strategija razvoja vjerskog turizma grada rijeke do 2020...
TRANSCRIPT
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do
2020. godine
Opatija, 2015.
Naručitelj:
Turistička zajednica grada Rijeke
Izvoditelj:
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci
Istraživački tim:
Prof. dr. sc. Zdenko Cerović, voditelj projekta
Doc. dr. sc. Dina Lončarić
Sanda Grudić Kvasić, mag. oec.
Patricia Bogović, mag. oec.
Stručni tim:
Prof. dr. sc. Zdenko Cerović, voditelj projekta
Doc. dr. sc. Dina Lončarić
Sanda Grudić Kvasić, mag. oec.
Patricia Bogović, mag. oec.
Petar Škarpa, dipl. oec.
Ines Boban-Štiglić, prof.
Partnerski odbor: u Prilogu
Lektura: Una Matić Vukelić
SADRŽAJ
UVOD ................................................................................................................................................................................. 2
1. TEORIJSKA OBILJEŽJA I POLAZNA SHVAĆANJA VJERSKOG TURIZMA ............................................ 6
2. ANALIZA POSTOJEĆE DOKUMENTACIJSKE OSNOVE ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA ....... 11
2.1. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine ........................................ 11
2.2. Strateški razvojni dokumenti u području turizma......................................................................... 12
3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA GRADA RIJEKE ........................................ 16
3.1. Opća obilježja grada Rijeke...................................................................................................................... 16
3.2. Vjerski objekti grada Rijeke .................................................................................................................... 17
3.3. Vjerske zajednice grada Rijeke .............................................................................................................. 29
4. ANALIZA STANJA U TURIZMU GRADA RIJEKE ........................................................................................ 32
4.1. Smještajni kapaciteti grada Rijeke ....................................................................................................... 32
4.2. Turistički promet grada Rijeke .............................................................................................................. 34
4.3. Emitivna turistička tržišta grada Rijeke ............................................................................................. 36
4.4. Vjerski motivi u odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije ............................................ 38
5. ISTRAŽIVANJE STAVOVA KLJUČNIH DIONIKA O RAZVOJU VJERSKOG TURIZMA U RIJECI . 40
5.1. Metodologija istraživanja ......................................................................................................................... 40
5.2.Rezultati provedenih istraživanja .......................................................................................................... 41
5.2.1. Stavovi predstavnika vjerskih zajednica rezultati intervjua ......................................... 41
5.2.2.Stavovi ključnih dionika – analiza anketa provedenih na radionicama ........................ 43
5.2.3. Stavovi vjernika (hodočasnika) koji pohode Svetište Majke Božje na Trsatu ........... 47
5.2.4. Istraživanje stavova turista ............................................................................................................. 49
6. SWOT ANALIZA VJERSKOG TURIZMA U RIJECI ...................................................................................... 53
7. MISIJA, VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA VJERSKOG TURIZMA U GRADU RIJECI ......... 56
8. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE I AKCIJSKI PLAN PROVEDBE ......................................................... 64
8.1. Tijela odgovorna za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma....................................... 64
8.2. Akcijski plan provedbe Strategije ......................................................................................................... 66
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................. 75
LITERATURA .............................................................................................................................................................. 78
POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................................................................. 81
PRILOG .......................................................................................................................................................................... 82
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
1
Predgovor
Grad Rijeka, sa svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom i dugom industrijskom
tradicijom, okreće se razvoju turizma, čiji pokazatelji uspješnosti u posljednjem desetljeću
predstavljaju daljnji poticaj za unapređenje turističke ponude, temeljene na promociji
selektivnih oblika turizma.
Prepoznavši potencijal vjerskog turizma, koji u svjetskim turističkim kretanjima
ostvaruje zavidne rezultate, Turistička zajednica grada Rijeke dala je izraditi „Strategiju
razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine“, s ciljem učvršćivanja imidža Rijeke kao
prepoznatljive destinacije na turističkoj karti putovanja motiviranih vjerom.
Izrađivači studije se, stoga, u prvom redu zahvaljuju direktoru Turističke zajednice
grada Rijeke, gospodinu Petru Škarpi i voditeljici razvoja proizvoda, gospođi Ines Boban-Štiglić
na hvalevrijednoj inicijativi, kao i pomoći u provedbi predmetnog istraživanja.
Polazne osnove i razmišljanja o mogućim modelima razvoja vjerskog turizma u Rijeci
pružila su gospoda profesori Teologije u Rijeci, područnog studija Katoličkog bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić, prof. dr. sc. Jerko Valković i prof.
dr. sc. Josip Grbac.
Posebne zahvale upućene su vrsnim znalcima i promicateljima Svetišta Majke Božje na
Trsatu: prof. dr. sc. fra Emanuelu Hošku i gvardijanu fra Antunu Jesenoviću, kao i
dugogodišnjem rektoru Katedrale sv. Vida, monsinjoru Ivoslavu Liniću.
Cijenjeni doprinos u izradi ove studije dali su: vlč. Matija Matičić, biskupski vikar za
pastoral Riječke nadbiskupije i župnik sv. Nikole biskupa; prof. dr. sc. Marijan Jurčević, prior
Dominikanskog samostana; dr. sc. Mario Tomljanović, župnik Uznesenja Blažene Djevice Marije;
fra Eugen Pavlek, župnik Kapucinskog samostana; Hajrudin ef. Mujkanović, glavni imam
Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh Srpske pravoslavne
crkvene opštine; gospođa mr. sc. Irena Deže Starčević, predsjednica Židovske općine Rijeka i
gospodin Giorgio Grlj, pastor Baptističke crkve u Rijeci.
Na koncu, autori studije zahvaljuju svim sudionicima radionica, a posebice
predstavnicima Grada Rijeke, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalnog ureda
Rijeka, Policijske uprave primorsko-goranske, poduzetnicima u turističkom posredovanju -
gospođi Ani Predovan-Brkarić i gospodinu Viboru Olivariju te svim ostalim suradnicima na
svesrdnoj pomoći, susretljivosti i entuzijazmu koji su iskazali tijekom pripreme i izrade
Strategije.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
2
UVOD
Vjerski turizam jest specifičan oblik turizma koji je u teorijskom i praktičnom
smislu multidisciplinaran te ga je za razliku od drugih oblika turizma potrebno
promatrati s vjerskog, pragmatičnog, teološkog, sociološkog, psihološkog,
gospodarskog, prometnog i drugih aspekata. Pojavljuje se u različitim oblicima pri
čemu se s jedne strane kontinuuma nalaze hodočašća, a s druge strane turizam koji
nije vjerski motiviran. Između dvaju polova pojavljuju se različiti oblici vjerskog
turizma, a ono što je svima zajedničko jest potreba za ostvarenjem vjerskih motiva i
„duhovnih” doživljaja. Istodobno se postavlja i pitanje materijalnih uvjeta za
organiziranje vjerskih događaja, cijene prijevoza, smještaja i naravno dobiti koju
organizator vjerskih putovanja mora ostvariti. Menadžment vjerskih događaja veoma
je zahtjevan proces i često pod udarom kritika. U kreiranju i planiranju određenoga
vjerskog događaja potrebna su specifična znanja, vještine i kompetencije svih
sudionika. Osim toga, potrebna je i dodatna razina senzibilnosti koja uvijek
opterećuje svako vjersko događanje i daje mu posebno značenje upravo zbog važnosti
zadovoljenja vjerskih motiva i duhovnih doživljaja, a ne nužno stvaranja ekonomskih
učinaka. Stoga je razvojem vjerskog turizma potrebno upravljati na primjeren način.
Grad Rijeka jest multikulturalni grad bogate prošlosti i kulturno-povijesne
baštine koji još uvijek nije u dovoljnoj mjeri percipiran kao turistička destinacija.
Posljednjih se godina može zamijetiti uspješna transformacija Rijeke u turistički grad,
a jedan od oblika turizma koji je već dugo prisutan u Rijeci, iako je njegov potencijal
još uvijek nedovoljno iskorišten, jest i vjerski turizam. Činjenica da je Rijeka odnosno
Trsat prepoznatljiva destinacija na ruti putovanja motiviranih vjerom u Hrvatskoj, ali
i šire, predstavlja ishodište inicijative o potrebi izrade strategije vjerskog turizma.
Pored drugih oblika turizma definiranih strateškim razvojnim dokumentima,
ocjenjuje se da vjerski turizam u Rijeci ima potencijal rasta jer je Rijeka već dugo
prepoznata kao središte vjerskih događanja. Uvažavajući navedeno, Turistička
zajednica grada Rijeke prepoznala je važnost izrade strategije vjerskog turizma u cilju
učvršćivanja ugleda destinacije i ostvarenja potencijala rasta vjerskog turizma.
Svrha izrade ove studije pod nazivom „Strategija razvoja vjerskog turizma
grada Rijeke do 2020. godine” jest transformacija grada Rijeke u turističku destinaciju
koju turisti rado posjećuju radi zadovoljenja vjerskih motiva, prepoznatljivih vjerskih
događaja i kulturno-povijesnog nasljeđa.
Ostvarenje navedene svrhe, određeno je nizom specifičnih ciljeva koji se mogu
svesti na sljedeće: konceptualno određenje vjerskog turizma i oblikovanje teorijskog
okvira njegova razvoja; ocjena dokumentacijske i resursne osnove za razvoj vjerskog
turizma u Rijeci; analiza turističkog prometa u gradu Rijeci s ciljem određivanja
tržišnog potencijala glede putovanja motiviranih vjerom; evaluacija stavova dionika
relevantnih za razvoj vjerskog turizma (znanstvenika i stručnjaka, predstavnika
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
3
vjerskih zajednica, turističkih agencija, lokalne samouprave, trgovačkih društava,
vjernika, turista i ostalih dionika); analiza snaga i slabosti te mogućnosti i ograničenja
razvoju vjerskog turizma u Rijeci; određivanje vizije i misije daljnjeg razvoja
turističke ponude grada Rijeke utemeljene na vjerskim motivima te definiranje
strateških ciljeva razvoja vjerskog turizma; osmišljavanje akcijskog plana za
naručitelja, ali i sve sudionike u kreiranju novih turističkih programa koji se zasnivaju
na vjerskim motivima, a koji propisuje zadatke i nositelje aktivnosti kojima receptivni
gospodarski subjekti u sinergiji s Turističkom zajednicom grada Rijeke i vjerskim
zajednicama trebaju omogućiti potporu razvoju vjerskog turizma u cilju odgovarajuće
turističke valorizacije vjerskih objekata, sadržaja i događaja. Konačni cilj sastoji se u
predlaganju modela upravljanja razvojem vjerskog turizma u gradu Rijeci
primjerenih postojećoj situaciji i mogućim postignućima u budućnosti.
Kako bi se ostvarila svrha i ciljevi izrade studije, definiran je metodološki
pristup primjeren ovoj vrsti istraživanja. Osim istraživanja sekundarnih izvora
informacija provedeno je nekoliko istraživanja na terenu: ispitani su stavovi
prpadnika vjerskih zajednica, održane su radionionice s ključnim dionicima, istraženi
su stavovi vjernika koji posjećuju Svetište Majke Božje na Trsatu prilikom velikih
okupljanja i ispitana su mišljenja turista koji su pri obilasku Rijeke posjetili vjerske
objekte.
Stavovi predstavnika vjerskih zajednica istraženi su metodom osobnog
ispitivanja. Od ožujka do lipnja 2015. godine održano je niz intervjua s
predstavnicima vjerskih zajednica u Rijeci i profesorima Teologije u Rijeci, područnog
studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj provedenih
ispitivanja bio je steći uvid u mišljenja i stavove predstavnika vjerskih zajednica o
mogućnostima i izazovima razvoja vjerskog turizma u Rijeci.
Razvoj vjerskog turizma nije moguće ostvariti bez potpore i aktivnog
sudjelovanja svih dionika. U suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke
definirani su ključni dionici i oblikovan je tzv. partnerski odbor koji je dao doprinos
izradi strategije, a sastojao se od svih predstavnika vjerskih zajednica koje djeluju na
prostoru grada, predstavnika trgovačkih društava koja obavljaju komunalne,
prometne, ugostiteljske i druge djelatnosti u poslovnom okruženju koji utječu na
formiranje turističkih proizvoda, predstavnika lokalne samouprave i predstavnika
turističkih agencija kao nositelja primjene novih mogućih djelovanja i proizvoda u
receptivnom ili u mogućem emitivnom obliku turističke ponude. Uz svesrdnu pomoć
naručitelja izrađivač je 23. travnja 2015. organizirao tri radionice na kojima je
sudjelovalo ukupno 43 predstavnika svih navedenih partnera. Na radionicama su
predstavljeni svrha i ciljevi izrade strategije, provedena je rasprava na temu razvoja
vjerskog turizma u Rijeci te je provedena anketa čiji su rezultati poslužili za analizu
stanja te utvrđivanje stavova o mogućnostima razvoja vjerskog turizma i doprinosu
pojedinog dionika istome.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
4
Izuzetno važnu grupu dionika čine predstavnici vjernika i hodočasnika.
Uvažavajući vremensko ograničenje za prikupljanje podataka, provedeno je
ispitivanje mišljenja i stavova posjetitelja Svetišta Majke Božje na Trsatu prilikom
dvaju velikih okupljanja vjernika kako bi se potrebni podaci prikupili u relativno
kratkom vremenu. Prikupljanje podataka provedeno je na Trsatu u travnju i svibnju
uvažavajući činjenice o razmjernom broju posjetitelja grada Rijeke motiviranih
vjerom.
S obzirom na to da Rijeka ima niz u turističkom smislu atraktivnih vjerskih
objekata vrijednih pozornosti, a koji nisu do sada dovoljno valorizirani u svrhu
razvoja vjerskog turizma te da Rijeku posjećuju i turisti čiji primarni motiv nije vjera,
već upoznavanje kulturno-povijesne baštine, logična je bila potreba istražiti mišljenja,
stavove i zadovoljstvo turista koji obilaze druge vjerske objekte pri posjećivanju
grada Rijeke. Stoga je u lipnju 2015. godine provedeno još jedno ispitivanje na uzorku
turista koji su došli u obilazak Rijeke. Ograničenje ovog istraživanja jest relativno mali
uzorak što je posljedica disperzije posjetitelja i relativno kratkoga raspoloživog
vremena za provedbu istraživanja.
Podaci prikupljeni provedenim istraživanjima bili su podloga za primjenu
različitih metoda kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja. Na temelju prikupljenih
podataka iz primarnih i sekundarnih izvora izvršena je analiza stanja te su utvrđene
mogućnosti unapređenja i daljnjeg razvoja vjerskog turizma.
Uz uvod i zaključak, strukturu Strategije razvoja vjerskog turizma grada Rijeke
do 2020. godine čini osam cjelina. Nakon definiranja pojma i određivanja teorijskog
okvira studije u prvoj cjelini slijedi analiza postojeće dokumentacijsko osnove za
razvoj vjerskog turizma u Rijeci. Analiza resursne osnove za razvoj vjerskog turizma u
gradu Rijeci prikazana je u trećoj cjelini te obuhvaća opća obilježja grada Rijeke, opis
vjerskih objekata u Rijeci te se naposljetku navode i vjerske zajednice prisutne u
Rijeci. Analiza stanja turizma u Rijeci uključuje analizu smještajnih kapaciteta,
turističkog prometa, emitivnih turističkih tržišta te analizu vjerskih motiva pri
odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije. Metodološki pristup empirijskom
istraživanju i rezultati istoga prikazani su u petoj cjelini. Obradom podataka iz
primarnih i sekundarnih izvora sačinjena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji
(SWOT) vjerskog turizma u Rijeci koja se prikazuje u šestoj cjelini. Na temelju
sveobuhvatne analize i uz uvažavanje stavova svih ključnih dionika predložene su
misija i vizija te su određeni strateški ciljevi razvoja vjerskog turizma u Rijeci
prikazani u sedmoj cjelini. Posljednje poglavlje sadržava prijedloge za primjenu
strategije i akcijski plan provedbe. U toj su cjelini predloženi modeli upravljanja
vjerskim turizmom u Rijeci koji su rezultat provedenih analiza i promišljanja autora
studije. Osim toga, predlaže se i akcijski plan provedbe koji sadržava zadatke,
aktivnosti, nositelje aktivnosti, vrijeme predviđeno za provedbu aktivnosti, očekivane
rezultate i prioritet u ostvarenju postavljenih strateških ciljeva.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
5
Uspješnom primjenom ove Strategije grad Rijeka do 2020. godine zasigurno
može ostvariti postavljene ciljeve turističkog i gospodarskog razvoja te se
pozicionirati na turističkom tržištu kao urbana destinacija prepoznatljiva po
vjerskom turizmu.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
6
1. TEORIJSKA OBILJEŽJA I POLAZNA SHVAĆANJA VJERSKOG
TURIZMA
Turistička putovanja uvijek su inicirana većim brojem motiva. Putovanje
potaknuto vjerskim motivom naziva se vjersko putovanje, a oblik turizma koji
uključuje tu vrstu putovanja naziva se vjerski turizam. Među brojnim vidovima
suvremenoga turizma vjerski turizam sve više zaokuplja pažnju turističke znanosti i
prakse.
Vjerski turizam podrazumijeva posjet važnim religijskim lokalitetima s
glavnim motivom putovanja: zadovoljenje vjerske potrebe. Vjerski turizam doživljava
ekspanziju nakon Drugoga svjetskog rata. „Budući da je riječ o ekonomski vrlo
korisnom obliku turizma, neke destinacije vjerskoga turizma kroz povijest su postale
središta vjerskih, trgovačkih i kulturnih događanja, važnih ne samo za destinaciju
nego i za regiju, pa i čitavu državu. Putnicima se u takvim mjestima pružaju
infrastrukturni, kulturni, gastronomski i ostali sadržaji te dolazi do povećanih
investicija u mjesta dolaska.”1 Sveobuhvatnošću socijalnih slojeva društva i brojem
sudionika vjerski turizam postao je fenomen koji, uz socijalne kategorije, ima sve više
i obilježja ekonomske kategorije te je kao takav bio i bit će predmet interesa u
multikulturalnom gradu kao što je Rijeka.
Definicija vjerskog turizma vrlo je složena, a posebno na prostoru i povijesnim
mijenama koje su vladale u gradu Rijeci. Ona proizlazi iz saznanja da je to uvijek
određeni oblik turizma kao društvene pojave, ali s naznakom da je to i gospodarska
djelatnost s motivima posjeta određenom svetom mjestu. Upravo u tom ozračju
svetosti i proizlaze pitanja i dileme s kojeg daljnjeg aspekta definirati vjerski turizam.
Vjerska putovanja, kao jedan od najstarijih oblika putovanja, moraju se sagledavati s
aspekta religije jer je to putovanje motivirano „primarno” ili „sekundarno” vjerom, tj.
religijom. Putovanja motivirana vjerom dodatno se promatraju s kulturološkog,
sociološkog, religijskog i gospodarskog aspekta. Vjerski turizam ne pati od ideoloških
predrasuda, od banaliziranih tržišnih ponuda i od turističke zasićenosti. Vjerski
turizam putem visoko profesionalnih kulturnih činitelja stvara kvalitetnu turističku
ponudu koja je ostala gotovo integralna i autentična u svojem primarnom obliku.
Primarni motivacijski pristup vjerskome turizmu jest istraživanje suštine ljudskoga
života i traženje odgovora na razna pitanja vezana za vlastitu vjeru, a odgovori se
nalaze u višeznačnosti putovanja koja povezuju u jednu cjelinu: znanje, kulturu,
životnu strast i vlastite stavove.2 Samim time istraživanje o vjerskom turizmu mora
uzeti u obzir povijesnu širinu fenomena hodočašća, analizirajući njegove razne oblike
i ogromnu kulturnu baštinu vjerskoga karaktera.
1 Duvnjak, N., Relja, R., Žeravica, M.: Religijski turizam kao poseban socio-kulturni fenomen na primjeru istraživanja među studentima Sveučilišta u Splitu, Nova prisutnost, Vol. 9, br. 2, 2011., str. 427. 2 Mazza, C.: Turismo religioso. Un approccio storico - culturale, EDB Bologna, Bologna 2007., str. 34.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
7
S aspekta suvremene Crkve vjerski (ili religiozni) turizam predstavlja: humanu
promociju, oblik solidarnosti i prijateljstva, susret naroda, njihovih kultura i religija,
učenja miru među ljudima, poštovanja prirode i valorizacije prirodnog i kulturnog
nasljeđa.3
Osim pojma vjerski turizam u upotrebi su i drugi termini koji su nastali
suprotstavljajući izraz turizam riječima koje su povezane s vjerskom dimenzijom kao
što su religiozni, religijski, sveti, duhovni ili hodočasnički. U svrhu upotrebe
ispravnosti pojma duhovni turizam, hodočasnički turizam, vjerski turizam, religijski
turizam, religiozni turizam te spiritualni turizam,4 mora se sagledavati činjenica da je
to spoj dvaju različitih područja. Jedno je duhovno-vjersko-religiozno, a drugo
društveno-ekonomsko. Na temelju brojnih teorijskih rasprava definicija inozemnih i
domaćih teoretičara može se izvesti definicija vjerskoga turizma:5
Vjerski turizam jest selektivni oblik turizma, a glavni motiv vjerskoga turizma
jest posjetiti sveta mjesta (svetišta, samostane, katedrale, crkve, kapelice i sl.) i/ili
sudjelovati u vjerskim događajima i tematskim vjerskim putovima koje uključuju
razmišljanje, meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju.
Uz definiranje pojma vjerski turizam nameće se pitanje i objašnjenja pojma
hodočasnički turizam. Hodočašće je uvijek i društveni događaj na koji se ponajprije
ide zbog duhovnih razloga. Pojam „hodočašće” (tal. pellegrinaggio, engl. pilgrimage,
njem. Wallfahrt, Pilgerreise, franc. pèlerinage) predstavlja, na svoj način, jedan
dinamičan element, strukturan, urođen u samoj vjeri i koji se tisućljećima razvijao
kako bi odredio jednu vrstu duhovnog pročišćenja, s pomoću sakralnog puta do te
mjere da povezuje čovjeka s božanstvom, a empirijski i mistički predstavlja cilj
hodočašća. Hodočašće se pojavljuje kao tipičan vjerski čin, urođen u samoj dimenziji
vjerskoga čovjeka, strukturiran s pomoću teološke doktrine i prakse same vjere, s
vremenom kodificiran zahvaljujući različitim ritualima, gestama, riječima, putovima,
mjestima, svetim građevinama, spomenicima, određenim znakovima povijesti odnosa
između čovjeka i Boga. Po mišljenju A. Dupronta „hodočašće se definira kao čin
sakralizacije” u smislu jednog „zatvorenog svemira” u odnosu na ostatak svijeta te
hodočašće i hodočasnika definira na sljedeći način: „Hodočašće je sve: počevši od
prostornog pokreta koji je u samoj srži duhovan te ima kao metu jedno sveto mjesto
gdje treba biti prisutan u određenim datumima, koji su definirani pomoću sakralnih
kalendara. Hodočasnik slijedi već uhodani ritual, koji proslavlja jedan novi čin
duhovnosti osobe koja je došla dokazati 'sastanak' s božanstvom.”6
3 Pasinović, M.: Religiozni turizam između socijalne i ekonomske kategorije, Turizam: međunarodni
znanstveno-stručni časopis, br. 3., Zagreb, 1991., str. 82. – 83. 4 Cerović, Z., Zanketić, P.: Menadžment hodočašća i vjerskih događaja, Fakultet za menadžment u turizmu i
ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2013., str. 79. 5 Zanketić, P.: Menadžment vjerskih događaja u turističkoj destinaciji, doktorska disertacija, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2012., str. 20. 6 Mazza, C., op. cit., str. 36.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
8
Pitanje motivacije za neki sakralni doživljaj osnova je hodočašća. Svako
masovno putovanje u suštini je vjersko putovanje motivirano sakralnim i vjerskim
motivima. Stoga sakralno putovanje pretpostavlja želju i istinu vjerskoga doživljaja.
