strategija razvoja opĆine · poduzetničke zone 3.8.5. tržište rada ... sadržaj strategije...

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE

ZMIJAVCI 2016. – 2021.

Strategija razvoja općine Zmijavci 2016. – 2021. 2

Naručitelj:

Općina Zmijavci

Ulica Domovinskog rata 161, 21266 Zmijavci

OIB: 79161451240

Telefon: +385 21 840 588

Fax: +385 21 840 177

E-mail: [email protected]

WEB: http://www.zmijavci.hr/

Izrađivač:

Ars Illyrica d.o.o.

Karlovačka 26a, 10020 Zagreb

OIB: 97710289785

Telefon: +385 1 6141 226


WEB: http://www.arsillyrica.hr/

mailto:[email protected]

http://www.zmijavci.hr/


http://www.arsillyrica.hr/


1. UVOD

1.1. Pristup izradi strategije razvoja općine Zmijavci

1.2. Metodologija izrade strategije, faze izrade i sudionici

1.3. Konzultacije s dionicima

2. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA, EU FONDOVI I PRIPREMA OPĆINE ZA

PROGRAMSKO RAZDOBLJE 2014.-2020.

3. ANALIZA DRUŠTVENO – POLITIČKOG STANJA OPĆINE ZMIJAVCI

3.1. Zmijavci kroz povijest

3.2. Geoprostorna obilježja

3.3. Klimatska obilježja

3.4. Prirodna baština i resursi

3.5. Kulturna baština i resursi, arhitektura

3.6. Stanovništvo

3.7. Infrastruktura

3.7.1. Komunalna infrastruktura

3.7.2. Energetska infrastruktura

3.7.3. Prometna infrastruktura

3.7.4. Telekomunikacijska infrastruktura

3.7.5. Javna rasvjeta

3.7.6. Groblja

3.8. Gospodarstvo

3.8.1. Osnovni pokazatelji

3.8.2. Poljoprivreda

3.8.3. Malo i srednje poduzetništvo

3.8.4. Poduzetničke zone

3.8.5. Tržište rada


3.8.6. Turizam

3.9. Društvena infrastruktura

3.9.1. Obrazovanje

3.9.2. Socijalna i zdravstvena skrb

3.9.3. Organizacije civilnog društva

3.9.4. Ostali društveni sadržaji

3.10. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

3.11. Analiza Općine

4. ANALIZE

4.1. SWOT ANALIZA

4.2. PEST ANALIZA

5. STRATEGIJA RAZVOJA 2016. – 2021.

5.1. Vizija, misija, vrijednosti

5.2. Strateški ciljevi, prioriteti, mjere i projekti

5.3. Usklađenost sa županijskim, nacionalnim i EU strategijama

5.4. Baza projektnih ideja

6. POKAZATELJI UČINKA STRATEGIJE

7. PROVEDBA STRATEGIJE

7.1. Institucionalni okvir i upravljanje

7.2. Financijski okvir 2016. – 2021.

7.3. Plan provedbe 2016. – 2021.

7.4. Praćenje i evaluacija, PR

8. ZAKLJUČAK


1. UVOD

1.1. Pristup izradi strategije razvoja općine Zmijavci

Izrada srednjeročne strategije razvoja kompleksan je proces koji obuhvaća suradnju

privatnog i pravnog sektora u analitičkoj i strateškoj fazi. Izrada strateškog programa

jedinice lokalne samouprave obuhvaća analizu postojećeg stanja i okruženja, SWOT i

PEST analizu, definiranje vizije i misije te strateških ciljeva i projekata.

Sadržaj strategije

Analiza/ocjena stanja

Analiza stanja sadrži najvažnija razvojna obilježja, trendove, probleme i potrebe općine

na području prirodno prostornih obilježja, demografskih obilježja, infrastrukturnog i

prometnog sustava, zaštite okoliša, gospodarstva, društvenih djelatnosti, upravljanja

razvojem, suradnje; tumačenja, usporedbe (npr. sa statističkom regijom, državom, EU).

Iz nje proizlaze ocjene potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i

komentarima, te nalazima iz prethodnih analiza, strategija i drugih razvojnih

dokumenta. Analiza stanja služi kao podloga, odnosno polazište potrebno za kreiranje

razvojnih prioriteta.

Analitička faza

Analiza postojećeg stanja

Analiza okruženja

SWOT analiza

PEST analiza

Strateška faza

Vizija

Misija

Strateški ciljevi

Strateški projekti


SWOT analiza

SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar općine), prilika i prijetnji (izvan

općine) bitnih za razvoj svih važnih područja obrađenih analizom stanja; obrazlaže i

tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i

prepreke razvoju.

PEST analiza

PEST analiza koristi se za analizu okruženja u političkom, ekonomskom,

socijalnodemografskom i tehnološkom okruženju. Predstavlja temelj za strateško

planiranje. PEST pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj na subjekt

analizom unutar promatrane industrije, sektora, okruženja.

Političko okruženje - relevantan faktor za razumijevanje političkih prilika i od

neprocjenjive je važnosti. Trenutna politička situacija ili pojedini propisi mogu

zaustaviti planirani razvoj područja, što opet za posljedicu može imati i pozitivan

i negativan ishod.

Ekonomsko okruženje - državna ekonomija, bogatstvo države, županije ili regije

također utječu na strateško planiranje. Ukoliko se radi o gospodarski zdravom

području u kojem sudionici imaju potencijala tj. dobru proizvodnu i kupovnu

moć, općine će se lakše odlučiti za prodaju dobara ili pružanje usluga na takvom

području.

Sociološko / demografsko okruženje – prati trendove i faktore populacije koja je

uključena u područje analize. Postojeći društveni stavovi mogu predstavljati ili

prednost ili prijetnju realizaciji strategije. Ovaj dio analize uključuje i stupanj

obrazovanja na lokalnom području, razinu zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti,

te analizu radne snage.

Tehnološko okruženje - tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu

računala i sustava za učinkovitije poslovno upravljanje, već i na infrastrukturu

potrebnu za podršku modernim sustavima. Sigurno e-Poslovanje i difuzija Web-

bazirane tehnologije utječu na razvoj općine. Stoga, planirani razvoj može biti

otežan tehnološkim promjenama, a brzina tehnoloških promjena također znači

da se ova varijabla mora stalno pratiti.

Vizija

Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju općine,

odnosi se na sliku željenog gospodarsko-društvenog stanja općine u budućnosti,

minimalno pet do deset godina nakon provedene donešene strategije razvoja.

Misija


Misija se bavi svrhom i razlogom postojanja općine u sadašnjosti, kao temeljnog činitelja

razvoja gospodarstva i društva u cjelini. Misija naznačava opći smjer u kojemu se

krećemo, te upućuje na razloge i vrijednosti koje ga podupiru, predstavlja svim

interesnim grupama poslove kojima se općina i njezini partneri bave, ili se namjeravaju

baviti u narednom periodu, a u cilju dobrobiti cijele zajednice.

Temeljne vrijednosti

Temeljne vrijednosti odnose se na uvriježeni i zajednički sustav vrijednosti jedne

zajednice, koji se ističe u svakodnevnom življenju, odnos prema prirodnim i ljudskim

resursima, tradiciji i okolini.

Strateški prioriteti

Strateški prioriteti proizlaze iz vizije, definiraju ključna područja rasta i razvoja, a

razrađeni su u strateškim ciljevima.

Mjere

Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za

pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata.

Strateški ciljevi

Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i

mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije i misije (SMART pristup). Strateški ciljevi

moraju biti:

Specifični

Mjerljivi (kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost)

Ostvarivi (imati minimum prihvatljive razine izvodivosti)

Jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati)

S određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni

Sveobuhvatni.

Za strateške ciljeve važno je da su društveno i okolišno prihvatljivi, da neupitno

pridonose razvoju zajednice preciziranom u viziji, da su sukladni ciljevima programskih

dokumenata viših političkih i administrativnih razina.

Strateški projekti

Glavni nositelji razvoja objedinjuju se u strateškim projektima. Strateški projekti

uglavnom su višegodišnji infrastukturni projekti čija kompleksnost i provedba na više

načina pridonosi održivosti razvoja i kvalitete zajednice. Osnovni sadržaj svakog

strateškog projekta:


Naziv projekta

Povezanost sa strateškim ciljem i prioritetima zajednice ili općine

Usklađenost s ciljevima i prioritetima strateških dokumenata više razine

(županijskim, nacionalnim i sektorskim, te programima EU-a)

Svrha, cilj i obrazloženje

Nositelji - projektni timovi, partneri o Korisnici i ciljne skupine

Mehanizmi provedbe

Okvirna financijska sredstva i njihovi izvori

Razdoblje provedbe

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.

Operativni plan i financijski okvir

Operativni plan sadrži raspored aktivnosti u određenom razdoblju, s financijskim

okvirom nužnim za provedbu aktivnosti. Financijski okvir sadrži indikativni plan

korištenja financijskih sredstava, odnosno alokaciju prema prema definiranim

strateškim projektima i aktivnostima, u skladu s usvojenim operativnim planom. Plan

korištenja financijskih sredstava uključuje i izvore financiranja, bilo da se radi o

proračunskim sredstvima ili europskim i nacionalnim fondovima.

Provedba strategije

Provedba strategije odnosi se na opis postupaka i nadležnost subjekata u provedbi

strategije, njihove kapacitete, te rokove provedbe, praćenje i evaluaciju rezultata.

Sadržaj strategije razvoja općine izrađen je prema Pravilniku o obveznom sadržaju,

metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN

53/10), a kojeg je propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.


1.2. Metodologija izrade strategije, faze izrade i sudionici

Svrha izrade strategije

Strategija kao dokument proizlazi iz zajedničke suradnje donositelja odluka na razini

općine i svih ostalih dionika koji mogu pružiti potporu ili izravno utjecati na lokalne

razvojne procese, društveni i gospodarski razvoj. Bez strategije nema upravljanja,

fokusiranja, niti dugoročnog uspjeha i razvoja niti jedne organizacije.

Metodologija izrade strategije, faze i sudionici

U travnju 2016. Općina Zmijavci objavila je službeni poziv na uključivanje zainteresirane

javnosti u radne skupine za izradu Strategije razvoja za razdoblje 2016. – 2021. Uloge

članova radnih skupina su: aktivno sudjelovanje na radnim sastancima, doprinošenje

očuvanju potencijala razvoja općine Zmijavci, sudjelovanje u izradi vizije i misije,

definiranje strateških ciljeva prema tematskim područjima, prikupljanje podataka

neophodnih za održivo planiranje, i sl.

Za sudjelovanje na radnim sastancima prijavilo se ukupno četrnaest (14) osoba s

područja općine.

Članovi radne grupe za područje gospodarstva su:

1. Lovre Šabić

2. Mate Gudelj

3. Marin Protrka

4. Petar Gudelj

5. Joško Todorić

6. Branko Milas

7. Jakov Todorić

8. Miroslav Karoglan

9. Mirko Šumelj

Članovi radne grupe za područje društvenih djelatnosti su:

1. Lovre Šabić

2. Luca Gudelj

3. Tina Buljan

4. Ante Kujundžić

5. Monika Šabić

6. Mijo Milas

7. Joško Todorić

8. Marin Protrka


10. Mirko Šumelj


Članovi radne grupe za područje komunalne infrastrukture su:

1. Lovre Šabić

2. Mate Gudelj

3. Marin Protrka

4. Jakov Todorić

5. Branko Milas


7. Mirko Šumelj

Članovi radne grupe za područje održivog razvoja su:

1. Lovre Šabić

2. Mate Gudelj

3. Luca Gudelj

4. Tina Buljan

5. Branko Milas

6. Marin Protrka


8. Mirko Šumelj

Tablični prikaz angažmana članova prema područjima:

Gospodarstvo Društvene djelatnosti

Komunalna infrastruktura

Održivi razvoj

Lovre Šabić X X X X

Mate Gudelj X X X

Marin Protrka X X X X

Petar Gudelj X

Joško Todorić X X

Branko Milas X X X

Jakov Todorić X X

Luca Gudelj X X

Tina Buljan X X

Ante Kujundžić X

Monika Šabić X

Mijo Milas X

Mirko Šumelj X X X X

Miroslav Karoglan X X X X


U razdoblju od početka travnja do kraja srpnja održana su ukupno četiri (4) radna

sastanka s radnim skupinama s ciljem izrade SWOT analize, PEST analize te definiranja

Vizije, Misije, strateških ciljeva i projekata.

1. radni sastanak

Tema: Izrada SWOT analize za Strategiju razvoja općine Zmijavci 2016. – 2021.

Datum: 23. travnja 2016. godine

Sudionici: Ante Kujundžić, Lovre Šabić, Monika Šabić, Branko Milas, Jakov Todorić, Tina

Buljan, Miro Karoglan, Mirko Šumelj, Mate Gudelj, Marin Protrka i Luca Gudelj. Sastanak

su, u ime konzultanta vodile Sanda Lončar, direktorica i Marija Lozo, stručna suradnica.

2. radni sastanak

Tema: Definiranje vizije, misije i strateških ciljeva

Datum:5. srpnja 2016. godine

Sudionici: Mijo Milas, Lovre Šabić, Branko Milas, Mate Gudelj, Tina Buljan, Luca Gudelj,

Ante Kujundžić, Monika Šabić, Miroslav Karoglan, Mirko Šumelj. Sastanak su, u ime

konzultanta vodile Sanda Lončar, direktorica i Marija Lozo, stručna suradnica.

3. radni sastanak

Tema: Podjela strateških projekata prema područjima i prioritetima

Datum: 23. srpnja 2016. godine

Sudionici: Luca Gudelj, Ante Kujundžić, Marin Protrka, Joško Todorić, Tina Buljan,

Mirko Šumelj, Miroslav Karoglan. Sastanak su, u ime konzultanta vodile Sanda Lončar,

direktorica i Marija Lozo, stručna suradnica.

4. radni sastanak

Tema: Podjela strateških projekata prema područjima i prioritetima

Datum: 25. srpnja 2016. godine

Sudionici: Tina Buljan, Marin Protrka, Lovre Šabić, Petar Gudelj, Ante Kujundžić, Mirko

Šumelj. Sastanak su, u ime konzultanta vodile Sanda Lončar, direktorica i Marija Lozo,

stručna suradnica.


1.3. Konzultacije s dionicima

Proces konzultacija s ostalim dionicima, a vezano uz razvoj ovog ključnog strateškog

dokumenta, započet će u ožujku 2017. objavljivanjem nacrta Strategije razvoja općine

Zmijavci 2016. – 2021. na službenoj stranici općine: http://www.zmijavci.hr/ zajedno s

obrascima za podnošenje prijedloga i komentara na Nacrt.

Istovremeno će se provesti postupak procjene utjecaja Strategije razvoja 2016. – 2021.

na okoliš.

Nakon uvrštavanja komentara i sugestija dionika, konačan dokument Strategije bit će

poslan Općinskom vijeću na usvajanje.

2. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA, EU FONDOVI I PRIPREMA

OPĆINE ZA PROGRAMSKO RAZDOBLJE 2014.-2020.

Strateško planiranje razvoja na svim razinama temelj je politike regionalnog razvoja

Europske unije. Republika Hrvatska pristupila je EU 1. srpnja 2013., te tako postala

ravnopravna 28. članica Unije, nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za

članstvo, te gotovo šest godina pregovaranja. Od početka integracije RH u EU, od regija,

županija, gradova i općina Europska Komisija je neprestano tražila da razvoj temelje na

strateškim planovima usklađenima s razvojnim planovima viših razina, poglavito

nacionalnim i regionalnim, kako bi se definirao konkretan strateški okvir te mijenjanje

dosadašnje prakse.

Strategija Europa 2020

Strateški dokumenti i operativni programi RH 2014. - 2020.

Program razvoja Splitsko - dalmatinske županije 2011. - 2013.

Strategija razvoja općine Zmijavci 2016. - 2021.



EU razina

Strategija Europa 2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Budući da je izrada Strategije razvoja općine Zmijavci za razdoblje 2016. – 2021. nužna

između ostalog, i za korištenje mogućnosti bespovratnog financiranja iz EU fondova,

temeljni dokument s kojim strategija jedinice lokalne samouprave mora biti usuglašena

je Strategija Europa 2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast.

Strategija Europa 2020 je temeljni strateški dokument predložen od Europske komisije,

u kojem ključnu ulogu u provedbi imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne

samouprave. Europa 2020 naslijedila je Lisabonsku strategiju za razdoblje 2000. - 2010.

Prema Strategiji Europa 2020 usmjerava se čitav razvoj Europske Unije, zbog čega je pri

strateškom planiranju jedinice lokalne samouprave bitno slijediti temeljne odrednice

razvoja Unije. Glavni prioritet Strategije Europa 2020 je pokretanje ekonomskog rasta, a

koji mora biti pametan, održiv i uključiv, odnosno poticati učinkovite investicije u

obrazovanje i inovacije te stvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Usklađivanjem s odrednicama strategije Europa 2020 omogućit će se aplikacija za

sufinanciranje strateških projekata iz Europskog fonda za ruralni razvoj, Europskog

fonda za regionalni razvoj te Europskog socijalnog fonda.

Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU, Europski Strukturni fondovi postaju

dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. Strategija Europa 2020 nastavlja

jasno definirati pro – aktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja

europskih regija s nižom razinom razvijenosti od europskog prosjeka. Strategija Europa

2020 definira tematske ciljeve (11) koji određuju što će se financirati sredstvima

Europske unije:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Podizanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednih proizvođača, ribara i akva kulture

4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama

5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicima

6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije

7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta

8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage

9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje

11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave


Nacionalna razina

Strateški dokumenti Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine su:

EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od

2007. do 2015. godine

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

od 2012. do 2016. godine

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (prijedlog)

Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i

općih bolnica u RH 2014.-2016. (prijedlog)

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020.

Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i

drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost

Plan implementacije Garancija za mlade

Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Sažetak Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020.

Sporazum o partnerstvu između RH i EK za korištenje ESI fondova 2014.-2020.

Strategija Vladinih programa za razdoblje 2015. – 2017.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije


Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske

Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

godine

Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od

2012. do 2015. godine

Treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016.

Operativni programi

Temeljem Partnerskog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike

Hrvatske, razvijena su tri glavna operativna programa:

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.,

Operativni program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. te

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.

Za programe su na raspolaganje stavljena sredstva iz proračuna EU-a u vrijednosti od 27

milijardi EUR, a sufinancirat će se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini

i/ili privatnim sredstvima.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020 vrijedan 2.4 milijarde

EURa sufinancira se iz Europskog fonda ruralnog razvoja koji ima za cilj jačanje

europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Pridonosi

ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u

poljoprivredni sektor. Programom ruralnoga razvoja 2014. -2020. definiraju se tri

dugoročna strateška cilja:

Cilj 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede

Cilj 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

Cilj 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja


Operativni program Konkurentnost i kohezija se sufinancira iz Europskog fonda za

regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), a njegova se strategija temelji na

koncentraciji ulaganja kroz deset tematskih ciljeva:

Cilj 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

Cilj 2. Korištenje informacijsko – komunikacijske tehnologije

Cilj 3. Postizanje poslovne konkurentnosti

Cilj 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Cilj 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

Cilj 6. Zaštita okoliša i održivost resursa

Cilj 7. Povezanosti i mobilnost

Cilj 8. Socijalno uključivanje i mobilnost

Cilj 9. Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Cilj 10. Tehnička pomoć

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu

zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85

milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije,

uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Temelji se na pet

glavnih ciljeva:

Cilj 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

Cilj 2. Socijalno uključivanje

Cilj 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Cilj 4. Pametna administracija

Cilj 5. Tehnička pomoć

Europski strukturni i investicijski fondovi

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu

pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih politika

je Kohezijska politika, za koju je Europska unija u financijskom razdoblju 2014.-2020.

izdvojila 376 milijardi eura iz svog proračuna. Kohezijska politika Europske unije

financira se iz 3 glavna fonda:

Kohezijski fond


Europski fond za regionalni razvoj

Europski socijalni fond

Kohezijski fond stavlja naglasak na države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po

stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja

prometa i okoliša.

Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je jačanju ekonomske i socijalne

kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija.

Europski socijalni fond potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u Europskoj uniji.

Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznati su i pod nazivnom

strukturni fondovi.

Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, a svih

pet (5) fondova zajedno imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski

fondovi (ESI fondovi).

Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske

Europska unija pokrenula je inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi

pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim

aktivnostima i inovacijama s ciljem stvaranja novog modela gospodarskog rasta i

smanjenja razlika u razvoju. Vlada Republike Hrvatske je na 12. sjednici održanoj 30.

ožujka 2016. donijela Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike

Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Strategija pametne specijalizacije je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz

Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Jačanje istraživanja, tehnološkog

razvoja i inovacija (Tematski cilj 1) te je njenim usvajanjem za Republiku Hrvatsku

omogućeno traženje sredstava Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-

2020. u iznosu od 664 milijuna EURa, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene

izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki

razvoj i inovacije.

Cilj Strategije pametne specijalizacije je transformirati hrvatsko gospodarstvo i povećati

njegovu konkurentnost, koncentrirajući resurse znanja te ih povezujući s ograničenim

brojem prioriteta. Strategija pametne specijalizacije koristi i javnom i privatnom

sektoru.

Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013.


