o srednjim školama i uĉeniĉkim domovima, obuhvaća Srednju školu Vrbovec koja ima više programa. Programi koji se provode u školskoj godini 2015/2016 su trogodišnji ili ĉetverogodišnji: Ekonomist /4 g., Opća gimnazija 4 g., Prodavaĉ 3 g., Autolimar 3 g., Automehaniĉar 3 g., Plinoinstalater 3 g., CNC operater / CNC operaterka 3 g., Strojobravar 3 g., Konobar 3 g., Kuhar 3 g., te Mesar 3 g.

U školskoj godini 2013./14., 25 razrednih odjela upisalo je 628 uĉenika, od ĉega 320 uĉenica i 308 uĉenika.

Sastavni dio školovanja u obrtniĉkim i industrijskim i strojnim zanimanjima ĉini praktiĉna nastava koju uĉenici obavljaju u PIK Vrbovec mesnoj industriji te kod lokalnih ugostitelja i obrtnika. Srednja škola Vrbovec takoĊer u svom sastavu ima i strojarsku radionicu gdje se obavlja praktiĉna nastava za uĉenike svih strojarskih zanimanja.

Tabela 19: Srednjoškolska infrastruktura u školskoj godini 2013./14.

Škole Razredni odjeli

Uĉenici Nastavnici u ekvivalentu pune zaposlenosti

Gimnazije tehniĉke i srodne

industrijske i obrtniĉe

ukupno uĉenice Ukupno Ţene


40

1 1 1 25 628 320 38,72 23,72


Na podruĉju Grada Vrbovca nema visokoškolskih institucija, no blizina Grada Zagreba kljuĉan je element dostupnosti visokoškolskog obrazovanja za stanovništvo Grada. Koliko je visoko obrazovanje vaţno za ukupni razvoj i napredak društva govori podatak kako je jedan od pet temeljnih ciljeva Europske komisije postavljen u Strategiji Europa 2020 upravo povećanje postotka mladih ljudi koji završavaju tercijarni stupanj obrazovanja. Udio visokoobrazovanog stanovništva u Gradu iznosi 10,25%, a kroz redovnu dodjelu stipendija studentima Grad Vrbovec kontinuirano potiĉe mlade ljude na nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Programom javnih potreba u predškolskom odgoju i školstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguran je iznos za dodjelu 40 stipendija studentima sa prebivalištem na podruĉju Grada, ĉime se mladim ljudima uvelike pomaţe u njihovom daljnjem obrazovanju i usavršavanju i pripremi za trţište rada.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Narodne novine” br.87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) utvrĊeno je koji se troškovi financiraju iz proraĉuna gradova koji su preuzeli decentralizirane funkcije u osnovnom školstvu, a isto tako se jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da utvrde šire potrebe u školstvu koje ona moţe financirati iz proraĉuna. Grad Vrbovec, za 2015. godinu izdvojio je sredstva u visini od 670.000,00 kn za organiziranje i sufinanciranje škole plivanja uĉenika ĉetvrtih razreda osnovne škole, stipendije i školarine, te sufinanciranje prijevoza uĉenika srednjih škola i studenata.

Pučko otvoreno učilište Vrbovec

Prema Zakonu o puĉkim otvorenim uĉilištima („Narodne novine“ br.54/97, 5/98, 109/99, 139/10), radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko-nakladniĉke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti, te obavljanja djelatnosti u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeţi i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe, jedinice lokalne samouprave i domaće fiziĉke i pravne osobe mogu osnivati javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu pod nazivom puĉka otvorena uĉilišta. Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec na podruĉju Grada osnovano je 1961. godine kao Narodno sveuĉilište Vrbovec, a osnivaĉ je Grad Vrbovec.

Uĉilište je od samih poĉetaka, provodeći obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja i

raznovrsne teĉajeve, postalo znaĉajno mjesto edukacije i obrazovanja djece, mladeţi i odraslih. Kao kulturno-

obrazovna ustanova, danas se Uĉilište Vrbovec bavi kulturnom i obrazovnom djelatnošću. Puĉko otvoreno

uĉilište Vrbovec djeluje na tri lokacije: u matiĉnoj zgradi u Kolodvorskoj 1, u Dvorcu Pataĉić te u Likovnoj galeriji

Vrbovec.

Podruĉja djelovanja su:

Osnovna škola za odrasle- stvara preduvjete za stjecanje prvog jednostavnog zanimanja za osobe starije od

15 godina. Temeljni cilj nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih je unaprijediti osnovnu

pismenost i znanja te vještine polaznika kako bi mogli nastaviti školovanje te se lakše zaposliti. Tijekom

osnovnoškolskog obrazovanja polaznici se osposobljavaju za samostalno uĉenje što je osnova cjeloţivotnog

uĉenja. Program je verificiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te je za polaznike još uvijek besplatan,

a realizira se kroz program "Za Hrvatsku pismenosti - put do ţeljene budućnosti" ĉiji je cilj da svi hrvatski graĊani

završe osnovnu školu. Nastava u jednom obrazovnom razdoblju (jedan razred) traje 18 tjedana. Nastava je

konzultativno-instruktivna, a obiĉno poĉinje u sijeĉnju odnosno listopadu mjesecu. Po završetku školovanja

polaznik dobiva svjedodţbu o završenom razredu osnovne škole.

Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec nudi 9 programa osposobljavanja: njegovatelj/ica; pomoćni/ kuhar/ica;

pekar; zidar soboslikar – liĉilac; krovopokrivaĉ; parketar; keramiĉar i tesar.

Engleska igraonica - uĉenje engleskog jezika organizira se za djecu predškolske dobi.

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_pucko_otvoreno_uciliste/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_dvorac_patacic/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_likovna_galerija_vrbovec/

http://www.pou-vrbovec.hr/index.php/home/lokacije_likovna_galerija_vrbovec/


41

Kultura - Odjel kulture Puĉkog otvorenog uĉilišta Vrbovec glavni je organizator kulturnih zbivanja u gradu

Vrbovcu. Priprema ĉitav niz kulturnih dogaĊanja kao što su kazališne predstave, koncerti, izloţbe, tribine,

promociije. Organizira i obiljeţavanja znaĉajnih datuma vezanih za vrboveĉku povijest te je suorganizator najveće

i najpoznatije vrboveĉke turistiĉko-kulinarske manifestacije "Kaj su jeli naši stari". U sklopu ovoga odjela djeluje

Centar za tradicijsku baštinu.

Muzejska zbirka - Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec u svom sastavu ima i Muzejsku zbirku te se bavi

prikupljanjem, obradom, ĉuvanjem i prezentacijom kulturno-povijesnog blaga vrboveĉkog kraja. Muzejska zbirka

smještena je u središnjem gradskom parku, na prvom katu dvorca Pataĉić. Otvorena je u lipnju 2012. godine u

povodu Dana grada Vrbovca, a ĉini je: Arheološka, Etnografska, Kulturno-povijesna te Likovna zbirka. U sastavu

Zbirke je i mala knjiţnica zatvorenog tipa. Fundus Muzejske zbirke ĉini više od 700 predmeta, ulomaka, arhivske

graĊe i knjiţnog fonda, a izloţeno je oko 200 predmeta. GraĊa je prikupljana godinama, a najveći dio predmeta

su donirali graĊani grada Vrbovca.

Autoškola Vrbovec Puĉkog otvorenog uĉilišta Vrbovec s radom je poĉela 1968. godine. U školi trenutno rade

dva instruktora i voditelj. Instruktori imaju dugogodišnje iskustvo u radu s mladima što garantira veliku struĉnost i

znanje u obuĉavanju kandidata. Autoškola Vrbovec provodi osposobljavanje kandidata za vozaĉe: A1 i B

kategorije.

Slika 7: Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec

Izvor: web stranica Puĉkog otvorenog uĉilišta

3.3.3.1.2. Predškolski odgoj Prema statistiĉkom izvješću DZS-a, predškolsko obrazovanje obuhvaća tri ustanove (Djeĉji vrtić Vrbovec, Djeĉji vrtić „Dobri“ te privatni vrtić „Ĉarobna šuma“) koje je na poĉetku pedagoške godine 2013./14. pohaĊalo 400 djece. Od ukupnog broja polaznika vrtića, 46 djece je do 3 godine, 120 djece od 3 do 5 godina starosti, te 234 djece starije od 5 godina. Djeĉji vrtići zapošljavaju 42 djelatnika, od ĉega je 26 odgajatelja.

TakoĊer, u Gradu Vrbovec se nalazi i prvi u Hrvatskoj registrirani obrt za ĉuvanje djece „Palĉić“.

Tabela 20: Predškolski odgoj

Djeĉji vrtići i druge pravne osobe

Djeca Zaposleni

Ukupno prema godinama ţivota Ukupno od toga

do 3 od 3 do 5 5 i više odgojitelji i uĉitelji

zdravstveno osoblje

3 400 46 120 234 42 26 1


Tabela 21: Predškolski odgoj po godinama

2004/05 2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15

220

281

290

287

291

287

290

338

342

340

341

Izvor: Grad Vrbovec, Upitnik 2015.


42

Predškolski odgoj se organizira i provodi za djecu od navršene jedne godine ţivota do polaska u osnovnu školu, a ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama djeteta. Program predškole obavezan je za svu djecu predškolske dobi koja nisu pohaĊala redovni predškolski program te je organiziran na širem podruĉju Grada u prostorijama i uĉionicama osnovnih škola.

Grad Vrbovec je prijašnjih godina u sklopu Programa zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta participirao u troškovima terapije roditeljima djece s razliĉitim oblicima jeziĉno – govornog poremećaja. Terapije je provodila Udruga za logopedsku i edukacijsko-rehabilitacijsku ranu intervenciju “LERI“. Putem programa udruge su logopedskom, edukacijsko-rehabilitacijskom, psihološkom, fizioterapijskom i radnoterapijskom intervencijom obuhvaćena djeca s teškoćama u razvoju, s posebnim naglaskom na komunikacijske teškoće do ĉetvrte godine starosti, dok su djeca starija od ĉetiri godine pohaĊala terapije u logopedskom kabinetu u prostoru Doma zdravlja Vrbovec. U narednim godinama potrebno je osobitu pozornost usmjeriti na osiguravanje prostora i financijskih sredstava za nesmetani rad Udruga i svih dionika koji sudjeluju u predškolskom razvoju djece.

Infrastruktura predškolskog odgoja na podruĉju Grada suoĉena je s problemima koji su zajedniĉki većini gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Podaci o predškolskom odgoju ukazuju na kontinuirano povećanje broja djece koja se upisuju u vrtić, ĉime do izraţaja dolaze nedostatni kapaciteti u predškolskom odgoju, kao i manjak struĉnog osoblja za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Budući da je naĉin na koji se dijete predškolske dobi obrazuje i odgaja od presudne vaţnosti za kasniji uspjeh u školi i ţivotu uopće, potrebno je konstantno ulagati u kvalitetu predškolske i školske infrastrukture, kao i povećanje njihovih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe stanovništva Grada. TakoĊer, posebnu je pozornost potrebno posvetiti pravilnoj prehrani u djeĉjim vrtićima, budući da promicanje zdrave prehrane u djeĉjoj dobi znaĉi smanjivanje kasnijeg rizika od bolesti. U vrtićima bi se trebale uvaţavati specifiĉne nutritivne potrebe razliĉitih dobnih skupina, a broj obroka trebao bi biti usklaĊen s duljinom boravka. Usvajanje ispravnih prehrambenih navika i provoĊenje redovne tjelesne aktivnosti u ranoj dobi djeteta odluĉujući su za njegov budući razvoj te je roditelje i odgajatelje nuţno educirati i upoznati s osnovnim principima zdrave prehrane, a predškolsku infrastruktura prilagoditi potrebama i zahtjevima sve većeg broja djece koja se svake godine upisuju u vrtiće na podruĉju Grada.

3.3.3.1.3. Sport i rekreacija Sport ima vaţnu ulogu u svim podruĉjima ţivljenja stanovnika Grada. Tjelesna aktivnost pozitivno utjeĉe na usvajanje zdravog naĉina ţivota te unaprjeĊuje zdravlje i kvalitetu ţivota. Nemoguće je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje neke od njih su: unaprjeĊenje zdravlja i kvalitete ţivota, produţetak oĉekivanog trajanja ţivota i smanjenje rizika za kroniĉne bolesti kao što su bolesti srca i krvnih ţila, šećerna bolest, maligne bolesti i sl. Pozitivni aspekti redovite tjelesne aktivnosti podjednako su vaţni za sve dobne skupine stanovnika, a velik broj sportskih udruga i klubova svjedoĉi o osvještenosti o vaţnosti zdravog naĉina ţivota. Sportske udruge, klubovi i društva na podruĉju Grada Vrbovca ĉlanovi su „Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec“, krovne sportske organizacije.

Tabela 22: Sportske udruge ĉlanice Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec

Rd.br. Naziv

1. ATLETSKI KLUB «PETAR ZRINSKI» VRBOVEC

2. ATLETSKI KLUB «VRBOVEC»

3. AUTO MOTO KLUB «OFF ROAD TEAM VRBOVEC»

4. BADMINTON KLUB «FORTUNA»

5. BODYBUILDING KLUB «AERO FIT»

6. HRVAĈKI KLUB «PIK VRBOVEC»

7. KOŠARKAŠKI KLUB PETAR ZRINSKI VRBOVEC

8. MOTO KLUB «LAKI JAHAĈI» LONJICA

9. NOGOMETNA ŠKOLA VRBOVEC

10. NOGOMETNI KLUB BAN JELAĈIĆ

11. NOGOMETNI KLUB GAJ

12. NOGOMETNI KLUB LONJA – LONJICA

13. NOGOMETNI KLUB VRBOVEC

14. NOGOMETNO SREDIŠTE VRBOVEC

15. OFF ROAD TEAM "VRBOVEC"


43

16. PLANINARSKO DRUŠTVO «VRBOVEC»

17. SPORTSKO REKEREACIJSKO DRUŠTVO «VITA OLIMPICA»

18. STRELJAĈKI KLUB «TRAP»VRBOVEC

19. STRELJAĈKO DRUŠTVO «PIK VRBOVEC»

20. ŠAHOVSKI KLUB PIK VRBOVEC

21. ŠRD «ŠTUKA» POLJANSKI LUG

22. ŠRD AMUR VRBOVEC

23. ŠRU ĈRNEC

24. ŠŠK ISKRA, I. OŠ VRBOVEC

25. ŠŠK SOKOL, SŠ VRBOVEC

26. ŠŠK VALENTIN, II. OŠ VRBOVEC

27. TAEKWONDO KLUB VRBOVEC

28. TENIS KLUB VRBOVEC

29. UŠK IIOŠ "VALENTIN"

30. UŠK IOŠ "ISKRA"

31. UŠK SŠ VRBOVEC "SOKOL"

32. ŢENSKI NOGOMETNI KLUB «VRBOVEC»

33. ŢENSKI ODBOJKAŠKI KLUB «VRBOVEC»

Izvor: www.sport-zagrebacke-zupanije.hr

Zakonom o športu (NN br.71/06, 86/12) utvrĊen je postupak donošenja akta kojima se utvrĊuju potrebe u sportu, a za njihovo ostvarenje financijska sredstva osiguravaju se u proraĉunu. Prema iskazanim potrebama i mogućnostima u proraĉunu Grada, financiraju se sportske manifestacije i udruge koje djeluju u poduĉju sporta. Za Program javnih potreba u sportu u 2015. godinu osigurana sredstva u proraĉunu Grada Vrbovca iznose 1.300.000,00 kn.

Od sportske infrastrukture na podruĉju Grada nalazimo dvije dvorane koje prvenstveno sluţe za školske potrebe, ali i stanovništvu za sport i rekreaciju, igrališta nogometnih klubova te gradsku teretanu. Rekreativcima na raspolaganju stoji tenisko igralište, igralište odbojke na pijesku, a sportske uspjehe profesionalnih nogometaša biljeţi gradski stadion Vrbovec. Daljnim ulaganjima na ovom podruĉju pridonijet će se povećanju kapaciteta postojeće infrastrukture, ĉime će se omogućiti intenzivno bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali i sve brojnijim posjetiteljima i turistima koji preferiraju aktivnosti rekreativnog tipa.

3.3.3.2. Socijalna skrb i zdravstvo Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalna skrb je djelatnost kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroţenim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji ukljuĉuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih ţivotnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprjeĊenja kvalitete ţivota i osnaţivanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih ţivotnih potreba te njihovog aktivnog ukljuĉivanja u društvo. Kvalitetno ureĊen sustav socijalne skrbi i zdravstva pomaţe stvaranje osnovnih preduvjeta za kvalitetan ţivot kako bi se osiguralo ostvarenje osnovnih (osiguranje pomoći kako bi korisnici mogli ostvariti osnovne ţivotne potrebe, pomoć slabima, nemoćnima i invalidima kako bi kroz udruge riješili zajedniĉki, jedinstveni cilj, viša razina zdravstvenih usluga za domicilno stanovništvo), posebnih ciljeva (oĉuvanje zdravlja djece, skrb za djecu s teškoćama u razvoju, briga za bolesne sugraĊane).

3.3.3.2.1. Socijalna skrb u Gradu Vrbovcu Sustav socijalne skrbi obiljeţen je ublaţavanjem problema siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je inaĉe od izuzetnog znaĉenja za svako društvo, pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi, koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog poloţaja svih, a posebno siromašnih graĊana i graĊana u riziku od siromaštva. Navedeno se prvenstveno odnosi na izbor i provoĊenje sustava mjera od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje kvalitete ţivota pojedinaca i odreĊenih ciljnih skupina u društvu. Socijalnim programom se odreĊuje što, kada, tko i kako moţe koristiti sredstva proraĉuna namijenjena odreĊenim socijalnim programima. Program socijalne skrbi obuhvaća i obraĊuje djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojim se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih ţivotnih potreba socijalno ugroţenih, nemoćnih i drugih osoba koje samostalno ili uz pomoć


44

drugih ne mogu zadovoljiti svoje ţivotne potrebe. Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi osiguravaju Republika Hrvatska, ţupanije, gradovi i općine. Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN,br.157/13) socijalna skrb definirana je kao djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih ţivotnih potreba socijalno ugroţenih osoba i osoba nemoćnih koje ne mogu same ili uz pomoć obitelji osigurati zadovoljenje istih. Socijalna skrb financira se iz drţavnog, ţupanijskog i gradskog proraĉuna, u preteţitom dijelu je u nadleţnosti drţave i ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb Vrbovec. Pravo na pomoć temeljit će se na odrednicama Zakona o socijalnoj skrbi i odluke o socijalnoj skrbi. Tabela 23: Korisnici socijalne skrbi, prema podruĉnicama na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije

Red. br.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB (CZSS), - PODRUŢNICA CZSS, ŢUPANIJA

BROJ STANOVNIKA

BROJ OSOBA KORISNIKA ZAJAMĈENE MINIMALNE NAKNADE

UDJEL (%) BROJA OSOBA KORISNIKA ZAJAMĈENE MINIMALNE NAKNADE U BROJU STANOVNIKA (4:3)

1. 2. 3. 4. 5.

ZAGREBAĈKA ŢUPANIJA

1. Dugo Selo 32.174 429 1,3

2. Ivanić Grad 27.602 400 1,4

3. Jastrebarsko 28.309 345 1,2

4. Samobor 59.427 363 0,6

5. Sv. Ivan Zelina 17.391 195 1,1

6. Velika Gorica 69.703 987 1,4

7. Vrbovec 28.360 415 1,5

8. Zaprešić 54.640 805 1,5

U k u p n o 317.606 3.939 1,2

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Mjeseĉno izvješće za travanj 2015.

Programom socijalne skrbi utvrĊuje se osnovni naĉin pomaganja stanovništvu kojemu je potrebna socijalna skrb i to neposredno pojedinom graĊaninu ili posredstvom udruga odreĊenih kategorija graĊana koje o njima skrbe, i to u svrhu osiguravanja graĊanima Grada Vrbovca viši standard socijalne zaštite. Cilj programa je pomoć pri ostvarivanju osnovnih preduvjeta za kvalitetan ţivot, pomoć slabima, nemoćnima i osobama s invaliditetom. Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu osiguravaju se sredstva za sljedeće potrebe:

Tabela 24: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu

I. SOCIJALNA SKRB 1.524.000,00 kn

Pomoć socijalno ugroţenom stanovništvu 1.200.000,00 kn

1.1. Pomoć za podmirenje komunalnih troškova stanovanja 150.000,00 kn

1.2. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 100.000,00 kn

1.3. Jednokratne novĉane pomoći obiteljima za svako novoroĊeno dijete 200.000,00 kn

1.4. Jednokratne novĉane pomoći za socijalne i zdravstvene potrebe 30.000,00 kn

1.5. Financiranje javnog prijevoza osoba s podruĉja Grada Vrbovca starijih od 65. godina za zdravstvene potrebe

85.000,00 kn

1.6. Sufinanciranje prijevoza uĉenika i studenata 350.000,00 kn

1.7. Stipendije za uĉenike i studente slabijeg imovinskog statusa 250.000,00 kn

1.8. Pomoć za prehranu uĉenika osnovnih škola 35.000,00 kn

II. DONACIJE SOCIJALNO- HUMANITARNIM UDRUGAMA 324.000,00 kn


45

UDRUGE PROIZAŠLE IZ DOMOVINSKOG RATA 75.000,00 kn

2.1. HRVATSKI ĈASNIĈKI ZBOR 25.000,00 kn

2.2. UDRUGA HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG RATA 25.000,00 kn

2.3. UDRUGA BRANITELJA I VETERANA VOJNE POLICIJE-UBPVPDR 5.000,00 kn

2.4. POMOĆ HRVATSKIM BRANITELJIMA – prikljuĉci na komunalnu infrastrukturu 20.000,00 kn

OSTALE SOCIJALNO-HUMANITARNE UDRUGE I USTANOVE 144.000,00 kn

2.5. Gradsko društvo Crvenog kriţa Vrbovec 112.000,00 kn

2.6. Gradska udruga umirovljenika Grada Vrbovca 24.000,00 kn

2.7. Sindikat umirovljenika 8.000,00 kn

Subvencija troškova smještaja u ustanovu predškolskog odgoja

III. ZDRAVSTVO 105.000,00 kn

3.1. Udruga za terapijsko jahanje 15.000,00 kn

3.2. Udruga “Naši snovi” 30.000,00 kn

3.3. Pomoć socijalno i zdravstveno ugroţenoj djeci i odraslima 60.000,00 kn

IV. OSTALI PROGRAMI SOCIJALNE SKRBI I ZDRAVSTVA GRADA VRBOVCA

Izvor: Glasnik Zagrebaĉke ţupanije, br. 35-II/14

Grad Vrbovec u suradnji sa struĉnom sluţbom Doma zdravlja Vrbovec, Centrom za socijalnu skrb, Dnevnim centrom „Stanĉić“, Udruţenjem obrtnika Vrbovec, Caritasom i udrugom „Leri“ vrši pomoć socijalno i zdravstveno ugroţenoj djeci i odraslima organizirajući dnevni boravak, prostor i struĉnu pomoć za fizikalnu terapiju djece i odraslih. S obzirom na sve veći broj starijih i nemoćnih osoba koje ĉesto nemaju prikladnu pomoć u svakodnevnom ţivotu, javlja se potreba za iznalaţenjem rješenja tog problema u vidu povećanja smještajnih kapaciteta i ustanova za zbrinjavanje starijih osoba.

3.3.3.2.2. Zdravstvo Na podruĉju Grada Vrbovca, na dan 31. sijeĉnja 2014., prema (zadnjim dostupnim) podacima HZZO-a, bilo je zdravstveno osigurano 15.279 osoba.

Nadalje, prema podacima HZZO-a, jedanaest općih ambulanti je ugovoreno u djelatnosti opće obiteljske medicine, sedam stomatoloških ambulanti, dvije ambulante zdravstvene zaštite predškolske djece te 3 ugovorene ljekarne.

Tabela 25: Zdravstvena zaštita na podruĉju Grada Vrbovca

Ugovoreni sadrţaji zdravstvene zaštite u Gradu Vrbovcu

Opća obiteljska medicina Dentalna zdravstvena zaštita (polivalentna)

Zdravstvena zaštita predškolske djece

Ljekarna

11 7 2 3

Izvor: HZZO

U pogledu zdravstvene pomoći starijim osobama, Grad Vrbovec trenutno provodi program financiranja odlaska lijeĉniku osoba starijih od 65 godina koji odlaze na preglede izvan Vrbovca. Financira se puna cijena povratne karte javnim prijevozom (vlak i autobus) te se sufinancira taksi usluga u visini cijene javnog prijevoza. U 2014. godini za tu je namjenu izdojeno 83.000,00 kn. Mjere obvezne preventivne deratizacije i dezinsekcije propisane su kao opće mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvrĊene ĉlankom 4. i 5. Zakona o zaštiti puĉanstva od zaraznih bolesti (NN br.79/07, 113/08, 43/09) Zakona o veterinarstvu (NN br. 41/07 i 30/08). Obvezno je preventivno obavljanje deratizacije koja se provodi postupkom uništavanja miševa, štakora i drugih mišolikih glodavaca koji prenose uzroĉnike zaraznih bolesti, najmanje dva puta godišnje u dvije akcije, jedna u proljeće i jedna u jesen obavljanjem usluga u stambenim objektima i na javnim površinama, a dezinsekcijom se provodi postupak uništavanja insekata koji mogu prenijeti uzroĉnike zaraznih bolesti ili izazvati alergijske reakcije. Veterinarske mjere propisane su Zakonom


46

o veterinarstvu, jedinice lokalne samouprave duţne su osigurati higijeniĉarsku sluţbu, te snositi troškove za uklanjanje lešina, a usluge obavlja Veterinarska stanica u Vrbovcu.

3.3.3.3. Kultura Tradicija je usmena predaja obiĉaja (s generacije na generaciju), znanja, vještina unutar jedne homogene ljudske zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuiran i dugotrajan naĉin ponašanja (najmanje 50 godina) koji se drţao obaveznim, a oblikovana je mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se oduvijek nadograĊivala i to je teklo prirodnim putem iz naraštaja u naraštaj, ali su pri tom zadrţane sve bitne temeljne znaĉajke duhovnosti ljudi odreĊenog kraja. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu spadaju sve što ĉovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog ţivotnog okruţenja, dok u nematerijalnu kulturu ubrajamo: ples, glazbu, pjesmu, djeĉje igre te razne druge vještine, umijeća i znanja. Tu valja naglasiti, u cilju boljeg razlijevanja, da npr. narodna nošnja ili ĉipka spadaju u materijalnu baštinu dok umijeće izrade navedenog spada u nematerijalnu tradicijsku kulturu.

3.3.3.3.1. Kriteriji razvrstavanja kulturnih dobara Vrste kulturnih dobara pojedine jedinice lokalne samouprave i šire, definirane su Zakonom o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara, naĉin, mjere i aktivnosti oĉuvanja i provoĊenja zaštite, te prava i obveze vlasnika kao i obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova su u nadleţnosti Vijeća za kulturna dobra, pri Ministarstvu kulture RH te mogućnosti ostvarivanja suradnje u financiranju zaštite i oĉuvanja kulturnih dobara na više hijerarhijskih razina. Prema odredbama ovog Zakona kulturna se dobra mogu sagledati kao:

Pokretne i nepokretne stvari od umjetniĉkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog znaĉenja,

Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoĉe o ĉovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetniĉku, povijesnu i antropološku vrijednost,

Nematerijalni oblici i pojave ĉovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština

Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno ĉuvaju ili izlaţu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

3.3.3.3.2. Nepokretna kulturna dobra Tabela 26: Nepokretna kulturna baština

Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

Ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio)

Uži centar koji uključuje i dvorac Patačić, kulu Zrinski te kapelicu Gospe Lurdske

Spomenik graditeljstva (graĊevina ili njezini dijelovi, te graĊevina s okolišem)

Mauzolej markiza de Piennesa Crkva Marije Lauretanske u Pogančecu (Općina Preseka)

Arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, ukljuĉujući i podvodna nalazišta i zone)

Arheološko nalazište Buzadovec (Općina Gradec)


Kulturna dobra su kao dio ţivotne sredine izloţena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fiziĉke strukture (drvena graĊa, kamen slabe kvalitete) naroĉito su osjetljiva i sklona propadanju. Ĉinitelji utjecaja na kulturno dobro jesu pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, voĊenje infrastrukturnih sustava), ekološki pritisci (oneĉišćenja), prirodne katastrofe, nebriga i neodrţavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. U cilju sprjeĉavanja devastacije i ugroţavanja kulturnih dobara potrebno je minimizirati negativne uĉinke navedenih ĉimbenika, pri ĉemu se prvenstveno misli na pritiske razvoja. Budući da pojaĉana urbanizacija i razvitak privatnog sektora i poduzetništva donose nove izazove u oĉuvanju povijesnih naselja i gradova, recentnu izgradnju i urbanizam potrebno je prilagoditi postojećem krajoliku i cjelini naselja te na taj naĉin oĉuvati povijesno središte grada i tradicijsko graditeljstvo kao izrazitu vrijednost ovog prostora.


47

Tabela 27: Vrste kulturnih dobara

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

P-4558 Gornji Tkalec Inventar crkve Uznesenja Marijina Pokretno kulturno dobro – zbirka

Z-3163 Gornji Tkalec Kapela Uznesenja Blaţene Djevice Marije i ostaci dvorca

Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-2253 Kućari Dvorac Lovreĉina Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-3162 Lovreĉka Varoš Crkva sv. Lovre Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-2064 Vrbovec Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-3654 Vrbovec Grobnica obitelji d’Havlin i de Piennes Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-2890 Vrbovec Kapela sv. Tri kralja s grobljem Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-3533 Vrbovec Kulturno - povijesna cjelina Vrbovec Nepokretno kulturno dobro – kul.-pov. Cjelina

Z-2352 Vrbovec Kurija ţupnog dvora Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Z-3161 Vrbovec Ostaci kaštela, Trg Petra Zrinskog Nepokretno kulturno dobro – pojedinaĉno

Izvor: Registar kulturnih dobara

3.3.3.3.3. Pokretna kulturna dobra Tabela 28: Pokretna kulturna dobra

Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite Naziv

crkveni inventar i predmeti Jonina riba, propovjedaonica u crkvi sv. Lovre u Lovrečkoj Varoši


3.3.3.3.4. Kultura u proraĉunu Grada Vrbovca Grad Vrbovec u svrhu realizacije javnih potreba u kulturi prati, podrţava i financira aktivnosti i poslove od znaĉaja za razvoj kulture u Gradu. Dio javnih potreba u kulturi provodi se putem ustanova kojima je Grad osnivaĉ, ali i putem brojnih udruga.

Za provoĊenje Programa u kulturi Grada Vrbovca osigurana su sredstva u Proraĉunu Grada Vrbovca za 2015. godinu u ukupnom iznosu od 2.279.252,00 kn, na naĉin kako je prikazano u tabeli:

I. USTANOVE U KULTURI 1.270.900,00 kn

1.1. Narodna knjiţnica Vrbovec 578.870,00 kn

2.1. Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec 692.030,00 kn

II. DJELATNOSTI UDRUGA I DRUŠTAVA

Kulturno-umjetniĉka društva, zborovi i kulturne udruge: 150.000,00 kn

– HKUD “Petar Zrinski Vrbovec” 100.000,00 kn

– Limena glazba i maŢoretkinje Vrbovec 50.000,00 kn

III. OSTALI PROGRAMI I DOGAĐANJA 858.352,00 kn

Manifestacije i dogaĊanja:

– Obiljeţavanje Dana Grada Vrbovca 50.000,00 kn

– Kulturna suradnja gradova Vrbovca, Kispesta razmjena ljetovanja djece, Krzeszowice, Smolyan i Périersa

150.000,00 kn

– MeĊugradska kulturna suradnja 30.000,00 kn

– Odrţavanje web stranica Grada 39.852,00 kn

– Sufinanciranje rada Radio Vrbovec informiranje

172.800,00 kn

– RVG Ţupanijska kronika 38.700,00 kn

– Vrboveĉke novine 72.000,00 kn

– Kaj su jeli naši stari 200.000,00 kn


48

– Vrboveĉki fašnik 20.000,00 kn

– Boţić i Nova godina 20.000,00 kn

– Obiljeţavanje Dana Europe 15.000,00 kn

– Nagrada Grada Vrbovca “Marija Jurić Zagorka” 50.000,00 kn

Izvor: JLS, 2015.

3.3.3.3.5. Kulturna suradnja – bratimljenje gradova Suvremeni koncept bratimljenja gradova podrazumijeva povezivanje dviju ili više lokalnih zajednica putem raznovrsnih aktivnosti. Napori takvog povezivanja usmjereni su prema stvaranju uzajamnog povjerenja i suradnje koji tijekom godina u pravilu prerastaju u iskreno prijateljstvo lokalnih zajednica i njihovih graĊana.

Uobiĉajene aktivnosti bratimljenja ukljuĉuju susrete i razmjene graĊana (posjete delegacija gradova, razmjene i putovanja uĉenika, studenata, umirovljenika i sl.) te zajedniĉke kulturne i sportske aktivnosti (nastupe umjetniĉkih društava, sportske i kulturne priredbe, obiljeţavanje bratimljenja poput imenovanja ulica, otvaranja spomenika i sl.). Grad Vrbovec uz podršku programa Europske unije „Europa za graĊane“ njeguje dugogodišnju prijateljsku suradnju s maĊarskim i slovaĉkim gradovima, u sklopu koje se ostvaruje razmjena iskustava i upoznavanje lokalnih kulturnih obiĉaja. Razmjena uĉenika Kispest – Vrbovec zapoĉela je 2005. godine te se od tada redovno organizira u ljetnim mjesecima, kada uĉenici vrboveĉkih osnovnih škola imaju priliku posjetiti susjednu MaĊarsku i sudjelovati u zajedniĉkim aktivnostima zbratimljenih gradova.

Suradnja pobratimljenih gradova proizvodi mnoge pozitivne uĉinka te je u velikom broju sluĉaja upravo bratimljenje bilo polazna toĉka za poticanje i ostvarenje velikih razvojnih projekata u lokalnim zajednicama. Snaţno povezivanje i suradnja prijateljskih gradova obogaćuje lokalne stanovnike u vidu razmjene iskustava i najbolje prakse u podruĉjima od njihova interesa te pruţa kvalitetnu osnovu za izgradnju osviještenog i proaktivno orijentiranog društva.

3.3.3.4. Civilno društvo Stvaranje okruţenja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti politiĉkoga sustava svake regije. Koncept zajedništva i suradnje gradske vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro meĊu temeljnim je obiljeţjima moderne vlasti koja sluţi svojim graĊanima. Djelovanje organizacija civilnog društva jedan je od najvaţnijih indikatora razine demokratiĉnosti neke zajednice. Organizacije civilnog društva stoga imaju vaţnu ulogu u povezivanju zajednice i javnih institucija, te imaju snaţan utjeaj na oblikovanje i artikuliranje potreba i problema svoje zajednice. Civilno društvo podrazumijeva da graĊanke i graĊani, u razliĉitim skupinama, inicijativama i organizacijama, ali i individualno, ukljuĉivanjem u javni politiĉki proces zastupaju u javnom prostoru razliĉite interese i vrijednosti. Premda svaka od tih grupacija ima uglavnom jasno artikuliranu vrijednosnu ili interesnu orijentaciju, njihova sloboda izraţavanja, udruţivanja, javnog okupljanja, graĊanskog neposluha i djelovanja ne smije ovisiti o tome o kakvim je vrednotama ili interesima rijeĉ, a jedino dopustivo ograniĉenje moţe proizaći iz zahtjeva da se ne ugrozi sloboda svih drugih te da se ne narušavaju ustavne vrijednosti.

U listopadu 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i raĉunovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 121/14; koji je stupio na snagu 1. sijeĉnja 2015. godine. Zakon sveobuhvatno ureĊuje sustav financijskog poslovanja, raĉunovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i raĉunovodstvom neprofitnih organizacija. Temeljem Zakona donesena su dva pravilnika: 1. Pravilnika o neprofitnom raĉunovodstvu i raĉunskom planu (Narodne novine, br. 1/15) i 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom raĉunovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 31/15). Upis u Registar obvezan je za sve pravne osobe koje su sukladno ĉl. 2. st. 1. Zakona obveznici primjene Zakona, a to su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetniĉke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca, sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Neprofitne organizacije upisuju se u Registar nakon upisa u matiĉne registre ili druge oblike osnivanja, na temelju


49

podataka iz Obrasca Registar neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO). Stupanjem na snagu novog Zakona o udrugama („Narodne novine“ br. 74/14) dana 1.10.2014. sve udruge su obvezne uskladiti svoje statute sa odredbama Zakona. Rok za usklaĊenje je godinu dana od stupanja na snagu, odnosno do listopada 2015. godine. U sluĉaju da udruge ne ispune obvezu usklaĊivanja statuta sa Zakonom do danog roka, nadleţni ured će po sluţbenoj duţnosti utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge iz ĉl. 48 Zakona i pokrenuti postupak likvidacije.

Udruţivanje fiziĉkih i pravnih osoba radi ostvarivanja zajedniĉkih interesa i ciljeva u velikoj je mjeri prisutno na podruĉju grada te su sukladno tome formirane brojne udruge iz sljedećih podruĉja:

Kultura i priroda, Zdravstvo i socijalna skrb, Djeca, mladi i obrazovanje, Strukovne udruge i Udruge proizašle iz domovinskog rata te ostale udruge.

Vrboveĉke udruge otvorene su za sve oblike suradnje sa svim ustanovama, udrugama i pojedincima u Gradu, i to u cilju razvijanja urbanog i graĊanskog društva, podizanja ekološke svijesti, bolje kvalitete ţivota, posebno ţivota mladih, te općeg dobra u Gradu Vrbovcu. Aktivno civilno društvo broji ĉak 172 registrirane udruge, a kvalitetna mreţa društvenih djelatnosti na podruĉju grada nadopunjena je s 18 dobrovoljnih vatrogasnih društava okupljenih u Vatrogasnu zajednicu Grada Vrbovca.

Na podruĉju Vrbovca operativno djeluje 216 vatrogasaca te Grad sufinancira poslove vatrogastva na naĉin propisan Zakonom o vatrogastvu, što je u 2014. godini iznosilo 2,6 % ukupne vrijednosti ostvarenog proraĉuna odnosno 600.000,00 kn. Unatoĉ zakonski poštovanom priljevu sredstava iz gradskog proraĉuna, velik problem u radu vatrogasnih društva predstavlja dotrajala oprema: vozila, vatrogasna vozila te osobna vatrogasna oprema, zbog ĉega se prijeko potrebnim pokazala nabava vatrogasne platforme i intervencijskih zaštitnih odijela. Osim promjene dotrajale te nabave nove i suvremenije opreme s ciljem unaprjeĊenja sustava obrane od poţara i drugih elementarnih nepogoda, neophodno je dodatno ulagati i u: vatrogasne domove sa spremištima za vozila i tehniku, odrţavanje tih objekata, organizaciju savjetodavnih sastanaka sa svim sudionicima i obveznicima provoĊenja zaštite od poţara, provoĊenje struĉne edukacije, korištenje sredstava javnog priopćavanja (radio, tisak, plakati, letci i sl.). Od vaţnih ustanova za društveni razvoj zajednice u Gradu valja spomenuti i Narodnu knjiţnicu Vrbovec, koju koriste stanovnici Grada Vrbovca i pet okolinih općina (Dubrave, Farkaševca, Gradeca, Preseke i Rakovca). Knjiţnica je osnovana 1948. godine i od tada bez prekida djeluje kao javna ustanova. Danas posjeduje prostor od 390 m2 na dvije etaţe i knjiţni fond od 48.200 svezaka. Svojom graĊom prati nastavni program osnovne i srednje škole kako bi omogućila uĉenicima da prošire i obogate svoje školsko znanje, a korisnicima se ujedno omogućava i pristup Internetu. Knjiţniĉno poslovanje kompjutorizirano je već 1998. god. te se na web stranici Knjiţnice moţe išĉitati knjiţniĉni katalog. Mediji Veliku moć utjecaja na formiranje javnog mnijenja i mišljenja u današnjem svijetu imaju masovni mediji, koji su kao sastavni dio ljudskog ţivota postali glavni izvor informiranja, ali i educiranja i zabave stanovništva. Istaknuto mjesto u podruĉju elektroniĉkih medija na podruĉju Grada Vrbovca ima lokalni radio „Radio Vrbovec“, koji je u stopostotnom vlasništvu Grada Vrbovca te neprekidno emitira program od 1968. godine. U dugogodišnjem razdoblju emitiranja „Radio Vrbovec“ postao je prepoznatljiva lokalna radijska postaja, koja svojim informativnim i zabavnim programom okuplja široki krug vjernih slušatelja šireg vrboveĉkog podruĉja. Tabela 29: Radio Vrbovec – osobna iskaznica radio postaje

Frekvencije 94,5 MHz

Adresa Trg Petra Zrinskog 7a, 10,340 Vrbovec


50

Telefon 01/2791 103,2791 431, 2792 962

Fax 01/2791 541

e-mail [email protected]; [email protected]

Web www.radiovrbovec.hr

Matiĉni broj 3101096

Prvo emitiranje 1968

Direktor Franjo Simić ( od 2011. )

Glavni urednik Franjo Simić

Marketing Ivan Turk

Koncesionar Radio Vrbovec d.o.o.

Vrijeme emitiranja ( pon-pet) 0-24

Vrijeme emitiranja ( vikend ) 0-24

Podruĉje ĉujnosti Vrbovec i 40-50 km okolice

Dnevni doseg 12014

Izvor: Radio Vrbovec d.o.o.

mailto:[email protected]

http://www.radiovrbovec.hr/

3.4. PRIRODNO I KUTURNO NASLJEĐE TE NJIHOVA ZAŠTITA

Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je oĉuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom ĉine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeĊe predstavlja harmoniĉnu cjelinu, ĉiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrjednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na ĉinjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinaĉnih graĊevina kulturnu baštinu ĉini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje graĊevinskih zona u kvalitetne pejzaţne prostore znaĉi osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.

Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština Grada Vrbovca rezultat je višestoljetnih aktivnosti stanovništva na ovom podruĉju te predstavlja središnji element kulturne ponude kako za domicilno stanovništvo tako i za posjetitelje koji u Vrbovcu vide prekrasnu kontinentalnu oazu mira i tradicije.

U svojoj burnoj povijesti Vrbovec je izmijenio mnoge feudalne gospodare te je poznat kao mjesto ţivopisne povijesti i znanih liĉnosti hrvatske kulturno-umjetniĉke baštine. Prvi pisani trag o njegovu postojanju datira iz 1244. godine, a rijeĉ je o povelji kralja Bele IV. kojom se potvrĊuje da je kralj Koloman darovao Vrbovec ţupanu Junku. Godine 1398. Vrbovec se pripaja gospoštiji Rakovec i ostaje s njom povezan sve do ukinuća kmetstva, 1848. godine.

U XV. stoljeću Vrbovec se spominje kao znaĉajno trgovište s obrtnicima i organiziranim sajmovima, a XVI. I XVII. stoljeće obiljeţeno je feudalnim gospodarenjem obitelji Zrinski, koja brani grad od Turaka. 1621. godine tu je roĊen hrvatski ban, Petar Zrinski. Svoj procvat Vrbovec doţivljava u XVIII. stoljeću kada se uspostavlja kotarska sudska i upravna vlast i otvara osnovna škola. Oko 1800. godine Vrbovec dobiva poštu te je 1870. godine izgraĊen i ţeljezniĉki kolodvor. Poĉetkom XX. stoljeća Vrbovec prerasta u gospodarsko i kulturno središte ovog podruĉja, što ostaje sve do danas.