Javlja se pitanje duhovne potrebe putovanja, u kojem se traže odgovori na postavljena
metafizička (duhovna) pitanja. Pojedinac na dominirajući način nosi sa sobom svoj
privatan svijet, ali nije neprisutna pripadnost narodu, percepcija da nismo sami na
ovom svijetu. Govoreći o hodočašću, motivacijski okvir pojedinca koji hodočasti može
sadržavati različite razloge:
molitva za ozdravljenjem
zahvalnost
molitva za oprostom
molitva za pročišćenjem
sama proslava vjerskoga blagdana može biti razlog hodočašća, kao aspekt
„povratka temeljima vlastite vjere”
sudjelovanje na vjerskom obredu koji je utjecao na život naroda kojemu se
pripada.
Činjenica jest da je hodočasnik obuzet energijom „potrebe” koja ga tjera da
izađe iz vlastitog doma i počinje s programiranjem vremena i mjesta svetog
putovanja; počinje zamišljati budućnost prizivajući pamćenje i legende, sebi poznata
iskustva i zanimljive anegdote. Ne treba podcijeniti motivaciju hodočasnika za
vlastitim „spasenjem”. Zbog tog razloga osoba je u potpunosti posvećena tom cilju,
srcem, tijelom, duhom, osjećajima i strastima, svakodnevnim projektima, poslovima i
ljubavima, sadašnjošću i budućnošću.
Hodočašće je u suštini putovanje u vjersko svetište, u povijesti redovito
pješice, a danas svim prijevoznim sredstvima. Odredišta na koja se hodočasti obično
su rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Mjesta Gospinih
ukazanja također su među posjećenijim hodočasničkim odredištima u kršćana.
Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima. Vjernik koji ide na takvo
putovanje jest hodočasnik. Problem je, međutim, utvrditi kriterije po kojima bi se
mogle striktno odrediti granice u sadržajima hodočašća do kojih ovi sadržaji imaju, a
neki i moraju, za uspjeh samoga hodočašća imati profani karakter, a da cijelo
hodočašće ne izgubi atribut vjerskoga događaja.
Hodočasnici se obično na dugom putu zaustavljaju, trguju, kupuju i prodaju,
sastaju se s nepoznatim ljudima, izmjenjuju materijalna i duhovna dobra, upoznaju
kulturne vrednote naroda u čiju su sredinu došli kao tuđinci ili kroz čiju su sredinu
prošli. „Tijekom povijesti, kršćanin je polazio na put da slavi svoju vjeru na mjestima
koja čuvaju uspomenu na Gospodina ili na onim mjestima koja predstavljaju važne
trenutke povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta koja časte Majku Božju ili svetišta koja
podržavaju živim primjer svetaca.” 7 Vjernici danas zahvaljujući suvremenim
7 Rebić, A.: Dokument Svete Stolice o hodočašću 2000., Bogoslovska smotra, br. 1, Zagreb, 1999., str. 145.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
9
prometnim sredstvima putuju daleko izvan svoje domovine: u Svetu Zemlju, u
marijanska svetišta (npr. Lourdes, Fatimu, Częstochowu, Mariazell i drugamo bilo u
svijetu bilo u svojoj domovini), Santiago de Compostelu i sl.
Iz navedenoga se zaključuje kako je vjerski turizam selektivni oblik turizma, a
glavni motiv vjerskoga turizma jest posjet svetom mjestu (svetištu, samostanu,
katedrali, crkvi, kapelici i sl.) i sudjelovanje u vjerskim događajima i tematskim
vjerskim putovima uz razmišljanje, meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju.
Hodočašće je po svojoj vjerskoj osnovi izrazito religiozan čin i ne može ga se drugačije
prikazivati. Kod pojedinih hodočašća zbog različitih razloga mogu povremeno
prevladati svjetovni sadržaji u obliku pratećih sadržaja (zabava, uživanje u jelu i piću
itd.). Tada takva hodočašća, prema učenju svih vjera, ne mogu nositi i naziv
(vjerskoga) hodočašća. Stoga je, uvažavajući činjenicu da postoji poveznica između
hodočašća i turizma, potrebno naglasiti da se vjerski turizam može pojaviti u
različitim oblicima. Tako Smith8, polazeći od istraživanja koja su proveli Adler9 i ostali
znanstvenici, predlaže tzv. kontinuum putovanja koji ima dva pola: svetost i
svjetovnost te dijeli putnike u pet skupina (shema 1).
Shema 1. Putanja hodočasnik turist
HODOČAŠĆE VJERSKI TURIZAM TURIZAM
a b c d e
sveto vjerski/svjetovno svjetovno
Izvor: prilagođeno prema Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol.
19, No. 1, 1992., str. 4.
Prvu skupinu (a) autorica naziva „pobožni hodočasnik”, dok se na drugom polu
nalazi „svjetovni turist” (e). Vjerski turisti obuhvaćeni su u trima skupinama putnika:
„više hodočasnik nego turist” (b), vjerski turist ili „hodočasnik = turist” (c) i „više
turist nego hodočasnik” (d). Proizlazi, dakle, da nije jednostavno razgraničiti
hodočasnike od turista i da pri putovanjima koja su motivirana vjerom postoje
elementi svetog, ali i svjetovnog.
Složenost organizacije u smislu procesa stvaranja i provedbe hodočašća ili
vjerskoga događanja zahtijeva velik broj ljudi dobre volje, stručnih ljudi
specijaliziranih za pojedine poslove te velik broj osoba za jednostavne poslove i
zadatke za koje nisu potrebna određena posebna znanja, ali im treba osjećaj za
milosrđe, dobrotu i ljubav, pokreću potrebu za aktiviranjem volontera. U tu svrhu na
poslovima i aktivnostima pripreme i realizacije vjerskih događanja ili hodočašća
angažiraju se, uz profesionalce, članovi raznih crkvenih organizacija te drugih
8 Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol. 19, 1992., No. 1, str. 1. 17.
9 Adler, J.: Youth on the Road: reflection on the History of Tramping, Annals of Tourism Research, Vol. 12, 1985., No. 3, str. 335. 354.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
10
organizacija i udruga kojima je u temelju okupljanja dobrobit za ljude, milosrđe i
humani doprinos prema ljudima te cijeli niz drugih profesionalnih službi i tvrtki
(zdravstvene službe, zaštitari, vatrogasci, komunalni djelatnici, gorske službe
spašavanja itd.).
Planiranje i razvoj vjerskog turizma destinacije podrazumijeva određene
specifičnosti koje je potrebno posebno naglasiti:10
Turistički dolasci motivirani vjerom u prvom su redu uvjetovani
prepoznatljivošću destinacije te dostupnošću svih relevantnih informacija. To
podrazumijeva tiskanje tematskih brošura, kreiranje internetskih portala te
osmišljavanje posebnih programa u organizaciji turističkih agencija
specijaliziranih za vjerski turizam.
Vjerska putovanja i hodočašća zahtijevaju prilagođene, tj. cjenovno
prihvatljivije oblike smještaja te laku dostupnost odnosno pristupačnost
vjerskim objektima (u prometnom i logističkom smislu).
Ukupni doživljaj posjeta vjerskim objektima uvelike ovisi o načinu
prezentacije objekata in situ. U tom se smislu preporučuju višejezični letci te
različiti audio-vizualni, interaktivni vodiči.
Vjerski turizam postao je važan izvor turističke potrošnje te je nezaobilazan u
analizi turističkih putovanja. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da
vjerski turizam godišnje generira ukupno 600 milijuna nacionalnih i međunarodnih
vjerskih i duhovnih putovanja u svijetu ukupno, od čega se 40 % odvija u Europi i oko
50 % u Aziji. U Europi se godišnje organizira 240 milijuna turističkih putovanja s
vjerskim motivom, 300 milijuna u Aziji te 60 milijuna u ostatku svijeta. Od toga
ukupnog broja od 600 milijuna putnika motiviranih vjerom prema procjeni UNWTO-a
u svijetu ima 280 milijuna hodočasnika. Od tog broja 112 milijuna ih je u Europi, 140
milijuna u Aziji, a 28 milijuna u ostatku svijeta. U suštini od dvaju putnika motiviranih
vjerom jedan je stvarni hodočasnik jer svaki hodočasnik ima i pratnju. U skladu s
dostupnim podacima najposjećenija odredišta vjerskog turizma godišnje posjećuje
čak 30 milijuna hodočasnika (Indija). Najpoznatije europske vjerske destinacije jesu
Lourdes (s osam milijuna hodočasnika godišnje) i Fatima (oko pet milijuna
hodočasnika godišnje). U Republici Hrvatskoj Svetište Majke Božje Bistričke pored
Zagreba godišnje posjećuje oko 900.000 hodočasnika i posjetitelja te se u lokalnim
hotelima ostvaruje oko 13.000 noćenja. Svetište majke Božje Međugorske Bosni i
Hercegovini posjećuje dva milijuna turista hodočasnika. Dakle, može se zaključiti da
je prema podacima UNWTO-a u svijetu oko 20 % turista motiviranih vjerom.
Da bi se došlo do odgovora na pitanje koje su to društvene i gospodarske
zakonitosti vjerskog turizma grada Rijeke, potrebno je pronaći konstante i varijable
dosadašnjeg razvoja turizma u Rijeci.
10
Mantovani, M.: La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi devozionali, Rivista di
scienze del turismo, n. anno II, 2011., str. 144.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
11
2. ANALIZA POSTOJEĆE DOKUMENTACIJSKE OSNOVE ZA RAZVOJ
VJERSKOG TURIZMA
Razvoj vjerskog turizma u Rijeci uvjetovan je postojećim pravnim okvirom i
dokumentima koji na strateškoj razini usmjeravaju razvoj turizma. Osim većeg broja
zakona koji određuju poslovanje u području turizma i ugostiteljstva11, gospodarstva i
malog poduzetništva12, kulture13 te djelovanja vjerskih zajednica14, među najvažnije
dokumente koji predstavljaju polazište izrade strategije za razvoj vjerskog turizma u
Rijeci ubrajaju se Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine i
niz strateških razvojnih dokumenta u području turizma.
2.1. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine
Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine donesena je
19. rujna 2013. godine. Njome je definirana misija koja glasi: „Rijeka je usmjerena
dobrobiti svih građana čije se zajedničke vrijednosti ogledaju u njegovanju
otvorenosti, tolerancije i odgovornosti"15. Vizija za planski razdoblje definirana je na
sljedeći način: „Rijeka je grad ugodan za život koji svoj razvoj bazira na prednostima
jedinstvenog geografskog položaja te na razvijenim ljudskim potencijalima
usmjerenima u znanja kojima se na moderan način povezuju gospodarstvo i
znanost.”16
Dokument daje sveobuhvatnu analizu stanja u gospodarstvu grada Rijeke pri
čemu je prepoznat potencijal razvoja zdravstvenog turizma koji upotrebljava visoku
tehnologiju i omogućuje otvaranje velikog broja radnih mjesta.17 Također, sugerira se
potreba razvoja nautičkog i kongresnog turizma uz izgradnju potrebne infrastrukture
i jačanja Rijeke kao turističke avio-destinacije, a u cilju produljenja boravka turista u
gradu.18 Razvoj vjerskog turizma komplementaran je s misijom jer je za njegov razvoj
11 Djelovanje poslovnih subjekata u području turizma i ugostiteljstva regulirano je nizom zakona i provedbenih propisa kao što su Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10, NN 30/14), Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14), Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, NN 152/08, NN 43/09, NN 88/10, NN 50/12, NN 80/13, NN 30/14), Zakon o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 152/14), Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i dr. 12 Primjerice, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN 56/13), Zakon o uslugama (NN 80/11), Zakon o obrtu (NN 143/13), Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12 , NN 28/13), Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12), i dr. 13 Na primjer, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03, NN 100/04, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, NN 157/13, NN 152/14), Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01), Zakon o ustanovama (NN 76/93, NN 29/97, NN 47/99, NN 35/08), Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, NN 27/93, NN 38/09), Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13, 91/13, 72/15) i dr. 14 Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, NN73/13) 15 Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka, 2013., str. 116. 16 Ibidem, str. 48. 17 Ibidem, str. 47. 18 Ibidem, str. 61.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
12
nužna pretpostavka otvorenost i tolerancija što su ključne vrijednosti istaknute u
misiji grada Rijeke.
2.2. Strateški razvojni dokumenti u području turizma
U proteklom je razdoblju doneseno nekoliko važnih razvojnih dokumenta koji
postavljaju definiraju temeljne odrednice razvoja turizma na području Rijeke i
Primorsko-goranske županije.
U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine vjerski
se turizam spominje kao sastavnica kulturnog turizma koji je ocijenjen kao
dominantan proizvod na čijem je razvoju posljednjih deset godina mnogo učinjeno. Za
razvoj kulturnog turizma nužan je odgovarajući sustav upravljanja destinacijom u
cilju integriranja kulturnih sadržaja u pozicioniranje i isporuku ukupnog doživljaja na
razini pojedine destinacije. Relevantni proizvodi kulturnog turizma za Hrvatsku jesu
gradski turizam, turizam baštne, turizam događanja, kreativni i vjerski turzam.19
Uvažavajući globalne trendove na turističkom tržištu i resursno-atrakcijsku
osnovu za razvoj turizma kulturni se turizam smatra skupinom proizvoda s
potencijalom rasta. Uz kontinentalnu i primorska Hrvatska obiluje bogatom-kulturno-
povijesnom baštinom, pa je željena pozicija koju se do 2020. godine treba ostvariti da
Hrvatska bude prepoznata kao novo, sadržajno i zanimljivo kulturno odredište pri
čemu revitalizacija i opremanje pojedinačnih objekata baštine (npr. UNESCO
lokaliteti), vjerskih lokaliteta i mreža hodočasničkih putova te uvođenje proizvoda
nove generacije koji omogućuju kreativno izražavanje i interakciju posjetitelja s
lokalnim ambijentom otvaraju Hrvatskoj pristup novim potrošačkim segmentima.
Među ostalim, kao prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda navode se „poticanje
razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO
baštine, vjerski putovi).” 20
Sustav turističkih proizvoda do 2020. godine obuhvaća deset ključnih
proizvodnih grupa: ‚sunce i more’, nautički turizam, zdravstveni turizam, kulturni
turizam, poslovni turizam, golf-turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, ruralni i
planinski turizam, pustolovni i sportski turizam te ostale proizvode (ekološki,
omladinski i socijalni turizam). Kada je riječ o potrošačkim segmentima, kao primarni
ciljni segmenti za kulturni turizam ocijenjeni su parovi s dvostrukim primanjima bez
djece i radno aktivni ljudi čija su djeca napustila roditeljski dom i žive samostalno
(tzv. „Empty nesters” u dobi od 50 do 65 godina), sekundarni su segmenti mladi (u
dobi od 18 do 24 godine), „Zlatna dob” (65+) i specijalizirano organizatori poslovnih
putovanja, dok se obitelji s djecom ne smatraju relevantnim potrošačkim segmentom.
19 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, NN 55/2013., čl. 2.1.5.1. 20 Ibidem, čl. 5.2.1.4.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
13
Sustav turističkih proizvoda diversificiran je uvažavajući regionalnu strukturu.
Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine vjerski turizam
nije primarni turistički proizvod niti u jednoj regiji, ali se kao sekundarni proizvod
smatra važnim za Kvarner i središnju Hrvatsku.
Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije izrađen 2005.
godine odnosi se na desetogodišnje razdoblje. Destinacija Rijeka i riječki prsten u
Glavnom planu razvoja turizma Primorsko-goranske županije ocijenjena je kao
područje koje karakterizira bogatstvo različitosti kao što su bogata kulturno-
povijesna baština, raznolika arhitektura, segment vjere, kulture i urbanog duha
prostora. 21 Njezina je prednost blizina razvjenih turističkih destinacija. Ona
predstavlja jedistveni spoj tradicije i urbanog načina života. Turisti koji posjećuju
Rijeku, neovisno o primarnom motivu dolaska, u pravilu posjećuju kulturne sadržaje.
Postojeće osobitosti Rijeke i riječkog prstena jesu multikulturalnost,
prepoznatljivi događaji, ishodišna tranzitna točka, autohtoni zanati i običaji, okretanje
prema moru, prijateljska, urbana, otvorena i gostoljubiva destincija. Kao željena
obilježja navode se: prepoznatljiva, organizirana, strastvena, za turiste visokog ritma,
kreativna, uredna, okrenuta prema moru te „Riječki prsten živi s Gradom i Grad s
prstenom”.22
Glavni plan razvoja turizma predlaže sljedeću viziju Rijeke i riječkog prstena:
„Vizija Rijeke i riječkog prstena za 2015. godinu jest prerastanje u prepoznatljivu
destinaciju jedinstvenih doživljaja i događaja, ugode u spoju urbanog ritma i
tradicijske kulture.”23 Cilj je pozicionirati Rijeku i riječki prsten kao destinaciju
doživljaja i događaja, odnosno kao destinaciju na Mediteranu „koja svojim položajem,
tradicijom i znanjem stvara uvjete za ugodan boravak potrošača (turista) svih dobi i
zahtjeva”24.
Iako se u Glavnom planu razvoja turizma za grad Rijeku vjerskom turizmu ne
pridaje veliko značenje, implicitno je naznačen proizvod vjerskog turizma kao
segmenta proizvodnog portfelja u funkciji ostvarenja dugoročnih ciljeva razvoja.
Vodeći računa da se cilja na tržišne segmente motivirane događajima, poslom,
osobnom strašću i specifičnim interesima, može se zaključiti da vjerski turizam ima
svoju ulogu u ostvarenju vizije i strategije pozicioniranja grada Rijeke na turističkom
tržištu.
21 Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 253. 22 Ibidem, str. 256. 23 Ibidem 24 Ibidem, str. 257.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
14
U dokumentu Strateški marketinški plan Kvarnera 2009. – 2015. vjerski
turizam prepoznat je kao „nišni” proizvod namijenjen manjoj skupini ljudi specifičnih
interesa te se predlaže njegov plasman u okviru proizvoda kulturnog turizma.25
Subregionalni strateški marketinški plan turizma Kvarnera 2009. –
2015. za područje Rijeke u analizi atrakcijske osnove i turističkih proizvoda ističe
koncentraciju sakralnih građevina (katedrala sv. Vida, crkva sv. Sebastijana) te
važnost najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta Majke Božje Trsatske. Proizvod
vjerskog turizma ocijenjen je kao visoko raspoloživ, potpuno razvijen s aspekta
važnosti kao primarna atrakcija te proizvod s visokim potencijalom.26
Dokument pod nazivom Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma
grada Rijeke ističe vjerski turizam kao važan segment proizvodnoga turističkog
portfelja grada Rijeke. Međutim, proizvod vjerskog turizma ograničava se samo na
Trsat koji „je potrebno oživjeti i dati mu turistički šarm – Od Trsata treba napraviti
riječki „Montmartre” – dovesti energiju, život i turističku privlačnost tom
jedinstvenom dijelu grada” 27. Slično tomu, u dokumentu naziva Tržišni okvir
funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije ocjenjuje se da „postoji veliki
potencijal u razvoju vjerskog turizma kao sekundarne motivacijske poluge, sukladno
suvremenim trendovima sve je veći interes i ne-vjernika za upoznavanje sa kulturno-
povijesnim aspektom vjerskih svetišta.”28
U prethodnom je razdoblju doneseno nekoliko dokumenata koji definiraju
odrednice razvoja kulturnog turizma. Strategija razvoja kulturnog turizma „Od
turizma i kulture do kulturnog turizma” 29 donesena je 2003. godine u cilju
stvaranja platforme za povezivanje turističkog sektora i kulture. U njoj su
identificirani ključni problemi i dane su smjernice za razvoj kulturnog turizma,
međutim, vjerski se turizam kao dio kulturnog turističkog proizvoda ne spominje.
Nastavno na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
izrađen je Akcijski plan razvoja kulturnog turizma u cilju uspostave zajedničke
razvojne vizije te usuglašavanja djelovanja glavnih dionika relevantnih za razvoj
kulturnog turizma u Hrvatskoj.30 Pozivajući se na krovnu startegiju razvoja turizma,
autori spominju vjerski turizam kao segment kulturnog turističkog proizvoda,
međutim, ne navode se konkretne mjere za razvoj tog tipa turizma.
25 Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Krovni plan, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str. 56. 26 Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Subregionalni plan: Područje Rijeke, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str. 9. 27 Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, Horwath Consulting Zagreb, Zagreb, 2013.,
str. 37. 28 Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting Zagreb, 2013., str. 96. 29 Strategija razvoja kulturnog turizma „Od turizma i kulture do kulturnog turizma“, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, Zagreb, 2003. 30 Akcijski plan razvoja kulturnog turizma, Radni materijal, Institut za turizam, Zagreb, 2015., www.mint.hr/UserDocsImages/150629_askcijski_kulturni-turizam.pdf, 12. 7. 2015.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
15
Najnoviji dokument usmjeren na razvoj kulturnog turizma jest Strategija
razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. – 2020. U tom dokumentu definira
se vizija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke: „Rijeka je suvremeno regionalno i
europsko središte kulturnog i urbanog turizma izgrađeno na multikulturalnm
temeljima i bogatoj kulturnoj, industrijskoj i maritimnoj baštini iz koje izrastaju
kreativne energije novog vremena – grad u kojem se svatko dobro osjeća”31.
Dokumentom su definirani sljedeći strateški cijevi razvoja kulturnog turizma: (1)
razviti integrirani pristup preobrazbi grada Rijeke kao kulturno-turističkog urbanog
središta, (2) učvrstiti međunarodni položaj Rijeke kao prepoznatljivog kulturno-
turitičkog središta, (3) stvoriti pozitivno okružje za razvoj ljudskih resursa u domeni
kulture, turizma, poduzetništva i (4) razviti sustav upravljanja kulturnim turizmom
Rijeke kroz destinacijski menadžment.32 Strategija razvoja vjerskog turizma naslanja
se na Strategiju razvoja kulturnog turizma jer je vjerski turizam jedan od oblika
kulturnog turizma. Međutim, njome se dublje analizira predmetna problematika te se
oblikuju zadaci i aktivnosti u skladu sa specifičnim ciljevima rzvoja u domeni vjeskog
turizma.
Osim navedenih dokumenta postoji još čitav niz zakona, provedbenih propisa i
dokumenta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koji određuju razvoj turizma
grada Rijeke. S obzirom na to da se ne odnose izravno na razvoj vjerskog turizma,
zbog tog se razloga detaljnije ne analiziraju.
31 Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. 2020., Institut za razvoj i međunarodne odnose IRMO, Zagreb, 2015., str. 70. 32 Ibidem
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
16
3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ VJERSKOG TURIZMA GRADA
RIJEKE
Bogato kulturno-povijesno nasljeđe, istaknuta multikulturalnost te skladan
suživot većeg broja vjerskih zajednica koje djeluju na području Rijeke predstavljaju
polaznu osnovu za razvoj vjerskog turizma grada Rijeke.
3.1. Opća obilježja grada Rijeke
Grad Rijeka obuhvaća područje površine 44 km², na kojem živi 128.624
stanovnika33 što grad svrstava među najgušće naseljena područja ne samo u
Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe.34
Smješten uz Kvarnerski zaljev i u blizini najvažnijih emitivnih tržišta, grad
Rijeka ima iznimno dobar geostrateški položaj što je njegova velika komparativna
prednost i dobar preduvjet za razvoj (vjerskog) turizma.
U strukturi riječkog gospodarstva, a prema ukupnim prihodima poduzetnika,
dominiraju trgovina, prerađivačka industrija, prijevoz te znanstvene stručne i
tehničke djelatnosti35. O pozitivnom trendu razvoja turizma govore podaci o
turističkom prometu na području grada Rijeke za razdoblje od 2004. do 2014. godine,
izneseni u sljedećem poglavlju. Povećanje broja dolazaka od 68,00 % te broja noćenja
od 64,00 %, u promatranom je razdoblju rezultiralo povećanjem ukupnih prihoda od
turizma za čak 130,00 %36.