U tzv. predpristupnom razdoblju, točnije 2009. godine, donesen je Zakon o regionalnom

razvoju Republike Hrvatske (NN 153/2009) temeljem kojeg je 2010. godine izrađena

Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. Strategija

regionalnoga razvoja definira strateške ciljeve usmjerene prema održivom društveno –

gospodarskom razvoju, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju slabije

razvijenih regija. Tri osnovna strateška cilja su:

1. Razvoj županija i statističkih regija kojim se nastoji postići bolja povezanost lokalnih i

regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima, a koji pruža osnovu

za strateško planiranje i izradu razvojnih programa na županijskoj i razini statističkih

regija uz uključenost partnerstva u kojem su zastupljene sve interesne skupine i koji su

u suglasju s razvojnim prioritetima središnje razine,

2. Razvoj potpomognutih područja kojima se osigurava potpora svim područjima s

društveno-gospodarskim razvojnim teškoćama za povećanje i optimalno korištenje

njihova razvojnog potencijala. Glavni je cilj pridonijeti ravnomjernijem regionalnom

razvoju pomažući potpomognutim područjima da ostvare brži društveno-gospodarski

razvoj i tako smanje zaostajanje za ostalim područjima Republike Hrvatske,

3. Razvoj pograničnih područja odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane,

sustavne i strateški usmjerene prekogranične, transnacionalne i međunarodne suradnje

na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini, kako bi se smanjio negativan utjecaj

granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija u pograničnim područjima.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do 2020. u postupku je donošenja.


3. ANALIZA DRUŠTVENO – POLITIČKOG STANJA OPĆINE ZMIJAVCI

Slika: Središte općine Zmijavci (Izvor: destinacije.com)

Općina Zmijavci pripada Splitsko – dalmatinskoj županiji te čini dio Imotske krajine,

unutar koje zauzima 13,82 km2. Smještena je 8 km južno od grada Imotskog, te je

sačinjena od samo jednog, istoimenog naselja. Prema zadnjem popisu stanovništva

(2011. ) na prostoru općine je naseljeno 2.048 stanovnika.

Općina Zmijavci Površina 13,82 km2

Broj stanovnika 2.048 Naselja Zmijavci Susjedne JLS Imotski, Podbablje, Runovići Područje katastarske općine

1. Podbablje (MBR K.o. 311928) 2. Runovići (MBR K.o. 311987)

Županija Splitsko – dalmatinska županija

3.1. Zmijavci kroz povijest

Početke nazočnosti ljudi na području općine Zmijavci možemo pratiti od ranoga

brončanog doba, kada su načinjene prve gradine i nadgrobne gomile. Jedna od gradina je

ona na Liskovcu, gdje su pronađeni zidovi prapovijesnih kuća te ulomci keramičkog

posuđa. Obzirom na velik broj ostataka, veličinu same utvrde te strateški položaj

gradine, pretpostavlja se da je tu bila ilirska prethodnica rimskog municipija Novae u

obližnjem Runoviću. Najznačajnija gomila važnosti koja svjedoči o nazočnosti ljudi na


ovom prostoru još u prapovijesti je Gomila na Dikovači koja se nalazi iznad doline Bublin

i rijeke Vrljike.

Nakon dugogodišnjih osvajačkih ratova između Ilira i Rimljana (229. – 9. g.pr.n.e.),

Rimljani osvajaju područje Imotske krajine, a o njihovom nastanu na području općine

Zmijavci svjedoči kultno svetište na kojem je pronađen natpis posvećen Jupiteru.

Područje općine Zmijavci nalazi se u blizini rimskog municipija Novae koji je bio

smješten na području današnje susjedne općine Runovići.

Cijela Imotska krajina, pa tako i područje općine Zmijavci, bila je pod rimskom vlašću do

481. godine kada je Dalmaciju osvojio germanski vođe Odoakar, a potom Istočni Goti. S

prijelazom iz 5. u 6. stoljeće podno današnje Dikovače nastala je ranokršćanska bazilika

s krstionicom, čiji su ostatci vidljivi i danas, te su zaštićeni kao kulturno dobro pod

oznakom Z-3997 u Registru kulturnih dobara RH.

531. godine car Justinijan I je porazio Gote te zauzeo područje cijele krajine po kojoj je

bizantska vlast gradila snažan fortifikacijski sustav, čiji su ostatci vidljivi i danas pored

Prološca, Lovreća i Imotskog. Usprkos snažnom obrambenom sustavu, bizantsku vlast

su uspijeli srušiti prodori Avara, Slavena i Hrvata.

Avari su najprije osvojili Salonu, a potom i Novae. Dolaskom Hrvata na ovo područje,

Imotska krajina se organizira kao jedna od 11 župa, a Konstantin Porfirogenet je u X.

stoljeću spominje kao najistaknutiju starohrvatsku jugoistočnu župu imena Emotha

(Imota). Imota se sastojala od više općina i sela, a zauzimala je prostor današnje Imotske

krajine, Posušja i dio Bekije. U to vrijeme su stanovnici na manje pristupačnim mjestima

gradili utvrđenja oko kojih su se razvijala naselja. Utvrđenja nisu bila naseljena već su

služila isključivo kao strateško skrovište u slučaju opasnosti od prodora neprijatelja.

Stanovništvo se u to vrijeme većinom bavilo poljodjelstvom i stočarstvom.

Godine 1165. Imotska krajina pada drugi put pod bizantsku vlast, pod kojem ostaje

manje od dva desetljeća, jer dolazi u ruke hrvatsko – ugarskih kraljeva. U ime kraljeva

manjim su područjima vladali banovi, Bribirski i Nelipčići, sve do pada Imotskog pod

bosansku vlast na čelu sa Sjepanom II. Kotromanićem. Ludvik I. Anžuvinac, hrvatsko –

ugarski kralj, zaratio je s Kotromanićima i 1357. vratio Imotski pod svoju vlast. Pod

hrvatsko – ugarskom vlašću je Imotska krajina bila manje od 40 godina jer ju je Tvrtko I.

Kotromanić uspio po drugi put pripojiti Bosni. Nakon Tvrtkove smrti, Imotski dolazi u

ruke velikog hrvatskog bana i bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a 1408. u

ruke plemićke obitelji Radivojević. Burno razdoblje učestalih promjena vlasti utjecalo je

na promjene stanovništva: domaće stanovništvo je zbog nesigurnosti bježalo prema

sigurnijim krajevima, a ovo su područje naseljavali stanovnici mjesta koja su padala pod

tursku vlast.

Od polovice 13. stoljeća na ovom se području počelo koristiti posebno pismo, takozvana

bosančica (hrvatska ćirilica), ali stanovništvo je i dalje bilo većinom nepismeno – sve do

pojave franjevaca.


Zbog opustošenosti Imotske krajine, Turcima je krajem 15. stoljeća bilo lako osvojiti ju,

nakon čega su je naselili svojim službenicima i vojnicima te njihovim obiteljima. Obzirom

da su i dalje jedine gospodarske grane bile poljodjelstvo i stočarstvo, novi su se

stanovnici naselili uz plodna polja i prometnice. U doba Turaka u Imotskoj krajini je

započela i sadnja duhana, seoske kuće su većinom bile suho zidane, prosvjetne prilike su

ovisile o franjevcima koji su osnovali pučku školu, putovi su se namjerno zapuštali da bi

se Mlečanima onemogućio prilaz ovom području, a stanovništvo je bilo ugroženo

pojavom kuge i kolere.

U Mletačko – turskom ratu koji je počeo 1715., a završio 1717., Imotski je oslobođen od

turske vlasti te postaje važno strateško mletačko mjesto obrane od Turaka koji su vladali

Bosnom i Hercegovinom. Ovim ratom osvojena područja do Imotskog – Vrgorca i

Metkovića poznata su pod nazivom „Aquisti nouvissimi“. Imotski je tada, upravo zbog

blizine granice s turskom Hercegovinom, bio važno trgovačko i prometno središte te

mjesto političke i vojne vlasti. Briga za stanovništvo je bila minimalna, gospodarstvo

nerazvijeno, narod je živio u siromaštvu i neznanju. Mlečani su nastavili tursku tradiciju

zapuštanja putova kako bi se obranili, a iako su bili dobri građevinari gradili su i

obnavljali isključivo obrambeno - vojne objekte, a ne i stambene. Na području krajine su

se u vrijeme Mlečana nalazila dva lazareta (karantene) u kojima bi se pridržavali

sumnjivi bolesnici da ne zaraze stanovništvo i vojnike.

Naziv Zmijavci spominje se prvi put 30.12.1719. godine u ispravi u kojoj generalni

providur Mocenigo dodjeljuje zemlju bule Beguše u Zmijavcima kolonelu Mati Šoiću,

uglednom mostarskom trgovcu koji je izbjegao u Imotski.

1797. Imotski, kao i ostatak Dalmacije, dolazi pod Austrijsku vlast. Ni u tom razdoblju se

prilike za stanovništvo nisu poboljšale, jer je Austrija nasljedila mletačke običaje i

zakone koji su pogodovali samo povlaštenim klasama, plemstvu i svećenstvu. Jedini trag

i značaj austrijske vlasti za Imotsku krajinu je osnivanje pučke škole, jedne od ukupno

sedam u Dalmaciji. Također, u tom razdoblju putovi su ostali zapušteni, ali zbog manjka

novčanih sredstava, ne zbog manjka volje.

Nakon osam godina austrijske vlasti, Imotski dolazi u ruke Napoleona bitkom kod

Austrelitza. Za unaprjeđenje uprave u zapuštenoj Dalmaciji bio je odgovoran providur

Vicko Dandolo koji je ovo područje nastanio talijanskim činovništvom koje je širilo svoj

jezik, kulturu i običaje. Napoleonova vlast, iako je trajala samo 7 godina, ostavila je

itekakvog traga na život imotskog stanovništva: seljaci napokon postaju vlasnici zemlje

koju obrađuju, a poticalo ih se na kvalitetno obrađivanje zemlje i kvalitetnu brigu oko

stoke. Francuzi su inzistirali na boljoj prometnoj povezanosti, pa su iz tog vremena

ostale tri važne prometnice:

1. Knin – Trilj – Ugljen - Grabovac – Zagvozd – Župa – Rašćani – Vrgorac – Metković,

2. Imotski – Zadvarje – Makarska,

3. Biorine – Dobranje – Aržano


Osnovana je jedna muška pučka škola i jedna obrtna škola, a zdravstvene su se prilike

poboljšale jer su liječnici počeli češće obilaziti sela te jer su izdane naredbe o iskapanju

bunara za zdravu pitku vodu.

Godine 1815. Dalmacija ponovno pada u ruke Austrije, što je protufrancuski raspoloženo

stanovništvo objeručke prihvatilo. Međutim, za vrijeme vladavine Austrije škole su

zatvorene, građevinarstvo ograničeno na izgradnju župnih kuća i crkava, tzv.

napoleonove cete zapuštene, zarazne bolesti učestale. U to se vrijeme počela obnavljati

stara rimska cesta – Strada Romana – koja se protezala na relaciji Imotski – Kamen most

– Krivodol – Lovreć – Cista – Biorine.

Nakon razdoblja austrijske vlasti, 1918. godine se osniva Narodno vijeće Slovenaca,

Hrvata i Srba unutar kojeg općina Zmijavci pripada Splitskoj oblasti. Potom se osnivaju

nove teritorijalno – upravne jedinice (banovine); jedna od njih je Primorska banovina u

čijem je sastavu bila i cijela Imotska krajina do 1939. kada pripada Banovini Hrvatskoj. U

Drugom svjetskom ratu je Imotska krajina najprije bila pod talijanskom pa pod

njemačkom vlašću, a nakon oslobođenja je, kao jedna jedinstvena općina, pripala

Federativnoj Republici Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Tek nakon Domovinskog rata, 1999. godine osnovane su zasebne općine, među kojima i

općina Zmijavci. Općina Zmijavci je geografski istovjetna području župe Svih Svetih

osnovane 1982. godine. Najveći dio današnjeg stanovništva općine Zmijavci živi oko

glavne prometnice koja spaja Kamenmost u općini Podbablje s općinom Runovići, u

zaseocima uzduž zavojitog (zmijolikog) ruba polja, što je, predpostavlja se, utjecalo na

odabir današnjeg imena naselja.


3.2. Geoprostorna obilježja

Prema Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. – 2012. kojeg je izradilo

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, prostor države obilježavaju sljedeće

karakteristike:

– površina gospodarskog pojasa (mora) 23.870 km2

– površina sveukupno (gospodarska) 111.531 km2

– broj županija 20+1(Grad Zagreb)

– broj gradova 126+1 (Zagreb)

– broj općina 429

– broj naselja 6.755

– broj stanovnika 4.284.889

– gustoća naseljenosti 75,71 stan./ km2

– broj kućanstava 1.535.635

– prosječan br. čl. kućanstva 2,79

– broj stanova 2.257.515

Gustoća naseljenosti od 75,71 stanovnika/km2 za trećinu je ispod prosjeka 27 zemalja

Europske unije, koji iznosi 115 stanovnika/km2.

Republika Hrvatska administrativno se dijeli na jedinice područne (regionalne)

samouprave, njih 20 + 1 (Grad Zagreb), tzv. županije. Područje općine Zmijavci dio je

Imotske krajine (a nekadašnje općine Imotski) u Splitsko – dalmatinskoj županiji.

Splitsko – dalmatinska županija obuhvaća 16 gradova i 39 općina, te ukupno 368 naselja.

Površina županije je 4.540km2, što iznosi 8,02% u ukupnoj površini Republike Hrvatske,

a na kojem području živi 10,61% ukupnog stanovništva Hrvatske. Broj kućanstava na

području županije u 2011. godini bio je 156.080, broj stanovnika 454.798, a prosječan

broj članova po kućanstvu 2,91.

Općina Zmijavci se smjestila na istočnom dijelu Imotskog polja te graniči s Gradom

Imotskim sa sjeverne strane, s općinom Podbablje sa zapadne strane, a općinom

Runovići s južne i istočne strane. Površina općine Zmijavci je 13,82 km2, čime zauzima

0,3% Splitsko – dalmatinske županije, a obuhvaća samo jedno, istoimeno naselje.


Ilustracija: Položaj općine Zmijavci u Imotskoj krajini

Područje općine ima obilježja kraškog reljefa, zbog obilja vapnenačkih grebena sa

kraškim uvalama, jezerima, zaravnima i jamama. Kroz naselje Zmijavci protječe rijeka

Vrljika zbog koje je tlo polja pogodno za kultivaciju.

Rijeka Vrljika je, osim zbog natapanja Imotskog polja, važna i zbog toga što u njoj obitava

endemska vrsta mekousna pastrva.

Šumske površine nemaju većeg gospodarskog značaja: degradirane i niske očuvane

šume zauzimaju oko 80%, a šume visoke jele, bora i hrasta tek oko 20%, te spadaju u

kategoriju tzv. zaštitnih šuma. Od mineranih sirovina je najzastupljeniji vapnenac koji se

nigdje na području općine organizirano ne eksploatira.

3.3. Klimatska obilježja

Područje općine Zmijavci, kao i područje cijele Imotske krajine ima tzv. izmijenjenu

sredozemnu klimu, jer sredozemni utjecaji do ovog područja dopiru samo djelomično.

Osnovne značajke ovakvog tima klime su niže temperature nego u susjednom primorju,

veće temperature amplitude, sredozemni padalinski režim sa suhim ljetima i izrazito

vlažnosm zimskom polovicom godine (jesen – zima), pojave prevladavajućih lokalnih

vjetrova u toku ljeta (zdolac danju i zgorac noću). Sredozemni utjecaj na ovo područje

dolazi s jugoistoka dolinom Neretve i Vrljike.

Srednja godišnja temperatura zraka za ovo područje je 13,6°C, srednja godišnja

temperaturna amplituda 19,4°C, a srednja godišnja količina padalina je 1310 mm.


3.4. Prirodna baština i resursi

Prirodna baština se odnosi na baštinu flore i faune, geologije, krajolika i terena te drugih

prirodnih resursa. Ruralni karakter područja Imotske krajine i nepostojanje industrije

uvelike doprinose očuvanju izvornosti bogate prirodne baštine kako općine Zmijavci

tako i cijele Krajine. Imotska krajina ponosi se velikim brojem kraških jezera te rijekom

ponornicom – Vrljikom. Rijeka Vrljika protječe i kroz općinu Zmijavci, te je njen značaj

za stanovnike Imotske krajine iznimno velik (jer omogućuje natapanje polja). Vrljika ima

pet izvora (Jauk, Opačac, Utopište, Duboka draga i Dva oka) te pet imena: Vrljika (od

izvora do Kamenmosta), Matica (od Kamenmosta do ponora Šajanovac), Tihaljina, Mlada

i Trebižat (od ponovnog izviranja do ulijevanja u Neretvu).

Fauna

U Vrljici žive dvije endemske životinjske vrste: mekousna pastrva (Samothymus

obtusirostris) i bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes). Kopnene životinjske vrste

karakteristične za ovo područje su: Dalmatinski vepar (Sus scrofa), Biokovski vuk (Canis

lupis), Orao zmijar (Circaetus galicus), Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca meisner),

Dalmatinski zec (Lepus europaeus) i dr.

Flora

Na području Zmijavaca i okolice evidentirano je preko tisuću biljnih vrsta, među kojima

su svakako najzanimljivije samonikle ljekovite biljke jer privlače multidisciplinarnu

pozornost: Stolisnik/hajdučka trava (Achillea millefollium L.), Matičnjak (Melisa

officinalis L.), Pelin (Artemisia absinthium L.), Kameni vrisak (Satureia montana L.),

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.), Trava Iva (Teucrium montanum L.), Crna bazga

(Sambucus nigra L.), Divlja ruža (Rosa canina L.), Gospina trava (Hypericum perforatum

L.), Crni sljez (Malva sylvestris L.), Kupina, kupinjača (Rubus fruticosus L.), Livadna

kadulja, žalfija (Salvia pratensis L.), Lovor (Laurus nobilis L.) i dr.

Brigu o šumskom bogatstvu na području općine Zmijavci (kao i okolnih općina i

gradova) vodi Uprava šuma – Podružnica Split – Šumarija Imotski.

Naziv tvrtke Hrvatske šume d.o.o.

Podružnica Split Šumarija Imotski Adresa Gaj bb, 21260 Imotski Telefon 021/841 416 Fax 021/842 722 Mail [email protected]



3.5. Kulturna baština i resursi, arhitektura

Kulturna baština od nacionalnog značaja

Na području općine Zmijavci nalazi se deset (10) kulturnih dobara upisanih u Registar

kulturnih dobara Republike Hrvatske, i to čak 5 objekata profane graditeljske baštine, 2

sakralna objekta i 3 arheološka nalazišta.

Gornja Đogića mlinica

Oznaka dobra: Z-4624 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Opis dobra: Đogića mlinica nalazi se na rijeci Vrljici nizvodno od Kamenmosta u Zmijavcima. Manja jednostavna mlinica s vanjskim kolom “na tumbaz“ s jednim mlinom nastala krajem 19. ili početkom 20 stoljeća. Mlinica je sanirana te je u funkciji.

Kuća Mrkonjić

Oznaka dobra: Z-3853 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Opis dobra: Kuća Mrkonjić smještena u zaseoku Mrkonjići u Zmijavcima, građena je u slogu tradicijske arhitekture 18. i 19. stoljeća. Kuća se sastoji od dvije stambene katnice u nizu, pravokutnog tlocrta s dvostrešnim krovom. Na glavnom pročelju je kamena balatura za pristup na kat s nadsvođenim ulazom u konobu. Osobitost kuće Mrkonjić su čelinke za čiju je gradnju korištena debljina zidova. Leto (ulaz za pčele) nalazi sa na vanjskom zidu kuće, a u unutrašnjosti prostorija su drvena vratašca koja su se otvarala zbog vađenja saća. Do 80-tih godina prošlog stoljeća obitelj Mrkonjić čuvala je pčele na ovakav način.


Padića mlinica

Oznaka dobra: Z-4087 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Opis dobra: Padića mlinica nalazi se na rijeci Vrljici nizvodno od Kamenmosta u Zmijavcima. Manja jednostavna mlinica s vanjskim horizontalnim kolom “na tumbaz“ s jednim mlinom nastala krajem 19. ili početkom 20. stoljeća. Mlinica je u vrlo lošem stanju. Postrojenje je izvan funkcije.

Petrovića mlinica

Oznaka dobra: Z-4752 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Opis dobra: Petrovića mlinica nalazi se dva, tri kilometra nizvodno od Kamenmosta na rijeci Vrljici. Manja jednostavna mlinica “na tumbaz“ s jednim mlinom nastala krajem 19. ili početkom 20. stoljeća. Mlinica je sanirana, te je u funkciji.

Ruralna cjelina Donji Karoglani

Oznaka dobra: Z-4086 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina Opis dobra: Zaseok od nekoliko obiteljskih sklopova (prizemnica i katnica), smješten na brežuljku južno od ceste kroz Zmijavce. Prostorni raspored građevina i arhitektonski elementi pojedinih kuća su dobro sačuvani iako su pojedini objekti urušeni ili oštećeni (pukotine na zidovima, urušen krov ili dijelovi zida). Unatoč tome, cjelina predstavlja vrlo dobar primjer sačuvanog tradicijskog naslijeđa.