Znaĉenje Vrbovca kao srednjovjekovnog naselja oĉituje se u oĉuvanoj povijesnoj graĊevnoj strukturi naselja. Na povišenoj poziciji u središtu Grada oĉuvana je povijesna jezgra naselja nastala oko nekadašnjeg vrboveĉkog kaštela od kojeg je saĉuvana samo jugozapadna cilindriĉna kula i ţupna crkva sv. Vida, najistaknutiji dio povijesne cjeline. Toranj crkve je dominantna vertikala ovog povišenog prostora i ima repernu ulogu za okolni nizinski prostor u svim prilaznim vizurama. U crkvi se nalazi barokni oltari, veliko drveno raspelo, kaleţ iz 1722. godine, pacifikal iz 1725. godine, pokaznica, relikvijar. Zvona su lijevali poznati majstori Schifrer iz Zagreba (1803. godine) i Papst iz Varaţdina (1846. godina). Povijesni tok ulice vodi od ţeljezniĉkog kolodvora na jugu pored crkve prema sjeveru naselja. Jugoistoĉno od crkve je zgrada starog suda, kasnobarokno-klasicistiĉka graĊevina, a jugozapadno kapela M.B Lurdske. Ovaj najstariji i najuţi središnji dio naselja ljevkastog oblika uokviren je ulicama, a dopunjavaju ga ostaci nekadašnjeg perivoja pretvoreni u gradski park. Kulturno-povijesna cjelina Vrbovec danas se nalazi na popisu nepokretnih kulturnih dobara Hrvatske te svojom ljepotom i ureĊenjem podsjeća stanovnike i posjetioce na svoju povijesnu vaţnost i znaĉaj.

Slika 8: Crkva sv. Vida

Izvor: web stranica Grada Vrbovca


52

Tabela 30: Znamenitosti u Gradu Vrbovcu

Znamenitosti u Gradu Vrbovcu

Kaštel (ostaci) – kula, Vrbovec

Dvor s kapelom Sv. Marije, Gornji Tkalec

Kurija ţupnog dvora, Vrbovec

Ţupna crkva Sv. Vida, Vrbovec

Ţupna crkva Sv. Lovre, Lovreĉka Varoš

Dvor Pataĉić, Vrbovec

Kurija ţupnog dvora, Gaj

Kapela Sv. Tri Kralja, Vrbovec

Mauzolej obitelji de Piennes, Vrbovec

Kapela Sv. Marije, Vrbovec

Zrinski Trg 5, Vrbovec

Dvor, Lovreĉina

Groblje, grobljanska kapela, Vrbovec

Izvor: PUR Grada Vrbovca, 2015.

MeĊu lijepim stilskim katnicama u Vrbovcu istiĉe se kurija ţupnog dvora, sagraĊena 1819. godine donacijom grofice Eleonore Pataĉić. Jednokatnica pravokutnog tlocrta s podrumom ima svoĊene prostorije prizemlja rasporeĊene uz središnji hodnik, dok prostorije kata imaju strop. Rijeĉ je o baroknoj tradiciji uz vidljiv utjecaj klasicistiĉkog oblikovanja. Posebno je vrijedno spomenuti i baroknu grobljansku kapelu sv. Tri kralja, ĉija gradnja datira u 1713. godinu i rijedak je primjer trikonhalne graĊevine, kao i istaknuto djelo moderne arhitekture - mauzolej obitelji de Piennes. Mauzolej je konstruiran od betona te obloţen crnim granitom, uz primjenu arhitektonskih elemenata klasicizma. Istaknuti detalji su kanelirani stupovi i krovna piramidalna forma unutar koje je kupola obloţena 24-karatnim zlatnim mozaikom. Projekt je nastao unutar arhitektonskog poduzeća Kovaĉić i Ehrlich, a autorstvo se pripisuje arhitektu Viktoru Kovaĉiću.

Kulturno-povijesne cijeline na podruĉju grada nisu adekvatno istraţene, dokumentirane, zaštićene i prezentirane. Ţupna crkva sv. Lovre, smještena u naselju Lovreĉka Varoš, primjer je rariteta u svjetskoj povijesti umjetnosti te zauzima znaĉajno mjesto u kulturnoj baštini Zagrebaĉke ţupanije. Crkva je iz druge polovice 18. stoljeća i nosi obiljeţja kasno-baroknog stila, s naznakama klasicizma, a ono po ĉemu je znaĉajna u povijesti umjetnosti jest njezina propovjedaonica u obliku Jonine ribe s bršljanom, iz 1780. godine. Radi se o iznimnoj rijetkosti u svjetskoj povijesti umjetnosti, budući da ih svega još nekoliko ima u u Ĉeškoj i Njemaĉkoj, a istoĉnije od Ĉeške, ovo je jedina takva propovjedaonica.

Podruĉje Zagrebaĉke ţupanije iznimno je zanimljivo i zbog izuzetnih primjera povijesnih graĊevina meĊu kojima se posebno istiĉu dvorci. Kao nijemi svjedoci vremena kada su mnogi pripadnici visokih društvenih slojeva domaćeg i stranog plemstva zastali na ovom podruĉju pronašavši sebi mjesto novoga doma, dvorci i kurije još danas posjetiteljima priĉaju mnoge zaboravljene priĉe. Teţnja za reprezentativnošću, estetskim oblikovanjem i većom udobnošću stanovanja utjecala je na izgradnju dvoraca na paţljivo odabranim lokacijama, a kao jedan od ljepših primjera graĊevina toga vremena na podruĉju Grada Vrbovca izdvaja se dvorac pod nazivom Lovreĉina - grad. Dvorac je smješten uz cestu Vrbovec – Kriţevci sjeveroistoĉno od Vrbovca, a sagradio ga je I. Gezthya u 16. stoljeću, nakon kojeg su se izmijenili brojni vlasnici. 1909. godine posjed je kupio grof de Piennes i poklonio Druţbi sestara milosrdnica u ĉijem vlasništvu je i danas. Sredinom 19. stoljeća dvorac dobiva U-tlocrt te 1898. godine slijedi velika historicistiĉka obnova u neorenesansnom stilu, kada su dograĊene kule, središnji rizalit i altana na juţnom proĉelju, kao i konjušnica i ostale gospodarske zgrade oko dvorca.


53

Slika 9: Dvorac Lovreĉina

Izvor: web stranica Turistiĉke zajednice Zagrebaĉke ţupanije

Kulturološki i povijesni pregled ţivota na ovom podruĉju daju galerije, od kojih valja istaknuti Vrboveĉku umjetniĉku galeriju i Angezina galeriju.

Zanimljivosti Grada Vrbovca

Da su kultura, gastronomija i turizam neraskidivo povezani, odnosno da je pravi potez naći atraktivan autohtoni recept i pretvoriti ga u suvenir s priĉom, potvrĊuje Grad Vrbovec i njegova jedinstvena turistiĉko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“, koja se odrţava svake godine u kolovozu. Sada već tradicionalna manifestacija po prvi puta je organizirana 1981. godine, a misao vodilja organizatora bila je pokazati starinsku kuhinju ovoga kraja na naĉin da ţene iz okolnih sela pripremaju jela po starim i što izvornijim receptima, kao što se to oduvijek radilo. Pravilo prve manifestacije bilo je da se jela pripremaju te zatim ocjenjuju, izlaţu i degustiraju. Natjecanje se odvijalo u tri kategorije – juha, glavno jelo i desert, a većoj ocjeni doprinosilo je serviranje u što starijem posuĊu, kao i odijevanje što starije (tradicionalne) nošnje koje su ţene vadile iz starih, prašnjavih škrinja i s ponosom nosile. Na taj se naĉin kroz godine odrţavanja manifestacije otkrilo više stotina recepata zaboravljenih jela te je otkrivena i „kraljica“ svih jela i kolaĉa – pera. Vrboveĉka pera danas se ubraja u autohtone slastice ove regije i poznati je specijalitet hrvatske kuhinje.

Nakon dvadeset pet godina odrţavanje manifestacije ukinuta je njezina natjecateljska komponenta pa se danas jela pripremaju i pokazuju te potom daju posjetiteljima na degustaciju. Štoviše, svojom kvalitetom i dugovjeĉnošću manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ prerasla je uski lokalni okvir, tako da se sada pokazuju i jela drugih krajeva pod nazivom „Jela naših susjeda i prijatelja“. Manifestaciju u tri dana odvijanja posjećuje oko 80.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire, ĉineći je time nezaobilaznim elementom turistiĉke ponude Grada Vrbovca. Degustacijsko-prodajna izloţba upotpunjena je danas mnogim dodatnim sadrţajima poput radionica, izloţbi, kulturno-umjetniĉkog i raznolikog sportskog programa, a srce manifestacije – jela vrboveĉkog kraja – omogućuje da se tradicija odrţi i da stara jela i recepti dobiju nove poklonike, kako domaće, tako i inozemne.

Osim manifestacije „Kaj su jeli naši stari“, u Vrbovcu se odrţavaju i druge tradicionalne priredbe, kao što su Vincekovo, Fašnik i Martinje, a dan Grada Vrbovca slavi se 15. lipnja na blagdan sv. Vida.

Kulturno-umjetnička društva

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Petar Zrinski“ Vrbovec

Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo (HKUD) „Petar Zrinski“ Vrbovec amatersko je društvo prijatelja pjesme, plesa i svirke iz Vrbovca, koje u ĉetiri sekcije okuplja blizu 200 ĉlanova. Mješoviti pjevaĉki zbor je najstarija sekcija Društva, dok je Tamburaški orkrestar, s mnogobrojnim nagradama i priznanjima, najtrofejniji. Folklorna sekcija je najbrojnija, a najmlaĊa sekcija Društva, klapa „Zrinski“, meĊu najboljim je klapama na podruĉju cijele


54

Hrvatske. HKUD „Petar Zrinski“ prepoznatljiv je dio kulturnog ţivota Grada Vrbovca te svojim izvedbama oduševljava mnogobrojne poklonike tradicionalne glazbe i kulture.

Limena glazba i mažoretkinje Vrbovec

Muziciranje na limenim puhaĉkim instrumentima na podruĉju Grada Vrbovca datira još od 1920. godine, kada su se nekadašnji prvi glazbenici „Viĉurinci“ udruţili u puhaĉki sastav i svirali u crkvenim procesijama, vatrogasnim sveĉanostima, seoskim zabavama i sprovodima. Ratna zbivanja 1940-ih prekinula su svaku kulturnu djelatnost na ovim prostorima te je rad orkestra limene glazbe ponovno obnovljen 1969. godine u okviru Narodnog sveuĉilišta Vrbovec. 1984. godine utemeljen je samostalni orkestar pod nazivom Limena glazba Vrbovec, a kako se povećavao broj nastupa i ĉlanova, sviranje je popratio i ples pa su 1989. osnovane maţoretkinje. Od 1989. do 1993. vrboveĉke maţoretkinje bile su jedine u Hrvatskoj te su, nastupajući s orkestom, pridonijele njihovoj prepoznatljivosti diljem regije. U posljednjih deset godina društvo je postalo jedno od najvaţnijih kulturnih ĉimbenika u Gradu i privlaĉi sve veći broj mladih ljudi koji mu se ţele pridruţiti.

Izvorna folklorna skupina Brčevec

IFS „Brĉevec“ djeluje u mjestu Brĉevec te se sastoji od tri sekcije: odrasli, djeca i tamburaši. Skupina broji oko 65 ĉlanova. Grad Vrbovec sufinancira rad skupine, a glavna problematika je nabava i odrţavanje narodnih nošnji i glazbenih instrumenata te nedostatak adekvatnog prostora za redovne probe i ĉuvanje materijalnih sredstava.

Povijesne ličnosti U Vrbovcu i okolici Grada rodili su se ili djelovali mnogi znameniti ljudi hrvatske povijesti, kao što su grof Petar Zrinski, biolog Ljudevit Farkaš-Vukotinović, povjesniĉar Jospi Butorac te francuski plemić Eugene de Piennes, koji je Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao 34 slike francuskih, nizozemskih, engleskih i njemaĉkih slikara.

U mjestu Negovec roĊena je hvaljena spisateljica popularnih romana i prva ţena novinar na jugu Europe, Marija Jurić Zagorka. Njezina se bista nalazi u vrboveĉkom parku.


55

3.5. ZAŠTITA OKOLIŠA

Obilje prirodnih resursa, zemljopisni poloţaj i blaga klima predstavljaju okosnicu razvoja Grada Vrbovca te ĉine ovo podruĉje ugodnim za ţivot i obavljanje niza gospodarskih djelatnosti, koje u svojoj osnovi podrazumijevaju uporabu prirodnih resursa. Veliki problem gradova, pa tako i Grada Vrbovca, ugroţenost je cjelokupnog ekološkog sustava. Gradovi nemilosrdno u svom razvoju i širenju troše svoj prirodni okoliš. Industrija, ali i potrebe stanovništva (npr. promet) oneĉićuju tlo, zrak i vodu, dok se prirodne komponente grada sve više transformiraju i gotovo nestaju u svojim izvornim oblicima. Temeljno opredjeljenje Grada Vrbovca suvremeno je oblikovanje grada koje ukljuĉuje odrţivi razvoj industrije, turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, te znaĉajno podizanje komunalnog standarda uz istovremeno oĉuvanje okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Uspostava odrţivog razvoja podruzumijeva razvoj unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava kojeg je moguće ostvariti odabirom zahvata koji svojom sveobuhvatnom djelatnošću ne ugroţavaju zrak, tlo i vode. Rastući pritisci na okoliš sve više naglašavaju potrebu njegove zaštite, budući da je kvaliteta ţivota stanovništva na odreĊenom podruĉju ovisna o samoj kvaliteti okoliša. Povećanje vrijednosti, vrsnoće i izgleda okoliša jedan je od ciljeva prostornog razvoja Zagrebaĉke ţupanije. Sukladno tome, u najrelevantnija podruĉja zaštite okoliša spadaju zaštita vode, šume, zraka, tla te kulturne baštine i krajolika, kao i zaštita od suvremenih oblika zagaĊenja, odnosno zagaĊenje bukom i svjetlosti. Zaštita okoliša od presudne je vaţnosti za budući napredak. Sve odluke i aktivnosti na razini Grada moraju biti usmjerene k optimalnom, racionalnom korištenju raspoloţivih resursa, posebno prirodnih. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, odnosno pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose oĉuvanju i unaprjeĊenju okoliša. Pitanje zaštite okoliša je ujedno i vrlo vaţno etiĉko pitanje. Pri upravljanju Gradom pitanje zaštite okoliša posebno je sloţeno jer je potrebno pronaći ravnoteţnu razinu istodobne zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, dakle ravnoteţu ekologije i ekonomije, uz stvaranje preduvjeta za kvalitetnije uvjete ţivota lokalnom stanovništvu.

NATURA 2000 - Mreţa morskih i kopnenih podruĉja od meĊunarodne vaţnosti, izdvojenih za oĉuvanje rijetkih i ugroţenih prirodnih staništa i biljnih i ţivotinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreţa NATURA 2000 sastoji se od Posebnih podruĉja zaštite - SAC (podruĉja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Podruĉja posebne zaštite - SPA (podruĉja izdvojenih na temelju Direktive o pticama). Ekološka mreţa Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreţi (NN 124/2013), predstavlja podruĉja ekološke mreţe Europske unije Natura 2000. Ekološka mreţa Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a sastoji se od 571 poligonskog Podruĉja oĉuvanja znaĉajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 toĉkastih Podruĉja oĉuvanja znaĉajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Podruĉja oĉuvanja znaĉajnih za ptice (POP). Iz karte Natura 2000, dostavljene od Drţavnog zavoda za zaštitu prirode u oţujku 2015., vidljiv je izostanak podruĉja zaštićenih pod Podruĉjem oĉuvanja znaĉajnim za ptice SPA (Podruĉje posebne zaštite - POP) te pod Podruĉjem oĉuvanja znaĉajnim za vrste i stanišne tipove – POVS (Predloţena podruĉja od znaĉaja za Zajednicu – pSCI) .

Zaštita podruĉja ekološke mreţe osigurava se, osim provoĊenjem propisanih mjera zaštite, i provoĊenjem uvjeta zaštite prirode koji se izdaju sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Svi planovi gospodarenja prirodnim dobrima i dokumenti prostornog ureĊenja sadrţe mjere i uvjete zaštite prirode. Ako se cilj oĉuvanja podruĉja ekološke mreţe odnosi na prirodne vrijednosti kojima se upravlja temeljem plana gospodarenja prirodnim dobrima ili ako se propisane mjere zaštite odnose na gospodarenje prirodnim dobrima, predlaţe se da tim podruĉjima upravlja fiziĉka ili pravna osoba koja provodi plan, ukoliko taj plan sadrţi uvjete zaštite prirode. Nije dopušteno uvoĊenje genetski modificiranih organizama u okoliš u podruĉjima ekološke mreţe te u podruĉjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja. Podruĉjima ekološke mreţe upravljaju javne ustanove osnovane za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Slika 10 NATURA 2000 na podruĉju Grada Vrbovca

Izvor: DZZP, 2014., http://natura2000.dzzp.hr/natura/

http://natura2000.dzzp.hr/natura/

Odrţivo korištenje gore navedenih prirodnih dobara korištenje je prirodnih dobara na naĉin i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se odrţava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i teţnjama sadašnjih i budućih naraštaja. Općenito je u korištenju prirodnih dobara i ureĊenju prostora obvezno primjenjivati naĉela, mjere i uvjete zaštite prirode, a kada se radi o zaštićenim prirodnim vrijednostima provode se posebne mjere (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mreţu NN 118/09). Za podruĉja ekološke mreţe potrebno je propisati praćenje stanja. Monitoring se odnosi na one pokazatelje koji omogućuju:

- praćenje stanja divljih svojti i stanišnih tipova te - utvrĊivanje uĉinkovitosti mjera zaštite s obzirom na ostvarivanje utvrĊenih ciljeva oĉuvanja.

Postojanje zaštićenih podruĉja Natura 2000 predstavlja veliku prednost jer pruţa mogućnost oĉuvanja ugroţenih vrsta flore i faune i zadrţavanje biološke raznolikosti. Istodobno je i prijetnja jer se u zaštićenim podruĉjima propisuju visoki standardi zaštite okoliša i istodobno se zakonski ograniĉavaju mogućnosti izgradnje kako bi se zadrţala izvorna biološka baština. Monitoring je potrebno prioritetno provoditi za divlje svojte i stanišne tipove koji su utvrĊeni kao ciljevi oĉuvanja za predmetno podruĉje ekološke mreţe, pri ĉemu je posebnu paţnju potrebno usmjeriti na vrste ĉije stanje najoĉitije odraţava promjene u staništima drugih vrsta, odnosno u stanišnim tipovima. U sluĉaju investicija na podruĉju koje je pod zaštitom NATURA 2000, potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mreţu postupak je kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u podruĉje ekološke mreţe, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, moţe imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe s obzirom na njenu strukturu i funkcionalnost.

Kompleksniji i utjecajniji oblici ukljuĉivanja stanovništva u provoĊenje sustava zaštite okoliša nadograĊuju se na male aktivnosti u zajednici. Lokalni plan aktivnosti zaštite okoliša, stoga, treba najprije odrediti trenutaĉno stanje ukljuĉenosti stanovništva i aktivnosti zajednice. Iako se ĉešće moţe pronaći manji broj stanovnika spremnih za individualno djelovanje, takvo djelovanje nema osobito snaţan utjecaj na stanovništvo u cjelini. Tek široko ukljuĉivanje stanovništva u aktivnosti za dobrobit okoliša u zajednici jamĉi kvalitetnu brigu o okolišu. Bogatstvo šumama jedna je od prirodnih posebnosti šireg vrboveĉkog kraja, a u bliţoj okolici Grada nalazi se i nekoliko posebno zaštićenih objekata prirode i prirodnih fenomena. Kvalitetnim planiranjem i ulaganjem u njihovo oĉuvanje i promociju podiţe se razina zaštite okoliša danas te se, što je najvaţnije, prirodno bogatstvo ostavlja u naslijeĊe budućim generacijama.


58

3.6. TURIZAM

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri ĉemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima znaĉajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja odreĊenog podruĉja.

3.6.1.Smještajna i prostorna resursna osnova turizma Grada Vrbovca

Prema Pravilniku o proglašavanju turistiĉkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turistiĉke razrede (NN 122/09), i pripadajućim izmjenama i dopunama Pravilnika, Gradu Vrbovcu dodijeljena je kategorija D, naselju Luka kategorija C, dok je naselje Vrbovec u kategoriji B.

Grad Vrbovec, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno selektivnih oblika turizma zasnovanih na odrţivom korištenju kulturne i prirodne osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti Grada bit će što kvalitetnije valoriziranje prirodne i kulturne baštine, ali i iznalaţenje rješenja za postizanje sinergija najznaĉajnijih sektora, osiguranje diverzifikacije gospodarskih djelatnosti te u konaĉnici poticanje razvoja Grada Vrbovca.

3.6.1.1. Smještajna resursna osnova Na podruĉju Grada Vrbovca nalazimo relativo dostatne kapacitete za smještaj turista, no pretpostavka razvoja turizma povlaĉi za sobom i potrebu opremanja i nadogradnje smještajnih kapaciteta.

Tabela 31: Smještajna resursna osnova na podruĉju Grada Vrbovca

Ukupno 2 zvjezdice 3 zvjezdice 4 zvjezdice 5 zvjezdica Broj leţajeva

Hoteli 1 / 1 / / 132

Pansion 1 / 1 / / 20


3.6.1.2. Prostorna resursna osnova Aktualnu turistiĉku ponudu treba promijeniti, uskladiti s novim izazovima i obogatiti te osvjeţiti s razliĉitim autentiĉnim, tradicijskim, kulturnim i ambijentalnim elementima koji su tipiĉni za Grad Vrbovec i njegovu okolicu. Grad Vrbovec i/ili zainteresirano stanovništvo trebalo bi ulagati u (raznovrsne) smještajne kapacitete te sudjelovati u organizaciji i kreiranju turistiĉke ponude razliĉitih oblika provoĊenja slobodnog vremena, dokolice i ostalih oblika rekreacije. Do razliĉitih oblika turizma moţe se doći nizom planskih mjera meĊusektorskog povezivanja razliĉitih oblika gospodarskih aktivnosti.

Dobra prometna povezanost i blizina većih gradova, prvenstveno Zagreba, njegovanje tradicije i folklora, bogata kulturna baština i mogućnost ponude autohtonih proizvoda vaţne su pretpostavke na kojima je moguće osmišljavati i graditi jedinstvenu turistiĉku ponudu Grada Vrbovca. Uvaţavajući recentne trendove u turizmu koji upućuju na rast potraţnje za odmorom u ruralnim prostorima uz visok stupanj razvijenosti ekološke svijesti, Grad Vrbovec povezivanjem turizma i poljoprivrede moţe aktivirati ruralni prostor i privući znaĉajan broj posjetitelja razliĉitih profila. Ovo povezivanje za cilj ima stvaranje specifiĉne ponude kroz koju mogu oţivjeti ruralna podruĉja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Uz ruralni turizam, veliki potencijal na vrboveĉkom podruĉju nalazi se u sportskom, sportsko-rekreacijskom, lovnom i ribolovnom turizmu. Postojeće biciklistiĉke staze dio su prepoznatljivih biciklistiĉkih tura Zagrebaĉke ţupanije te se, u svrhu razvoja sportsko-rekreacijskih sadrţaja, potiĉe daljnje ureĊenje postojećih staza, kao i trasiranje i obiljeţavanje novih.

Tabela 32: Biciklistiĉke rute Zagrebaĉke ţupanije - Vrbovec

Plava ruta Vrbovec - Lovreĉka Varoš - Preseka - Gornji Tkalec - Gradec – Vrbovec

Zelena ruta Dubrava – Koritna – Cugovec – Habjanovac – G. Vukšinac – Dubrava – Zvekovac – Prnjarovac – Zetkan

Svjetlo-crvena ruta Dubrava – Nova i Stara Kapela – Brezine – Farkaševac – Dubrava

Smeđa ruta Gradec – Cugovec – Nova Kapela – Sv. Ivan Ţabno – Buzadovac – Gradec

Izvor: web stranica TZ Zagrebaĉke ţupanije


59

Oĉuvana priroda i bogatstvo šumama od presudne su vaţnosti za lovni i ribolovni turizam. Pored brojnih lovaĉkih društava na ovom podruĉju, okolica Grada Vrbovca primamljiva je i zaljubljenicima u ribolov, koji tijekom cijele godine mogu uţivati u ulovu raznih vrsta riba, kao što su štuka, smuĊ, šaran, som, deverika, sunĉanica, grgeĉ, itd.

Turistiĉka atrakcija je privlaĉan element u nekoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline, pojavne prirode ili dogaĊaja koji motivira turista za dolazak, a i okosnica je razvoja turizma u destinaciji. Budući da u prirodne atrakcije spadaju klima, flora i fauna, pejzaţ itd., a atrakcije koje je stvorio ĉovjek obuhvaćaju kulturno-povijesnu baštinu (zbirke, spomenici), etnosocijalne i umjetniĉke atrakcije, Grad Vrbovec ima sve predispozicije za navedeno.

3.6.2. Turistiĉka potraţnja

Opredijeljenost Zagrebaĉke ţupanije za razvoj kontinentalnog turizma vaţna je poluga potpore za razvoj turizma u Gradu Vrbovcu te poticaj da se osmisli i provede organizirana i strukturirana turistiĉka ponuda (prema sadrţaju i/ili dobi), koja trenutno nedostaje.

Kultura ţivota i rada objedinjuje: folklor, rukotvorstvo, tradicijsku gradnju i ureĊenje vrtova, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju, ugostiteljsku tradiciju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi potencijalno mogu postati i turistiĉka atrakcija; npr. kušaonice autohtonih jela i proizvoda od domaće uzgojenih povrtnih ili voćarskih kultura kao turistiĉka atrakcija u sferi privatnog poduzetništva, osnova za kreiranje turizma dogaĊanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, obiĉaji i legende), kao i osnova za kreiranje autentiĉnih suvenira destinacije. Oni su uglavnom lokalne ili regionalne turistiĉke atrakcije iako nevidljivi u prostoru dok ih se ne prezentira i intepretira posjetiteljima na odgovarajući naĉin. MeĊutim, njihov znaĉaj kako za kulturni identitet zajednice, tako i kao potku turistiĉkoj atrakciji potrebno je prepoznati te poticati inicijative i projekte u domeni njihovog istraţivanja, prezentiranja i njegovanja. Mirnoća i specifiĉno ureĊenje šireg podruĉja Grada Vrbovca uz vrlo visok stupanj ekološke kvalitete osiguravaju znaĉajan turistiĉki potencijal.

Prihodi od boravišne pristojbe u 2102. godini iznosili su 37.539,22 kn, 2013. godine 28.047,59 kn, dok u 2014. prihod je bio 49.623,76 kn.

Na podruĉju Grada Vrbovca u 2012. godini je ostvareno 9.796 noćenja, i to iskljuĉivo u hotelu na podruĉju Grada. U narednim godinama taj se broj smanjio, tako da u 2013. iznosi 9.093 noćenja, a u 2014. godini 8.418 noćenja.

Tabela 33: Broj ostvarenih noćenja u 2012., 2013. i 2014. godini na podruĉju Grada Vrbovca

U hotelima

Broj ostvarenih turistiĉkih noćenja u 2012. 9.796




Kada je rijeĉ o broju turistiĉkih dolazaka, u 2012. je zabiljeţeno 5.280 dolazaka, a 2013. godine 5.436. U 2014. godini pak dolazi do primjetnog povećanja te je ukupno zabiljeţeno 6.356 turistiĉkih dolazaka, što upućuje na sve veću prepoznatljivost i posjećenost Grada Vrbovca.

3.7. GOSPODARSTVO

Razvoj gospodarstva Grada odreĊen je prirodnim predispozicijama poput geografskog poloţaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, odreĊen trţišnim uvjetima, tehniĉko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Indeks razvijenosti Grada Vrbovca iznosi 85,83%, te ulazi u III. skupinu.

3.7.1. Ostvareni bruto domaći proizvod Grada Vrbovca

Tabela 34: Bruto domaći proizvod

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosjeĉni dohodak per

capita

Prosjeĉni izvorni prihodi

per capita

Prosjeĉna stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog

stan. u stan. 16-65 god.

Prosjeĉni dohodak per

capita

Prosjeĉni izvorni prihodi

per capita

Prosjeĉna stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog

stan. u stan. 16-65 god.

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011.

24.119 1.383 14,3% 102,5 70,73% 78,6% 42,3% 104,5% 105,3% 84,8%

Izvor: MRRFEU, 2015.

3.7.2. Ostvarena zaposlenost na podruĉju Grada Vrbovca

Na podruĉju Grada Vrbovca, prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 14.797 stanovnika, 4.960 ţivi bez ikakvih prihoda, dok 4.824 ţivi od prihoda od stalnog rada. Prihode od poljoprivrede ima 571 osoba, a prihode dobivene na bazi starosne mirovine prima njih 1.716.

Tabela 35: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za ţivot, i spolu

Spol Ukupno1) Prihodi od st. Rada

Prihodi od povrem. Rada

Prihodi od poljop.

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Soc. naknade Ostali prihodi

Povremena potpora

Bez prihoda

sv. 14.797 4.824 209 571 1.716 1.818 22 611 417 122 4.960

M 7.121 2.721 110 347 748 679 17 225 207 52 2.287

Ţ 7.676 2.103 99 224 968 1.139 5 386 210 70 2.673

1) Zbroj podataka po stupcima veći je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva odgovora (dva razliĉita prihoda) i stoga su te osobe iskazane u dva stupca.



61

Prema podacima HGK-a, 2.700 stanovnika je zaposleno u pravnim osobama, od ĉega prednjaĉi djelatnost preraĊivaĉke industrije sa 71,19%, tj. proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 63,37% zaposlenih. Najveći broj zaposlenih je u komapaniji PIK Vrbovec koji je nastao davne 1961. godine na temeljima mesne industrije u vlasništvu Đure Predovića, osnovane 1938. godine. 2005. godine PIK Vrbovec ulazi u sastav koncerna Agrokor te otada poĉinje vrlo intenzivan razvoj kompanije, koja svake godine biljeţi rekorde u koliĉini proizvedenih proizvoda. Zahvaljujući znaĉajnoj modernizaciji proizvodnih pogona i logistiĉkih centara, kontinuiranom ulaganju u kvalitetu proizvoda i praćenju trendova te novoj poslovnoj filozofiji usmjerenoj prema trţištu i potrošaĉu, PIK postaje prepoznatljiv brand i trţišni lider u Hrvatskoj.

Grafikon 7: Broj zaposlenih u pravnim osobama u 2015.

Izvor: HGK, 2015.

Prema statistiĉkom izvješću DZS-a Zaposlenost i plaće, za 2013. godinu, u Gradu Vrbovcu u pravnim osobama bilo je zaposleno 3.346 osoba, prema strukturi kako je prikazano u tabeli u nastavku. Ukoliko usporedimo sa podacima iz 2015.godine, vidljivo je opadanje u broju zaposlenika, rezultirano zatvaranjem tvrtki, odlaskom u mirovinu i sl.

Tabela 36: Zaposleni u pravnim osobama u 2013.godini

Uku

pn

o

A C D E F G H I J K M N O P Q R S


62

Pol

jop.

, šum

ar. i

rib

ar.

Pre

raĊ.

ind.

Ops

krba

el.e

n., p

linom

,

paro

m i

klim

atiz

acija

Ops

krba

vod

om;u

klan

janj

e

otp.

voda

, gos

p.ot

p. te

djel

.san

acije

oko

liša

Gra

Ċevi

nars

tvo

Trg

.na

velik

o i n

a m

alo;

popr

avak

mot

. voz

. i

mot

ocik

ala

Prij

evoz

i sk

ladi

šten

je

Dje

l.pru

ţanj

a sm

ješt

aja

te

prip

rem

e i u

sluţ

ivan

ja h

rane

Info

rmac

ije i

kom

unik

acije

Fin

an.d

jel.

i dje

l.osi

gura

nja

Str

uĉne

, zna

n. i

tehn

.dje

l.

Adm

inis

tr. i

pom

oćne

usl

. dje

l.

Javn

a up

rava

i

obra

na;o

bv.s

oc.o

sigu

ranj

e

Obr

azov

anje

Dje

l.zdr

av.z

ašt.

i soc

.skr

bi

Um

jest

nost

, zab

ava

i

rekr

eaci

ja

Ost

ale

uslu

ţne

djel

.

3.346 117 1.692 18 65 83 455 98 13 6 55 79 7 213 272 138 16 19

Izvor: DZS, Statistiĉko izvješće Zaposlenost i plaće u 2013.

Prema podacima DZS-a o trenutaĉnoj aktivnosti na podruĉju Grada Vrbovca (prema Popisu stanovništva 2011.), od ukupno 12.346 osoba starijih od 15 godina, zaposlenih je bilo 5.212, a ekonomski neaktivnih 6.257, što je omjer 1:1,20. Upravo se u potonjoj skupini nalaze potencijalni dionici u sferi socijalnog poduzetništva, koje bi im omogućilo ponovno ukljuĉenje u aktivnost zajednice i osiguralo mogućnost za rad.

Tabela 37: Stanovništvo staro 15 i više godina, prema trenutaĉnoj aktivnosti

Starost Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni Nepoznato

svega nezaposleni, traţe prvo zaposlenje

nezaposleni, traţe

ponovno zaposlenje

svega umirovljenici osobe koje se bave

obavezama u

kućanstvu

uĉenici ili

studenti

ostale neaktivne

Grad Vrbovec

Ukupno sv. 12.346 5.212 870 138 732 6.257 3.454 701 1.099 1.003 7

M 5.899 2.907 466 65 401 2.523 1.394 56 518 555 3

Ţ 6.447 2.305 404 73 331 3.734 2.060 645 581 448 4

15-19 sv. 944 73 54 44 10 817 - 5 772 40 -

M 477 49 26 22 4 402 - - 378 24 -

Ţ 467 24 28 22 6 415 - 5 394 16 -

20-24 sv. 991 494 141 39 102 355 1 21 267 66 1

M 513 286 74 19 55 152 - 1 115 36 1

Ţ 478 208 67 20 47 203 1 20 152 30 -


63

25-29 sv. 989 698 119 25 94 171 2 38 52 79 1

M 515 375 67 13 54 72 2 2 21 47 1

Ţ 474 323 52 12 40 99 - 36 31 32 -

30-34 sv. 1.066 831 108 9 99 127 3 57 8 59 -

M 552 457 49 3 46 46 3 2 4 37 -

Ţ 514 374 59 6 53 81 - 55 4 22 -

35-39 sv. 963 733 82 6 76 148 27 61 - 60 -

M 490 386 46 3 43 58 17 3 - 38 -

Ţ 473 347 36 3 33 90 10 58 - 22 -

40-44 sv. 901 637 89 11 78 175 46 71 - 58 -

M 451 335 43 3 40 73 33 4 - 36 -

Ţ 450 302 46 8 38 102 13 67 - 22 -

45-49 sv. 1.063 691 98 2 96 274 93 109 - 72 -

M 530 373 48 1 47 109 48 10 - 51 -

Ţ 533 318 50 1 49 165 45 99 - 21 -

50-54 sv. 1.060 563 98 - 98 397 175 111 - 111 2

M 520 310 51 - 51 158 95 6 - 57 1

Ţ 540 253 47 - 47 239 80 105 - 54 1

55-59 sv. 1.091 331 65 1 64 695 422 113 - 160 -

M 541 229 46 - 46 266 137 16 - 113 -

Ţ 550 102 19 1 18 429 285 97 - 47 -

60-64 sv. 907 141 16 1 15 750 626 40 - 84 -

M 450 95 16 1 15 339 266 7 - 66 -

Ţ 457 46 - - - 411 360 33 - 18 -

65-69 sv. 630 15 - - - 615 566 20 - 29 -

M 278 8 - - - 270 251 - - 19 -

Ţ 352 7 - - - 345 315 20 - 10 -

70-74 sv. 649 2 - - - 647 598 20 - 29 -


64

M 248 1 - - - 247 240 1 - 6 -

Ţ 401 1 - - - 400 358 19 - 23 -

75 i više sv. 1.092 3 - - - 1.086 895 35 - 156 3

M 334 3 - - - 331 302 4 - 25 -

Ţ 758 - - - - 755 593 31 - 131 3


Nadalje, prema podacima HZZ-a, za oţujak 2015., nezaposlenih na podruĉju Grada je 694, od ĉega se primjećuje veći broj u starosnim skupinama 20-24 godine, 25-29 te 55-59 godina.

Grafikon 8: Nezaposleni na podruĉju Grada Vrbovca

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Spol Muškarci Žene Ukupno

Izvor: HZZ, oţujak 2015.


65

3.7.3. Trgovaĉka društva i obrtnici Grada Vrbovca i njihovi rezultati poslovanja

Na podruĉju Grada Vrbovca djeluje 271 trgovaĉko društvo, a prema oznaci veliĉine, radi se o malim poduzećima. U djelatnostima prednjaĉe: trgovina na veliko i malo, preraĊivaĉka industrija i graĊevinarstvo.

Grafikon 9: Struktura trgovaĉkih društava

Izvor: HGK, 2015.

Obrti

Na podruĉju Grada Vrbovca, prema podacima Obrtnog registra, djeluje 334 obrta, od ĉega je najveći dio smješten u naselju Vrbovec. Dodatan zamašnjak gospodarskom razvoju ĉini skupina proizvodnih i usluţnih djelatnosti, koje prednjaĉe u obrtima na podruĉju Grada.

Tabela 38: Obrti na podruĉju Grada Vrbovca

UDRUŢENJE OBRTNIKA VRBOVEC 31.12.2010 31.12.2011. 31.12.2012 31.12.2013. 31.12.2014.

GRAD VRBOVEC 228 223 223 211 201

GRADEC 34 32 31 33 31

FRAKAŠEVAC 18 17 17 17 16

PRESEKA 14 13 13 14 14

RAKOVEC 15 15 14 12 13

DUBRAVA 62 59

UKUPNO 309 300 298 349 334

Izvor: Udruţenje obrtnika Vrbovec, 2015

Tabela 39: Sekcije – broj ĉlanova

UDRUŢENJE OBRTNIKA VRBOVEC Broj ĉlanova Broj ĉlanova Samo


66

31.12.2010. 31.12.2013 31.12.2014. Vrbovec

PROIZVODNJA

Proizvodna poljoprivreda

74

28

71

28

40

8

USLUGE 88 80 62

UGOSTITELJI 30 27 17

TRGOVINA 39 36 24

PRIJEVOZ 29 28 8

GRAĐEVINA 38 33 26

FRIZERI i njega tijela 23 24 16

UKUPNO 349 334 201

Izvor: Udruţenje obrtnika Vrbovec, 2015.

3.7.4. Vanjskotrgovinska razmjena

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od sijeĉnja do prosinca 2012., prema privremenim podacima, iznosio je 72,2 milijarde kuna. Istodobno je uvoz iznosio 121,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. U razdoblju od sijeĉnja do prosinca 2012. godine 12 ţupanija ostvarilo je suficit. Izvoz Grada Vrbovca se u promatranom razdoblju 2012. godine povećao na 223 tisuća, ĉiji porast prati i uvoz sa 405 tisuća u 2011. na 438 tisuća u 2012.godini. Tabela 40: Vanjsko trgovinska razmjena

Izvoz (u tis. kuna)

Uvoz (u tis. kuna)

I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks I. – XII. 2011. I. – XII. 2012. Indeks

I. – XII. 2012. I. – XII. 2012.

I. – XII. 2011. I. – XII. 2011.

149 217 223 043 149,5 405 858 438 347 108,0

Izvor: DZS

3.7.5. Pregled kljuĉnih gospodarskih sektora

Okosnica gospodarstva su sektori preraĊivaĉke industrije i trgovine na malo i veliko, te u manjem dijelu sektor graĊevinarstva i struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti. Ovisnost o jednoj grani stvara nuţnost za djelovanje i pronalazak specifiĉne, prepoznatljive niše, koja će svojim razvojem pozitivno utjecati na turizam.

Poljoprivreda

Na podruĉju Grada Vrbovca obraĊuje se 6.177,80 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima APPRRR-a, broj poljoprivrednih gospodarstava koje zemljište koriste na odreĊeni naĉin iznosi 1.249, no potrebno je uzeti u obzir da jedno poljoprivredno gospodarstvo moţe imati više vrsta uporabe zemljišta. Ukoliko pregledavamo podatke iz 2015. godine o broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, istih je na podruĉju Grada bilo 1.276 , od ĉega je 1.244 OPG-a s posjedom zemljišta. U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji na podruĉju Grada Vrbovca upisano je 10 subjekata.

Grad Vrbovec suoĉava se s problemom usitnjenosti parcela, obzirom da se na navedenoj površini nalazi 11.661 parcela, iz ĉega proizlazi da je prosjeĉna veliĉina parcela 0,52 ha. Zemljište se koristi u nekoliko svrha, ponajviše kao oranice (83,19%) i livada (15,85%).


67

Tabela 41: Površina u hektarima prema vrsti uporabe evidentiranoj u ARKOD sustavu na dan 03.06.2015

Grad Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela Broj PG

Oranica 5.089,59 8.216 1.123

Staklenici na oranici 2,88 41 29

Livada 969,45 2.588 785

Pašnjak 21,1 37 30

Vinograd 46,14 599 412

Voćne vrste 43,49 164 134

Mješoviti trajni nasadi 0,75 6 6

Ostale vrste uporabe zemljišta 4,41 10 10

UKUPNO 6.117,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 03.06.2015.