Vjerska tolerancija i prepoznatljiva multikulturalnost grada nesumnjivo
proizlaze iz burne i zanimljive povijesti Rijeke, koja se razvila iz rimskog naselja
Tarsatica.37 Srednjovjekovna Rijeka spominje se u 13. stoljeću kada je u vlasništvu
grofova Devinskih, za čije vladavine započinje jedan od uspona grada. Godine 1399.
Rijeka prelazi u posjed obitelji Walsee, nasljednika Devinskih, a krajem 15. stoljeća
preuzimaju je Habsburgovci. Godine 1806. Rijeka postaje dio Napoleonovih Ilirskih
provincija, a od 1848., kada ban Jelačić postaje njezin guverner, Rijeka je zapravo bila
pod vlašću Ugarske. Nakon rata, 1919. godine, okupirao ju je talijanski pukovnik i
pjesnik Gabriele D'Annunzio. Nezavisna Država Rijeka proglašena je 1920. godine38, a
od 1924. do 1941. godine grad je odijeljen Rječinom; zapadni dio bio je pod vlašću
33
Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine 34 Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka, 2013., str. 12. 35 Prema obradi statističkih izvještaja FINA-e, svibanj 2015. 36 TZ grada Rijeke, www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015. 37 Žic, I.: Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rijeka, 2006., str. 8. 38
Ne priznajući Rapalski ugovor, D'Annunzio je iste godine najavio rat Italiji koji je završio sukobom
njegovih legionara (ardita) i talijanskih vojnika poznat pod nazivom „krvavi Božić”.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
17
Kraljevine Italije, dok je istočni dio (Sušak) u sastavu Jugoslavije. Nakon 2. svjetskog
rata Rijeka je postala dijelom Hrvatske.
Uspon Rijeke počinje od drugog desetljeća 17. stoljeća kada se razvija
manufaktura te napreduje pomorska i kopnena trgovina.39 Intenzivni razvitak osjeća
se početkom 18. stoljeća nakon što je Karlo VI. patentom iz 1719. Rijeku odredio
slobodnom lukom,40 a naročito za vrijeme Marije Terezije, koja je 1776. godine
proglašava posebnom teritorijalnom jedinicom i time otvara tzv. „Riječko pitanje” jer
ostaje nejasnim radi li se o izdvojenom mađarskom ili hrvatskom teritoriju.41
Prekretnicu u gospodarskom razvitku Rijeke označavaju sedamdesete godine 19.
stoljeća kada Rijeka Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. (tzv. „Riječka krpica”)42
potpada pod upravu centralne ugarske vlade. Sve do prvog svjetskog rata Rijeka se
vrtoglavo razvija i postaje kozmopolitski emporij. „Početkom 20. stoljeća, cjelokupno
stanovništvo dobro je govorilo više jezika i po tome je Rijeka bila jedan od
najotvorenijih gradova”, bilježi Žic.43 No za vrijeme vladavine Italije bilježi se
stagnacija i nazadovanje grada, dok istovremeno Sušak, koji je u sastavu Jugoslavije,
doživljava puni procvat. U poslijeratnom periodu ujedinjena se Rijeka razvija u veliki
industrijski, sveučilišni i trgovinski centar.
Govoreći o razvoju vjerskog turizma grada Rijeke, zanimljivo je istaknuti da su
prva konačišta, iz kojih se kasnije razvijaju gostinjci, bila upravo u samostanima:
augustinskom koji je 1315. utemeljio Hugon Devinski i koji se održao do 1788.;
kapucinskom koji je građen između 1609. i 1613. te franjevačkom koji je 1453. godine
na Trsatu utemeljio Martin Frankopan. Gostinjac crikveničkih pavlina, koji se u
dokumentima prvi put spominje 1751. godine, održao se do 1788., a sama zgrada, u
nekadašnjoj Ulici Rov, do 1970. godine. Od gostinjca je sačuvan samo amblem
pavlinskog reda, ugrađen iznad ulaza u poznatu kavanu „Dva lava” (danas „Boa”),
prema zamisli projektanta Igora Emilija.44
3.2. Vjerski objekti grada Rijeke
U širem smislu kulturno-povijesno nasljeđe podrazumijeva sva kulturna
dobra. No u okviru nepokretnih kulturnih dobara, odnosno graditeljskog nasljeđa
razlikuju se: a) arheološka nalazišta, b) graditeljske cjeline, c) memorijalni lokaliteti i
39
Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G.: Kulturno-povijesna baština Primorsko-goranske županije: graditeljska baština, Adamić, Rijeka, 2005., str. 44. 40 Klen, D. (ur.): Povijest Rijeke, Skupština općine Rijeka i Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988., str. 136. 41 Moravček, G., op. cit., str. 9. 42 Žic, I., op. cit., str. 87. 43 Ibidem, str. 31. 44 Žic, I.: Riječka gostoljubivost, Adamić, Rijeka, 2000., str. 12.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
18
građevine te d) povijesne građevine. Potonju skupinu čine sakralne i javne
(stambene) pojedinačne građevine i kompleksi.45
Vjerski (sakralni) objekti, kao predmet turističkog interesa, čine resursnu i
atrakcijsku osnovu vjerskog turizma i pojavljuju se u dvojakoj funkciji:
kao objekti u kojima turisti vjernici zadovoljavaju svoje religijske potrebe
kao objekti veće ili manje kulturne, povijesne ili umjetničke vrijednosti u
kojima se turistima vjernicima i turistima koji nisu vjernici pruža mogućnost
uživanja u umjetničkim vrijednostima sakralnih objekata.
Među istaknutim vjerskim objektima kao turističkim potencijalima grada
Rijeke izdvajaju se: Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, katedrala
sv. Vida, crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva svetog Jeronima i
dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan, crkva sv.
Fabijana i Sebastijana, crkva sv. Nikole, džamija, baptistička crkva i sinagoga. Slijedi
kraći prikaz osnovnih kulturno-povijesnih značajki navedenih vjerskih objekata,
prikazanih slijedom broja pripadnika određenoj vjeroispovijesti u gradu Rijeci.46
Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu
Crkva Gospe Trsatske najstarije je hrvatsko marijansko svetište s
kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Prema predaji nastalo je 10. svibnja 1291.
godine prenošenjem Svete kućice iz Nazareta. Na mjestu nekadašnje bazilike Sveta
kućica nalazila se do 10. prosinca 1294. godine kada je prenesena u talijanski gradić
Loreto. Ubrzo po preseljenju nazaretske kućice krčki knez Nikola I Frankopan
izgradio je prvu, malu crkvu na mjestu gdje se ona nalazila na Trsatu. Gotovo dva
45 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 12. 46
Struktura stanovništva grada Rijeke prema vjeroispovijesti prikazana je u tablici 1 na 30. str.
Frankopanski trg, Rijeka
Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske.
Ono je ponajprije svetište obitelji, hrvatski Nazaret
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
19
stoljeća kasnije knez Martin Frankopan dao je na mjestu stare i trošne crkve,
dozvolom pape Nikole V., izgraditi novu i prostraniju te samostan u koji su se
franjevci uselili već 1468. godine.47 Današnja crkva i samostan dobili su barokni
izgled u 17. stoljeću, poslije požara 1629. godine kada su iz temelja preuređeni.48
Nakon što je papa Urban V 1367. godine darovao Hrvatima čudotvornu sliku
Gospe Trsatske, Trsat postaje hodočasničko stjecište, odnosno svetište stanovnika
sveukupnog feuda krčkih knezova.49 Slika je okrunjena 8. rujna 1715. godine.
Svetištem dominira raskošni glavni oltar iz 1692. godine, koji se pripisuje
radionici goričkog majstora Giovannija Pacassija. U središtu oltara nalazi se kopija
triptiha Gospe Trsatske, čiji se original čuva u samostanskoj riznici. Prostor iza oltara
služio je za odlaganje zavjetnih darova. Kasnogotički trijumfalni luk najvažniji je
ostatak arhitektonske plastike iz doba izgradnje franjevačke crkve u drugoj polovici
15. stoljeća.50 Iznad njega je 1714. postavljena velika slikana kompozicija Navještenja,
u koju je mletački slikar Christophor Tascha uklopio prizor prijenosa Svete kućice.
Godine 1707. na luk je postavljena kovana rešetka koja se smatra jednim od najboljih
djela te vrste u cjelokupnom hrvatskom baroku. Lijevo i desno od trijumfalnog luka
smješteni su oltar sv. Mihovila i oltar sv. Katarine. Autor njihovih pala jest švicarski
slikar-franjevac Serafin Schön, koji je boraveći u samostanu u drugoj polovici 17.
stoljeća ovdje ostavio veliki opus.51 Njegovo najvažnije djelo, velika kompozicija
Mistična večera sv. Obitelji, smještena je u refektoriju franjevačkog samostana.52
Samostanska riznica čuva djela izvanredne estetike i materijalne vrijednosti,
slike, relikvije, svjetiljke, kaleže, crkveno ruho, a u kapeli zavjetnih darova pohranjeni
su darovi „kao svjedočanstva da su mnoge teškoće i slabosti molitvama Gospi
prebrođene”53.
Svetište Majke Božje na Trsatu najposjećenije je odredište vjernika u
Primorsko-goranskoj županiji. Osim redovnog bogoslužja, Svetište organizira redovna
hodočašća, koja okupljaju oko 100.000 hodočasnika godišnje54. Među njima se
posebno ističu: hodočašće za blagdan Gospe Trsatske (10. svibnja), Majčin dan,
Hodočašće pomoraca, Karlovačko hodočašće, u lipnju hodočašće iz Grobinštine, u
srpnju hodočašće Novog Zagreba, zatim blagdan Velike Gospe (15. kolovoza),
hodočašće vjernika iz zaleđa Bakarskog zaljeva, Bistričko hodočašće, Mala Gospa (8.
rujna), hodočašće Istrana, sveopće zagrebačko hodočašće, u listopadu hodočašće
Krčke biskupije i Riječke nadbiskupije.55
47 Hoško, E.: Marijin Trsat (ur. Goran Moravček), Edicija Moravček, Rijeka, 1991., str. 25. 48
Hoško, E.: Na vrhu Trsatskih stuba, Adamić, Rijeka, 2007., str. 75. 49 Matejčić, R.: Kako čitati grad, Naklada Kvarner, Rijeka, 2013., str. 219. 50 Bradanović, M., Hoško, E.: Marijin Trsat, Turistička naklada, Zagreb, Franjevački samostan na Trsatu, Rijeka, 2009., str. 18. 51 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 58 52 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K..: Barok u Hrvatskoj, Liber, Zagreb, 1982., str. 529. 53
Brošura "Hodočastiti svetištima", http://www.kvarner.hr/hodocastiti-svetistima/trsat.html, 1. 7. 2015. 54
Podaci prikupljeni u razgovoru s fra E. Hoškom (5. 3. 2015.) 55 Svetište Trsat, http://www.trsat-svetiste.com/hodocasca.htm, 29. 5. 2015
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
20
Od posebnih duhovnih i kulturnih događanja valja istaknuti „Festival hrvatskih
katoličkih filmova” koji se u prostoru Svetišta već šestu godinu zaredom održava u
mjesecu lipnju.56
Naposljetku, boravak Svetog oca Ivana Pavla II 2003. godine „jedno je od najljepših
poglavlja ovoga svetišta i potvrda njegova značenja u znamenitoj, sedamstoljetnoj
trsatskoj povijesnoj pripovijesti“57.
Katedrala sv. Vida
Današnja crkva svetog Vida u Rijeci diči se titulom katedrale od 1925. godine,
kada je pod talijanskom upravom u Rijeci osnovana biskupija (koja 1969. godine
postaje nadbiskupijom).
Riječka katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih
proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započela je 1638. godine
prema projektu isusovačkog arhitekta Giacoma Brianoa, a na mjestu stare crkve
svetog Vida koja je izgrađena krajem 12. odnosno početkom 13. stoljeća. Pritom je
isusovački red iskoristio kult drevnog Čudotvornog raspela iz stare crkvice, za koje
legenda kaže da je 1296. godine prokrvarilo kada je stanoviti Petar Lončarić, u bijesu
zbog gubitka u kockanju na njega bacio kamen. Raspelo je od tada postalo cilj brojnih
hodočasnika te je ukomponirano u barokni glavni oltar nove crkve. Godine 1725. ,
prema projektu Bernardina Martinuzzija, crkvi je pridodana galerija te je izgrađena
kupola s lanternom.58
56 Festival Trsat, http://trsat.istrafilm.hr/, 30. 6. 2015 57
Brošura „Hodočastiti svetištima”,
http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Kulturna_bastina/Vjerski_turizam, 1. 7. 2015. 58 Tulić, D. : Katedrala svetog Vida, Turistička naklada, Zagreb, 2011., str. 13.
Grivica 11, Rijeka
Riječka katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započeta je 1638. godine, po uzoru na znamenitu venecijansku crkvu Santa Maria della Salute.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
21
Središnji prostor unutrašnjosti crkve omeđuje osam velikih pilona sa snažnim
polustupovima između kojih se otvaraju ambulatorne kapele. Autori bujne, luksuzne
barokne plastike interijera, oltara i propovjedaonice, majstori su pridošli iz Gorizije i
Friulija: S. Petruzzi, P. Lazzarini, L. Pacassi i A. Michelazzi. Autor oltarne slike sv.
Josipa s Djetetom Isusom ljubljanski je slikar podrijetlom iz Lotaringije, V. Metzinger.
Nepoznati barokni majstor naslikao je oltarnu palu sv. Ignazija Loyole. Devetnaestom
stoljeću ovdje pripadaju samo Benvenutijev kip Gospe Žalosne na istoimenom oltaru i
Simonettijeva slika Uznesenja Marijina. Crkva posvećena 1742. godine predstavlja tek
preostatak sklopa koji je još obuhvaćao zgrade isusovačkog Seminara i Kolegija, a
porušen je 1933. godine.59 Katedrala sv. Vida smatra se najvrednijim spomenikom
baroka u Rijeci i kao takva uključuje se u vrhunska ostvarenja sakralne arhitekture u
Hrvatskoj.60
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije („Vela crikva”), nekad Zborna crkva,
trobrodna je svođena građevina izgrađena na mjestu starije, možda i ranokršćanske
crkve u 13. stoljeću, a barokizirana je dogradnjama i pregradnjama koncem 17. i
početkom 18. stoljeća. 61
Manja crkva sa slobodnostojećim zvonikom postoji kroz srednjovjekovno
razdoblje, sudeći po strukturi dijela sjevernog zida te prema natpisu na zvoniku iz
1377. godine. 62 U dokumentima se prvi put spominje tek u 15. stoljeću otkad se
sustavno širi prema istoku i zapadu, da bi od male jednobrodne crkve postala
monumentalna barokna trobrodna građevina klasicističkog pročelja iz 1842. godine s
59 Matejčić, R., op. cit., str. 166. 60 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K., op. cit., str. 475. 61 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 56. 62 Matejčić, R., op. cit., str.145.
Ulica Đure Šporera, Rijeka
Crkva uznesenja Blažene djevice Marije („Vela crikva”), nekad Zborna crkva, trobrodna je svođena građevina izgrađena na mjestu starije, možda i ranokršćanske crkve u 13. stoljeću, a barokizirana dogradnjama i pregradnjama koncem 17. i početkom 18. stoljeća.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
22
ugrađenom renesansnom rozetom i baroknim portalom, a kompozicija u zabatu rad je
bečkih majstora iz 1890-ih.
U Zbornoj crkvi još su u 17. stoljeću bili brojni zlatni oltari koji su zamijenjeni
sadašnjim mramornima visoke umjetničke vrijednosti. Autori oltara jesu Pasquale
Lazzarini, Antonio Michelazzi te Sebastiano Petruzzi. Oltarna pala „Assunta”, kopija
slavnoga Tizianova djela, rad je riječkog slikara Ivana Simonettija iz 1852. godine.
„Za Riječane, ova je crkva oduvijek bila Duomo, u odnosu na njene mjere bila je
uvijek Vela crekva, u njoj su se zbivali važni događaji, skupštine puka…, tu se
stoljećima glagoljalo”, navodi Radmila Matejčić.63 Zanimljivo je također istaknuti da se
ispod sadašnjeg poda crkve iz 1901. godine nalazi 75 grobnica riječkih bratovština,
uglednih obitelji i svećenika. Ploče s tih grobova okomito su uzidane na sjevernom
zidnom plaštu.
Crkva Gospe Lurdske i kapucinski samostan
Kapucinska crkva Gospe Lurdske novija je crkva građena od 1904. do 1929.
godine na inicijativu utjecajnog redovnika Bernardina Škrivanića, a prema projektu
arhitekta Giovannija Marija Curete. Građena je kao dvojna neogotička bazilika bogate
polikromije lombardijskog tipa. Donja crkva dovršena je 1908. godine i posvećena
Mariji Tješiteljici Duša. Gornji dio crkve Gospe Lurdske građen je s prekidima sve do
1929. godine, a u njemu su većeg udjela uzele preinake izgleda pročelja koje je na
izvornom konceptu izveo Cornelio Budinich.64
Svetište je ukrašeno polikromnim vitražima, a pročelja crkve i oltarsku
plastiku izveli su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti.
63 Ibidem, str. 143. 64 Ibidem, str. 66.
Kapucinske stube 5, Rijeka
Kapucinska crkva Gospe Lurdske građena je od 1904. do 1929. prema projektu ing. Giovannija Marija Curete i Cornelija Budinicha
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
23
U unutrašnjosti crkve ističu se freske riječkog slikara Romola Venuccija. U svodnim
jedrima on je naslikao figure anđela: Oprosta, Nevinosti, Milosrđa i Pokore. Venucci je
u trima lunetama ukomponirao scene vezane za svetište Gospe Lurdske u Pirinejima.
Željeni zvonik, Svjetionik, na kojemu je trebao stajati gigantski anđeo, ostao je
neizveden pa njegov torzo daje vanjskom obliku crkve nekonvencionalan izgled.65
Crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan
Crkva sv. Jeronima i dominikanski samostan pripadaju nekadašnjem
augustinskom samostanu koji su 1315. godine utemeljili feudalni gospodari Rijeke,
knezovi Devinski, a koji su tijekom prve polovice 15. st. dovršili njihovi nasljednici,
knezovi Walsee.
Za povijest gotičke arhitekture u Rijeci sklop bivšeg augustinskog samostana
predstavlja prvorazredan spomenik.66 Kapelu Presvetog Trojstva, danas sakristiju,
smještenu uz istočni krak klaustra, podigli su 1450. godine riječki kapetan Martin
Raunacher i supruga Margarit, čiji se grbovi nalaze na konzolama na ulazu u kapelu, a
ostaci fresaka na gotičkom rebrastom svodu svjedoče o utjecaju goričkoga kulturnog
kruga. Kapelu Bezgrešnog začeća, smještenu uz sjeverni krak klaustra, početkom 16.
stoljeća podižu riječki kapetan Gaspar Rauber i supruga Katarina. Iz te kasnogotičke
faze sačuvani su: križno rebrasti svod plitkoreljefnih heraldičkih motiva zaključnih
kamenova te ostaci fresaka na svodu i na pročelju kapele. Bratovština riječkih
patricija „Bezgrešnog začeća” 1676. godine daje proširiti kapelu te ona postaje veliki
65 Matejčić, R., op. cit., str. 187. 66 Ibidem, str. 134.
Trg Riječke rezolucije 1, Rijeka
Crkva sv. Jeronima i prostor današnjega dominikanskog samostana pripadaju velikom samostanskom kompleksu augustinaca koji su 1315. godine utemeljili feudalni gospodari Rijeke, knezovi Devinski.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
24
trobrodni prostor. Mramorni oltar s početka 18. stoljeća rad je majstora Lazzarinija, a
oltarnu je palu 1850. godine naslikao riječki slikar Ivan Simonetti.67
Jednobrodna gotička crkvica nakon velikog potresa 1750. godine povišena je i
produžena prema zapadu, a njezina su unutrašnjost i glavno pročelje barokizirani.
Monumentalan glavni oltar rad je kipara Antonija Michelazzija iz 1744. godine, a
oltarna pala „Bogorodica sa sv. Jeronimom i sv. Augustinom” visokokvalitetan je rad
nepoznatog autora s kraja 17. stoljeća. Pala je monumentalnih dimenzija, a sadržava
važan prikaz grada Rijeke u pozadini između dvojice svetaca, dok sveti Jeronim u ruci
drži maketu onodobnog samostana.
U crkvi su barokni mramorni oltari sv. Monike i sv. Ružarija, koje su dale podići
istoimene bratovštine, a oltarne se pale pripisuju mletačkom slikaru Francescu
Fontebassu. Na bočnim zidovima crkve smješteni su oltari Nikole Tolentinskog i
Gospe od Dobrog Savjeta s malom slikom Bogorodice sa starijeg oltara.
Među mnogobrojnim slikama u fundusu Dominikanskog samostana vrijedno je
djelo domaćeg slikara Ivana Krstitelja Cosiminija „Poklonstvo pastira” iz 1687.
godine. U klaustru samostana obodno su uzidane 23 nadgrobne ploče riječkih
plemićkih obitelji iz kojih su birani riječki feudalni kapetani.68 U crkvenom svetištu
nadgrobne su ploče feudalnih gospodara Devinskih i Walsee.
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana, iako manja građevina, ima dugu povijest.
Sagrađena je krajem 13. stoljeća kao zavjet nakon prestanka kuge na tom području te
67 TZ grada Rijeke, http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/spomenici/crkva_svetog_jeronima_i_dominikanski_samostan, 15. 4. 2015.) 68 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 55.
Ulica Marka Marulića, Rijeka
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana omanja je građevina, ali s vrlo dugom biografijom. Nadasve je važna za povijest riječke zdravstvene kulture, zahvaljujući tomu što je posvećena zaštitniku od kuge.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
25
stoga posvećena sv. Sebastijanu, zaštitniku od kuge.69 Ta prva crkva bila je manja od
današnje koja je ponovno izgrađena 1562. godine „u slavu Boga i božanskog
Sebastijana”70 u doba Ivana Dotića, upravitelja bratovštine sv. Sebastijana. Spomenuta
bratovština nije bila staleška, a jedina joj je dužnost bila briga oko održavanja crkve i
njegovanje kulta sv. Sebastijana, kojemu se kasnije pridružio i kult sv. Fabijana.
Unatoč starosti crkva sv. Fabijana i Sebastijana nema velebnih oltara. Prostor
je jednobrodan, na zidovima nema bujnih ukrasa. Ističe se glavni oltar sv. Fabijana i
sv. Sebastijana, restauriran 80-ih godina 20. stoljeća te tektonski oltar iz 1701. godine,
prenesen iz crkve sv. Barbare.
Zanimljiva je i sekundarna uloga crkve. Naime, u njoj je pohranjivan inventar
obližnjih napuštenih ili prenamijenjenih crkvenih prostora; primjerice oltar iz crkve
sv. Luke koja je pretvorena u nesakralni (vojni) objekt i zvona iz dokinute crkve sv.
Barbare.
Pravoslavna crkva sv. Nikole
Pravoslavna crkva sv. Nikole, hram sv. Nikolaja izgrađena je 1970. godine
prema projektu riječkog arhitekta Ignacija Henckea sredstvima malobrojne, ali veoma
bogate kolonije bosanskohercegovačkih Srba, tzv. „Sarajlija”.71 Iako je lokaciju za
gradnju pred Gradskim tornjem, na tadašnjoj obalnoj crti, odredio eminentni riječki
urbanist i arhitekt Anton Gnamb, legenda o izgradnji crkve sv. Nikole govori suprotno.
Naime, prema predaji riječki je guverner uslijed upornih traženja riječkih Srba,
jednom prilikom u ljutnji odgovorio posebnom „dozvolom gradnje”. Stojeći u
razgovoru pred Gradskim tornjem, bacio je kamen što je dalje mogao u more,
69 Ibidem, str. 150. 70 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 57. 71 Ibidem, str. 61.
Ulica Ignazija Henckea 2, Rijeka
Pravoslavnu crkvu sv. Nikole projektirao je 1787. godine riječki arhitekt I. Hencke. Crkvena vanjština ničim ne odaje konfesionalnu pripadnost, već slijedi obličja srednjoeuropskoga kasnog baroka.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
26
poručivši: „Evo, tu gradite crkvu”72. Srbi su na to zasuli more do mjesta gdje je pao
kamen i tu sagradili svoj hram. Uz gradnju crkve veže se još jedna zanimljivost.