Crkva Svih Svetih


Oznaka dobra: Z-5768 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Opis dobra: Župna crkva Svih Svetih u Zmijavcima sagrađena je 1895.g. na mjestu starije crkve. Jednobrodna građevina, dimenzija 26x11 m, građena je od kamenih klesanaca, s pravokutnom apsidom na zapadu. Na glavnom pročelju ulazna vrata su naglašena kamenim lukom u čijem tjemenu je križ ispod kojeg je uklesana godina gradnje crkve: 1895. U zabatu pročelja je zvonik na preslicu sa tri zvona ispod kojeg je okulus i dva lučna prozora. Na bočnim pročeljima crkve su jednostavna vrata iznad kojih je okulus i dva lučna prozora. Uz crkvu je 2002.g. sagrađen kameni zvonik, sa biforama na sve četiri strane lože za zvona. U unutrašnjosti crkve dominira drveni glavni oltar izrađen 1903. g. u Tirolskoj radionici.

Starokršćanska bazilika u Crkvini na Bublinu

Oznaka dobra: Z-3997 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Opis dobra: Starokršćanska bazilika na Crkvini u Zmijavcima trobrodnog je tlocrta s dvije apside na istoku od kojih je jedna istaknuta, te s trodijelnim narteksom na zapadu. U sjevernom brodu bazilike, neposredno uz zapadni zid, nalazi se manji okrugli krsni zdenac dok se sjeverno od bazilike nalazi baptisterij bazilikalne forme. Trobrodna starokršćanska bazilika s krstionicama i grobnicama nastajala u više faza tijekom 5. i 6. stoljeća a možda i kasnije. Nalazište je u dobrom stanju. Izvršena su revizijska arheološka istraživanja i konzervacija.

Arheološko nalazište Brižine - Balinjača Oznaka dobra: Z-6491 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Opis dobra: Arheološko nalazište Brižine-Balinjača nalazi se SZ od zaseoka Milasi u Zmijavcima. Riječ je o višeslojnom nalazištu koji ima 3 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja prapovijesni tumul (gomila) promjera oko 20 m. Drugu fazu predstavlja srednjovjekovno groblje sa stećcima koje se razvija tijekom 14. i 15. st. na i oko spomenutog tumula. Do danas je sačuvan najmanje 31 stećak, uglavnom sanduci i ploče te 3 sljemenjaka. Stećci su grublje obrade i svi osim dva neukrašeni. Na jednom sanduku je ukras u obliku grčkog križa a na drugom par koji se drži za ruke. Uz i uokolo stećaka u ranom novom vijeku formira se nekropola sa učelcima. Većina učelaka su nepravilni, rustično obrađeni komadi kamena.


Arheološko nalazište Liskovac Oznaka dobra: Z-6409 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Opis dobra: Arheološko nalazište Liskovac nalazi se na istoimenom uzvišenju u općini Zmijavci. Radi se o jednoj od najbolje sačuvanih prapovijesnih gradina u Dalmaciji, dimenzija je 80x80 m. Cijeli plato prstenasto okružuje bedem na kojem je vidljiv i kasniji antički tj. kasnoantički bedem zidan vapnenim mortom. Po gradini se i danas vide ostatci prapovijesnih kuća. Na južnom dijelu bedema nalazi se i jedan neukrašeni stećak-ploča. Na padinama i uokolo gradine su manje prapovijesne gomile koje su u uskoj vezi sa životom na ovoj gradini.Višeslojno arheološko nalazište Liskovac svjedoči nam o ranom i kontinuiranom naseljavanju ovog područja, te kao takvo predstavlja vrijedan spomenik kulture ovoga kraja.

Arheološko nalazište Radež Oznaka dobra: Z-6508 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Opis dobra: Arheološko nalazište Radež nalazi se SZ od zaseoka Kraljevići u Zmijavcima, odnosno J od Kamenmosta na rijeci Vrljici. Riječ je o višeslojnom nalazištu koji ima 3 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja prapovijesna gradina smještena na dominantnom strateškom položaju, koji je omogućavao kontrolu okolnih putova te mosta preko rijeke Vrljike. Plato gradine dimenzija je oko 60 x 35 m, okružen je sa J, Z, I i manjim dijelom S strane bedemskim nasipom širine oko 8-10 m i dužine oko 120 m. Datiramo je u brončano i željezno doba. Nakon kratkotrajne kasnoantičke revitalizacije, korištenje gradine se nastavlja u kasnom srednjem vijeku i/ili u ranom novom vijeku kada se na gradini formira manja nekropola.

Kulturna baština od regionalnog značaja

U članku 13. Prostornog plana uređenja Splitsko – dalmatinske županije navedena su

kulturna dobra od regionalnog značaja s područja općine Zmijavci, i to pod brojevima:

- 382 Kuća Mrkonjić (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)

- 383 Starokršćanska bazilika u Crkvini na Bublinu (nepokretno kulturno dobro –

pojedinačno)

- 384 Ruralna cjelina Donji Karoglani (nepokretno kulturno dobro – cjelina)

- 385 Padića mlinica (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)

- 386 Gornja Đogića mlinica, Zmijavci (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)

- 387 Petrovića mlinica (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)


Kulturna baština od lokalnog značaja

U prostornom planu uređenja općine Zmijavci navode se sljedeća dobra od lokalnog (ili

višeg) značaja:

Ruralna naselja:

Ruralno naselje Gornji Karoglani

Ruralnio naselje Donji Karoglani

Ruralno naselje Šabići

Fortifikacija:

Zmijavci – Mrkonjići, ostaci kule

Sakralne građevine

Zmijavci, župna crkva Svih Svetih

Zmijavci, Gospina kapela

Zmijavci, kapela sv. Ante

Komunalne građevine

Zmijavci, Karoglanov bunar

Zmijavci, Bublin most

Zmijavci, Zmijavački most

Etno građevine

Zmijavci – Mrkonjići, Đogića mlinica

Zmijavci, Petrovića mlinica

Zmijavci, Padića mlinica

Zmijavci – Mrkonjići, kuća sa ulišćima

Zmijavci, Đurića mlinica

Arheološke zone

Arheološka zona „Dikovača-Bublin“

Arheološki lokaliteti


Radež-prapovijesna gradina, kasnoantička utvrda, srednjov. groblje

Zovkine kuće-prapovijesna gomila

Milasi-prapovijesna gomila

Brižine/Balinjača-srednjovjekovno groblje

Karoglani-prapovijesna gomila

Okrugljača-prapovijesna gomila

Liskovac-prapovijesna gradina i gomile, kasnoantička utvrda

Mrkonjići-prapovijesna gomila

Šabići-prapovijesna gomila

Slika: Lokacije kulturnih dobara (Izvor: PPUO Zmijavci 2007.)


3.6. Stanovništvo

Prema zadnjem Popisu stanovništva (2011.) na području općine Zmijavci živi ukupno

2048 stanovnika, od čega 1020 muškaraca i 1028 žena.

Broj stanovnika prema dobi:

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, a kako je prikazano na grafu najveći

broj stanovnika općine Zmijavci spada u dobnu kategoriju od 10 – 14 godina (174

osobe), a potom u skupinu od 15 – 19 godina (167 osoba). Ukupan broj stanovnika do 14

godina je 334, od 15 do 34 godine 566 osoba, od 35 do 59 godina je njih 610 osoba, a

starijih od 60 godina je 414 osoba.

Graf: Prikaz stanovništva prema spolu, dobi i razini obrazovanja1 (Izvor: Institut sinergije znanosti

i društva)

1 Razine obrazovanja po boji: crvena-OŠ ili manje, zelena – srednje obrazovanje, plava – visoko obrazovanje

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

0 50 100 150 200


Kontingenti stanovništva

Stanovništvo općine Zmijavci analizirano je prema 4 kontigenta:

1. Radni kontingent - broj stanovnika određene životne dobi, tj. na žensko stanovništvo

staro od 15 do uključivo 59 godina i muško stanovništvo od 15 do uključivo 64 godine

života, koje se s obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim

stanovništvom.

2. Prosječna starost - označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva ili, kako

je to u tablicama iskazano, i odvojeno za muško i žensko stanovništvo, a odnosi se na

kritični trenutak Popisa.

3. Indeks starenja - odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina

prema broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života. (poželjno do 40)

4. Koeficijent starosti - odnos broja stanovnika odnosno udio (%) osoba starih 60 i više

godina prema ukupnom broju stanovnika.

Rezultat analize kontingenata stanovništva Radno sposobno stanovništvo (15 – 64) 1.289 Prosječna starost 37,8 Indeks starenja 72,9 Koeficijent starosti 21,4

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti prema zadnjim relevantnim podatcima Ministarstva regionalnog

razvoja i fondova Europske unije iznosi 24,67%.

Gustoća naseljenosti

Gustoća naseljenosti općine je 146,9 stanovnika na kilometar2, što je dvostruko više od

stope na razini Republike Hrvatske (75,8 st/km2).

Stanovništvo prema narodnosti

Na području općine Zmijavci prevladava Hrvatsko stanovništvo (97,80%), a prisutne su i

nacionalne manjine: Bošnjaci, Nijemci, Slovenci i Srbi.

Narodnost Broj stanovnika Udio (%) Hrvati 2.003 97,80 Bošnjaci 3 0,15 Nijemci 1 0,05 Slovenci 2 0,10 Srbi 35 1,71 Nepoznato 4 0,20 UKUPNO 2.048 100


Stanovništvo prema religijskoj pripadnosti

Na području općine Zmijavci većina stanovništva je katoličke vjeroispovjesti (97,66%), a

u općini u manjim postotcima prebivaju i stanovnici sljedećih religijskih pripadnosti:

pravoslavci, muslimani i ateisti.

Religijska pripadnost Broj stanovnika Udio (%) Katolici 2.000 97,66 Pravoslavci 38 1,86 Muslimani 3 0,15 Ateisti 2 0,10 Nepoznato 5 0,24 UKUPNO 2.048 100

Stanovništvo prema državljanstvu

Državljanstvo Broj stanovnika Udio (%)

Hrvatsko 2.045 99,85 Strano 2 0,10 Nepoznato 1 0,05

Među stanovnicima hrvatskog državljanstva njih 38, odnosno 1,86% ima dvojno

državljanstvo (Hrvatsko i drugo).

Osobe s invaliditetom

Na području općine Zmijavci stanuje 420 osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih

aktivnosti, od kojih 152 osobe trebaju pomoć druge osobe, a 134 osobe tu pomoć i

koriste. Od 420 osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti 22 su osobe

mlađe od 20 godina.

Stanovništvo (15+) prema najvišem završenom stupnju obrazovanja

Razina obrazovanja Broj stanovnika Bez škole 72 1.-3. razred osnovne škole 31 4.-7. razred osnovne škole 145 Osnovna škola 297 Srednja škola 864 VSS, VŠS 204 Nepoznato 1


Najčešća prezimena na području Zmijavaca su Gudelj, Milas, Šabić, Todorić, Karoglan,

Mrkonjić, Šuto, Ivkošić, Ćapin, Garac.

Broj stanovnika prema najvišoj razini obrazovanja

Bez škole

1.-3. razred osnovne škole

4.-7. razred osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

VSS, VŠS

Nepoznato


3.7. Infrastruktura

Na području općine Zmijavci, od osnutka općine (1997. godine) asfaltirano je 12,5 km

lokalnih i nerazvrstanih cesta, klasična javna rasvjeta je zamijenjena energetski

učinkovitom – LED rasvjetom, postavljen je svjetlovodni TK kabel u dužini od 29

kilometara, sanirana su i zatvorena četiri divlja odlagališta komunalnog otpada,

organiziran je odvoz komunalnog otpada te nabavljeno 208 kontejnera za recikliranje

otpada, regulirana je odvodnja oborinskih voda Stipići – Bublin, Zovke – Juretići, škola –

Čurde te kanal Japlenica.

3.7.1. Komunalna infrastruktura

Briga o komunalnoj infrastrukturi jedan je od glavnih zadataka jedinica lokalne

samouprave, posebno u djelatnosti gospodarenja otpadom i vodoopskrbe.

Gospodarenje otpadom

Općina Zmijavci otpadom gospodari temeljem Plana gospodarenja otpadom općine

Zmijavci 2010. – 2018. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera

usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegova štetnog

utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u

svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko

zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako

bi se izbjeglo:

1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,

2. pojave buke,

3. pojava neugodnih mirisa

4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,

5. štetan utjecaj na područja kulturno povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,

6. nastajanje eksplozije ili požara.

Planom gospodarenja otpadom općine Zmijavci identificirane su djelatnosti iz kojih

nastaje otpad:


Šifra djelatnosti Naziv djelatnosti

02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupe 05, 12 i 19)

15 00 00 Otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu (otpadna vozila, gume, filtri za ulje, tekućine za kočnice, antifriz, željezne kovine, obojene kovine, plastika, staklo, stara oprema koja sadrži opasne tvari, plinovi u posudama pod tlakom i odbačene kemikalije, baterije i akumulatori i dr.)

17 00 00 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija

18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja

20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

Općina Zmijavci u fazi je provedbe određivanja lokacija 9 zelenih otoka za što je

pribavila 208 kontejnera za odvajanje otpada. Pravila za odvojeno prikupljanje otpada

po vrstama:

Papir (novine, časopisi, bilježnice kartoni, uredski papir, papirnate vreće, knjige)

u kontejner namjenjen odlaganju papira.

Plastična ambalaža (plastične boce u svim bojama, plastičnu ambalažu

deterdženata i šampona i sl.)u kontejner namijenjen odlaganju plastične

ambalaže.

Metalna ambalaža (metalne boce u svim bojama, limenke raznih napitaka i

konzerve prehrambenih proizvoda i sl.) u kontejner namijenjen odlaganju

metalne ambalaže.

Staklo (staklene boce i tegle i sl.) u kontejner namijenjen odlaganju staklene

ambalaže.

Odjeća (koja ne zadovoljava vaše estetske kriterije, a sasvim je funkcionalna te se

može reciklirati kod brojnih ustanova u kontejner namijenjen odlaganju odjeće

kod crkve Svih Svetih.

Krupni otpad (stari namještaj i druge predmete veće mase) u kontejner

namijenjen odlaganju krupnog otpada.

Način i organizacija zbrinjavanja otpada još uvijek nisu tehnički zadovoljavajući, a uz to

je jako niska razina ekološke svijesti među stanovništvom zbog čega se kontinuirano

javljaju nova „divlja“ odlagališta.


Odlagalište na koje se odvozi otpad s područja općine Zmijavci nalazi se u blizini grada

Imotskog. Radi se o kraškom jezercu naziva „Kozjačić“, koji je prema Izvješću o stanju u

prostoru RH 2008. – 2012. registrirano odlagalište otpada za područje grada Imotskog te

općina Podbablje i Zmijavci. Površina odlagališta iznosi 1,5 Ha, početak odlaganja je

1978. godina, a tip krajolika je kamenjar i makija.

Brigu o otpadu na području općine vodi društvo s ograničenom odgovornošću Čistoća

Imotske krajine d.o.o. u kojem udjele imaju sve jedinice lokalne samouprave s područja

Imotske krajine. Dinamika odvoza je jedanput tjedno (petkom).

Naziv društva ČISTOĆA IMOTSKE KRAJINE d.o.o.

Adresa Fra Rajmunda Rudeža 1, 21260 IMOTSKI Telefon +385 (0)21 - 540 037 NKD 38.11 Skupljanje neopasnog otpada Godina osnivanja 2015. Odgovorna osoba Ante Jović OIB 50922695010 Matični broj 04470354 Registrirane djelatnosti

-održavanje čistoće -odlaganje komunalnog otpada -održavanje javnih površina -tržnice na malo -održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika -djelatnost druge obrade otpada -djelatnost oporabe otpada -djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom -djelatnost prijevoza otpada -djelatnost sakupljanja otpada -djelatnost trgovanja otpadom -djelatnost zbrinjavanja otpada -gospodarenje otpadom -djelatnost ispitivanja i analize otpada -kupnja i prodaja robe -obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu -projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja -cvjetna i hortikulturalna uređenja -održavanje nerazvrstanih cesta -javna rasvjeta -organizacija, uređenje i održavanje parkirališta -priprema dokumentacije za EU fondove


S ciljem rješavanja gorućeg problema gospodarenja otpadom na području Republike

Hrvatske, planira se izgradnja trinaest centara za gospodarenjem otpadom. Jedan od

Regionalnih centara bit će u općini Lećevica, a zamišljen je kao sustav građevina i

uređaja za obradu i zbrinjavanje otpada. Sukladno Prostornom planu Splitsko-

dalmatinske županije, planirana je izgradnja pretovarnih stanica koje bi trebale biti

izgrađene u Splitu, Sinju, Imotskom, Makarskoj, Vrgorcu te na Šolti, Braču, Hvaru i Visu.

Vodoopskrba

Općina Zmijavci se vodom opskrbljuje iz zajedničkog vodovoda za cijelo područje

Imotske krajine. Za opskrbu vodom zaduženo je društvo Vodovod Imotske krajine d.o.o.,

registrirano za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, čije su

ostale djelatnosti:

Zaštita voda od zagađenja

Izgradnja i održavanje vodoopskrbnog sustava

Izgradnja i održavanje kanalizacijskog sustava

Ugradnja, zamjena, popravak i kontrola ispravnosti vodomjera

Rekonstrukcija i montaža vodovoda i kanalizacije

Izrada nacrta (projektiranje) objekata vodovoda

Nadzor nad gradnjom.

Naziv društva VODOVOD IMOTSKE KRAJINE d.o.o.

Adresa Blajburška 133, 21260 IMOTSKI Telefon +385 (0)21/843-550 Fax +385 (0)21/670-448 Odgovorna osoba Luka Ćorić, dipl. ing Temeljni kapital 3.554.000,00 HRK uplaćen u cijelosti OIB 41272392545 Matični broj 01447980 MBS 060160137 WEB http://www.vodovod-imk.hr/

Vodovod Imotske krajine bilježi znatne gubitke (33%). Naime, vodovod osigurava samo

javnu vodoopskrbu pitkom vodom, ali ne i vodu za navodnjavanje imotskog polja, što

uvelike ograničava korištenje poljoprivrednog potencijala i gospodarskog rasta općine.

http://www.vodovod-imk.hr/


3.7.2. Energetska infrastruktura

Cijelo područje bivše općine Imotski najvećim svojim dijelom je opskrbljeno električnom

energijom iz TS 110/35 kV Imotski izgrađene 1981. godine, instalirane snage

transformacije 1x20 MVA. Jedan manji dio preuzima se iz TS Kraljevac (110/35 kV) sa

kojom je TS Imotski povezana dalekovodom 110 kV izgrađenim 1952. godine, a koji je

dio 110 kV mreže elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske.

3.7.3. Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura na području općine Zmijavci osigurava dobru povezanost među

naseljima unutar općine, te povezanost same općine s drugim općinama i gradovima, te

Bosnom i Hercegovinom.

Glavni magistralni pravac je: Ž6182; Kamenmost (D60) - Zmijavci - Runović - granica R.

BIH - dužina 10,2 km.

Lokalna cesta u Zmijavcima je: LC67162; Ž6182 – Gudelji – Zmijavci (Ž6182) – dužina

2,2 km.

Korištenjem magistralnog pravca u smjeru Zagvozda, stanovnicima općine Zmijavci

omogućeno je spajanje na autocestu DC62; Šestanovac (D39) – Zagvozd – Vrgorac – Kula

Norinska – Metković (D9) na čvoru Zagvozd, te na tunel sv. Ilija, odnosno cestu DC76;

Baško Polje (D8) – Zagvozd (D62) – Grubine (D60) – Imotski – G.P. Vinjani Gornji (gr.

BiH).

3.7.4. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području općine Zmijavci, telekomunikacijska infrastruktura je riješena u potpunosti

pomoću svjetlovodnih TK kabela u ukupnoj dužini od 29 kilometara. Sva naselja na

području općine imaju telefonske priključke u svojim domovima. Korisnički vodovi

kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijske čvorove položeni su

uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm. Javna TK mreža je

infrastruktura za pružanje, pored osnovnih i ostalih TK usluga, a to su; usluge

inteligentne mreže, ISDN, videokonferencija i ADSL.

Općina Zmijavci od 2016. godine nositelj je projekta „Razvoj infrastrukture

širokopojasnog pristupa“, prihvatljivog za financiranje iz EU strukturnih fondova za

Gradove Imotski i Vrgorac te općina: Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac,

Runovići, Zmijavci i Zagozd u kojima ne postoji dostatan interes za ulaganje.

Faze provedbe projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa su 1.

Prikupljanje podataka (o vodovodnoj mreži na području svih JLS uključenih u projekt, o

mreži električne energije na području svih JLS, o telekomunikacijskoj mreži na području

svih JLS, o prometnoj mreži na području svih JLS), 2. Izrada studije izvedivosti, 3. Zahtjev


za odobrenjem od strane HAKOM-a, 4. Objava natječaja za izradu projektne

dokumentacije, 5. Objava natječaja za izvoditelja radova, 6. Provedba.

3.7.5. Javna rasvjeta

Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 1,3

milijuna kuna, općina Zmijavci 2015. godine, zamijenila je neučinkovitu zastarjelu javnu

rasvjetu, te je danas na području općine u funkciji ukupno 587 LED rasvjetnih tijela ,

jačine od 21 W – 41 W. Ugovor potpisan s tvrtkom Jadro-lux d.o.o. iz Tribalja, općini

jamči uštedu energije jednaku ili veću od 372.485 kWh godišnje.

3.7.6. Groblja

Općina Zmijavci ima dva mjesna groblja i to: groblje Svih Svetih i groblje Svetog Josipa.