Tabela 42: Poljoprivredne površine za koje se traţila neki od oblika potpore, prema registru APPRRR-a

Vrsta uporabe1

Oranica Staklenici na oranici Livada Pašnjak

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

5.089,59 8.216 1.123

2,88 41 29 969,45 2.588 785 21,10 37 30

Vinograd Voćne vrste Mješoviti trajni nasadi Ostale vrste uporabe zemljišta

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

Površina (ha)

Broj parcela

Broj PG

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

46,14 599 412 43,49 164 134 0,75 6 6 4,41 10 10

UKUPNO

Površina (ha) Broj parcela Broj PG

6.177,80 11.661 1.249

6.177,80 11.661 1.249

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 14.05.2015

Tabela 43: Kulture na podruĉju Grada

Grad broj korisnika

Kultura/obiljeţje krajobraza Vrsta Uporabe traţeno ha *

Vrb

ove

c

3 Aronija Voćne vrste 2,35

1 Breskve Voćne vrste 1,46

1 Ĉešnjak Oranica 0,15

17 Djetelina Oranica 6,64

181 djetelinsko travne smjese Oranica 256,66

2 Facelija Oranica 1,78

7 Grah Oranica 2,16

4 Jabuke Voćne vrste 4,92

1 Jagode Oranica 1,03

1 Jagode Voćne vrste 0,79

242 Jeĉam Oranica 318,25

5 jezerce/lokva Livada 0,29

4 jezerce/lokva Oranica 0,39

1 Napomena: jedno poljoprivredno gospodarstvo moţe imati više vrsta korištenja i kao takvo se prikazuje kod svake vrste uporabe


68

1 Konoplja Oranica 1,56

1 krastavci i kornišoni Oranica 0,14

14 Krumpir Oranica 1,73

558 Kukuruz Oranica 1986,12

2 kukuruz šećerac Oranica 1,07

3 kukuruz za silaţu Oranica 230,83

1 Kupina Voćne vrste 0,07

2 Kupus Oranica 0,52

1 Lavanda Oranica 1,18

1 Lijeska Orašaste drvenaste kulture 1,05

432 Livade Livada 594,9

7 Lucerna Oranica 16,72

1 Lupine Oranica 0,4

1 Malina Voćne vrste 0,82

1 Marelica Voćne vrste 0,07

2 Maslina Maslinik 1,07

1 matiĉnjak loznih podloga Vinograd 0,05

95 miješani nasad povrća Oranica 26,5

3 miješani nasad povrća Staklenik / Plastenik 0,71

2 miješani nasad voćnih vrsta Mješani trajni nasadi 0,14

39 miješani nasad voćnih vrsta Voćne vrste 6,07

3 neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima

Livada 0,98


Oranica 48,25


OSTALO ZEMLJIŠTE 0,15

2 Orah Orašaste drvenaste kulture 144,33

1 ostale voćne vrste Mješani trajni nasadi 0,08

7 ostale voćne vrste Voćne vrste 0,84

5 ostale ţitarice Oranica 3,42

43 ostalo krmno bilje Oranica 77,67

12 ostalo povrće Oranica 1,54

1 Paprika Oranica 0,62

14 Pašnjaci Pašnjak 12,31

38 plemenita vinova loza Vinograd 8,07

287 Pšenica Oranica 341,92

1 Sirak Oranica 1,45

4 Šljive Voćne vrste 0,34

7 Soja Oranica 23,2

3 stoĉni grašak Oranica 5,5

1 stoĉni kelj Oranica 1,26

4 stoĉni sirak Oranica 71,75

18 Šumarak Livada 0,93

34 Šumarak Oranica 2,29

1 Šumarak Orašaste drvenaste kulture 0,1

4 Suncokret Oranica 6,08

3 Tikva Oranica 0,79

2 tikva uljanica Oranica 0,53

1 Tikvice Oranica 0,14

59 Trave Oranica 101,94

63 travna smjesa Oranica 89,85

62 travno djetelinske smjese Oranica 77,45

3 Trešnja Voćne vrste 83,95

137 Tritikale Oranica 257,4

257 Zob Oranica 216,81

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatraţili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14)


69

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 14.05.2015

Tabela 44: Ekološka poljoprivreda na podruĉju Grada Vrbovca

Grad broj korisnika Kultura/obiljeţje krajobraza Vrsta Uporabe traţeno ha *

Vrbovec 1 Aronija Voćne vrste 0,91

Vrbovec 1 Maslina Maslinik 0,99

Vrbovec 1 Aronija Voćne vrste 1,32

Vrbovec 1 djetelinsko travne smjese Oranica 2,71

Vrbovec 1 Livade Livada 9,54

Vrbovec 1 Lucerna Oranica 11,43

Vrbovec 1 Trešnja Voćne vrste 38,3

Vrbovec 1 Trešnja Voćne vrste 45,31

Vrbovec 1 Orah Orašaste drvenaste kulture 48,95

Vrbovec 1 Orah Orašaste drvenaste kulture 120,74

* podaci se odnose na korisnike koji su u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za 2014. g. zatraţili potporu sukladno Pravilniku (NN 27/14)

Stočarstvo

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na podruĉju Grada Vrbovca nalazi se 9.051 komada stoke, pri ĉemu prednjaĉe goveda sa udjelom od 72,22%. Analizom stanja u stoĉarstvu kroz razdoblje od deset godina, primjećuje se znaĉajan pad dionika u stoĉarstvu, što se pokazuje kao podruĉje za djelovanje s obzirom da je stoĉarstvo i prerada mesnih proizvoda direktno vezano uz identitet gospodarskih aktivnosti Grada Vrbovca.

Tabela 45: Stoĉni fond na podruĉju Grada Vrbovca

GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE Ukupno

VRBOVEC 6537 102 244 7 811 1350 9051

BANOVO 15 6 20 41

BRĈEVEC 552 4 2 7 59 624

CELINE 16 4 4 29 30 83

CERIK 11 31 3 45

CERJE 139 11 2 13 47 212

DIJANEŠ 74 23 37 134

DONJI TKALEC 89 1 8 1 3 17 119

DULEPSKA 22 4 36 62

ĐIVAN 8 8 16

GAJ 901 1 7 23 68 1000

GORNJI TKALEC

96 2 5 1 19 59 182

GOSTOVIĆ 161 3 11 32 207

GRABERŠĆAK 3 49 6 58

GREDA 8 8

HRUŠKOVICA 38 5 2 25 9 79

KONAK 115 6 4 1 72 34 232

KRKAĈ 97 5 28 130

KUĆARI 18 1 4 3 9 35

LONJICA 29 4 118 45 43 239

LOVREĈKA VAROŠ

80 9 11 100

LOVREĈKA VELIKA

39 35 74

LUKA 16 1 15 45 77

LUKOVO 64 1 19 46 130

MARENIĆ 29 3 63 3 98

NASELJE 5 5


70

STJEPANA RADIĆA

NEGOVEC 61 6 6 61 134

NOVO SELO 4 14 18

PESKOVEC 15 6 48 24 93

PIRAKOVEC 9 1 5 8 23

PODOLEC 2 6 28 36

POLJANA 280 11 5 75 53 424

POLJANSKI LUG

2675 7 6 44 99 2831

PRILESJE 132 18 44 194

SAMOBOREC 75 5 5 48 133

TOPOLOVEC 3 20 23

VRBOVEC 164 24 24 97 112 421

VRBOVEĈKI PAVLOVEC

75 3 40 17 48 183

VRHOVEC 249 7 64 320

ŢUNCI 184 10 34 228

Ukupno 6537 102 244 7 811 1350 9051

Izvor: HPA, 2015.

Lovstvo

Lov i lovno gospodarstvo na ovom podruĉju djelatnosti su koje svojim ukupnim sadrţajem participiraju u razvoju ovoga kraja. Lovno-gospodarskom osnovom za lovište utvrĊen je broj divljaĉi glavnih vrsta koje se mogu i moraju uzgajati prema mogućnostima staništa.

Na prostoru Zagrebaĉke ţupanije nalazi se 69 zajedniĉkih otvorenih lovišta i 14 drţavnih lovišta te pribliţno 3.500 lovaca. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha, dok vanlovne površine unutar njih ĉine 63.465 ha.

Podruĉje Grada Vrbovca, zbog svojih oĉuvanih šuma, ima mogućnosti za razvoj lovstva. Lovni ured Vrbovec obuhvaća 13 lovaĉkih društava, meĊu kojima je 5 udruga koje su ovlaštenici prava lova na podruĉju Grada. Ukupna površina lovišta na podruĉju Grada Vrbovca iznosi 15.335 ha.

Tabela 46: Lovišta na podruĉju Grada Vrbovca

PODACI O LOVIŠTU

Broj lovišta: I/152

Naziv: Lonjica

Ţupanija: Zagrebaĉka

Tip lovišta: Otvoreno

Broj ugovora: 1052

Ovlaštenik prava lova: LD Fazan Lonjica Lonjica bb 10341 Lonjica

Glavne vrste divljaĉi: - srna obiĉna

- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi

Površina lovišta: 3266,00 ha

PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek - Gusaki



Broj ugovora: 1053


71

Ovlaštenik prava lova: LD Vepar Poljana Poljana bb 10340 Vrbovec


- zec obiĉni

- fazan – gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Berek – Poljanski Lug



Broj ugovora: 1054

Ovlaštenik prava lova: LU Srndać Poljanski Lug Poljanski Lug 39 10340 Vrbovec


- svinja divlja

- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Orao



Broj ugovora: 1055

Ovlaštenik prava lova: HLD Orao Vrbovec Celine b.b. 10340 Vrbovec


- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi


PODACI O LOVIŠTU


Naziv: Ĉret



Broj ugovora: 1057

Ovlaštenik prava lova: LD Zec Banovo Banovo b.b. 10340 Vrbovec


- zec obiĉni

- fazan - gnjetlovi


72


Izvor: Uprava za šumarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Lovaĉke udruge imaju vlastite lovaĉke domove, a na podruĉju Grada Vrbovca nalazi se i streljana za gaĊanje glinenih golubova u olimpijskoj kategoriji.

Suvremeno lovno gospodarstvo suoĉeno je s nizom teškoća od kojih se posebno istiĉe vlasniĉka i prostorna struktura lovišta (veliki broj malih parcela), niski bonitet lovišta, krivolov, nedostatak financijskih sredstava za razvoj i druge teškoće iz domene lovnog gospodarstva. Moţe se konstatirati da sadašnje stanje lovnog gospodarstva na ovom podruĉju karakteriziraju:

nepravovremena i nejednolika provedba Zakona o lovu

matiĉni fondovi divljaĉi popunjeni su oko 65%

loša trofejna struktura pojedinih vrsta divljaĉi

odreĊena urbaniziranost podruĉja (naselja, prometnice, kuće i prostori za odmor i rekreaciju)

daljnja tendencija smanjenja lovnih površina

nedovoljan broj kvalitetnih lovno-tehniĉkih objekata

prisutan krivolov.

Upravo se u lovstvu moţe iskoristiti potencijal za selektivne oblike turizma – lovni turizam. Lovni turizam vaţna je sastavnica kontinentalnog turizma i potiĉe razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje, produljujući tako turistiĉku sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godišnja doba. Tradicija lovstva u Vrbovcu i dobra geoprometna povezanost pritom su od velike vaţnosti, a prelijepa priroda, odliĉna gastronomija i bogata kulturna baština nadopunjuju ukupnu ponudu u kojoj mogu uţivati lovci iz cijele Europe.

Pčelarstvo

Na podruĉju Grada Vrbovca postoji tradicija pĉelarstva i proizvodnja proizvoda u ovom podruĉju. Pored koristi koju donose pĉele u medu i vosku, još je neuporedivo veća ona koja se dobija time što pĉele oprašivanjem voćaka i drugih kultura povećavaju prinos i kvalitetu plodova.

Hrvatski pĉelarski savez (HPS) vodi Registar pĉelinjaka i pĉelara (Katastar pĉelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pĉelarstva, odnosno evidenciju pĉelara i pĉelinjih zajednica. HPS je kao krovna institucija svih pĉelara, koja ima 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila Registar pĉelinjaka i pĉelara (Katastar pĉelinjih paša) u prostornom prikazu.

Prema katastru, na prostoru Grada Vrbovca djeluje sedamdeset pĉelara, koji proizvode i preraĊuju proizvode namijenjene vlastitoj upotrebi i prodaji zainteresiranim kupcima.


73

Slika 11: Katastar pĉelinjaka i pĉelinjih paša

Izvor: Katastar HPS, svibanj 2015.

3.7.6. Uloga Grada Vrbovca u poticanju poduzetništva

Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtijeva usklaĊenu drţavnu politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti razliĉitih podruĉja – od obrazovanja i znanosti, do jaĉanja potpornih institucija poduzetništva i poslovne infrastrukture te regionalnog razvoja.

Poduzetniĉku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, poduzetniĉki inkubatori, razvojne agencije i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proraĉunskih sredstava se potiĉe razvoj poduzetniĉke infrastrukture u razliĉitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.

Poduzetnička zona Poduzetnik

Veliĉina Poduzetniĉke zone „Poduzetnik“ je 90,0 ha te se nalazi na samom ulazu u Vrbovec, neposredno uz izlaz na brzu cestu u smjeru paneuropskog prometnog koridora 5C.

Slika 12: Poduzetniĉka zona Poduzetnik

Izvor: web stranica Zagrebaĉke ţupanije


74

Poduzetniĉka zona opremljena je potrebnom komunalnom infrastrukturom, izuzev javne rasvjete i prometnice u zoni.

Problemi vezani uz realizaciju poduzetniĉkih zona dijelom su vezani za otkup zemljišta, a dijelom za komunalno opremanje. U smislu poboljšanja infrastrukturnih uvjeta treba planirati sustavna ili parcijalna rješenja - u sklopu detaljnih planova ureĊenja ili zasebnim planovima javnih poduzeća nadleţnih za pojedinu vrstu infrastrukture.

Osim poduzetniĉkih/gospodarskih zona, Grad Vrbovec se odluĉio na razvijanje poduzetniĉkog inkubatora, kako bi se pruţila pomoć poduzetnicima prilikom realiziranja njihovih poslovnih ideja te tako doprinijelo razvoju gospodarstva na tom podruĉju. Poduzetniĉki inkubator imat će dvostruku funkciju. S jedne strane sluţit će kao potpora postojećim i potencijalnim poduzetnicima u razvoju i provedbi njihovih poslovnih inicijativa dok će s druge strane biti operativni pokretaĉ lokalnog razvoja odnosno motor provedbe ove strategije. Poduzetniĉki inkubator Grada Vrbovca ponudit će poslovni prostor za poduzetnike poĉetnike te kontinuiranu struĉnu potporu za razvoj poduzetniĉkih inicijativa.

Kao kljuĉni problemi razvoja gospodarstva u Gradu Vrbovcu mogu se izdvojiti nedovoljni kapaciteti poduzetniĉke infrastrukture te nepostojanje adekvatnih mehanizama potpore razvoju poduzetništva. S ciljem jaĉanje potpore poduzetnicima Grad Vrbovec uloţiti će znatne napore kako bi omogućio daljni razvoj poduzetništva – mikro, malih i srednjih poduzetnika, kao i OPG-eva kako bi se omogćio snaţniji razvoj gospodarstva i to fokusiranjem na sustavnu podršku poduzetnicima poĉetnicima i postojećim poduzetnicima te stavljanjem u funkciju postojeće poduzetniĉke infrastrukture. U 2014.godini Gradsko

vijeće grada Vrbovca donijelo je Odluku o osnivanju Razvojne agencije grada Vrbovca, na prijedlog Gradonaĉelnika, kako bi se što uĉinkovitije pripremali ali i provodili projekti od interesa za Grad Vrbovca, ali i ostalih dionika, osobito poduzetnika. Prema Odluci neki od zadataka Agencije su: - koordinacija svih aktivnosti vezanih za razvoj Grada Vrbovca, u nastupanju prema središnjoj drţavnoj razini i prema ţupaniji (vertikalna i horizontalna koordinacija) ; sudjelovanje u izradi ţupanijske razvojne strategije ; identifikacija razvojnih prilika, projekata i programa; pomoć pri razvijanju mreţe projekata spremnih za financiranje u okviru drţavnih ili meĊunarodnih programa pomoći, ukljuĉujući upravljanje i razvoj bilo koje postojeće mreţe projekata; pomoć Gradu Vrbovcu i drugim partnerima u pripremi projekata u skladu s ţupanijskom razvojnom strategijom i priprema prijava za financiranje iz postojećih drţavnih ili meĊunarodnih izvora; ukljuĉivanje u javno-privatna partnerstva, direktna ulaganja i zajedniĉka ulaganja; posredovanje u suradnji s nacionalnim i meĊunarodnim financijskim institucijama; privlaĉenje direktnih domaćih i stranih investicija; izgraĊivanje institucionalnih kapaciteta ; istraţivanje trţišta, ispitivanje javnog mijenja; organizacija seminara, poslovnih savjetovanja, prezentacija i sajmova; izrada studija izvedivosti, poslovnih planova, obrada kreditnih zahtjeva i drugih razvojnih ekonomsko-financijskih programa i studija; poticanje istraţivanja i razvoja na podruĉju tehniĉko-tehnoloških i prirodnih znanosti; pomoć i podrška otvaranju i razvoju potpornih institucija (poslovnih centara, razvojnih centara, slobodnih zona, poslovnih zona, inkubatora te tehnoloških parkova); poticanja povezivanja srodnih malih, srednjih i velikih subjekata u gospodarsku mreţu, a radi zajedniĉkog nastupa na trţištu (clustering, sajamsko nastupanje, internacionalizacija tvrtki i dr.) , te informiranje i savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem.

Sadašnji postojeći model podrške poduzetnicima i obrtnicima u vidu smanjenja ili obroĉne otplate komunalnog doprinosa svakako bi trebalo zamijeniti u dijelu koji se odnosi i na ulaganja izvan predviĊene poduzetniĉke zone, te proširiti spektar djelatnosti ( sada su to :zdravstvena djelatnost, obrazovanje, socijalna skrb, kultura, šport za javne potrebe, vjerske zajednice) kako bi se potaknuo razvoj poduzetništva, ali pritom poštujući pravila o drţavnim potporama. Upravo u ovom segmentu, postoji veliki prostor za dobro osmišljavanje potpora tj. razvojinih prilika. Drţavne potpore mogu se dodjeljivati na temelju programa drţavnih potpora, a mogu se dodjeljivati i kao pojedinaĉne potpore. Bitne znaĉajke koje svaki davatelj potpore male vrijednosti mora uzeti u obzir prilikom dodjele potpore male vrijednosti:

- osnovna karakteristika potpora male vrijednosti odnosi se na prag njihove dodjele, pa tako pojedini poduzetnik u bilo kojem razdoblju od 3 fiskalne godine ne smije dobiti potpore male vrijednosti koje premašuju iznos od 200.000 eura (neovisno o razini davatelja potpore male vrijednosti i vrsti instrumenta


75

dodjele potpore male vrijednosti), ako poduzetnik obavlja cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu taj prag ne smije prijeći 100.000 eura za razdoblje od 3 fiskalne godine.

- davatelj potpore male vrijednosti samostalno odluĉuje za koje će namjene dodjeljivati potpore male vrijednosti jer njena namjena i cilj dodjele nije odreĊena Uredbom o potporama male vrijednosti.

- mogu se dodijeliti (kao i drţavne potpore) u sklopu programa potpore male vrijednosti potpore i kao pojedinaĉne potpora male vrijednosti. Pojam programa i pojedinaĉne potpore iz ĉlanka 2. podstavka 1. i 2. ZDP-a odnosi se i na programe/pojedinaĉne potpore male vrijednosti.

Davatelj potpore male vrijednosti (ĉlanak 2. podstavak 6. ZDP-a) je središnje tijelo drţavne uprave, jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje potpore male vrijednosti. Korisnici potpore mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici, tj. korisnik potpore male vrijednosti je svaka pravna i fiziĉka osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima potporu male vrijednosti, bez obzira na njezin oblik i namjenu (ĉlanak 2. podstavak 7. Uredbe o potporama male vrijednosti).

Nastavno na daljnje jaĉanje razvoja obrtništva i poduzetništva na ruralnim podruĉjima, Grad Vrbovec je od 2015.godine sluţbeno postao sjedište LAG-a „PRIGORJE“. Uloga Lokalne akcijske grupe (LAG) PRIGORJE u narednom razdoblju je da provodi LEADER pristup, te da u razdoblju 2015-2020 temeljem Programa Ruralnog Razvoja RH 2014-2020, aktivno sudjeluje u izradi Strategije LAG-a Prigorje, odabiru projekta sa podruĉja LAG a sukladno transparentnim procedurama i kriterijima, vrši animaciju i izgradnju kapaciteta lokalnih dionika (ĉlanova i stanovnika LAGa) u svrhu izrade i provedbe projekata, poticanje sposobnostiu pravljanja projektima (edukacija stanovnika LAGa o mogućnostima Programa ruralnog razvoja 2014 - 2020 i lokalne razvojne strategije), pomoć potencijalnim korisnicima pri izradi projekta i prijavi na natjeĉaj, monitoring i evaluacija provedbe lokalne razvojne strategije na razini LAG-a.


76

3.8. SWOT analiza Grada Vrbovca

Prostor, okoliš, infrastruktura

SNAGE SLABOSTI PRILIKE PRIJETNJE

Podruĉje povoljnih klimatskih uvjeta

Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti podruĉja i energetski potencijal koje ovo podruĉje posjeduje

Financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova

NesreĊeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje ingerencija razliĉitih nadleţnih institucija

Velika podruĉja oĉuvanih krajobraza i biološke raznolikosti

Nedostatno poznavanje i razvijena svijest o oĉuvanju i odrţivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti podruĉja

Rastuć interes šire domaće i meĊunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i oĉuvanja krajobraza te valorizacije, oĉuvanja i odrţivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige

Gusto naseljeno središte Grada - naselje Vrbovec

Nedostatak mjera za oĉuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini

Potencijal za razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske uĉinkovitosti (sufinanciranje programa i projekata, izgradnja postrojenja namijenjenih proizvodnji elektriĉne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije)

Financijske, zakonske i administrativne prepreke za provedbu infrastrukturnih projekata

Odolijevanje trendu "starenja stanovništva"/veći broj osoba do 19 godina starosti u usporedbi sa onima iznad 65 godina starosti

Dnevne migracije stanovništva prema okolnim mjestima (ponajviše ZG)

Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove te kroz Programe Zajednice

Nepostojanje podloţnih studija klimatskih karakteristika (analiza potencijala), tala, voda za izradu investicijskih i poslovnih planova/cost-benefit analiza

Više od 95% stanova za stanovanje je nastanjeno/koriste se

Postojanje trenda napuštanja domova, iseljavanja iz Grada Vrbovca (usporedba podataka 2001./2011.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. na ĉije se mjere mogu prijavljivati iskljuĉivo naselja

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

Porast udjela stanovništva koji upisuju i završavaju visokoobrazovne ustanove

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom, posebno meĊu mlaĊim generacijama (30,25%)

Regionalni razvoj - iskorištavanje mogućnosti urbanog razvoja

ZagaĊenje prirodnih resursa uslijed nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda, širenja deponija te ispušnim plinovima vozila

Više od polovice stanovnika koristi se internetom na svakodnevnoj razini

Više od polovice stanovništva informatiĉki je nepismeno (tabliĉni izraĉuni i obrada teksta)

Iskorištavanje prednosti geoprometnog poloţaja

Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa ugroţenih i rijetkih biljnih i ţivotinjskih vrsta)


77

Povoljan geografski i geoprometni poloţaj

Nedostatna opremljenost prometne infrastrukture

UnaprjeĊenje gospodarenja otpadom radi povećanja kvalitete ţivota

Depopulacija stanovništva

Puštanjem u rad obilaznice smanjen je pritisak na uţe središte Grada

Puštanjem u rad obilaznice, potencijalni gosti zaobilaze Vrbovec

Ulaganja u graĊenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i proĉišćavanje otpadnih voda

Infrastrukturni projekti koji uništavaju okoliš- devastacija prostora

UreĊen javni gradski i meĊugradski prijevoz (autobus, ţeljeznica)

Nedovoljno iskorištena prednost geoprometnog poloţaja

UnaprjeĊenje kvalitete ţivota kroz saniranje i povećanje razine pitkosti vode i zaštite od zagaĊenja

Loša suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini

Postojanje posebnih programa besplatnog prijevoza za umirovljenike na podruĉju Grada

Oronulost zgrada ţeljezniĉkog i autobusnog kolodvora

Povećanje prometne (statiĉke) ureĊenosti na podruĉju Grada kroz osiguravanje parkirališnih mjesta za automobile i bicikliste

Iseljavanje stanovništva

Postojanje besplatnog parkirališta

NeureĊena autobusna stajališta na podruĉju Grada Vrbovca

UreĊenje pješaĉke i biciklistiĉke zone u Gradu Vrbovcu

Postojanje vodoopskrbnog sustava

Nedostatan prostor za parkiranje

Poticanje sportske aktivnosti stanovništva kroz ureĊenje biciklistiĉkih i tematskih staza - smanjenje prometnog zagaĊenja uţeg središta Grada

65% kućanstava prikljuĉeno na vodoopskrbni sustav

Nedostatno razvijen vodoopskrbni sustav (35% kućanstava nije prikljuĉeno na vodoopskrbni sustav)

UreĊenje javnih prometnih površina (trg, javne stube, prolaz)

Mreţa odvodnje otpadnih voda na podruĉju Grada Vrbovca mješovitog je tipa

Gubitak vode u vodovodnom sustavu iznosi 20.000 m³ na mjeseĉnoj bazi, odnosno 146.800,00 kn mjeseĉno

Obnavljanje, oĉuvanje i povećanje bioraznolikosti, podruĉja obuhvaćena prirodnih ili ostalim specifiĉnim ograniĉenjima, podruĉja s visokim prirodnim vrijednostima

Dobra pokrivenost telekomunikacijskom mreţom

Problemi osiguranja kakvoće vode (pojava nitrata) i zaštite crpilišta

UreĊenje vizure i kreiranje vizualnog identiteta Grada Vrbovca

UreĊeno odlagalište otpada Beljavine

Na kanalizacijsku mreţu je prikljuĉeno 42% kućanstava

Ulaganja u infrastrukturu, proizvode i usluge vezane uz odredišta prirodne baštine a s ciljem zaštite i oĉuvanja i boljeg upravljanja prirodnom baštinom te povećanje (primarno turistiĉke)


78

atraktivnosti baštine

Postojanje 24 zelena otoka

Neriješeno pitanje proĉišćavanja otpadnih voda

Obnova kulturne baštine i unapreĊenje upravljanja kulturnom baštinom s ciljem doprinosa odrţivom razvoju na lokalnoj / regionalnoj razini, primarno putem razvoja turistiĉkih usluga.

Spremnost na saniranje divljih odlagališta

Neiskorištenost punog potencijala širokopojasnog pristupa

Izgradnja i ureĊenje protupoţarnih puteva

Povećanje informatiĉke pismenosti stanovništva

Organizacija i provedba programa cjeloţivotnog uĉenja s naglaskom na samozapošljavanje

Osnaţivanje infrastrukture za povećanu primjenu telekomunikacijskih tehnologija u prostornoj infrastrukturi i gospodarstvu

Društvena infrastruktura


Kvaliteta predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske infrastrukture

Nedostatna i kvalitetna infrastruktura u osnovnoj školi i podruĉnim jedinicama

Izgradnja i opremanje kapaciteta predškolskog i osnovnoškolskog odgoja

Emigracija stanovništva uslijed većih mogućnosti i boljih prilika za rad i ţivot mladih obrazovanih ljudi izvan Grada

Dobra opremljenost djeĉjeg vrtića potrebnim namještajem i didaktiĉkim igraĉkama

Nedostatni kapaciteti u predškolskom odgoju - broj mjesta u odnosu na stalan pritisak

Izgradnja, opremanje i ureĊenje infrastrukture za uspostavljanje jednosmjenskog rada u osnovnoj i srednjoj školi na podruĉju Grada

Ovisnost rada organizacija civilnog društva o entuzijazmu pojedinaca i javnim financijskim sredstvima Grada

Struĉnost zaposlenika u predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj infrastrukturi

Nepostojanje struĉnog tima koji bi pomogao integraciji djece s teškoćama u razvoju u redovite predškolske skupine

Povezivanje osnovnoškolskih ustanova u bliţem okruţenju

Devastacija vrijedne prirodne, povijesne i kulturne baštine zbog nedoreĉenosti propisa ili nedovoljne svijesti ljudi


79

Kontinuirana edukacija zaposlenika u predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj infrastrukturi

Nedostatan kapacitet i opremljenost igrališta

Opremanje infrastrukture predškolskog odgoja sa didaktiĉkim igraĉkama i ostalom opremom potrebnom za kvalitetno provoĊenje aktivnosti

Starenje stanovništva

Sastav djece u predškolskom odgoju u skladu je sa dobi (nema mješovitih skupina)

Nepostojanje prostora za provoĊenje tjelesnih aktivnosti (u predškolskom i obrazovnom odgoju)

UreĊenje i dogradnja podruĉnih škola te njihovo stavljanje u funkciju (stvaranje uvjeta za izvoĊenje nastave)

Koncentracija kulturnih i općenito društvenih aktivnosti i sadrţaja u središtima

Postojanje igrališta na podruĉju Grada Vrbovca

Dotrajalost stolarije i fiziĉke infrastrukture odgojnih i obrazovnih institucija

Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u osnovnim i srednjim školama na podruĉju Grada Vrbovca - e-udţbenici, e-knjige, e-imenici, e-uĉionice

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Postojanje osnovne glazbene škole i brojnih organiziranih oblika iznannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

Nedostatan kapacitet kuhinje u predškolskom odgovju

Primjena IKT tehnologija u osiguravanju potrebne infrastrukture za povećanje struĉnog znanja i vještina u praktikumima

Spora i neuĉinkovita administracija i administrativni procesi

Sufinanciranje prijevoza uĉenika i stipendiranje

Nedostatni fiziĉki i ljudski (provedbeni) kapaciteti za provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

Edukacija zaposlenika u obrazovnim ustanovama i poticanje na korištenje inovativnih metoda pouĉavanja

Nezainteresiranost stanovništva

Postojanje i rad Puĉkog otvorenog uĉilišta

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom

Poboljšanje energetske uĉinkovitosti javne infrastrukture kroz rekonstrukciju i/ili izgradnju predškolskih/obrazovnih objekata na podruĉju Grada Vrbovca

Vandalizam

Odliĉna meĊusuradnja udruga u kulturi i/ili sportu - zajedniĉka realizacija projekata

Nedostatak smještajnih kapaciteta i specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje starijih osoba, osoba oteţane pokretljivosti, duševno bolesne i mentalno retardirane osobe

Izgradnja i opremanje prostora za provoĊenje tjelesnih aktivnosti

Bratimljenje Gradova - s gradovima u MaĊarskoj i Slovaĉkoj

Veliki broj starog i nemoćnog stanovništva koje ĉesto nema prikladnu pomoć u svakodnevnom ţivotu

Izgradnja i opremanje igrališta za djecu i mlade, prema dobnim skupinama i prema stupnju poteškoća u razvoju

Vaţnost OCD-ova i jaĉanje njihova djelovanja u razvoju civilnog društva i ukupnog razvoja Grada

Nedovoljna umreţenost OCD-ova i suradnja s drugim sektorima

Izgradnja i opremanje tematskih/adrenalinskih parkova (skateboard rampe, fitness sprave i sl.)


80

Vrbovca

Veliki broj sportskih udruga i tradicija bavljenja sportom

Nedostatni i neadekvatni prostorni i materijalni kapaciteti OCD-ova za kvalitetan rad

UreĊenje i opremanje biciklistiĉkih i trim staza radi poticanja aktivnosti djece i mladih

Bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna

Neodrţavanje kulturne i graditeljske baštine

Osiguravanje provedbenih i marketinških kapaciteta za aktivnosti cjeloţivotnog uĉenja s najvećim naglaskom na samozapošljavanje

Veliki broj dionika zainteresiranih za rad na projektima koji doprinose društvenoj aktivnosti zajednice

Nedostatak inventarizacije i valorizacije kulturno-povijesnog naslijeĊa, devastacija

Umreţavanje organizacija civilnog društva i zajedniĉki nastup

Zainteresirano stanovništvo za aktivnosti u zajednici

Nedostatna znanja/vještine ĉlanova OCD-ova

Jaĉanje udruga kroz njihovo ukljuĉivanje u pripremu i provedbu projekata financiranih EU fondovima

Ukljuĉenost marginaliziranih skupina u društvu u aktivni ţivot zajednice

Veliki udio stanovništva sa teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Poticati sudjelovanje graĊana kroz rad u udrugama

Sve veći broj mladih ljudi ukljuĉen u osmišljavanje ponude i manifestacija na podruĉju Grada Vrbovca

Postojanje nepismenosti kod stanovništva

ekonomije, socijalnog zapošljavanja i društvenoga poduzetništva, te razviti programe za njihovu financijsku potporu

Postojanje objekata društvene infrastrukture

Nedovoljan broj centara i programa za društveni razvoj zajednica

Program ruralnog razvoja 2014.-2020., i ostali programi i fondovi EU

Aktivno civilno društvo i rad udruga koje pokrivaju sva podruĉja djelatnosti

Neadekvatni/nedostatni prostori i sredstva za sufinanciranje OCD-ova

Razvoj programa cjeloţivotnog uĉenja, jaĉanje prilagodljivosti i drugih programa ulaganja u ljudske potencijale te ukljuĉivanje stanovništva u te programe

Slaba umreţenost pojedinaca entuzijasta / pokretaĉa razvoja

Modernizacija i ulaganje u razvoj odgojno-obrazovne infrastrukture (izgradnja, odnosno dogradnja djeĉjih vrtića, osnovne škole i sportske dvorane


81

Loše stanje društvene infrastrukture te njihova neadekvatna namjena u pojedinim naseljima

Izgradnja i ureĊenje društvene i kulturne infrastrukture (obnova društvenih domova, stavljanje u funkciju/prenamjena i obnova ostalih objekata društvene namjene)

Nedovoljan broj objekata društvene infrastrukture i slaba iskorištenost postojeće

Potraţnja za povećanjem kapaciteta objekata za smještaj i skrb o starijim i nemoćnim

Nedostatak kadrova osposobljenih za pripremu i provedbu EU projekata

Ulaganja u djeĉje vrtiće, igraonice za djecu, sportsko-rekreativne centre

Nedovoljna ukljuĉenost privatnog sektora u osmišljavanje i planiranje razvoja

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekta za rekreaciju, slobodno vrijeme kao što su društveni domovi,vatrogasni domovi, lovaĉki domovi, kulturni centri

Nepostojanje objekata za smještaj i skrb o starijim i nemoćnim osobama

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje igrališta (djeĉja, sportska), sportskih terena i pratećih objekata, objekata za sportski ribolov, rekreacijske zone, biciklistiĉkih staza, tematskih puteva

Nedostatak adekvatnih prostora za rad mjesne samouprave, djelatnost civilnog društva

Poticati i podrţati programe eko-socijalne ekonomije, socijalnog zapošljavanja i društvenoga poduzetništva te razviti programe za njihovu financijsku potporu

Promjene u preferencijama graĊana i turista u vidu vrjednovanja kulture

Turizam


Geoprometni poloţaj i blizina većih turistiĉkih podruĉja u okruţenju

Izostanak dovoljnih i kvalitetnih marketinških aktivnosti

Valorizacija kulturnog nasljeĊa

Gubitak interesa potencijalnih turista za oblik kontinetnalnog


82

turizma

Oĉuvani prirodni resursi, povijesna i kulturna baština kao preduvjet razvoja turizma

Nedovoljna iskorištenost turistiĉkih potencijala

Valorizacija prirodnih resursa koja će sprijeĉiti daljnju devastaciju

Klimatske promjene i elementarne nepogode

Bogatstvo prirodnih resursa kao potencijali za iskorištavanje u turizmu

Nedostatna valorizacija prirodne i kulturne baštine

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. , unutar mjera za razvoj i obnovu ruralnih podruĉja

NeusklaĊenost obrazovnog sustava i trţišta

Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Nedostatak smještajnog kapaciteta

Povlaĉenje sredstava iz strukturnih fondova i Programa EU

Loša demografska slika, starenje stanovništva, smanjeni natalitet i iseljavanje

Znaĉajan broj elemenata tradicijske baštine (stambeni, javni objekti, bunari, nematerijalno nasljeĊe.....)

Nedostatna turistiĉka ponuda

Diversifikacija turistiĉkih aktivnosti

Konkurentnost i regije s većim obimom ponude

Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti

Nedovoljna edukacija stanovništva u podruĉju turistiĉke djelatnosti

Razvoj selektivnih oblika turizma (seoski, ruralni, eko etno, sportski, cjelogodišnji kongresni)

Siva ekonomija

Kategorizacija turistiĉkih naselja D (izuzev naselja Vrbovca B, te Luka C)

Smještajni kapaciteti na podruĉju Grada temelje se na jednom hotelu i jednom pansionu, iz izostanak smještaja u agro-turizmu i sl.

Rastuć interes šire domaće i meĊunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i oĉuvanja krajobraza te valorizacije, oĉuvanja i odrţivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige

Postojanje smještajnih kapaciteta na podruĉju Grada Vrbovca

Neukljuĉenost i nezainteresiranost lokalnog stanovništva za turizam

Rastuć interes emitivnih turistiĉkih trţišta i potencijalnih korisnika za selektivne oblike turizma zasnovanog na prirodnim vrijednostima podruĉja, kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini

Promjena trendova u turizmu i porast interesa za inovativne oblike turistiĉĉe ponude i/ili kroz primjenu novih tehnologija

Potencijal za selektivne oblike turizma – ruralni, seoski, lovni, ribolovni, sportski, zdravstveni itd.

Nedostatna turistiĉka prepoznatljivost Grada Vrbovca

Edukativne aktivnosti u podruĉju turizma

Promjena trendova u vidu dodatnih sadrţaja - dinamiĉno trţište

Zainteresiranost stanovništva za manifestacije na podruĉju Grada Vrbovca

Nedovoljna prepoznatljivost podruĉja, kao i proizvoda i usluga koje se nude

Izgradnja turistiĉke prepoznatljivosti i obiljeţja kontinentalnog turizma na podruĉju Grada Vrbovca

Pad kupovne moći stanovništva

Postojanje tadicionalne kuhinje

Nedostatno poznavanje i svijest o oĉuvanju i odrţivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti podruĉja

Kreiranje i promocija tradicionalnih i autohtonih proizvoda



83

Prijenos obiĉaja na nove generacije

Nedostatak mjera za oĉuvanje okoliša i krajobraza, na lokalnoj razini, s operativnim programima

Poticanje lokalnog stanovništva za ukljuĉivanje u turizam

ZagaĊenje prirodnih resursa uslijed nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda, širenja deponija te ispušnim plinovima vozila

Osmišljavanje novih aktivnosti i manifestacija u ponudi

Nedovoljno iskorištene prirodne prednosti podruĉja

Rastuć interes ulagaĉa u obnovljive izvore energije, energetsku uĉinkovitost i obnovu tradicijske baštine.

Izraţene pretpostavke za kvalitetno mjesto ţivljenja (na ruralnom dijelu Grada): nezagaĊen okoliš, povoljni klimatski uvjeti, bogatsvo prirodnih resursa

Zapuštenost i propadanje brojnih vrijednih objekata kulturne baštine

Povlaĉenje sredstava iz fondova specijaliziranih za valorizaciju, oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)

Postojanje brojnih udruga u kulturi, kulturnoumjetniĉkih društava i umjetnika pojedinaca


Izgradnja i/ili opremanje infrastrukture u svrhu uspostave pouĉnih staza, vidikovaca i manjih objekata za rekreaciju u javne svrhe (npr. ureĊenje staza, pouĉne table, panoi, nadstrešnice, drveni namještaj, multimedijalni vodiĉi, aplikacije i dr.)

Postojanje tradicionalnih manifestacija (npr. Vincekovo, Fašnik,Ljeto u gradu, Kaj su jeli naši stari, Martinje, Revija u slici)

Nepostojanje vinske ceste

Ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetniĉke obrte

Kulturno umjetniĉka društva djeluju u smjeru oĉuvanje tradicije i organizacije razliĉitih kulturnih manifestacija

Nedostatak pješaĉkih i konjiĉkih staza te ostale tematske infrastrukture

Etnološke zbirke–u funkciji turistiĉke ponude

Nedovoljna prepoznatljivost i posjećenost lokalnih manifestacija

Pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim podruĉjima Grada Vrbovca

Primjena novih tehnologija u prezentaciji kulturne i povijesne baštine

Jaĉa promocija tradicionalne kulture i manifestacija


84

Gospodarstvo


Povoljan geografski poloţaj i dobra prometna povezanost sa ostalim većim gradovima u okruţenju

Nedovoljna iskorištenost geografskog poloţaja

Osmišljavanje programa i povlaĉenje sredstava iz fondova i programa EU;

Sporost i neaţuriranost administracije i birokratskih procesa

Postojanje poduzetniĉkih zona na podruĉju Grada

Nedostatak dobro opremljene poduzetniĉke infrastrukture

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje potporne poduzetniĉke infrastrukture

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Veliki broj poslovnih subjekata (284) i obrta (195)

Nerazvijena širokopojasna mreţa i postojanje brzog interneta samo u naselju Vrbovec

OP konkurentnost i kohezija kao jedni od mogućih zamašnjaka poduzetniĉkih aktivnosti na podruĉju

NeusklaĊenost i izostanak interakcije meĊu razliĉitim razinama vlasti

Tradicija postojanja preraĊivaĉke i prehrambene industrije uz konstantan porast usluţnih djelatnosti

Opadanje broja poduzetnika i obrtnika

Osmišljavanje programa u gospodarstvu za sprjeĉavanje smanjivanja broja stanovnika i zadrţavanje mladih obitelji

Opadanje konkurentnosti gospodarstva zbog premještanja izvan obuhvata Grada Vrbovca

Opadanje broja nezaposlenih na podruĉju Grada Vrbovca

Multiplikativni efekt procesa otpuštanja zaposlenika / stanovnika na podruĉju Grada

Ulaganje u tehniĉko-tehnološku obnovu gospodarstava, unaprjeĊenje znanja i primjena novih tehnologija

Odustajanje potencijalnih domaćih i inozemnih investitora od ulaganja u gospodarstvo zbog sezonskog karaktera razvoja odreĊenih grana gospodarstva

Veliki broj aktivnog stanovništva

Najveći udio u nezaposlenosti meĊu mladima do 29 godina starosti i meĊu ţenama u svim dobnim skupinama

UvoĊenje elemenata energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije u daljnji razvoj gospodarstva

Nespremnost gospodarskih subjekata na korištenje sredstava iz fondova i programa EU

PreraĊivaĉka industrija kao zamašnjak u zapošljavanju veće broja stanovništva na podruĉju Grada Vrbovca

Nedovoljna razmjena informacija i/ili poduzetniĉko-poslovnih znanja i vještina

Provedba aktivnosti cjeloţivotnog obrazovanja koje će rezultirati pokretanjem poduzetniĉkih aktivnosti

Sezonalni karakter pojedinih gospodarskih grana

Razvijen poduzetniĉki duh stanovništva Grada

Omjer zaposlenih i neaktivnih stanovnika, starijih od 15 godina, iznosi 1:1,20

Provedba aktivnosti cjeloţivotnog obrazovanja na podruĉju svih oblika pismenosti

Visoka razina opasnosti socijalne nesigurnosti

Provedba aktivnosti usavršavanja znanja uĉenika srednjih škola i stjecanje prakse u drţavama ĉlanicama EU

Nezainteresiranost stanovništva na pokretanje poduzetniĉkih aktivnosti i strah od neuspjeha

Stvaranje uvjeta za povezivanje postojećih poduzetnika i obrtnika, uz istovremeno kreiranje programa za posticanje ulaganja u nove

Nedefinirani sadrţaj i ponuda roba/usluga u gospodarskim djelatnostima

Svjesnost potreba za daljnji gospodarski razvoj Grada Vrbovca

Mali broj potencijalnih investitora zainteresiranih za ulaganja

Ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju šumskih cesta,vlaka i ostale šumske infrastrukture

Neadekvatna struktura kadrova koji dolaze na trţište rada


85

Aktivnost 1.249 poljoprivrednih gospodarstava na 6.177,80 ha poljoprivrednog zemljišta

Nedovoljna povezanost malih i srednjih poduzetnika

Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, aromatiĉnog, zaĉinskog i ljekovitog bilja i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom ukljuĉujući preradu ostataka iz proizvodnje

NeusklaĊenost obrazovanja s potraţivanjima trţišta

Razvoj ekološke poljoprivrede i ukljuĉenost sve više poljoprivrednih gospodarstava

Nedovoljna primjena znanja, inovacija i novih tehnologija

Umreţavanje poljoprivrednih proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa i prezentacija kroz vidove prodaje i/ili osmišljavanja "prehrambenog" identiteta Grada

Nepredvidivost plaćanja / nemogućnost naplate zbog opće nelikvidnosti

Tradicija stoĉarstva na podruĉju Grada Vrbovca

Usitnjenost poljoprivrednih parcela (11.661 parcela po 0,52ha)

Diverzifikacija gospodarskih aktivnosti i konstatno infrosmiranje i prenošenje znanja radi povećanja konkurentnosti

Izostanak financijske podrške s drţavne i ţupanijske razine za realizaciju razvojnih projekata

Tradicija aktivnosti lovstva na podruĉju Grada

Prema vrsti uporabe, veliki udio oranica, uz istovremeno smanjenje povrćarskih kultura

Osmišljavanje programa i poticanje ekološke poljoprivrede

Teškoće u prilagodbi poslovnih subjekata gospodarskim promjenama

Aktivnost 13 lovaĉkih udruga na površini lovišta od 15.335 ha (5 udruga je ovlašteno za aktivnosti na lovištu)

Smanjenje trenda tradicionalnog oblika stoĉarstva - uzgoja svinja

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. na koja se mogu prijaviti poljoprivrednici, fiziĉke i pravne osobe i naselja Grada Vrbovca

Jaĉanje i razvoj konkurentnih proizvoda iz okruţenja

Postojanje pĉelara na podruĉju Grada (70 pĉelara)

Nedovoljna zaštita i promocija autohtonih poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda

Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje (voćarstva, povrćarstva, sitnog stoĉarstva)

Ovisnost o jednom poslovnom subjektu moţe rezultirati snaţnim gospodarskim potresima nakon moguće odluke o iseljavanju proizvodnje

Veliki udio osoba sa završenom srednjom školom (50,60%)

Neumreţenost proizvoĊaĉa poljoprivrednih proizvoda i poduzetnika

Jaĉanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija

Neprihvaćanje zajedniĉkog rada i udruţivanja OPG-ova, obrtnika i tvrtki za jaĉanje njihove trţišne pozicije i smanjenje troškova

Zainteresiranost stanovništva za jaĉanje poljoprivredne djelatnosti i izlaska iz sfere dopunskih djelatnosti

Nedostatak visokoobrazovne radne snage

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje prodajnih mjesta za poljoprivredne proizvoĊaĉe i preraĊivaĉe

Nepovjerenje u zadrugu za etiĉko financiranje i energetsku zadrugu kao nove oblike udruţivanja za razvoj lokalnih zajednica


86

Zainteresiranost i pokretanje programa seljaĉke trţnice

Veliki udio stanovništva sa završenom samo osnovnom školom (30,25%)

Provedba aktivnosti osmišljavanja recepata posebno osmišljenih za stanovnike, koji će potom brendirati kao proizvod koji dolazi iz Grada Vrbovca

Klimatske promjene i sušna razdoblja

Zainteresiranost i mogućnost prodaje poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu

Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preraĊivaĉkih kapaciteta

Oĉuvanje ugroţenih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja.