Naime, gradska vlast propisala je izgradnju velikih vrata na crkvenom dvorištu kako
bi se mogli unijeti topovi u slučaju nužde.
Crkva sv. Nikole kronološki je najmlađa barokna sakralna građevina u Rijeci,
dok je stilski najsuvremenija jer se elementi klasicizma na njoj pojavljuju kad i na
ostalim građevinama u Hrvatskoj i Sloveniji, koncipirani u jozefinskom Zopfstilu.73
Odstupanje od tradicionalne bizantske arhitekture može se pripisati prilagođavanju
društveno-političkim okolnostima, kao i radikalnim mjerama crkvene vlasti u
Hrvatskoj tijekom 18. stoljeća. Crkva posjeduje poveću zbirku ikona donesenih iz
Bosne i Vojvodine.
Džamija
Islamski centar i džamija izgrađeni su 2013. godine, kao remek-djelo
akademskog kipara Dušana Đamonje. Zbog izuzetne arhitektonske, građevinske i
kulturne vrijednosti riječka je džamija već prozvana najljepšom u Europi.74
Kao monumentalna razvedena kugla s plaštom od inoksa, komponirana od šest
kalota u čijim se obrisima i staklenim procjepima pojavljuje islamski simbol
polumjeseca, džamija izranja iz trga popločenoga kamenim travertinom, koji je
umjetnika asocirao na pustinjski pijesak. Uz džamiju središnji dio trga zauzima i
minaret visok 23 metra.
Građevina ima vjersku, kulturnu i odgojnu namjenu, a sastoji se od četiriju
razina: galerije, prizemlja te dviju etaža ispod džamije. Molitveni dio džamije može
72 Matejčić, R., op. cit., str. 177. 73 Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K., op. cit., str. 480. 74 Brošura „Islamski centar Rijeka“, Medžlis Islamske zajednice Rijeka, Rijeka, str. 5
Ulica Ante Mandića 50, Rijeka
Islamski centar i džamija izgrađeni su 2013. godine, kao remek-djelo akademskog kipara Dušana Đamonje. Zbog izuzetne arhitektonske, građevinske i kulturne vrijednosti riječka je džamija već prozvana najljepšom u Europi
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
27
primiti do 1400 vjernika, a u skladu s vjerskim pravilima nemiješanja muškaraca i
žena u molitvenom prostoru, mahfil-galerija za žene nalazi se na gornjoj etaži. Na
prvoj etaži pod džamijom smješteni su ugostiteljski objekti otvoreni za sve
posjetitelje, polivalentna dvorana za razna društvena i kulturna okupljanja, uredski
prostori i divanhana, posebna prostorija namijenjena ženskim razgovorima. Dva kata
ispod molitvenog dijela nalaze se učionice za vjeronauk te vrtić za djecu predškolske
dobi.75
Baptistička crkva
Objekt Pastoralnog centra baptističke crkve Rijeka Riječ i život, čija je gradnja
započela 2004., djelo je riječkog arhitekta Dušana Kostića. Imajući pred očima Šator
sastanka koji je prethodio Hramu u Jeruzalemu, Kostić je u arhitektonski rječnik
prenio ideju zemlje kao nestalnog boravišta: putnici smo koji u ‚šatoru’ prebivaju.
Pokrov zgrade čini deset ‚prstiju’ sklopljenih u molitvu. Po završetku cjelokupnog
kompleksa fontana na trgu ispred centra, povezana s vodom iz krstionice predočit će
ideju da crkva stoji na službi svijetu, tj. da nije zatvorena u sebe samu.
Pastoralni se centar sastoji od triju etaža koje svojom multifunkcionalnom
izvedbom i sadržajima žele pružiti mogućnost cjelovite službe čovjeku: u njegovoj
duhovnoj, obrazovnoj i društvenoj dimenziji. Svojom veličinom nadilazi potrebe same
vjerničke zajednice, ali je nakana da prostor postane mjesto susretanja ljudi grada
Rijeke. Koncerti, seminari, radionice, predavanja, izložbe i dječji vrtić samo su neke od
aktivnosti koje će po dovršetku moći ugostiti Pastoralni centar. 76
75 TZ grada Rijeke, http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/arhitektura/islamski_centar_i_dzamija, 15. 4. 2015. 76
Pastoralni centar Baptističke crkve Rijeka (tekst pripremio pastor Giorgio Grlj), srpanj 2015.
Primorska 2, Rijeka
Objekt Pastoralnog centra baptističke crkve Rijeka, Riječ i život, čija je gradnja započela 2004., djelo je riječkog arhitekta Dušana Kostića.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
28
Sinagoga
Sinagoga u Rijeci jedna je od ukupno triju sinagoga u Republici Hrvatskoj koje
su „preživjele” razdoblje Drugog svjetskog rata i ostale sačuvane od potpunog ili
djelomičnog uništenja. Znatno veću sinagogu, sagrađenu 1903. godine prema
projektu Leopolda Baumhorna, koja se nalazila na raskrižju koje tvore na
Cambierijevu trgu Kapucinska ulica (danas Ciottina ulica) i ulica Zagrad (današnji
Pomerio) u Rijeci, srušili su Nijemci 1944. godine.77
Riječka Sinagoga, „mala ortodoksna schull sinagoga”78, sagrađena je 1930.
godine nedaleko tada postojeće sinagoge. Hram je udovoljavao potrebama židovske
zajednice koja je bila znatno manja u usporedbi s brojem njezinih pripadnika u Rijeci
početkom 20. stoljeća.79 Izvedena je prema nacrtima projektanata Vittorija Angyala i
Pietra Fabbra80, bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog pročelja s oblogom od
kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled. Projektirana je u
karakterističnim oblicima talijanske međuratne racionalističke arhitekture.
Unutrašnjost hrama podijeljena je na pretprostor i dio namijenjen obredima.
Ritam triju prozora bočne fasade ponavlja se i u unutrašnjosti u trima
proporcionalnim jedinicama prostora. Dva sačinjavaju obredni prostor zajedno s
balkonom iznad trećeg, odvojenog ulaznog dijela. Taj je balkon, „esrat naschim”
namijenjen ženama koje su morale biti odvojene od muškaraca, pa ih je na balkonu
sakrivala rešetkasta ograda. Za vrijeme obreda vjernici su okrenuti prema „aaron-ha-
kodeshu”, mjestu na kojem se čuva Tora, Sveta knjiga. U istom smjeru, prema istoku,
okrenut je i rabin sa svojom dvojicom pomoćnika, kantorom i hazanom. Njihovo je
77 Matejčić, R., op. cit., str.. 189. 78
Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 1. 79
Lozzi Barković, J.: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Adamić, Rijeka, 2015., str. 359. 80 Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G., op. cit., str. 67.
Ulica Ivana Filipovića 9, Rijeka
Sinagoga u Rijeci jedna je od ukupno triju sinagogeau Republici Hrvatskoj koje su „preživjele” razdoblje Drugog svjetskog rata i ostale sačuvane od potpunog ili djelomičnog uništenja.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
29
mjesto na istaknutom povišenju, „bimi”. Jedini ukras unutrašnjosti jest oslikani
vijenac ispod samoga krovišta i stilizirani vegetativni reljef ispod razine prozora.81
Riječka sinagoga, koja je ujedno i sjedište Židovske općine, temeljito je obnovljena
2008. godine prema projektu riječkog arhitekta Vladija Bralića.82
Iako su navedeni vjerski objekti posebno izdvojeni83 za potrebe ovog rada,
valja istaknuti da grad Rijeku i okolicu krase brojna druga sakralna i kulturna zdanja
(samostani, kapele, groblja, kalvarije i sl.) koja bi u budućnosti također trebalo
dodatno valorizirati u turističkom smislu.
3.3. Vjerske zajednice grada Rijeke
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica govori da je „Crkva ili vjerska zajednica drukčijeg naziva zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjima svoje vjere upisana u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj”84.
Na području grada Rijeke djeluju sljedeće vjerske zajednice: 85
Baptistička crkva Rijeka, pastor Giorgio Grlj Rijeka, Primorska 2
Evanđeoska pentekostna crkva Krista Kralja, pastor Milan Špoljarić Rijeka, Zametska 40
Evangelička crkva – Crkvena općina Rijeka, svećenik Jakov Mrčela Rijeka, Ivana Dežmana 3
Islamska zajednica, Medžlis islamske zajednice u Rijeci, glavni imam riječki Hajrudin ef. Mujkanović, Rijeka, Grivica 6
Kristova crkva, starješina Zlatko Molek Rijeka, dr Frana Kresnika 31
Kršćanska adventistička crkva, pastor Radoslav Bučko Rijeka, Gajeva 5
Makedonska pravoslavna crkvena općina sv. car Konstantin i carica Elena, nadležni svećenik MPC za RH sa sjedištem u Zagrebu protojerej Kirko
81 Židovska općina Rijeka , http://zidovska-opcina-rijeka.hr/2014/09/23/sinagoga-u-rijeci/ (30. 6. 2015.) 82 Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 2. 83
Prema stavovima predstavnika vjerskih zajednica prikupljenih metodom intervjua kao i stavovima turista i
hodočasnika prikupljenih metodom anketiranja. 84
Narodne novine 83/02, 73/13, http://www.zakon.hr/z/284/Zakon-o-pravnom-polo%C5%BEaju-vjerskih-
zajednica, 15. 5. 2015. 85 Grad Rijeka,www.rijeka.hr, 15. 6. 2015.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
30
Velinski Rijeka, Matačićeva 5
Riječka nadbiskupija, nadbiskup i metropolit, mons. dr. Ivan Devčić Rijeka, Ivana Pavla II kbr.1 (sjedište metropolije i nadbiskupije)
Srpska pravoslavna crkvena opština, paroh riječki, otac Mićo Kostić Rijeka, Ivana Zajca 24/1
Židovska općina Rijeka, predsjednica Irena Deže Starčević Rijeka, Ivana Filipovića 9.
Promičući vjersku toleranciju i dijalog, u Rijeci djeluje Ekumenski odbor grada Rijeke kojega čine Rimokatolička crkva, Evanđeoska pentekostna crkva Krista Kralja, baptistička crkva i Makedonska pravoslavna crkvena općina sv. car Konstantin i carica Elena.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u gradu Rijeci dominiraju pripadnici Katoličke crkve (71,96 %), nakon kojih slijede pravoslavci (6,95 %) i muslimani (4,52 %), dok je najmanje Židova (0,01 %).
Tablica 1. Stanovništvo grada Rijeke prema vjeroispovijesti (Popis stanovništva 2011.)
VJERA Broj Udio (%)
Katolici 92.559 71,96
Pravoslavci 8939 6,95
Protestanti 341 0,27
Ostali kršćani 536 0,42
Muslimani 5820 4,52
Židovi 12 0,01
Istočne religije 168 0,13
Ostale religije 158 0,12 Agnostici i skeptici 2146 1,67
Nisu vjernici i ateisti 11.890 9,24
Ne izjašnjavaju se 5786 4,50
Nepoznato 269 0,21
UKUPNO 128.624 100,00 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine
U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine zabilježen je pad u broju katolika sa 109.237 (2001.) na 92.559 (2011.) dok istovremeno raste broj pravoslavaca s 8.882 (2001.) na 8.939 (2011.) i muslimana s 5.497 (2001.) na 5.820 (2011.). Također, uočljiv je znatan rast broja ateista i onih koji se izjašnjavaju da nisu vjernici sa 7901 (2001.) na 11.890 (2011.), što čini porast od 50,49 %.86
86 Državni zavod za statistiku, Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf, 12. 5. 2015.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
31
Iako se u gradu Rijeci obilježavaju blagdani mnogobrojnih vjerskih zajednica,
vjerski događaji koji privlače najveći broj posjetitelja odnosno u turističkom smislu
predstavljaju najveći potencijal jesu:
Blagdan sv. Vida (15. 6.) – višednevni program u organizaciji Riječke
nadbiskupije i grada Rijeke u povodu obilježavanja Dana grada Rijeke. U
sklopu manifestacije održava se i Vidfest, festival popularne duhovne glazbe.
Blagdan Velike Gospe (15. 8.) – svečanost koja na Trsatu okuplja oko 30.000
ljudi
Blagdan Male Gospe (8. 9.) – svečanost krunidbe lika Gospe Trsatske koja se
dogodila 8. rujna 1715. godine.
Trsatski Marijini dani (10. 5.) – višednevni program uz organizaciji Trsatskog
svetišta i Grada Rijeke u povodu obilježavanja blagdana Majke Božje Trsatske i
Majčinog dana (druga nedjelja u mjesecu svibnju)
Blagdan sv. Jurja (23. 4.) – na Trsatu se u povodu tog blagdana održava
sedmodnevni program pod nazivom „Dani Trsata” u organizaciji Mjesnog
odbora Grada Trsata
Blagdan sv. Nikole (6. 12.) – procesija kroz uže središte grada Rijeke (od
Žabice Rivom i Korzom do crkve Gospe Lurdske / kapucinske crkve)
Proslava Badnjaka i Božića prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru
Proslava Uskrsa prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru
Svečanosti obilježavanja Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama u
Islamskom centru u Rijeci.
Sagledavajući cjelokupnu resursnu osnovu za razvoj vjerskog turizma u gradu
Rijeci kao grada koji ima složeno povijesno nasljeđe s naglašenom multikulturnom i
multivjerskom tolerancijom, vidljivo je postojanje mnoštva sakralnih objekata kao
hramova većeg broja vjerskih zajednica koje djeluju na području grada.
Pripadajuće vjerske manifestacije predstavljaju svojevrsnu ‚nadogradnju’ prilikom
osmišljavanja i unapređivanja turističkog proizvoda temeljenog na motivima vjere.
Zaključuje se da unatoč tradicionalnoj prevazi Trsatskog svetišta koje okuplja
najveći broj posjetitelja motiviranih vjerom, oblikovanju identiteta grada Rijeke u
vjerskom smislu uvelike pridonose vjerski objekti i događaji svih vjerskih zajednica
koje djeluju u Rijeci.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
32
4. ANALIZA STANJA U TURIZMU GRADA RIJEKE
Osim privlačne snage kulturno-povijesnog nasljeđa destinacije, razvoj vjerskog
turizma nije moguć bez odgovarajuće infrastrukturne podloge. U ovom se poglavlju
stoga analiziraju obilježja turističke infrastrukture, kao i značajke generiranoga
turističkog prometa.
4.1. Smještajni kapaciteti grada Rijeke
Turistička ponuda smještaja u gradu Rijeci sastoji se od četiriju hotela, trinaest
hostela, više od sto privatnih iznajmljivača, jednog kampa, jednog prenoćišta i
studentskog naselja. U 2014. godini grad je tako raspolagao s 2400 ležajeva u
registriranim smještajnim objektima, čime u ukupnim smještajnim kapacitetima
Primorsko-goranske županije sudjeluje sa svega 1,33 %87. Od ukupnog broja postelja
23,88 % čini privatni smještaj, 23,08 % hoteli, 17,88 % hosteli, 15,75 % prenoćišta,
14,58 % kampovi te 4,83 % studentsko naselje (grafikon 1).
Grafikon 1. Struktura smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (broj smještajnih jedinica)
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
Promatrajući kretanje smještajnih kapaciteta grada Rijeke u proteklih deset
godina, evidentan je porast broja ležajeva i to za 38,72 %. Pritom je došlo do
razvidnih promjena u strukturi kapaciteta na način da su razvijene dvije nove
kategorije smještaja: hosteli, čiji razvoj počinje 2006. godine i studentsko naselje koje
je otvoreno 2014. godine. Također, u razmatranom razdoblju najveći je porast broja
ležajeva zabilježen u kategoriji privatnog smještaja koji je porastao čak 13 puta, dok
su prenoćišta zabilježila pad od 57,14 % (tablica 2).
87 Izračun autora na temelju podataka u publikaciji „Turizam u brojkama 2014” (Ministarstvo turizma RH, www.mint.hr), 1. 5. 2015.
Hoteli 23,08 %
Hosteli 17,88 %
Prenoćišta 15,75 %
Studentsko naselje 4,83 %
Privatni smještaj 23,88 %
Kampovi 14,58 %
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
33
Tablica 2. Smještajni kapaciteti grada Rijeke od 2004. do 2014. godine (ležajevi)
KATEGORIJA 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Hoteli 456 387 502 515 515 554 554 554 554 554 554
Hosteli 61 61 61 61 61 91 120 448 429
Privatni smještaj
42 63 92 105 126 173 189 213 272 411 573
Kamp 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350
Prenoćišta 882 882 882 882 378 378 378 378 378 378 378
Studentsko naselje
116
UKUPNO 1730 1682 1887 1913 1430 1516 1532 1586 1674 2141 2400
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)
Analizom ukupnih smještajnih kapaciteta i ostvarenih noćenja, vidljivo je da je
2014. godine grad Rijeka ostvario prosječnu popunjenost svojih kapaciteta od 73
dana, tj. razinu iskorištenosti od 20,00 %, što je nešto više od prosječne popunjenosti
na razini Primorsko-goranske županije koja iznosi 70 dana, tj. 19,20 %, odnosno
prosječne popunjenosti na razini Republike Hrvatske koja iznosi 72 dana, tj.
19,70 %.88 Pritom iskorištenost kapaciteta znatno varira ovisno o vrsti smještaja pa
tako iznosi: 167 dana, tj. 46,00 % za hotele, 89 dana, tj. 25,00 % za hostele, 57 dana, tj.
16,00 % za privatni smještaj te samo 32 dana, tj. 9,00 % za kampove (grafikon 2).
Grafikon 2. Iskorištenost smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (u danima)
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
Nakon sagledavanja preduvjeta razvoja vjerskog turizma grada Rijeke u
narednim se poglavljima vrši analiza stanja koja podrazumijeva analizu turističkog
prometa i emitivnih tržišta.
88
Izračun autora na temelju podataka u publikaciji „Turizam u brojkama 2014” (Ministarstvo turizma RH,
www.mint.hr), 1. 5. 2015.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Hoteli Hosteli Privatnismještaj
Kampovi
167
89
57
32
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
34
4.2. Turistički promet grada Rijeke
Turistički promet grada Rijeke promatra se kroz ostvarene turističke dolaske i
noćenja turista, strukturu turističkog prometa prema smještajnim kapacitetima i
dobnim skupinama te prosječnu duljinu boravka turista.
U protekloj godini u Rijeci je registrirano ukupno 90.717 dolazaka te 173.549
noćenja. Dominantna uloga inozemne potražnje očituje se u činjenici da strani turisti
pritom čine više od dvije trećine ostvarenog turističkog prometa, koji čini 3,80 %
ukupnih dolazaka, odnosno 1,40 % ukupnih noćenja Primorsko-goranske županije.
Tablica 3. Ostvareni dolasci i noćenja turista u gradu Rijeci 2014. godine.
2014 DOLASCI Udio (%) NOĆENJA Udio (%)
Domaći 21.176 23,00 41.311 24,00
Strani 69.541 77,00 132.238 76,00
UKUPNO 90.717 100,00 173.549 100,00
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
Prema demografskim značajkama u strukturi ostvarenih noćenja i dolazaka
prevladavaju gosti mlađe (od 19 do 30) i srednje životne dobi (od 31 do 40), dok su
najmanje zastupljena djeca i mladi (dobne skupine do 12 odnosno od 13 do 18
godina) te turisti stariji od 60 godina.
Grafikon 3. Dobna struktura turista u gradu Rijeci 2014. godine
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)
Iz sljedeće tablice vidljivo je da je najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren u
hotelskim kapacitetima, dok je najslabiji turistički promet povezan s kampom
(Preluk).
do 12 3,06 %
13 – 18 4,11 % 19 30
23,53 %
31 – 40 19,60 %
41 – 50 17,46 %
51 – 60 16,51 %
više od 60
15,72 %
Dolasci
do 12 3,32 %
13 – 18 5,26 % 19 – 30
23,85 %
31 – 40 20,42 %
41 – 50 17,32 %
51 – 60 15,54 %
više od 60
14,28 %
Noćenja
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
35
Tablica 4. Struktura ukupnih dolazaka i noćenja prema vrsti smještaja 2014. godine
SMJEŠTAJ DOLASCI Udio (%) NOĆENJA Udio (%)
Hoteli 51.958 57,00 92.666 53,00
Hosteli 23.386 26,00 36.502 21,00
Privatni smještaj 10.405 12,00 33.188 19,00
Kamp 4968 5,00 11.193 7,00
UKUPNO 90.717 100,00 173.549 100,00
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
Odnos dolazaka i noćenja ukazuje na prosječnu dužina boravka turista u gradu
destinaciji. Tako se turisti 2014. godine u gradu Rijeci prosječno zadržavaju dva dana
(1,91). Pritom se dani boravka razlikuju prema vrsti smještaja pa se tako turisti
najviše zadržavaju u privatnom smještaju (3,19 dana), a najmanje u hostelima (1,56
dana).
Grafikon 4. Prosječni boravak turista po vrstama smještaja 2014. godine (u danima)
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)
U sljedećoj se tablici prikazuje analiza ostvarenoga turističkog prometa u
razdoblju od 2004. do 2014. godine.
Tablica 5. Pregled ostvarenih dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine
Godina DOLASCI NOĆENJA
STRANI DOMAĆI UKUPNO STRANI DOMAĆI UKUPNO 2004. 34.226 19.665 53.891 72.441 33.355 105.796 2005. 30.889 19.763 50.652 65.750 33.466 99.216 2006. 40.582 22.177 62.759 78.838 38.988 117.826 2007. 48.522 21.132 69.654 91.802 37.828 129.630 2008. 44.955 21.334 66.289 79.990 37.287 117.277 2009. 47.600 18.238 65.838 91.262 32.765 124.027 2010. 51.082 17.336 68.418 95.381 31.962 127.343 2011. 53.781 17.016 70.797 101.935 33.845 135.780 2012. 52.997 16.695 69.692 102.016 33.564 135.580 2013. 58.646 17.653 76.299 112.656 33.521 146.177 2014. 69.541 21.176 90.717 132.238 41.311 173.549
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
Privatnismještaj
Kamp Hotel Hostel
3,19
2,25
1,78 1,56
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
36
Prema iznesenim podacima vidljivo je da se broj dolazaka povećao za 68,00 %,
a broj noćenja za 64,00 %. Samo u odnosu na prethodnu godinu 2014. godine
zabilježen je porast od čak 19,00 % u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima.
Pozitivan višegodišnji trend nastao je ponajprije zahvaljujući snažnom utjecaju
stabilnog rasta dolazaka i noćenja inozemnih gostiju. 89
Grafikon 5. Kretanje broja dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke (www. visitrijeka.hr)
Zaključno se može ustvrditi da je povećanje smještajnih kapaciteta i ukupnoga
turističkog prometa rezultat promišljanja Rijeke kao turističke destinacije te sukladno
tome ulaganja u infrastrukturu i dodatne sadržaje u cilju podizanja kvalitete
turističke ponude.
4.3. Emitivna turistička tržišta grada Rijeke
Sagledavanjem inozemnog turističkog prometa 2014. godine vidljivo je da
najveći broj gostiju dolazi iz Italije (13.009), Njemačke (6939), Španjolske (5943),
Francuske (4252) i Austrije (2903), zatim iz Velike Britanije (2376), Nizozemske
(2124), Slovenije (1878), SAD-a (1869) te naposljetku iz Mađarske (1837).