Postojeća groblja mogu se širiti, prema lokalnim uvjetima ili graditi nova groblja na

udaljenosti od najmanje 500 m od građevinskog područja naselja. Na groblju je moguće

planirati prateće sadržaje (kapelice, mrtvačnice i drugo) te uz groblje otvoreno

parkiralište. Na groblju je moguće urediti zelene površine, drvorede, postavljati

spomenike, fontane, obilježja i sl. Za proširenja groblja za više od 20% površine

potrebna je izrada detaljnog plana uređenja. Do groblja se mora osigurati kolna

prometnica minimalne širine 5,0 m. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati

parkiralište sukladno normativu propisanom u članku 90. te minimalno 30% površina

namijenjenih zelenilu. Osim grobnih mjesta unutar groblja mogu biti smješteni prizemni

prateći sadržaji (kapelica, mrtvačnica, cvjećarnica i sl.). Groblje mora biti ograđeno

ogradom. Lokacijska, odnosno građevna dozvola za gradnju groblja može se ishoditi na

temelju Prostornog plana.


3.8. Gospodarstvo

U analizi trenutnog stanja gospodarstva u općini Zmijavci, prvi korak je pozicioniranje

općine u odnosu na susjedne jedinice lokalne samouprave, na Splitsko – dalmatinsku

županiju, a potom na RH. Nakon toga analizira se stanje nositelja gospodarstva prema

sektorima: poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo, poduzetničke zone, tržište rada i

turizam.

3.8.1. Osnovni pokazatelji

Gledano u kontekstu globalizacijskih procesa, neosporna je činjenica da je nedavna

globalna kriza dijelom utjecala na loše tendencije kretanja hrvatskoga gospodarstva u

razdoblju od 2008. godine naovamo. No, osim navedene krize, zaslugu za loše tendencije

kretanja gospodarstva treba tražiti u dugogodišnjoj makroekonomskoj politici koja nije

bila razvojna. Razdoblje od 2008. Obilježava niska razina proizvodnje, nedovoljna

potražnja, visoka nezaposlenost i općenito nedostatak gospodarske aktivnosti.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. godine uveden je novi

sustav razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

razvijenosti. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja: 1) Stope

nezaposlenosti, 2) Dohotka po stanovniku, 3) Proračunskih prihoda jedinica lokalne,

odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, 4) Općega kretanja

stanovništva te 5) Stope obrazovanosti. Teritorijalne jedinice koje više od 25% zaostaju

u razvoju za prosjekom Republike Hrvatske (tj. imaju vrijednost indeksa razvijenosti

manji od 75%) imaju pravo na status potpomognutih područja.

Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti iz 2013. godine (NN 158/2013) Splitsko-dalmatinska

županija razvrstana je u II skupinu prema indeksu razvijenosti, odnosno 93,75 %

razvijenosti u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Splitsko – dalmatinska županija,

nema status potpomognutog područja.

Prema istoj odluci, općina Zmijavci se svrstava u II skupinu prema indeksu razvijenosti

(od 50% - 75% prosjeka RH, konkretno 65,89%), zbog sljedećeg stanja kriterija:

- Prosječni dohodak per capita: 41,9%

- Prosječni izvorni prihodi per capita: 32,6%

- Prosječna stopa nezaposlenosti: 66,4%

- Kretanje stanovništva: 102,9%

- Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina: 101,1%


Susjedne jedinice lokalne samouprave također su razvrstane u II skupinu prema indeksu

razvijenosti, i to:

Grad Imotski: 73,53%

Općina Podbablje: 57,85%

Općina Runovići: 57,78%

3.8.2. Poljoprivreda

Na području Splitsko – dalmatinske županije postoji ukupno 14.235 fizičkih i pravnih

osoba registriranih za poljoprivrednu djelatnost, i to:

OPG: 13.932 (97,87%)

Obrt: 79 (0,55%)

Ostalo: 10 (0,07%)

Trgovačka društva: 161 (1,13%)

Zadruge: 53 (0,37%)

Na području općine Zmijavci registrirano je oko 170 poljoprivrednih gospodarstava.

Većina poljoprivrednih gospodarstava vlasnici su malih i usitnjenih posjeda, odnosno

poljoprivrednih površina. Osim tog problema, potrebno je istaknuti i manjak specifičnog

znanja među poljoprivrednicima koji uzrokuje nedostatak inovativnosti i tehnoloških

dostignuća, ali svakako i manjak organiziranosti i umreženosti te marketinške

aktivnosti.

Imotsko polje je, prema Izvješću o stanju u prostoru RH 2008. – 2012. drugo po redu

najveće polje u Hrvatskoj, s površinom od 95km2, odmah iza tzv. Ličkog polja.

Tradicionalno, polje u vlasništvu stanovnika općine Zmijavci, ali i okolnih općina

većinom je zasađeno vinovom lozom, pšenicom, krumpirom te sezonskim povrćem.

3.8.3. Malo i srednje poduzetništvo

U strukturi ukupnih prihoda Splitsko-dalmatinske županije gospodarstvo priobalja

sudjeluje s 82,4 %, gospodarstvo otoka s 4,68 %, a ono u zaobalju s 12,92 %.

Na području općine Zmijavci aktivno je 25 trgovačkih društava i 13 obrta.

Trgovačka društva

Rd. br.

Naziv Djelatnost (NKD 2007) Odjeljak (NKD)

1. Pekanović d.o.o. 47.19 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

G

2. Biopromet d.o.o. 46.21 Trgovina na veliko žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i stočnom hranom

G


3. Ante – inženjerstvo d.o.o.

71.20 Tehničko ispitivanje i analiza M

4. ŠM – Čubrić d.o.o. 11.01 Destiliranje, pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića

C

5. Izolacije Gudelj j.d.o.o.

43.99 Ostale specijalizirane građevinske djelatnosti F

6. Gradnja Pekanović d.o.o.

68.10 Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina L

7. Šare šped d.o.o. 52.29 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu H 8. DID d.o.o. 22.23 Proizvodnja proizvoda od plastike za

građevinarstvo C

9. Gateway j.d.o.o. 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti J 10. Luxuz d.o.o. 43.21 Elektroinstalacijski radovi F 11. Dikovača d.o.o. 42.99 Gradnja ostalih građevina niskogradnje F 12. ABD Elektronika

Grupa d.d. 27.11 Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora

C

13. Šabić d.o.o. 47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

G

14. ZZ Gradnja d.o.o. 41.20 Gradnja stambenih i nestambenih zgrada F 15. Kod Runjića d.o.o. 56.10 Djelatnosti restorana i ostalih objekata za

pripremu i usluživanje hrane I

16. Instalacije metal d.o.o.

43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga F

17. Gradnja Zmijavci j.d.o.o.

41.20 Gradnja stambenih i nestambenih zgrada F

18. Thrifty d.o.o. 77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije

N

19. Tsunami j.d.o.o. 56.30 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića I 20. Zavelim j.d.o.o. 46.13 Posredovanje u trgovini drvom i

građevinskim materijalom G

21. Mangold d.o.o. 46.90 Nespecijalizirana trgovina na veliko G 22. Deni – bus j.d.o.o. 49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika H 23. Pravo zdravo

d.o.o. 10.32 Proizvodnja sokova od voća i povrća C

24. Ebers j.d.o.o. 11.07 Proizvodnja osvježavajućih napitaka; proizvodnja mineralne i drugih flaširanih voda

C

25. Dawner Prince Electronics d.o.o.

26.40 Proizvodnja elektroničkih uređaja za široku potrošnju

C

Od ukupno 25 aktivnih trgovačkih društava na području općine Zmijavci, najviše je njih

iz područja prerađivačke industrije (24%), građevinarstva (24%) i trgovine (20%).


Obrti

Rd.br. Naziv obrta Djelatnost (NKD 2007) 1. BOX, obrt za ugostiteljstvo, vl.

Ileana Šabić 56.30 Usluživanje jela i pića

2. Građevinski obrt IDEAL, vl. Tomislav Krtalić

43.32 Ugradnja stolarije

3. Instalatersko limarski obrt „ZMIJAVCI“, vl. Ivica Gudelj

43.22 Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju

4. MEGI, obrt za trgovinu i usluge, vl. Milan Mišević

47.81 Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima na štandovima i tržnicama

5. MILAS, obrt za proizvodnju betona i betonskih proizvoda, vl. Narcisa Milas

23.61 Proizvodnja proizvoda od betona za građevinarstvo

6. PIŽIĆ, obrt za graditeljstvo i usluge, vl. Luka Lončar

41.20 Gradnja stambenih i nestambenih zgrada

7. IMG, obrt za servis građevinskih strojeva , vl. Marin Gudelj

33.12 Popravak strojeva

Broj poduzeća prema djelatnostima

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

Prijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije

Poslovanje nekretninama


8. BARE, prijevozničko – građevinski obrt, vl. Jerko Ćorić

49.41 Cestovni prijevoz robe

9. MRKI, soboslikarski obrt, vl. Tomislav Mrkonjić

43.34 Soboslikarski i staklarski radovi

10. TOM, obrt za građevinarstvo, vl. Tomislav Buljan

43.12 Pripremni radovi na gradilištu

11. AGRO – PROM, trgovački obrt, vl. Marijan Zovko

46.11 Posredovanje u trgovini poljoprivrednim sirovinama, živom stokom, tekstilnim sirovinama i poluproizvodima

12. SAN, ugostiteljski obrt, vl. Ante Marijanović

56.30 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

13. BRANA, ugostiteljski obrt, vl. Miranda Mrkonjić

56.30 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

3.8.4. Poduzetničke zone

U prostornom planu uređenja općine Zmijavci određeno je područje za Poduzetničku

zona Potočine. U okviru poduzetničke zone planirani su sljedeći sadržaji:- proizvodni

pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, - prerađivački-proizvodni pogoni, - zanatski

sadržaji, - servisi i usluge, - komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih i drugih

ograničenja ne mogu biti smješteni unutar građevinskog područja. Zasad je u ovu

poduzetničku zonu uloženo 1.420.000,00 HRK. Cijeli iznos financirala je Splitsko –

dalmatinska županija. Poduzetnička zona je u manjoj mjeri opremljena komunalnom

infrastrukturom, no s njenim završetkom i radom se čeka obzirom da ne postoji interes

poduzetnika za rad u istoj. Manjak interesa pripisuje se prevelikoj gustoći poduzetničkih

zona na površinski malom području Imotske krajine, području LAG-a Adrion i uopće

području županije.

3.8.5. Tržište rada

Od ukupnog broja stanovnika, radno sposobno je njih 1289, a stopa nezaposlenosti u

2013. godini, prema podatcima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iznosi

24,67%. Prosječna stopa nezaposlenosti na području općine znatno je viša od prosječne

stope nezaposlenosti na državnoj razini (16%), a neznačajno manja od prosječne stope

nezaposlenosti na županijskoj razini (27,90%). Nakon završetka ekonomske krize,

očekuje se pad stope nezaposlenosti kako na području općine Zmijavci tako i na

području cijele RH.

3.8.6. Turizam

2014. na području općine Zmijavci bile su registrirane dvije kuće za odmor:

- Kuća za odmor Bibić (kapacitet: 6 kreveta)

- Kuća za odmor Ognjištar (kapacitet 8 kreveta)


U njima je ukupno ostvareno 636 noćenja.

Iduće godine, broj kuća je porastao na četiri (4) kuće za odmor:

- Kuća za odmor Bibić (kapacitet: 6 kreveta)

- Kuća za odmor Ognjištar (kapacitet 8 kreveta)

- Kuća za odmor Mrkonjić (kapacitet 20 kreveta)

- Kuća za odmor Vidošević (kapacitet 8 kreveta)

U ove četiri kuće je u 2015. godini, prema podatcima Turističke zajednice Imotske

krajine, ostvareno ukupno 141 noćenja.

Trenutno je na području općine registrirano devet (9) kuća za odmor:

1. Kuća za odmor Bibić

2. Kuća za odmor Ognjištar

3. Kuća za odmor Mrkonjić

4. Kuća za odmor Vidošević

5. Kuća za odmor „Didova Struga“

6. Kuća za odmor „Luića Dvori“

7. Kuća za odmor „Villa Mariana“

8. Kuća za odmor „Vila Toni“

9. Kuća za odmor „Stari dom Ivkošić“

Osim kuća za odmor, popis ugostiteljskih objekata na području Zmijavaca obogaćuju dva

seoska domaćinstva i jedna vinarija s lokalnom eno – gastro ponudom:

Seosko domaćinstvo „Buljan“

Seosko domaćinstvo “Ognjištar”

Vinarija Buljan

Izvor: „Ognjištar“ i „Buljan“

U zadnjih nekoliko godina primjetan je značajan rast i razvoj turističke ponude cijelog

područja Imotske krajine, a što se uvelike može zahvaliti otvaranju tunela Sv. Ilija kroz

planinu Biokovo koji je omogućio turistima s priobalja posjet Zabiokovlju, ali i smještaj

turista u ruralnom području Imotske krajine s mogućnošću brzog dolaska na more.


3.9. Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura na nekom području odnosi se na postojanje objekata i

ustanova javne službe (uprava, pravosuđe, prosvjeta, visoko školstvo i znanost, kultura,

zdravstvo, socijalna skrb i šport), te udruga građana, političkih stranaka, vjerskih

zajednica i drugih organizacija u svezi s njihovim glavnim obilježjima i svojstvima.

(Ne)postojanje navedenih ustanova/objekata na nekom području rezultat je prirodnih,

gospodarskih, društvenih i kulturnih čimbenika, a razvoj istih treba pratiti potrebe i

kretanja stanovništva uz kontinuirani razvoj standarda i kvalitete života.

3.9.1. Obrazovanje

Mreža objekata prosvjetne djelatnosti obuhvaća objekte osnovnog i srednjoškolskog i

obrazovanja, te smještaja učenika u domovima, a prostor se osigurava u Prostornim

planovima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Slika: Dostupnost ustanova za odgoj i obrazvanje prema jedinicama lokalne samouprave (Izvor:

MZOPU)

Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

Na području općine djeluje osnovnoškolska ustanova – „Osnova škola Zmijavci“ koju

pohađaju djeca s područja općine, ali i iz susjednih naselja općine Podbablje: Drum,

Hršćevani i Podbablje Gornje. Broj učenika zadnjih godina se kreće oko 320.

Naziv Osnovna škola Zmijavci

Ravnatelj Ante Kujundžić, prof. Adresa Dr. Franje Tuđmana 189, 21266 ZMIJAVCI Web http://os-zmijavci.skole.hr/skola Mail [email protected]

http://os-zmijavci.skole.hr/skola



Škola u Zmijavcima otvorena je 1941. godine u privatnoj kući mještanina Ivana Milasa –

Mucića, gdje se nastava održavala sve do izgradnje škole „Šute“ 1953. godine. U školi

„Šute“ danas se održava nastava od 1. do 4. razreda za učenike iz tog dijela naselja, jer se

1962. godine otvorila centralna Osnovna škola Zmijavci.

Slika: Centralna Osnovna škola Zmijavci

U sklopu centralne zgrade škole otvoren je i poludnevni dječji vrtić koji radi u jutarnjoj

smjeni, ali se također u ovoj školi odvija i nastava predškolskog odgoja.

Srednjoškolsko obrazovanje

Učenici s područja cijele Imotske krajine, pa tako i iz općine Zmijavci najčešće pohađaju

srednju školu u Imotskom. U gradu Imotskom djeluje srednjoškolski centar koji radi u

dvije smjene. Na temelju suglasnosti Ministarstva prosvjete i kulture, (današnjeg

Ministarstva znanosti i obrazovanja) Općinska skupština u Imotskom donijela je u

srpnju 1992. godine Odluku o ukidanju Srednje škole dr. Mate Ujevića i Odluku o

osnivanju:

a) gimnazije,

b) srednje ekonomske škole,

c) srednje tehničke skole i

d) obrtničko-industrijske škole.

U navedene četiri škole ponuđena su sljedeća odjeljenja:

Gimnazija dr. Mate Ujević: Matematička gimnazija, Opća gimnazija, Jezična gimnazija

Ekonomska škola: Ekonomist, Upravni referent, Poslovni tajnik


Obrtničko – industrijska škola: Autoelektričar, Automehaničar, Elektroinstalater, Elektromehaničar, Frizer, Instalater grijanja i klimatizacije, Konobar, Kuhar, Plinoinstalater, Prodavač, Vozač motornog vozila

Tehnička škola: Elektrotehničar, Strojarski tehničar, Računalni tehničar u strojarstvu, Kemijski tehničar

3.9.2. Socijalna i zdravstvena skrb

Briga za starije i nemoćne

Općina Zmijavci ima sklopljen ugovor s organizacijama civilnog društva, a posebno s

udrugom žena „Imotsko srce“ za svakodnevno dostavljanje toplih obroka starijim i

nemoćnim osobama (25 korisnika) te uslugu pomoći u kući (30 korisnika). Usluge se

razvijaju ovisno o trenutnim potrebama. Ugovor definira odnos između općine i Udruge

„Imotsko srce“ gdje je općina sufinancijer rada Udruge (pokriva godišnji trošak plaće

jedne djelatnice), a Udruga je provoditelj aktivnosti.

Dom zdravlja

Dom zdravlja Splitsko Dalmatinske županije je zdravstvena ustanova čiji je osnivač

Županija Splitsko-dalmatinska i pruža zdravstvene usluge na području čitave županije

(ukupno 14 045 km2, a od toga 4572 km2 kopna, 16 gradova i 39 općina). Županijski

Dom zdravlja je nastao 2003. godine udruživanjem 13 Domova zdravlja (Brač, Hvar,

Imotski, Kaštela, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Split, Trogir, Vis, Vrgorac i Brodosplit).

Osnovna djelatnost Doma zdravlja je pružanje zdravstvenih usluga na nivou primarne

zdravstvene zaštite što se provodi kroz obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju,

dentalnu medicinu, patronažnu službu, medicinu rada i laboratorijsku dijagnostiku.

Pružanje zdravstvene zaštite je organizirano kroz Odjele unutar Doma zdravlja: Opća

medicina, dentalna medicina, radiologija i specijalističko-konzilijarna zdravstvena

zaštita. Osim ovih djelatnosti Dom zdravlja pruža i određene usluge koje spadaju u

djelatnost sekundarne zdravstvene zaštite: RTG dijagnostika, interna medicina,

oftalmologija, psihijatrija, fizikalna medicina i rehabilitacija. Također, Dom zdravlja ima i

tri djelatnosti koje su inače sastavni dio bolničke zdravstvene zaštite hemodijaliza (peta

po veličini dijaliza u RH), stacionari (44 kreveta ugovorena sa HZZO-om) i rodilišta

(trenutno radi jedno rodilište u Sinju).

Na području općine Zmijavci ne postoje ordinacije primarne medicine, osim jedne

stomatološke ordinacije (dr. Dejvi Karin). Zbog toga, stanovnici Zmijavaca po usluge

primarne medicine odlaze u grad Imotski gdje djeluje ispostava Županijskog Doma

zdravlja s laboratorijem, radiologijom, internističkom ordinacijom, ginekološkom

ordinacijom, okulistom, pedijatrijskom ordinacijom i ordinacijama opće prakse.


Osim u Domu zdravlja, na razmještenim lokacijama po gradu Imotskom djeluju privatne

ordinacije opće prakse, privatne stomatološke ordinacije, dermatološka ordinacija i

jedna privatna poliklinika u kojoj su mogući povremeni specijalistički pregledi.

Na području općine Zmijavci također ne postoji ljekarnička ustanova, isto kao i u još

dvije jedinice lokalne samouprave na području Imotske krajine (Lokvičići i Cista Provo)

dok u općinama Podbablje, Runovići, Lovreć, Zagvozd i Proložac postoji po jedna (1)

ljekarna, a u gradu Imotskom njih tri (3).

U zgradi Doma zdravlja u Imotskom nalazi se i Ispostava Zavoda za hitnu medicinu

Splitsko – dalmatinske županije na adresi Josipa Mladinova 20. Voditelj ispostave je dr.

Vladimir Delipetar. Ispostava Imotski zapošljava:

- 5 timova 1 hitne medicine

- 5 timova 2 hitne medicine

- 4 tima sanitetskog prijevoza.

Prema Pravilniku o izmjenama Pravilnika o standardima i normativima prava na

zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja:

- tim 1 HM se sastoji od jednog doktora specijalista hitne medicine ili doktora medicine,

jedne medicinske sestre/medicinskog tehničara i jednog vozača,

- tim 2 se sastoji od 1 medicinske sestre/medicinskog tehničara sa specijalnim

usavršavanjem te jedne medicinske sestre/medicinskog tehničara koja/i obavlja poslove

vozača,

- tim sanitetskog prijevoza sastoji se od jedne medicinske sestre/medicinskog tehničara

i dva vozača.

Udruga osoba s invaliditetom Imotski

Godine 2004. osnovana je Udruga osoba s invaliditetom Imotski, sa sjedištem na adresi

Imotskih iseljenika 3 (21260 Imotski) koja pruža usluge logopedske terapije, pomoćnika

u nastavi, osobne asistencije, skraćenog boravka za djecu s teškoćama u razvoju te

savjetovanja i informiranja za stanovnike s područja cijele Imotske krajine (480

članova). Usluge Udruge osoba s invaliditetom koriste i stanovnici općine Zmijavci.

Naziv: UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM IMOTSKI Vrsta: Organizacija civilnog društva

Adresa: Imotskih iseljenika 3, 21260 Imotski Godina osnivanja: 2004.