Depopulacija i iseljavanje stanovništva

Pokretanje manjih poljoprivrednih aktivnosti (prijavljivanje poduzetnika na nacionalne programe poticanja poduzetništva i obrtništva)

Izostanak dostatnih marketinških aktivnosti u svim sferama gospodarstva

Poticanje uvoĊenja (kroz razliĉite kapacitete, znanje i sl.) projekata navodnjavanja i ostalih mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene

Blizina Grada Zagreba

Izostanak dostatnih znanja i vještina za pokretanje novih ili diverzifikacija gospodarskih djelatnosti

Osmišljavanje košarice (prehrambene) Grada Vrbovca

Razvoj novih i/ili inovativnih oblika poduzetništva (socijalno poduzetništvo)

Razvoj lovnih aktivnosti i infrastrukture

Razvoj i korištenja potpora i/ili programa za razvoj pĉelarstva

Blizina Grada Zagreba kao potencijal razvoja novih programa za privlaĉenje gospodarskih aktivnosti

Pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na podruĉju Grada Vrbovca


87

4. MISIJA, VIZIJA, CILJEVI I STRATEŠKI PRIORITETI RAZVOJA GRADA VRBOVCA – PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU RAZVOJA GRADA VRBOVCA

Razvojna strategija Grada Vrbovca za razdoblje 2015.-2020. temeljni je dokument i „plan puta“ za ostvarenje ciljeva, a temelji se na ocjeni postojećeg stanja, jasno definiranoj misiji i viziji, te na njima utemeljenim strateškim ciljevima i strateškim prioritetima razvoja, koji su detaljnije razraĊeni kroz mjere, temeljem kojih se kroz dugoroĉno plansko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od znaĉaja za opće društveni i gospodarski razvoj.

ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI GRADA VRBOVCA

Naglasak je na strateškim kapitalnim projektima u gospodarstvu, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi i na jaĉanju utjecaja lokalne zajednice pri njihovu provoĊenju, a sagledano kroz sinergijski uĉinak na dostizanje više razvojne razine Grada Vrbovca i okruţenja.

Grad će poticati horizontalna i vertikalna umreţenja izmeĊu sudionika na strani ponude a u cilju postizanje što raznolikijeg asortimana i što bolje kvalitete postojeće, te u osmišljavanju novih, kreativnijih oblika ponude. Sa povezivanjem (umreţavanjem) velikog broja manjih sudionika ponude i omogućavanjem da jedinstveno nastupaju na trţištu, ostvariti će se pretpostavke za ostvarenje više razine konkurentnosti na trţištu, a moći će se privući i nova trţišta. Umreţavanjem svih sudionika na trţištu stvoriti će se pretpostavke za djelovanje sinergijskog procesa, kao nove snage, koja će potaknuti razvoj novih proizvoda i usluga, što znaĉi i oblikovanje sasvim novog i prepoznatljivog asortimana ponude.

Grad Vrbovec kao jedinica lokalne samouprave financirat će pogotovo projekte onih djelatnosti koje će omogućit razvoj gospodarstva, turizma, društvenih i drugih djelatnosti te stvarati maksimalne preduvjete za privatnu inicijativu tj. stvaranje poţeljne klime i okruţenja za kreativne nastupe i razvoj i poticaj poduzetništva.

4.1.1. Komunalna i društvena infrastruktura

4.1.1.1. Razvijenost komunalne infrastrukture Razvoj grada nerijetko prate poteškoće u podruĉju infrastrukture. Prije svega, oĉekivanja stanovništva i gospodarstva (korisnika infrastrukture) kontinuirano rastu i to istodobno s razvojem novih tehnologija koje imaju primjenjivost u ovom podruĉju. Realizaciju oĉekivanja i implementaciju najsuvremenijih tehniĉko-tehnoloških rješenja, s druge strane limitira trajan manjak financijskih sredstava za realizaciju i odrţavanje infrastrukturnih projekata. Znaĉajna se sredstva u pravilu ulaţu u odrţavanje stare i dotrajale infrastrukture (zbog nedostatka novaca za nova infrastrukturna rješenja ili zbog administrativno-pravnih prepreka za njihovu realizaciju).

TakoĊer, planiranje i kapacitiranje infrastrukture predstavlja poseban izazov u planiranju razvoja grada, budući kapaciteti infrastrukture moraju pratiti dinamiĉne promjene u razliĉitim sastavnicama „ţivoga“ grada (useljavanje novog stanovništva, porast broja automobila, novi modeli ponašanja, nove navike stanovništva…). Uz infrastrukturu se veţu i elementi socijalne politike, odnosno upravo je podruĉje ulaganja u infrastrukturu ĉesto usko povezano sa socijalnom politikom, što umanjuje ekonomsku isplativost navedenih ulaganja i suzuje mogućnost iznalaţenja alternativnih izvora financiranja (izvan proraĉuna jedinica lokalne samouprave).

Pri strateškom promišljanju budućnosti Vrbovca, treba imati u vidu da je sukladno teorijskim spoznajama i praktiĉnim iskustvima sektor infrastrukture jedan od kljuĉnih ĉimbenika rasta konkurentnosti grada pri privlaĉenju novih investicija. Grad Vrbovec izdvaja i troši iz svog proraĉuna znaĉajna financijska sredstava da bi se unaprijedilo stanje komunalne infrastrukture Grada Vrbovca i podignuo ukupni standard graĊana i uvjeti za poslovanje gospodarskih subjekata. Brojni projekti komunalne infrastrukture u fazi su rješavanja.

Na vodoopskrbni sustav Grada Vrbovca prikljuĉeno je 2.986 kućanstava (od ukupnog broja od 5.259 kućanstava). U narednom je razdoblju stoga osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta, odrţavanje i unapreĊivanje sustava cjevovoda i ureĊaja. Budući da su vodotoci najugroţenija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stoĉnih farmi, ispiranje poljoprivrednih strojeva i sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda s obaveznom izgradnjom ureĊaja za


88

proĉišćavanje. Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava kanalizacije uz izgradnju lokalnog proĉistaĉa bez obzira na koliĉinu otpadnih voda.

4.1.1.1. 1. Gradska cestovna infrastruktura Grad Vrbovec odlikuje se dobrim geoprometnim poloţajem, te bi, uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa trebao teći ka odrţavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjavanju postojećih prometnih pravaca. Vodeći se navedenim, potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice sadašnjih prometnica na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja kolnog od pješaĉkog i biciklistiĉkog prometa. To je posebno vaţno zbog povećanog broja djece kao sudionika u prometu na putu do škole.

U uvjetima realnog predviĊanja stalnog porasta broja vozila na cestama, te uz realizaciju projekata koji će utjecati na znaĉajniji rast atraktivnosti Vrbovca kao gospodarske destinacije što ima za posljedicu dodatan pritisak na cestovnu infrastrukturu, nuţna su nova ulaganja u unapreĊenje cestovne infrastrukture grada. U okviru gradske cestovne infrastrukture posebno se akcentira problem parkirališta, a rješavanje tog problema zahtjeva uz provedbu odrednica strateške prometne politike i osmišljavanje oblika javno-privatnog partnerstva kojim je moguće realizirati pojedine projekte i povećati broj parkirališnih mjesta. Sloţenosti rješavanja ovog problema dodatno doprinosi ĉinjenica da je dio cestovne infrastrukture sukladno regulativi razvrstan u ţupanijske ili drţavne.

4.1.1.1. 2. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda Djelatnost odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje otpadnih voda i mulja je komunalna djelatnost, od posebnog društvenog interesa, koju obavlja nadleţno komunalno poduzeće. Nadleţno komunalno poduzeće duţno je trajno i kvalitetno obavljati navedene komunalne djelatnosti, osigurati odrţavanje komunalnih objekata i ureĊaja u stanju funkcionalne sposobnosti.

Na podruĉju Grada ne postoji kvalitetan i dovršen sustav javne odvodnje (tek 42% stanovništva prikljuĉeno) te je razvojni projekt potrebno uklopiti u planove Grada, kako bi se pravovremeno reagiralo na zahtjeve stanovništva i podizanje kvalitete ţivljenja.

Izgradnja mreţe odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda bit će najveći izazov u komunalnom opremanju Grada Vrbovca, zbog vrlo visoke cijene izvedbe ovih instalacija. U izgradnji mreţe trebat će postaviti i odreĊene prioritete. Prvenstveno je to izgradnja sustava odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda za veće zagaĊivaĉe (postojeće farme i sliĉno) te za planirane nove gospodarske sadrţaje.

Pozitivni utjecaji zahvata nakon izgradnje ureĊaja su vaţni i znaĉajni, a oĉituju se u:

• povećanju komunalnog standarda naselja, • omogućavanju gospodarskog razvoja uz osiguranje sigurnosti zainteresiranih dionika, • smanjivanju prijetnji za oneĉišćenje tla i podzemnih voda, • porastu zaštite okoliša.

4.1.1.1. 3. Sustavno gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprjeĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti i skrb za zatvorena odlagališta.

Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom na podruĉju Grada Vrbovca nepovoljna iz više razloga, meĊu kojima su najvaţnije financijske mogućnosti. Problem gospodarenja otpadom ne predstavlja problem sam za sebe, no njegovo rješenje jedan je od preduvjeta ostvarenja strateških gospodarskih ciljeva Grada Vrbovca - privlaĉnost kao turistiĉkog i gospodarskog odredišta te uspostava imidţa Grada kao podruĉja proizvodnje zdrave hrane. Uspješnost tih kampanja uvelike ovisi o efikasnosti strategije i plana gospodarenja otpadom. Dugoroĉno, otpad mora biti zbrinut na naĉin da se ne narušava krajobraz, a sa ilegalnim odlagalištima (prvenstveno onih medicinskog otpada), koji ugroţavaju i vodene tokove i kvalitetu obradive zemlje stoga posljediĉno i hrane, Gradu


89

Vrbovcu ugroţeni su potencijali i kao turistiĉke destinacije i kao predvodnika odrţivog gospodarskog razvoja. Divlji deponiji tako postaju posljedica nekontroliranog odlaganja gdje se ocjed, plinovi i ostale tvari iz opasnog i neopasnog otpada nekontrolirano šire u okoliš.

Plan gospodarenja otpadom na podruĉju Grada Vrbovca uspostavit će okvir unutar kojega će se smanjiti koliĉina otpada koji se proizvodi, dok će se već proizvedenim otpadom poĉeti odrţivo raspolagati. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na naĉin da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili naĉini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjeglo sljedeće:

rizik oneĉišćenja voda, tla i zraka,

nastajanje eksplozije ili poţara,

pojava buke,

pojava neugodnih mirisa,

ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta,

štetan utjecaj na podruĉja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti.

Razliĉiti su naĉini koji stoje Gradu Vrbovcu na raspolaganju prilikom odreĊivanja daljnjih aktivnosti ponovne upotrebe otpada. Globalno uvrijeţena hijerarhija postupanja sa otpadom (poznata i kao piramida otpada) preferira kako slijedi:

1. Izbjegavanje/smanjenje nastajanja otpada

2. Ponovna upotreba

3. Recikliranje

4. Uporaba

5. Energetska iskoristivost otpada

6. Maksimalno iskorištavanje tijeka otpada

7. Odlaganje na za okoliš prihvatljiv naĉin.

Uz navedeno ne treba izostaviti i naĉelo supstitucije u hijerarhiji koje, ako je to moguće, nalaţe da svaki materijal koji proizvodi opasan otpad treba zamijeniti sa materijalom koji proizvodi neopasan otpad.

4.1.1.1.4. Energetska rješenja Energetska uĉinkovitost je veliki poticaj i ukupnom gospodarstvu. Podizanjem svijesti stanovništva o vaţnosti ove teme otvaramo prostor za nova radna mjesta u rekonstrukciji objekata s ciljem podizanja energetske uĉinkovitosti.

Energetska uĉinkovitost u zgradarstvu ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije. Stambene i nestambene zgrade su najveći potrošaĉi energije, a mjerama energetske uĉinkovitosti omogućuje se ušteda energije za obavljanje istog posla (grijanje, struja,…). Energetska uĉinkovitost domino efektom doprinosi duţem ţivotnom vijeku zgrade, ugodnijem i kvalitetnijem boravku u zgradi, smanjenju emisija štetnih plinova, zaštiti okoliša i velikom koraku prema zelenom dobu. Ekološke posljedice rasipanja energije polako dobivaju svoj prepoznatljiv odjek u ljudskoj svijesti koja na taj naĉin postaje kompetentnija u upravljanju energetskim kormilom.

Sukladno znaĉaju i udjelu u gospodarskom i društvenom razvoju, energetski sektor snosi odgovornost i za zaštitu okoliša, što znaĉi da bi trebao preuzeti svoj dio obaveza u provedbi koncepcije odrţivog razvoja.


90

4.1.1.1. 5. Infrastrukturno tehnološki sustavi Grad Vrbovec ulaţe znatan dio proraĉuna za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata i proces odrţavanja infrastrukture, no ipak se trenutno stanje infrastrukture moţe u odreĊenim segmentima ocijeniti tehnološki zastarjelim i neadekvatnim, što posredno izaziva znatne ekološke štete i prateće troškove. Ono što je ipak potrebno naglasiti je strateška opredijeljenost Grada Vrbovca da nastavi s ulaganjima i modernizacijom infrastrukture kao kljuĉnim ĉimbenikom razvoja grada. Razvoj Vrbovca u smjeru poticaja inovacija i razvoja tehnologija zasigurno moţe pozitivno utjecati na rješenje ovog problema.

4.2.1. Valorizacija mogućnosti društvene infrastrukture

Temeljeno na rezultatima analize stanja, a uz uvaţavanje prijedloga i sugestija partnerskog vijeća i radne skupine, te podataka dobivenih anketnim istraţivanjem, ukazati će se na temeljne nedostatke percipirane na dostignutoj razini društvene infrastrukture Grada Vrbovca. Poseban naglasak će se staviti na percepciju ranga najĉešće izraţenih problema Grada Vrbovca, definiranih temeljem razliĉitih izvora podataka dobivenih tijekom istraţivanja. Naglasak se stavlja na povezanost javnog, društvenog i gospodarskog sektora u realizaciji uravnoteţenog društvenog razvoja, temeljenog na naĉelima odrţivosti. To se prepoznaje i u okviru anketnog istraţivanja, gdje se kao visoko rangirano strateško pitanje za Grad Vrbovec prepoznaje i potreba da se kapitalne projekte društvene infrastrukture realizira kroz partnerstvo gospodarstva, grada i ţupanije, jer je za uspješnu realizaciju projekata kapitalne infrastrukture, neophodna podrška razvijenog i snaţnog gospodarstva.

4.2.1.1. Valorizacija kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti Grad Vrbovec raspolaţe raznolikom kulturnom baštinom, izrazito visoke vrijednosti. To se u prvom redu odnosi na veliki broj izrazito vrijednih nepokretnih kulturnih dobara, od kojih je veći dio na popisu zaštićenih kulturnih dobara. Kljuĉni aspekt razvoja i valorizacije kulturnih resursa, atrakcija i aktivnosti prvenstveno je stanovništvo pojedinog podruĉja. Kako bi u potpunosti iskoristili postojeće kapacitete i razvili nove, ĉlanovi radne skupine i partnerskog vijeća definirali su kako se upravo «umreţavanjem» mogu osigurati pretpostavke za bolju ekonomsku valorizaciju kulturno-povijesne baštine i kulturnih dogaĊanja, a po uzoru na najbolju svjetsku praksu.

Naime, upravo u tom podruĉju Grad Vrbovec ima znaĉajne komparativne prednosti, koje je smišljenom turistiĉkom i općom razvojnom politikom grada nuţno pretvoriti u konkurentne prednosti u skladu sa zahtjevima ciljnog trţišta i uz uvaţavanje turistiĉkih trendova u svijetu. Potrebno je uloţiti dodatne napore na povezivanju sektora kulture i sektora turizma u osmišljavanju specifiĉne ponude kulturnog i/ili tradicijskog turizma, a slijedom naĉela odrţivog turistiĉkog razvoja orijentirati se na onu razinu korisnika, koja je to spremna prepoznati i ekonomski valorizirati.

Kulturni segment saĉinjen je od posjete:

• kulturno-povijesnim spomenicima,

• kulturnim manifestacijama,

• galerijama,

• muzejima,

• vjerskim objektima.

Za razvojnu valorizaciju turistiĉkih atraktivnosti i atrakcija, osim funkcionalne podjele, potrebno je analizirati i druge podatke o temeljnom turistiĉkom resursu, kao primjerice njihovu kategoriju, sezonalnost, boravišno-posjetniĉke znaĉajke, prihvatni kapacitet i sliĉno. Marketinška valorizacija turistiĉkih atraktivnosti i atrakcija odnosi se samo na turistiĉki "dostupne" atrakcije, pa je potrebno na podruĉju Grada Vrbovca utvrditi i što je to turistiĉka dostupnost atrakcije te stupanj njezina korištenja. Za racionalno korištenje i zaštitu turistiĉkih atraktivnosti i atrakcija preporuĉa se objedinjavanje podataka - katastar i atlas turistiĉkih atraktivnosti i atrakcija. Osim toga, grafiĉki aspekt prikazivanja turistiĉke atrakcijske osnove od posebne je vaţnosti za oblikovanje prepoznatljivog identiteta Grada.


91

Suvremeni trendovi prepoznaju se u vidovima turizma kao što su: ekoturizam, izletniĉki turizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistiĉki turizam, te kruţna putovanja brodom i jednodnevni izleti. Potraţnja je za ekološki ĉistim podruĉjima, osobna sigurnost jedan je od kriterija za odabir destinacije, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness). Temeljem prirodnih mogućnosti, ali i gospodarskih ograniĉenja koja se nadovezuju na sektor turizma, Grad Vrbovec ima na raspolaganju osmisliti ponudu koja će ciljati na izletniĉke i jednodnevne turiste. Osnovne specifiĉnosti izletniĉkog turizma:

• Kraće vrijeme trajanja boravka

• Manji radijus kretanja

• Veća uĉestalost i masovnost

• Raznovrsni motivi

• Ne zahtijeva veće smještajne objekte.

Izletniĉki turizam veoma je vaţan turistiĉki proizvod i/ili usluga kulturne baštine. Kod kruţnih izleta, proizvod i/ili uslugu treba oblikovati povezivanjem i obilaskom kulturno-povijesnih atrakcija u odreĊenom zemljopisnom podruĉju. Kod tematskih izleta, proizvod i/ili uslugu kulturne baštine treba oblikovati povezivanjem i obilaskom tematski srodnih kulturnopovijesnih atrakcija. Sezona izletniĉkog turizma takoĊer moţe trajati cijele godine, iako je ponovno realno oĉekivati veći intenzitet u razdoblju od svibnja do listopada. Ciljne grupe turista na koje bi trebalo fokusirati turistiĉku ponudu su: obitelji, osobe treće ţivotne dobi te naroĉito stacionarni gosti u Gradu Zagrebu.

Dodatno, bit će potrebno isplanirati/definirati biciklistiĉke, pješaĉke, vinske i tematske staze, kroz opremanje potrebnom signalizacijom i osiguravanjem sigurnosti korisnika. Kroz zaokruţen ciklus, s jedne strane prirodnih krajobraza i oĉuvanog prirodnog i kulturnog bogatstva, te s druge strane aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava, stvorit će se jedinstvena ponuda, specifiĉna za Grad Vrbovec.

Biciklistiĉke (i planinarske) rute/staze danas predstavljaju puno više od same rekreacije i naĉina putovanja. Rute su preduvjet za razvoj ekološkog turizma, predstavljaju infrastrukturu koja povezuje regije, pri ĉemu putovanje biciklom smanjuje koliĉinu štetnih plinova za razliku od motornih vozila. Njima se promovira aktivan odmor i kretanje graĊana koje u konaĉnici ima za rezultat povećanu kvalitetu ţivljenja. Biciklistiĉke rute povezuju prirodne i kulturne vrijednosti, te njihovi korisnici kroz korištenje smještajnih i gastronomskih specijaliteta upoznaju lokalne obiĉaje i tradiciju.

4.2.1.2. Kapaciteti za sport i rekreaciju Uzimajući u obzir broj sportskih udruga i organizacija koje djeluju na podruĉju Grada, postojeći kapaciteti u sportu su u pojedinim segmentima nedostatni te se sportske aktivnosti realiziraju u nedovoljno adekvatnim prostorima. Potrebno je stoga sustavno nastojati da se u okviru financijskih mogućnosti podiţe resursna osnovica, koja će osigurati bavljenje sportom u Gradu na višoj razini od sadašnje.

Znaĉenje i razvoj sporta potrebno je jaĉati stvaranjem boljih uvjeta i uvoĊenjem novih sadrţaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati uz osnovne škole te teţiti ka njihovoj multifunkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom ţivotu stanovnika).

U tom procesu treba postići ravnoteţu u stvaranju preduvjeta za djecu, mlade, vrhunske sportaše, ali i za potrebe rekreacije stanovnika, jer su ovi preduvijeti znaĉajan pokazatelj ukupne kvalitete ţivota stanovnika Grada. Raspoloţivi kapaciteti se uspješno mogu valorizirati i u turistiĉke svrhe, što je posebno znaĉajno za razdoblja izvan glavne turistiĉke sezone. Primjerice, izgradnjom fitnes parkova, biciklistiĉkih ili treking staza i pripadajućih stajališta omogućilo bi se bavljenje sportom domaćem stanovništvu, ali i turistima. Prilikom osmišljavanja potencijalnih projekata, razumijeva se da izgradnja i obnova pješaĉkih i izgradnja biciklistiĉkih staza nije financijski i ekonomski isplativa obzirom da ne generira nikakve prihode. No, projektom se generiraju velike društvene koristi koje obuhvaćaju porast stupnja sigurnosti stanovništva u prometu, omogućavanje neometanog


92

kretanja za osobe s invaliditetom, oblikovanje vizure naselja kao podruĉja koje se vodi premisom zaštite okoliša, stvaranje uvjeta za bavljenje biciklizmom te proširenje turistiĉke ponude.

Dodatne moguće aktivnosti na podruĉju Grada Vrbovca su izgradnja i opremanje infrastrukture za djecu i odrasle s invaliditetom. Projekti proizašli iz prethodno navedenog, definirat će Grad Vrbovec kao oazu zdravog i aktivnog ţivljenja, ali i mjesto na kojem svaki pojedinac moţe pozitivno utjecati na zdravstveno stanje, rješavajući se problema stresa i posljedica uţurbanog naĉina ţivljenja.

4.2.1.3. Socijalna politika Sva razvijena društva poseban naglasak stavljaju na zadovoljenje općih društvenih potreba razliĉitih ciljnih skupina, a posebno socijalno ugroţenih skupina stanovništva. Na podruĉju Grada Vrbovca djeluje veliki broj ustanova i udruga, koje se bave zaštitom interesa razliĉitih ranjivih kategorija graĊana. Iako se podupiru razliĉiti programi udruga i ustanova usmjerenih na brigu za stare i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom i druge osjetljive skupine, nameće se potreba ustrojavanja visoko razvijene mreţe vaninstitucionalnih oblika skrbi, kao i servisa za povećanje kvalitete ţivota tih skupina. Povećanje mogućnosti njihova zapošljavanja, te povećanja stupnja njihove ukljuĉenosti u svakodnevni ţivot, svakako predstavlja prioritet u rješavanju socijalnih zahtjeva Grada Vrbovca. Pored toga, veće znaĉenje treba dati dobrim uvjetima za razvoj obitelji, pogotovo kada se teţi cilju da Grad Vrbovec postane privlaĉan grad za ţivot i poslovanje.

Pomnim planiranjem socijalne politike, na osnovu struĉno utvrĊenih pokazatelja kvalitete ţivljenja svih, a osobito socio-zdravstveno ugroţenih skupina stanovnika, umreţavanjem socijalnih ustanova i udruga koji će imati podršku u proraĉunu Grada Vrbovca, kao i u razvijenim socijalnim programima, ostvarit će se namjera Grada Vrbovca da postane grad visoke socijalne i društvene osjetljivosti. To nalaţe potrebu da se posvećuje veća briga osiguranju uvjeta za normalan ţivot i rad osoba s invaliditetom, ali i da se sustavno podiţe standard u podruĉju brige o socijalno ugroţenima.

Izraditi grad visoke društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti, znaĉi stvoriti one uvjete u kojim će postojati dobri uvjeti za rad i zapošljavanje, ali i sredinu pogodnu za ţivljenje, osobni i profesionalni razvoj, kao i za boravak turista i drugih posjetitelja. Da bi se to ostvarilo, nuţna je djelotvornost gradske uprave, koja će biti visoko profesionalna, društveno odgovorna i socijalno osjetljiva i kreativna. Pored toga je veoma znaĉajno jaĉati sustav civilnog društva, kako bi se unaprijedio prostor izmeĊu drţave, trţišta i obitelji, a kroz organizirano djelovanje pojedinaca i zajednica, u cilju ostvarivanja zajedniĉkih interesa, koji nisu temeljeni na profitu, već na općoj dobrobiti zajednice kao cjeline.

Socijalna i društvena osjetljivost se posebno mjeri razinom opremljenosti društva sadrţajima za djecu i mlade, podršci koja se osigurava obiteljima s malom djecom i zaposlenim majkama, te osobama treće dobi, posebno starim i bolesnima. Veoma je znaĉajna razina zdravstvenog standarda i mogućnosti, da svaki graĊanin ima mogućnost prevencije zdravlja i lijeĉenja bolesti. No, najviši rang socijalne i društvene osjetljivosti testira se na uvjetima koji se osiguravaju osobama s posebnim potrebama, bilo da se osiguravaju programi i sadrţaji za sve ciljne skupine korisnika, dostupnost javnim prostorima i sadrţajima, ali i mogućnost za njihovo što aktivnije ukljuĉivanje u društvenu zajednicu, odnosno što višu razinu skrbi za one koji to nisu u mogućnosti.

4.2.1.4. Institucionalna podrška civilnom društvu Civilno društvo je nedvojbeno jedna od tekovina razvijenih društvenih zajednica, jer uspješno pokriva prostor izvan neposrednog utjecaja drţave, trţišta i obitelji, a djeluje sa ciljem unapreĊivanja zajedniĉkih interesa zajednice kao cjeline.

Nerijetko se naglašava potreba ostvarenja više razine partnerstva udruga civilnog društva sa jedinicom lokalne samouprave, pogotovo kada se radi o projektima i programima od zajedniĉkog razvojnog interesa, što nameće potrebu otvaranja dijaloga i unapreĊenje odnosa prema institucijama civilnog društva, koje moraju sinhronizirano djelovati od lokalne do nacionalne razine.

Za uspjeh aktivnosti civilnog društva posebno znaĉenje mogu imati istaknuti pojedinci, ĉija etiĉnost, postignuti rezultati u društvenom ţivotu, meĊunarodnoj aktivnosti, humanitarnom radu ili kroz predan rad na projektima od opće društvene koristi, moţe motivirati široke mase na podršku i prihvaćanje odreĊenih općih vrijednosti. Znaĉenje u tom smislu trebaju dobiti i ostale udruge, koje svojim djelovanjem podupiru aktivnosti civilnog društva,


93

neovisno tko ih prvotno pokreće, a djeluju u pravcu oblikovanja javnog mijenja, kako bi se uvaţavale tekovine civilizacije i promicala etiĉka naĉela, koje opće stavljaju iznad pojedinaĉnog, a društveno iznad privatnog.

4.2.2. Iskorištenost gospodarskog i obrazovnog potencijala

Optimalna iskorištenost gospodarskih i obrazovnih potencijala je uvjet bez kojeg se neće moći realizirati Strategija razvoja i postavljeni ciljevi razvoja, pri ĉemu prvenstveno treba otkloniti sljedeće uzroke:

Još uvijek nedostatna diverzifikacija proizvodnje

Jasna vizija usklaĊenosti smještajne i ukupne turistiĉke ponude sa suvremenim trendovima

Povezanost obrazovnih programa s potrebama trţišta

Poticajne mjere za cjeloţivotno obrazovanje

Interes za kontinuirano struĉno usavršavanje.

Povećanje domaće proizvodnje moţe se postići u sektorima u kojima postoje neiskorišteni resursi i kapaciteti, za koje postoji obrazovana infrastruktura i iskusna radna snaga. Uz postojanje velikog udjela osoba sa završenom samo osnovnom školom, potrebno je osmisliti plan i program kako bi se njihovo dugogodišnje iskustvo pretoĉilo u razvoj, neovisno o struĉnoj spremi. Analizirajući vlastite mogućnosti, doć će se i do analize vlastitih slabosti te će ih se pravovremenim edukativnim aktivnostima uvesti u pozitivan razvojni tok.

4.2.2.1. Iskorištenost gospodarskog potencijala Cilj gospodarskog razvoja Grada Vrbovca je stvoriti dugoroĉno odrţiv model privreĊivanja koji će osigurati uz adekvatno makroekonomsko okruţenje u Hrvatskoj, sustav u kojem će se efikasno i produktivno raditi, proizvoditi i izvoziti. U skladu sa takvim gospodarskim razvojem Grada Vrbovca, potrebne su osim razvoja tercijarnih i kvartalnih djelatnosti i industrijska politika (s tehnološkom i obrazovnom politikom), kao i politika zaštite okoliša i obrazovanja mladih za buduće tehnologije.

Posljednja desetljeća 20. stoljeća predstavljala su prekretnicu u procesu globalnog razvoja. Znanje je postalo pokretaĉ društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja u svijetu. Gospodarske aktivnosti bazirane na iskorištavanju informacija i znanja postale su sila ekonomskog rasta u razvijenim trţišnim ekonomijama i sve više transformiraju sve ostale dimenzije razvoja, cjelokupnog naĉina ţivljenja i opstojanja ĉovjeĉanstva. Gospodarstvo temeljeno na znanju posjeduje snaţnu tehnološku pokretaĉku snagu.

Telekomunikacije i umreţavanje su, potaknuti brzim rastom tehnologija, prodrli u sva podruĉja ljudskih aktivnosti i na taj ih naĉin “prisilili” na potpuno nove naĉine rada i kreiranje novih podruĉja. Znanje, koje se temelji na informacijama te kulturološkim i duhovnim vrednotama, postalo je neovisna sila te najznaĉajniji ĉinilac društvene, ekonomske, tehnološke i kulturne preobrazbe. Gospodarstvo temeljeno na znanju omogućilo je brzu integraciju golemih intelektualnih resursa ekonomija u tranziciji prema europskoj intelektualnoj bazi, istovremeno potiĉući razvoj tih tranzicijskih zemalja. Ekonomija utemeljena na znanju utjeĉe na sva ostala podruĉja društvenih aktivnosti u svakoj zemlji, ukljuĉujući institucijski i inovacijski sustav i razvoj ljudskih resursa.

4.2.2.1.1. Poduzetniĉka aktivnosti i diversifikacija Grad Vrbovec ima raznovrsnu strukturu djelatnosti, priliĉno dobru diversifikaciju proizvodnje, pa mnogo lakše moţe kompenzirati odstupanje i udare u pojedinim granama u gospodarstvu u cjelini u odnosu na brojna druga središta u kojima prevladava monokultura pojedinih djelatnosti. To znaĉi da Vrbovec mora ubuduće zadrţati i još više povećati, pa i putem ovog strateškog razvojnog programa diversifikaciju dobara i usluga, s naglaskom na diversifikaciju gospodarskih grana. Posebno bi valjalo ovdje istaknuti da će Grad Vrbovec biti još više orijentiran na snaţniji (tehnološki napredniji) gospodarski razvoj te, prilagoĊen Gradu, turistiĉki razvoj kojeg omogućuje upravo bogata kulturna i prirodna baština, pazeći na moderne turistiĉke trendove.

Povećanjem iskoristivosti mogućnosti za gospodarski razvoj, povećavat će se domaća proizvodnja i zaposlenost i stvoriti uvjeti za trţno prihvatljivu ponudu, koja je pretpostavka povećanja izvoza, jer povećanje tehnološke razine


94

i odgovarajuće obrazovanje dovodi do povećanja efikasnosti i konkurentnosti domaće industrije. Pod industrijom se ovdje u najširem smislu podrazumijevaju sve djelatnosti od preraĊivaĉke industrije do poljoprivrede.

Grad Vrbovec sa svojom gospodarskom osnovom i obrazovanom radnom snagom i sveuĉilišnim potencijalom, svoj gospodarski razvoj mora graditi na novim iskoracima vezanim uz svojevrsne inkubatore, tj. tehnološke parkove u kojima se osigurava koncentracija znanja, primjena visokih tehnologija, obrazovanja i povezanosti s nacionalnim i svjetskim obrazovnim institucijama ali vezanim na već dijelom korištenu i razvijenu resursnu osnovu kao što su nove tehnologije na podruĉju preraĊivaĉke industrije; na podruĉju tehnologija vezanih uz preradu vina; odnosno novih tehnologija koje podiţu poljoprivrednu proizvodnju na puno višu razinu (inteligentni sustavi u industriji; tehnologije koje podrţavaju obnovljive izvore energije i sl.).

Posebna diversifikacija na ovom podruĉju trebala bi se desiti putem mjera i brojnih individualnih projekata što bi doprinijelo boljem ukupnom korištenju te poboljšanju ukupne kvalitete. To znaĉi da se konkretnim mjerama mora još više povećati opseg i kvaliteta gospodarstva svih djelatnosti, potiĉući konkurentna poduzeća, koja će stvarati nova radna mjesta i donositi visoke prihode, kako sebi tako i Gradu.

Povećanje domaće proizvodnje moţe se postići u sektorima u kojima postoje neiskorišteni resursi i kapaciteti, za koje postoji obrazovana infrastruktura i iskusna radna snaga. Industrijska politika se bavi neiskorištenim potencijalima pojedinih djelatnosti, naĉinima njihova iskorištavanja i svime što treba dodatno osigurati da se oni zaposle. Sastavni dio industrijske politike je politika tehnološkog razvitka, a iz nje se izvodi politika obrazovanja. I tehnologija i znanje su proizvodni inputi, zbog ĉega se njihove politike izvode iz industrijske politike. Takva politika ima za svrhu zaposliti sve proizvodne resurse u djelatnostima gdje će ostvariti najveću dodanu vrijednost, ali isto tako stvoriti uvjete i izgraditi fiziĉku i institucionalnu infrastrukturu za nove djelatnosti u kojima će proizvodni resursi rezultirati još većom dodanom vrijednošću.

4.2.2.1.2. Poduzetniĉki duh Orijentacija na nove tehnologije, ekološki ĉistu proizvodnju i na trţištu konkurentne projekte i proizvode bila je samo djelomiĉno prisutna u gospodarstvu Grada Vrbovca, što bi trebalo proširiti na sva podruĉja aktivnosti. Kao podrška realizaciji novih poduzetniĉkih projekata, nuţno je povezivanje znanosti i obrazovanja, ali i veće društveno priznavanje inovativnih projekata. Kako bi se znatno olakšao i ubrzao postupak kroz koji polazi poduzetnik od ideje do realizacije (posebno za male i srednje poduzetnike), nuţno je osigurati sustav podrške, savjetovanja, poticaja i poreznog priznavanja, a sukladno razvojnim ciljevima definiranim na razini EU.

U Gradu Vrbovcu primijećen je visoki interes stanovništva za poduzetništvo, što se planiranim aktivnostima treba dodatno poduprijeti. Uzimajući u obzir ubrzani razvoj tehnologija i modernizaciju poslovanja, kao podrška realizaciji novih poduzetniĉkih projekata, nuţno je povezivanje znanosti i obrazovanja. No, svjesni nedostatnog obrazovnog kadra, s posebnim naglaskom na vještine, potrebno je paţnju usmjeriti prema postojećim resursima i iskorištavanju istih kroz kvalitetno i kreativno osmišljeno cjeloţivotno obrazovanje.

Neophodna je uspostava mreţe na gradskoj i ţupanijskoj razini, kako bi se osigurao viši stupanj koordinacija institucija, organizacija i poduzetnika, koji su meĊusobno uvjetovani u procesu ostvarivanja nove koncepcije razvoja. Razvojna agencija Grada Vrbovca, ali i planirani Poduzetniĉki centar, osiguravat će logistiĉku podršku, kooridinirati sa izvorima financiranja, pratiti potrebe i osiguravati tehnološku i edukacijsku podršku, kako bi se ohrabrili postojeći i motivirali novi, posebno oni iz redova mlaĊe populacije. Otklanjanjem postojećih prepreka, sigurno će se podići razina poduzetništva, kao znaĉajna karika budućeg gospodarskog razvoja Grada Vrbovca.

4.2.2.1.3. Jasna vizija i Strategija razvoja gospodarskog razvoja Svrha i cilj donošenja ove Razvojne strategije Grada Vrbovca upravo je dokaz da je Gradu potrebna jasna razvojna vizija, dugoroĉni razvojni ciljevi te strateški prioriteti koji se moraju utvrditi za svaki dugoroĉni cilj kao segmentni ciljevi ili kao strateški pravci djelovanja (strategija djelovanja), koji osiguravaju provedbu pojedinog dugoroĉnog cilja. Prisutna je potreba za rješavanjem strateških problema Grada Vrbovca, što je dodatni korak u gospodarskom razvoju. U praksi se najĉešće strateški prioriteti oblikuju i kao programski prioriteti, odnosno kao provedbeni programi. Stoga je potrebno razraditi strateške prioritete koji se baziraju s jedne strane na viziji i dugoroĉnim ciljevima i s druge strane na kljuĉnim rijeĉima strateških, odnosno problemskih pitanja. Strateška pitanja su pitanja koja usmjeravaju potrebu utvrĊivanja strategije djelovanja, odnosno prioriteta, a formiraju se


95

tijekom procesa strateškog planiranja pri utvrĊivanju i obradi postojećeg stanja, pri izradi SWOT analize, te obradom analize ukupnog stanja i poslovne (poduzetniĉke) klime u Gradu Vrbovcu.

Dinamika rasta i promjene u strukturi gospodarstva zahtijevat će promjenu u strukturi površina namijenjenih radu i rekreaciji. U cilju što brţeg gospodarskog oporavka bit će potrebno osigurati što brţe i jednostavnije privoĊenje planiranih površina zacrtanoj namjeni ustrojavanjem „nove“ strukture površine za gospodarske pothvate.

Gospodarski razvoj, s posebnim naglaskom na preraĊivaĉku djelatnost, poljoprivredu te MPS općenito, treba biti praćen pravovremeno uspostavljenim okvirom potpore usavršavanju, poduzetniĉkim aktivnostima i sl. U sinergiji sa potrebama i aktivnostima stanovništva, Grad će postati zamašnjak u gospodarskom razvoju na svom podruĉju.

4.2.2.1.4. UsklaĊenost smještajne i ukupne turistiĉke ponude sa trendovima Turistiĉko trţište sigurno je specifiĉan segment općeg trţišta. ProizvoĊaĉi i ponuĊaĉi nastoje staviti na raspolaganje proizvode i usluge kojima je osnovni cilj zadovoljiti potrebe potrošaĉa - turista. Turisti se tu pojavljuju kao specifiĉni korisnici, odnosno potrošaĉi koji osim materijalnim, svoje potrebe zadovoljavaju i nematerijalnim sredstvima. Turistiĉki proizvodi koji se pojavljuju na trţištu sastavljeni su od fiziĉkih, opipljivih osobina i što je za turizam specifiĉno, velikog broja neopipljivih elemenata. MeĊu te osnovne elemente moţemo uvrstiti: smještajne i ugostiteljske kapacitete, objekte turistiĉke i komunalne infrastrukture, dostupnost i komunikacije, okolinu i atraktivnost prostora, sigurnost, strukturu i kvalitetu usluga te njihova identiteta, ljudske resurse, informacije i promociju te cijene. O suvremenom razvoju turizma moţemo govoriti samo općenito, uvaţavajući njegove socijalne, ekonomske, prostorne, kulturološke i politiĉke osobine, skupa s njegovim prethodnim razvojem, sadašnjošću i budućnošću. Bez navedenoga nije moguće primjereno opredijeliti razvojne vizije i ciljeve te sredstva za njihovu realizaciju. Vodeći se reĉenim, potrebno je prikazati samo one osobine koje znaĉajno utjeĉu na razvoj turizma. Te osobine su:

o trţište, odnosno ponuda i potraţnja, o aktivnosti, o dostupnost (promet, komunikacije, informacije), o usluge, o kadrovi, o promocija.

Grad Vrbovec ima puno neiskorištenih, vrlo vitalnih mogućnosti za razvoj turizma, koje će omogućiti oblikovanje prepoznatljivih turistiĉkih proizvoda. Njihova ukupna zajedniĉka karakteristika je suţivot prirodnosti i kulture. Navedeni temelji turistiĉkih proizvoda, koji proizlaze iz razliĉitih prednosti prostora i prirodnih datosti te kulturnog nasljeĊa, u osnovi su dragocjene sirovine za pripremu turistiĉke ponude. Dodatna mogućnost za razvoj turizma ogleda se u razvoju izletniĉkog i adrenalinskog turizma, u kojem će se svo prirodno bogatstvo (šetnice, biciklistiĉke i pješake staze i sl.) spojiti u jedinstvenu ponude karakteristiĉnu iskljuĉivo za Grad Vrbovec. Za pripremu primjerenih proizvoda i ponuda potrebno je: iskoristiti i razvijati znanje i kreativnost stanovništva, postaviti primjerenu organiziranost, koja će se bazirati na suradnji javnog i privatnog sektora, stimulirati oblikovanje usluga, pomoću kojih moţemo mnoga dobra preraditi i dodati im vrijednost te na taj naĉin postići kompetitivnost. Stimuliranje razvoja usluga koje su sastavni dio turistiĉkih proizvoda trebalo bi proizlaziti iz sljedećih konkurentnih prednosti: kvalitete okoline i raznolikosti prostora, blizini emitivnih trţišta i dostupnosti, kvalitete ţivota, kvalitete proizvoda i to prije svega zdrave prehrane, razvijenosti kulturnog stvaranja i saĉuvanog kulturnog nasljeĊa, saĉuvanosti flore i faune, oĉuvanog okoliša te, najvaţnije, ljubaznog stanovništva. Korištenje prilika koje nude navedeni potencijali za pripremu kvalitetnih turistiĉkih proizvoda mogu posredno i neposredno utjecati na veće potraţivanje i doprinose, što odluĉujuće utjeĉe i na mogućnost ulaganja turistiĉkog gospodarstva u nove proizvode i stalno povećavanje njihove konkurentnosti.