89 Primijećeni pad broja noćenja 2005. i 2008. godine objašnjava se fazama renoviranja hotela Jadran, Continental i Neboder.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
180.000
200.000
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Dolasci Noćenja
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
37
Grafikon 6. Ostvareni broj dolazaka 2014. godine po emitivnim tržištima
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
U strukturi ostvarenih noćenja također dominiraju državljani Italije (22.673),
Njemačke (15.187), Španjolske (8192) i Francuske (7854), nakon kojih slijede
državljani Velike Britanije (5432), Austrije (5292), Nizozemske (4423), Mađarske
(4124), Poljske (4121) i u konačnici Srbije (3736).
Grafikon 7. Ostvareni broj noćenja 2014. godine po emitivnim tržištima
Izvor: obrada autora prema podacima TZ-a grada Rijeke
Promatrajući ukupno ostvareni turistički promet 2014. godine, zanimljivo je
istaknuti da se osim prethodno navedenih, najvažnijih emitivnih odredišta za turizam
grada Rijeke, u odnosu na 2013. godinu znatno povećao broj turista iz azijskih
zemalja (Hong-Konga, Kine, Koreje, Tajvana, Tajlanda)90.
90
TZ grada Rijeke , www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015.
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
16,00
18,00
20,00 18,70
10,00 8,50
6,10
4,20 3,40 3,00 2,70 2,70 2,60
Dolasci udio (%)
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
16,00
18,0017,10
11,50
6,20 5,90 4,10 4,00 3,30 3,10 3,10 2,80
Noćenja udio (%)
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
38
Bitnu ulogu u dovođenju gostiju u Rijeku imaju i turističke agencije kojih
prema podacima Turističke zajednice grada Rijeke 2014. godine ima 36.
4.4. Vjerski motivi u odabiru grada Rijeke kao turističke destinacije
Kako bi se odredio tržišni potencijal vjerskog turizma, nužno je poznavati broj
posjetitelja koji u Rijeku dolaze potaknuti motivom vjere.
Određivanje broja posjetitelja motiviranih vjerom obilježeno je dvama
ključnim čimbenicima koje valja uzeti u obzir pri analizi ostvarenoga turističkog
prometa:91
Statistički podaci ne ubrajaju posjete vjerskim sadržajima i objektima pri
kojima nije ostvareno najmanje jedno noćenje u registriranim smještajnim
objektima.
Isprepletenost i međusobno prožimanje vjere i kulture onemogućuju jasno
izdvajanje turističkih dolazaka motiviranih isključivo vjerom.
S obzirom na navedeno, odnosno na činjenicu da se zasad ne vode precizni
statistički podaci o broju posjetitelja koji su došli u Rijeku i okolicu i pritom posjetili
neki od vjerskih objekata, moguće je jedino izvršiti procjene na temelju raspoloživih
podataka. Pritom treba razlikovati dva tržišna segmenta:posjetitelje koji dolaze
prilikom velikih vjerskih okupljanja i turiste koji pri posjetu gradu obilaze vjerske
objekte.
Kao što je vidljivo iz prethodnog poglavlja, grad Rijeku godišnje posjeti 90.717
turista, koji ostvaruju 173.549 noćenja. Prosječni boravak u nekom od smještajnih
objekata iznosi svega 1,91 dana po jednom posjetu. 92 Postavlja se pitanje koliko je
turista u grad Rijeku došlo motiviranih vjerom. Naime, opće je poznato da u grad
Rijeku najviše hodočasnika dolazi na Marijino svetište Trsat. Međutim, bitno je
odrediti koliko turista dolazi u odnosu na druge događaje i objekte u gradu Rijeci i
koja je njihova struktura u pogledu vjerske pripadnosti. Prema nedavnom
istraživanju Instituta za turizam93 svega 0,2 % svih putovanja u Republici Hrvatskoj
motivirano je vjerom. U Primorsko-goranskoj županiji takvih je putovanja bilo
također 0,2 % što iznosi oko 4800 dolazaka. Usporedbe radi, u Istarskoj je županiji
0,1 % putovanja motivirano vjerom; u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-
neretvanskoj 0,2 %; Šibensko-kninskoj 0,3 % te Zadarskoj 0,4 %.
91
Mantovani M., La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi devozionali,,Rivista di
scienze del turismo, n. anno II, 2011, str. 144. 92
Podaci se odnose na 2014. godinu. 93
Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I.: Tomas 2014. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb 2015., str. 45.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
39
Može se pretpostaviti da je svih 4800 turista koji su doputovali u neku od destinacija
Primorsko-goranske županije boravilo u Rijeci, odnosno Opatiji, Crikvenici ili na
otoku Krku. Prema istraživanju za potrebe ovog rada može se ustvrditi da iz Rijeke,
Opatije, Crikvenice ili otoka Krka turističke izletničke aranžmane godišnje konzumira
oko 17.500 turista – izletnika.
Na temelju osobnog ispitivanja, tj. intervjua provedenih s pripadnicima
vjerskih zajednica, doznaje se da Svetište Majke Božje na Trsatu godišnje posjeti
104.000 hodočasnika. Tako se na temelju procjena može zaključiti da grad Rijeku
posjećuju sljedeće kategorije putnika motiviranih vjerom:
Hodočasnici na Svetištu Trsat: ………………………….…….…..104.000
Izletnici, turisti koji razgledavaju
sakralne objekte grad Rijeke: ………………………………….…… 17.500
Ukupno posjetitelja motiviranih vjerom: ……………………..121.500
Pritom se može pretpostaviti da je struktura posjetitelja u gradu Rijeci prema vjerskoj
opredijeljenosti sljedeća:
katolici, motivirani katoličkim događajima i objektima: 112.000 posjetitelja
(hodočasnika) odnosno 92,18 %
muslimanska vjeroispovijest (Islamski centar): 5000 vjernika ili 4,11 %
ostale vjeroispovijesti, objekti i događaji: 4500 ili 3,71 %.
Nameće se zaključak da vjerske objekte i događaje u gradu Rijeci posjećuju
turisti, izletnici i hodočasnici te da pri tome u hotelima grada Rijeke ostvaruju samo
500 dolazaka ili 1000 noćenja. Potencijal od 121.500 posjetitelja s motivom vjere nije
dobro iskorišten i predstavlja ¸velik izazov u pogledu produženja boravka u riječkim
smještajnim objektima te povećanja turističke potrošnje i zadovoljstva posjetom
gradu Rijeci koji je motiviran vjerom.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
40
5. ISTRAŽIVANJE STAVOVA KLJUČNIH DIONIKA O RAZVOJU
VJERSKOG TURIZMA U RIJECI
Vjerski turizam u Rijeci moguće je razviti samo suradnjom svih ključnih
dionika. Stoga je za donošenje, a posebice za uspješnu primjenu Strategije nužno
sugasje njihovih stavova o pitanju važnosti vjerskog turizma za grad Rijeku. Za
analizu stanja, snaga i slabosti Rijeke kao destinacije vjerskog turizma te za
određivanje strateških ciljeva, programa i mjera nužno je istražiti stavove pripadnika
vjerskih zajednica, turističkih djelatnika, predstavnika lokalne samouprave i javnih
poduzeća, kao i mišljenja i stavove hodočasnika i turista koji posjećuju Rijeku. Kako bi
se navedeno ostvarilo, provedeno je nekoliko istraživanja. Slijedi prikaz primijenjene
metodologije i rezultata istraživanja na temelju kojih se određuju strateški prioriteti i
aktivnosti nužne za razvoj vjerskog turizma.
5.1. Metodologija istraživanja
Osim istraživanja sekundarnih izvora informacija za potrebe izrade ove
strategije provedena su istraživanja na terenu: ispitani su stavovi pripadnika vjerskih
zajednica, održane su radionionice s ključnim dionicima, istraženi su stavovi vjernika
koji posjećuju Svetište Majke Božje na Trsatu prilikom velikih okupljanja te su
ispitana mišljenja turista koji su posjetili Rijeku.
Stavovi predstavnika vjerskih zajednica istraženi su metodom osobnog
ispitivanja. Obrazac za prikupljanje podataka bio je podsjetnik za intervju koji je
obuhvaćao otvorena pitanja o pretpostavkama razvoja vjerskog turizma. Od ožujka
do lipnja 2015. održano je deset intervjua s predstavnicima vjerskih zajednica u
gradu Rijeci.
Osim intervjua s predstavnicima vjerskih zajednica 23. travnja 2015. godine
održane su tri radionice s dionicima važnima za razvoj vjerskog turizma u gradu
Rijeci. Na njih su pozvani predstavnici vjerskih zajednica, gradskih službi i
komunalnih trgovačkih društava te predstavnici turističkih agencija i turistički vodiči.
Odazvalo se ukupno 49 osoba od čega: 19 predstavnika vjerskih zajednica, 17
predstavnika komunalno-trgovačkih društava te predstavnika Grada i TZ-a grada
Rijeke te 13 turističkih djelatnika. Dionicima je ukratko predstavljen projekt te je
održana rasprava. Na kraju radionice provedeno je ispitivanje s pomoću
polustrukturiranoga anketnog upitnika.
U cilju utvrđivanja zadovoljstva vjernika hodočasnika vjerskim sadržajima
Svetišta Majke Božje na Trsatu i turističkom ponudom Trsata kao dijela grada Rijeke
provedena su dva anketna ispitivanja. Ispitivanja su provedena 19. travnja 2015.
godine kada se na Trsatu održavao 2. Nacionalni susret hrvatskih obitelji te 10.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
41
svibnja 2015. godine prilikom svetkovine Majke Božje Trsatske. Istraživanje je
provedeno metodom osobnog ispitivanja, a obrazac za prikupljanje podataka bio je
visokostrukturirani anketni upitnik koji je sadržavao 15 pitanja.
U cilju sagledavanja mišljenja i zadovoljstva turista vjerskim sadržajima u
Rijeci provedeno je istraživanje i na prigodnom uzorku turista. Istraživanje je
provedeno osobnim ispitivanjem turista koji su se zatekli u Rijeci od 19. do 22. lipnja
2015. godine. Podaci su prikupljeni s pomoću ankete koja je sadržavala 17 pitanja.
5.2.Rezultati provedenih istraživanja
Slijedi prikaz rezultata provednih istraživanja uključujući najvažnije stavove
predstavnika vjerskih zajednicao stanju i razvoju vjerskog turizma u Rijeci, zatim
podataka prikupljenih na održanim radionicama, ispitivanja hodočasnika u Svetištu
Majke Božje na Trsatu i ispitivanja turista u gradu Rijeci.
5.2.1. Stavovi predstavnika vjerskih zajednica rezultati intervjua
Predstavnici vjerskih zajednica suglasni su u mišljenju da je Rijeka tranzitni
grad u kojemu turisti borave 1 – 2 dana. Motivi dolaska u Rijeku blizina je odabranih
destinacija koje predstavljaju njihovo konačno odredište na turističkom putovanju
(npr. otoci).
Kada je riječ u potrošačkim segmentima, važno je istaknuti razliku između
turista motiviranih kulturom i vjernika hodočasnika. Smatra se da su hodočasnici
znatno drugačija skupina od ostalih turista. Hodočasnici koji organizirano dolaze na
Trsat ne zadržavaju se u Rijeci, već eventualno razgledaju Trsatsku Gradinu (pritom
se ističe problem autobusnog parkirališta u Rijeci). Istodobno, govori se da su svjetski
trendovi takvi da su hodočasnici sve više i turisti što znači da nakon obilaska svetih
mjesta, također žele upoznati ostale znamenitosti i atrakcije destinacije.
Rijeka nije prepoznata vjerska destinacija te jako mali broj turista dolazi s
vjerskim motivom. U smislu vjerskog turizma, u najvećoj mjeri dolaze radi Trsatskog
svetišta odnosno na proputovanju do poznatih vjerskih odredišta kao što su
Međugorje i Marija Bistrica. Otvaranje novoga islamskog centra, odnosno gradnja
džamije potaknuo je veći broj turističkih dolazaka s vjerskim motivom. Također, ističe
se i neodvojivost kulture i vjere; turisti koji dolaze s motivom kulture također
razgledavaju istaknute vjerske objekte. Religija je jedna vrsta kulture, zaključuje se.
S aspekta povijesti i tradicije predstavnici vjerskih zajednica ističu važnost
sljedećih vjerskih objekata: katedrala sv. Vida, crkva uznesenja Blažene Djevice
Marije, Svetište Majke Božje na Trsatu, crkva sv. Jeronima. Prema broju posjetitelja
svakako prednjače Svetište Majke Božje na Trsatu i katedrala sv. Vida.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
42
Prema mišljenju predstavnika vjerskih zajednica Grad Rijeka i Turistička
zajednica grada mogu učiniti sljedeće u cilju povećanja broja dolazaka turista s
vjerskim motivom:
održavati vjerske objekte
omogućiti čuvanje vjerskih objekata
osigurati osvijetljenost vjerskih objekata, čistoću i uređenost okoliša
promicati vjerske objekte i sadržaje, na primjer, putem internetskih stranica,
višejezičnih brošura i sl.
omogućiti suradnju i otvoren dijalog među svim vjerskim institucijama u
gradu.
Predstavnici vjerskih zajednica dali su i niz korisnih prijedloga za poboljšanje
standarda i dužine boravka turista s vjerskim motivom:
osigurati smještajne kapacitete po pristupačnim cijenama za hodočasnike
educirani turističke vodiče
povezati kulturne, vjerske i gastro (halal, košer) elemente turističke ponude
osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta i prihvat autobusa u blizini
vjerskih objekata
poboljšati sanitarni standard, tj. povećati broj sanitarnih čvorova u blizini
vjerskih objekata
obilježiti kulturne i vjerske znamenitosti smeđom signalizacijom
poboljšati ponudu suvenira s vjerskim motivom
organizirati liturgijske obrede na stranom jeziku
organizirati višednevne duhovne seminare i festivale duhovne glazbe te
ostalih događaja i sadržaja vjerske tematike
unaprijediti prateće sadržaje (ugostiteljski objekti, ljekarne, ambulante…)
Predstavnici vjerskih zajednica posebno smatraju važnima edukaciju
turističkih vodiča (predstavljanje vjerskih objekata, ukazivanje na svetost prostora u
smislu prikladnog odijevanja i ponašanja), sigurnost i čuvanje vjerskih objekata i
koordinaciju i suradnju Grada Rijeke, Turističke zajednice, turističkih djelatnika i
vjerskih institucija. Osim toga, posebno su istaknuli sljedeće:
Trsatsko svetište nositelj je vjerskog turizma grada Rijeke, no Rijeka ima još
mnogo toga za pokazati o čemu turistički djelatnici, lokalno stanovništvo te na
koncu i sami turisti malo znaju
vjerskim zajednicama u interesu je da što veći broj turista dođe i razgleda
njihovu bogatu kulturnu i sakralnu baštinu, no pritom ističu problem čuvanja i
održavanja vjerskih objekata kao i financiranje osobe domaćina/vodiča
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
43
predstavnici vjerskih zajednica podržavaju suradnju s Turističkom zajednicom
grada Rijeke, turističkim agencijama te ostalim vjerskim zajednicama u gradu
Rijeci.
Razvidno je da postoji suglasje i pozitivan stav među predstavnicima vjerskih
zajednica o potencijalu i potrebi razvoja vjerskog turizma u Rijeci.
5.2.2.Stavovi ključnih dionika – analiza anketa provedenih na radionicama
Anketu je popunilo ukupno 49 sudionika radionica, od čega devetnaest
predstavnika vjerskih zajednica (38,7 %), šestoro predstavnika Grada Rijeke
(12,2 %), desetoro predstavnika turističkih agencija i turističkih vodiča (20,4 %),
troje predstavnika hotelijera (6,1 %), troje predstavnika gradskih komunalnih
društava (6,1 %), po jedan predstavnik kulturne institucije (2 %) i policije (2 %) te
predstavnici ostalih institucija (4 %). Odgovori ispitanika grupirani su, a rezultati
anketnog ispitivanja prikazani su uvažavajući pripadnosti ispitanika grupama
dionika: vjerskim zajednicama, turističkim agencijama i vodičima i ostalim dionicima.
Tablica 6. Stavovi dionika o stanju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)
TVRDNJA PROSJEČNE OCJENE
VJERSKE ZAJEDNICE
TURISTIČKE AGENCIJE
OSTALI DIONICI
UKUPNO
Rijeka je prepoznatljiva destinacija vjerskog turizma.
3,78 3,50 3,40 3,56
Vjerski turizam u Rijeci nedovoljno je razvijen. 3,89 4,30 4,00 4,02
Treba razvijati vjerski turizam u Rijeci. 4,67 4,67 4,60 4,64
Vjerski događaji promiču se na odgovarajući način.
2,83 2,70 2,70 2,75
Vjerski objekti prezentirani su na odgovarajući način.
2,56 2,00 2,55 2,44
Turistički menadžment daje potporu razvoju vjerskog turizma.
2,47 3,30 3,00 2,87
Organizacija koju predstavljam zainteresirana je za povećanje broja turista koji u Rijeku dolaze potaknuti vjerskim motivima.
4,53 4,80 4,42 4,54
Organizacija koju predstavljam može znatno pridonijeti povećanju broja turista koji posjećuju Rijeku iz vjerskih motiva.
4,00 4,10 3,32 3,73
Za razvoj vjerskog turizma potrebna je suradnja svih dionika (vjerskih zajednica, turističkog sektora, lokalne samouprave…)
5,00 4,90 4,84 4,91
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Kako bi se ispitali stavovi dionika vezani uz razna pitanja iz domene vjerskog
turizma, ispitanici su zamoljeni da na ljestvici od jedan do pet ocijene svoje s
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
44
ponuđenim tvrdnjama. Pritom je oznaka 1 značila potpuno neslaganje, a ocjena 5
potpuno slaganje. Prosječne ocjene prikazane su tablicom 6.
Rezultati prikazani u prethodnoj tablici pokazuju da postoji visok stupanj
podudaranja u stavovima između svih triju skupina dionika. Dionici se slažu da
vjerski turizam u Rijeci nije dovoljno razvijen i da ga je potrebno razvijati. Smatraju
da se vjerski sadržaji ne predstavljaju i promiču na odgovarajući način te da ne
postoji dovoljna potpora razvoju vjerskog turizma od strane turističkog
menadžmenta. Pritom su najnižu ocjenu (2,47) tvrdnji da ne postoji dovoljna potpora
razvoju vjerskog turizma dodijelili pripadnici vjerskih zajednica. Svi ispitanici
smatraju da je organizacija koju predstavljaju zainteresirana za povećanje broja
turista koji u Rijeku dolaze potaknuti vjerskim motivima. Najveću zainteresiranost
iskazali su predstavnici turističkih agencija (4,80), ali i predstavnici vjerskih zajednica
(4,53). Predstavnici vjerskih zajednica i turističkih agencija i vodiča također smatraju
kako organizacija koju predstavljaju može znatno pridonijeti povećanju broja turista
koji posjećuju Rijeku iz vjerskih motiva. Ohrabrujuća je činjenica da svi ispitanici
zastupaju stav da je za razvoj vjerskog turizma potrebna je suradnja svih dionika
(vjerskih zajednica, turističkog sektora, lokalne samouprave…).
Na pitanje „Tko je po Vašem mišljenju odgovoran za razvoj vjerskog turizma u
Rijeci?” ispitanici su uglavnom zaokruživali po nekoliko odgovora i time ponovno
iskazali stav da je za razvoj vjerskog turizma potrebna suradnja vjerskih zajednica,
turističke zajednice, turističkih agencija grada Rijeke i ostalih subjekata.
Ispitanici su zamoljeni da navedu prijedloge mjera kojima bi se mogao razvijati
vjerski turizam u Rijeci. Prijedlozi su prikazani tablicom 7. Također, predstavnicima
dionika postavljeno je otvoreno pitanje: „Kako biste Vi ili organizacija koju
predstavljate mogla pridonijeti razvoju vjerskog turizma u Rijeci? ” Odgovori su
prikazani tablicom 8.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
45
Tablica 7. Prijedlozi mjera za unapređenje vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)
DIONICI PRIJEDLOZI
PREDSTAVNICI VJERSKIH
ZAJEDNICA
Unaprijediti suradnju dionika s vjerskim zajednicama na području grada Rijeke
Veća financijska ulaganja u obnovu crkava Dovršiti crkvu kod Kosog tornja Uređenje okoliša vjerskih objekata Poboljšati smeđu signalizaciju kojom se označavaju smjerokazi za pojedine
vjerske objekte Koordinacija rada s turističkim agencijama su cilju povezivanja turističkih
vodiča i voditelja sakralnih objekata Bolja edukacija turističkih vodiča – stjecanje znanja o sakralnim objektima
i specifičnostima religija Jedinstvena brošura, letak i internetska stranica s informacijama o važnim
vjerskih objektima na području grada Informirati se o primjerima dobre prakse u drugim državama Oblikovanje turističkog proizvoda – obilazak ključnih vjerskih objekata u
Rijeci Prilagodba turističkog proizvoda (obilaska sakralnih objekata) ciljnim
skupinama Ponuda paketa turističkog proizvoda (obilaska sakralnih objekata)
turistima na području Kvarnera Organiziranje posebnih događaja u cilju promicanja vjerskog turizma (npr.
tribina, koncerata, festivala suvremene glazbe međunarodnog karaktera i dr.)
Izrada turističke karte s lokacijama svih vjerskih zajednica i građevina
PREDSTAVNICI TURISTIČKIH
AGENCIJA I VODIČA
Bolja suradnja s vjerskim zajednicama grada Rijeke Suradnja vjerskih zajednica s Turističkom zajednicom grada Rijeke Osnivanje crkvenog povjerenstva koje bi se bavilo vjerskim turizmom i bilo
poveznica i u komunikaciji između crkve i turističkih agencija Uključiti riječku nadbiskupiju u projekt razvoja vjerskog turizma Ulagati u obnovu objekata i predmeta kulturne baštine vjerskog sadržaja Edukacija turističkih djelatnika Otvoriti vrata crkvi vjernicima i turistima Bolja prezentacija vjerskih događaja (brošure) Otvaranje muzeja sakralnog blaga
PREDSTAVNICI OSTALIH DIONIKA
Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni te zanimljivi za posjetitelje, npr. kapele, samostani, riznice itd..
Označiti vrijeme kada su crkve otvorene za posjetitelje i druge relevantne informacije
Poboljšati gradski prijevoz Grad otvoriti prema moru, kanjon Rječine staviti u funkciju turizma,
zasaditi puno cvijeća i zelenila Zajedničko nastupanje prema fondovima EU-a Bolja promocija vjerskih sadržaja Muzej vjerskog turizma Marketinške kampanje usmjerene vjernicima u župi i inozemstvu Bolja informiranost turista koji su u posjetu gradu o vjerskim sadržajima Oblikovati posebne pakete vjerskih sadržaja usmjerene različitim tržišnim
segmentima Zajednička internetska stranica Tijekom proslave Velike Gospe na Trsatu organizirati sajam hrvatskih
proizvoda
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
46
Tablica 8. Doprinos dionika unapređenju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49)
DIONICI PRIJEDLOZI
PREDSTAVNICI VJERSKIH ZAJEDNICA
Raspoloživost 24 sata dnevno uz prethodnu najavu Lijep prijam turista Bogoslužje na stranim jezicima tijekom ljeta Čitati i otisnuti evanđelje na stranim jezicima Izrada višejezičnog letka o vjerskom objektu Podjela letaka turistima Otvaranje kapelice sv. Fabijana i Sebastijana (Makedonska
pravoslavna crkva) po potrebi i dogovoru Izrada internetske stranice Privlačenje kvalitetnih programa iz pozadine protestantske kulture
koji bi privukli druge U kontaktu s evangeličkom crkvom posredovati u razvoju programske
kulturne ponude bivšeg prostora bogoslužnog prostora u gradu koji je nekad bio masonska loža
Ponuda kvalitetnih programa i koncerata Nova izgradnja baptističke crkve Udruga „Mladi za Krista”, organizacija Križnog puta u opatijskom
parku
PREDSTAVNICI TURISTIČKIH
AGENCIJA I VODIČA
Bolja priprema vođenja sakralnih objekata, personalizirano vođenje, prilagođavanje priče grupama turista
Dizajniranje programa koji bi poticao razvoj vjerskog turizma te njihova promidžba
Jača promocija kroz sve kanale distribucije Izrada letaka, objava na internetu... Promocija Trsata na europskim tržištima
PREDSTAVNICI OSTALIH DIONIKA
Financijska potpora Ulaganje u obnovu kulturne baštine vjerskog sadržaja Sufinanciranje restauracije objekata i baštine Ulaganje u infrastrukturu (autobusni kolodvor, javna infrastruktura,
zelene površine, jezgra Trsata) Sponzoriranje raznih projekata u funkciji razvoja vjerskog turizma Regulacija radnog vremena ugostiteljskih objekata Poticanje poduzetništva u cilju proširenja turističke ponude Sudjelovanje u uređenju gradske jezgre i obilježavanju Dana sv. Vida
kroz uređenje izloga poduzetnika Kontinuirano uređenje javnih površina i prostora koji utječu na
kvalitetu turističke ponude i atrakcija pa tako i vjerskih građevina, manifestacija i programa
Uređenje zelenih površina, održavanje čistoće, odvajanje otpada Kvalitetna usluga u segmentu smještaja Organiziranje izleta i posjeta vjerskim objektima u gradu Rijeci Pružanje usluga hrane i pića, ljeti i smještaja na bazi velikih grupa
(300+), dostava i posluga hrane na bazi velikog broja sudionika Organiziranje smještaja hodočasnika Snimanje i audiovizualizacija događanja i objekata kako bi se
promicao vjerski turizam na „svim platformama” Sufinanciranje kroz redovne natječaje pri radovima sanacije
infrastrukture i pokretnih kulturnih dobara, savjetovanje, marketing kroz već uspostavljene kanale, suradnja u svrhu pomoći pri razvijanju modela upravljanja prezentacije (muzejski postavi, informacije o kulturološkoj važnosti lokaliteta...)