OIB: 50886106301 MB: 1875558

RNO: 111542 Tel: 00385 (0) 21/842 - 291


Web: www.uosii.hr E-mail: [email protected]

IBAN: HR4023400091110163830 Broj djelatnika: 26

Graf: Članovi UOSII prema mjestu prebivališta/općini (Izvor: UOSII)

Prema broju članova Udruge osoba s invaliditetom Imotski, općina Zmijavci je na

četvrtom mjestu. Udruga osoba s invaliditetom trenutno provodi projekt „Logoped u

mojoj školi II“ u partnerstvu s osnovnim školama Zmijavci i Runovići putem kojeg

pružaju besplatne individualne logopedske terapije za učenike dviju škola.

3.9.3. Organizacije civilnog društva

Na području općine Zmijavci registrirano je šesnaest (16) neprofitnih organizacija:

Rd. br.

Naziv Udruge Ciljevi i djelatnosti Udruge

1. Udruga za šport i rekreaciju „Kod Runjića“

Poticanje i promicanje športa; planiranje rada i razvitka športa i rekreacije; organiziranje tjelesnih aktivnosti na području Zmijavaca

2. Kulturno umjetničko društvo „Dikovača“

Zaštita i očuvanje materijalnih kulturnih dobara Općine Zmijavci; zaštita i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara Općine Zmijavci; kulturno-umjetnički (glazbeni i scenski)amaterizam

3. Sportska udruga „Barakovac“

Poticanje razvoja kreativnosti mladih ljudi;poticanje mladih na organizirano i smisleno korištenje slobodnog vremena;širenje volonterstva,solidarnosti i komunikacije među ljudima,zaštita zdravlja mladih,a posebno borba protiv svih oblika ovisnosti

4. Dobrovoljno vatrogasno društvo

Preventivne mjere zaštite od požara i spašavanja ljudi i imovine ugrožene požarom te drugim elementarnim

Imotski

Lovreć

Zmijavci

Proložac

Podbablje

Zagvozd

Lokvičići

Runovići

Cista Provo

Ostalo

0 50

100 150

200


Zmijavci nepogodama 5. „Žabarska večer“ Proizvodnja i ponuda zdrave hrane tipične za ovo

podneblje i prezentacija izvorne gastonomske ponude ovog podneblja.

6. Športsko društvo Zmijavci

Planiranje rada i razvitka malog nogometa, nogometa, rukometa, košarke, šaha, tenisa, stolnog tenisa, atletike, odbojke, pikada, boćanja, kuglanja i drugih, te organiziranje kulturno-zabavnih djelatnosti vezanih uz šport i tradiciju mjesta u Zmijavcima

7. Univerzalna sportska škola „Imotski“

Organiziranje sportskih i rekreativnih manifestacija; organiziranje i provođenje edukacije članova za aktivnosti iz sportske rekreacije

8. Kulturno ekološka udruga „Kostela“

Poticanje djece i mladih na svekoliko stvaralaštvo (likovno, glazbeno, dramsko); organiziranje koncerata, izložaba, scenskih perfomansa; čišćenje okoliša i očuvanje prirodnih dobara

9. Nogometni klub „Croatia“

Razvoj i promicanje nogometa; sudjelovanje u nogometnim natjecanjima; nogometna poduka igrača

10. Udruga za promicanje tradicijskih vrijednosti naroda Imotske krajine „Ognjištari“

Otkrivanje, obilježavanje i zaštita povijesnih lokaliteta, materijalne i nematerijalne baštine Zmijavaca

11. Sportska udruga „Bublin“

Okupljanje djece, mladeži i drugih građana koji se žele baviti nogometom

12. Lovačka udruga „Kamenjarka“

Gospodarenje lovištem i divljači što obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova kako je propisano Zakonom o lovstvu

13. Udruga za spomen na Bugojansku skupinu – FENIKS

Održavanje komemorativnih skupova u znak sjećanja na članove Bugojanske skupine,podizanje spomenika i spomen obilježja Bugojanskoj skupini,obilježavanje značajnih događaja iz hrvatske povijesti,podizanje nacionalne svijesti,pomaganje potrebitima

14. „LUKIČIĆ“ – Udruga za promicanje duhovnog sklada i fizičkog zdravlja

Organiziranje tematskih druženja na kojima se vode demokratske rasprave uz uvažavanje dostojanstva svih sudionika; dostojanstvena razmjena ideja, kao i svjetonazornih, političkih i vjerskih stavova o svim relevantnim društvenim pitanjima

15. Športsko rekreacijska udruga „SKOK“

Promicanje, poticanje i planiranje aktivnosti članstva u razvoju i unaprjeđenju športa; organiziranje i provođenje športsko-rekreativnih i kinezioloških aktivnosti članstva; obuka mladih navijačica u cilju promicanja školskog športa; obuka svih uzrasta u modernim i klasičnim plesovima; organiziranje i provođenje športskog programa u vrtićima

16. „Imotske novine“ – Udruga za informiranje i promicanje medijskih sloboda

Promicanje slobode govora,koji uključuje medijske slobode,kulturu,zaštitu ljudskih prava,dnevno-politička zbivanja,sport


3.9.4. Ostali društveni sadržaji

Kultura

Dom kulture

U sklopu zgrade Općine Zmijavci, nalazi se dvorana Doma kulture opremljena s dva

sanitarna čvora, jednom kuhinjom, pozornicom, salom i sobom za pripremu. Dom

kulture koristi se za promocije knjiga, manifestacije, koncerte, simpozije i seminare,

radionice i sl. Također, stanovnici općine dvoranu koriste za privatna obiteljska slavlja.

Dvorana ima svu potrebnu infrastrukturu za različita događanja.

Žabarska večer

Od svih kulturnih događanja na području općine Zmijavci daleko je najpoznatija gastro –

kulturna večer, tzv. „Žabarska večer“.

Slika: Pozivnica za manifestaciju „Žabarska večer“ (Izvor: Facebook stranica „Žabarska večer“)

Žabarska večer je tradicionalno poznata ljetna gastronomska manifestacija u

Dalmatinskoj zagori, koju svake godine posjeti nekoliko tisuća posjetitelja. Ova večer

posebna je po pripremanju velikih porcija brujeta od žaba, ali i ostalih lokalnih delicija te

tradicionalnom ponoćnom skoku u kanale s vodom u potrazi za žabom. Predsjednik

Udruge i koordinator svih aktivnosti je poduzetnik s područja Zmijavaca, Joško Todorić.

KUD Dikovača

2007. godine u općini Zmijavci osnovano je kulturno – umjetničko društvo „Dikovača“.

Naziv je preuzet od imena starokršćanske bazilike. Djelatnosti društva su:

očuvanje izvornog folklora, vokalne i instrumentalne glazbe, te ostalih folklornih i

etnografskih sadržaja,

okupljanje građana, školske i studentske mladeži u cilju razvijanja i unaprjeđenja

kulturnoumjetničkog amaterizma kojim se odgaja mladež i njeguje domoljublje i

kultura Hrvatske te obavljanje i ostalih djelatnosti.


Slika: Nastup KUD-a Dikovača u Muću (Izvor: Bilten 2012. KUD-a Branimir)

KUD Dikovača u krugovima organizatora kulturnih manifestacija diljem Republike

Hrvatske poznato je društvo čiji članovi ulažu velike napore kako bi očuvali kulturnu

baštinu svoga kraja. Tako na primjer, članovi društva neizostavno organiziraju svake

godine Veliki Božićni koncert u Domu kulture u općini, nastup povodom Dana općine,

većih državnih praznika i sl.

Šport

Športska dvorana

Uz osnovnu školu i igralište u Zmijavcima, 2008. godine otvorena je moderna i prostrana

športska dvorana. Kompletna investicija tadašnjeg Ministarstva prosvjete i sporta i

općine Zmijavci iznosila je oko 13 milijuna kuna. Radove na izgradnji dvorane izvelo je

trgovačko društvo Inženjering Brodosplit.

Slika: Športska dvorana u Zmijavcima (Izvor: Sportko)

Dvorana je namijenjena, osim redovnoj nastavi, održavanju rekreativnih aktivnosti,

kulturno – zabavnih i športskih manifestacija.


Nogometni klub Croatia

Najpoznatije športsko društvo je NK Croatia Zmijavci. NK Croatia je osnovan 1974.

godine pod imenom NK Kujundžuša, a prvi predsjednik kluba bio je Petar Milas. Od

1991. nosi sadašnji naziv. Prva službena utakmica odigrana je u Zmijavcima 29. rujna

1974. godine s OSK-om iz Otoka kod Sinja i završila rezultatom 1:3. Današnje ime

sportskog centra je ŠRC Marijan Šuto "Mrma", po poginulom hrvatskom branitelju, i

negov kapacitet je 1000 sjedećih mjesta. Navijačka skupina se zove Noćni jahači.

Religija

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Zmijavci 97,66%

stanovnika je tradicionalno katoličke vjeroispovjesti. Svoju religiju prakticiraju u župi

Svih svetih, odnosno u Župnoj crkvi Svih svetih i Područnoj crkvi sv. Josipa. Na području

općine u funkciji su sljedeće sakralne građevine:

Župna crkva Svih Svetih

Slika: Župna crkva Svih svetih (Izvor: smn.hr)

Župna crkva Svih Svetih izgrađena je 1895. godine na temeljima starije crkve sv. Ante iz

1821. godine. Radove je izveo Marko Rako iz Imotskoga. Crkva je jednobrodna

građevina, na sredini pročelja je okrugli prozor, a sa svake strane po jedan uzdužni

prozor s polukružnim završetkom. Iznad pročelja je zvonik na preslicu s tri zvona. Crkva

je obnovljena i svetište uređeno prema novim liturgijskim propisima od 1976. do 1978.

godine. Glavni drveni oltar (1904. - tirolski rad) obnovljen je 1999. god., kada je

postavljeno 11 vitraja, rad ak. slikara Branimira Dorotića. Te iste godine uz crkvu je

podignut i novi zvonik, prema nacrtu ing. arh. Ante Gamulina i Ive Vojnovića. U blizini

crkve, na predjelu Okrugljača, g. 1974. sagrađeno je novo groblje.


Područna crkva sv. Josipa

Slika: Područna crkva sv. Josipa (Izvor: smn.hr)

Crkva sv. Josipa podignuta je na istočnoj strani novoga groblja na Suvači, prema nacrtu

ing. arh. Ante Tonkovića Ćapina. Kamen temeljac postavljen je g. 1990., a crkva je

dovršena i blagoslovljena 2003. godine. To je moderna betonska građevina sa zvonikom

visokim 17 metara. U crkvi je brončani kip sv. josipa i dječaka Isusa, rad ak. kipara

Krune Bošnjaka, i 13 (7) vitraja, rad ak. slikara Branimira Dorotića.

Na području župe ima nekoliko usputnih kapelica:

Gospe Lurdske,

sv. Ante,

sv. Mihovila u starih Šabića (1998.),

Gospe Snježne uz Vrljiku,

sv. Jure na Šarića brigu (2001.) te

Srca Isusova (2002.) u Šuta.

Na Todorića gradini g. 1998. podignut je veliki zavjetni križ s kameom oltarnom

menzom.

Slika: Zavjetni križ na Todorića gradini (Izvor: Panoramio)


Na groblju, na Okrugljači, izgrađena je g. 2004. mrtvačnica s kapelom Uskrsnuća

Kristova u kojoj je od 2005. god. freska Uskrsnuća, rad ak. slikara Ante Ljubičića, te

kameni oltar, rad ak. kipara Vene Jerkovića.

Slika: Kapela sv. Ante i Gospina kapelica (Izvor PPUO)

3.10. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i

socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u

budućnosti, zbog čega je itekako važno u svaki plan i program uključiti smjernice za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

„Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.“

(stara Indijanska poslovica)

Zaštita okoliša

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom (uključujući i opasni otpad), jedan je od najvećih

problema zaštite okoliša u Hrvatskoj. Dugogodišnji manjak ekološke svijesti u radu

javne uprave, doveo je do kritične situacije u velikom broju jedinica lokalne i područne

samouprave. Stoga je i rješavanje problema gospodarenja otpadom, posebno

komunalnim i opasnim, prioritet Europske unije i Republike Hrvatske.

Zaštita okoliša na području Hrvatske regulirana je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13,

153/13, 78/15), koji uređuje i definira: načela zaštite okoliša u okviru koncepta

održivog razvoja, zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu okoliša od utjecaja opterećenja,

subjekte zaštite okoliša, dokumente održivog razvoja i zaštite okoliša, instrumente

zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša, osiguranje

pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje

prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu u okolišu, financiranje i instrumente

opće politike zaštite okoliša itd.


Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje

bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te georaznolikosti, racionalno korištenje

prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog

života i temelj koncepta održivog razvoja.

Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih resursa na nacionalnoj i

međunarodnoj razini, a to treba primjenjivati na sve sfere života razmatrajući uvijek

učinke na okoliš, resurse i ljude. Ograničenost prirodnih resursa i negativni utjecaji na

okoliš uzrokovani njihovom potrošnjom zahtijevaju unaprjeđenje postojećih i

iznalaženje novih modela za njihovo održivo korištenje.

Ciljevi zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak, temeljem Zakona o zaštiti

okoliša su:

zaštita života i zdravlja ljudi,

zaštita biljnog i životinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne

raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti,

zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša,

zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena,

zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza,

sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari,

sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,

trajna uporaba prirodnih dobara,

racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,

uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša,

poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih

regeneracijskih sposobnosti,

ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje,

napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari,

održivo korištenje prirodnih dobara,

osiguranje i razvoj dugoročne održivosti,

unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

Općina Zmijavci o zaštiti okoliša brine na sljedeće načine:

- razvoj sustava prikupljanja otpada;

- strateško planiranje uz razmatranje i izbjegavanje potencijalnih učinaka na

okoliš;

- edukacija stanovništva (pr. o održivom korištenju pesticida).


Energetska učinkovitost

Prema definiciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, energetska

učinkovitost najdjelotvorniji je način postizanja ciljeva održivog razvoja, s obzirom da

veća učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj

industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti

opskrbe energijom. Zbog toga je upravo energetska učinkovitost okosnica jedinstvene

energetske politike Europske unije (EU), čiji je cilj smanjiti ukupnu potrošnju energije za

20% do 2020. godine u odnosu na temeljnu projekciju. Temeljem Eurpske direktive,

Republika Hrvatska je svoju strategiju razvoja prilagodila načelima održivosti te je

donijela Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalni program

energetske učinkovitosti u kojima je definirala konkretne mjere čijom će se provedbom

ostvariti zacrtani ciljevi.

Ključnu ulogu u poticanju primjene spomenutih mjera ima upravo Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost. Sredstvima Fonda financiraju se projekti energetske

obnove postojećih kuća, stambenih i nestambenih zgrada, projekti gradnje energetski

učinkovitih objekata, korištenja obnovljivih izvora energije, projekti povećanja

energetski učinkovitosti javne rasvjete kao i projekti energetske učinkovitosti u

industriji. Također, dio sredstava namijenjen je aktivnostima poticanja čistijeg

transporta, ali ostalim programima i projektima koji obuhvaćaju edukaciju, informiranje

i općenito poticanje održivog razvoja.

Tako je općina Zmijavci krajem 2015. godine provela projekt modernizacije javne

rasvjete unutar kojeg je zastarjelu, neučinkovitu javnu rasvjetu zamijenila energetski

učinkovitom LED rasvjetom. Projekt je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša.

Fond je sufinancirao energetske preglede, projektnu dokumentaciju s troškovnikom

opreme i radova, nabavu i ugradnju odgovarajuće opreme i materijala, rasvjetna tijela

(svjetiljke), sustav upravljanja javnom rasvjetom sa svom potrebnom opremom, sustave

za nezavisno mjerenje utroška električne energije sa svom potrebnom opremom.


3.11. Analiza Općine

Naziv: Općina Zmijavci

Sjedište: Domovinskog rata 161, 21266 Zmijavci

OIB: 79161451240

MB: 02819112

Telefon, fax.: +385 21 840 588

Fax: +385 21 840 177


WEB: http://www.zmijavci.hr/

IBAN: HR32 23300031852800007

Dan općine Zmijavci: 10. kolovoza, na blagdan sv. Lovre

Tablica: Osnovni podatci o Općini

Općina Zmijavci prema indeksu razvijenosti (odnosno izračunu sljedećih pokazatelja:

stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne

odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva i

stopa obrazovanosti) smještena je u II. skupinu.

Pri definiranju područja posebne dražavne skrbi pripada trećoj skupini jer je to dio

Republike Hrvatske koji zaostaje u razvoju prema 3 kriterija razvijenosti: ekonomskom,

strukturnom i demografskom. Također, općina Zmijavci pripada području s posebnim

ograničenjima.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Općinsko

vijeće općine Zmijavci na sjednici 21. kolovoza 2009. donijelo je Statut kojim je uređen

status i ustrojstvo općine, i to: a) status, područje i granice, b) samoupravni djelokrug, c)

obilježja, pečati i Dan općine, d) javna priznanja, e) ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela,

f) financiranje i imovina, g) oblici konzultiranja građana, h) neposredno sudjelovanje

građana u odlučivanju, i ) mjesna samouprava, j) ustrojstvo i rad javnih službi, k) oblici

suradnje s drugim jedinicama lokalne, te područne ( regionalne ) samouprave, l) druga

pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Samoupravni djelokrug općine:

Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značenja kojima se

neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima i to osobito poslove koje se odnose na :

uređenje naselja i stanovanje,




prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.


Vizualni identitet općine

Vizualni identitet Općine Zmijavci odnosi se na obilježja - grb i zastavu Općine kojima se

općina Zmijavci prezentira drugima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini. Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i

dostojanstvo Općine Zmijavci.

Prema Pravilniku o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne

samouprave (NN 94/1998) definirana su pravila za kreiranje, izbor i korištenje grba i

zastave za jedinice lokalne samouprave. Prema pravilima heraldike, grb jedinice lokalne

samouprave mora imati oblik štita, a unutar njega sadržaj je vezan uz konkretnu jedinicu

lokalne samouprave. Isto tako, pravila nalažu da zastava jedinica lokalne samouprave

mora biti u jednoj boji, i to: bijeloj, plavoj, žutoj, crvenoj ili zelenoj.

Grb i zastava Općine Zmijavci izrađeni su u skladu s Pravilnikom te s pravilima

heraldike.

Grb Općine

Grb Općine Zmijavci rabi se:

1. u zaglavlju akata i na natpisnim pločama, na način utvrđen odnosnim važećim

zakonom i podzakonskim aktima,

2. u zgradama u kojima su smještena tijela Općine Zmijavci te u svečanim prostorijama

tih zgrada,

3. na poveljama i drugim svečanim aktima koje dodjeljuje Općina,

4. na službenim pozivnicama, čestitkama i drugim tiskanicama koje koriste tijela i

dužnosnici Općine,

5. na službenim izdanjima čiji je izdavač Općina, te

6. u drugim prilikama utvrđenim zakonom, podzakonskim aktom te aktom nadležnog

općinskog tijela u skladu s istima.

Grb Općine je u

svjetloplavom štitu bijela

golubica sa bijelim križem

pored glave.


Zastava Općine

Zastava Općine Zmijavci ističe se:

1. na zgradama svih tijela Općine,

2. na zgradama ustanova kojih je osnivač Općina,

3. na zgradama sjedišta Općine,

4. u dane blagdana,

5. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj te u dane žalosti u Općini

6. u drugim prigodama, na način i u vrijeme koje propiše Jedinstveni upravni odjel

sukladno zakonu i na temelju zakona donijetim aktima, Statutu i statutarnoj odluci.

Također, nije dozvoljeno javno isticati dotrajali, neuredan, poderan ili na drugi način

oštećen grb ili zastavu Općine.

Dan Općine

Dan općine Zmijavci se slavi 10. kolovoza, na dan zaštitnika općine – sv. Lovre. Povodom

obilježavanja Dana Općine dodijeljuju se priznanja zaslužnim građanima te organiziraju

različite manifestacije.

Javna priznanja Općine su sljedeća:

a) Nagrada općine Zmijavci za životno djelo: Nagrada za životno djelo općine Zmijavci

dodjeljuje se fizičkim osobama za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa,

unapređenja gospodarstva, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdravstva,

socijalne skrbi i drugih djelatnosti posebno značajnih za Općinu, kada se ocijeni da je

Zastava Općine je omjera

1:2 svjetloplave boje sa

žuto obrubljenim grbom

Općine u sredini.


određena osoba sve svoje objektivne mogućnosti utkala u odnosno djelo i u tome

postigla svoj neponovljiv rezultat u odnosnom području.

b) Nagrada općine Zmijavci: Nagrada općine Zmijavci dodjeljuje se fizičkim i pravnim

osobama, za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unapređenje od posebnog

značenja za Općinu.

c) Zahvalnica općine Zmijavci: Zahvalnica općine Zmijavci dodjeljuje se fizičkim i

pravnim osobama, za uspjehe postignute u razvoju društvenih odnosa i unapređenju

djelatnosti značajne za Općinu.

d) Priznanje počasnog građanina općine Zmijavci: Općinsko vijeće općine Zmijavci može

pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom. Počašću se

ne stječu posebna prava odnosno obveze.

Ustrojstvo, ovlasti i način rada Općine

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga općine Zmijavci podijeljene

su između Općinskog vijeća, Načelnika i upravnih tijela općine Zmijavci.

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana općine Zmijavci i tijelo lokalne

samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja

druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom općine. Općinsko vijeće općine

Zmijavci čini trinaest (13) vijećnika. Mandat članova Općinskog vijeća traje četiri godine,

a njihova je funkcija počasna.