96

4.2.2.1.5. Društveno odgovorno poslovanje U Europi i širom svijeta raste broj tvrtki koje promoviraju svoju strategiju društvene odgovornosti, kao odgovor na razliĉite ekonomske i društvene pritiske te one koje se tiĉu zaštite okoliša. Navedene tvrtke ţele poslati poruku razliĉitim dionicima, s kojima imaju doticaj: zaposlenici, dioniĉari, investitori, potrošaĉi, lokalna uprava, javni sektor te organizacije civilnog društva. Na taj naĉin tvrtke investiraju u svoju budućnost. Pri tome smatraju da njihov dobrovoljni angaţman i opredjeljenost mogu pomoći u povećanju dobiti.

Izraţavajući socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredjeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju poštivati), tvrtke nastoje povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštivanja ljudskih prava. TakoĊer na taj naĉin teţe dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajući interese razliĉitih dionika na putu prema postizanju kvalitete i odrţivosti. Na taj naĉin se ostvaruju nova partnerstva i proširuje postojeća suradnja unutar tvrtki u pogledu socijalnog dijaloga, stjecanja vještina, jednakih mogućnosti, predviĊanja i upravljanja promjenama. Tako jaĉa ekonomska i društvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj razini, na taj se naĉin doprinosi zaštiti okoliša i poštivanju osnovnih ljudskih prava. DOP su uglavnom prihvatile velike tvrtke, no takva praksa postoji meĊu svim tipovima poduzetništva, ukljuĉujući i male i srednje poduzetnike te zadruge.

Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odluĉuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i ĉišćem okolišu, u interakciji s ostalim dionicima.

Biti društveno odgovoran ne znaĉi samo ispunjavati zakonske obaveze, već i preko toga, investirati u ljudski kapital, okoliš i odnose sa dionicima. Investiranje u tehnologije koje nisu opasne po okoliš moţe doprinijeti kompetitivnosti poduzeća. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima takoĊer moţe doprinijeti produktivnosti. S druge strane, u zemljama u kojima uopće ne postoje propisi, takva praksa moţe dovesti do usvajanja zakonskog okvira za socijalno odgovornu praksu. Unutar poduzeća, socijalno (društveno) odgovorna praksa ukljuĉuje zaposlenike i odnosi se na podruĉja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje prirodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

Odgovorno ponašanje pri zapošljavanju, ukljuĉujući nediskriminirajuću praksu koja doprinosi zapošljavanju pripadnika manjina, starijih radnika, ţena, nezaposlanih duţe vremena te ljudi s posebnim potrebama doprinosi postizanju ciljeva Europske strategije zapošljavanja te smanjenju nezaposlenosti i borbi protiv socijalne iskljuĉenosti.

U odnosu na cjeloţivotno uĉenje, poduzeća imaju vaţnu ulogu na nekoliko razina: prepoznavanje potreba za edukacijom svojih radnika te kroz partnerstva s lokalnim trening organizacijama, kako bi prilagodili edukacijske programe; podupiranje prijelaza mladim ljudima iz škole na posao kroz osiguravanje pripravniĉkih mjesta; osiguravanje povoljnog radnog okruţenja i ohrabrivanje cjeloţivotnog uĉenja zaposlenika, naroĉito onih manje obrazovanih, s manje vještina i starijih.

Društveno odgovorno poslovanje proteţe se i izvan samog poduzeća – na lokalnu zajednicu i razliĉite dionike (pored zaposlenika i dioniĉara): poslovne partnere i dobavljaĉe, potrošaĉe, javnu upravu, lokalne udruge i sl. Pojam DOPa obuhvaća i proteţe se na integriranje poduzeća u okruţenje u kojem djeluju. Poduzeća doprinose lokalnim zajednicama kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza. S druge strane, poduzeća ovise o zdravstvenom stanju radne snage, stabilnosti i prosperitetu zajednice u kojima rade. Zainteresirana su za znanje i vještine lokalne radne snage, a ĉesto su im i klijenti iz okruţenja. Stoga je vrlo vaţan ugled poduzeća kao proizvoĊaĉa i poslodavca, ali i aktera na lokalnoj sceni. Mnoga poduzeća su stoga ukljuĉena u ţivot lokalne zajednice, osiguravajući prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pomaţući u oĉuvanju okoliša, zapošljavajući ljude s posebnim potrebama, ulaţući u pokretanje start-upova, partnerstvom sa zajednicama, donacijama u humanitarne svrhe i sl. Na taj naĉin raste i socijalni kapital.

4.2.2.2. Iskorištenost obrazovnog potencijala Cjeloţivotno uĉenje koncept je koji promovira postupnu preobrazbu u uĉeću zajednicu zadovoljnih pojedinaca, a time i kompetitivne organizacije i društva utemeljenog na neprestanom stvaranju, obnavljanju i primjeni novih znanja, vještina i stavova (vrednota). Znatiţelja, radost uĉenja novog, motiviranost i navike neprestanog uĉenja stvaraju se u mlaĊim ţivotnim razdobljima. Stoga su smišljen odgoj, pristupi uĉenju i iskustva s uĉenjem steĉeni u


97

obitelji i u predškolskim ustanovama osnova za kontinuirano i samoinicijativno uĉenje i obrazovanje tijekom cijelog ţivota. Vaţniji ciljevi cjeloţivotnog uĉenja jesu: podizanje opće razine obrazovanosti svih graĊana – ukljuĉenje svih graĊana u taj proces, prepoznavanje, ostvarenje osobnih potencijala i sposobnosti, oblikovanje društveno aktivnih, ukljuĉenih i odgovornih pojedinaca, osposobljavanje prilagodljivih pojedinaca za snalaţenje u promjenjivu radnom i društvenom okruţenju, viši stupanj zapošljivosti. Ta su stremljenja posebice vaţna i za radne organizacije i javnu upravu, ali i cijelu društvenu zajednicu kojoj su nagle ekonomske i tehnološke promjene, kao i nepovoljni demografski procesi, nametnuli cjeloţivotno uĉenje i obrazovanje kao nuţnost obrazovne i gospodarske politike.

4.2.2.2.1. Povezanost obrazovnih programa s potrebama trţišta Sagledavajući statistiĉke podatke vidljivo je da radnoj snazi nedostaju potrebna znanja i sposobnosti koje traţi suvremeno gospodarstvo, dok su sustavi obrazovanja i osposobljavanja tek poĉeli poduzimati akcije kako bi se to stanje ublaţilo. Radna snaga popriliĉno je nefleksibilna, što je uglavnom posljedica redovnih obrazovnih procesa unutar kojih je desetljećima dominantno memoriranje ĉinjenica i definicija. U obrazovnim institucijama uĉenike se nedovoljno osposobljava na razvijanje timskog duha i odgovarajućeg socijalnog ponašanja, nema naglaska na razvoju sposobnosti analiziranja i rješavanja problema te je vrlo slaba veza obrazovanja i svijeta rada. Najveći udio u radnoj snazi (zaposleni i nezaposleni) ĉine osobe sa srednjom struĉnom spremom.

Podaci o promjenama u obrazovnoj strukturi stanovništva vaţni su jer omogućuju identificiranje trendova i predviĊanje situacija budućnosti i na taj naĉin predstavljaju jednu od osnova za definiranje prioriteta razvoja pojedinih segmenta obrazovnog sustava, pa tako i sustava obrazovanja odraslih. Unatoĉ velikim naporima da se promijeni obrazovni sustav, ali i unatoĉ razmjerno velikim sredstvima koja se u to ulaţu, povezanost obrazovnog sektora i potreba na trţištu rada još nije dovoljna. Obrazovni sustav, naroĉito u dijelu strukovnog srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, trebao bi se promijeniti iz sustava voĊenog ponudom u sustav voĊen potraţnjom, tj. takav koji bi pruţao raznolike mogućnosti obrazovanja za sve skupine. Prema tome, sudionici svih dobnih skupina mogli bi birati poslove, a njihova odgovornost s godinama bi se povećavala.

Ljudi kao glavni nositelji ideja, informacija, novih znanja i vještina postaju strateška osnovica razvitka suvremenih kompetitivnih gospodarstava i društava. U mnogim podruĉjima energija ili sirovine (materijali) nisu temeljni pokretaĉi i nositelji razvitka nego kreativni, sposobni i visokoobrazovani ljudi. Najbolje primjere za to nalazimo u informacijsko-komunikacijskoj industriji, razvoju softvera, projektantskoj djelatnosti te u pruţanju razliĉitih usluga. Oĉito je da nematerijalni (intelektualni i duhovni) kapital nema granica u stvaranju novog, prilagoĊavanju promjenama te produktivnosti, za razliku od fiziĉkog (materijalnog) kapitala. Osnovna znaĉajka zbivanja u industrijski razvijenim društvima i gospodarstvima jest da nove oblike trţišnih i proizvodnih aktivnosti sve više odreĊuju utjecaji izvedeni iz intelektualnih i kreativnih djelatnosti.

4.2.2.2.2. UsklaĊenost sustava cjeloţivotnog uĉenja sa stvarnim potrebama gospodarstva i društvene nadogradnje Šire gledano, u tekstovima i akcijskim planovima strategija pojedinih sektora vaţnih za budući razvoj Hrvatske, pa tako i Grada Vrbovca: poljoprivrede, prerade, turizma, energetike, zaštite prirode, obrtništva, spominje se ili naglašava potreba obrazovanja za novo traţena zanimanja.

Poduzetniĉke kompetencije su bitne za realizaciju inovacija i stvaranje novih, te uspješno voĊenje malih i srednjih poduzeća. Formalno obrazovanje za poduzetništvo ovoga trenutka još uvijek nije cjelovito razraĊeno i integrirano u srednješkolske i visokoškolske kurikulume. Poduzetniĉke kompetencije se uglavnom stjeĉu samo kroz programe cjeloţivotnog obrazovanja. U dugoroĉnom promišljanju, a u svrhu općeg društvenog i gospodarskog napretka, razvoj poduzetnosti i inovativnosti nuţno je poticati i kroz razliĉite oblike neformalnog uĉenja.

Kada se općenito razmatra uloga obrazovanja u poticanju konkurentnosti i zapošljivosti radne snage, sve se više govori o dvama pojmovima: funkcionalna nepismenost i prag minimalnih sposobnosti. Iako nema pouzdanih podataka o stvarnim razmjerima problema na našim prostorima, bez sumnje se moţe reći da je funkcionalna nepismenost ili nova pismenost, definirana kao nedovoljno vladanje nizom utvrĊenih zahtjevnijih vještina, ozbiljna prepreka za razvoj pojedinog podruĉja. Prag minimalnih sposobnosti ukljuĉuje raspolaganje odreĊenim vrstama i opsegom znanja te vještina bez kojih se ne moţe opstati na trţištu rada. Pod tim se podrazumijeva minimum znanja i vještina u radu na raĉunalu, minimum znanja stranih jezika, ali i osobne sposobnosti, spremnost i motivacija za uĉenje. Postojeća organizacija nastavnih planova i programa ne omogućuje stjecanje


98

visokorazvijenih tehniĉkih, tehnoloških i društvenih znanja, struĉnosti i sposobnosti potrebnih konkurentnom gospodarstvu. Nastavni programi viših razreda osnovnih škola oblikovani su za nastavak školovanja u gimnazijama, a ne u struĉnim i obrtniĉkim školama.

Razliĉiti oblici neformalnog i informalnog obrazovanja nude se sporadiĉno i u okviru postojećih obrazovnih institucija, no ne sustavno i transparentno na razini Grada Vrbovca. Rezultati osnovne analize to potvrĊuju, te podrţavaju stratešku opciju izgradnje mreţe obrazovnih programa kroz koje bi se moglo sagledati cjeloviti sustav formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. U tu svrhu bi trebalo ustrojiti koordinacijsko tijelo, koje će sustavno djelovati u pravcu usklaĊivanja mogućnosti obrazovnih i znanstvenih institucija, te stvarnih potreba gospodarstva, društvene infrastrukture i trţišta rada.

Time se stvaraju temeljne pretpostavke da se ostvari i visoko rangirani strateški prioritet, a to je potreba da se zapošljavanje i napredovanje kadrova, mora temelji na znanju, iskustvu i kompetencijama. To je moguće ostvariti interaktivnim djelovanjem na svim hijerarhijskim razinama i uz meĊusobno uvaţavanje mogućnosti ponude i suvremene potraţnje za obrazovnim programima. No, navedeno prelazi lokalne okvire, te mora naći svoje mjesto u zakonskim propisima i poticajnim mjerama od lokalne preko regionalne sve do nacionalne razine. Pored zahtjeva zaposlenih, u razvijenim zajednicama se naglasak stavlja na potrebe graĊana, posebno onih treće dobi, kojima takoĊer treba osigurati mogućnost stjecanja novih znanja i vještina, kroz specijalistiĉki orijentirane programe. To potvrĊuju i rezultati istraţivanja koji podrţavaju sve akcije kroz koje će se motivirati stanovništvo i zaposleni na struĉno usavršavanje, kroz ukljuĉivanje u sustav cijeloţivotnog uĉenja.

4.2.2.3. Imovina u vlasništvu drţave koji nije u upotrebi Republika Hrvatska bogat je vlasnik velikog broja nekretnina pa tako ima pravo vlasništva na velikim površinama šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, graĊevinskog zemljišta, javnog vodnog dobra, a vlasnik je i ţeljezniĉke infrastrukture te velikog broja raznih zgrada, kompleksa zgrada, stanova i poslovnih prostora.

Raspolaganje nekretninama u vlasništvu drţave provodi se po općim propisima, na naĉin kako bi svoje nekretnine prodala svaka fiziĉka i pravna osoba. MeĊutim, za jedan dio nekretnina propisan je poseban naĉin raspolaganja (poslovne prostore, šume, poljoprivredna zemljišta, dijelom stanove).

Općenito raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u ovlasti je Vlade Republike Hrvatske ili od nje odreĊenog tijela, dok je raspolaganje po posebnim propisima regulirano zavisno od vrste nekretnine i namjene te naĉina raspolaganja takvom nekretninom. Za razliku od drţave, jedinice lokalne i podruĉne samouprave (ţupanije, općine i gradovi) ograniĉene su u vezi raspolaganja nekretninama odredbom ĉl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što znaĉi da ih moraju prodati na natjeĉaju i po trţnoj cijeni.

Oĉuvati vaţne i vrijedne dijelove imovine u vlasništvu drţave za potrebe sadašnjih i budućih naraštaja, organizirati uĉinkovitije i transparentno korištenje imovine u drţavnom vlasništvu s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi - dva su kljuĉna, dugoroĉna strateška cilja prijedloga strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske od 2013. do 2017.

Za imovinu u vlasništvu drţave koji nije u upotrebi, potrebno je uspostaviti plan upravljanja kako bi se iskorištenost dovela na najvišu razinu, a ujedno s najvišim stupnjevima društvene koristi. U skladu s navedenim, namjera Grada je da se pojedina infrastruktura, ukoliko se pokaţe potreba za djelovanje, stavi u funkciju društvenog razvoja (adekvatan prostor za organizacije civilnog društva i sl).

4.2.3. Zaštita i upravljanje prirodnim resursima

Prirodni resursi koji ĉine sastavni dio grada posebno su osjetljivi i neprimjerenim planiranjem daljnjeg razvoja Vrbovca mogu biti ugroţeni. Stoga je neophodno osigurati trajnu zaštitu prirodnih resursa, u mjeri i na naĉin koji osigurava dugoroĉno odrţivi razvoj grada. Ekonomski razvoj grada, kao sloţenog i dinamiĉnog sustava višestrukih funkcija, moţe dovesti do zanemarivanja brige oko prirodnih resursa, te zanemarivanja vrijednosti ekoloških dobara (voda, ĉisti zrak, šume…).

To moţe dovesti do nestajanja pojedinih ekosustava prije no što spoznamo njihovu vrijednost, a upravo su ekosustavi osnovne funkcionalne jedinice ekosfere, vaţne etape biogeokemijskog kruţenja tvari i spremišta kemijske energije, reguliraju vodene resurse u krajobrazu, pripomaţu tvorbu tla i štite ga od erozije, proizvoĊaĉi


99

su i spremišta hrane za bilje i ţivotinje, filtriraju atmosferu i akumuliraju štetne tvari, veţu ugljiĉni dioksid i proizvode kisik, ublaţuju temperaturne razlike na površini Zemlje i pridonose stabilnosti klime, sadrţe za ĉovjeka korisne i upotrebljive kemikalije, tvore biomasu za razne potrebe, ţivuće su genetske banke, pokazatelj zdravog okoliša te sluţe za rekreaciju i naša su nenadoknadiva prirodna baština. Njihova djelotvornost i njihov opstanak najuţe je povezan s oĉuvanjem za njih svojstvene biološke raznovrsnosti.

Na podruĉju Grada Vrbovca pritisak na prirodne resurse izazivaju u prvom redu sljedeći ĉimbenici:

Daljni proces urbanizacije

Rast broja turista i izletnika

Ubrzani razvoj prometa

Velike koliĉine svih vrsta otpada

Nedovoljno razvijena ekološka svijest

Ograniĉene tehniĉke i tehnološke mogućnosti (gospodarstvo, infrastruktura)

Ograniĉene materijalne i organizacijske mogućnosti lokalne zajednice.

Negativni utjecaji na prirodne resurse u pravilu se dogaĊaju postupno, ali kontinuirano, dok se posljedice tih trajnih negativnih utjecaja manifestiraju u pravilu tek s odreĊenim vremenskim odmakom te šira javnost nema jasnu percepciju uzrok – posljedica.

4.2.3.1. Upotreba obnovljivih izvora energije (OIE) Obnovljivi izvori energije, zajedno s energetskom efikasnosti, predstavljaju glavne temelje energetske sigurnosti, odrţive energetike i ublaţavanja klimatskih promjena. Klimatske promjene su najveći problem današnjice. Ukoliko daljnji razvoj industrije ne bude praćen konstantnim nadzorom nad njegovim utjecajem na okoliš, negativni utjecaj na klimatske promjene će i dalje jaĉati. Ono što zabrinjava jest i ĉinjenica da negativni utjecaj na okoliš ne proizvodi automatsku posljedicu u vidu klimatske promjene, već spomenuti proces sporijim djelovanjem izaziva dugoroĉne promjene. Negativni utjecaj ukljuĉuje porast temperature (za stupanj do dva), zatim posljediĉno štete nastale ĉešćim i jaĉim prirodnim katastrofama, porastom razine mora i oteţanom proizvodnjom hrane zbog dugih sušnih razdoblja. Sve spomenuto utjeĉe i na narušavanje zdravlja stanovništva jer se, ţeleći dobiti maksimum iz postojećih kapaciteta, koriste razni preparati ĉime se stvara »krug oneĉišćenja«. Zanemarivanje spomenutoga, što je tek dio procesa koji nas okruţuju, ograniĉava mogućnosti izbora, otvara rizike usporavanja i neizvjesnosti razvitka, a u konaĉnici ima dugoroĉan negativan uĉinak na razvoj ljudskog društva.

Jedan od naĉina stvaranja ĉistog okoliša i sprjeĉavanja njegove daljnje devastacije, jest i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. Od lokalnih do meĊunarodnih razina, tijela i akteri potiĉu na djelovanje, svjesni golemog potencijala i još veće vrijednosti u vidu posljedica njegova korištenja.

Iako je donedavno zanemarivan utjecaj klimatskih promjena, mišljenje svih ukljuĉenih dionika se mijenja i procjenjuje se da će borba za ublaţavanje posljedica klimatskih promjena ili oporavak od šteta, izravno ili neizravno uzrokovanih posljedicama globalnog zatopljenja, utjecati na gospodarski razvoj svih zemalja. Cilj Hrvatske je do 2020. godine većinom usmjeren na podruĉje energetike, a sadrţi povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj i neposrednoj potrošnji na 20%, zatim povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektriĉne energije na 36%, povećanje udjela biogoriva u transportu na 10%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije hlaĊenja i grijanja na 16% te povećanje energetske uĉinkovitosti za 9% i 20% smanjenje emisija stakleniĉkih plinova.

Koristi obnovljivih izvora energije za gospodarstvo su:

• domaći izvor energije (smanjenje ovisnosti o uvozu)

• poticanje razvoja domaćeg gospodarstva u proizvodnji opreme (povezivanje energetske i industrijske proizvodnje) – otvaranje novih radnih mjesta


100

• mogućnost otvaranja proizvodnih programa u svim segmentima OIE (solarni geotermalni kotlovi, foto-napon, kotlovi za biomasu, pelete…)

• povećanje konkurentnosti.

Povećani udio obnovljivih izvora povećava ukupnu odrţivost te doprinosi sigurnosti opskrbe energijom u vremenu rastuće ovisnosti o uvozu i nestabilnih cijena energije. Obnovljivi izvori već danas mogu biti i ekonomski konkurentni u pojedinim sluĉajevima, a njihova puna konkurentnost s fosilnim izvorima energije se oĉekuje u skorom razdoblju. Obnovljivi izvori energije izrazito su sloţeno podruĉje ljudskog djelovanja te zbog svojih osobitosti i razliĉitih ĉimbenika koji odreĊuju mogućnosti i naĉine njihova korištenja zahtijevaju multidisciplinaran pristup i sudjelovanje razliĉitih struka i znanstvenih disciplina što opravdava prijedlog suradnje sa znanstvenim i istraţivaĉkim institucijama.

4.2.3.2. Korištenje prostora u funkciji poboljšanja kvalitete i uvjeta ţivota graĊana Koncept kvalitete ţivota odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to da omogući svakom ĉlanu društva da ostvari svoje ciljeve. To znaĉi da se kvaliteta ţivota mjeri preko razliĉitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Za razliku od koncepta materijalnog ţivotnog standarda, koji se uglavnom mjeri preko raspodjele dobara i usluga u populaciji, pristup kvalitete ţivota oslanja se ne samo na indikatore materijalnog ţivotnog standarda, već i na razliĉite subjektivne ĉimbenike koji utjeĉu na ljudski ţivot (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodnog okoliša, dokolica, kulturni resursi i sl.). Namjera je Grada Vrbovca usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje uĉinkovitosti u okvirima već izgraĊenog i korištenog prostora te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete ţivota na podruĉju Grada. Prioriteti se posebno odnose na:

• stvaranje uvjeta za povratak stanovništva i obnovu ukupnih funkcija naselja tako da zadovoljavaju sadašnje potrebe i omogućavaju daljnji razvoj u novim uvjetima,

• stvaranje uvjeta za pokretanje i unaprjeĊenje gospodarstva uz osnaţivanje prometnih funkcija s ciljem zaustavljanja negativnih procesa,

• iskorištenje raspoloţivih i nedovoljno uĉinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznaĉne uĉinke (postojeće poslovne zone, središnja naselja, i drugo).

U teţnji za boljim, naprednijim, ljepšim ţivotom, ĉovjek pronalazi nove tehnike i tehnologije, nova rješenja koja imaju za cilj svestrano poboljšanje uvjeta ţivota i rada. Ĉovjek nije uvijek svjestan djelovanja i dehumanizirajućih utjecaja, koje nose nova, ali ne uvijek i najbolja rješenja, pa se ne ĉesto moraju otklanjati oni utjecaji ljudskog djelovanja, koje su pojedine interesne skupine stvorile, a nisu u skladu sa naĉelima odrţivog razvoja. Gradska sredina u principu omogućava većem broju ljudi da sa osjećanjem sigurnosti i potpunije zadovoljavaju obrazovne, kulturne, rekreacijske, zdravstvene i druge potrebe. Gradovi, naroĉito veći, sve nepovoljnije utjeĉu na svoje stanovnike.

Hladna jednoliĉnost gradskog pejzaţa (meĊu novim naseljima) zagaĊenost zraka, buka, velika koncentracija stanovnika, problemi snabdijevanja, parkiranja, neriješena pitanja stambene infrastrukture mnogim graĊanima stvaraju nevolje, a nekad ĉine grad nepoţeljnim mjestom za ţivot. Ako većina ljudi u gradu sve teţe podnosi teret bezliĉnosti i anonimnosti ţivota, potrebno je osigurati podizanje društvene razine potreba ţivljenja, kako bi se stvorili humaniji uvjeti unutar otuĊene ţivotne sredine. Zato visoka kvaliteta usluga za stanovništvo ne znaĉi samo hranu, odjeću i smještaj, već i sva ona dobra koja ljudima osiguravaju kvalitetu ţivljenja u uvjetima koji osiguravaju odreĊeni stil i ljepotu ambijentalnih vrijednosti, slobodu izraţavanja i civilizacijski odnos prema steĉevinama suvremenog društva. Stoga se upravo naglasak stavlja na podizanje razine usluga za zaposlene, mlade, ljude treće dobi, ali i za turiste, koji u gradu Vrbovcu moraju biti dobrodošli i uţivati u njegovoj ukupnoj turistiĉkoj i kulturnoj ponudi.

4.2.3.3. Bespravna gradnja Analiza postupanja općina i gradova u sprjeĉavanju nelegalne gradnje jedna je od provedbenih mjera Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĊenja iz skupine provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog


101

razvitka Vlade Republike Hrvatske u okviru mjere Redefiniranje prostornih planova i propisa o graĊenju uvaţavajući više standarde zaštite okoliša te oštro kaţnjavanje nepoštivanja propisa o graĊenju. Ta mjera ukazuje na izuzetnu ulogu i utjecaj koji nelegalna gradnja ima upravo na gospodarstvo, budući da se brojni poticaji financijskim i drugim mjerama temelje na osnovnoj obvezi korisnika da kao vlasnik bilo koje postojeće nekretnine, tj. investitor nove, moţe dokazati zakonitost graĊenja i uporabe, odnosno da ispunjava zahtjeve zaštite okoliša.

Potrebno je naglasiti da je u posljednjem periodu uĉinjen znaĉajan napredak u ovom segmentu. Prostorno-planska dokumentacija, sustav kontrole, ali i potpore graĊanima pri ishodovanju potrebnih dozvola i rješavanju administrativnih poteškoća nešto smanjuju pojavu bespravne gradnje a za oĉekivati je da će se situacija dodatno poboljšati.

4.3. MISIJA I VIZIJA GRADA VRBOVCA

Kljuĉni element strateškog razvojnog dokumenta odnosi se na formulaciju razvojne misije, vizije i ciljeva. Samo na temelju poznavanja postojeće situacije provoĊenjem detaljne strukturne analize, te uz prepoznavanje najvećih zapreka identifikacijom kljuĉnih problema, moguće je razmatrati zahtijevan ili poţeljan budući status planiranog podruĉja. To zahtijevano ili poţeljno stanje obiĉno se naziva vizijom. Dok misija daje prikaz trenutnog stanja, vizija osigurava integralnu interpretaciju poţeljne budućnosti lokalne zajednice, te predstavlja novo promišljanje kompleksne prirodne prostorne cjeline. To je tek zamišljena slika najboljeg mogućeg stanja u regiji ili sektoru. Svrhe definiranja misije i vizije je da artikuliraju opće ciljeve razvoja, omoguće sagledavanje posljedica njihove realizacije i nuţnih koraka koje treba preuzeti. Vizija mora ići u pravcu ostvarivanja „zajedniĉkog dobra“. Misija i vizija pruţaju naĉelne ideje kako prevladati konceptualna, institucionalna i društvena ograniĉenja, te trebaju definirati integrativne koncepte, uspostaviti ciljeve i prioritete, te omogućiti definiranje specifiĉnih mjera i projekata.

Vizija Grada Vrbovca

Grad Vrbovec podruĉje je u kojem obrazovani, aktivni i odgovorni stanovnici u sigurnom, tolerantnom i inovativnom ozraĉju zajedniĉki doprinose odrţivom gospodarskom i društvenom razvoju.

Misija Grada Vrbovca

Grad Vrbovec odgovornim, savjesnim i transparentnim poslovanjem uspješno realizira potrebe svojih stanovnika i poduzetnika.

Grad Vrbovec će, u skladu sa zakonom, otvoreno i transparentno usmjeriti sva svoja znanja i resurse kako bi osigurao najkvalitetnije uvjete politike: razvoja, gospodarenja i zaštite prostora, upravljanja komunalnom imovinom, zadovoljavanje potreba stanovništva u podruĉju predškolstva i školstva, promicanja poduzetništva, promicanja kulture, sporta, turizma, zaštite ţivotnog standarda i socijalne skrbi. Provodeći uvjete politike, uzimaju se u obzir potrebe budućih naraštaja i odrţivost lokalne zajednice.

Razvojni koncept obuhvatio je nekoliko kljuĉnih znaĉajki koje su dovele do definiranja vizije i strateških (razvojnih) ciljeva kao i razvojnih prioriteta i aktivnosti (mjera) kojima se dostiţe:

• oĉuvanost podruĉja, krajobrazna raznolikost, priroda, zdrav ţivot, ruralnost

• prepoznatljivost, jedinstvenost, razliĉitost, potraţnja trţišta, organizacija i povezanost proizvoĊaĉa i pruţatelja usluga

• kulturno-povijesna i tradicijska baština, razvoj selektivnih oblika turizma

• uvoĊenje novih tehnologija, energetska samoodrţivost, nova znanja, razvoj i privlaĉenje ljudskih resursa, jednake mogućnosti.


102

4.4. CILJEVI RAZVOJA GRADA VRBOVCA

U metodologiji izrade strateškog plana logiĉno se nakon analize stanja i ocjena kljuĉnih razvojnih problema pristupa definiranju ciljeva razvoja, koji nam daju jedan opći rezultat, odnosno ishod koji Grad Vrbovec kao lokalna zajednica treba postići. Ciljevi se postavljaju u okviru razvojne vizije kao konsenzus izmeĊu sasvim razumljivih suprotstavljenih interesa. Ciljevi naznaĉuju orijentacije i smjerove razvojnih nastojanja kljuĉnih razvojnih subjekta odnosno aktera/dionika u premošćivanju jaza izmeĊu postojećeg stanja (misije) i poţeljnog budućeg stanja (vizije). Vizije su dostiţne slike budućnosti pojedinog podruĉja, u ovom sluĉaju Grada Vrbovca, ali ciljevi moraju konaĉno biti postignuti kako bi ispunili svoju ulogu mostova izmeĊu sadašnjeg i budućeg stanja. Ciljevi koji se ovdje postavljaju trebaju biti ostvarivi i realni. Formulacija rješenja kljuĉnih problema općenito znaĉi pronalaţenje razvojnih ciljeva koji opisuju poţeljne buduće situacije, koje treba ostvariti u predvidivom razdoblju. Praktiĉnost nalaţe da nakon prepoznavanja kljuĉnih problema, sljedeći logiĉni programski korak bude formulacija razvojnih ciljeva vezanih uz kljuĉne probleme.

Definiranje razvojnih ciljeva je u funkciji prevladavanja, otklanjanja razvojnih problema koje su radne skupine na radionicama odrţanim tijekom razdoblja svibanj-rujan 2015., na temelju SWOT analize, detektirale kao ograniĉenja razvoja. Lista problema za svaku radnu skupinu iskorištena je za odreĊivanje razvojnih ciljeva gospodarstva, društvenih djelatnosti, prostornog ureĊenja i gradskih institucija. Ciljevi su odabirani prema kriterijima kao što su oĉekivani uĉinak, odrţivost i mogućnost provedbe bez veće podrške izvana.

Slijedom tih kriterija svaka radna skupina odredila je tri do pet ciljeva po sektoru. Predstavnici, koje je imenovala svaka radna skupina, procijenili su zatim meĊusobne odnose i meĊuovisnost identificiranih ciljeva. Time je uĉinjen vaţan korak ka razumijevanju sloţenosti razvoja ruralnog podruĉja i upravljanja njime.

4.4.1. Strateški ciljevi

Za dugoroĉno ostvarenje razvojne vizije Grada Vrbovca potrebno je:

• Razvijati i provoditi koncept odrţivog razvoja i oĉuvanja prirodne baštine,

• Ĉuvati i razvijati raznolike i konkurentne gospodarske aktivnosti s ciljem oĉuvanja i razvoja novih mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja,

• Organizacija cjeloţivotnog uĉenja i osposobljavanja za ciljane skupine korisnika i prema strateškim potrebama Grada, a s posebnim naglaskom na usvajanje novih znanja i tehnologija,

• Priprema i provedba razvojnih programa i projekata Grada za razvoj postojećih i stvaranje novih proizvoda u svim proizvodnim i neproizvodnim ekonomskim aktivnostima, s posebnim naglaskom na razvoj mikro i malog poduzetništva i obrtništva,

• Razviti nove poljoprivredne i nepoljoprivredne djelatnosti, povezivati proizvoĊaĉe i pruţatelje usluga u kreiranju robnih marki, povećanju koliĉine i kvalitete proizvodnje i usluga, distribuciji i marketingu, uporabi novih tehnologija i odrţivih izvora energije kako bi se povećala i diverzificirala proizvodnja,

• Razvoj i potpora revitalizaciji i izgradnji potrebne infrastrukture za razvoj poslovanja i ukupnu kvalitetu ţivota zajednice, ukljuĉujući i obnovu kulturno-povijesne i tradicijske baštine, s posebnim naglaskom na oĉuvanje i odrţivo korištenje prirodne baštine.

Kako bi promovirali i ostvarili zadanu viziju, zadaća radne skupine bila je osmisliti strateške ciljeve koji će odrediti razvojne prioritete u razdoblju 2015.-2020. Definirani strateški ciljevi Grada Vrbovca su:

1. Razvoj i unaprjeĊenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

2. Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

3. UnaprjeĊenje razine kvalitete ţivljenja kroz razvoj društvene, socijalne i komunalne infrastrukture


103

4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provoĊenje zaštite i oĉuvanja okoliša

5. Razvoj i unaprjeĊenje ljudskih resursa

4.4.2. Strateški prioriteti

Strateški prioriteti se vezuju uz svaki dugoroĉni strateški cilj i oni predstavljaju segmentirane ciljeve, tj. strateške pravce djelovanja. Oni su osnova i polazište strategije djelovanja, koja osigurava provedbu svakog pojedinog dugoroĉnog cilja. U praksi se strateški prioriteti pojavljuju kao programski prioriteti ili kao provedbeni programi. Razrada strateških prioriteta bazira se s jedne strane na viziji i dugoroĉnim ciljevima i s druge strane na kljuĉnim strateškim problemima.

Strateški ciljevi Prioriteti

1 Razvoj i unaprjeĊenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s

naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

Osiguravanje podrške poduzetniĉkim aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fiziĉke infrastrukture i provoĊenje (gospodarstvu potrebnih) usluga

Razvoj i unaprjeĊenje aktivnosti unutar podruĉja MMSP i obrtništva

Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja

Razvoj cjeloţivotnog uĉenja i usavršavanja ljudskih resursa sa ciljem postizanja odrţivog gospodarskog razvoja

Razvoj i unaprjeĊenje procesa uvoĊenja inovativnih tehnologija u gospodarske procese

Promicanje vaţnosti i uloge društveno odgovornog poslovanja

Poboljšanje turistiĉke infrastrukture i unaprjeĊenje ponude proizvoda/usluga

Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletniĉkog, rekreativnog, lovnog)

2 Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno jaĉanje znanja i vještina

Razvoj ekološke poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno jaĉanje znanja i vještina

Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom na odrţivi razvoj

3 UnaprjeĊenje razine kvalitete ţivljenja kroz razvoj društvene,

socijalne i komunalne infrastrukture

Razvoj i unaprjeĊenje kvalitete infrastrukture predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Razvoj i unaprjeĊenje kvalitete socijalne i društvene infrastrukture te provoĊenja usluga uz naglasak na ukljuĉivanje marginaliziranih skupina u društvu

Razvoj i unaprjeĊenje komunalne infrastrukture na podruĉju Grada Vrbovca

UnaprjeĊenje i odrţivo korištenje prostora Grada Vrbovca

UnaprjeĊenje kvalitete stanovanja i povećanje razine sigurnosti stanovništva

4 Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provoĊenje

zaštite i oĉuvanja okoliša

Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje prirodne baštine i biološke raznolikosti

Odrţivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Zaštita i oĉuvanje prirode i unaprjeĊenje okoliša na podruĉju Grada Vrbovca

5 Razvoj i unaprjeĊenje ljudskih Razvoj i jaĉanje kompetencija uz istovremeno unaprjeĊenje sustava


104

resursa za upravljanje svim aspektima razvoja

Razvoj i jaĉanje kompetencija svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Unaprijediti procedure i modele za rad Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu Grada) te za odrţivo planiranje na višegodišnjoj razini

5. RAZRADA MJERA PO PRIORITETIMA

5.1. TEMELJNA POLAZIŠTA

Strategija razvoja Grada Vrbovca usmjerava se na nekoliko glavnih podruĉja djelovanja koja su prepoznata već u fazi analize stanja u Gradu, a treba se temeljiti na razradi osnovnih razvojnih mjera i indikatora, što ukljuĉuje i pristup odreĊivanja uĉinka projekata. Oĉekivani rezultati mjera su sastavni dio kriterija za procjenu projekata, odnosno prioriteta odreĊenog projekta u zadanom vremenskom okviru.

Mjera je ona razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakog strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifiĉna podruĉja djelovanja (na gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje, zaštitu okoliša, sport, komunalnu infrastrukturu itd.). Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Svaka je mjera dio strateškog prioriteta, a mora slijediti koncepciju definiranu ciljem kao dijelom vizije razvoja.

Cilj svake mjere je razvoj i to razvoj po naĉelima odrţivosti, što mora biti sadrţano i u pojedinim programima razvoja. Stoga se svaka mjera sagledava kao podsustav odreĊenog razvojnog cilja i pretpostavka prihvaćanja pojedinog projekta, što zahtijeva da se svaka mjera jasno definira s formalnog i sadrţajnog aspekta.

Strateški ciljevi razvoja ostvaruju se kroz razliĉite prioritetne aktivnosti koje, u suštini, predstavljaju mjere. Mjere razvoja sadrţane su u svim pojedinim ciljevima i prioritetima razvoja Grada. Mjere koje su rezultat postavljenih ciljeva prvenstveno se odnose na aktivnosti koje treba provesti za pokretanje gospodarskog razvoja te poboljšanje uvjeta ţivota lokalnog stanovništva razvojem društvenih djelatnosti te oĉuvanjem tradicijskih djelatnosti, poput poljoprivrede, uz poticanje male privrede, odnosno razvoj poduzetništva i gospodarske infrastrukture.

5.2. RAZRADA MJERA PO STRATEŠKIM PRIORITETIMA

Strateški prioriteti razvoja su usmjereni na nekoliko glavnih podruĉja djelovanja, uz uvaţavanje razvojnih mogućnosti, a temeljeno na sagledavanju trendova razvoja u svijetu, analize stanja Grada Vrbovca, uz uvaţavanje prijedloga prikupljenih na raspravama sa sudionicima radnih skupina i radionica. U nastavku će se elaborirati svaki strateški prioritet, u kontekstu prethodno definiranog strateškog cilja, a predloţit će se i elaborirati mjere, njihovi nositelji i oĉekivani rezultati.

SC 1 Razvoj i unaprjeđenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništa s naglaskom na edukaciju, zapošljavanje i samozapošljavanje

Prioriteti Mjere

Osiguravanje podrške poduzetniĉkim

aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fiziĉke

infrastrukture i provođenje (gospodarstvu potrebnih)

usluga

Analiza postojećeg stanja u poduzetništvu te izrada aktivnosti za stvaranje pozitivnog poduzetniĉkog okruţenja

Analiza financijskog okruţenja i stvaranje novih programa za poticanje poduzetniĉkih aktivnosti

Stvaranje programa razvoja potpornih institucija

Izgradnja infrastrukture potpornih institucija, te stvaranje i oblikovanje programa struĉne potpore za poduzetnike

Izgradnja infrastrukture i osmišljavanje potpore za nove i inovativne oblike poduzetništva

Razvoj i unaprjeđenje Analiziranje, stvaranje i provoĊenje potrebnih usluga za poduzetnike i obrtnike


105

aktivnosti unutar podruĉja MMSP i obrtništva

Poticanje izvozne orijentacije gospodarstva i stvaranje pozitivnog investicijskog okruţenja

Povezivanje poduzetnika i zajednice na podruĉju Grada Vrbovca

Poticanje umreţavanja i primjene inovativnih naĉina poslovanja poduzetnika

Razvoj poslovne – savjetniĉke infrastrukture s ciljem poboljšanja transfera znanja i vještina, te intenzivnije ukljuĉivanje u korištenje nacionalnih programa, EU fondova i dr.

Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog

poduzetništva i obrtništva

Analiza i ocjena stupnja razvoja tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Osmišljavanje i provedba programa za poticanje daljnjeg razvoja postojećih poduzetnika i obrtnika koji se bave tradicijskim proizvodima i uslugama

Osmišljavanje i provedba edukacija i programa za ukljuĉivanje novih poduzetnika u bavljenje tradicijskim obrtom/poduzetništvom

Primjena inovativnih tehnologija u procesu razvoja tradicijskog obrta/poduzetništva

Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg

razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i

samozapošljavanja

Analiza i procjena potrebnih programa i aktivnosti za pokretanje poduzetniĉkih aktivnosti i ulazak na trţište rada

Osmišljavanje i provedbe programa i aktivnosti unutar potpornih institucija namijenjenih jaĉanju kompetencija za zapošljavanje i samozapošljavanje

Razvoj i unaprijeĊenje ljudskih, administrativnih i provedbenih kapaciteta zaposlenika potpornih institucija

Razvoj cjeloţivotnog uĉenja i usavršavanja

ljudskih resursa sa ciljem postizanja odrţivog

gospodarskog razvoja

Razvoj cjeloţivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoj programa cjeloţivotnog obrazovanja i osposobljavanja

Poticanje obrazovanja za zapošljivost i konkurentnost na trţištu rada

Edukacija ukljuĉenih dionika o razliĉitim izvorima financiranja vlastitih projekata i daljnji razvoj znanja i vještina

Izgradnja i/ili unaprijeĊenje i/ili prostorne infrastrukture za kvalitetnije provoĊenje procesa cjeloţivotnog uĉenja i usavršavanje

Osmišljavanje i provoĊenje programa mentoriranja sa ciljem jaĉanja kompetencija posloprimca i/ili poslodavca

Razvoj i unaprjeđenje procesa uvođenja

inovativnih tehnologija u gospodarske procese

Analiza i ocjena mogućnosti primjene inovativnih tehnologija

Razrada potreba postojećih i budućih poduzetnika za primjenu inovativnih tehnologija

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za što uspješniju primjenu inovativnih tehnologija u gospodarskim procesima

UnaprjeĊenje prostorne infrastrukture za daljnji razvoj korištenja inovatinih tehnologija u gospodarskim procesima

Potpora i promocija kreativnosti u poduzetništvu

Promicanje vaţnosti i uloge društveno odgovornog

poslovanja

Analiza mogućnosti za djelovanje unutar podruĉja društveno odgovornog poslovanja

Osmišljavanje i provedba aktivnosti za provedbu i promicanje društveno odgovornog poslovanja

Osiguravanje transfera znanja postojećih dionika u društveno odgovornom poslovanju

ProvoĊenje potrebnih/specijaliziranih edukacija i mogućnosti za djelovanje poduzetnika i obrtnika unutar društveno odgovornog poslovanja

Jaĉanje kompetencija potpornih institucija za promoviranje društveno odgovornog poslovanja

ProvoĊenje aktivnosti informiranja stanovništva Grada Vrbovca o provedenim projektima društveno odgovornog poslovanja

Poboljšanje turistiĉke infrastrukture i

unaprjeđenje ponude proizvoda/usluga

Analiza cjelokupne turistiĉke infrastrukture

Povezivanje svih aktera zainteresiranih za turizam i stvaranje platforme za kvalitetno djelovanje

UnaprjeĊenje sustava turistiĉke signalizacije - ploĉe, natpisi, putokazi


106

Izgradnja novih i ureĊenje postojećih tematskih staza - pješaĉkih, biciklistiĉkih, konjiĉkih

Izgradnja i ureĊenje vinske ceste Grada Vrbovca

Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma

(ruralnog, izletniĉkog, rekreativnog, lovnog)

Program edukacije stanovništva o ruralnom turizmu

Poticanje ruralnih domaćinstava na ukljuĉivanje u turistiĉku ponudu Grada Vrbovca

Definiranje i razvoj programa za ruralni turizam, izletniĉki turizam, sportski turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, manifestacije

Izgradnja i ureĊenje sadrţaja za ruralni turizam, izletniĉki turizam, lovni turizam, gastroturizam, ekoturizam, manifestacije

Poticajne mjere: sufinanciranje troškova priprema i izrada tehniĉke te projektne dokumentacije

P 1.1 Osiguravanje podrške poduzetniĉkim aktivnostima kroz izgradnju i opremanje fiziĉke infrastrukture i provoĊenje (gospodarstvu potrebnih) usluga

Aktivnosti: Opremanje i stavljanje u funkciju potporne institucije – poduzetniĉkog inkubatora Usmjeriti sve raspoloţive ljudske i financijske kapacitete za što skorije otvaranje potporne institucije – poduzetniĉkog inkubatora Opremanje i stavljanje u funkciju cjelokupne poslovne zone, korištenje maksimalnih kapaciteta poslovne zone Planirati koncept zone u skladu sa suvremenim dosezima najrazvijenijih poslovnih zona, te od poĉetka imati na umu specijalizaciju zone u gospodarskim podruĉjima koja su identificirana kao prioritetna razvojna podruĉja grada. Na prvom mjestu razvoj prehrambene industrije, zatim preraĊivaĉke, te razvoj kapaciteta za djelatnost prijevoza i skladištenja (uz sektor poslovnih usluga gdje je prije svega moguć daljnji razvoj IT sektora) Planirati izgradnju poslovne infrastrukture kao što su inkubatori, centri kompetencija, tehnološki parkovi i drugi oblici suvremene poslovne infrastrukture u skladu sa smjernicama specijalizacije Ukljuĉiti partnere u realizaciju ovakvih projekata, prije svega obrazovne i istraţivaĉke institucije, ali i druge partnere (HGK, HOK, Udruţenje obrtnika udruga poslodavaca, JLS i dr...). Povećati dostupnost specijaliziranim edukacijama za poduzetnike, te potaknuti umreţavanje poduzetnika i uvoĊenje inovativnih naĉina poslovanja sa svrhom osiguravanja više konkurentnosti poduzetnika. Identificirati kljuĉne elemente industrijskog razvoja i prepoznati kljuĉne faktore razvoja preraĊivaĉke industrije Definirati plan odrţivog industrijskog razvoja Vrbovca Planirati i koordinirati ostalim aktivnostima i projektima od vaţnosti za industrijski razvoj Grada Vrbovca, s posebnim naglaskom na specijalizaciji u preraĊivaĉkoj industriji (planirati privlaĉenje upravo preraĊivaĉkih tvrtki u poslovne zone, osigurati povoljne uvjete kojima će se privući preraĊivaĉke kompanije) Poticati stvaranje novih preraĊivaĉkih tvrtki specijalizacijom zona, inkubatora te raznim oblicima potpora (jamstveno kreditne sheme, tehniĉke potpore, darovnice, i dr.) Sustavom potpora, infrastrukturnim ureĊenjem, te ukljuĉivanjem obrazovnih i znanstvenih institucija osigurati privlaĉnije okruţenje za preraĊivaĉke tvrtke.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, ,Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec HOK, HGK, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici Poduzetnici i obrtnici, stanovništvo

Indikatori opremljene i stavljene u funkciju potporne institucije – poduzetniĉki inkubator potpuno opremljena i funkcionalna poslovna zona uspostavljena i stavljena u funckiju poduzetniĉko potporna infrastruktura planirani i realizirani novi projekti poslovne infrastrukture poboljšani uvjeti za razvoj tvrtki usmjerenih razvoju novih tehnologija i proizvoda temeljenih na


107

visokoj dodanoj vrijednosti br. tvrtki u poduzetniĉkoj zoni br. zaposlenih u poduzetniĉkoj zoni br. zaposlenih u poduzetniĉkom centru br. korisnika poduzetniĉkog centra broj novih programa i projekata promidţbe Grada kao lokacije spremne za privatna i javno-privatna ulaganja broj programima obuhvaćenih poduzetnika broj i vrsta kontakata s potencijalnim investitorima broj potencijalnih ulagaĉa koji su posjetili Grad broj (po vrsti) i vrijednost novih ulaganja. povećanje broja zaposlenih u preraĊivaĉkoj industriji povećanje udjela preraĊivaĉke industrije u strukturi gradskog gospodarstva (prema prihodima, u BDP-u ili broju zaposlenih) povećanje broja preraĊivaĉkih poduzeća povećanje prihoda preraĊivaĉke industrije

P 1.2 Razvoj i unaprjeĊenje aktivnosti unutar podruĉja MMSP i obrtništva

Aktivnosti: ProvoĊenje aktivnosti za razvoj proizvodne i preraĊivaĉke djelatnosti. Struĉna pomoć poduzetnicima u razvoju proizvoda i usluga, komercijalizaciji proizvoda i projekata, realizaciji poduzetniĉkih ideja, zasnovanih na znanju, istraţivanjima i inovacijama. Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraţivaĉkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvoĊenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera. Proširiti postojeći portfolio potpora te povećati broj kreditnih i jamstveno kreditnih shema dostupnih poduzetnicima; osigurati raznovrsnost financijskih potpora (darovnice, tehniĉke potpore za razradu projekata, jamstveno-kreditne sheme, sufinanciranje troškova, i dr. ). Programe potpora usmjeriti prema poduzetnicima koji se bave ili se planiraju baviti djelatnostima koje su oznaĉene kao razvojni prioritet (proizvodnja i prerada, ICT, i dr.). Pruţiti tehniĉku potporu poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja. Provesti analizu i identificirati kljuĉne elemente razvoja poslovnih i struĉnih usluga. Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja poslovnih i struĉnih usluga. Osigurati prostor i lokaciju za djelovanje usluga iz ovog sektora (IT inkubator, i dr.). Osmisliti, planirati i provoditi sustavne potpore sektoru poslovnih i struĉnih usluga. Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja proizvodno-preraĊivaĉkih industrija. Poticati „gospodarstvo znanja“, kao temelja izvozne orijentacije gospodarstva. To ukljuĉuje poticanje primjene znanja i povezivanje gospodarskih subjekata sa znanstvenim sektorom radi povećanja konkurentnosti i izvoznih kapaciteta poduzetnika. Poticati poduzetnike koji planiraju izvoz smanjenjem troškova izlaza na inozemna trţišta, te troškova promocije i marketinga na inozemnim trţištima i dr. Smanjiti davanja i razne namete izvozno orijentiranim poduzećima. Koordiniranim aktivnostima na izgradnji poslovne infrastrukture i sustavom poticaja, te smišljenih marketinških aktivnosti privući izvozna poduzeća na podruĉje grada. Stvoreno povoljno okruţenje za rast i razvoj izvozno orijentiranih poduzeća kroz osmišljeni sustav koordiniranih aktivnosti i mjera: izgradnjom poslovne infrastrukture, poticanjem primjene znanja, smanjenjem troškova za izvoznike.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, potporne institucije, edukacijske ustanove, HOK, HGK, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici Poduzetnici i obrtnici, stanovništvo

Rezultati: br. poduzetniĉkih aktivnosti br. novih poduzetnika br. odobrenih potpora br. realiziranih kredita/potpora iz razliĉitih financijskih shema


108

br. poduzetnika kojima je pruţena tehniĉka pomoć od strane potpornih institucija br. realiziranih EU poduzetniĉkih projekata povećanje broja zaposlenih i udjela u BDP-u djelatnosti poslovnih i struĉnih usluga povećanje broja tvrtki i obrta poslovnih i struĉih usluga br. projekata koji promovira upotrebu znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu br. ostvarenih suradnji izmeĊu poslovnog, znanstveno-istraţivaĉkog i javnog sektora br. zaposlenih u prepoznatim djelatnostima proizvodno-preraĊivaĉke industrije povećanje br. poslovnih subjekata povećan udio izvoza grada u udjelu ukupnog izvoza ţupanije povećan broj novih izvoznika na podruĉju grada poboljšani financijski pokazatelji poslovanja izvoznika (prihodi, dobit, gubitak, i dr.) broj ulaganja poduzetnika i grada Vrbovca u inovacije i tehnologiju broj i vrsta tehnoloških institucija tehnološki i inovacijski programi br poduzetnika ukljuĉeni u tehnološke i inovacijske programe % povećanja inovacija i patenata broj i vrsta programa suradnje s visokoškolskim i istraţivaĉkim institucijama

P 1.3 Poticanje i daljnji razvoj tradicionalnog poduzetništva i obrtništva

Aktivnosti: Zaštititi tradicionalne i autohtone obrtnike od daljnjeg nestajanja, te omogućiti razvoj tradicijskog obrtništva kao jednog od vaţnih elemenata identiteta grada; Unaprijediti postojeću ponudu tradicijskih obrta te potaknuti stvaranje novih; Posebno poticati stvaranje novih prepoznatljivih obrtniĉkih proizvoda te njihovo brandiranje i prodaju; Revitalizacija izumrlih tradicijskih obrta; Informiranje, marketinške aktivnosti i edukacija postojećih i budućih ponuĊaĉa i proizvoĊaĉa tradicijskih obrtniĉkih proizvoda; Poticanje standardiziranja proizvodnje i kontrolu kvalitete; izrada, uspostava i provedba programa umreţene tradicijske obrtniĉke ponude.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, potporne institucije

Korisnici: Poduzetnici i obrtnici - postojeći i potencijalni novi

Rezultati: Saĉuvani postojeći tradicijski obrti Revitalizirani stari tradicijski obrti te stvoreni uvjeti za razvoj novih obrta temeljenih na tradicijskim vrijednostima i identitetu grada broj tradicijskih obrta na podruĉju grada broj tradicijskih proizvoda

P 1.4 Poticanje programa i mogućnosti daljnjeg razvoja potpornih institucija za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja

Aktivnosti: Kreiranje programa edukacija putem poduzetniĉkih potpornih institucija. Poticanje pohaĊanja certificiranih edukacija za poduzetnike. Poticati umreţavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i meĊunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja.


Korisnici: Poduzetnici i obrtnici

Nezaposleni

Rezultati: br. odrţanih edukacija br. poduzetnika polaznika edukacija br. novih poduzetnika

P 1.5 Razvoj cjeloţivotnog uĉenja i usavršavanja ljudskih resursa sa ciljem postizanja odrţivog gospodarskog razvoja

Aktivnosti Edukacijom stanovništa postiţe se veća informiranost i ukljuĉenost poduzetnika u trendove u gospodarstvu. Potiĉe se umreţavanje poduzetnika i brţi protok informacija što povećava


109

konkurentnost. Potiĉu se inovativne ideje koje donose potrebne promjene u gospodarstvu i stvara se klima uspješnja za daljnji razvoj gospodarstva

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec, Zagrebaĉka ţupanija, obrazovne institucije, HGK, HOK, strukovne organizacije/potporne institucije, organizacije civilnog društva, MSP

Korisnici: Mikro i mala poduzeća, obrti, srednja i velika poduzeća, stanovništvo Općine, mladi, nezaposleni, ţene, osobe s invaliditetom

Rezultati: broj odrţanih radionica i predavanja broj sudionika na tim predavanjima broj obrazovnih institucija ukljuĉenih u edukaciju broj poduzetnika koji koriste nove tehnologije broj novonastalih udruţenja poduzetnika

P 1.6 Razvoj i unaprjeĊenje procesa uvoĊenja inovativnih tehnologija u gospodarske procese

Aktivnosti: Povećati dostupnost specijaliziranim edukacijama za poduzetnike, te potaknuti umreţavanje poduzetnika i uvoĊenje inovativnih naĉina poslovanja sa svrhom osiguravanja više konkurentnosti poduzetnika Kreiranje programa edukacija putem poduzetniĉkih potpornih institucija Poticanje pohaĊanja certificiranih edukacija za poduzetnike Povezivanje sa sveuĉilištem i školama na razvoju novih edukativnih programa za poduzetnike Poticati umreţavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i meĊunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja (uz primjenu ICT –a inovativnih riješenja) Osigurati prostor i potaknuti uspostavu „cooworking centra“ za poduzetnike i samostalne umjetnike („freelanceri“)


Korisnici: Mikro, mali i srednji poduzetnici, obrtnici, nezaposleni

Rezultati: Ojaĉani kapaciteti poduzetnika u razliĉitim segmentima poduzetniĉkog poslovanja; Povećana aktivnost poduzetnika na umreţavanju sa drugim partnerima izvan lokalnog podruĉja; Osnovan „cooworking centar“

P 1.7 Promicanje vaţnosti i uloge društveno odgovornog poslovanja

Aktivnosti: ProvoĊenje analize mogućih djelatnosti u svrhu razvoja društveno odgovornog poduzetništva kako bi se odabirom specifiĉnih djelatnosti za Grad ujedno doprinijelo ujednaĉenom gospodarskom razvoju. Osigurati transfer znanja postojećih dionika u društveno odgovornom poduzetništvu na naĉin da se prema novim društveno odgovornim poduzetnicima olakša pokretanje poslovne aktivnosti, tj. stvaranje mentoriranja kako bi se povećala vjerojatnost za uspjeh Analiza potrebnih edukativnih radionica te provoĊenje edukacija o poslovnim vještinama kako bi se dionicima olakšalo poslovanje ProvoĊenje aktivnosti informiranja stanovništva Grada Vrbovca o provedenim projektima dionika društveno odgovornog poslovanja kako bi se povećala vidljivost, ali i zainteresiralo javnost za aktivnosti koje doprinose zajednici

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, MSP, udruge, zadruge, socijalni poduzetnici

Korisnici: Fiziĉke i pravne osobe, udruge, zadruge, stanovništvo, marginalizirane skupine u društvu

Rezultati: br. ukljuĉenih u društveno odgovorno poduzetništvo br. analiza napravljenih za daljnji razvoj društveno odgovornog poduzetništva br. aktivnosti/dionika društveno odgovornog poduzetništva br. edukacija namijenjenih dionicima društveno odgovornih poduzetnika postotak stanovništva upoznat sa projektima društveno odgovornog poduzetništva i socijalnog poduzetništva br. brošura i ostalih publikacija o aktivnostima i mogućnostima društveno odgovornog poduzetništva i socijalnog poduzetništva


110

P 1.8 Poboljšanje turistiĉke infrastrukture i unaprjeĊenje ponude proizvoda/usluga

Aktivnosti: Organizacija dogaĊanja poput kazališnih predstava, manifestacija, športskih turnira, ljetne školske lige, školskih izleta i raznih drugih tematskih dogaĊanja Izgradnja i ureĊenje vinske ceste Grada Vrbovca Izgradnja, rekonstrukcija i/ili opremanje turistiĉe infrastrukture infrastrukture Osmišljavanje dodanih sadrţaja za privlaĉenje gostiju Graditi i ureĊivati biciklistiĉke staze i parkirališta Provoditi kampanje za popularizaciju biciklistiĉkog prometa Provoditi edukaciju stanovništva o mogućnostima (ruralnog) turizma Razvoj nove javne turistiĉke infrastrukture (turistiĉki info centri, tematske staze, vinske ceste i sl.) Klasificirati, urediti i sadrţajno osmisliti javne prostore: pješaĉke ulice i trgove, šetnice te okupljališta

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec, Turistiĉka Zajednica grada Vrbovca, MSP, PG

Korisnici: Stanovnici, turisti, MSP,PG

Rezultati: broj izgraĊenih/obnovljenih objekata turistiĉke infrastrukture broj umreţenih aktera koji djeluju u turizmu provedene edukativne aktivnosti o mogućnostima ruralnog turizma broj turistiĉkih gostiju broj ostvarenih noćenja prihodi od turizma br. aktivnosti godišnje br. posjetitelja dogaĊanja broj brošura i ostalih pisanih publikacija koje u sebi imaju ukljuĉenu ponudu Grada broj ureĊenih eko etno sela broj eko etno proizvoda broj provedenih edukativnih aktivnosti o mogućnostima djelovanja u turizmu broj kilometara ureĊenih rekreacijskih staza broj informativnih ploĉa na rekreacijskim stazama broj gostiju broj inovativnih smještajnih kapaciteta (npr. bed & bike, rent-a-klijet i sl.) povećan % noćenja u smještajnim kapacitetima i postotak izravnoga prihoda od smještajnih kapaciteta prihodi u turizmu br. novoizgraĊenih kilometara biciklistiĉkih staza, br. novih parkirališta i parkirnih mjesta, br. novoizgraĊenih turistiĉkih objekata (hoteli, turistiĉki info centri, idr.), te ostale turistiĉke infrastrukture br. provedenih projekata unaprjeĊenja postojeće turistiĉke infrastrukture broj ureĊenih postojećih javnih površina broj novo izgraĊenih javnih površina duljina vinske ceste Grada Vrbovca

P 1.9 Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog, izletniĉkog, rekreativnog, lovnog)

Aktivnosti: Poticati razvoj te osmisliti programe potpora i promocijske aktivnosti vezane uz razvoj turistiĉke ponude na OPG-u, razvoj tematskih putova, razvoj selektivnih oblika turizma, umreţavanje i promocija ruralne turistiĉke ponude. Osigurati dodatno turistiĉko brendiranje Grada vezano: - uz vinske ceste - obuhvatiti enogastronomiju u sprezi s autohtonom kulturom, folklorom i obiĉajima vinorodnog podruĉja u Gradu Vrbovcu - uz biciklistiĉke staze – obuhvatiti razvoj mreţe biciklistiĉkih staza zasnovan na modernom konceptu biciklistiĉkog turizma te osigurati što je moguće veće povezivanje s dugoprugaškim, transnacionalnim biciklistiĉkim rutama Europom koje su trasirane i prolaze kroz prostor


111

sjeverozapadne Hrvatske

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec, Turistiĉka Zajednica grada Vrbovca, , MSP, PG

Korisnici: Stanovnici, turisti, MSP, PG

Indikatori: broj ponude novih turistiĉkih aktivnosti broj ureĊenih/obnovljenih tematskih parkova broj programa u lovnom turizmu broj posjetitelja u sklopu lovnog turizma % porasta turistiĉkih posjeta izravno povezanih s lovnim turizmom povećan % lovaca-turista koji prvi put posjećuju Grada broj odrţanih manifestacija broj informativnih ploĉa postavljenih na tematskim putevima broj turistiĉkih posjetitelja prihod od turizma broj kilometara novih vinskih cesta i biciklistiĉkih staza broj pouĉnih ploĉa, standardiziranih oznaka i signalizacije postavljenih na vinskim cestama i biciklistiĉkim stazama % porasta turistiĉkih posjeta izravno povezanih s vinskim cestama i biciklistiĉkim stazama povećan % izravnog prihoda od mreţe vinskih cesta i biciklistiĉkih staza kao specifiĉnog oblika turistiĉke ponude broj novih smještajnih kapaciteta u seoskim gospodarstvima broj novih smještajnih kapaciteta u kućanstvima broj novih smještajnih kapaciteta u vikendicama i klijetima


112

SC 2 Razvoj i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i procesa njihovog daljnjeg rasta

Prioriteti Mjere

Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih

gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Analiza stanja i oblikovanje programa za pokretanje proizvodnje i širenja opsega poljoprivrednih gospodarstava

Razvoj i unaprjeĊenje odrţive poljoprivrede s dopunskim djelatnostima

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za jaĉanje kompetencija dionika poljoprivrednog gospodarstva (nositelji/ĉlanovi)

Ukljuĉivanje i organiziranje lokalnih poljoprivrivrednih gospodarstava i malih poduzetnika te pripremanje i pokretanje projekata usmjernih na razvoj smještajnih kapaciteta te lepeze proizvoda i usluga ruralog turizma (zdrava hrana, aktivnosti, rekreacija, itd...)

Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno jaĉanje znanja i

vještina

Analiza stanja konvencionalne poljoprivrede i stoĉarstva na podruĉju Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba programa jaĉanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Umreţavanje dionika u poljoprivrednim gospodarstvima sa ciljem zatvaranja procesa primarne i/ili sekundarne poljoprivredne proizvodnje

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje proizvodno-preraĊivaĉkih kapaciteta

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje skladišnih kapaciteta

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje prodajnih prostora

Razvoj ekološke poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno

jaĉanje znanja i vještina

Analiza stanja ekološke poljoprivrede i stoĉarstva na podruĉju Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba programa jaĉanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ekološkom poljoprivredom

Analiza podruĉja i proizvoda Grada Vrbovca pogodnih za ukljuĉuvanje na ekološku poljoprivrednu preradu i/ili proizvodnju

Umreţavanje dionika procesa ekološke poljoprivredne proizvodnje

Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje proizvodnih, preraĊivaĉkih, skladišnih te kapaciteta za pakirnice

Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom

na odrţivi razvoj

Analiza korištenja inovativnih tehnologija u poljoprivrednim gospodarstvima

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za primjenu inovativnih tehnologija u skladu sa zaštitom okoliša

Poticanje novih i postojećih tvrtki za pokretanje proizvodnje i primjene inovativnih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi

Izgradnja/opremanje/stavljanje u funkciju infrastrukture kao odgovor na potrebu primjene tehnologija u poljoprivrednim gospodarstvima

P 2.1 Razvoj usluga za poticanje pokretanja novih poljoprivrednih gospodarstava i daljnji razvoj postojećih

Aktivnosti: Pomoć pri pripremi dokumentacije za pokretanje poljoprivrednih gospodarstava; Poticanje umreţavanja i transfera znanja kako bi poljoprivredna gospodarstva efikasno iskoristila vlastite resurse u proizvodnji, preradi i/ili izlasku na trţište Uspostavljanje podrške potencijalnim subjektima koji se ţele udruţivati Opremanje potporne infrastrukture i fiziĉke infrastrukture za udruţivanje Osmišljavanje i provoĊenje marketinških aktivnosti za promociju umreţenih subjekata Osiguravanje podrške umreţenim subjektima kroz osmišljavanje i provoĊenje edukativnih aktivnosti Omogućiti graĊenje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (graĊevine za ĉuvanje voćnjaka, vinograda, graĊevine za pohranu i veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, graĊevina za uzgoj stoke i peradi, graĊevine za preradu poljoprivrednih i mesnih proizvoda,


113

staklenici i plastenici, i dr.)

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, organizacije civilnog društva i agencije povezane s poljoprivredom i poljoprivrednom proizvodnjom, zadruge

Korisnici: Mladi, ţene, nezaposleno stanovništvo

Rezultati: Broj novih poljoprivrednih gospodarstava Broj provedenih edukacija namijenjenih poljoprivrednicima Broj polaznika edukacija Broj umreţenih poljoprivrednih gospodarstava Broj novih proizvoda Programi zajedniĉke promocije udruţenih poljoprivrednih gospodarstava Prostori za djelovanje i organiziranu suradnju poljoprivrednih gospodarstava Broj promotivnih materijala o proizvodima koji se proizvode i koji su u ponudi na podruĉju Grada Vrbovca

P 2.2 Razvoj konvencionalne poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno jaĉanje znanja i vještina

Aktivnosti: Poticanje izrade projektne dokumentacije za izgradnju proizvoĊaĉkih objekata; Potpore izgradnji i ureĊenju objekata za preradu i prodaju proizvoda, nabavka opreme za preradu i prodaju proizvoda, razvitak inovativnih naĉina prodaje, dizajn i izrada promotivnog materijala, oglašavanje; Poticanje trţenja autohtonih i ekoloških proizvoda putem manifestacija, organizacije prodajnih prostora i pomoći u distribuciji proizvoda; Pruţanje ciljane edukacije (prezentacije, seminari, radionice, minikonferencije, tribine) poljoprivrednicima u podruĉjima kao što su: • edukacija za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike poĉetnike • vaţnost okrupnjavanja poljoprivrednih površina, komasacija • oĉuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica • modernizacija poljoprivrednog poslovanja.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Zagrebaĉka ţupanija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju, zadruge, nadleţna ministarstva

Korisnici: Poljoprivredna gospodarstva

Nezaposleni, neaktivni, Djeca i mladi, Stanovništvo, Poduzetnici, obrtnici

Indikatori: Broj poljoprivrednih proizvoĊaĉa Broj udruţenih poljoprivrednika Broj proizvoĊaĉa koji uvode novu tehnologiju u proizvodnju Broj korisnika programa potpora ruralnom razvoju Broj odrţanih edukacija za poljoprivrednike Broj odrţanih dogaĊanja sa ciljem promocije lokalnih proizvoda

P 2.3 Razvoj ekološke poljoprivrede i stoĉarstva uz istovremeno jaĉanje znanja i vještina

Aktivnosti: Potpore izgradnji i ureĊenju objekata za preradu i prodaju proizvoda, nabavka opreme za preradu i prodaju proizvoda, razvitak inovativnih naĉina prodaje, dizajn i izrada promotivnog materijala, oglašavanje; Poticanje trţenja autohtonih i ekoloških proizvoda putem manifestacija, organizacije prodajnih prostora i pomoći u distribuciji proizvoda; Razvijanje poljoprivredne proizvodne aktivnosti u Gradu po ekopostulatima (najbolja ekološka praksa, visoka razina bioraznolikosti, oĉuvanje prirodnih resursa i visoki proizvodni standardi temeljeni na prirodnim tvarima i postupcima) koja se kreće u rasponu od ekostoĉarstva, uzgoja ljekovitog bilja, povrća i voća, pĉelarstva i dr.; Pruţanje ciljane edukacije (prezentacije, seminari, radionice, minikonferencije, tribine) poljoprivrednicima u podruĉjima kao što su: • ekološka proizvodnje i uporaba pesticida prihvatljivih za okoliš • provedba nitratne direktive i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija • modernizacija poljoprivrednog poslovanja.


114

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Zagrebaĉka ţupanija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju, zadruge, nadleţna ministarstva


Nezaposleni, neaktivni, djeca i mladi, stanovništvo, poduzetnici, obrtnici, poljoprivredna gospodarstva

Indikatori: Provedene edukativne aktivnosti o prednostima i naĉinima rada u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji Broj poljoprivrednika koji imaju ekološki naĉin proizvodnje Broj umreţenih poljoprivrednika koji korište ekološki naĉin poljoprivredne proizvodnje Broj eko proizvoda ponuĊenih na trţištu Br. korisnika programa potpora ruralnom razvoju Br. odrţanih dogaĊanja sa ciljem promocije lokalnih proizvoda Br. brošura i prospekata o zdravoj prehrani i proizvodima Br. poljoprivrednih gospodarstava koja su se dijelom ili potpuno preorijentirala (po vrsti ekouzgoja i poljoprivredne proizvodnje: na stoĉarstvo, uzgoj ljekovitoga bilja, povrća i voća, pĉelarstvo i dr.)

P 2.4 Razvoj i primjena inovativnih oblika tehnologija s naglaskom na odrţivi razvoj

Aktivnosti: Osmišljavanje i provedba potpornih aktivnosti; Osmišljavanje aktivnosti i pribliţavanje inovativnih tehnologija poljoprivrednim gospodarstvima; Predstavljanje i podrška i pruţanje infrastrukture za aktivnosti OIE i en.uĉinkovitosti; Umreţavanje proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa i formiranje infrastrukture za pruţanje dostatne podrške

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje


Indikatori: Broj poljoprivrednih gospodarstava (nositelja i/ili ĉlanova) koji koriste nove tehnologije u vlastitoj proizvodnji Broj aktivnosti koje otpatke iz poljoprivredne djelatnosti koriste u energetskoj uĉinkovitosti i OIE (biomasa) Prihodi u poljoprivredi, drvnopreraĊivaĉkoj djelatnosti i šumarstvu Broj provedenih edukativnih aktivnosti o mogućnostima korištenja novih tehnologija Br. odrţanih edukacija Br. poduzetnika polaznika edukacija


115

SC 3 Unaprjeđenje razine kvalitete ţivljenja kroz razvoj društvene, socijalne i komunalne infrastrukture

Prioriteti Mjere

Razvoj i unaprjeđenje

kvalitete infrastrukture predškolskog,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog

odgoja i obrazovanja

Obnova i opremanje objekata u predškolskom i školskom odgoju kako bi se osigurala visoka kvaliteta predškolskog odgoja i nastave, kao i izvannastavnih aktivnosti

Izgradnja i prilagodba postojećeg prostora za djecu i uĉenike s invaliditetom

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjena projekata energetske efikasnosti u predškolskim i školskim ustanovama

Povećanje kapaciteta kuhinje i uvoĊenje zdrave prehrane u predškolskom odgoju

Poticanje uvoĊenja i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovnim ustanovama na podruĉju Grada

Ukljuĉivanje profesora i uĉitelja u programe usavršavanja i cjeloţivotnog uĉenja

Edukacija zaposlenika u obrazovnim ustanovama i poticanje na korištenje inovativnih metoda pouĉavanja

Razvoj i unaprjeđenje

kvalitete socijalne i društvene

infrastrukture te provođenja usluga

uz naglasak na ukljuĉivanje

marginaliziranih skupina u društvu

Obnova i izgradnja objekata za smještaj starijih i nemoćnih te osoba sa invaliditetom visoke kvalitete

Uspostavljanje sustava brige za starije i nemoćne te osobe sa invaliditetom

ProvoĊenje aktivnosti za ukljuĉivanje marginaliziranih skupina u društvu - provoĊenje edukacija, osposobljavanja, rad za dobrobit zajednice, promocija zajednice kroz razliĉite aktivnosti

Izgradnja i/ili nadogradnja prilaza svim društvenim ustanovama za osobe s invaliditetom

Izgradnja i/ili opremanje djeĉjih igrališta za djecu s posebnim potrebama

Izgradnja i obnova objekata društvene infrastrukture (društveni domovi, vatrogasni domovi,knjiţnica)

Osmišljavanje i provedba usluga unutar socijalne infrastrukture s naglaskom na socijalno iskljuĉene skupine u društvu, uz provoĊenje adekvatne edukacije

Osmišljavanje i provedba usluga unutar društvene infrastrukture

Razvoj i unaprjeđenje komunalne

infrastrukture na podruĉju Grada

Vrbovca

Razvoj i unaprjeĊenje sustava vodoopskrbe te prenamjena naĉina rada kako bi se sprijeĉili daljnji gubici vode

Razvoj i unaprjeĊenje sustava odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda

Jaĉanje odgovornih institucija za rad i odrţavanje sustava

UsklaĊenje razvoja odvodnje s razvojem vodoopskrbe

Unaprjeđenje i odrţivo korištenje

prostora Grada Vrbovca

Cjelovito planiranje prostornog razvoja sukladno sa razvojnim potrebama Grada

UnaprjeĊenje postojećih i ureĊenje novih javnih gradskih prostora te poticanje obnove proĉelja

Profiliranje, sadrţajno i oblikovno unaprjeĊivanje Grada te stvaranje tematskih trţnica, i odrţavanje javnih zelenih površina

UreĊenje i obnova zgrada ţeljezniĉkog i autobusnog kolodvora te autobusnih stajališta

Izgradnja i/ili opremanje i/ili obnova parkirališta

Unaprjeđenje kvalitete

stanovanja i povećanje razine

sigurnost stanovništva

Snimka stanja, izrada rješenja te identifikacija, prioritizacija, priprema i provedba projekata u podruĉju prometne infrastrukture

UnaprjeĊenje sustava javne rasvjete, uzimajući u obzir naĉela energetske uĉinkovitosti

UnaprjeĊenje infrastrukture beţiĉnog Interneta na vaţnijim punktovima u Gradu

UnaprjeĊenje sustava zaštite i spašavanja te izgradnja i opremanje potrebne infrastrukture

P 3.1 Razvoj i unaprjeđenje kvalitete infrastrukture predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

Aktivnosti Povećati kapacitete odgojno obrazovnih ustanova, poticati diferenciranje postojećih obrazovnih programa te kreiranje novih; Doprinijeti stvaranju kadrova temeljenih na znanju, iskustvu i kompetenciji.


116

Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje odgovarajućeg broja vrtića, škola i sportskih dvorana, te podizanje standarda postojećih; Poboljšanje suradnje i koordinacije meĊu odgojno-obrazovnim ustanovama; Usmjeriti se na osmišljavanje, kreiranje i implementaciju diferenciranih obrazovnih programa Osiguravanje dovoljnog broja struĉnjaka za rad s djecom i mladima, te potrebnog broja uĉitelja za program produţenog boravka; Dodatno educiranje nastavnika; Rad školskih ustanova u jednoj smjeni sukladno Drţavnom pedagoškom standardu; Razvijanje novih i unaprjeĊenje postojećih programa za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu; UvoĊenje standarda za ocjenjivanje kvalitete nastavnih programa i nastavnika u skladu sa EU smjernicama i kriterijima sukladno drţavnom pedagoškom standardu; Izrada dugoroĉnih planova i identifikacija potreba za srednjoškolsko obrazovanje vezano za potrebe gospodarstva; poticanje suradnje i partnerstva sa sveuĉilištem i privatnim sektorom na planiranju i izgradnji centara izvrsnosti/kompetencija (npr. centar za strukovna zanimanja);

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec, Zagrebaĉka ţupanija, odgojne i obrazovne ustanove

Korisnici djeca predškolske dobi, uĉenici osnovnih i srednjih škola, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji

Indikatori br. izgraĊenih, obnovljenih i opremljenih društvenih ustanova br. škola koje rade u jednoj smjeni br. zaposlenika te škola koje pruţaju mogućnost produţenog boravaka br. novih inovativnih školskih programa

P 3.2 Razvoj i unaprjeđenje kvalitete socijalne i društvene infrastrukture te provođenja usluga uz naglasak na ukljuĉivanje marginaliziranih skupina u društvu

Aktivnosti Realizacija organizacijskih promjena koje će u postojećim okvirima sredstava i struĉnog kadra pridonijeti pruţanju kvalitetnijih, efikasnijih i ekonomski racionalnijih zdravstvenih usluga; Educiranje djelatnika u zdravstvu (poticanje kvalitetnog struĉnog kadra i nadarenih mladih lijeĉnika za rad u javnom sektoru); Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje zdravstvenih ustanova; Poticanje pokretanja novih programa preventivne zdravstvene zaštite; Priprema i provedba edukacije graĊana o vaţnosti prevencije i zdravog naĉina ţivota. Obnova i izgradnja objekata socijalne infrastrukture; Opremanja i modernizacija objekata socijalne infrastrukture; Edukacija i osiguravanje dovoljnog broja struĉnog kadra za rad u socijalnim ustanovama; Aktivnosti socijalnih usluga za skupine u nepovoljnom poloţaju; Priprema i provedba sadrţaja za starije i nemoćne osobe; Izgradnja doma za zbrinjavanje starih i nemoćnih i hospicija za pruţanje pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima; Osiguranje usluga za kvalitetniji ţivot obitelji; Prenamijeniti odreĊene objekte, za potrebe sadrţajnog djelovanja djece i mladih; Statistiĉki pratiti kretanja socijalno ugroţenih kategorija, kako bi se ukazalo na potrebe i istaknula postignuća; Aktivnosti prevencije ovisnosti, pomoći ovisnicima i njihovim obiteljima; Programi za djecu i mlade; Poticanje volonterstva, te druge sliĉne aktivnosti; Poboljšanje koordinacije izmeĊu organizacija socijalne skrbi; Izrada strategije razvoja športa i uvaţavanje njenih odrednica u koncipiranju temeljnih pravaca razvoja ove djelatnosti; (Re)definiranje prioriteta u financiranju športskih klubova, te uvesti mjerenje uĉinaka utrošenih sredstava; Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje odgovarajuće športske infrastrukture (športskorekreacijski centar, stadion, i dr.);


117

Povećanje broja aktivnih sudionika u športu, te priprema dodatnih sportskih sadrţaja za djecu i mlade; Poboljšanje uvjeta za pripreme sportaša, te priprema i provedba razvojnih programa za podršku perspektivnim sportašima; Osiguravanje struĉnih timova te dovoĊenje novih, struĉno obrazovanih trenera u klubove; Poticanje povezivanje turizma i športa; Promovirati šport u školama organizacijom športskih natjecanja, lige, i dr.; snaţnije ukljuĉivanja športa u osnovne škole; Primjenjivati nove tehnologije u društvenoj infrastrukturi i omogućiti aktivniji rad organizacija civilnog društva.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , POU Vrbovec, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva - udruge

Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće ţivorne dobi, stanovništvo Grada Vrbovca

Indikatori br. obnovljenih zdravstvenih ustanova br. lijeĉnika i zdravstvenih djelatnika br. programa prevencije na podruĉju Grada Vrbovca br. obnovljenih ili novih objekata socijalne infrastrukture br. pripremljenih i provedenih projekata i programa iz podruĉja socijalne skrbi br. struĉnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi br. korisnika usluga socijalne skrbi sustavno praćenje i ocjenjivanje postignuća u podruĉju unapreĊenja brige o osobama s invaliditetom, za djecu s teškoćama u razvoju i stanja u strukturi ranjivih skupina, primjenom «socijalnih indikatora» (inicirane nove mogućnosti, rezultati rehabilitacija, nova zapošljavanja, nova zbrinjavanja…) broj kapitalnih ulaganja u nove objekte i opremu (broj i rezultati) i nove programske sadrţaje (udruge, centri…) usmjereni na poboljšanje socijalne slike grada Vrbovca br. ĉlanova športskih saveza, športskih udruga, športskih klubova br. aktivnih sportaša br. rekreativaca površina športskih graĊevina br rekonstruirane/izgraĊene fiziĉke društvene infrastrukture – domovi, kulturno-informacijski centri, knjiţnice, muzeji, galerije i sl. % digitalizirane arhivske graĊe u knjiţnici Grada Vrbovca udio korištenja i primjene novih tehnologija u društvenoj infrastrukturi (digitalizacija knjiţnice, unaprjeĊenje tehnologije u gradskim medijima, nove aplikacije za uĉenje i pouĉavanje i sl) br aktivnosti organizacija civilnog društva br sudionika aktivnosti civilnog društva % umreţavanje dionika civilnog društva Donošenje standarda djelovanja udruga civilnog društva. Donošenja kriterija financiranja. Kontrola postignutih rezultata udruga civilnog društva, a temeljeno na standardima djelovanja i pravdanja dobivenih financijskih sredstava.

P 3.3 Razvoj i unaprjeđenje komunalne infrastrukture na podruĉju Grada Vrbovca

Aktivnosti Proširiti segment odrţavanja na sve javno-prometne površine te osigurati jednaki standard komunalne usluge svim gradskim ĉetvrtima Analizirati stanje površina, nerazvrstanih cesta i komunalne opreme te predlagati mjere za njihovo unaprjeĊenje i za podizanje standarda komunalne opremljenosti grada Posebno poticati komunalno unaprjeĊenje postojećih javnih zelenih površina i plaţa, te izgradnju i odrţavanje djeĉjih igrališta Osigurati postojanje kvalitetnih djeĉjih igrališta u svim predjelima grada Poticati integraciju zelenih površina sa djeĉjim igralištima Izgradnja novih dionica ŢC i nerazvrstanih cesta, te povezivanje prometnih koridora na naĉin da se dobiju jedinstvene prometne cjeline;


118

Izgradnja nedostajućih uliĉnih i cestovnih spojeva osnovne uliĉne mreţe, te rekonstrukcija raskriţja, postojećih ulica, te asfaltiranje makadamskih ulica; Osiguravanje parkiranja za stanovnike središta grada te izgradnja nedostajućih parkirališnih kapaciteta (javne garaţe i parkirališta na frekventnim stajalištima javnog prometa); Modernizacija signalne i sigurnosne opreme i ureĊaja UnaprjeĊenje cestovne mreţe grada kroz rekonstrukciju i dogradnju s uvoĊenjem inteligentnog prometnog sustava (ITS) nadzora i upravljanja prometom, kojim će se riješiti problem uĉestalih zastoja, oneĉišćenje okoliša, pravodobne informiranosti vozaĉa i na taj naĉin povećati sigurnost i protoĉnost prometa, smanjiti kašnjenja i uĉestale zastoje te oneĉišćenje okoliša; Ugradnja sistema za nadgledanje i kontrolu prometa, informacije o putnicima, e-kartice, te elektronska naplata putne karte, ugradnja vanjskih displeja na vaţnija autobusna stajališta; Produţenje i pogušćenje mreţe autobusnih linija (Povećati uĉestalost i proširiti pokrivenost javnim prijevozom, te unaprjediti mogućnost presjedanja); Obnova voznog parka javnog prijevoza i nabava suvremenih niskopodnih autobusa, te autobusa koji manje zagaĊuju okoliš (elektriĉni ili biodizel); UnaprjeĊenje vodoopskrbnog sustava i poticanje stanovnika na prikljuĉivanje na postojeće UnaprjeĊenje kanalizacijske mreţe Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove.