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
47
Stavovi pripadnika vjerskih zajednica, predstavnika lokalne samouprave i
gradskih komunalnih poduzeća te ostalih poslovnih subjekata pokazuju da postoji
zanimanje, potpora i spremnost svih dionika da se aktivno uključe u razvoj vjerskog
turizma u Rijeci.
5.2.3. Stavovi vjernika (hodočasnika) koji pohode Svetište Majke Božje na Trsatu
U ispitivanju je sudjelovalo 502 ispitanika pri čemu je 12,5 % ispitanika bilo u
dobi do 20 godina, 48,9 % u dobi od 21 do 50 godina, a 38,5 % ispitanika u dobi od 51
godine i više. Lokalno stanovništvo u manjem je dijelu bilo zastupljeno među
ispitanicima: 15,5 % ispitanika došlo je na Trsat iz grada Rijeke, 9 % iz okolice grada,
a 6,2 % iz drugih dijelova Primorsko-goranske županije. Najveći broj ispitanika došao
je iz drugih dijelova Hrvatske (57,9 %), 11 % ispitanika iz Njemačke te 0,4 % iz Bosne
i Hercegovine.
Od ukupnog broja od 502 ispitanika na Trsatu je 45,6 % ispitanika bilo prvi
put, 12,4 % izjasnilo se da dolaze jednom godišnje, 21,7 % posjećuje svetište više puta
godišnje, a 20,3 % dugi niz godina.
Većina ispitanika na Trsat je došla s organiziranom grupom (50,4 %), 40,8 % s
obitelji, 8,4 % samo i 0,4 % ispitanika nije odgovorilo na pitanje. Pritom je 57,6 %
ispitanika došlo organiziranim prijevozom, 27,7 % osobnim automobilom, 10,2 %
pješice, a 4,6 % javnim prijevozom.
Osnovni motivi hodočasnika za posjećivanje svetišta bili su vjera i štovanje
Svetišta Majke Božje na Trsatu (78,8 %), običaji i kulturni sadržaji (13 %) te zavjet i
visoko poštovanje te vjera u milost Majke Božje (8,2 %).
Većina hodočasnika dolazi u jednodnevni posjet (85,8 %). U gradu Rijeci noći
12,7% ispitanika, a svega 1,5 % ispitanika noći uglavnom u Opatiji, na Krku ili u
Rapcu.
Kada je riječ o korištenju sadržajima i uslugama prilikom boravka na Trsatu,
69,5 % ispitanika izjavilo je da se koriste ugostiteljskim uslugama pića, 51 % kupuje
suvenire, 44 % koristi se uslugama prehrane, 12,75 % koristi se uslugama javnog
prijevoza i 2,58 % ostalim uslugama (kupnja trgovačke robe i sl.).
Hodočasnici troše na suvenire do 10,00 kn (9,1 %), od 10,00 do 20,00 kn (18,6
%), od 21,00 do 50,00 kn (19 %), od 51,00 do 100,00 kn (13,1 %) i više od 100,00 kn
(7,5 %). Jedna trećina ispitanih hodočasnika (32,7 %) izjasnila se da ne kupuje
suvenire.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
48
Istražena je ukupna potrošnja po osobi prilikom posjeta Trsatskom svetištu.
Najveći broj ispitanika potroši po osobi do 100,00 kuna (31,8 %), odnosno 69,6 %
ispitanika potroši ispod 200,00 kuna. Između 200 i 300 kuna troši 13,3 % ispitanika,
3,8 % ispitanika troši između 300 i 500 kuna, a 3,6 % više od 500 kuna.
Na pitanje „Jeste li prilikom dolaska obišli još neke druge vjerske objekte u
Rijeci?” većina ispitanika (81,3 %) odgovorila je negativno. Ostali ispitanici posjetili
su još neki vjerski objekt, prije svega katedralu sv. Vida i kapucinsku crkvu , neki i
crkvu sv. Jakova i Marije Pomoćnice.
Posjetitelji svetišta zadovoljni su ukupnom turističkom ponudom Trsata. Na
ljestvici od 1 (izrazito nezadovoljan) do 5 (izrazito zadovoljan) ostvarena je prosječna
ocjena od 4,47, a najčešća ocjena bila je 5. Ispitanici su još bolje ocijenili vjerske
sadržaje i ponudu svetišta na Trsatu. Najčešća ocjena bila je 5, a ukupna prosječna
ocjena 4,77. Navedeno ukazuje na visoku razinu zadovoljstva vjernika.
Kako bi se detaljnije analiziralo zadovoljstvo ponudom vjerskih sadržaja u
Svetištu Majke Božje na Trsatu, ispitanicima su ponuđeni elementi ponude koje su
ocjenjivali ocjenama od 1 (izrazito nezadovoljan) do 5 (izrazito zadovoljan).
Prosječne ocjene prikazane su u tablici 9.
Tablica 9. Zadovoljstvo hodočasnika elementima ponude Svetišta Majke Božje na Trsatu (N =
502)
ELEMENTI PONUDE PROSJEČNA
OCJENA
ODSTUPANJE
Organizacija vjerskih sadržaja od strane samostana 4,64 0,636
Način prezentiranja Svetišta i njegovih sadržaja 4,59 0,682
Ukupni doživljaj Trsata 4,76 0,488
Kvaliteta i uređenost Trsata kao dijela grada Rijeke 4,71 0,541
Radno vrijeme suvenirnice 4,08 0,968
Kvaliteta ponude suvenira i nabožnih predmeta 4,03 0,955
Kvaliteta popratnih sadržaja (ugostiteljska ponuda,
banke, trgovina, komunalni sadržaji itd.)
4,20 0,895
Čistoća i komunalni standard Trsata 4,51 0,693
Kvaliteta sanitarnih usluga Trsata 4,08 0,973
Parkiralište, kvaliteta i organiziranost prometa na
Trsatu
4,09 1,066
Cijena i vrijednost za novac ostalih sadržaja i usluga na
Trsatu
4,33 0,765
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
49
Vidljivo je da su hodočasnici najbolje ocijenili ukupni doživljaj Trsata (4,76),
kvalitetu i uređenost Trsata kao dijela grada Rijeke (4,71) te organizaciju vjerskih
sadržaja od strane samostana (4,64). Iako također visokim ocjenama, ali ipak nešto
slabije ocijenili su kvalitetu ponude suvenira i nabožnih predmeta (4,03), kvalitetu
sanitarnih usluga Trsata (4,08) i parkiralište, odnosno kvalitetu i organiziranost
prometa na Trsatu (4,09).
Hodočasnici su zamoljeni da navedu primjedbe ili prijedloge za unapređenje
kvalitete usluge Svetišta Majke Božje na Trsatu. Najčešće sugestije bile su sljedeće:
osigurati još javnih toaleta
izgraditi garažu i osigurati više parkirališnih mjesta
unaprijediti ugostiteljsku ponudu
osigurati prostor za djecu u okviru prostora Svetišta
trsatska kula trebala bi se više upotrebljavati u turističke svrhe (organizirane
ture i pričanje priča o povijesti Trsata)
ponuditi više kulturnih događanja
izgraditi žičaru iz centra grada
Većina primjedbi odnosila se na manjak javnih toaleta i nedostatnu čistoću Trsata.
5.2.4. Istraživanje stavova turista
Analiza stavova turista koji su posjetili grad Rijeku temelji se na 97 ispravno
popunjenih anketa. Među ispitanicima bilo je 58,9 % žena i 41,1 % muškaraca.
Najviše je bilo turista u dobi od 51 godine i više (35,4 %), ispitanika od 31 do 40 te od
41 do 50 godina bilo je po 27,1 %, dok je ispitanika između 21 i 30 godina bilo 10,4 %.
Najveća skupina ispitanika (77,1 %) u obilazak Rijeke došla je organizirano, dok je
individualnih posjetitelja bilo znatno manje. Turisti su bili različitih nacionalnosti
iako se većina nije izjasnila iz koje države dolazi (52,6 %). Među ispitanicima bilo je
15,5 % turista iz Mađarske, 14,4 % iz Sjedinjenih Američkih Država, 6,2 % iz Japana,
5,2 % iz Španjolske, 3,1 % iz Njemačke, 2,1 % iz Bugarske i 1 % iz Irske.
Tijekom boravka u Rijeci turisti su posjetili različite vjerske objekte. Većina je
posjetila katedralu sv. Vida (83,4 %) i Svetište Majke Božje na Trsatu (60,6 %). Oba
vjerska objekta posjetilo je 79,3 % ispitanika. Pritom je 40,2 % ispitanika posjetilo
samo ta dva objekta, a ostali i druge vjerske objekte u Rijeci. Crkvu sv. Jeronima obišlo
je 34 % ispitanika, Crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije 32,9 %, kapucinsku crkvu
Gospe Lurdske 6,1 %, pravoslavnu crkvu Sv. Nikole 1 %, riječku sinagogu 1 %. Samo
Svetite Majke Božje na Trsatu bez obilaska drugih objekata posjetilo je 13,4 %
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
50
ispitanih.94 Može se zaključiti da turisti pri dolasku u Rijeku uglavnom posjećuju veći
broj vjerskih objekata, a najčešće katedralu sv. Vida i Svetište Majke Božje na Trsatu.
Motivi obilaska navedenih vjerskih objekata prikazani su tablicom 10.
Ispitanici su mogli odabrati više od jednog ponuđenog odgovora. Uočljivo je najviše
turista koji su vjerski objekt posjetili radi upoznavanja lokalne kulture (67 %), a
najmanje ih je posjetilo objekt zato što je to poznata turistička atrakcija (16,5 %).
Znatan broj ispitanika posjetio je vjerski objekt zbog potrebe za molitvom na svetom
mjestu (42,3 %), želje za prisustvovanjem vjerskom obredu (35,1 %) ili zato što
mjesto ima simboličko značenje (34 %). Opći je zaključak da turisti koji posjećuju
vjerske objekte u Rijeci to primarno čine radi upoznavanja kulture, a manje potaknuti
vjerskim potrebama i osjećajima.
Tablica 10. Motivi obilaska vjerskog objekta (N = 97)
MOTIV OBILASKA VJERSKOG OBJEKTA FREKVENCIJA %
Potreba za molitvom na svetom mjestu 41 42,3
Želja za prisustvovanjem vjerskom obredu 34 35,1
Osjećaj emocionalne povezanosti 28 28,9
Uživanje u jedinstvenoj atmosferi 31 32,0
Mjesto ima simboličko značenje 33 34,0
Objekt je poznata turistička atrakcija 16 16,5
Razgledavanje umjetničkih djela i kulturne baštine 20 20,6
Upoznavanje lokalne kulture 65 67,0
Učenje o povijesnom nasljeđu 17 17,5
Upoznavanje novoga 30 30,9
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Na pitanje „Biste li tijekom posjeta sakralnom objektu željeli prisustvovati
vjerskom obredu i imati vremena za osobne potrebe?” 38,9 % ispitanih turista
odgovorilo je da bi željelo više vremena provesti u crkvi i prisustvovati obredu, 40 %
ispitanika izjasnilo se da bi željelo imati vremena za osobne potrebe i molitvu, 18,9 %
njih smatra da je vrijeme provedeno u posjeti sasvim dovoljno, a 2,1 % ispitanika nije
odgovorilo na to pitanje.
Za turističke djelatnike i predstavnike vjerskih zajednica važno je znati koji su
izvori informacija o vjerskom objektu koji turisti posjećuju. Većina ih je za vjerski
objekt saznala od turističke agencije i vodiča (70,3 %). Mnogi su za objekt saznali
94 Zbog ograničenja istraživanja vezanih uz prigodni uzorak posjetitelji Islamskog centra i drugih objekata nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem. Stoga je prilikom tumačenja rezultata ovog istraživanja navedeno ograničenje potrebno uzeti u obzir.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
51
putem interneta (32 %), od predstavnika vjerske zajednice (12,4 %), iz brošura,
prospekata, novina i drugih medija (12,4 %), od prijatelja i poznanika (8,3 %), a 2,1 %
ispitanika već je ranije posjetio objekt. Ukupno 48,5 % ispitanika kao izvor
informacija navelo je samo turističku agenciju i vodiča, dok su ostali dobili
informacije iz više izvora. Navedeno upućuje na važnost turističkih agencija i
turističkih vodiča za promociju vjerskog turizma u Rijeci.
Tablica 11. Zadovoljstvo turista elementima ponude vjerskih objekata (N = 97)
ELEMENTI PONUDE PROSJEČNA OCJENA
ODSTUPANJE
Način predstavljanja vjerskog objekta i njegovih sadržaja od strane vjerske zajednice
4,35 0,619
Informacije i predstavljanje sadržaja od strane turističkog vodiča
4,23 0,609
Duljina boravka u vjerskom objektu 4,09 0,744
Vrijeme otvoreno za posjetitelje 4,23 0,860
Ponuda suvenira 4,20 0,850
Radno vrijeme suvenirnice 4,09 0,971
Pristup objektu 3,81 1,057
Kvaliteta sanitarnih usluga 3,29 1,236
Uređenost okoliša 4,31 0,694
Ukupni doživljaj pri posjetu vjerskom objektu 4,64 0,584
Kvaliteta ugostiteljske ponude u okolici objekta 4,47 0,985
Izvor: rezultati istraživanja, obrada autora
Vidljivo je da su turisti uglavnom zadovoljni elementima turističke ponude
vjerskog turizma. Najvišim prosječnom ocjenama vrednovali su ukupni doživljaj pri
posjetu vjerskom objektu (4,64), kvalitetu ugostiteljske ponude u okolici objekta
(4,47) i način predstavljanja vjerskog objekta i njegovih sadržaja od strane vjerske
zajednice (4,35). Najlošije je ocijenjena kvaliteta sanitarnih usluga (3,29) i pristup
objektu (3,81).
U odnosu na druge sakralne objekte i vjerske sadržaje koje su ranije
posjećivali, posjet vjerskim objektima u Rijeci većina ispitanika ocijenila je slično kao i
druge sakralne objekte (54,2%), 34,4 % ispitanika posjet je ocijenilo kao jedinstveni
doživljaj, a 11,3 % ocijenilo je lošije od drugih posjeta, dok 1 % ispitanika nije
odgovorio na postavljeno pitanje.
Cilj istraživanja bio je utvrditi i navike turista te njihovu potrošnju pri posjetu
Rijeci. Na pitanje ostaju li pri posjetu Rijeci dulje od jednog dana i koriste li se
uslugama noćenja, 27,8 % odgovorilo je negativno. Trećina (33 %) ispitanika boravi u
Opatiji, a 29,9 % na otoku Krku, dok se 7,3 % ispitanika nije izjasnilo.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
52
Pri posjetu Rijeci većina turista koristi se ugostiteljskim i drugim sadržajima i
uslugama. Najveći broj ispitanika izjasnio se da se koristi ugostiteljskim uslugama
pića (67 %), potom slijedi kupnja suvenira (54,6 %) i ugostiteljske usluge hrane
(52,6 %). Znatno manji broj turista odlučuje se za kupnju druge trgovačke robe (22,7
%) i korištenje uslugama javnog prijevoza (10,4 %).
Za vrijeme posjeta Rijeci većina turista troši između 100 i 300 kuna po osobi.
Preciznije rečeno, 31,9 % turista potroši do 100 kuna, 42,9 % od 101 do 200 kuna,
17,6 % od 201 do 300 kuna, 3,3 % između 301 i 500 kuna, 1,1 % više od 500 kuna, a
3,3 % ne troši ništa.
Dio potrošnje odnosi se na kupnju suvenira. Ispitano je koliko turisti troše na
kupnju suvenira s vjerskim motivima. Od ukupnog borja ispitanika 20,7 % izjasnilo se
da ne troši ništa, 14,9 % na suvenire s vjerskim motivima troši do 10 kuna, 17,2 %
troši između 10 i 20 kuna, najveći broj (31 %) između 20 i 50 kuna, a 16,1 % između
50 i 100 kuna.
Na pitanje bi li rado posjetili još neki sakralni objekt u Rijeci 42,7 % ispitanika
odgovorilo je da bi kada bi im to bilo ponuđeno, 46,1 % posjetilo bi kada bi imali više
vremena, a 11,2 % ispitanika reklo je da nema tu potrebu.
Na pitanje „Koji biste od navedenih objekata još rado posjetili?” dobiveni su
vrlo različiti odgovori koji upućuju na zaključak da bi turisti rado obišli i druge
vjerske objekte, među kojima dominiraju Svetište Majke Božje na Trsatu, crkva sv.
Vida, ali i svi ostali vjerski objekti. Samo 5,2 % turista navelo je da ne bi posjetilo ništa
od ponuđenih vjerskih objekata.
Opći je zaključak provedenog istraživanja da turisti rado posjećuju sakralne
objekte u Rijeci, najčešće motivirani potrebom za upoznavanjem različitih kultura.
Veliku ulogu u informiranju turista o ponudi vjerskog turizma imaju turističke
agencije i turistički vodiči. Turisti su vrlo zadovoljni elementima ponude vjerskog
turizma, međutim, određeno nezadovoljstvo pojavljuje se u segmentu ponude koja se
odnosi na prateće usluge kao što su otvorenost i pristup sakralnim objektima te
sanitarni uvjeti.
Također, može se ustvrditi da većina posjetitelja vjerskih objekata (neovisno o
tome radi li se o osobama koje pohode objekte s vjerskim motivima, o turistima koji
posjećuju crkve i druge sadržaje potaknuti drugim motivima kao što je upoznavanje
različitih kultura i slično) u prosjeku troši 100,00 kuna dnevno. Budući je cilj
hodočasnicima, turistima i izletnicima omogućiti ugodniji boravak te samim time
osigurati veću turističku potrošnju, navedeno predstavlja polazište za unapređenje
ponude vjerskog turizma u gradu Rijeci.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
53
6. SWOT ANALIZA VJERSKOG TURIZMA U RIJECI
Uvažavajući stavove pripadnika vjerskih zajednica, turističkih djelatnika,
predstavnika poslovnih organizacija i ustanova grada Rijeke, ali i hodočasnika i
turista te rezultate provedenih analiza podataka iz sekundarnih izvora, moguće je
izvršiti analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT95 analizu) koje odlikuju grad
Rijeku kao destinaciju vjerskog turizma.
95
engl. Strengths (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (mogućnosti), Threats (prijetnje).
SNAGE
Velik broj vjerskih i kulturnih objekata na malom prostoru
Multikulturalnost
Tolerancija i miran suživot pripadnika različitih religija na području grada
Bogata povijest grada
Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština u vlasništvu vjerskih zajednica
Prepoznatljivost Trsatskog svetišta
Rijeka – hodočasnička destinacija
Tradicija proslave Dana sv. Vida
Visoka razina sigurnosti u gradu
Boravak pape Ivana Pavla II. u Rijeci
SLABOSTI
Nekoordinirano djelovanje turističkih djelatnika i vjerskih institucija
Vrijeme posjeta vjerskim objektima neprilagođeno potrebama turista
Nedovoljna educiranost turističkih djelatnika o cjelokupnoj ponudi vjerskih sadržaja
Neprimjerena prezentacija vjerskih objekata (infotable)
Nedostatni putokazi (smeđa signalizacija) za kulturne i vjerske znamenitosti
Nedostatak smještajnih kapaciteta
Sanitarni čvorovi uz vjerske objekte
Problem parkiranja u gradu i na Trsatu
MOGUĆNOSTI
Dobra prometna povezanost i geostrateški položaj Rijeke
Blizina emitivnih tržišta odnosno tradicionalno religioznih država
Vjerska tradicija i kultura hodočašća
Prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta
Tradicija i kvaliteta turističke ponude u okruženju (Opatija, Krk, Crikvenica)
Turistički imidž Republike Hrvatske
Republika Hrvatska – zemlja članica Europske unije
PRIJETNJE
Jaka konkurencija turističke ponude
Blizina konkurentnih odredišta (Međugorje i Marija Bistrica)
Nepovoljna investicijska klima
Loša gospodarska situacija (recesija)
Promjena sustava vrijednosti u društvu
Nestanak tradicijskih vrijednosti
Vizni režim za određene zemlje
Opadanje interesa za vjerske događaje
Nedostatak strategije razvoja vjerskog turizma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
SWOT
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
54
Rijeku karakterizira činjenica da na relativno malom prostoru djeluje veći broj
vjerskih zajednica s pripadajućim vjerskim objektima, koji mogu biti zanimljivi
turistima koji posjećuju grad i okolicu. U tom se smislu ističu: katedrala sv. Vida,
Svetište Majke Božje i franjevački samostan na Trsatu, Crkva uznesenja Blažene
Djevice Marije, crkva svetog Jeronima i dominikanski samostan, crkva Gospe Lurdske
i kapucinski samostan, crkva sv. Fabijana i Sebastijana, crkva Sv. Nikole, džamija,
sinagoga te baptistička crkva. Također, zanimljiva povijest grada te bogata
materijalna i nematerijalna kulturna baština svakako su turistički potencijal grada
poznatog po otvorenosti, multikulturalnosti i vjerskoj toleranciji. Kada je riječ o
hodočašćima i vjerskim proslavama, nezaobilazna je destinacija Svetište Majke Božje
na Trsatu koje posjećuje velik broj vjernika, ali i turista. Međutim, osim Trsatskog
svetišta, u Rijeci su prepoznatljivi i drugi vjerski objekti, sadržaji i događanja kao što
je primjerice tradicionalna proslava Dana sv. Vida te razne vjerske svečanosti u užem
centru grada. Događaji u nedavnoj prošlosti, poput boravka pape Ivana Pavla II. u
Rijeci 2003. godine, isto tako pridonose prepoznatljivosti Rijeke kao destinacije
vjerskog turizma i hodočašća.