Općinsko vijeće donosi:

Statut Općine,

Poslovnik o radu,

odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu

Općine,

proračun i odluku o izvršenju proračuna,

godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

odluku o privremenom financiranju

odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine Zmijavci čija

ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u

godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i

nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000 kuna),

odluku o promjeni granice općine Zmijavci.


osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za

obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa

za Općina,

daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o

osnivanju nije drugačije propisano,

donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne

samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

raspisuje lokalni referendum,

bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Općinskog vijeća,

bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Općinskog vijeća,

odlučuje o pokroviteljstvu,

donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i

dodjeljuje javna priznanja,

imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim

odlukama Općinskog vijeća,

donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i

podzakonskim aktima.

Općinsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika vijeća.

Predsjednik Općinskog vijeća:

zastupa Općinsko vijeće

saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Općinskog vijeća,

predlaže dnevni red Općinskog vijeća,

upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

brine o postupku donošenja odluka i općih akata,

održava red na sjednici Općinskog vijeća,

usklađuje rad radnih tijela,

potpisuje odluke i akte koje donosi Općinsko vijeće,

brine o suradnji Općinskog vijeća i Općinskog načelnika,

brine se o zaštiti prava vijećnika,

obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Općinskog vijeća.

Radna tijela Općinskog vijeća su:

- Komisija za izbor i imenovanja: Komisija predlaže izbor i razrješenje predsjednika i

potpredsjednika Općinskog vijeća, izbor i razrješenje članova radnih tijela Općinskog


vijeća, imenovanje i razrješenje i drugih osoba određenih Statutom i drugim odlukama

Općinskog vijeća, propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za

rad u Općinskom vijeću.

- Komisija za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost: Komisija predlaže Statut

Općine i Poslovnik Općinskog vijeća, predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta

odnosno Poslovnika Općinskog vijeća, razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata

koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim

sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge

Općinskom vijeću, obavlja i druge poslove određene Statutom.

- Mandatna komisija: Komisija na konstituirajućoj sjednici obavještava Općinsko vijeće

o provedenim izborima za Općinsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem

objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,

obavještava Općinsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o

zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,

obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika

koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost, obavještava Općinsko vijeće o

prestanku mirovanja mandata vijećnika, obavještava Općinsko vijeće o prestanku

mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Općinsko vijeće da su

ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Načelnik

Načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine, čiji mandat traje četiri godine.

U obavljaju izvršne vlasti načelnik:

priprema prijedloge općih akata,

izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća

utvrđuje prijedlog proračuna Općine i izvršenje proračuna,

upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Općine

u skladu sa zakonom, Statutom i općim aktom Općinskog vijeća,

odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine Zmijavci čija

pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih

u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju

pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje

planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,

upravlja prihodima i rashodima Općine,

upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine,

odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom

izravnom ili neizravnom vlasništvu Općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje

ustanova kojih je osnivač Općina,


donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Općine,

imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,

imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,

utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Općine,

predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju

obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Općine u obavljanju poslova iz

samoupravnog djelokruga Općine, odnosno poslova državne uprave, ako su

preneseni Općini,

nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima

državne uprave,

daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim propisima.

Načelnik općine Zmijavci je Miroslav Karoglan (HDZ).

Slika: Načelnik općine Zmijavci u Domu kulture (Izvor: Imotski.net)


Prihodi općine i financiranje

Općina Zmijavci ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno

raspolaže. Prihodi općine Zmijavci su:

općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i

posebnim odluka Općinskog vijeća,

prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,

prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine

odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice,

prihodi od koncesija,

novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše općina

Zmijavci u skladu sa zakonom,

udio u zajedničkim porezima sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Republikom

Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije

prema posebnom zakonu,

sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom

proračunu,

drugi prihodi određeni zakonom.

Prema objavljenom Pregledu pomoći na razdjelu 025 za 2017. godinu od Ministarstva

financija, za općinu Zmijavci namijenjeno je:

- 690.521 HRK kao kompenzacija na ime povrata poreza na dohodak građanima po

godišnjoj prijavi;

- 75.299 HRK na ime poreza na dobit jedinicama lokalne samouprave koje imaju

status potpomognutog područja;

- 369.651 HRK kao pomoć temeljem indeksa razvijenosti JLP(R)S sa statusom

potpomognutog područja, odnosno ukupno 1.135.471HRK.


Izvršenje proračuna općine Zmijavci 2014., 2015., 2016. Opis značenja AOP oznake AOP 2014 2015 2016

PR

-RA

S UKUPNI PRIHODI I PRIMICI (AOP 401+408) 631 4.174.876 4.803.341 6.838.800

UKUPNI RASHODI I IZDACI (AOP 402+519) 632 4.420.543 3.847.041 6.099.829 VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA (AOP 631-632) 633 0 956.300 738.971

MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (AOP 632-631) 634 245.667 0 0

RA

S –

fu

nk

. Opće javne usluge (AOP 002+006+009+013 do 017) 001 785.835 1.400.787 1.283.952

Ekonomski poslovi 031 2.305.930 1.082.719 3.136.467 Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani 084 0 312.986 334.901

Obrazovanje (AOP 111+114+117+118+121 do 124) 110 0 0 0

Kontrolni zbroj (AOP 001+018+024+031+071+078+085+103+110+125) 137 4.420.543 3.847.040 6.099.829

P-V

RIO

Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 002+018) 001 0 0 0

Promjene u obujmu imovine (AOP 019+026) 018 0 0 0 Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i obujmu obveza (AOP 035+040) 034 0 0 0

Promjene u obujmu obveza (AOP 041 do 044) 040 0 0 0

Bil

an

ca IMOVINA (AOP 002+063) 001 30.651.351 30.824.217 33.781.086

Novac u banci i blagajni (AOP 065+070 do 072) 064 40.938 117.469 481.071

Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 113 208.227 210.427 209.479

Obveze za zajmove od inozemnih osiguravajućih društava 217 0 0 0

Ob

ve

ze

Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja (=AOP 038 iz prethodnog izvještaja)

001 0 0 1.712.088

Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 001+002-020) i (AOP 039+097)

038 0 0 1.226.113

Stanje dospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 040+045+086+091)

039 0 0 1.226.113

Ukupno obveze za rashode poslovanja (AOP 046+051+056+061+066+071+076+081)

045 0 0 528.266


Transparentnost rada Općine:

Transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i nadasve razumljive

informacije o proračunu i prvi je korak prema pozivanju na odgovornost za prikupljanje

i trošenje javnog novca.

Transparentnost rada Općine, odnosno Općinskog vijeća i Načelnika osigurava se na

različite načine:

javnim održavanjem sjednica,

izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,

objavljivanjem općih akata i drugih akata u Službenom glasniku općine Zmijavci i

na web stranicama općine Zmijavci www.zmijavci.hr.

održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije.

Slika: Izgled web stranice Općine Zmijavci

Međutim, potrebna su dodatna ulaganja kapaciteta, resursa i vremena u jačanje

transparentnosti općine Zmijavci. Naime, s ciljem povećanja transparentnosti

Ministarstvo financija izdalo je naputak jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave da redovito na svojim službenim stranicama objavljuju proračunske

dokumente: prijedlog proračuna kad ga izvršna vlast šalje predstavničkoj (do 15.

studenog tekuće godine), izglasani proračun kad ga predstavničko tijelo izglasa (do kraja

tekuće godine), prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna kad ga izvršna vlast

šalje predstavničkoj (do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu), prijedlog

polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna kad ga izvršna vlast šalje predstavničkoj

(do 15. rujna tekuće godine), proračunski vodič za građane uz prijedlog proračuna (do

15. studenog tekuće godine).



Temeljem naputka Ministarstva financija, Institut za javne financije provodi redovite

analize proračunske transparentnosti jedinica lokalne i područne samouprave. Prema

zadnjim rezultatima analize, prosječna ocjena transparentnosti svih županija je 4,3, a

općina 2,04.

Splitsko – dalmatinska županija ostvarila je ocjenu 4 (maksimalna ocjena je 5), a općina

Zmijavci, u rangu s ostalim općinama u Imotskoj krajini ocjenu 0. Iz navedenih rezultata

je jasno kako je potrebno dodatno uložiti u jačanje transparentnosti općine.


4. ANALIZE

4.1. SWOT ANALIZA

Analiza okruženja ili okoline podrazumijeva istraživanje svih važnijih karakteristika

kako vanjskog tako i unutarnjeg okruženja sa svrhom identifikacije strateških čimbenika

koji će odrediti budućnost razvoja općine. Analiza okruženja i identifikacija strateških

čimbenika može se sagledati kao potpora odlučivanju u procesu formulacije strategije.

Najjednostavnija metoda za analizu okruženja je SWOT, temeljem koje općina analizira i

identificira svoje snage i slabosti te vodi računa o mogućnostima i prijetnjama iz okoline.

U nazivu SWOT analize kriju se navedene četiri kategorije čimbenika koje želimo

proanalizirati:

S – strenghts (snage)

W – weaknesess (slabosti)

O – opportunities (mogućnosti)

T – threats (prijetnje)

Snage i slabosti odnose se na čimbenike unutar same općine (one na koje je moguće

utjecati), mogućnosti i prijetnje na vanjske čimbenike (one na koje nije moguće utjecati).

SWOT analiza općine Zmijavci izrađena je na prvom radnom sastanku s članovima

radnih grupa.

SNAGE SLABOSTI LJUDSKI POTENCIJALI: Visokoobrazovani stručni kadrovi Poduzetnička tradicija Visoka stopa nataliteta DRUŠTVENE DJELATNOSTI: 2 škole Vrtić dječji – ustrojstvena jedinica pri OŠ Športska dvorana Dom kulture Civilno društvo Kulturne manifestacije i sportske GOSPODARSTVO Postojeći gospodarski subjekti (did, pek – pek proizvodne djelatnosti, ostalo uslužne djelatnosti) Poticajne mjere za poduzetnike KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Razvijena prometna infrastruktura (nogostup)

LJUDSKI POTENCIJALI Visoka nezaposlenost Depopulacija Postoji otpor prema novim stvarima Manjak svijesti o općem dobru Mentalitet DRUŠTVENE DJELATNOSTI Manjkavost sadržaja za djecu predškolskog uzrasta Nepostojanje socijalnih, zdravstvenih usluga GOSPODARSTVO Neusklađenost zakonskih regulativa u odnosu na tržišne plasmane Naslonjeni isključivo na poljoprivrednu proizvodnju Stanje zemljišnih knjiga KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Nerazvijen kanalizacijski sustav


Učinkovita javna rasvjeta TURIZAM Razvoj ruralnog turizma Blizina mora 2 eko sela Povijesni lokaliteti (potencijal za razvoj kulturnog turizma) POLJOPRIVREDA Klimatski uvjeti povoljni za poljoprivredu Uvjeti za ekološku poljoprivredu Geografski položaj – potencijal – kompaktnost u teritorijalnom smislu (polje, rijeka, brdo)

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE POLJOPRIVREDA Navodnjavanje polja Okrupnjavanje Sređivanje zemljišnih knjiga TURIZAM Razvoj ruralnog turizma Tematske staze, biciklističke, vinski puti, KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Zeleni otoci GOSPODARSTVO Korištenje EU fondova Poboljšavanje poduzetničke klime ODRŽIVI RAZVOJ OIE – bioplinske elektrane

NA NACIONALNOJ RAZINI Zakonodavstvo – poljoprivreda Socijalna nesigurnost Porezni sustav (spora birokracija Katastarske procedure) Nezaposlenih 15 posto od radno sposobnog stanovništva Ekonomska nestabilnost države NA LOKALNOJ/REGIONALNOJ RAZINI Neusklađenost obrazovnih sustava s tržištem rada (turizam, graditeljstvo) Građevinska tradicija, a nema građevinske škole Nepostojanje javnog prijevoza


4.2. PEST ANALIZA

PEST analiza je akronim (politička, ekonomska, društveno - kulturna i tehnološka)

metoda analize okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje.

PEST analiza općine Zmijavci izrađena je na drugom radnom sastanku općine Zmijavci.

POLITIČKO OKRUŽENJE EKONOMSKO OKRUŽENJE - Članstvo u EU

- Česte izmjene zakonodavstva

- Stabilnost političke situacije

- Rast opterećenja JLS

- Usmjerenost na financiranje iz fondova EU

- Nedostatnost kapaciteta za provedbu strategija

- Visoka stopa korupcije

- Brojnost političkih stranaka

- Stopa nezaposlenosti - Utjecaj ekonomske krize

- Visina kamatnih stopa

- Nepostojanje sustava javnog navodnjavanja

DRUŠTVENO - KULTURNO TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE - Migrantska kriza

- Odljev mozgova

- Depopulacija

- Relativna kulturološka homogenost

- Interes za razvoj IKT tehnologije

- Prometna povezanost

- Dostupnost obrazovnih institucija

- Nerazvijenost kanalizacijskog sustava

- Razvoj širokopojasnog pristupa internetu

- Neriješenost imovinsko – pravnih odnosa i zemljišnih knjiga


5. STRATEGIJA RAZVOJA 2016. – 2021.

5.1. Vizija, misija, vrijednosti

Na drugom radnom sastanku članova radnih grupa definirane su Vizija i Misija te

temeljne vrijednosti općine Zmijavci.

Vizija

Vizija pretpostavlja sliku idealne budućnosti gospodarsko – društvenog stanja općine,

jasnu predodžbu budućih događaja, dugoročni željeni rezultat prema kojem su

usmjereni strateški prioriteti i aktivnosti općine. Vizija ne smije biti određena

postojećim stanjem i eventualnim ograničenjima. Vizija odražava uzajamnu ravnotežu

svih relevantnih čimbenika koji mogu pozitivno doprinijeti održivom rastu općine, koji

su od velike važnosti za sve stanovnike te ključni za unaprjeđenje postojeće kvalitete

njihova života.

Misija

Misija ili svrha označava osnovnu funkciju ili zadatak općine po kojem se ona razlikuje

od ostalih općina. Misija odgovara na pitanja u viziji: Što je svrha Općine i što bi trebala

biti u budućnosti, naznačava opći smjer u kojemu se krećemo, te upućuje na razloge i

vrijednosti koje ga podupiru. Misija mora prije svega svim interesnim grupama u općini i

izvan nje predstaviti poslove kojima se bavi u cilju dobrobiti cijele zajednice/ili se

namjerava baviti u narednom periodu.

Općina Zmijavci vodeća je općina u svom

društveno – gospodarskom okruženju,

uređena po mjeri građanina i posjetitelja.

Općina Zmijavci učinkovito i transparentno upravlja

svojim resursima i kapacitetima te kontinuirano

podiže razinu kvalitete života na svom području.


Temeljne vrijednosti

Temeljne vrijednosti proizlaze iz spoznaje o bogatoj tradicijskoj i kulturnoj baštini,

suvremenim životnim uvjetima, gospodarskom prosperitetu, komunalnoj infrastukturi, i

održivom razvoju. U temelju Vizije i Misije, sljedeće su temeljne vrijednosti:

Učinkovitost

Bogatstvo resursa

Snažni kapaciteti

Suradnja i uvažavanje

Transparentnost

Održivi razvoj

Slika: Temeljne vrijednosti općine Zmijavci

Učinkovitost

Bogatstvo resursa

Snažni kapaciteti

Suradnja i uvažavanje

Transparentnost

Održivi razvoj


5.2. Strateški ciljevi, prioriteti, mjere i projekti

Prije izrade strateških ciljeva definirani su glavna područja razvoja, područja u kojima se

moraju događati promjene koje će načiniti pozitivne pomake u odnosu na analiziranu

situaciju, zaključno sa 2021. godinom.

Unutar ključnih područja razvoja, definirana su četiri strateška cilja razvoja:

Strateški cilj 1: Razvijena društvena infrastruktura

Strateški cilj 2: Razvijeno gospodarstvo i rast životnog standarda

Strateški cilj 3: Razvijena komunalna infrastruktura

Strateški cilj 4: Održivo upravljanje razvojem.

Za postizanje navedenih ciljeva definirani su razvojni prioriteti te projekti i

aktivnosti.

Razvijena društvena infrastruktura

Razvijeno gospodarstvo i rast životnog

standarda

Razvijena komunalna infrastruktura

Održivo upravljanje razvojem

Zmijavci 2021.


Cilj Prioriteti Projekti

SC1

: Raz

vije

nij

a d

rušt

ven

a in

fras

tru

ktu

ra

1.1. Redefiniranje predškolske ustanove i sadržaja

1.1.1. Priprema projekta za izgradnju dječjeg vrtića u staroj zgradi škole

1.2. Razvoj izvanškolskih sadržaja 1.2.1. Poticanje razvoja izvanškolskih sadržaja

1.3. Razvoj primarne zdravstvene zaštite

1.3.1. Podrška otvaranju privatne ordinacije opće prakse

1.4. Razvoj dodatnih socijalnih usluga

1.4.1. Unaprijediti uslugu pomoć u kući 1.4.2. Priprema dokumentacije za otvaranje staračkog doma (javno – privatno partnerstvo)

1.5. Unaprjeđenje sportskih sadržaja

1.5.1. Izrada studije pred-izvedivosti za izgradnju zatvorenog bazena 1.5.2. Redefiniranje sportske infrastrukture i sadržaja (tribine, pa umjetna trava)

1.6. Razvoj OCD-a, umrežavanje

1.6.1. Poticanje razvoja i profesionalizacije OCD-a 1.6.2. Definiranje uvjeta za financiranje udruga

1.7. Razvoj kulturnih sadržaja 1.7.1. Poticanje razvoja kulturnih sadržaja

SC2

: Raz

vije

no

go

spo

dar

stvo

i ra

st

živ

otn

og

stan

dar

da

2.1. Razvoj poduzetništva 2.1.1. Osnivanje službe za EU fondove 2.1.2. Priprema dokumentacije za poduzetničku zonu

2.2. Business friendly općina 2.2.1. Oslobađanje od komunalnih davanja za poduzetnike

2.3. Razvoj turizma

2.3.1. Organizacija edukacija o ruralnom turizmu 2.3.2. Poticati osnivanje turističke zajednice Imotske krajine

2.3.3. Mapiranje i obilježavanje mjesta

2.3.4. Brendiranje općine 2.3.5. Uređenje i mapiranje biciklističkih staza

2.3.6. Eno – gastro bredniranje 2.4. Razvoj poljoprivrede 2.4.1. Udruživanje opg-a

SC3

: Raz

vije

na

ko

mu

nal

na

infr

astr

uk

tura

3.1. Održavanje i unaprjeđenje komunalne infrastrukture

3.1.1. Održavanje javne rasvjete

3.1.2. Održavanje nogostupa 3.1.3. Nadogradnja komunalne infrastrukture

3.2. Prostorno planiranje 3.2.1. Zaštita tradicijskog izgleda sela 3.2.2. Lobiranje izrade katastarske općine i upisa zemljišta u zemljišne knjige

SC4

: O

drž

ivo

u

pra

vlja

nje

ra

zvo

jem

4.1. Zaštita prirodne baštine 4.1.1. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom

4.2. Razvoj kadrova 4.2.1. Edukacija i motivacija internih kadrova


4.3. Širokopojasni pristup 4.3.1. Provedba projekta uvođenja širokopojasne mreže

Strateški cilj 1. Razvijena društvena infrastruktura

Područje Cilj Prioriteti Projekti

Dru

štv

en

a i

nfr

ast

ruk

tura

SC1

: Raz

vije

nij

a d

rušt

ven

a in

fras

tru

ktu

ra



1.2. Razvoj izvanškolskih sadržaja

1.2.1. Poticanje razvoja izvanškolskih sadržaja




1.4.1. Unaprijediti uslugu pomoć u kući

1.4.2. Priprema dokumentacije za otvaranje staračkog doma


1.5.1. Izrada studije pred-izvedivosti za izgradnju zatvorenog bazena

1.5.2. Redefiniranje sportske infrastrukture i sadržaja


1.6.1. Poticanje razvoja i profesionalizacije OCD-a 1.6.2. Definiranje uvjeta za financiranje udruga

1.7. Razvoj kulturnih sadržaja

1.7.1. Poticanje razvoja kulturnih sadržaja

Jedan od četiri glavna područja razvoja općine je područje društvenih djelatnosti,

odnosno razvoj zajednice u cjelini putem ključnih sastavnica društva: obrazovanja,

zdravstva, socijalne skrbi i organizacija civilnog društva, koje ukomponirane u

jedinstvenu cjelinu čine kvalitetu zajednice i života u njoj.


S ciljem osiguravanja kvalitete života stanovnicima općine Zmijavci, potrebno je stvoriti

preduvjete po pitanju društvene infrastrukture, a posebno ustanova za odgoj i

obrazovanje.


Prioritet 1.1. Redefiniranje predškolske ustanove i sadržaja

Svrha Osigurati kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje za djecu zaposlenih roditelja.

Cilj Pripremiti projekt za iznalaženje sredstava za izgradnju.

Aktivnosti i projekti 1.1.1. Priprema projekta za izgradnju dječjeg vrtića u staroj zgradi škole

Rezultati - Rješeno vlasništvo nad zgradom - Izrađena projektno – tehnička

dokumentacija - Izrađena studija izvedivosti

Nositelji Općina Zmijavci

Partneri Splitsko – dalmatinska županija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Korisnici Djeca predškolskog uzrasta, Odgojno – obrazovni kadar, Roditelji/skrbnici

Pokazatelji Vlasnički list, Glavni projekt, Akt o građenju, Studija izvedivosti


Među potrebnom društvenom infrastrukturom za kvalitetan život zajednice, svakako je

podrška razvoju izvanškolskih sadržaja kojima se kod učenika razvijaju novi interesi i

znanja.