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Komunalno poduzeće Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, PG, udruge

Korisnici Stanovništvo Grada i posjetitelji

Indikatori br. komunalnih intervencija godišnje br. ureĊenih/opremljenih djeĉjih igrališta br. kilometara novih izgraĊenih ulica, asfaltiranih makadamskih ulica, rekonstruiranih raskriţja broj kilometara ureĊenih i saniranih cesta broj asfaltiranih nerazvrstanih cesta broj izgraĊenih ili obnovljenih šumskih i poljskih putova broj ugraĊene signalne i sigurnosne opreme i ureĊaja broj metara izgraĊenih i obnovljenih nogostupa i oborinske odvodnje broj rekonstruiranih raskriţja broj opremljenih i ureĊenih autobusnih stajališta br. novih garaţnih i parkirališnih mjesta br. prometnih nesreća Propusna moć raskriţja (PAJ/h) br. novih i rekonstruiranih stajališta i terminala javnog putniĉkog prometa, br.prikljuĉaka na vodoopskrbni sustav br.prikljuĉaka na kanalizacijski sustav br. pripremljenih/apliciranih projekata

P 3.4 Unaprjeđenje i odrţivo korištenje prostora Grada Vrbovca

Aktivnosti

Pokrenuti korake klasifikacije, ureĊenja i sadrţajnog osmišljavanja javnih površina Izraditi svu potrebnu dokumentaciju koja valorizira i sadrţajno osmišljava koncept gradskih javnih površina Poticati sadrţajno aktiviranje javnih površina UnapreĊenje mreţe lokalnih cesta i osiguravanje njihove uĉinkovitije povezanosti sa ţupanijskim i drţavnim cestama, poboljšanje protoĉnosti te svih aspekata sigurnosti prometa (za motorna vozila, javni prijevoz te pješake) Pokrenuti korake klasifikacije, ureĊenja i sadrţajnog osmišljavanja trţnica i javnih zelenih površina Poticati sadrţajno aktiviranje trţnica i javnih zelenih površina Graditi i ureĊivati biciklistiĉke staze i parkirališta Provoditi kampanje za popularizaciju biciklistiĉkog prometa Provoditi edukaciju biciklista (sadašnjih i budućih) Sanacija i obnova gradskih proĉelja u svrhu povećanja energetske uĉinkovitosti Zamjena energetski neuĉinkovite javne rasvjete s energetski uĉinkovitijim ţaruljama


119

Gradnja punionica za elektriĉna vozila/bicikle;

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , komunalno poduzeće Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, PG, udruge

Korisnici Stanovništvo Grada i posjetitelji

Rezultati izraĊene studije/akcijski planovi za konceptualno odreĊenje i aktiviranje javnih površina broj/m2 ureĊenih postojećih javnih površina u zoni Centar (po vrsti: okupljališta, trgovi, pješaĉke ulice, zone, šetnice, zelene javne površine, autobusna stajališta, djeĉja igrališta, sportsko-rekreativne površine i dr.) broj/m2 ureĊenih postojećih javnih površina u ostalim rubnim dijelovima Grada (po vrsti: okupljališta, trgovi, pješaĉke ulice, zone, šetnice, zelene javne površine, autobusna stajališta, djeĉja igrališta, sportsko-rekreativne površine i dr.) broj sadrţajno osmišljenih i prenamijenjenih prostora broj ureĊenih proĉelja u javnom vlasništvu broj kilometara ureĊenih i saniranih cesta broj ugraĊene signalne i sigurnosne opreme i ureĊaja broj metara izgraĊenih i obnovljenih nogostupa i oborinske odvodnje broj rekonstruiranih raskriţja broj opremljenih i ureĊenih autobusnih stajališta izraĊene studije/akcijski planovi za konceptualno odreĊenje i aktiviranje trţnica i javnih zelenih površina br. novoizgraĊenih kilometara biciklistiĉkih staza, br. novih parkirališta i parkirnih mjesta, povećanje udjela putovanja ostvarenih biciklom, br. provedenih mjera povećanja energetske uĉinkovitosti br. izgraĊenih punionica za elektriĉna vozila/bicikle

P 3.5 Unaprjeđenje kvalitete stanovanja i povećanje razine sigurnost stanovništva

Aktivnosti Izrada dokumentacije odvodnje otpadnih voda, analiza predloţenog sustava, odreĊivanje faza izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja Poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanju otpadnih voda Nastaviti s izgradnjom kanalizacijske mreţe Nastaviti širenje vodovodne i kanalizacijske mreţe na cjelokupnom podruĉju Grada Vrbovca u skladu s najvišim okolišnim standardima Definiranje plana i uvoĊenje beţiĉnog pristupa Internetu Definirati javnu rasvjetu sukladno graĊevinama na podruĉju kojih se javna rasvjeta izvodi Provesti detaljnu analizu postojeće rasvjete i odrediti novi koncept rasvjete na podruĉju Grada Vrbovca (pokrivenost svih naselja) Implementacija rasvjete prema definiranim prioritetima postupne implementacije rasvjete po pojedinim cjelinama Realizacija suradnje svih nadleţnih institucija u zaštiti od poţara, prirodnih nepogoda i akcidenata Monitoring, prevencija i upravljanje sigurnosti, tehnološkim rizicima i rizicima Izgradnja i opremanje infrastrukture u podruĉju sustava civilne zaštite i spašavanja te primjena napredne tehnologije za prevenciju i sanaciju mogućih oneĉišćenja Izrada planova zaštite i intervencija u sluĉajevima poţara i nepogoda Informiranje i edukacija graĊana za postupanje u incidentnim situacijama te ostale sliĉne aktivnosti

Nositelji Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje , Komunalno poduzeće Vrbovec, dobrovoljna vatrogasna društva, i civilna zaštita

Korisnici Stanovništvo, posjetitelji

Rezultati broj prikljuĉaka na sustav komunalne infrastrukture broj stanovnika prikljuĉenih na sustav komunalne infrastrukture broj saniranih lokalnih divljih deponija broj sabirnih centara za prikupljanje specifiĉnih vrsta otpada, zelenih otoka broj reciklaţnih dvorišta i/ili kompostana broj domaćinstava koji kompostiraju otpad


120

pokrivenost Grada beţiĉnim Internetom br. novih rasvjetnih tijela podruĉje obuhvata Grada novom rasvjetom br. osposobljenih struĉnjaka u podruĉju civilne zaštite i spašavanja br. osposobljenih jedinica za djelovanje u sluĉaju elementarne nepogode površina infrastrukture zaštite i spašavanja br. opreme potrebne za uĉinkovito obavljanje djelatnosti zaštite i spašavanja


121

SC 4 Valorizacija prirodne i kulturne baštine te promicanje i provođenje zaštite i oĉuvanja okoliša

Prioriteti Mjere

Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Analiza zaštite i valorizacije kulturne baštine Grada Vrbovca

Izrada programa, obnova i zaštita materijalne kulturne baštine kako bi se ista stavila u funkciju razvoja turizma i promociju podruĉja

Promoviranje tradicijskih obrta i kreiranje autohtonih suvenira/ proizvoda i usluga specifiĉnih za podruĉje Grada Vrbovca

Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za djecu i mlade o vaţnosti oĉuvanja i promoviranja kulturne baštine

Revitalizacija i promocija kulturno-povijesne i tradicijske baštine kao podloge razvoju turistiĉke ponude

Provedba marketinških aktivnosti kulturnoj baštini Grada Vrbovca

Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje prirodne baštine i

biološke raznolikosti

Analiza zaštite i stanja prirodne baštine i biološke raznolikosti na podruĉju Grada Vrbovca

Inventariziranje i kartiranje biološke raznolikost i uspostavljanje sustava inventarizacije, ocjene ugroţenosti biološke raznolikosti i praćenja, itd.

Poticanje oĉuvanja raznolikosti okoliša s posljedicom preoblikovanja i podizanja kvalitete razvoja ruralnih podruĉja Grada Vrbovca

UreĊivanje staza koje prolaze kroz pojedine dijelove prirodne baštine kako bi se ista zaštitila od devastacije

Osmišljavanje i provedba edukacije za stanovništvo Grada Vrbovca o vrijednostima i zaštiti prirodne baštine

Provedba marketinških aktivnosti o odrţivom korištenju prirodne baštine

Odrţivo gospodarenje energijom i povećanje

udjela obnovljivih izvora energije

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i primjena projekata energetske efikasnosti

Povećanje energetske uĉinkovitosti u privatnim kućanstvima, sektorima obrazovanja, industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete

Edukacija stanovništva o mogućnostima i prednostima korištenja alternativnih oblika energije

Analiza mogućnosti i korištenje alternativnih oblika energije

Zaštita i oĉuvanje prirode i unaprjeđenje okoliša na podruĉju

Grada Vrbovca

Analiza stanja okoliša na podruĉju Grada Vrbovca

Osmišljavanje programa za unaprjeĊenje stanja okoliša na podruĉju Grada Vrbovca

Provedba mjera za zaštitu, povećanje kvalitete i unaprjeĊenje sustava praćenja kakvoće okoliša (voda, tlo, zrak)

Sanacija divljih odlagališta te unaprjeĊenje sustava za odrţivo gospodarenje otpadom

Edukacija stanovništva o mogućnostima i potrebama za recikliranje i ponovnu upotrebu otpada

Osmišljavanje i provedba programa ponovne upotrebe otpada s ciljem primjene novih oblika enegije

P 4.1 Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne baštine Grada Vrbovca

Aktivnosti: Odrţavanje i obnova kulturno-povijesne baštine Grada Vrbovca; UnaprjeĊenje prezentacije bogatog kulturnog naslijeĊa i suvremene kulturne produkcije Grada korištenjem novih tehnologija; Postavljanje smeĊe signalizacije i interpretacijskih ploĉa; Omogućen obilazak kulturno-povijesne baštine osobama sa posebnim potrebama; Razvijanje novih, inovativnih programa promocije kulture; Razvoj autohtonih, tradicijskih suvenira; UnaprjeĊenje prezentacije bogatog kulturnog naslijeĊa i suvremene kulturne produkcije Grada korištenjem novih tehnologija; Postavljanje smeĊe signalizacije i interpretacijskih ploĉa;


122

Omogućen obilazak kulturno-povijesne baštine osobama sa posebnim potrebama; Razvijanje novih, inovativnih programa promocije kulture.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje Turistiĉka zajednica, POU Vrbovec, poduzetnici i obrtnici, udruge

Korisnici: Stanovništvo, turisti

Indikatori: br. obnovljenih spomenika kulturno povijesne baštine (pokretnih i nepokretnih) br. posjetitelja kulturo povijesne baštine br. suvenira br. dionika u kulturnoj ponudi Grada Vrbovca % prihoda od posjetitelja kulturne ponude Grada Vrbovca br. brošura

P 4.2 Zaštita, oĉuvanje i odrţivo korištenje prirodne baštine i biološke raznolikosti

Aktivnosti: Identifikacija posebno osjetljivih dijelova prirode te ukoliko postoji potreba, proglašavanje zaštićenih dijelova prirode; Inventariziranje i kartiranje biološke raznolikost i uspostavljanje sustava inventarizacije, ocjene ugroţenosti biološke raznolikosti i praćenja, itd; Uspostavljanje baze podataka o biološkoj raznolikosti; Provedba projekata na odabranim zelenim površinama; Korištenje i zaštita ruralnog prostora, estetska, kulturna, ekološka, ali i gospodarska funkcija ruralnog podruĉja, koja se temelji na zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala podruĉja s oĉuvanjem tipoloških znaĉajki identiteta ruralnog podruĉja; Poticati oĉuvanje raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće ţivotnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga podruĉja, zaštita objekata i podruĉja glede oĉuvanja kulturnog naslijeĊa, prilagodba novogradnje identitetu ruralnog podruĉja, usmjeravanje izgradnje na podruĉja gdje je prometno-komunalna infrastruktura već riješena ili najbolje riješena; Omogućiti graĊenje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (graĊevine za ĉuvanje voćnjaka, vinograda, graĊevine za pohranu i veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, graĊevina za uzgoj stoke, graĊevine za preradu poljoprivrednih i mesnih proizvoda, staklenici i plastenici, i dr.).

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje TZ, poduzetnici i obrtnici, poljoprivrednici, udruge


Indikatori: br. intervencija u okolišu broj saniranih lokalnih divljih deponija broj intervencija u oneĉišćene površine s elementima opasnog otpada broj sabirnih centara za prikupljanje specifiĉnih vrsta otpada, zelenih otoka reciklaţno dvorište broj domaćinstava koji kompostiraju otpad inventarizirana i kartirana podruĉja biološke raznolikosti br. pripremljenih i provedenih projekata/intervencija ureĊenja povećanje br. stanovnika

P 4.3 Odrţivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Aktivnosti: Identifikacija mogućih mjera i aktivnosti energetske uĉinkovitosti po sektorima za ostvarenje zacrtanih ciljeva uštede energije; Sanacija i obnova proĉelja u svrhu povećanja energetske uĉinkovitosti; Zamjena energetski neuĉinkovite javne rasvjete s energetski uĉinkovitijim ţaruljama; Gradnja punionica za elektriĉna vozila; Izgradnja novog sustava rasvjete s normiranim svjetlotehniĉkim vrijednostima kako bi se osigurala prometna sigurnost), zaštita okoliša (zaštita okoliša i stambenih zona od svjetlosnog oneĉišćenja, uklanjanje štetnih radnih tvari izvora svjetlosti, smanjivanje emisije stakleniĉkih plinova) te energetska uĉinkovitost sustava;


123

U svrhu postizanja što većeg stupnja energetske uĉinkovitosti, korištenje svjetiljke s LED izvorima svjetlosti i sustavom regulacije nivoa rasvijetljenosti; Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora (primarno sunce te djelomiĉno biomasa) te stvaranje preduvjeta za lakše uvoĊenje sustava koji koriste ovakvu energiju u kućanstvima i u javnim ustanovama u Gradu kao velikim potrošaĉima energije. Doprinos Općine ispunjenu ciljeva EU 20-20-20 na ţupanijskoj razini. Poboljšanje energetskih svojstava fasade, stolarije te drugih relevantnih elemenata na javnim zgradama i obiteljskim kućama kako bi se primarno osigurala racionalizacija troškova grijanja i hlaĊenja u kućanstvima.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje pravne i fiziĉke osobe, poljoprivrednici, udruge

Korisnici: Stanovništvo

Indikatori: br. provedenih mjera povećanja energetske uĉinkovitosti br. izgraĊenih punionica za elektriĉna vozila br. pripremljenih/apliciranih projekata udjel energetski uĉinkovite i ekološke javne rasvjete u cjelokupnom sustavu broj rasvjetnih mjesta broj rasvjetnih tijela po vrsti, tipu i snazi % obuhvata gradskih naselja LED rasvjetom bilanca energetskih pokazatelja (kW, kWh/god, tCO2/god) broj edukacija o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije broj ugraĊenih kolektorskih sustava za grijanje potrošne tople vode te broj kućanstava s ugraĊenim kolektorskim sustavima broj izgraĊenih minifotonaponskih elektrana na krovu javnih objekata, instalirana snaga fotonaponskih sustava za proizvodnju elektriĉne energije broj kućanstava i zgrada sa zamjenom kotlova na loţ ulje i plin kotlovima na biomasu (npr. drvenim sjeĉkama) stopa smanjenja potrošnje komercijalnih izvora energije broj identificiranih zgrada stambene i javne namjene koji sastavom konstrukcije ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka broj kućanstava i zgrada sa zamjenom postojeće i ugradnjom nove energetski uĉinkovitije vanjske stolarije broj kućanstava i zgrada s ugradnjom toplinske zaštite ovojnice i krovišta broj kućanstava i zgrada s ugradnjom kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja i obnova postojećih dimnjaka, broj kućanstava i zgrada s ugradnjom individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije, broj kućanstava i zgrada s ugradnjom dizalica topline u sustavima grijanja, broj kućanstava i zgrada s unapreĊenjem unutarnje rasvjete % smanjenja izdataka stanovnika Grada za energiju

P 4.4 Zaštita i oĉuvanje prirode i unaprjeĊenje okoliša na podruĉju Grada Vrbovca

Aktivnosti: Priprema i provoĊenje informativnih radionica te edukacijskih programa za sve dobne skupine i ciljne korisnike; ProvoĊenje akcija vezanih uz zaštitu okoliša; Organiziranje promotivnih kampanja za podizanje razine svijesti o problemima okoliša te o mjerama za oĉuvanje okoliša. ProvoĊenje razliĉitih edukativnih aktivnosti, lokalnih kampanja i volonterskih akcija kako bi se stanovništvo Grada uĉinkovito upoznalo sa sljedećom problematikom zaštite okoliša: - potrebom razvrstavanja otpada - pravilnim postupanjem s otpadom - štetnosti divljih odlagališta po okoliš - pravilnim korištenjem energije i mogućom uštedom energije u domaćinstvima - energetski uĉinkovitim graĊenjem - eko-poljoprivredom.


124

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje poduzetnici i obrtnici, udruge


Indikatori: broj odrţanih prezentacija, seminara, radionica broj sudionika na prezentacijama, seminarima, radionicama broj okruglih stolova, tribina i drugih informativnih dogaĊanja broj sudionika na okruglim stolovima, tribinama i drugim informativnim dogaĊanjima broj postavljenih tabli (npr. za zabranu odlaganja smeća) i informativnih panoa broj volonterskih akcija na podruĉju zaštite okoliša broj sudionika u akcijama


125

SC 5 Razvoj i unaprjeđenje ljudskih resursa

Prioriteti Mjere

Razvoj i jaĉanje kompetencija uz

istovremeno unaprjeđenje sustava za upravljanje svim aspektima razvoja

Potpora, organizacija i provedba edukativnih programa za jaĉanje kompetencija

Poticati umreţavanje poslodavaca i posloprimaca na lokalnoj, regionalnoj i meĊunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja

Osmišljavanje i provedba aktivnosti namijenjenih djeci i mladima za poticanje kreativnosti i inovativnosti

Izgradnja i/ili opremanje prostorne infrastrukture namijenjene jaĉanju kompetencija - zaokruţivanje proizvodno-preraĊivaĉkih kapaciteta

Razvoj i jaĉanje kompetencija svih dobnih skupina, s

posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Analiza stanja, potreba i mogućnosti za razvoj kompetencija, struktirano prema dobnim skupinama na podruĉju Grada Vrbovca

Organiziranje i provoĊenje edukativnih aktivnosti za jaĉanje kompetencija, strukturirano prema dobnim skupinama

Potpora, organizacija i razvoj programa za ponovno ukljuĉivanje marginalnih/osjetljivih/socio-ekonomski ugroţenih skupina društva (starije osobe, osobe s posebnim potrebama, mladi, ţene i dr.) u aktivnosti zajednice

Povezivanje i ukljuĉivanje marginaliziranih skupina u društvu kroz osiguravanje dostatne prostorne i potporne infrastrukture

Edukacija stanovnika o aktivnostima i mogućnostima za pokretanje aktivnosti unutar podruĉja socijalnog/društvenog poduzetništva

Osmišljavanje i provedba aktivnosti za razvoj socijalnog poduzetništva

Umreţavanje socijalnih poduzetnika i stanovnika Grada Vrbovca kao zainteresiranih korisnika

Unaprijediti procedure i modele za rad

Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu

Grada) te za odrţivo planiranje na

višegodišnjoj razini

Jaĉanje struĉnih kapaciteta i kompetencija djelatnika Gradske uprave i tvrtki u vlasništvu Grada

Informatizacija procesa rada u Gradskoj upravi i tvrtkama u vlasništvu Grada

Razvoj i jaĉanje informacijskih kapaciteta administrativnih i provedbenih procesa na podruĉju Grada Vrbovca

Poboljšanje sustava mjerenja uĉinka i transparentnosti korištenja javnih sredstava na podruĉju Grada Vrbovca

Jaĉanje meĊugradske, meĊuţupanijske, prekograniĉne i meĊunarodne suradnje

P 5.1 Razvoj i jaĉanje kompetencija uz istovremeno unaprjeĊenje sustava za upravljanje svim aspektima razvoja

Aktivnosti: Omogućiti djelatnicima javne uprave iz svih odjela, te javnih institucija s podruĉja grada (muzeja, knjiţnice, kazališta, škola, javnih poduzeća, domova i dr.), te udruga pohaĊanje edukacija, informativnih radionica i prezentacija vaţnih za korištenje sredstava EU (PRAG procedure, pisanje i provedba projekata, praćenje procedura vezanih uz EU Strukturne fondove i dr.); Organizirati timove s podruĉja grada koji pripremati projekte za Strukturne fondove EU Poticanje digitalne interakcije izmeĊu javne uprave i graĊana u svim segmentima javnoga upravljanja implementacijom novih ICT rješenja (npr. e-skriptarnica, digitalizacija knjiţniĉne graĊe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta, prezentacija grada i komunikacija s turistima putem HotSpot-ova i dr.); Poticanje sudjelovanja na predavanjima, radionicama i teĉajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT); Poticati pohaĊanje struĉnih seminara, predavanja, programa razmjene iskustava i drugih specijaliziranih edukacijskih programa djelatnika javne uprave u svim podruĉjima javnog upravljanja; Organiziranje posjete struĉnim i znanstvenim institucijama, oglednim primjerima, udruţenjima i


126

institucijama u zemljama EU-a, a vezano uz lokalni razvoj; Osnaţiti kapacitete gradske uprave (edukacija zaposlenika, rukovoĊenje, organizacija) za strateško planiranje razvoja i provedbu strateških odluka i planova; Standardizirati i razvijati postupke i procedure strateškog planiranja u skladu s najboljom praksom drugih europskih gradova; Razviti mehanizme za unapreĊivanje komunikacije i protoka informacija izmeĊu i unutar odjela gradske uprave, institucija i javnih poduzeća, te unaprijediti suradnju i koordinaciju sa institucijama koje nisu u vlasništvu grada ali ĉije djelovanje je od interesa za graĊane; Uspostaviti sustav financiranja i subvencioniranja korisnika javnih sredstava prema kriterijima uĉinkovitosti i najvišeg javnog doprinosa; Uvesti procedure evaluacije uĉinaka realiziranih javnih programa; Sustav objavljivanja javnih informacija poboljšati na naĉin da se informacije javnosti lako dostupne, razumljive i prilagoĊene korisniku.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Radio Vrbovec, POU Vrbovec

Korisnici: lokalno stanovništvo, predstavnici javne uprave i drugih institucija, zaposlenici javne uprave, javne institucije

Indikatori: br. polaznika edukacija/prezentacija/radionica br. prijavljenih EU projekata br. projekata u provedbi br. implementiranih rješenja digitalizacije i širenja br. polaznika edukacija/teĉajeva br. odrţanih edukacija/teĉajeva br. odrţanih tematskih radnih sastanaka br. educiranih korisnika uspostavljene nove procedure (obrasci, dokumentacija, i dr.) dostupni mjerljivi podaci o uĉincima pojedinih javnih programa novi oblici dostupnosti javnim informacijama (bilteni, Internet objave, i dr.) broj implementiranih rješenja i modula digitalizacije Grada broj e-arhiviranih dokumenata Grada broj e-komunikacija sa stanovnicima Grada broj izdanih e- potvrda, e-rješenja, e-dozvola i odobrenja i sl.

P 5.2 Razvoj i jaĉanje kompetencija svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na marginalizirane skupine u društvu

Aktivnosti: Definiranje marginaliziranih skupina u društvu i osiguravanje infrastrukture za povećanje njihove zapošljivosti i ukljuĉivanja u trţište rada. ProvoĊenje analize mogućih djelatnosti u svrhu razvoja socijalnog poduzetništva kako bi se odabirom specifiĉnih za Grad Vrbovec ujedno doprinijelo ujednaĉenom gospodarskom razvoju Osigurati transfer znanja postojećih dionika u socijalnom poduzetništvu na naĉin da se prema novim socijalnim poduzetnicima olakša pokretanje poslovne aktivnosti, tj. stvaranje mentoriranja kako bi se povećala vjerojatnost za uspjeh Pruţiti potporu i osnaţivanje za samozapošljavanje, posebno osjetljivih i ugroţenih skupina stanovnika Edukacijom stanovništa postiţe se veća informiranost i ukljuĉenost poduzetnika u trendove u gospodarstvu. Potiĉe se umreţavanje poduzetnika i brţi protok informacija što povećava konkurentnost. Potiĉu se inovativne ideje koje donose potrebne promjene u gospodarstvu i stvara se klima uspješnja za daljnji razvoj gospodarstva.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, udruge

Korisnici: Fiziĉke i pravne osobe, udruge, zadruge, stanovništvo, marginalizirane skupine u društvu

Rezultati: br.ukljuĉenih u socijalno poduzetništvo br.analiza napravljenih za daljnji razvoj socijalnog poduzetništva br.mentora u socijalnom poduzetništvu br. organizacija socijalnog poduzetništva


127

Povećan broj radnih mjesta Povećana poduzetniĉka svijest stanovnika Povećana informiranost stanovnika o mogućnostima zapošljavanja, samozapošljavanja i inovacijama broj odrţanih radionica i predavanja broj sudionika na tim predavanjima broj obrazovnih institucija ukljuĉenih u edukaciju broj poduzetnika koji koriste nove tehnologije broj novonastalih udruţenja poduzetnika

P 5.3 Unaprijediti procedure i modele za rad Gradske uprave (i tvrtki u vlasništvu Grada) te za odrţivo planiranje na višegodišnjoj razini

Aktivnosti: Poticanje kontinuiranog jaĉanja struĉnih kapaciteta i kompetencija djelatnika Grada i ĉlanova gradskih tijela nuţnih za uĉinkovito upravljanje lokalnim razvojem u svim njegovim segmentima te kvalitetno pruţanje usluga stanovnicima Grada kroz: • razliĉita struĉna usavršavanja • studijske posjete • sudjelovanje na struĉnim konferencijama • sudjelovanje u drugim strukturiranim razmjenama iskustava s dionicima na ţupanijskoj, meĊuţupanijskoj, nacionalnoj i prekograniĉnoj razini. Potpuno digitaliziranje Grada te uspostavljanje e-sustava koji omogućuje veću uĉinkovitost poslovanja Grada (ukljuĉujući elektronsko arhiviranje i pretraţivanje svih odluka gradskih vijeća, e-aţuriranje strateških nacionalnih dokumenata i zakonodavnog okvira bitnog za funkcioniranje Grada), olakšava upravljanje javnim poslovima, informira o mogućnostima financiranja iz razliĉitih fondova te omogućuje transparentnost lokalne vlasti prema graĊanima. Poboljšanje sustava financiranja i subvencioniranja korisnika javnih sredstava Grada (financijske potpore udrugama, stipendije, i sl.) prema jasnijim i transparentnijim kriterijima kao i postizanje veće uĉinkovitosti trošenja javnih sredstava Grada uz osiguravanje dodane vrijednosti na sva uloţena sredstva.

Nositelji: Grad Vrbovec, Razvojna agencija grada Vrbovca, LAG Prigorje, Radio Vrbovec, POU Vrbovec

Korisnici: Stanovništvo Grada Vrbovca i posjetitelji

Rezultati: broj predstavnika Grada na razliĉitim struĉnim usavršavanjima i struĉnim konferencijama broj studijskih posjeta broj sudjelovanja na okruglim stolovima broj implementiranih rješenja i modula digitalizacije Grada broj e-arhiviranih dokumenata Grada broj e-komunikacija sa stanovncima Grada broj izdanih e- potvrda, e-rješenja, e-dozvola i odobrenja i sl. broj novouspostavljenih procedura (obrasci, dokumentacija, i dr.) broj javno objavljenih dokumenata s mjerljivmi podaci o uĉincima pojedinih financiranja i subvencija


128

6. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

6.1. METODOLOŠKI PRISTUP

Metodologija izrade razvojne strategije temelji se na cjelovitoj primjeni procesa koji poĉinje sagledavanjem sadašnjeg razvojnog stanja, "gdje je Grad Vrbovec danas", utvrĊivanja vizije razvoja "gdje ţeli biti u budućnosti" i kako da postavljene ciljeve i prioritete ostvari – "kako da doĊe odande gdje je sada, tamo gdje ţeli biti". U skladu s time strategija sadrţi analizu stanja razvoja (ocjenu resursa i potencijala te razvojnih problema i potreba) i SWOT analizu, razvojnu viziju, hijerarhiju jasnih i realnih strateških ciljeva, prioriteta i mjera kao uĉinkovitog okvira za pripremu i provedbu razvojnih projekata. TakoĊer, razvojna strategija ima razraĊene postupke i sredstva provedbe. Praćenjem i vrjednovanjem provedbe razvojne strategije osigurava se ponajprije da strategija bude i ostane proces, svojevrsni "ţivi dokument" te da se korigira i dopunjuje radi veće uĉinkovitosti i uspješnosti. Prihvate li se navedena polazišta koja se provlaĉe kroz razvojnu strategiju, potrebno je uputiti gospodarstvenike, organizacije, institucije i privatne osobe s podruĉja Grada Vrbovca na prijavljivanje projekata, koji će biti u skladu s prihvaćenim ciljevima, strateškim prioritetima, a posebno pojedinim mjerama, koje su prethodno detaljno elaborirane. Projektni zadaci moraju biti usmjereni ka rješavanju strateških prioriteta u pojedinim specifiĉnim podruĉjima, a od znaĉaja su za razvoj Grada Vrbovca. Svrha je javnog poziva identificirati i prikupiti relevantne ideje, prijedloge i projekte, koji jesu ili mogu biti od vitalnog znaĉaja za razvoj Grada, a u skladu su sa strateškim prioritetima, koji proizlaze iz strateških ciljeva razvoja Grada. Praćenje i mjerenje uĉinaka provedbe razvojne strategije temelji se na tri kljuĉna elementa:

1) bazi razvojnih projekata s podacima o projektnim prijedlozima, projektima u provedbi te završenim projektima;

2) kriterijima i pokazateljima uspješnosti i uĉinkovitosti i 3) izvještajima, koji na saţet i jasan naĉin daju podatke o ostvarenim rezultatima u provedbi RS –

razvojne strategije. Cilj je osnivanja baze projekata sustavno, trajno i s jednoga mjesta prikupljati, pratiti i vrjednovati projekte za ĉitavo podruĉje Grada Vrbovca koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrĊenim Razvojnom strategijom, ali i drugim relevantnim dokumentima u funkciji razvoja Grada. Baza je stoga koristan i uĉinkovit temelj i alat pri provedbi razvojne strategije, praćenju i vrjednovanju provedbe, ali i šire, za planiranje i upravljanje lokalnim razvojem, kako Grada tako i okruţenja. Uz navedeno, mogućnost uvida u sistematiziran pregled projekata pridonosi jaĉanju partnerstva i suradnje meĊu dionicima na podruĉju Grada te prijenosu vještina i iskustava u identificiranju i pripremanju projekata. Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje idejnih rješenja, prijedloga i projekata, a temeljem odredbi iz Razvojne strategije Grada Vrbovca, objavljivat će se najmanje dva (2) puta godišnje. Za prikupljanje projektnih ideja provodi se informativna kampanja putem javnih glasila, elektroniĉkih medija ili izravnim kontaktiranjem. Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim podruĉjima razvoja (gospodarstvo, javni sektor, društvene djelatnosti...). Prednost u odabiru će imati oni projekti, ĉijom se primjenom izravno doprinosi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera utvrĊenih Razvojnom strategijom Grada Vrbovca. Baza projekata postaje sluţbeni registar svih razvojnih projekata Grada Vrbovca.

6.2. OCJENJIVANJE I RANGIRANJE PROJEKATA

6.2.1. Kriteriji za ocjenjivanje projekata

Nakon prikupljanja projektnih ideja, provodi se njihova detaljna analiza usklaĊenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima te ocjena spremnosti projektnih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. OdreĊuje im se sadrţaj, iznosi razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima se ocjenjuje prioritete za razvoj Grada Vrbovca. Evaluaciju projektnih ideja, prema unaprijed definiranim kriterijima, provodi povjerenstvo. Ĉlanovi povjerenstva su gradonaĉelnik Grada, struĉnjaci, predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora, a po potrebi mogu biti i vanjski


129

struĉnjaci. Evaluator, ĉlan povjerenstva, ne moţe biti i podnositelj zamolbe za pismo preporuke, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o evaluaciji. Rad povjerenstva koordinira gradonaĉelnik Grada Vrbovca.

Opći kriteriji Maks. broj bodova

Ostvaren broj

bodova

Objašnjenje evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška integracija

Projekt/Projektna ideja usklaĊena je sa strateškim ciljevima nacionalne i EU razine ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost sa Razvojnom strategijom Grada Vrbovca

Projektna ideja usklaĊena je sa strateškim programskim ciljevima i prioritetima Razvojne strategije Grada Vrbovca

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0 (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda - 10 bodova

modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u podruĉju – 5 bodova

ako NE – 0 Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine

uvoĊenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova

ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 15 bodova

ako NE – 0 Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet 100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava

15

Ujednaĉen razvoj cijelog podruĉja

Projektna ideja pridonosi ujednaĉenom razvoju Grada Vrbovca

projektna ideja pridonosi ujednaĉenom razvoju svih naselja Grada – 3 bodova

projektna ideja pridonosi ujednaĉenom razvoju 1 naselja Grada – 2 boda

Ciljevi i oĉekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike Grada Vrbovca (nova radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugroţene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda

djelomiĉno – 2 boda

ako NE – 0 bodova

7

Ukljuĉenost U realizaciju projektne ideje ukljuĉeni su 3


130

lokalne zajednice

predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

ukljuĉeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda

ukljuĉeni predstavnici 2 sektora – 2 boda

ukljuĉeni predstavnici 1 sektora – 1 boda

Odrţivost Projekt je odrţiv i nakon iskorištenja javnih sredstava

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 bodova

5

Razvoj gospodarstva

Projektna ideja predviĊa odrţivo korištenje postojećih resursa (omogućuje poštivanje naĉela odrţivog razvoja)

Ako DA – 7 bodova

Ako NE - 0 bodova Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge

Ako DA – 8 bodova

Ako NE – 0 bodova

15

Upravljanje projektima

Ocjena sposobnosti i reference podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova

2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt vrijednosti veće od 5.000 Eur – 2 boda

Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 Eur – 0 bodova

5

Jednake mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, ţene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće ţivotne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski ugroţene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.)

Projektna ideja ukljuĉuje 2 i više prioritetnih ciljanih skupina – 5 bodova

Projektna ideja ukljuĉuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu – 3 boda

Projektna ideja ne ukljuĉuje prioritetne ciljane skupine – 0 bodova

5

Utjecaj na okoliš

Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova

Pozitivan utjecaj – 4 boda

Neutralan – 1 bod

Negativan utjecaj na okoliš, moguće

oneĉišćenje ili ugroţavanje okoliša – 0 bodova

5

Specifiĉni kriteriji

Projektna ideja doprinosi identitetu Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5


131

Projektna ideja doprinosi oĉuvanju prirodnih i tradicijskih vrijednosti Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete ţivota na podruĉju Grada Vrbovca

ako DA - 5

ako NE – 0

5

Ukupan broj bodova:

100

Ukoliko odreĊeni projekt nije u skladu s prioritetima Razvojne strategije, ne moţe se u odreĊenom programskom periodu naći na listi prioritetnih projekata. Projekt koji se ne moţe svrstati ni u jednu od skupina mjera i prioriteta opisanih u Razvojnoj strategiji neće se dalje ocjenjivati, no neće se brisati iz baze projekata.

6.2.2. Rangiranje ocjenjenih projekata

Postupak rangiranja i utvrĊivanja prijedloga rang-liste (liste prvenstva) projekata je sljedeći:

rangiranje se provodi tako da se usporede ocjene svih vrjednovanih projekata

projekti se rangiraju tako da je na prvome mjestu onaj s najvišom ocjenom, a na posljednjem onaj s najniţom

na rang-listi se uz svaki projekt oznaĉuje i strateški cilj, prioritet i sektor kojem pripada tako da je vidljivo s koliko su projekata i na kojem mjestu zastupljeni pojedini razvojni prioriteti i sektori

prijedlog rang-liste projekata je konaĉan nakon što ga usvoji nadleţni Odbor.

Projekt moţe biti maksimalno ocijenjen sa 115 bodova. Na ovaj naĉin ocijenjeni projekti rangiraju se po broju dodijeljenih bodova. Uz svaku ocjenu se upisuju komentari vezani za svaki projekt koji ukljuĉuju:

Potrebne aktivnosti za poboljšanje projekta,

Zadane rokove i podjelu odgovornosti za finalizaciju projekta,

Moguće rizike. Projekti se upisuju na obrasce koji se sastoje od saţetog pregleda znaĉajki te dinamiĉki plan. Za ovu svrhu moguće je koristiti tablicu (dana u nastavku) uz dodatne kategorije (dokumentacija, odgovorna osoba, hodogram aktivnosti). Prioritetna rang lista projekata, naĉin ocjenjivanja i prijedlozi za aktivnosti na svakom od projekata prezentirat će se na sastanku Partnerskog vijeća i nakon diskusije zatraţiti usvajanje prioritetne liste projekata za tekuću godinu na Gradskom vijeću. Kako je u odreĊenom trenutku potrebno evaluirati projekte i izvršiti rangiranje sukladno njihovom znaĉenju za razvoj zajednice sukladno Razvojnoj strategiji Grada Vrbovca, sustav je potrebno usuglasiti sa definiranim terminima za donošenje financijskih proraĉuna Grada Vrbovca i Zagrebaĉke ţupanije.

6.2.3. Odluke o naĉinu ostvarenja potpore za svaki od prioritetnih projekata – pomoć u pripremi ili realizaciji

Nadleţna osoba će Radnoj grupi iznijeti plan potpore prioritetnim projektima i eventualno ponuditi struĉnu pomoć za izradu odgovarajuće popratne dokumentacije, te prijavnih obrazaca za financiranje iz fondova EU, resornih ministarstava, itd., ili eventualno plan izrade akcijskog plana za svaki projekt kako bi se time olakšalo nositeljima projekata gdje je to potrebno uvid u sve korake koje moraju poduzeti do ostvarenja zacrtanih rokova za provedbu. Radna grupa će odobriti plan aktivnosti i usvojiti odluku za preporuku Partnerskom odboru i Gradskom vijeću. Prihvaćenim prioritetnim projektnim idejama se dodjeljuje prvenstvo:

Tehniĉka pomoć u fazi pripreme projekta i ostale dokumentacije ovisno o tipu i vrsti natjeĉaja (izvoru sredstava financiranja)

Dodatna tehniĉka pomoć ako je dostupna (npr. od strane Ţupanije, ministarstava i sl.)


132

Angaţiranje sredstava/struĉnjaka za dodatnu dokumentaciju (npr. za studije izvedivosti i natjeĉajnu dokumentaciju).

6.3. PROCEDURA FORMIRANJA, IZMJENA I DOPUNA BAZE RAZVOJNIH PROJEKATA RAZVOJNE STRATEGIJA GRADA VRBOVCA

Projekti su onaj dio okvira RS-a koji proizlaze iz vizije i ciljeva. Prijedlozi projekata identificiraju se i prikupljaju redovitom procedurom kroz barem dva termina godišnje, a potom se kroz proces vrjednovanja i selekcije formira baza razvojnih projekata. U bazu ulaze svi projekti koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklaĊenost s Razvojnom strategijom Grada Vrbovca, pojedinim ciljevima, prioritetima i mjerama, kroz koje je ukljuĉena i usklaĊenost s nacionalnim i programima EU. Odabrani projekti potom prolaze klasifikaciju prema stupnju spremnosti za provedbu, te ih se razvrstava u tri osnovne skupine:

a) Projekti potpuno spremni za provedbu, imaju: cjelovitu projektnu dokumentaciju (graĊevinska dozvola, poslovni plan, troškovnici, potrebne studije); utvrĊenu strukturu izvora financiranja; ispunjavaju sve potrebne uvjete u natjeĉajima programa i fondova EU.

b) Projekti u pripremi, kojima je dio projektne dokumentacije u izradi, i to za sljedeće sluĉajeve:

lokacijska dozvola postoji, glavni projekt u izradi;

lokacijska dozvola i glavni projekt gotovi, u postupku je dobivanje graĊevinske dozvole;

idejno rješenje postoji, u postupku je dobivanje lokacijske dozvole;

idejno rješenje u izradi;

troškovnik je gotov (za projekte koji trebaju samo troškovnik). c) Projektne ideje kod kojih postoji samo osnovni opis ciljeva, aktivnosti i rezultata.

Obrazac za prijavu razvojnih projekata u okviru strateških prioriteta razvoja:

Naziv projekta:

Lokacija provedbe projekta:

Opis projekta

(opisati osnovne značajke projekta; primjerice radi li se o ulaganju u materijalnu imovinu, razvoju, inovaciji i sl.)

Djelatnost na koju se projekt odnosi

Povezanost sa ciljevima, prioritetima i mjerama Razvojne strategije Grada Vrbovca

Ciljevi projekta

(zapošljavanje novih djelatnika, unaprjeđenje okolišnih standarda, povećanje energetske učinkovitosti, stvaranje inovativnog proizvoda, prekvalifikacija i sl.)

Stupanj pripremljenosti projekta

(opisati fazu u kojoj se nalazi projektna dokumentacija, dozvole i sl.)

Vrijednost projekta (u kunama)


133

Ciljne skupine projekta

Ime prijavitelja

Adresa

Telefon/faks

Organizacijski oblik prijavitelja

Broj zaposlenih

Veliĉina poduzeća mikro malo srednje veliko

Djelatnost prema NKD-u

Godina osnivanja

U vezi s takvim pristupom, za oĉekivati je da će znatan broj projekata biti formiran u svoj konaĉni oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i ”recenzenata“ projektnih prijedloga s ciljem da konaĉni projektni prijedlog bude što kvalitetniji i što privlaĉniji za financiranje te što uĉinkovitiji u provedbi. Iznimno je vaţno naglasiti da se radi o trajnom procesu te da je posljediĉno i baza razvojnih projekata promjenjiva.


134

7. POVEZANOST I USKLAĐENOST CILJEVA, PRIORITETA I MJERA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S CILJEVIMA ŢRS-a, NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EU

Prije prikazivanja usklaĊenosti ciljeva, vaţno je napomenuti kako, izuzev dugoroĉnih programskih ciljeva, Grad ima i vaţne, horizontalne dugoroĉne ciljeve, koji se moraju promicati kroz provedbu svih programa i projekata implementacije Razvojne strategije, posebno u projektima financiranim iz sredstava Europske unije, budući su oni i horizontalni strateški ciljevi ukupne dugoroĉne razvojne politike Europske unije, to su: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, odrţivi razvoj te partnerstvo i uĉinkovita demokracija.

7.1. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA ŢRS –a ZAGREBAĈKE ŢUPANIJE

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. ŢRS Zagrebaĉke ţupanije 2011.-2013.



Cilj 1. Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva





Cilj 3. Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu ţivota


Cilj 4. Poboljšati zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine

7.2. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA

Sukladno strategiji Europa 2020 i Zajedniĉkom strateškom okviru, sredstva za kohezijsku politiku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraţivanje i razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske uĉinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jaĉanje socijalne ukljuĉenosti, prometno povezivanje, te jaĉanje kapaciteta javne uprave i pravosuĊa. Hrvatski nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su prije svega na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jaĉanje ljudskih resursa. U sklopu programiranja, utvrĊeno je 6 strateških podruĉja u kojima se oĉekuju pozitivne promjene korištenjem sredstava iz europskih fondova, a to su:

konkurentnost - razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća,

“zeleno” ţivljenje - promicanje energetske uĉinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa,

povezanost - odrţiva i moderna prometna i mreţna infrastruktura,

zapošljivost - povećanje sudjelovanja na trţištu rada i poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja

siromaštvo - smanjenje siromaštva i jaĉanje socijalne ukljuĉenosti

javne usluge - uĉinkovita javna uprava i pravosuĊe.


135

Jedno od najznaĉajnijih podruĉja djelovanja institucija Europske unije, kako u smislu obuhvata zajedniĉke pravne steĉevine, tako i u smislu udjela u EU proraĉunu, predstavlja Zajedniĉka poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u slijedećem programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine. Nacrt Programa je pripremljen u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom o Zajedniĉkom strateškom okviru (CSF Uredba) te prijedlogom svih relevantnih provedbenih akata.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Program ruralnog razvoja 2014-2020



1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim podruĉjima

2. Poboljšanje odrţivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i odrţivog upravljanja šumama

3. Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, ukljuĉujući preradu i trţenje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit ţivotinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

4. Obnova, oĉuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

6. Promicanje društvene ukljuĉenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim podruĉjima

Stvaranje okruţenja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti politiĉkoga sustava svake zemlje. Koncept zajedništva i suradnje drţavne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro meĊu temeljnim je obiljeţjima suvremene drţave koja sluţi svojim graĊanima. Republika Hrvatska meĊu prvim je drţavama srednje i jugoistoĉne Europe sustavno pristupila stvaranju pravnog i institucionalnog sustava za potporu i razvoj civilnoga društva. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. godine daje smjernice kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao vaţnih ĉimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prilikom pisanja Razvojne strategije Grada Vrbovca, uzimale su se u obzir smjernice Nacionalne strategije, kako bi se doprinijelo organizacijama civilnog društva.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruţenja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. godine



Osigurati ujednaĉen razvoj i zastupljenost organizacija civilnoga društva u svim regijama Republike Hrvatske

Osnaţiti kapacitete graĊanskih inicijativa i organizacija civilnoga društva koje djeluju u lokalnim zajednicama za aktivno sudjelovanje u društvenim procesima

Razvojna strategija turizma RH do 2020. godine kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Razvojna strategija turizma utvrĊuje kljuĉne aktivnosti turistiĉke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i


136

ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i korištenje resursne osnove na naĉelima odgovornog i odrţivog razvoja.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Razvojna strategija turizma RH do 2020.



SC 1 Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

SC 2 Novo zapošljavanje

SC 3 Povećanje turistiĉke potrošnje

Razvojna strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. donosi se s ciljem jaĉanja poduzetniĉkog potencijala i unaprjeĊenja kulture poduzetništva. Ostvarivanje ciljeva Strategije doprinijet će realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se planira ostvariti u budućnosti, a koja se moţe opisati kao: „konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo Hrvatske, koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata, kontinuiranom povećanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadţmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruţenju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se odrţale povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi''.

Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015.-2020. Razvojna strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.