U cilju objektivnog sagledavanja potencijala za razvoj vjerskog turizma u Rijeci
valja naznačiti i nedostatke, odnosno slabosti koje mogu predstavljati ograničenja
razvoju te vrste turizma. Prema iskazima pripadnika vjerskih zajednica te
predstavnika turističkih agencija i vodiča, veliko ograničenje uspješnijoj suradnji jest
nedostatna koordinacija njihova zajedničkog djelovanja u cilju isporuke turističkog
proizvoda. S jedne strane, a uslijed objektivnih okolnosti, raspoloživo vrijeme kada su
crkve otvorene za posjetitelje često je nepoznato i nije u skladu s potrebama turista. S
druge strane, zamjetna je nedovoljna turistička valorizacija sakralne baštine i niska
razina edukacije turističkih vodiča o ponudi vjerskih sadržaja. Također, uočen je
problem predstavljanja vjerskih objekata i sadržaja u smislu nedostatne smeđe
signalizacije koja upućuje na vjerske i kulturne sadržaje u Rijeci, kao i manjak
informativnih ploča. Što se tiče obilježja turističke potražnje i potrošnje, izazov za
razvoj turizma u Rijeci jest kratak boravak turista u gradu i relativno mala potrošnja.
Među slabostima Rijeke kao destinacije vjerskog turizma valja naglasiti poteškoće
vezane i uz infrastrukturu. To se ponajprije odnosi na nedovoljan broj parkirališnih
mjesta u gradu, a naročito na Trsatu, neadekvatno uređene prilaze vjerskim
objektima te nedostatan broj i uređenost sanitarnih prostora. Također, u vrijeme
većih vjerskih okupljanja nedovoljan je broj cjenovno prihvatljivijih smještajnih
kapaciteta za kojima postoji potražnja.
Svi se dionici slažu da Rijeka ima potencijala za razvoj vjerskog turizma. Prilike
iz okruženja koje idu u prilog razvoju turizma svakako su dobar geostrateški položaj
grada te izvrsna prometna povezanost. Osim toga, blizina emitivnih tržišta, pri čemu
treba naglasiti blizinu tradicionalno religioznih država (poput Italije) uz razvijenu
kulturu hodočašća i prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta u širem
okruženju pozitivno pridonose razvoju vjerskog turizma. Kada je riječ o turističkim
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
55
resursima, nedostatak smještajnih kapaciteta u gradu Rijeci moguće je nadomjestiti
kvalitetnim kapacitetima u nešto široj okolici grada. Naposljetku, članstvo Hrvatske u
Europskoj uniji koje je smanjilo ograničenja kretanju ljudi unutar Unije te pozitivan
ugled Republike Hrvatske na turističkom tržištu mogućnosti su koje Rijeka treba
iskoristiti u cilju razvoja vjerskog turizma.
Prijetnje koje dolaze iz okruženja vezuju se za čimbenike u gospodarskom i
društvenom okruženju te konkurenciju drugih odredišta važnih za vjerski turizam.
Nepovoljna klima za investicijska ulaganja i gospodarska kriza u kojoj se Hrvatska
nalazi već niz godina ograničavajući su čimbenici razvoja. Također, promjena sustava
vrijednosti u kojem tradicijske vrijednosti gube na važnosti također ne idu u prilog
razvoju vjerskog turizma. Gledano s aspekta turističke potražnje, velik je
ograničavajući čimbenik i vizni režim kojemu su podvrgnuti državljani nekih zemalja
što otežava njihov dolazak u Hrvatsku. Naposljetku, nedostatak koordiniranog
djelovanja nositelja razvoja vjerskog turizma uslijed manjka strategije razvoja
vjerskog turizma na lokalnoj, regionalnoj, ali i nacionalnoj razini također predstavlja
prijetnju razvoju ovog specifičnog oblika turizma. Navedena ograničenja
predstavljaju izazove na koje nije moguće utjecati, već ih treba spoznati i uvažavati.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
56
7. MISIJA, VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA VJERSKOG TURIZMA
U GRADU RIJECI
Uvažavajući rezultate provedenih istraživanja kako za stolom tako i na terenu
iskristalizirali su se ključni stavovi svih dionika te je u skladu s navednenim moguće
oblikovati viziju vjerskog turizma grada Rijeke.
Vizija vjerskog turizma grada Rijeke:
Grad Rijeka bit će turistička destinacija koju turisti posjećuju radi kulturno-
povijesnog nasljeđa i vjerskih događaja.
U skladu s navedenom vizijom misija vjerskog turizma grada Rijeke glasi:
U gradu Rijeci razvija se turistička infrastruktura te sadržaji i programi
utemeljeni na povijesnoj, kulturnoj i vjerskoj tradiciji u cilju obogaćivanja
ukupnoga turističkog doživljaja. Vjerski događaji te objekti s bogatom
sakralnom baštinom omogućuju zadovoljenje potreba turista. Grad Rijeka
postat će prepoznatljiva turistička destinacija u kojoj se turisti i hodočasnici
osjećaju ugodno i zadovoljno, sa željom da produže boravak.
Kako bi se do 2020. godine realizirala misija te ostvarila vizija Rijeke kao
destinacije vjerskog turizma, definirani su strateški ciljevi razvoja vjerskog
turizma:
1. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog
turizma valorizacijom sakralne baštine
2. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem
proizvoda temeljenog na vjerskim motivima
3. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika
boravkom u gradu Rijeci
4. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci
Strateški ciljevi detaljnije su razrađeni kroz zadatke, aktivnosti i nositelje.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
57
Pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma prije svega zahtijeva
primjerenu valorizaciju kulturno-povijesne i sakralne baštine. Vjerske zajednice
raspolažu vrijednim umjetninama, artefaktima i prostorima koji zasigurno mogu biti
zanimljivi posjetiteljima. Stoga je potrebno pronaći način da se isti stave na uvid i
raspolaganje javnosti. Zasigurno bi osnivanje muzeja sakralne baštine bio važan
doprinos kulturnoj, ali i turističkoj ponudi grada Rijeke. Postoje određene naznake da
bi se navedeno moglo ostvariti u nekom od raspoloživih prostora u centru grada.
Preporučuje se da Grad Rijeka prostornim i imovinsko-pravnim rješenjima projektira
odgovarajući prostor.96 U projektiranom prostoru koji bi trebao definirati Grad Rijeka
moguće je organizirati stalni muzejski postav zbirne sakralne umjetnosti grada u koju 96
Kao mogućnost pojavljuju se bivša robna kuća Varteks, tvornica Rade Končar, skladišta Brodokomerca ili neki drugi prostor.
1. strateški cilj. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma
valorizacijom sakralne baštine
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI 1.1. Staviti na uvid
javnosti bogatu sakralnu baštinu
1.1.1. Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni i zanimljivi za posjetitelje (kapele, samostani, riznice i dr.)
Vjerske zajednice TZ grada Rijeke Grad Rijeka Sveučilište u Rijeci
1.1.2. Osnivanje muzeja sakralne umjetnosti grada Rijeke
Grad Rijeka TZ grada Rijeke
1.1.3. Odrediti i objaviti vrijeme u kojem su crkve otvorene za javnost
Vjerske zajednice
1.2. Dovršiti crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije
1.2.1. Osiguravanje financijskih sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz sredstava fondova EU-a
Grad Rijeka
1.3. Definirati model čuvanja i osiguranja crkvenih objekata i inventara
1.3.1. Redovito održavanje i čišćenje unutrašnjosti vjerskih objekata
Vjerske zajednice
1.3.2. Redovito održavanje i uređivanje okoliša u vlasništvu vjerske zajednice
Vjerske zajednice
1.3.3. Vanjsko osvjetljenje vjerskih objekata Grad Rijeka
1.3.4. Prigodno osvjetljenje Trsata i drugih sakralnih objekata povodom blagdana i vjerskih događaja
Grad Rijeka
1.3.5. Čuvanje vjerskih objekata i umjetnina TZ grada Rijeke Vjerske zajednice
1.3.6. Osigurati videonadzor crkvenih objekata
Grad Rijeka
1.4. Označiti vjerske objekte
1.4.1. Postaviti turističke putokaze (smeđu signalizaciju) u gradu Rijeci
TZ grada Rijeke
1.4.2. Postaviti unificirane informativne ploče o povijesnim obilježjima sakralnih objekata
TZ grada Rijeke
1.4.3. Postaviti unificirane informativne ploče o vjerskim obredima i događajima, doličnom odijevanju i ponašanju u crkvama i s drugim relevantnim informacijama
TZ grada Rijeke
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
58
bi se sabrali svi vrijedni predmeti pohranjeni u crkvama na području grada. Muzej
sakralne umjetnosti imao bi za cilj stalnu prezentaciju sakralne umjernosti grada
Rijeke turistima, stručnoj i znanstvenoj javnosti. Osim prezentacije muzej bi i funkciju
restauracije i čuvanja sakralnih umjetnina te bi trebao biti tržišno samoodrživ.
Kako bi se sakralna baština stavila na uvid javnosti, potrebno je uskladiti
interese turista i crkvenih dužnosnika, odnosno vrijeme u kojem su crkve otvorene za
javnost prilagoditi potrebama posjetitelja. Tako bi na primjer vrijeme otvoreno za
posjetitelje moglo biti od 9 do 12 sati te od 15 do 19 sati, odnosno prema procjeni
upravitelja crkve. U manjim crkvama predlaže se otvaranje objekta uz prethodnu
najavu, dok se predlaže da bi u crkvama s većom frekvencijom posjeta, kao što su
Svetište Majke Božje na Trsatu i katedrala sv. Vida crkvu trebalo držati otvorenom od
9 do 19 sati. Neovisno o tome za koju se od mogućnosti vjerske zajednice odluče,
smatra se važnim o istom obavijestiti turističku zajednicu, odnosno turističke
agencije i vodiče kako bi se mogli planirati organizirani posjeti. Također, vrijeme
otvoreno za posjet crkvama potrebno je objaviti na informativnim pločama te u
promotivnim sredstvima.
Jedan od zahtjevnijih zadataka grada Rijeke jest i dovršenje crkve uznesenja
Blažene Djevice Marije Assunta. S obzirom na to da se radi o zahtjevnom projektu,
bilo bi potrebno osigurati financijska sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz
sredstava fondova EU-a.
Za razvoj vjerskog turizma važno je kontinuirano održavanje vjerskih objekata
što podrazumijeva redovito čišćenje interijera crkava te održavanje okoliša koji je u
vlasništvu vjerskih zajednica. Međutim, osim toga potrebno je na primjeren način
osigurati vanjsko osvjetljenje crkava te održavanje javnih površina u njihovoj okolici.
Grad Rijeka uz pomoć gradskih komunalnih poduzeća može znatno pridonijeti
navedenome. Također, velik problem s kojim se suočavaju vjerske zajednice jest
čuvanje crkava i umjetnina koje se u njima nalaze. Stoga je smatra izuzetno važnim
definirati model čuvanja i osiguravanja crkvenih objekata i inventara. U tom se cilju
predlaže niz aktivnosti kao što su postavljanje videonadzora ili definiranje modela
financiranja čuvarskih službi i osiguranja crkvenih objekata i inventara. Financiranje
navedenoga moguće je osigurati iz sredstava kojima raspolaže Turistička zajednica
grada Rijeke i prihoda od prodaje suvenira (na primjer 2 : 1 ili nekom drugom
omjeru).
U turističkom smislu važno je postaviti putokaze i oznake vjerskih objekata.
Postavljenje smeđe signalizacije te informativnih ploča u blizini vjerskih objekata s
relevantnim informacijama o kulturno-povijesnoj baštini te praktičnim
informacijama o vremenu raspoloživom za posjete, pravilima ponašanja u crkvama i
drugo predstavljao bi doprinos pozicioniranju Rijeke kao destinacije vjerskog
turizma.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
59
2. strateški cilj. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem proizvoda
temeljenog na vjerskim motivima ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI
2.1. Razviti proizvode vjerskog turizma
2.1.1. Osmisliti rute organiziranog i individualnog obilaska vjerskih objekata u Rijeci
Turističke agencije TZ grada Rijeke
2.1.2. Organizirati stručno vođenje i obilazak unutar vjerskih objekata
Turističke agencije TZ grada Rijeke Vjerske zajednice
2.1.3. Osmisliti rute vjerskog turizma povezivanjem Rijeke s drugim destinacijama prepoznatljivima po vjerskom turizmu
Turističke agencije
2.1.4. Vršiti bogoslužje na stranim jezicima
Vjerske zajednice
2.1.5. Organizirati višednevne duhovne seminare
Vjerske zajednice
2.1.6. Planirati i programirati kulturne sadržaje (glazbene, likovne, graditeljske i audiovizualne umjetnosti) nadahnute vjerom i vjerskim temama
TZ grada Rijeke Vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Ustanove u kulturi
2.1.7. Organizirati festivale gastronomske ponude proizašle iz vjerskih običaja (Halal, košer….)
TZ grada Rijeke Ugostiteljski poslovni subjekti
2.2. Educirati turističke vodiče, animatore i volontere za potrebe vjerskog turizma
2.2.1. Provoditi odabir animatora, vodiča i volontera za predstavljanje sakralnih objekata grada Rijeke
TZ grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci
2.2.2. Organizirati seminare i ostale programe cjeloživotnog učenja za potrebe vođenja turista
TZ grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci
2.3. Promicati proizvode vjerskog turizma, sadržaje, objekte i programe (online i offline)
2.3.1. Inovirati turističke vodiče grada Rijeke u kojima će se iznjeti kulturno-povijesna baština
TZ grada Rijeke Vjerske zajednice
2.3.2. Izdati višejezične brošure i letke s informacijama o svim vjerskim objektima i događajima
TZ grada Rijeke
2.3.3. Izraditi turističke mape s lokacijama svih kulturno-povijesnih i vjerskih znamenitosti
TZ grada Rijeke
2.3.4. Kreirati internetski portal na temu vjerskog turizma
TZ grada Rijeke
2.3.5. Upotrebljavati društvene mreže u funkciji promocije vjerskog turizma (kanal Youtube i društvene mreže)
TZ grada Rijeke Turističke agencije Vjerske zajednice
2.3.6. Izraditi i objaviti integralni kalendar vjerskih događaja i obreda u Rijeci (online i offline)
TZ grada Rijeke Vjerske zajednice
2.4. Obogatiti ponudu nabožnih predmeta i suvenira s vjerskim motivima
2.4.1. Potaknuti i organizirati osmišljavanje autentičnih suvenira nadahnutih vjerom
TZ grada Rijeke
2.4.2. Potaknuti poduzetnike na proizvodnju i distribuciju suvenira i nabožnih predmeta s tržišnim interesom
Grad Rijeka TZ grada Rijeke
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
60
U strateškim razvojnim dokumentima iz područja turizma prepoznat je
potencijal vjerskog turizma u gradu Rijeci. Isti predstavlja sastavni dio integralnoga
turističkog proizvoda destinacije koji je moguće unaprijediti razvojem novih oblika
turističkih proizvoda, odnosno usluga. Turistički proizvod temelj je marketinškog
miksa vjerskog turizma te stoga zahtijeva posebnu pozornost. Postoji čitav niz
mogućnosti inoviranja vjerskog turističkog proizvoda kao na primjer: rute obilaska
vjerskih objekata u Rijeci u različitom vremenskom trajanju (na primjer od dva do
četiri sata) tijekom kojih bi se posjetilo nekoliko vjerskih objekata, organizirani
obilazak crkvi uz stručno vođenje osobe specijalizirane za određeni objekt, rute
kojima bi se povezivalo nekoliko destinacija prepoznatljivih po vjerskom turizmu
(Međugorje i Marija Bistrica ili šire). U vrijeme posjeta crkvama kad nema obreda
potrebno je osigurati nadzor i stručno vođenje uz prigodnu prodaju nabožnih
predmeta i prikladnih suvenira. Stručni vodič morao bi imati najmanje srednju
stručnu spremu i biti educiran o povijesnim i sakralnim obilježjima crkve. Stručne
vodiče moguće je regrutirati preko Studentskog centra.
Vjerske zajednice doprinos razvoju turizma mogu dati bogoslužjima na
stranim jezicima te organizacijom višednevnih duhovnih seminara. U turističkom
smislu, ali i za žitelje Rijeke i Primorsko-goranske županije, svakako bi bilo
zanimljivo organizirati raznovrsne kulturne sadržaje nadahnute vjerom, kao što su
festivali duhovne glazbe, projekcije filmova s vjerskim sadržajima, održavanje izložbi
i drugih manifestacija. Također, u okviru proizvoda kulturnog turizma, ali i uz
određenu vjersku komponentu, predlaže se organiziranje gastronomskih festivala s
ponudom koja je utemeljena na vjerskim običajima (na primjer halal, košer, „čista
srijeda” i sl.). Svakako je potrebno proizvode vjerskog turizma prilagođavati
specifičnim potrebama ciljnih skupina.
Polazeći od želja predstavnika vjerskih zajednica, ali i turističkih agencija i
vodiča te u funkciji unapređenja turističkog proizvoda nužna je bolja edukacija
turističkih vodiča u cilju stjecanja znanja o sakralnim objektima i specifičnostima
religija. Osnivanje crkvenih povjerenstava koje bi se bavilo vjerskim turizmom i bilo
poveznica i u komunikaciji između crkve i turističkih agencija bio bi velik doprinos
unapređenju turizma. Također je potrebno organizirati seminare, tečajeve i druge
oblike cjeloživotnog učenja za turističke vodiče, animatore i volontere koji će biti
specijalizirani za vođenje turista po vjerskim objektima, posebno u vrijeme vjerskih
događaja.
Za razvoj i unapređenje vjerskog turizma nužna je promocija. Ona se koristi
različitim sredstvima (offline i online) u cilju informiranja ciljnih tržišnih segmenata o
ponudi vjerskog turizma u Rijeci (objektima, događajima). Turističkoj zajednici grada
Rijeke kao koordinatoru aktivnosti i nositelju promocije na raspolaganju su različite
mogućnosti. Prije svega, valjalo bi inovirati i tiskati višejezične turističke vodiče, letke
i brošure u kojima će se opisati kulturno-povijesna baština grada i objaviti
informacije o svim vjerskim objektima i događajima u Rijeci. Posebna turistička mapa
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
61
s ucrtanim vjerskim objektima i rutama dodatno bi olakšala snalaženje turistima koji
posjećuju Rijeku motivirani vjerom, ali i kulturom. Popis svih vjerskih događaja i
obreda u obliku kalendara dodatno bi pridonio informiranosti turista i hodočasnika.
Međutim, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije nameće nove standarde u
komunikaciji s ciljnom publikom. Predlaže se kreiranje jedinstvenog internetskog
portala na kojem bi se objavljivale sve informacije o vjerskim zajednicama, objektima
i događajima u Rijeci te druge informacije relevantne vjerskim zajednicama,
organizatorima putovanja, turističkim vodičima, vjernicima, turistima i ostalim
zainteresiranim skupinama. Takav portal ujedno bi trebao biti temelj za interaktivnu
komunikaciju s publikom putem društvenih mreža ili elektroničke pošte, odnosno
nositelj multimedijskih sadržaja s motivima vjere.
U funkciji unapređenja turističke ponude, ali i pribavljanja financijskih
sredstava za financiranje čuvanja i održavanja vjerskih objekata, potrebno je obogatiti
ponudu suvenira i nabožnih predmeta. Predlaže se da Turistička zajednica u suradnji
s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo inicira dizajniranje, proizvodnju i
distribuciju izvornih suvenira na tržišnim osnovama radi samoodrživosti vjerskih
objekata.
3. strateški cilj. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika boravkom u gradu Rijeci
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI
3.1. Oblikovati ugostiteljske usluge smještaja, prehrane i pića u skladu s potrebama specifičnih tržišnih segmentata
3.1.1. Povećati smještajne kapacitete prilagođene zahtjevima hodočasnika
Poslovni subjekti za pružanje usluga smještaja, prehrane i pića
3.1.2. Prilagoditi ponudu hrane i pića specifičnim potrebama vjernika i hodočasnika
Poslovni subjekti za pružanje usluga prehrane i pića
3.2. Učiniti boravak turista i hodočasnika sadržajnijim i ugodnijim
3.2.1. Prostorno-urbanističkim planovima definirati parkirališne prostore i omogućiti brži protok cestovnog prometa u okruženju vjerskih objekata
Grad Rijeka
3.2.2. Osigurati prihvat autobusa u blizini vjerskih objekata posebno u vrijeme važnih događaja
Grad Rijeka
3.2.3. Osigurati odgovarajući prilaz crkvenim objektima
Grad Rijeka
3.2.4. Povećati broj sanitarnih čvorova u blizini vjerskih objekata
Grad Rijeka
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
62
3.2.5. Pojačati aktivnosti čišćenja javnih površina oko vjerskih objekata u vrijeme održavanja velikih događaja
Grad Rijeka
3.2.6. Hortikulturno urediti prostore oko sakralnih objekata
Grad Rijeka
3.2.7. Izraditi prostorno-tehnološku dokumentaciju (prometna studija) za izgradnju vertikalnog povezivanja Trsata i centra grada (žičara/lift)
Grad Rijeka
3.2.8. U vršnom opterćenju organizirati brži, efikasniji i jeftiniji prijevoz iz mjesta događaja u centar grada i obratno
Grad Rijeka
3.3. Unaprijediti trgovačku ponudu autohtonih proizvoda
3.3.1. Organizirati sajam autohtonih prehrambenih i ostalih proizvoda prilikom velikih vjerskih okupljanja
Grad Rijeka TZ grada Rijeke
Obogaćivanje turističke ponude i rast turističke potrošnje može se ostvariti i
bogatijom i raznovrsnijom ponudom trgovačke robe. Iako kupnja proizvoda i usluga
nije primarni motiv dolaska na Trsat ili druge lokacije na kojim se nalaze vjerski
objekti, organiziranje sajma autohtonih proizvoda (na primjer grobničkog sira,
domaćeg meda i dr.) upotpunjuje doživljaj boravka u destinaciji i izvor je prihoda
većeg broja poduzetnika. Predlaže se održavanje sajmova na Trsatu tijekom većih
okupljanja i blagdana.
Osim rasta potrošnje cilj je i stvaranje okružja u kojemu se turisti i hodočasnici
osjećaju ugodno kako bi se njihovo zadovoljstvo pozitivno odrazilo na ponovni
dolazak i preporuku Rijeke kao turističke destinacije drugim posjetiteljima. Da bi se
navedeno ostvarilo, važno je otkloniti izvore nezadovoljstva posjetitelja. To je moguće
ostvariti unapređenjem infrastrukture i logističkom potporom grada Rijeke, gradskih
komunalnih poduzeća i drugih službi za vrijeme velikih događaja. Najveći problem
koji je uočen odnosi se na nedostatak parkirališta, posebno na Trsatu, koji se može
otkloniti pronalaženjem novih parkirališnih prostora, ali i gradnjom vertikalnog lifta
(žičare) iz centra grada kako bi se prostor Trsata prometno rasteretio. Potrebna je
dobra regulacija prometa i prihvat autobusa koji mogu biti parkirani izvan Trsata, a u
vršnom opterećenju povećati broj autobusa koji voze posjetitelje iz i u centar grada.
Nezadovoljstvo turista vezuje se uz neadekvatne prilaze vjerskim objektima
(na primjer katedrali) i nedostatak sanitarnih čvorova. Predlaže se gradu Rijeci da
osigura veći broj sanitarnih objekata u blizini većih okupljališta vjernika i turista i
prilaz vjerskim objektima osobama s posebnim potrebama. Komunalna poduzeća i do
sada su vodila računa o čistoći grada i okoliša objekata što bi trebalo nastaviti i dalje
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
63
te ovisno o potrebama pojačati aktivnosti čišćenja i hortikulturnog uređenja okoliša
vjerskih objekata. Otklanjanje izvora nezadovoljstva pozitivno će se odraziti na ugled
grada Rijeka kao destinacije vjerskog turizma.
4. strateški cilj. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI 4.1. Osigurati
koordinirano djelovanje svih nositelja aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma
4.1.1. Održavati koordinacije nositelja aktivnosti za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma
TZ grada Rijeke
4.1.2. Umrežiti dionike
TZ grada Rijeke
Sve prethodno navedene strateške ciljeve i zadatke moguće je ostvariti jedino
koordiniranim djelovanjem svih dionika. Nedovoljnu koordinaciju aktivnosti i
nedostatak zajedničkog djelovanja na području vjerskog turizma istaknula je većina
dionika. Stoga se kao jedan od najvažnijih zadataka za realizaciju ove Strategije
Turističkoj zajednici grada Rijeke nameće koordinacija djelovanja svih nositelja
aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma. Navedeno je moguće ostvariti
umrežavanjem svih dionika i osnivanjem tijela koje će se redovito sastajati radi
organiziranja i nadziranja aktivnosti te osiguravanja ispunjenja strateških ciljeva.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
64
8. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE I AKCIJSKI PLAN PROVEDBE
Kako bi se ostvarili ciljevi definirani ovom Strategijom, potrebno je odrediti
tijela zadužena za provedbu strategije te definirati akcijski plan provedbe s
pripadajućim nositeljima, rokovima provedbe i naznačenim prioritetima.