Prioritet 1.2. Razvoj izvanškolskih sadržaja

Svrha Osigurati učenicima i nastavnicima potrebna sredstva za provedbu vannastavnih aktivnosti s ciljem unaprjeđenja znanja.

Cilj Omogućiti učenicima nove metode u stjecanju znanja.

Aktivnosti i projekti 1.2.1. Poticanje razvoja izvanškolskih sadržaja

Rezultati - Suradnja sa školama - Omogućene vannastavne aktivnosti

svim učenicima


Partneri Odgojno – obrazovne ustanove

Korisnici Učenici, Odgojno – obrazovni kadar

Pokazatelji - Ugovori sa školama, izvještaji o aktivnostima



Na području općine ne postoji niti jedna ordinacija opće prakse, što posebno velik

problem predstavlja starijim i nemoćnim stanovnicima. Pristup primarnoj zdravstvenoj

zaštiti u temelju je definicije osnovnih ljudskih prava svakog građanina, zbog čega je istu

potrebno stanovnicima i osigurati.

Prioritet 1.3. Razvoj primarne zdravstvene zaštite

Svrha Razviti uslugu primarne zdravstvene zaštite na području općine Zmijavci.

Cilj Podići razinu kvalitete života stanovnika općine.

Aktivnosti i projekti 1.3.1. Podrška otvaranju privatne ordinacije opće prakse

Rezultati - Ostvarena suradnja s liječnicima opće medicine

- Pružena tehnička podrška za otvaranje ordinacije


Partneri Privatni doktori opće prakse

Korisnici Stanovništvo općine

Pokazatelji Ugovor s liječnikom, Osiguran prostor za ordinaciju


Na području općine, socijalne usluge, iako su prisutne nisu dovoljno razvijene. Kvaliteti

života svakog građanina pridonosi postojanje socijalnih usluga, zbog čega je potrebno

ulagati dodatne napore i kapacitete u razvoj onih usluga kojih na ovom području nema

ili su neovoljno razvijene.

Prioritet 1.4. Razvoj dodatnih socijalnih usluga

Svrha Razviti socijalne usluge kojih nema i onih koje je potrebno dodatno unaprijediti.


Aktivnosti i projekti 1.4.1. Unaprijediti uslugu pomoć u kući


Rezultati - Razvijena usluga pomoć u kući - Izrađena studija izvedivosti za

otvaranje staračkog doma - Pripremljena projektno – tehnička

dokumentacija za otvaranje staračkog doma



Partneri Organizacije civilnog društva, Privatni sektor

Korisnici Stanovnici općine (stariji i nemoćni)

Pokazatelji - Ugovor s OCDom - Ugovor s projektantom - Ugovor s privatnom tvrtkom


S ciljem pružanja dostatnog sadržaja koji pridonosi kvaliteti života stanovnika općine

Zmijavci, potrebno je ulagati u razvoj sportskih sadržaja.

Prioritet 1.5. Unaprjeđenje sportskih sadržaja

Svrha Pružiti nove sportske sadržaje stanovnicima općine.

Cilj Podići razinu kvalitete života u općini.

Aktivnosti i projekti 1.5.1. Izrada studije pred-izvedivosti za izgradnju zatvorenog bazena


Rezultati - Izrađena studija izvedivosti za zatvoreni bazen

- Izrađena tribina uz nogometno igralište

- Uređen travnjak na igralištu


Partneri OCD

Korisnici Stanovnici općine Zmijavci (djeca i odrasli)

Pokazatelji - Studija izvedivosti - Ugovor s izvođačem - Dokumentacija nabave i plaćanja


Nositelji društveno – kulturnog razvoja na svakoj društvenoj razini svakako su

organizacije civilnog društva. Organizacije civilnog društva često su nesamostalne u

iznalaženju sredstava za provedbu svojih aktivnosti, zbog čega se nerijetko oslanjaju na

javnu upravu. Zbog toga je potrebno uložiti kapacitete u razradu programa za

financiranje aktivnosti OCD-a, kako bi se stvorio partnerski odnos među organizacijama

te s javnom upravom. Posebno će se ulagati u aktivnosti organizacija sa svrhom jačanja

internih kapaciteta.


Prioritet 1.6. Razvoj OCD-a, umrežavanje

Svrha Ulagati u razvoj i profesionalizaciju organizacija civilnog društva.


Aktivnosti i projekti 1.6.1. Poticanje razvoja i profesionalizacije OCD-a

1.6.2. Definiranje uvjeta za financiranje udruga

Rezultati - Sklopljeni ugovori s organizacijama civilnog društva

- Razrađeni uvjeti za financiranje aktivnosti OCD-a,


Partneri Organizacije civilnog društva

Korisnici Članovi OCDa. Općina Zmijavci, Stanovništvo

Pokazatelji Program financiranja udruga, Ugovori s organizacijama, Provedene aktivnosti OCDa, Izvještaji o provedbi


Jedan od ključnih prioriteta razvoja je valorizacija postojećih kulturnih resursa, te

njihovo korištenje u svrhu zadovoljenja potrebe lokalnog stanovništva, kao i u turističko

– gospodarske svrhe.

Prioritet 1.7. Razvoj kulturnih sadržaja

Svrha Unaprjeđenje kulturne infrastrukture i sadržaja.

Cilj Podići razinu kvalitete života u općini.

Aktivnosti i projekti 1.7.1. Poticanje razvoja kulturnih sadržaja

Rezultati - Unaprjeđeno korištenje kulturnih resursa

- Razvijene nove manifestacije - Općina osigurava dovoljno kulturnih

sadržaja za stanovništvo


Partneri Organizacije civilnog društva

Korisnici Lokalno stanovništvo

Pokazatelji Broj kulturnih sadržaja, Kategorije kulturnih sadržaja


Strateški cilj 2: Razvijeno gospodarstvo i rast životnog standarda


Go

spo

da

rstv

o

SC2

: Raz

vije

no

go

spo

dar

stvo

i ra

st

živ

otn

og

stan

dar

da

2.1. Razvoj poduzetništva

2.1.1. Osnivanje službe za EU fondove

2.1.2. Priprema dokumentacije za poduzetničku zonu

2.2. Business friendly općina

2.2.1. Oslobađanje od komunalnih davanja za poduzetnike

2.3. Razvoj turizma

2.3.1. Organizacija edukacija o ruralnom turizmu

2.3.2. Poticati osnivanje turističke zajednice Imotske krajine


2.3.4. Brendiranje općine

2.3.5. Uređenje i mapiranje biciklističkih staza

2.3.6. Eno – gastro bredniranje

2.4. Razvoj poljoprivrede

2.4.1. Udruživanje opg-a

Drugo važno područje s potencijalom i potrebom rasta i razvoja je svakako

gospodarstvo. Stanje gospodarstva utječe na analizu općine prema indeksu razvijenosti,

odnosno prema stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima

JLS po stanovniku, općem kretanju stanovništva i stopi obrazovanosti. Općina Zmijavci

spada u II skupinu prema indeksu razvijenosti, što znači da je razvijena slabije od

prosjeka Republike Hrvatske. Razvijenost općine dakle, uvelike je uvjetovana stanjem

gospodarstva.


Razvoj poduzetništva u lokalnoj i maloj zajednici općine Zmijavci podrazumijeva jačanje

poduzetničke klime, poticanje poduzetničkih projekata, definiranje poduzetničke zone,

lobiranje na višim nivoima javne uprave itd.

Prioritet 2.1. Razvoj poduzetništva

Svrha Potaknuti razvoj poduzetništva na području općine.

Cilj Razvoj općine prema gospodarskim kriterijima.

Aktivnosti i projekti 2.1.1. Osnivanje službe za EU fondove


Rezultati - Osnovana služba za EU fondove pri


općini - Služba za EU fonove u funkciji - Usmjerenost investicija poduzetnika - Pripremljena dokumentacija za

poduzetničku zonu

Nositelji Općina Zmijavci Partneri Splitsko – dalmatinska županija, Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU

Korisnici Privatni sektor

Pokazatelji Zaposlena jedna (1) osoba, Evidencija konzultacija s poduzetnicima, Dokumentacija za poduzetničku zonu


Obzirom na dugogodišnju ekonomsku krizu koja je ostavila velikog traga na

poduzetništvo u posljednjem desetljeću, potrebno je ponovno osnažiti gospodarstvo i to

mjerama za privlačenje investitora i poduzetnika.

Prioritet 2.2. Business friendly općina

Svrha Jačanje poduzetničke klime. Cilj Osnaživanje gospodarskog razvoja općine.

Aktivnosti i projekti 2.2.1. Oslobađanje od komunalnih davanja za poduzetnike

Rezultati - Zadovoljstvo poduzetnika - Veći broj trgovačkih društava i obrta - Jača gospodarska aktivnost

Nositelji Općina Zmijavci Partneri Privatni sektor

Korisnici Privatni sektor Pokazatelji - Broj novootvorenih trgovačkih

društava i obrta - Broj zaposlenih s područja općine - Prihod općine od prireza

2.3. Razvoj turizma

Turizam na području Općine Zmijavci u samom je začetku razvoja, a trendovi posljednjih

nekoliko godina ukazuju na to da se ruralni potencijal itekako može iskoristiti u

turističke svrhe, te biti novi izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Turizam trenutno

ima veliki potencijal da utječe na razvoj gospodarske aktivnosti, ali uz potrebne

prilagodbe stanovništva. Turistička ponuda u ruralnom području mora se temeljiti na

ponudi vrhunske kvalitete i neupitne autohtonosti.


Prioritet 2.3. Razvoj turizma

Svrha Osnažiti turističku aktivnost na području općine.

Cilj Brendiranje općine Zmijavci kao turističke destinacije.

Aktivnosti i projekti 2.3.1. Organizacija edukacija o ruralnom turizmu



2.3.4. Brendiranje općine 2.3.5. Uređenje i mapiranje biciklističkih staza

2.3.6. Eno – gastro brendiranje Rezultati - Educirano stanovništvo o

potencijalima ruralnog turizma - Osnovana turistička zajednica Imotske

krajine - Obilježeni lokaliteti s turističkim

potencijalom - Općina prepoznata kao turistička

destinacija - Uređene i označene biciklističke staze - Prepoznatljiva lokalna eno – gastro

ponuda - Tradicija održavanja sajma lokalnih

proizvoda


Partneri Privatni sektor, Susjedne JLS, OCD

Korisnici Stanovništvo, Privatni sektor, Turisti i posjetitelji

Pokazatelji - broj poduzetnika u turizmu - broj smještajnih kapaciteta - akt o osnivanju TZ Imotske krajine - broj zaštićenih ili brendiranih proizvoda - broj projekata koji promoviraju autohtone proizvode - broj manifestacija koje promoviraju autohtone proizvode i općinu kao ruralnu turističku destinaciju - broj tiskanih kataloga - marketinški i komunikacijski internetski alati - broj novih OPGova koji se bave ekološkom proizvodnjom - broj novih vinarija - eno i gastro rute i ceste - sajam lokalnih proizvoda - broj noćenja


- broj restorana i ugostiteljskih konoba - biciklističke staze


Poljoprivreda je kroz povijest bila glavni nositelj gospodarske aktivnosti na području

općine, te glavni izvor prihoda lokalnog stanovništva. Nepostojanje stručnih znanja,

otvaranje tržišta uvoza te preveliki nameti doveli su do značajnog slabljenja

poljoprivredne aktivnosti kojeg je potrebno osnažiti. Razvoj poljoprivrede potreban je i

kao popratna aktivnost turističkoj aktivnosti, a osim toga ulaganje u razvoj

poljoprivrede temelj je održivog razvoja općine.

Prioritet 2.4. Razvoj poljoprivrede Svrha Podržati razvoj poljoprivrede i međusobnu

umreženost poljoprivrednika s ciljem jačanja zajedničkog tržišnog nastupa.

Cilj Ojačati gospodarsku aktivnost općine.

Aktivnosti i projekti 2.4.1. Udruživanje OPG-a

Rezultati - Održani sastanci s poljoprivrednicima - Međusobno umrežavanje - Zajednički nastup na tržištu - Otvoreno tržište za prodaju lokalnih

proizvoda


Partneri Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Korisnici Poljoprivrednici, Lokalno stanovništvo,

Turistički djelatnici, Turisti i posjetitelji

Pokazatelji - Broj poljoprivrednih gospodarstava - Broj zajedničkih tržišnih nastupa - Broj zajedničkih aktivnosti - Broj brendiranih proizvoda



Ko

mu

na

lna

in

fra

stru

ktu

ra

SC3

: Raz

vije

na

ko

mu

nal

na

infr

astr

uk

tura



3.1.2. Održavanje nogostupa

3.1.3. Nadogradnja komunalne infrastrukture

3.2. Prostorno planiranje 3.2.1. Zaštita tradicijskog izgleda sela

3.2.2. Lobiranje izrade katastarske općine i upisa zemljišta u Z.K.


Razvijena komunalna infrastruktura preduvjet je razvoja svih drugih područja s

potencijalima razvoja. Definiranje cilja „Razvijene komunalne infrastrukture“ predviđa

aktivnosti održavanja i unaprjeđenja postojeće infrastrukture uz zaštitu kulturne i

prirodne baštine općine. Također, općina Zmijavci podijeljena je na dvije katastarske

općine: Runović i Podbablje, zbog čega je razvoj ograničen, pa je potrebno provesti

aktivnosti za izradu vlastite katastarske općine.


Komunalna infrastruktura predstavlja preduvjet za život na nekom području jer se

odnosi na pitanje vodoopskrbe i vode, električne energije, prometnica, javne rasvjete,

groblja i sl. Općina Zmijavci konstantno ulaže u održavanje i unaprjeđenje komunalne

infrastrukture, te za tu svrhu sredstva iznalazi iz Splitsko – dalmatinske županije,

nadležnih ministarstava i fondova.

Prioritet 3.1. Održavanje i unaprjeđenje komunalne infrastrukture

Svrha Održavati i unaprjediti komunalnu infrastrukturu potrebnu za svakodnevni život i funkcioniranje fizičkih i pravnih osoba na području općine.

Cilj Osigurati preduvjete za život na području općine.

Aktivnosti i projekti 3.1.1. Održavanje javne rasvjete 3.1.2. Održavanje nogostupa


Rezultati - EnU rasvjeta u funkciji - Smanjeni rashodi za električnu

energiju - Uredni prostori namijenjeni pješacima - Komunalna infrastruktura dostupna

svim stanovnicima Nositelji Općina Zmijavci

Partneri Splitsko – dalmatinska županija, Fond za zaštitu okoliša, Republika Hrvatska

Korisnici Stanovnici općine Zmijavci Pokazatelji - Broj stanovnika priključen na javnu

vodoopskrbu - Broj rasvjetnih tijela - Broj kilometara nogostupa - Broj urednih javnih površina

3.2. Prostorno planiranje


Cjelovito planiranje prostornog razvoja mora biti sukladno razvojnim potrebama u cilju

formiranja uređenog i organiziranog ruralnog okoliša, u skladu s načelima održivog

razvoja i kulturno – prirodnim naslijeđima.

Prioritet 3.2. Prostorno planiranje

Svrha Održavanje tradicijskog autohtonog izgleda sela uz korištenje njegovog punog potencijala.

Cilj Održati estetsku, kulturnu, ekološku i gospodarsku funkciju sela.

Aktivnosti i projekti 3.2.1. Zaštita tradicijskog izgleda sela

3.2.2. Lobiranje izrade katastarske općine i upisa zemljišta u Z.K.

Rezultati - Očuvan tradicijski izgled naselja - Razvoj katastarske općine Zmijavci - Zemljišta upisana u zemljišni knjižnik

Nositelji Općina Zmijavci Partneri Stanovništvo, Privatni sektor, Splitsko –

dalmatinska županija, Republika Hrvatska

Korisnici Lokalna zajednica

Pokazatelji - Broj očuvanih tradicijskih objekata - Broj obnovljenih tradicijskih objekata - Osnovana katastarska općina - Zemljišta u Z.K.

Strateški cilj 4: Održivo upravljanje razvojem


Od

rživ

i ra

zvo

j

SC4

: Od

rživ

o

up

ravl

jan

je

razv

oje

m

4.1. Zaštita prirodne baštine

4.1.1. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom

4.2. Razvoj kadrova 4.2.1. Edukacija i motivacija internih kadrova

4.3. Širokopojasni pristup 4.3.1. Provedba projekta uvođenja širokopojasne mreže

Održivi razvoj podrazumijeva razvoj društva, organizacije i područja koji usklađuje

postojeće resurse i potrebe ne ugrožavajući pritom prirodne sisteme i životnu sredinu

što osigurava dugoročnost.



Zaštita prirodne baštine podrazumijeva očuvanje bioraznolikosti, krajobrazne

raznolikosti i georaznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s

ljudskim djelovanjem, osiguravanje sustava zaštite prirode s ciljem njenog trajnog

očuvanja, održivo korištenje prirodnih dobara bez štetnog utjecaja na okoliš,

sprječavanje ljudskih radnji štetnih za okoliš. Prirodna baština općine Zmijavci pod

utjecajem je razvojnih politika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koje nekada

nisu poštivale načela održivog razvoja. Osim toga, manjak ekološke svijesti stanovnika

očituje se u nedovoljnom oprezu u odlaganju otpada, zbog čega je potrebno dodatno

razviti sustav koji će biti održiv.

Prioritet 4.1. Zaštita prirodne baštine

Svrha Očuvanje prirodne raznolikosti i ravnoteže smanjujući utjecaj ljudskih radnji na iste.

Cilj Zaštititi prirodne resurse općine.

Aktivnosti i projekti 4.1.1. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom

Rezultati - Pravilno razdvajanje otpada - Povećana ekološka svijest kod

stanovnika - Očuvana prirodna baština


Partneri Splitsko – dalmatinska županija, RH, FZOEU, Stanovnici, OCD, Privatni sektor

Korisnici Fizičke i pravne osobe s područja općine

Pokazatelji - Broj zelenih otoka - Količina otpada prema kategorijama

(papir, plastika, staklo, tekstil, komunalni otpad)

4.2. Razvoj kadrova

Pored okruženja, najvažniji smjer u razvoju društva je razvoj ljudskih potencijala,

ljudskog kapitala koji se može izgraditi jedino kontinuiranom edukacijom i ulaganjem u

ljude.

Prioritet 4.2. Razvoj kadrova

Svrha Razvoj ljudskih potencijala i kapitala za održivo upravljanje resursima (društveno – kulturnim, prirodnim, gospodarskim i sl.)

Cilj Educirati i motivirati kadar za održivo upravljanje razvojem općine.

Aktivnosti i projekti 4.2.1. Edukacija i motivacija internih kadrova Rezultati - Educiran kadar

- Povećana učinkovitost


- Povećana kreativnost u upravljanju razvojem

- Povećana transparentnost rada - Ojačana suradnja s dionicima


Partneri Splitsko – dalmatinska županija, nadležna ministarstva i agencije

Korisnici Lokalna zajednica

Pokazatelji - broj pohađanih edukacija i seminara - broj sastanaka s dionicima - broj PR aktivnosti općine - broj sklopljenih „prijateljstava“ s

gradovima/općinama - broj sklopljenih ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava - broj provedenih projekata

4.3. Širokopojasni pristup

Suvremeno društvo, a posebno gospodarstvo oslanja se sve više na poslovanje putem

elektroničkih komunikacijskih kanala i usluga. Uvođenje novih IKT tehnologija

nezamislivo je bez širokopojasnog pristupa internetu i izgrađene širokopojasne

infrastrukture koji omogućuju razvoj i uvođenje novih, naprednijih usluga po mjeri

potrošača i društva općenito.

Širokopojasni pristup je početkom 21. stoljeća postao jedna od ključnih smjernica

suvremenih telekomunikacija, te mjera tehnološke razvijenosti nekog šireg ili užeg

područja. Prateći trendove i naputke Republike Hrvatske i Europske unije, uvođenje

širokopojasnog pristupa internetu smatra se temeljem za izgradnju informacijskog

društva usmjerenog na čovjeka, unutar kojeg je svakome omogućeno kreiranje, pristup,

korištenje i dijeljenje informacija i znanja. Općina Zmijavci nositelj je projekta uvođenja

širokopojasne mreže, za kojeg se u narednom periodu izrađuje i prikuplja potrebna

dokumentacija.

Prioritet 4.3. Širokopojasni pristup Svrha Razvoj informacijskog društva usmjerenog na

čovjeka. Cilj Omogućiti kreiranje i korištenje informacija

svim stanovnicima.

Aktivnosti i projekti 4.3.1. Provedba projekta uvođenja širokopojasne mreže

Rezultati - Dogovorena suradnja s gradovima Imotski i Vrgorac te općinama Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići i Zagozd

- Prikupljeni podatci za početak


provedbe - Izrađena projektno – tehnička

dokumentacija - Potpisan ugovor s konzultantskom

kućom Nositelji Općina Zmijavci

Partneri Gradovi Imotski i Vrgorac te općine Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići i Zagozd

Korisnici Stanovnici općine nositelja i projektnih partnera

Pokazatelji - Pripremljena dokumentacija - Ugovor s konzultantskom kućom - Odobrenje HAKOM-a - Dostupnost širokopojasnog pristupa - Gustoća i broj priključaka

5.3. Usklađenost sa županijskim, nacionalnim i EU strategijama

„Strategija razvoja općine Zmijavci 2016.-2021.“ razvojni je dokument koji objedinjuje

ciljeve razvoja općine s prioritetima i projektima za naredno programsko razdoblje.