SC 1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti SC 3 Promocija poduzetništva SC 4 Poboljšanje poduzetniĉkih vještina

Strategija Europa 2020 ukljuĉuje socijalno poduzetništvo u vaţne ĉimbenike restrukturiranja ekonomija kako bi bile odrţive, i vodile raĉuna o zajednici i ĉovjeku. Socijalno, odnosno društveno poduzetništvo funkcionira po modelu trostruke bilance (tri slova P) koje glasi: PEOPLE - ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve; PLANET - zaštita okoliša; PROFIT - odrţivost i ponovno investiranje. Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj još uvijek je rezervirano uglavnom za civilni sektor, te se najĉešće povezuje samo uz zapošljavanje marginaliziranih i socijalno osjetljivih skupina, zaštitu okoliša i ljudskih prava. No socijalni poduzetnici nisu nuţno samo oni vlasnici tvrtki koje zapošljavaju pripadnike socijalno osjetljivih skupina. Socijalno/društveno poduzetništvo moţe znaĉajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kroz svoj naglasak na integraciji socijalnih ili društvenih, ekonomskih i okolišnih ciljeva te socijalnim inovacijama. Nacionalna strategija za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva daje osnovne smjernice koje se ţele postići u razdoblju 2014.-2020. kako bi se stvorio pravni, financijski i institucionalni okvir za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, kao i sustavi mjera i aktivnosti za razvoj socijalnih/društvenih poduzetnika. Cilj Nacionalne strategije za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva je stvaranje poticajnog okruţenja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te omogućiti ne samo financijsku potporu socijalnim/društvenim poduzetnicima nego i osmišljavanje instrumenata za promicanje i razvoj istih, kao i edukaciju na svim razinama radi prepoznavanja vaţnosti socijalnog/društvenog poduzetništva kao bitne komponente gospodarskog razvitka.

7.3. USKLAĐENOST CILJEVA GRADA VRBOVCA S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU –EUROPE 2020

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost.

Razvojna strategija Europske unije do 2020. godine u prvi plan stavlja razvojni koncept baziran na pametnom, odrţivom i inkluzivnom razvoju. Kroz ovaj pristup pristupu, pametan rast podrazumijeva razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovacijama, odrţiv rast podrazumijeva razvoj efikasnije, ĉistije i konkurentne privrede, a


137

inkluzivan rast predviĊa jaĉanje ekonomije visoke zaposlenosti, socijalne i teritorijalne kohezije. Ova tri razvojna prioriteta promovirat će i poticati zapošljavanje, rast produktivnosti i socijalno povezivanje. Ovako zamišljen razvojni model fokusira se na ostvarenje ciljeva, koji se odnose na zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalnu ukljuĉenost i energetsku efikasnost. Razvojna strategija Grada Vrbovca Tematski ciljevi Europa 2020



1. Jaĉanje istraţivanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Jaĉanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage




8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage

9. Promicanje socijalnog ukljuĉivanja te borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno uĉenje


5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i promicanje uĉinkovitosti resursa

Srednjoroĉni strateški ciljevi EU za strukturnu politiku su sljedeći:

• Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju; • Iskorištavanje konkurentskih prednosti; • Promicanje odrţivog razvoja industrije; • Ulaganje u ljudski i fiziĉki kapital; • UnapreĊenje upravljanja razvojem.

TakoĊer su vaţna tzv. horizontalna naĉela EU, odnosno ciljevi koji bi se idealno trebali promicati svim programima i projektima EU-a:

• Razvoj informacijskog društva; • Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava; • Upravljanje okolišem i ”odrţivost”; • Nastavak privatno-javnog partnerstva i uĉinkovite demokracije.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. obuhvatit će aktivnosti iz deset tematskih ciljeva predviĊenih Uredbom Europske komisije o Strukturnim instrumentima za razdoblje 2014.-2020.

1. Jaĉanje istraţivanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Jaĉanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jaĉanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika 4. Podrška pribliţavanju prema ekonomiji utemeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima


138

6. Zaštita okoliša i promicanje uĉinkovitosti resursa 7. Promicanje odrţivog prometa te uklanjanje uskih grla na kljuĉnoj infrastrukturi prometne mreţe 8. Promicanje odrţivog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog ukljuĉivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno uĉenje

Razvojna strategija Grada Vrbovca OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.





Jaĉanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija Jaĉanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika

Promicanje odrţivog prometa te uklanjanje uskih grla na kljuĉnoj infrastrukturi prometne mreţe

Promicanje socijalnog ukljuĉivanja i borba protiv siromaštva

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno uĉenje


Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima Zaštita okoliša i promicanje uĉinkovitosti resursa

Financiranje Operativnog programa iz podruĉja konkurentnosti i kohezije 2014.-2020. predviĊeno je iz dva fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. PredviĊeni prostorni obuhvat Operativnog programa iz podruĉja konkurentnosti i kohezije 2014.-2020. je cijelo podruĉje Republike Hrvatske.

Ukupno raspoloţiva sredstva u programu „Konkurentnost i kohezija“ je 6,881 milijardi eura, a upravljaĉko tijelo koje bi koordiniralo program je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. U programu „Uĉinkoviti ljudski potencijali“ ukupan je iznos raspoloţivih sredstava 1,582 milijardi eura, a koordinirat će ga Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

Strateški cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali unaprjeĊenje je uĉinkovitosti radne snage, razvoj ljudskog kapitala i jaĉanje socijalne ukljuĉenosti.

Razvojna strategija Grada Vrbovca OP Uĉinkoviti ljudski potencijali



Promicanje odrţivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage Promicanje socijalne ukljuĉenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloţivotno uĉenje


139

8. IZVORI FINANCIRANJA PRIORITETNIH PROJEKATA

Nadleţnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na podruĉju lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i odrţavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potraţiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će uĉinkovito pruţanje usluga biti kljuĉno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na ukljuĉivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pruţanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To trţište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem trţišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz brojnih drţavnih i meĊunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju zapoĉeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

krediti poslovnih banaka,

financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),

izdavanje obveznica (moguće samo za odreĊene JLS-e koji zadovolje uvjete),

krediti i potpore drţavnih financijskih institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te

krediti i potpore Europske unije i meĊunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

8.1. NACIONALNI IZVORI FINANCIRANJA

8.1.1. Proraĉun Grada Vrbovca

Proraĉun, kao najosnovniji izvor financiranja, formira se iz sredstava prihoda i rashoda. Jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje svojih aktivnosti i slobodno njima raspolaţu. Sustav financiranja lokalne samouprave priliĉno je sloţen i obuhvaća razliĉite izvore prihoda, ukljuĉujući poreze (vlastite poreze i zajedniĉke poreze koji se dijele izmeĊu lokalne samouprave, ţupanija i drţave), neporezne prihode (vlastite i zajedniĉke), kapitalne prihode i subvencije.

PRIHODI GRADOVA i OPĆINA

1. Prihodi od imovine

o Prihodi od nekretnina i vlasniĉko-imovinskih prava

o Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili suvlasništvu grada ili općine

o Naknade za koncesije dodijeljne od strane gradskog ili općinskog vijeća

2. Gradski i općinski porezi

o Prirez porezu na dohodak

o Porez na potrošnju alkoholnih napitaka u ugostiteljskim objektima

o Porez na kuće za odmor

o Porez na tvrtku ili naziv

o Porez na korištenje javnih površina

4. Prihodi od kazni i imovine steĉene ovrhom zbog prekršaja na razini općine ili grada


140

5. Upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonima

6. Boravišna pristojba u skladu s posebnim zakonima

7 .Komunalne naknade, doprinosi i druge pristojbe odreĊeni posebnim zakonom

8. Naknade za korištenje javnih površina

9. Drugi prihodi odreĊeni posebnim zakonom

PRIHODI GRADOVA I OPĆINA

1. Porez na dohodak

o 55,00% svi gradovi i općine

o Dodatnih 12,00% općinama i gradovima koji su preuzeli decentralizirane funkcije

Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%)

Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%)

Centri za socijalnu skrb (0,50%)

Domovi za stare i nemoćne (1,70%)

Javne vatrogasne postrojbe (1,30%)

2. Porez na promet nekretnina - 60,00%

3. Prihodi od zajedniĉkih koncesija

Mogućnost preraspodjele proraĉunskih sredstava tijekom proraĉunske godine je poseban mehanizam koji daje fleksibilnost procesu izvršavanja proraĉuna, kako na drţavnoj, tako i na lokalnoj i podruĉnoj (regionalnoj) razini. Prije izmjena i dopuna, Zakon o proraĉunu je davao iskljuĉivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proraĉunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proraĉuna utvrde naĉine i uvjete preraspodjela tijekom proraĉunske godine. U Zakonu o proraĉunu bila je propisana mogućnost preraspodjela sredstava na proraĉunskim stavkama kod proraĉunskih korisnika drţavnog proraĉuna ili izmeĊu proraĉunskih korisnika drţavnog proraĉuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proraĉunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija. MeĊutim, ova odredba odnosila se iskljuĉivo na drţavni proraĉun, iako je veliki broj jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Izmjenama i dopunama Zakona o proraĉunu, i to odredbe ĉlanka 46. stavka 2., propisuje se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proraĉuna jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave.

UvoĊenjem srednjoroĉnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postiţu provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proraĉunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave i njihovih proraĉunskih korisnika. Kod izrade proraĉuna, jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave svakako trebaju uzeti u obzir i preporuke Drţavnog ureda za reviziju, a naĉelo transparentnosti kao element djelotvornijeg upravljanja javnim resursima treba biti sveprisutno.


141

8.2. EU FONODVI – STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FONDOVI; ZPP I OSTALI EU FONDOVI

Europa 2020, krovna je europska strategija za pametan, odrţiv i ukljuĉiv rast. Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jaĉanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage. Strukturni fondovi i Kohezijski fond EU u sluţbi su Kohezijske politike EU. Cilj ove politike je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednaĉen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izmeĊu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. U zajedniĉkoj regulativi koja odreĊuje korištenje ESI fondova (eng. European Structural and Investment Funds), Europska komisija identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka drţava ĉlanica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifiĉne ciljeve. Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata:

1. Jaĉanje istraţivanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija 3. Jaĉanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i

akvakulture 4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje uĉinkovitosti resursa 7. Promicanje odrţivog prometa te uklanjanje uskih grla na kljuĉnoj infrastrukturi 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage 9. Promicanje socijalnog ukljuĉivanja te borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno uĉenje 11. Jaĉanje institucionalnih kapaciteta te uĉinkovita javna uprava

Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogoĊene visokom stopom nezaposlenosti. Intervencije koje je moguće financirati iz ESF fonda su:

o Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeĊivanja vještina radne snage kroz cijeloţivotno uĉenje, inovacije i poduzetništvo, ICT i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavaĉa u razliĉitim struĉnim podruĉjima i sl.

o Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka

o Poboljšanje pristupa trţištu rada kroz modernizaciju i jaĉanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), ukljuĉenje ţena i imigranata

o Socijalna ukljuĉenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

o Podrţati rad sluţbi za zapošljavanje i njihovo umreţavanje s istraţivaĉkim centrima, provoditi studije o potrebama za odreĊenim profilom radne snage.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) sluţi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih podruĉja ili izmeĊu odreĊenih socijalnih grupa. Intervencije koje je moguće financirati iz regionalnog fonda su:

o Infrastrukturni projekti kljuĉni za gospodarski razvoj odreĊenog podruĉja, naroĉito oni povezani sa stvaranjem ili odrţavanjem trans-Europske prometne mreţe ili oĉuvanjem okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima.

o Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje


142

o Jaĉanje gospodarskih potencijala: jaĉanje turistiĉke ponude, atraktivnosti podruĉja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraţivanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća).

Kohezijski fond (eng. Cohesion Fund, CF) financira projekte kojima se unaprjeĊuje okoliš i razvija prometna infrastruktura odreĊena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreţe. Mogućnost povlaĉenja sredstava u visini sufinanciranja od 85% imaju drţave ĉlanice ĉiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ima za cilj jaĉanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Postoje tri prioritetna cilja:

o jaĉanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva o poboljšanje okoliša i krajolika o poboljšanje kvalitete ţivota u ruralnim podruĉjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva.

Horizontalna os kojom se ruralno stanovništvo i lokalni ĉimbenici, ukljuĉujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svog podruĉja, potrebno je uobliĉiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije. LEADER se odnosi na lokalne razvojne strategije koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti koje se razraĊuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Zajedniĉka poljoprivredna politika Europske Unije (ZPP) temelji se na dva stupa: trţišnoj politici (potpora za povećanje prihoda) te politici ruralnog razvoja (javna dobra). Prvi se stup financira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama ĉlanicama. Drugi se stup financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na financiranje programa za ruralni razvoj. Tri su glavna cilja buduće ZPPa:

1. Odrţiva proizvodnja hrane, 2. Odrţivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama 3. Uravnoteţeni teritorijalni razvoj.

Europski fond za ribarstvo (EFR) instrument je koji podupire Zajedniĉku ribarstvenu politiku EU i kao takav zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR) koji je do 2006. godine bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske Unije. EFR je osmišljen na naĉin da osigura odrţivo ribarstvo i industriju akvakulture. Kroz EFR se financiraju aktivnosti od istraţivanja trţišta do modernizacije flote i smanjenja ribarskih kapaciteta te je stoga snaţan alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom. Zajedniĉku je ribarstvenu politiku (ZRP), iako staru svega dvadeset godina, bilo nuţno reformirati zbog njezine nedovoljne uĉinkovitosti u ostvarivanju osnovnih ciljeva, a to su oĉuvanje ribljega fonda, zaštita morskoga okoliša, gospodarska odrţivost europskih flota te kvalitetna ponuda ribe na trţištu. Smanjenje ribljega fonda ima snaţne negativne posljedice na prihode ribara, ravnoteţu morskoga ekosustava i ponudu ribe na trţištu Europske Unije. Kako bi ribarstvo postalo biološki, ekološki i gospodarski odrţivo, bilo je nuţno provesti reformu. U razdoblju od 2014. do 2020. godine zapoĉinje funkcioniranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Fond bi trebao pruţiti mogućnost zajednicama za diversificiranje gospodarstava kroz financiranje projekata u okviru kojih se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta ţivota u tim regijama. Fond je koncipiran tako da osigurava odrţivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Dodatno, fond će pomagati ribarskim zajednicama pogoĊenim promjenama u diverzifikaciji svoje ekonomske baze. Uz mogućnost korištenja Strukturnih i investicijskih fondova (ESI) Europske unije, drţavama ĉlanicama je u razdoblju od 2014. do 2020. godine otvorena i mogućnost korištenja Programa Unije. Glavna karakteristika programa jest da su podijeljeni prema sektorima pa samim time omogućuju i lakše traţenje financiranja za korisnike, kako je prikazano u tabeli u nastavku.


143

Programi Unije iz financijskog razdoblja

2007. - 2013.

Programi Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Kultura 2007. - 2013. Kreativna Europa

MEDIA 2007.

Customs 2013. Customs 2020.

Fiscalis 2013. Fiscalis 2020.

Drugi program aktivnosti Zajednice u podruĉju zdravstva (2008. - 2013.)

Zdravlje za rast (treći višegodišnji program EU-a u podruĉju zdravlja)

Sedmi okvirni program za istraţivanje, tehnološki razvoj i demonstracijske

aktivnosti (FP7)

OBZOR 2020.

Program za konkurentnost i inovacije (CIP):

Inteligentna energija u Europi II (IEE II)

Program potpore politikama za primjenu

informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (ICT PSP)

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP)

Program za konkurentnost poduzetništva i MSP

Financijski instrument za civilnu zaštitu / Mehanizam zajednice za civilnu zaštitu

Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu

Europa za graĊane Europa za graĊane

Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS

Program za zapošljavanja i socijalne inovacije

Program za cjeloţivotno uĉenje Erasmus za sve (Erasmus +)

Mladi na djelu

Erasmus Mundus

Marco Polo II /

Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA) 2010. – 2015.

/

Temeljna prava i graĊanstvo Program o pravima i graĊanstvu

Daphne III ((komponenta Okvirnog programa za temeljna prava i pravosuĊe)

komponente programa PROGRESS Ravnopravnost spolova


144

Antidiskriminacija i razliĉitost

Prevencija i borba protiv kriminaliteta (komponenta Općeg programa Sigurnost i oĉuvanje sloboda)

Program za pravosuĊe

Okvirni program temeljnih prava i pravde Prevencija droga i informiranje (Drug Prevention and

Information Programme - DPIP) GraĊansko pravo ( Civil Justice - JCIV)

Kazneno pravo ( Criminal Justice - JPEN)

LIFE+ LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije

Program EU-a za zaštitu potrošaĉa Program za zaštitu potrošaĉa

HERCULE II HERCULE III (2014. – 2020.)

PERICLES PERICLES 2020.

AFIS AFIS – Informacijski sustav za borbu protiv prijevara

8.3. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova i programa za manje jedinice lokalne samouprave kao što je Grad Vrbovec prikladni su i svi drugi programi kroz koje se moţe doći do sredstava za financiranje lokalnog razvoja. Od raznih ţupanijskih poticaja i natjeĉaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom, predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natjeĉaja UNDP-a, Svjetske banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtke, banke i sl. koje takoĊer potiĉu predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlaţu svoje projektne ideje u cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na podruĉju Grada Vrbovca moţe postići znaĉajne efekte i potaknuti optimizam ali i stvaranje uvjeta za realizaciju većih programa koji se iz današnje perspektive ĉine neostvarivi.

8.3.1. Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u cilju povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj uspostavlja Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Sredstva Fonda usmjerit će se korisnicima kojima su dodijeljena EU sredstva u okviru programskog razdoblja 2014.-2020.

Ciljevi Fonda su sljedeći:

• povećanje apsorpcije EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj • pridonijeti jaĉanju konkurentnosti regija i uravnoteţenom regionalnom razvoju.

Sredstva Fonda osigurana su s pozicije Drţavnog proraĉuna K680040 – Fond za sufinanciranje EU projekata, sukladno ĉlanku 45. stavku 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12 i 147/14). U ĉlanku 45. stavku 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave propisano je da se sredstva rasporeĊuju sukladno kriterijima utvrĊenim od strane ministarstva nadleţnog za koordinaciju ESI fondova.

Sredstva Fonda usmjeravaju se Korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za programsko razdoblje 2007.-2013. i 2014.-2020. Kroz Fond se mogu sufinancirati svi troškovi utvrĊeni ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava, vodeći pri tom raĉuna o poštivanju naĉela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Ministarstvo sredstva za sufinanciranje provedbe projekata dodjeljuje korisnicima u obliku bespovratnih sredstava. Ministarstvo sredstva za sufinanciranje provedbe projekata moţe dodijeliti iskljuĉivo radi osiguranja


145

dijela sredstava koje je korisnik duţan osigurati iz vlastitih izvora (uĉešće korisnika) u provedbi projekata. Pravo na doprinos u uĉešću Korisnika vrijedi samo za preostali neotplaćeni iznos vlastitog uĉešća u projektu u trenutku podnošenja Zahtjeva za dodjelu sredstava Fonda.

Prihvatljivi korisnici sredstava Fonda su:

• jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, • pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave, • ustanove ĉiji su osnivaĉi jedinice lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave.

Bespovratna sredstava Fonda mogu ostvariti Korisnici ako su:

• nositelji projekta; • ulaţu vlastita sredstva u provedbu projekta, s time da za programsko razdoblje minimalno

uĉešće Korisnika mora biti 15%; • nisu dobili bespovratna sredstva iz drugih javnih nacionalnih izvora sa središnje razine (drţavni

proraĉun: od proraĉunskih i izvanproraĉunskih korisnika); • prihvate uvjete Fonda potpisivanjem Ugovora o dodjeli sredstava Fonda; • prije potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava Fonda osiguraju financijsku garanciju (ovjerena

zaduţnica) kao jamstvo za izvršenje obveza korisnika; • udovoljavaju i druge uvjete utvrĊene pozivom Ministarstva.

Maksimalni iznos sredstava koji se moţe u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine isplatiti korisnicima na podruĉju pojedine jedinice podruĉne (regionalne) samouprave je utvrĊen kako slijedi:

• za jedinice podruĉne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika manjim od 100.000 maksimalni iznos je 30.000.000,00 kuna;

• za jedinice podruĉne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika od 100.000 do 200.000 maksimalni iznos je 40.000.000,00 kuna;

• za jedinice podruĉne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika od 200.000 do 300.000 maksimalni iznos je 50.000.000,00 kuna;

• za jedinice podruĉne (regionalne) samouprave s brojem stanovnika većim od 300.000 maksimalni iznos je 60.000.000,00 kuna;

• za Grad Zagreb maksimalni iznos je 75.000.000 kuna.

Maksimalni iznos za pojedinu ţupaniju moţe se uvećati za 25%, za ţupanije koje su iskoristile sredstva Fonda više od 90% maksimalnog iznosa, pod uvjetom da postoji dovoljno raspoloţivih sredstava u Fondu.

U okviru programa dodjele drţavnih potpora, ukljuĉivo i programa potpora male vrijednosti, te dodjele pojedinaĉnih drţavnih potpora, sredstva Fonda mogu biti dodijeljena samo onim projektima kojima dodijeljena bespovratna sredstva ne prelaze maksimalni intenzitet dopuštenih drţavnih potpora u okviru tog programa drţavnih potpora odnosno pojedinaĉne drţavne potpore.


146

9. PLAN PROVEDBE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA VRBOVCA

9.1. INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE

Provedba Razvojne strategije Grada Vrbovca, odnosno projekata u okviru razvojne strategije, u najvećoj je mjeri u nadleţnosti javnog sektora. MeĊutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja, nuţna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora. Kljuĉnu ulogu u provedbi razvojne strategije ima Grad, odnosno upravna tijela. Grad Vrbovec usvaja razvojnu startegiju te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi, Grad osigurava provedbu razvojne strategije te poduzima mjere/aktivnosti iz svoje nadleţnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere. Gradonaĉelnik usklaĊuje aktivnosti svih dionika provedbe razvojne strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svog djelokruga rada, upravna tijela Grada prate provedbu, pripremaju i provode gradske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od vaţnosti za provedbu Razvojne strategije Grada Vrbovca koji su im propisima ili aktima gradskih tijela povjereni.

Znaĉajni dionici u izradi razvojne strategije su i organizacije civilnog društva, ĉije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno podruĉje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Zakljuĉno, potrebno je voditi raĉuna i o privatnom sektoru koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Svrha je razvojne strategije stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava trţišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Upravo je, zbog prethodno navedenog, znaĉajno sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Razvojne strategije.

Institucionalna analiza pokazala je da Grad Vrbovec nema u potpunosti razvijene institucionalne okvire koji bi omogućili nesmetanu provedbu Strategije, zbog ĉega su potrebna odreĊena organizacijska unaprjeĊenja. Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograniĉen opseg djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim podruĉjima). Razlog tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadţment prisiljen odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i brţim upravljanjem promjenama. Budući odreĊene razvojne politike predstavljaju prioritete ove strategije, institucionalni kapaciteti će se morati osnaţiti, posebno u pogledu uloge Republike Hrvatske kao ĉlanice Europske unije, zbog ĉega su pojedini prioriteti posvećeni jaĉanju efikasnosti lokalne uprave.

Akcijski plan sluţi za operacionalizaciju i provedbu razvojne strategije, sadrţi pregled razvojnih projekata planiranih u sklopu provedbe pojedinih mjera i upotpunjavati će se i razvijati daljnjim razvojem sustava pripreme ţupanijskih razvojnih projekata i voĊenjem središnje baze razvojnih projekata. Akcijskim se planom posebno upozorava na nuţnost pripreme projektno-tehniĉke dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama odreĊene razvojne projekte grada, koja je i nuţan preduvjet za korištenje sredstava iz fondova EU. Akcijski plan donosi se na godišnjoj razini, u vremenu donošenja proraĉuna Grada.

Strateški cilj

Prioritet Mjera Aktivnost Odgovorna osoba

Vrijeme provedbe

Proraĉun Izvori financiranja

Indikatori


147

Dodatan alat koji će Grad koristiti je i komunikacijska strategija. Komunikacijska strategija je, kao alat za upravljanje i provedbu razvojnih strategija, utemeljena na europskim planerskim iskustvima i demokratskoj politiĉkoj praksi, a donosi se „radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i znaĉenju razvojnih strategija za razvoj pojedinog podruĉja“.

Po svom karakteru komunikacijska je strategija svojevrstan vodiĉ za sve aktivnosti koje treba poduzeti kako bi informacije o razvojnoj strategiji i aktivnostima na provoĊenju došle do krajnjih korisnika, te se procesima informiranja i provedbe uĉinkovito upravljalo.

To je opći plan komuniciranja izmeĊu onih koji razvojnu strategiju izraĊuju i provode (koordinatori i partneri u provedbi) i onih za koje se one rade (graĊani, ustanove za sve društvene usluge, poslovni sektor, lokalna vlast, drugi). To je dokument kojim se osigurava dvosmjerni odnos izmeĊu ove dvije osnovne grupe socijalnih dionika (pojedinaca ili grupa) i ne moţe se svesti samo na jednosmjerno informiranje.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije rukovodit će se sljedećim naĉelima:

- informacije će biti izloţene u jasnom, pristupaĉnom i razumljivom obliku, prilagoĊene zahtjevima i karakteru pojedinih ciljnih skupina kojima su usmjerene, te ponuĊene na naĉin da potiĉu dijalog,

- razvijat će se i koristiti komunikacijski alati koji idu u pravcu ciljnih skupina te voditi raĉuna o vremenu koje imaju na raspolaganju za prihvat informacija, kontekstu u kojem primaju informacije i kapacitetu primanja informacija, primjerice pristup Internetu. koristit će se i ankete i drugi oblici istraţivanja (intervjui) kako bi se osigurala primjerenost i aktualnost komunikacija,

- aktivnosti promidţbe i informiranja bit će komplementarne i konzistentne te će se, u sluĉaju potrebe dopunjavati, a uspostavit će se i sistem praćenja i aţuriranja informacija kako bi bile u tijeku s vremenom i eventualnim promjenama situacije.

9.2. MONITORING /PRAĆENJE

Test Razvojne strategije je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije: prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i aţuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zaduţen za praćenje Strategije pomno prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklaĊenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim ukljuĉuju razloge tih promjena te njihov oĉekivani utjecaj na provedbu strategije.

Za osiguranje uspješne provedbe Razvojne strategije, formirat će se Radna skupina za provedbu, koja će biti zaduţena za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije. Radnu grupu za provedbu ĉinit će tri ĉlana odgovorna za:

o koordinaciju i praćenje provedbe

o ostvarenje strateških ciljeva te

o komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata.

Obrazac uspješnog (strukturiranog) praćenja procesa provedbe Razvojne strategije:

Planirano Indikatori praćenja

Referentna toĉka 0 godina 0



Planirani cilj godina 5


148

Specifiĉni cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Indikatori

Strateški cilj,

prioritet i mjera

Pokazatelj Mjerna jedinica

Polazna vrijednost

Poĉetna godina

Ciljna vrijednost

Završna godina

Izvor podatka

Uĉestalost izvještavanja

Komunikaciju s dionicima možemo strukturirani na način:

Procjena provedbe

Provedba aktivnosti formirane iz ciljeva projekta

Prerano je za procijeniti

Ne – nešto se mora poduzeti

Ne – nešto se poduzima

Da – moţe se poboljšati

Da – sve je u najboljem redu

Koje su potrebne mjere?


149

Ĉlanovi Radne skupine za provedbu sastajat će se dva puta godišnje kako bi razmijenili informacije o provedenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje. U svrhu uĉinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja Radna skupina će u tijeku provedbe Razvojne strategije Grada Vrbovca provoditi sljedeće aktivnosti:

o Koordinirati prikupljanje razvojnih projekata i aţurirati bazu razvojnih projekata, o IzraĊivati godišnji akcijski plan koji će obuhvadati pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu

mjera Razvojne strategije Grada Vrbovca.

Svrha baze je sustavno prikupljanje i praćenje razvojnih projekata radi uĉinkovitog planiranja i praćenja provedbe regionalnog razvoja. Javni poziv za prikupljanje projekata je otvorenog tipa, što znaĉi da svaki dionik javnog, privatnog ili civilnog sektora moţe u bilo kojem trenutku prijaviti svoj projekt Radnoj skupini za provedbu RS-a. Radne skupine će dva puta godišnje, temeljem prikupljenih projektnih prijedloga, dopunjavati bazu razvojnih projekata s podruĉja Grada Vrbovca te po potrebi, radi pojašnjenja projektne ideje, kontaktirati prijavitelje.

Svakom zaprimljenom projektu dodijelit će se referentna oznaka/broj pod kojom će se navedeni projekt dalje voditi unutar baze razvojnih projekta. Korisnik moţe dalje razvijati projekte u odnosu na prvu prijavu uz pomoć potpornih institucija. Ukoliko doĊe do promjena u statusu projekta (npr. izraĊena dodatna dokumentacija, dobivena sredstva iz pojedinog izvora financiranja, zapoĉeta provedba vlastitim sredstvima i sl.), nositelj projekta treba pisanim putem obavijestiti Radnu grupu za prijavu o nastalim promjenama.

Praćenje je kontinuirano procjenjivanje strategije i/ili provedbe projekata u odnosu na dogovoreni raspored, inpute, infrastrukturu i usluge korisnika projekta. Nadzor osigurava menadţerima i drugim zainteresiranim stranama kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme kako bi se omogućila pravodobna prilagodba projektnog rada. Provedba strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije su zadani indikatori uĉinka, te indikatori niţe razine (materijalni i projektni) koje će trebati utvrditi implementacijskim planovima.

Radi olakšanog praćenja provedbe Strategije koristit će se formirana baza projekata, koja će uz provedbene poslove upravnih odjela posluţiti kao temeljni okvir za praćenje ostvarivanja pojedinih mjera i zadatih indikatora. Baza se mora aţurirati na godišnjoj razini što će omogućiti kontinuirano informiranje o stanju na terenu, te „integrirano“ upravljanje razvojem. Nakon tri godine, provest će se ocjena provedbe Strategije po dogovorenim naĉelima, nakon ĉega se moţe pristupiti aţuriranju postojećeg dokumenta, radi uĉestalih promjena na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Forma izvještaja o provedbi

Strateški cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Ukupan proraĉun

Realizirano

Ostvareni indikatori


150

Problemi

Realizacija u narednom periodu

Indikatori koji će se realizirati

Utjecaj na zajednicu

Utjecaj na okoliš

9.3. EVALUACIJA

Kako bi se osigurala uĉinkovita i transparentna provedba Razvojne strategije Grada Vrbovca uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi Razvojne strategije. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava:

o postoji li potreba za odreĊenim mjerama,

o jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni,

o do koje mjere su ciljevi odreĊenih mjera ostvareni,

o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava uĉinkovitu provedbu i upravljanje.

Praćenje i izvještavanje o provedbi Razvojne strategije odvijat će se kontinuirano tijekom ĉitavog razdoblja na koje se strategija odnosi. Jednom godišnje Radna skupina za provedbu podnosit će izvješća o napretku provedbe strategije koju će potvrĊivati Gradonaĉelnik. Izvješća o napretku sadrţavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na planirana financijska sredstva ukljuĉujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili oĉekivanim rezultatima provedbe mjera. U okviru sustava praćenja provedbe, Radna skupina za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih ĉlanova Radne skupine za provedbu, veliku će ulogu u provedbi RS-a imati i svi ostali sluţbenici Grada, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će Gradonaĉelnik, izmeĊu ostalog, biti zaduţen za izvještavanje Gradskog vijeća o uspješnosti provedbe Razvojne strategije.


151

Procjena ostvarenja strateškog cilja

Strateški cilj

Prioritet

Mjera

Aktivnost

Da li je aktivnost doprinijela ostvarenju strateškog cilja

Indikatori ostvarenja Da li je aktivnost trajno riješila problem?

Da li postoji odrţivot aktivnosti?

Kako je postignuta?

Je li projekt doprinio nacionalnim/ regionalnim/ strateškim politikama?

Jesu li koristi bile odrţive i u rasprostranjenoj upotrebi?

Komentari


152

Kriteriji evaluacije

Kriteriji Opis

Relevantnost - Zbog ĉega provodimo aktivnost? Razina u kojem strategija/program/projekt odgovara prioritetima politikama ciljne grupe, korisnika i/ili natjeĉaja. U kojoj su mjeri ciljevi strategije još uvijeek primjenjivi? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosledni strateškom cilju i realizaciji njegovih prioriteta? Da li su programi/projekti u okviru strategije dosljedni oĉekivanim utjecajima i efektima?

Efikasnost Koliko dobro koristimo resurse? Kako da ih koristimo još bolje?

Efikasnost mjeri izlazne parametre (“outputs”) – kvalitativne i kvantitativne – u odnosu na ulazne resurse (“inputs”). To je ekonomski termin koji oznaĉava da su iskorišteni najmanje moguće skupi resursi za postizanje ţeljenih izlaznih parametara. To generalno zahtjeva usporeĊivanje alternativnih pristupa za postizanje istih izlaznih parametara kako bi se uvidjelo da li je usvojen najefikasniji proces. • Da li su aktivnosti bile ekonomiĉne? • Da li su ciljevi ostvareni na vrijeme? • Da li su strategija ili projekat provedeni na najefikasniji mogući naĉin u usporedbi sa alternativama?

Efektivnost Koliko smo uspješni u ostvarivanju ciljeva?

Mjera nivoa do kojeg su strategija/program/projekt realizirali svoje ciljeve. • U kojoj mjeri su ciljevi ostvareni / će najverovatnije biti ostvareni? • Koji su bili glavni faktori koji su utjecali na ostvarivanje ili neostvarivanje ciljeva?

Utjecaj Koju smo to promjenu donijeli

Pozitivne i negativne promjene koje je proizvela strategija/ program/projekt, direktno ili indirektno, namjerno ili ne. Ovo obuhvaća glavne uĉinkr i efekte aktivnosti na lokalne društvene, ekonomske, ekološke i ostale razvojne indikatore. Utjecaj se procjenjuje nakon odreĊenog vremenskog perioda po isteku trajanja strategije/programa/projekta.


153

korisnicima? • Šta se dogodilo kao rezultat strategije/programa/projekta? • Koje stvarne razlike je strategija/program/projekt donio korisnicima? • Koliko je ljudi stanovništva obuhvaćeno?

Odrţivost Na koji naĉin će se koristi nastaviti?

Odrţivost podrazumijeva mjerenje vjerovatnosti za nastavak koristi prouzrokovanih strategijom/programom/projektom posle povlaĉenja bespovratnih sredstava. Projekti moraju biti i ekološki i financijski odrţivi. • U kojoj mjeri su koristi od strategije/programa/projekta nastavljene pošto je završen financijski aspekt projekta? • Koji su bili glavni faktori koji su utjecali na postizanje ili nepostizanje odrţivosti strategije/programa/projekta?

10. ZAKLJUĈAK

Razvojna strategija Grada Vrbovca izraĊena je uz izuzetnu podršku i suradnju naruĉitelja i svih njegovih sastavnica od Radne grupe u kojoj su zastupljeni svi profesionalni nosioci javnih funkcija do Partnerskog vijeća koji su saĉinjavali predstavnici najšireg kruga zainteresiranih graĊana, javnih i poslovnih subjekata grada Vrbovca.

Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge i znaĉenja ovog dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograniĉenjima s kojima je grad suoĉen. Strategija je detektirala kljuĉne razvojne pravce grada, te je uspostavila komunikaciju izmeĊu svih bitnih ljudi s podruĉja grada što treba posluţiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike grada.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije je osigurati višu kvalitetu ţivota za sve graĊane Vrbovca, a to znaĉi unaprijediti prostor i infrastrukturu grada, podići razinu gospodarske konkurentnosti grada, unaprijediti društveni ţivot grada i ĉuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruţenja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruţenja za ţivot u Vrbovcu, smanjenjem nezaposlenosti i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive grada.

Pred gradskim vodstvom sada je izazov da sve zacrtane ciljeve razvoja zajedniĉki ostvare, te da u dugom roku vizija razvoja grada postane realnost. Vizija razvoja mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i izgradnji budućnosti Vrbovca. S vizijom na umu zakljuĉujemo ovaj dokument uz nadu da će se ambicije ove strategije ostvariti u ţeljenoj mjeri i na korist svih graĊana Grada Vrbovca.


155

11. LITERATURA

APPRRR – Statistiĉka izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2015.

HOK – Statistiĉka izvješća za 2015

HGK – Statistiĉka izvješća za 2015.

Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-2A3F7DB09295

Drţavni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistiĉka izvješća, Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Ţene i muškarci u Hrvatskoj 2011., Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2014., Statistiĉko izvješće o predškolskom odgoju i osnovnim školama 2014/2015.,Zagreb

Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statistiĉko izvješće o srednjim školama i uĉeniĉkim domovima 2014/2014.,Zagreb

Drţavni zavod za zaštitu prirode, 2015

Izvješće o stanju u prostoru Zagrebaĉke ţupanije 2008.-2012. godine

MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., Zagreb

MPRRR, 2010., Nacionalni program oĉuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih ţivotinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb

MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Proraĉun Grada Vrbovca za 2015. i 2014. godinu

Prostorni plan ureĊenja Grada Vrbovca


156

Popis slika, grafikona i tablica Slika 1:Administrativno-teritorijalni ustroj Zagrebaĉke ţupanije ..................................................................... 15 Slika 2: Visinska obiljeţja reljefa Zagrebaĉke ţupanije ................................................................................. 16 Slika 3: Srednja temperatura zraka i mjerenje padalina u 2014. godini ........................................................... 17 Slika 4: Parkirališta u Vrbovcu ................................................................................................................... 30 Slika 5: Pokrivenost širokopojasnom mreţom 1. .......................................................................................... 31 Slika 6: Pokrivenost širokopojasnom mreţom 2. ......................................................................................... 31 Slika 7: Puĉko otvoreno uĉilište Vrbovec ..................................................................................................... 41 Slika 8: Crkva sv. Vida .............................................................................................................................. 51 Slika 9: Dvorac Lovreĉina .......................................................................................................................... 53 Slika 10 NATURA 2000 na podruĉju Grada Vrbovca .................................................................................... 56 Slika 11: Katastar pĉelinjaka i pĉelinjih paša ............................................................................................... 73 Slika 12: Poduzetniĉka zona Poduzetnik ..................................................................................................... 73

Grafikon 1: Prosjeĉan broj ĉlanova u kućanstvima ....................................................................................... 18 Grafikon 2: Udio muškaraca i ţena u ukupnom broju stanovnika Grada Vrbovca ............................................ 19 Grafikon 3: Kretanje stanovništva na podruĉju Grada Vrbovca ...................................................................... 20 Grafikon 4: Broj stanovnika po naseljima .................................................................................................... 26 Grafikon 5: Stanovništvo prema najvišem završenom stupnju obrazovanja .................................................... 26 Grafikon 6: Prosjeĉni satni promet na podruĉju Grada Vrbovca, u 2013. godini .............................................. 29 Grafikon 7: Broj zaposlenih u pravnim osobama u 2015. .............................................................................. 61 Grafikon 8: Nezaposleni na podruĉju Grada Vrbovca ................................................................................... 64 Grafikon 9: Struktura trgovaĉkih društava ................................................................................................... 65

Tabela 1 Popis ĉlanova Radne skupine ...................................................................................................... 13 Tabela 2: Stanovanje i površine na podruĉju Grada Vrbovca ........................................................................ 17 Tabela 3: Privatna kućanstva prema broju ĉlanova i osnovi korištenja stambenih jedinica ............................... 18 Tabela 4: Obitelji prema tipu i broju ĉlanova ................................................................................................ 19 Tabela 5: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog raĉunala i korištenja interneta ............................. 19 Tabela 6: Dobna struktura stanovništva ...................................................................................................... 20 Tabela 7: Dobna struktura stanovništva na podruĉju Grada Vrbovca, po naseljima ......................................... 22 Tabela 8: Stanovništvo starije od 10 godina, prema informatiĉkoj pismenosti ................................................. 27 Tabela 9: Nacionalne manjine .................................................................................................................... 28 Tabela 10: Prometna infrastruktura na podruĉju Grada ............................................................................... 28 Tabela 11: Prosjeĉni godišnji i ljetni dnevni promet na podruĉju Grada, u 2013. godini .................................... 29 Tabela 12: Struktura vodoopskrbnog sustava .............................................................................................. 32 Tabela 13: Prihodi i rashodi komunalnog poduzeća ..................................................................................... 34 Tabela 14: Proraĉun Grada Vrbovca – prihodi i primici ................................................................................ 37 Tabela 15: Proraĉun Grada Vrbovca – rashodi i izdaci ................................................................................. 38 Tabela 16: Osnovnoškolska infrastruktura u šk.godini 2013./14. ................................................................... 39 Tabela 17: Broj uĉenika u osnovnoškolskim ustanovama, po godinama......................................................... 39 Tabela 18: Osnovna glazbena škola u Gradu Vrbovcu u šk. godini 2012./13. ................................................. 39 Tabela 19: Srednjoškolska infrastruktura u školskoj godini 2013./14. ............................................................. 39 Tabela 20: Predškolski odgoj ..................................................................................................................... 41 Tabela 21: Predškolski odgoj po godinama ................................................................................................. 41 Tabela 22: Sportske udruge ĉlanice Gradske zajednice športskih udruga Vrbovec ......................................... 42 Tabela 23: Korisnici socijalne skrbi, prema podruĉnicama na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije ........................... 44 Tabela 24: Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu Grada Vrbovca za 2015. godinu .................... 44 Tabela 25: Zdravstvena zaštita na podruĉju Grada Vrbovca ......................................................................... 45


157

Tabela 26: Nepokretna kulturna baština ..................................................................................................... 46 Tabela 27: Vrste kulturnih dobara .............................................................................................................. 47 Tabela 28: Pokretna kulturna dobra ............................................................................................................ 47 Tabela 29: Radio Vrbovec – osobna iskaznica radio postaje ......................................................................... 49 Tabela 30: Znamenitosti u Gradu Vrbovcu .................................................................................................. 52 Tabela 32: Smještajna resursna osnova na podruĉju Grada Vrbovca ............................................................ 58 Tabela 33: Biciklistiĉke rute Zagrebaĉke ţupanije - Vrbovec ......................................................................... 58 Tabela 34: Broj ostvarenih noćenja u 2012., 2013. i 2014. godini na podruĉju Grada Vrbovca ......................... 59 Tabela 35: Bruto domaći proizvod .............................................................................................................. 60 Tabela 36: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za ţivot, i spolu .................................................. 60 Tabela 37: Zaposleni u pravnim osobama u 2013.godini .............................................................................. 61 Tabela 38: Stanovništvo staro 15 i više godina, prema trenutaĉnoj aktivnosti ................................................. 62 Tabela 39: Obrti na podruĉju Grada Vrbovca .............................................................................................. 65 Tabela 40: Sekcije – broj ĉlanova ............................................................................................................... 65 Tabela 41: Vanjsko trgovinska razmjena ..................................................................................................... 66 Tabela 42: Površina u hektarima prema vrsti uporabe evidentiranoj u ARKOD sustavu na dan 03.06.2015 ....... 67 Tabela 43: Poljoprivredne površine za koje se traţila neki od oblika potpore, prema registru APPRRR-a .......... 67 Tabela 44: Kulture na podruĉju Grada ........................................................................................................ 67 Tabela 45: Ekološka poljoprivreda na području Grada Vrbovca ........................................................... 69 Tabela 46: Stoĉni fond na podruĉju Grada Vrbovca ..................................................................................... 69 Tabela 47: Lovišta na podruĉju Grada Vrbovca ........................................................................................... 70

Autorsko pravo : Ovo je javni dokument. Dopušteno je umnoţavanje i raspaĉavanje dokumenta u tiskanom i digitalnom obliku, uz uvjet da je naveden izvor dokumenta i jasno oznaĉena sva odstupanja od izvornika, kao i autori dodanih i/ ili izmijenjenih dijelova teksta . Naslov: Razvojna strategija Grada Vrbovca 2015-2020. Naruĉitelj:Grad Vrbovec Konzultant: Logiĉka matrica d.o.o., Blage Zadre 4, 10360 Sesevete.

strategija razvoja grada vrbovca za razdoblje 2015.-2020. · os strateškog cilja pg pp...

Documents