Strategija je ujedno i temelj za korištenje ESI fondova, a strateški ciljevi i prioriteti

usklađeni su s razvojnim dokumentima višeg reda (regionalnim, nacionalnim i EU).

Temelj za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za svaku državu

članicu je Partnerski sporazum s Europskom komisijom, a koji predstavlja nacionalnu

strategiju za korištenje mogućnosti financiranja. Svrha Partnerskog sporazuma je opisati

sveobuhvatnu i koherentnu strategiju za RH, koja ispunjava zajedničke europske ciljeve

za rast i radna mjesta, preneseno u specifični nacionalni kontekst. Partnerskim

sporazumom definiraju se mjere kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije

za pametan, održiv i uključiv rast (Europa 2020) te sa zadaćama za pojedine fondove EU

u skladu s njihovim ciljevima. Europska komisija prihvatila je Partnerski sporazum 30.

listopada 2014.

Partnerski sporazum definira sljedeće tematske ciljeve razvoja Republike Hrvatske:

TEMATSKI CILJ 1: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

TEMATSKI CILJ 2: Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj

tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete

TEMATSKI CILJ 3: Jačanje konkurentnosti msp-ova, poljoprivrednog sektora (u

sklopu EPFRR-a) te sektora ribarstva i akvakulture (u sklopu EFPR-a)


TEMATSKI CILJ 4: Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije co2

u svim sektorima

TEMATSKI CILJ 5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje

rizika i upravljanje njima

TEMATSKI CILJ 6: Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

TEMATSKI CILJ 7: Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u

infrastrukturi ključnih mreža

TEMATSKI CILJ 8: Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška

mobilnosti radne snage

TEMATSKI CILJ 9: Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i

svake diskriminacije

TEMATSKI CILJ 10: Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno

osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

TEMATSKI CILJ 11: Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i

zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave

Strategija razvoja općine Zmijavci, usklađena je, osim s Partnerskim sporazumom, i s

prioritetima Splitsko – dalmatinske županije definiranih u Regionalnom operativnom

programu 2006. – 2013. Također, prioriteti razvoja općine Zmijavci usklađeni su s

prioritetima, ciljevima i načelima u sektorskim razvojnim dokumentima na nacionalnoj

razini.


Strateški cilj 1. Razvijena društvena infrastruktura

Prioriteti Ciljevi i prioriteti SDŽ (ROP 2006. – 2013.)

Ciljevi i prioriteti RH Operativni programi, financiranje


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije – dio „Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje“ Cilj 7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Europski socijalni fond


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda Prioritet 14: Poticanje razvoja civilnog društva

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije – dio „Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje“ Cilj 7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Europski socijalni fond


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda

Nacionalna strategija razvoja zdravstva - Prioritet 5: Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti Prioritet 8: Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini

Ministarstvo zdravstva Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Europski socijalni fond


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda Prioritet 15: Jačanje partnerskih odnosa na svim razinama

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016. – Prioritet 4: Osigurati transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode organizacije civilnoga društva

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Europski socijalni fond


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda Prioritet 15: Jačanje partnerskih odnosa na svim razinama

Temeljna načela i smjernice razvoja športa u Republici Hrvatskoj (2011.): Poticanje razvoja regionalnih i gradskih programa športske rekreacije na području Hrvatske.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Europski fond za regionalni razvoj


Prioritet 14: Poticanje razvoja civilnog društva


Prioritet 14: Poticanje razvoja civilnog društva

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016. – Prioritet 1: Poboljšati djelotvornost postojećih i ustanoviti nove institucionalne oblike i modele potpore razvoju civilnoga društva na nacionalnoj i lokalnim razinama, Prioritet 2: Poboljšati postojeću infrastrukturu na lokalnim i regionalnim razinama za ujednačen razvoj OCD-a u svim dijelovima Hrvatske, Prioritet 4: Osigurati transparentan i učinkovit sustav financiranja iz javnih izvora projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode organizacije civilnoga društva,

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Europski socijalni fond


Prioritet 12: Podizanje razine društvenog standarda Prioritet 14: Poticanje razvoja civilnog društva

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016. – Prioritet 1: Poboljšati djelotvornost postojećih i ustanoviti nove institucionalne oblike i modele potpore razvoju civilnoga društva na nacionalnoj i lokalnim razinama, Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH 2011.–2015. - Cilj 1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja

Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma Europski fond za regionalni razvoj


Strateški cilj 2. Razvijeno gospodarstvo i rast životnog standarda




Prioritet 2: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, Prioritet 4: Privlačenje domaćih i stranih investitora, Prioritet 10: Podizanje kvalitete radnih resursa i zapošljivosti stanovništva

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013. – 2020. - Cilj 3: Promocija poduzetništva, Cilj 5: Poboljšano poslovno okruženje

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Europski fond za regionalni razvoj


Prioritet 2: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, Prioritet 10: Podizanje kvalitete radnih resursa i zapošljivosti stanovništva

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013. – 2020. - Cilj 3: Promocija poduzetništva, Cilj 5: Poboljšano poslovno okruženje

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Europski fond za regionalni razvoj

2.3. Razvoj turizma Prioritet 3: Razvoj turizma visoke kvalitete

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine - Načelo 4: Više od sunca i mora, Načelo 5: Turizam na cijelom prostoru, Načelo 8: Inovirani tržišni nastup , Načelo 6: Autentičnost i kreativnost Načelo 10: Kultura kvalitete Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH 2011.–2015. - Cilj 1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja.

Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarsvo regionalnoga razvoja i fondova EU



Prioritet 1: Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diverzifikacija gospodarstva, uz naglasak na proizvodnju i usluge s većom dodanom vrijednošću, Prioritet 11: Unaprjeđenje lokalnog tržišta rada

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. Prioritet 6: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Ministarstvo poljoprivrede, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj






Prioritet 8: Razvoj ukupnog energetskog sustava uz efikasnije korištenje energijom, Pr. 9: Podizanje kvalitete gospod.prostorom i učinkovitosti zaš.okoliša Prioritet 6: Razvoj i podizanje kvalitete usluga i sigurnosti vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje Prioritet 7: Gospodarenje tehnološkim i komunalnim otpadom

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. - Prioritet 13: Djelovanje na lokalnoj razini Strategija razvoja energetske učinkovitosti RH – Prioritet P.4: Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“ Strategija upravljanja vodama - Cilj 1: osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva; Cilj 2: osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene; Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske - Prioritet H.7: Obrazovanje u području energetske učinkovitosti Prioritet B.1: Građevinska regulativa i provedba

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Splitsko – dalmatinska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

3.2. Prostorno planiranje

Pr. 9: Podizanje kvalitete gospod.prostorom i učinkovitosti zaš.okoliša

Strategija upravljanja vodama - Cilj 4: Postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2030. - Cilj 6: Unapređenje prometnog sustava u smislu organizacije i operativnog ustrojstva, a ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. - Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ministarsvo regionalnoga razvoja i fondova EU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Splitsko – dalmatinska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


Strateški cilj 4: Održivo upravljanje razvojem




Prioritet 7: Gospodarenje tehnološkim i komunalnim otpadom Prioritet 9: Podizanje kvalitete gospod.prostorom i učinkovitosti zaš.okoliša

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. - Prioritet 13: Djelovanje na lokalnoj razini Strategija gospodarenja otpadom RH - Prioritet 6: povećavanje odvojenog skupljanja otpada Prioritet 7: sanacija postojećih odlagališta Prioritet 10: povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

4.2. Razvoj kadrova Prioritet 13: Jačanje izvršnih i administrativnih sposobnosti i financijskog potencijala lokalne i regionalne samouprave

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. – Prioritetna os Pametna administracija: Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Europski socijalni fond

4.3. Širokopojasna mreža

Prioritet 1: Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diverzifikacija gospodarstva, uz naglasak na proizvodnju i usluge s većom dodanom vrijednošću

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH do 2015. Cilj 2: osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu, Cilj 3: poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU


5.4. Baza projektnih ideja

Baza projektnih ideja središnje je mjesto koje okuplja sve projektne ideje i projekte

visokog stupnja pripremljenosti.

Ona predstavlja pregled projektnih ideja općine Zmijavci u trenutku zaključenja

dokumenta Strategije razvoja Općine Zmijavci 2016. – 2021., a svrha njezine izrade je

učinkovito planiranje aktivnosti i praćenje provedbe definirane razvojnim smjernicama i

politikama. Projektne ideje prikupljene su kroz kontinuirani rad s radnim skupinama i

izravnim kontaktiranjem predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora.

Baza projektnih ideja konačno se definira nakon provedbe postupka javne rasprave sa

zainteresiranom javnošću, kako bi se mogli obuhvatiti svi potencijalni i realni projekti u

čije je definiranje uključena javnost. Projektne ideje dostavljane na standardiziranom

obrascu, nakon provedbe potrebne analize uključuju se u bazu projektnih ideja ukoliko

su ocijenjene kao realne za ovo programsko razdoblje.

Svaka projektna ideja označena je sa tri brojke, npr 1.2.1.:

- Prva brojka označava broj strateškog cilja: SC 1

- Druga brojka označava broj prioriteta strateškog cilja SC 1., prioritet 2 = 1.2.

- Treća brojka označava broj aktivnosti/projekta/projektne ideje 1 unutar

prioriteta 2, strateškog cilja 1 = 1.2.1.

6. POKAZATELJI UČINKA STRATEGIJE

Pokazatelji učinka pružaju informaciju o dugoročnim rezultatima i promjenama koje se

postižu prilikom ostvarivanja ciljeva. Praćenje pokazatelja ključno je za razumijevanje

jesu li ciljevi ostvareni ili će biti ostvareni.

Osnovni pokazatelji učinka Strategije razvoja općine Zmijavci su:

Rd.br. Pokazatelj 1. Zaustaviti depopulacijski trend

2. Zaustaviti rast nezaposlenosti i smanjiti broj nezaposlenih za min. 10 %

3. Povećati broj gospodarskih subjekata za 10 % 4. Povećati broj turista (150 %)

5. Najmanje 4 projekta financirati putem EU fondova 6. Osuvremljen osnovnoškolski odgojno-obrazovni sustav u 1 OŠ i 1 PŠ

7. Maksimalno povećanje kapaciteta u području predškolskog odgoja (1)

8. Jačanje usluga socijalne skrbi (2)

9. Uvođenje širokopojasne mreže (1)

10. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom (1)


7. PROVEDBA STRATEGIJE

7.1. Institucionalni okvir i upravljanje

Razvoj općine temeljem Strategije razvoja općine Zmijavci srednjeročni je proces koji

zahtijeva međusobnu koordinaciju ključnih dionika kako bi se postigli zadani ciljevi.

Javna uprava, ali i organizacije civilnog društva te privatni profitni sektor moraju biti

dobro organizirane kako bi maksimalno iskoristili postojeće resurse i kapacitete i na taj

način izvršili Strategiju razvoja općine Zmijavci 2016. – 2021.

Smjer razvoja definiran Strategijom iziskuje i stručnost u provedbi i praćenju provedbe

definiranih projekata.

Provedba strategije – organizacijski okvir

Strategiju razvoja općine Zmijavci 2016. – 2021. usvaja Općinsko vijeće kao službeni

dokument općine. Za provedbu Strategije nakon usvajanja, zadužen je općinski načelnik,

koji:

1. imenuje članove koordinacijskog tima za provedbu strategije

2. imenuje članove radnih timova za provedbu strategije

3. osigurava resurse potrebne za provedbu strategije, prema Planu provedbe

aktivnosti strategije

4. usklađuje aktivnosti ostalih dionika u provedbi definiranih mjera i projekata

5. provodi nadzor nad provedbom mjera i projekata

6. izvještava Općinsko vijeće o provedbi Strategije.

Za uspješnu provedbu Strategije ključna je kontinuirana suradnja s nadležnim tijelima za

pojedino područje na svim razinama uprave, kako je prikazano u tablici (dolje).


Društvene djelatnosti Gospodarstvo Infrastruktura Održivi razvoj

Jedinstveni upravni odjel;

Mjesni odbori;

Odgojno - obrazovne ustanove;

Organizacije civilnog društva;

Centar za socijalnu skrb Imotski;

Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje;

Hrvatski zavod za zapošljavanje;

Splitsko – dalmatinska županija;

Ministarstvo kulture;

Ministarstvo znanosti i

obrazovanja;

Ministarstvo turizma;

Ministarstvo za demografiju,

obitelj, mlade i socijalnu politiku;

Ministarstvo zdravlja


Mjesni odbori; Lokalna akcijska

grupa „Adrion“;

Hrvatska gospodarska komora –

Komora Split;

Hrvatski zavod za zapošljavanje;

Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta;

Ministarstvo poljoprivrede;

Hrvatska banka za obnovu i

razvoj

Ministarstvo regionalnoga

razvoja i fondova EU


Mjesni odbori; Konzervatorski

odjel Imotski;

Zemljišno – knjižni odjel

Imotski;

Komunalno društvo „Čistoća

Imotske krajine“;

Vodovod Imotske krajine;

Županijska uprava za ceste;

Hrvatska elektroprivreda;

Hrvatske vode;

Hrvatske ceste;

Hrvatske šume;

Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost;

Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture;

Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike


Mjesni odbori; Poljoprivredno –

savjetodavna služba Imotski;

Konzervatorski odjel Imotski;

Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost;

Ministarstvo poljoprivrede;

Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju:

Državni zavod za zaštitu prirode


7.2. Financijski okvir 2016. – 2021.

Prema indikativnom planu strateških projekata općine Zmijavci za razdoblje 2016. –

2021. izrađen je okvirni troškovnik s ciljem organizacije angažmana u osiguravanju

financijskih sredstava.

Projekti Procijenjeni

trošak investicije

1.1.1. Priprema projekta za izgradnju dječjeg vrtića u staroj zgradi škole 250.000,00

1.2.1. Poticanje razvoja izvanškolskih sadržaja 60.000,00

1.3.1. Podrška otvaranju privatne ordinacije opće prakse 0

1.4.1. Unaprijediti uslugu pomoć u kući 600.000

1.4.2. Priprema dokumentacije za otvaranje staračkog doma 0

1.5.1. Izrada studije pred-izvedivosti za izgradnju zatvorenog bazena 60.000,00

1.5.2. Redefiniranje sportske infrastrukture i sadržaja 650.000,00

1.6.1. Poticanje razvoja i profesionalizacije OCD-a 3.000.000,00

1.6.2. Definiranje uvjeta za financiranje udruga 0,00

1.7.1. Poticanje razvoja kulturnih sadržaja 120.000,00

2.1.1. Osnivanje službe za EU fondove 720.000,00

2.1.2. Priprema dokumentacije za poduzetničku zonu 600.000,00

2.2.1. Oslobađanje od komunalnih davanja za poduzetnike 0,00

2.3.1. Organizacija edukacija o ruralnom turizmu 0,00

2.3.2. Poticati osnivanje turističke zajednice Imotske krajine 25.000,00

2.3.3. Mapiranje i obilježavanje mjesta 30.000,00

2.3.4. Brendiranje općine 60.000,00

2.3.5. Uređenje i mapiranje biciklističkih staza 300.000,00

2.3.6. Eno – gastro bredniranje 85.000,00

2.4.1. Udruživanje opg-a 0,00

3.1.1. Održavanje javne rasvjete 900.000,00

3.1.2. Održavanje nogostupa 60.000,00

3.1.3. Nadogradnja komunalne infrastrukture 130.000,00

3.2.1. Zaštita tradicijskog izgleda sela 180.000,00

3.2.2. Lobiranje izrade katastarske općine i upisa zemljišta u Z.K. 0,00

4.1.1. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom 220.000,00

4.2.1. Edukacija i motivacija internih kadrova 60.000,00

4.3.1. Provedba projekta uvođenja širokopojasne mreže 600.000,00


Prema procijenjenom iznosu troškova, ukupan iznos potreban za provedbu projekata u

ovom programskom razdoblju kojeg će općina Zmijavci uložiti iznosi 8.710.000,00 HRK.

Nakon razdoblja pripreme dokumentacije za određene će se projekte u idućem

programskom razdoblju tražiti sredstva za samu provedbu. Pribavljanje novca kao i

održavanje dugoročnih izvora financiranja za lokalnu strategiju značajan je izazov

budući sama lokalna razvojna strategija nije zakonska odgovornost lokalne samouprave.

Jako je važna svijest političara da pruže potporu u nalaženju potrebnih resursa za

provedbu strategije.

Glavni izvori financiranja provedbe Strategije razvoja općine Zmijavci i strateških

projekata plana za razdoblje od 2016. do 2021. godine su:

Proračun Općine

Sredstva županije SDŽ

Sredstva državnog proračuna, odnosno ministarstava

Sredstva ESI (EU) fondova.

Za provedbu strateškog plana moguće je koristiti i subvencionirane kredite namijenjene

jedinicama lokalne samouprave, a koji se dodjeljuju u svrhu predfinanciranja i

sufinanciranja EU projekata ili sufinanciranja izgradnje infrastrukture.

Graf: Iznos ulaganja prema područjima razvoja

Iz rekapitulacije ulaganja je vidljivo da će se ukupni iznos rasporediti prema područjima

na način da najveći iznos ide u društvenu infrastrukturu, potom u gospodarstvo, pa

komunalnu infrastrukturu i na kraju održivi razvoj.

Iznos ulaganja prema područjima (HRK)

Društvena infrastruktura 4.740.000

Gospodarstvo 1.820.000,00

Komunalna infrastruktura 1.270.000,00

Održivi razvoj 880.000,00

Tablica: Iznos ulaganja prema područjima razvoja

Iznos ulaganja prema područjima

Društvena infrastruktura

Gospodarstvo

Komunalna infrastruktura

Održivi razvoj


7.3. Plan provedbe 2016. – 2021.

Projekti 2016 2017 2018 2019 2020 2021


1.2.1. Poticanje razvoja izvanškolskih sadržaja


1.4.1. Unaprijediti uslugu pomoć u kući


1.5.1. Izrada studije pred-izvedivosti za izgradnju zatvorenog bazena


1.6.1. Poticanje razvoja i profesionalizacije OCD-a

1.6.2. Definiranje uvjeta za financiranje udruga

1.7.1. Poticanje razvoja kulturnih sadržaja

2.1.1. Osnivanje službe za EU fondove


2.2.1. Oslobađanje od komunalnih davanja za poduzetnike

2.3.1. Organizacija edukacija o ruralnom turizmu



2.3.4. Brendiranje općine

2.3.5. Uređenje i mapiranje biciklističkih staza

2.3.6. Eno – gastro bredniranje

2.4.1. Udruživanje opg-a (139 trenutno)


3.1.2. Održavanje nogostupa


3.2.1. Zaštita tradicijskog izgleda sela

3.2.2. Lobiranje izrade katastarske općine i upisa zemljišta u zemljišne knjige


4.1.1. Razvoj sustava održivog gospodarenja otpadom

4.2.1. Edukacija i motivacija internih kadrova

4.3.1. Provedba projekta uvođenja širokopojasne mreže

7.4. Praćenje i evaluacija, PR

Praćenje i evaluacija

Za uspješnu provedbu Strategije potrebna je uspostava sustava za praćenje i

vrednovanje postignutih rezultata i ciljeva. Praćenje i vrednovanje se provode uz pomoć

zadanih pokazatelja učinka, ali i specifično određenim pokazateljima za svaki pojedini

projekt. Praćenje provedbe provodi se kontinuirano, evaluirajući ključne aktivnosti i

strateške projekte u odnosu na planiranu provedbu, imajući u vidu raspoloživost

infrastrukturnih, ljudskih, financijskih i materijalnih resursa te mogućnost pojave

nepredviđenih okolnosti.

Praćenje ima veliku važnost za uspješnost provedbe jer omogućuje pravovremeno

identificiranje problema i ostavlja prostor za rješavanje i izbjegavanje istih.

Za praćenje prvedbe koristi se konačna baza projekata i aktivnosti te njen financijski i

terminski plan.

Izvještavanje i PR aktivnosti

S ciljem uključivanja zainteresirane javnosti u postupak provedbe Strategije, potrebno je

redovno izvještavanje javnosti o napretku i fazama provedbe. Izvještavanje se provodi

sljedećim metodologijama:

Kvartalni izvještaji koordinacijskog tima

Godišnji izvještaji koordinacijskog tima, Općinskog vijeća i načelnika

Najave strateških projekata

Javne objave i pozivi za uključivanje

Javno predstavljanje rezultata prikupljenih implementacijom projekata.

Izvještavanje se provodi putem različitih informativnih kanala:

- Službena web stranica općine

- E-mail

- Javna predstavljanja

- Javna glasila, mediji (TV, radio, tisak, društvene mreže).


8. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja općine Zmijavci 2016. – 2021. Ključni je razvojni dokument te kao

takav predstavlja vlasništvo svih stanovnika općine, svih fizičkih i pravnih osoba.

Strategija razvoja rezultat je predanog partnerskog rada članova radnih skupina,

prikupljanja, obrade i analize relevantnih podataka. Kao ključni dokument razvoja na

lokalnoj razini dokument Strategija razvoja općine.

strategija razvoja opĆine · poduzetničke zone 3.8.5. tržište rada ... sadržaj strategije...

Documents