8.1. Tijela odgovorna za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma
Provedba Strategije razvoja vjerskog turizma moguća je uz zajedničke napore
svih zainteresiranih strana, uključujući vjerske zajednice, grad Rijeku, Turističku
zajednicu grada Rijeke, komunalna poduzeća, državne institucije, poslovne subjekte
koji obavljaju djelatnosti vezane uz kulturu, turizam i ugostiteljstvo, Sveučilište u
Rijeci, Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet (Teologija u Rijeci) i druge
zainteresirane strane.
Koordinacija zajedničkog djelovanja nameće se kao imperativ i preduvjet za
uspješnu provedbu strategije. Naime, za cjelovitost turističkog doživljaja u destinaciji
nužna je konzistentnost i objedinjavanje parcijalnih usluga u jedinstveni turistički
proizvod što se može postići samo sinergijskim djelovanjem svih nositelja ponude u
destinaciji. Ključnu ulogu integrirajućeg čimbenika ima Turistička zajednica grada
Rijeke koja je prepoznala važnost usmjeravanja razvoja vjerskog turizma što je
vidljivo i iz odluke o potrebi izrade strategije. Kako bi se povezani svi zainteresirani i
koordinirano djelovali na ostvarenju ciljeva Strategije, predlažu se tri organizacijska
modela za upravljanje razvojem vjerskog turizma grada Rijeke:
1. Odbor za vjerski turizam pri Turističkoj zajednici grada Rijeke, odnosno
destinacijskoj menadžment organizaciji (Destination Management
Organization DMO)
2. destinacijska menadžment kompanija (Destination Management Company
DMC) specijalizirana za vjerski turizam
3. klaster vjerskog turizma
Prvi model upravljanja podrazumijeva ključnu ulogu Turističke zajednice
grada Rijeke u koordinaciji svih dionika i aktivnosti koje se trebaju realizirati kako bi
se ostvarili strateški ciljevi razvoja vjerskog turizma. Očekuje se donošenje novog
zakona o turističkim zajednicama u skladu s kojim bi se turističke zajednice
transformirale u destinacijske menadžment organizacije (DMO), odnosno u
organizacije koje okupljaju dionike javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju
strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarenja zajedničke, prethodno
usuglašene, vizije97. Uloga DMO-a obuhvaća sljedeće: „razvoj i promocija destinacije
97
Smjernice za izradu zakona o turističkim zajednicama, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/140304-smjernice-tz-dmo.pdf, 15. 7. 2015.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
65
kroz koordiniranje i upravljanje ključnim aktivnostima turističkog razvoja kao što su
planiranje, marketing, financiranje, donošenje i provedba odluka kao i razvoj
turističkih proizvoda u destinaciji”98. Zadaci DMO-a bit će:99
razvoj proizvoda i inicijativa na destinacijskoj razini (koordinacija
provedbe ključnih investicijskih projekata javnog sektora, koordinacija
provedbe ključnih projekata konkurentnosti, sve razvojne aktivnosti
vezane uz povezivanje elemenata ponude paketa i proizvoda, razvoj
događanja i dr. inovativnih motiva dolazaka u destinaciju, razvoj
ponude za individualne i grupne goste, razvoj svih ostalih elemenata
proizvoda, praćenje i sudjelovanje na natječajima za fondove EU-a)
informacije i istraživanja (distribucija tiskanih materijala, kreiranje
sadržaja destinacijske internetske stranice, koordinacija i upravljanje
podružnicama na području destinacije, suradnja s javnim tvrtkama u
destinaciji, suradnja s regionalnom menadžment organizacijom (RMO)
u operativnom marketingu, krizni menadžment)
distribucija (slanje podataka o turističkom prometu u RMO; priprema i
slanje podataka o turističkoj ponudi na području DMO-a u RMO,
priprema marketinških materijala o destinaciji i slanje na konačno
oblikovanje i umnožavanje u RMO)
provedba programa edukacije i osposobljavanja zaposlenika
U okviru DMO-a bilo bi potrebno formirati posebnu unutarnju ustrojbenu
jedinicu, Odbor za vjerski turizam, koji bi bio odgovoran za izvršenje sljedećih
zadataka:
koordinacija djelovanja svih dionika uključenih u razvoj vjerskog
turizma
izrada marketinškog plana vjerskog turizma
koordinacija aktivnosti razvoja portfelja proizvoda vjerskog turizma
promocija Rijeke kao destinacije vjerskog turizma
izrada prijedloga modela čuvanja vjerskih objekata
izrada plana označavanja vjerskih objekata i koordinacija aktivnosti
briga o edukaciji turističkih vodiča, animatora i volontera za potrebe
vjerskog turizma
vođenje projekta osmišljavanja autentičnih suvenira s vjerskim
motivima
praćenje provođenja aktivnosti i ispunjenja ciljeva definiranih
strategijom.
98
Ibidem 99
Ibidem
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
66
Osnivanje destinacijske menadžment kompanije (DMC) specijalizirane za
vjerski turizam drugi je model upravljanja vjerskim turizmom. DMC registriran kao
trgovačko društvo djeluje kao receptivna kompanija koja oblikuje turističke
proizvode specijalizirane za pojedine tržišne segmente na tržišnim načelima.
Osnivanje posebnog klastera vjerskog turizma u Rijeci treći je organizacijski
model upravljanja. Klaster predstavlja udrugu čiji su zadaci umrežavanje dionika u
cilju unapređenja ponude vjerskog turizma grada i promocija Rijeke kao destinacije
vjerskog turizma. Kao oblik strateškog saveza koji djeluje po tzv. triple helix modelu
(povezivanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora). Kao osnivači
klastera mogu se pojaviti Turistička zajednica grada Rijeke, Grad Rijeka, turističke
agencije, udruge, vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci i druge zainteresirane strane.
Klasteru se kao članovi i partneri mogu pridružiti pravne i fizičke osobe koje će
svojim djelovanje pridonijeti razvoju vjerskog turizma. Uloga je klastera da jača
kapacitete svojih članova te pruža potporu za razvoj kvalitetnih usluga u domeni
vjerskog turizma. Svojim znanjem i iskustvom članovi klastera mogu inicirati projekte
u cilju unapređenja vjerskog turizma. Zajedničkim djelovanjem unutar klastera
unapređuje se djelovanje samih članica uz istovremeno jačanje konkurentnosti Rijeke
kao destinacije vjerskog turizma.
Turistička zajednica kao naručitelj ove studije treba izabrati optimalan model
koji će osigurati održivi razvoj vjerskog turizma i pozicioniranje Rijeke kao
destinacije vjerskog turizma na globalnoj turističkoj karti. Predlaže se primjena prvog
modela u kratkom roku, dok bi dugoročno gledano klaster vjerskog turizma
predstavljao optimalno rješenje koje ne isključuje i postojanje destinacijske
menadžment kompanije kao članice klastera.
8.2. Akcijski plan provedbe Strategije
Tijekom rada na Strategiji održan je niz susreta s predstavnicima vjerskih
zajednica i Turističkom zajednicom grada Rijeke, održane su radionice s dionicima,
anketirani su turisti i vjernici hodočasnici te su se iskristalizirale brojne ideje čija bi
realizacija mogla znatno pridonijeti unapređenju turizma i ostvarenju vizije grada
Rijeka kao destinacije vjerskog turizma.
Ključne aktivnosti s nositeljima, rokovima provedbe, očekivanim rezultatima i
razinom prioriteta prikazani su u akcijskom planu provedbe. Definirane su tri razine
prioriteta u odvijanju aktivnosti: A, B i C. Kategorija A dodijeljena je onim
aktivnostima koje zahtijevaju hitno rješavanje, dok je za realizaciju aktivnosti kojima
je dodijeljena kategorija B potrebno dulje vrijeme za pripremu. Zadaci i aktivnosti s
pripadajućom kategorijom C također su izuzetno važni za razvoj vjerskog turizma, ali
njihova je realizacija moguća u duljem roku.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
67
Ovisno o odabranom organizacijskom modelu za upravljanje vjerskim
turizmom destinacije provodi se praćenje i izvještavanje o realiziranim aktivnostima i
ispunjenju ciljeva strategije. Ono uključuje redovito izvještavanje javnosti putem
godišnjeg izvještaja o provedbi Strategije razvoja vjerskog turizma u Rijeci i
kontinuiranu diseminaciju informacija o realizaciji pojedinih aktivnosti planiranih
Strategijom.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
68
1. strateški cilj. Pozicionirati Rijeku kao prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma valorizacijom sakralne baštine
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI RAZDOBLJE PROVEDBE
OČEKIVANI REZULTATI/POKAZATELJI
PRIORITET
1.1. Staviti na uvid javnosti bogatu sakralnu baštinu
1.1.1. Otvaranje prostora koji su kulturološki i religijski relevantni i zanimljivi za posjetitelje (kapele, samostani, riznice i dr.)
Vjerske zajednice Turistička zajednica grada Rijeke Grad Rijeka Sveučilište u Rijeci
2016.
Izvršena snimka stanja i sastavljen plan aktivnosti
Do 2018. otvoreni najmanje jedan novi prostor dostupan posjetiteljima
B
1.1.2. Osnivanje muzeja sakralne umjetnosti grada Rijeke
Grad Rijeka Vjerske zajednice Turistička zajednica grada Rijeke
Do 2020. Osnovan muzej sakralne umjetnosti
C
1.1.3. Odrediti i objaviti vrijeme u kojem su crkve otvorene za javnost
Vjerske zajednice Do kraja 2015.
Javno objavljeno vrijeme u kojem je moguć obilazak vjerskih objekata
A
1.2. Dovršiti sanaciju crkve uznesenja Blažene Djevice Marije
1.2.1. Osiguravanje financijskih sredstava za sanaciju i dovršetak crkve iz sredstava iz fondova EU-a
Grad Rijeka Riječka nadbiskupija
Do 2020. Pripremiti tehničku i projektnu dokumentaciju
Osigurati sredstva iz fondova EU-a
C
1.3. Definirati model čuvanja i osiguranja crkvenih objekata i inventara
1.3.1. Redovito održavanje i čišćenje unutrašnjosti vjerskih objekata
Vjerske zajednice
Kontinuirano Uređeni i održavani prostori vjerskih objekata
A
1.3.2. Redovito održavanje i uređivanje okoliša u vlasništvu vjerske zajednice
Vjerske zajednice Grda Rijeka
Kontinuirano Uređen i održavan okoliš vjerskih objekata
A
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
69
1.3.3. Vanjsko osvjetljenje vjerskih objekata
Grad Rijeka
2017. Definiran koncept osvjetljenja
Pripremljena projektna i tehnička dokumentacija
Realiziran projekt osvjetljenja
B
1.3.4. Prigodno osvjetljenje Trsata i drugih sakralnih objekata povodom blagdana i vjerskih događaja
Grad Rijeka
Kontinuirano Osvijetljen Trsat i drugi objekti prilikom blagdana i vjerskih okupljanja
B
1.3.5. Čuvanje vjerskih objekata i umjetnina
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
Od 2016. Definiran model čuvanja vjerskih objekata
B
1.3.6. Osigurati videonadzor crkvenih objekata
Grad Rijeka Od 2016. Uveden videonadzor u crkvene objekte otvorene za javnost
B
1.4. Označiti vjerske objekte
1.4.1. Postaviti turističke putokaze (smeđu signalizaciju) u gradu Rijeci
Turistička zajednica grada Rijeke
2016. Postavljena smeđa signalizacija
A
1.4.2. Postaviti unificirane informativne ploče o povijesnim obilježjima sakralnih objekata
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
2016. Postavljene informativne ploče
A
1.4.3. Postaviti unificirane informativne ploče o vjerskim obredima i događajima, doličnom odijevanju i ponašanju u crkvama i sl.
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
2016. Postavljene informativne ploče
A
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
70
2. strateški cilj. Unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije motiviran vjerom
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI RAZDOBLJE PROVEDBE
OČEKIVANI REZULTATI/POKAZATELJI
PRIORITET
2.1. Razviti proizvode vjerskog turizma
2.1.1. Osmisliti rute organiziranog i individualnog obilaska vjerskih objekata u Rijeci
Turističke agencije Turistička zajednica grada Rijeke
2016. Definirane rute obilaska vjerskih objekata
A
2.1.2. Organizirati stručno vođenje i obilazak unutar vjerskih objekata
Turističke agencije Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice Sveučilište u Rijeci
2016. Organizirano stručno vođenje unutar vjerskih objekata
A
2.1.3. Osmisliti rute vjerskog turizma povezivanjem Rijeke s drugim destinacijama prepoznatljivima po vjerskom turizmu
Turističke agencije 2016. Osmišljena najmanje jedna ruta vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj
B
2.1.4. Vršiti bogoslužje na stranim jezicima
Vjerske zajednice Po potrebi Bogoslužje na barem jednom stranom jeziku
B
2.1.5. Organizirati višednevne duhovne seminare
Vjerske zajednice
2016. Organiziran najmanje jedan duhovni seminar
B
2.1.6. Planirati i programirati kulturne sadržaje (glazbena, likovna, graditeljska i audiovizualna umjetnost) inspirirane vjerom i vjerskim temama
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice, Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Ustanove u kulturi
Od 2016. Održan festival duhovne glazbe
Održan festival filma vjerske tematike
A
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
71
2.1.7. Promicati gastronomsku ponudu proizašlu iz vjerskih običaja (Halal, košer….)
Turistička zajednica grada Rijeke Ugostiteljski poslovni subjekti
2016. Održan najmanje jedan gastronomski događaj
B
2.2. Educirati turističke vodiče, animatore i volontere za potrebe vjerskog turizma
2.2.1. Provoditi odabir animatora, vodiča i volontera za prezentaciju sakralnih objekata grada Rijeke
Turistička zajednica grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Vjerske zajednice
2016. Izvršen izbor vodiča A
2.2.2. Organizirati seminare i ostale programe cjeloživotnog učenja za potrebe vođenja turista
Turistička zajednica grada Rijeke Sveučilište u Rijeci Teologija u Rijeci Vjerske zajednice
2016. Organizirana edukacija vodiča za potrebe vjerskog turizma
A
2.3. Promicati proizvode vjerskog turizma, sadržaje, objekte i programe
(online i offline)
2.3.1. Inovirati turističke vodiče grada Rijeke u kojima će se iznjeti kulturno-povijesna baština
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
2016. Inovirani turistički vodiči B
2.3.2. Izdati višejezične brošure i letke s informacijama o svim vjerskim objektima i događajima
Turistička zajednica grada Rijeke
2016. Izdane višejezične brošure B
2.3.3. Izraditi turističke mape s lokacijama svih kulturno-povijesnih i vjerskih znamenitosti
Turistička zajednica grada Rijeke
2016. Izrađena turistička mapa B
2.3.4. Kreirati internetski portal na temu vjerskog turizma
Turistička zajednica grada Rijeke
Do kraja 2015.
Internetski portal za potrebe vjerskog turizma u funkciji
A
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
72
2.3.5. Koristiti se društvenim mrežama u funkciji promocije vjerskog turizma (kanal Youtube i društvene mreže)
Turistička zajednica grada Rijeke Turističke agencije Vjerske zajednice
2015. Primijenjene društvene mreže u promociji vjerskih objekata i događaja
A
2.3.6. Izraditi i objaviti integralni kalendar vjerskih događaja i obreda u Rijeci
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
2016. Objavljen integralni kalendar vjerskih događaja (online i offline)
B
2.4. Obogatiti ponudu nabožnih predmeta i suvenira s vjerskim motivima
2.4.1. Potaknuti i organizirati osmišljavanje autentičnih suvenira nadahnutih vjerom
Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice
2016. Objavljen natječaj za dizajn autentičnih vjerskih suvenira
B
2.4.2. Potaknuti poduzetnike na proizvodnju i distribuciju suvenira i nabožnih predmeta s tržišnim interesom
Grad Rijeka Turistička zajednica grada Rijeke Vjerske zajednice Poduzetnici
2016. Provedene mjere poticanja poduzetništva
B
3. strateški cilj. Povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i hodočasnika boravkom u gradu Rijeci
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI RAZDOBLJE PROVEDBE
OČEKIVANI REZULTATI/POKAZATELJI
PRIORITET
3.1. Oblikovati ugostiteljske usluge smještaja, prehrane i pića u skaldu s potrebama specifičnih tržišnih segmentata
3.1.1. Povećati smještajne kapacitete prilagođene zahtjevima hodočasnika
Poslovni subjekti za pružanje usluga smještaja, prehrane i pića
Do 2020. Povećan broj smještajnih kapaciteta
C
3.1.2. Prilagoditi ponudu hrane i pića specifičnim potrebama vjernika i hodočasnika
Poslovni subjekti za pružanje usluga prehrane i pića
Kontinuirano Ponuda jela i pića u ugostiteljskim objektima prilagođena vjernicima različitih vjeroispovijesti
B
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
73
3.2. Unaprijediti trgovačku ponudu autohtonih proizvoda
3.2.1. Organizirati sajam autohtonih prehrambenih i ostalih proizvoda prilikom velikih vjerskih okupljanja
Grad Rijeka Turistička zajednica grada Rijeke
2016. Organiziran sajam na Trsatu B
3.3. Učiniti boravak turista i hodočasnika sadržajnijim i ugodnijim
3.3.1. Prostorno-urbanističkim planovima definirati parkirališne prostore i omogućiti brz protok cestovnog prometa u okruženju vjerskih objekata
Grad Rijeka
Do 2020. Veći broj parkirališnih mjesta
A
3.3.2. Osigurati prihvat autobusa u blizini vjerskih objekata posebno u vrijeme velikih događaja
Grad Rijeka Kontinuirano Organiziran prihvat i otprema autobusa
A
3.3.3. Izraditi prostorno-tehnološku dokumentaciju (prometna studija) za izgradnju vertikalnog povezivanja Trsata i centra grada (žičara/lift)
Grad Rijeka Kontinuirano Izrađena prometna studija C
3.3.4. U vršnom opterećenju organizirati brz, efikasan i jeftin prijevoz iz mjesta događaja u centar grada i obratno
Grad Rijeka Kontinuirano Povećan broj autobusa tijekom vršnog opterećenja
A
3.3.5. Osigurati odgovarajući prilaz crkvenim objektima
Grad Rijeka 2018. Urediti prilaz katedrali sv. Vida
B
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
74
3.3.6. Povećati broj sanitarnih čvorova u blizini vjerskih objekata
Grad Rijeka 2017. Veći broj sanitarnih objekata
A
3.3.7. Redovito čistiti javne površine oko vjerskih objekata u vrijeme održavanja velikih događaja
Grad Rijeka Kontinuirano Uredne javne površine A
3.3.8. Hortikulturno urediti prostore oko sakralnih objekata
Grad Rijeka Kontinuirano Uređen okoliš oko vjerskih objekata
A
4. strateški cilj. Razviti i primijeniti model upravljanja vjerskim turizmom u Rijeci
ZADACI AKTIVNOSTI NOSITELJI RAZDOBLJE PROVEDBE
OČEKIVANI REZULTATI/POKAZATELJI
PRIORITET
4.1. Osigurati koordinirano djelovanje svih nositelja aktivnosti turističke ponude vjerskog turizma
4.1.1. Odabir modela upravljanja vjerskim turizmom
4.1.2. Održavati koordinacije nositelja aktivnosti za provedbu Strategije razvoja vjerskog turizma
Turistička zajednica grada Rijeke
Do kraja 2015.
Odabran model upravljanja
Redovite koordinacije nositelja aktivnosti
A
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
75
ZAKLJUČAK
Grad Rijeka kao važno geoprometno i gospodarsko središte svoju poslovnu i
razvojnu politiku zasniva na prometu, lučkim i drugim uslugama, ali i turizmu.
Obilježja Rijeke kao urbanog središta karakterističnog po bogatoj prošlosti i
multikulturalnosti opravdavaju ideju i realnu želju da se grad Rijeka pozicionira na
turističkom tržištu kao grad kulture, znanja i sporta, grad koji cijeni svoju prošlost i
svoju kulturnu baštinu te kao grad vjerskih događaja. Turizam grada Rijeke, njegov
povijesni, sociološki, kulturni, strateški i tržišni aspekt prikazan je u više dokumenata
koji su izvori za daljnja istraživanja o vjerskom turizmu. Neispunjeni potencijal
vjerskog turizma ishodište je ideje o potrebi izrade strategije s pomoću koje će Rijeka
učvrstiti ugled destinacije prepoznatljive po vjerskom turizmu. Budući da o vjerskom
turizmu i njegovom mogućim strateškim opredjeljenjima nema cjelovite
dokumentacije i pisanih djela, ova strategija predstavlja doprinos razvoju vjerskog
turizma u Rijeci kao gradu u kojem se promišlja razvojno i strateški.
Vjerski turizam jest selektivni oblik turizma, a glavni motiv putnika jest
posjetiti sveta mjesta (svetišta, samostane, katedrale, crkve, kapelice i sl.) i/ili
sudjelovati u vjerskim događajima i tematskim vjerskim putovima uz razmišljanje,
meditaciju i sudjelovanje u molitvi i bogoslužju. Vjerski se turizam pojavljuje u
različitim varijantama u kojima se isprepliću obilježja turizma i tradicionalnog
hodočašća te se smatra oblikom kulturnog turizma. S obzirom na primarne i
sekundarne motive moguće je izvršiti diferencijaciju posjetitelja te razlikovati one
kojima je primarni motiv sudjelovanje u vjerskim događajima i okupljanjima, dok je
konzumacija ugostiteljskih usluga popratna potreba, i one posjetitelje koji obilaze
vjerske objekte iz potrebe i želje za upoznavanjem različitih kultura.
Grad Rijeka, poznat po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti, karakterističan
je i po velikom broju vjerskih zajednica koje koegzistiraju u gradu te znatnom broju
istaknutih vjerskih objekata. Najbrojniji vjernici, povijesno najstariji i s najviše
sakralnih objekata jesu katolici, koji su u Rijeci zastupljeni sa 71,96 % svih građana.
Slijede ateisti, vjernici pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti, pripadnici manjih
vjerskih zajednica i vjerski neopredijeljeni. Velik broj vjerskih objekata i manifestacija
čini dobru osnovu za nadogradnju i kvalitetniju organizaciju vjerskih događaja kao
motiva za posjet i boravak turista – hodočasnika u gradu Rijeci. Trsatsko svetište sa
svojim tržišnim brendom Trsat prepoznatljivo je u hodočasnika već više od 700
godina. Najveći broj hodočasnika dolazi u grad Rijeku s vjerskim motivom upravo
zbog Marijina svetišta na Trsatu, ali ne treba zanemariti i ostala vjerska događanja,
koja su dobra osnova za daljnji razvoj vjerskog turizma i primjenu novih turističkih
sadržaja, neovisno o tome je li vjera primarni ili sekundarni motiv posjeta turista
gradu Rijeci.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
76
Može se ustvrditi da Rijeka nije u dovoljnoj mjeri prepoznata vjerska
destinacija te još uvijek relativno mali broj turista dolazi s vjerskim motivom. U
smislu vjerskog turizma posjetitelji u najvećoj mjeri dolaze radi trsatskog svetišta,
odnosno posjećuju Rijeku na proputovanju do poznatih vjerskih odredišta kao što su
Međugorje i Marija Bistrica. Otvaranje novog islamskog centra, odnosno gradnja
džamije, potaknuo je novi val turističkih dolazaka s vjerskim motivom. Ističe se i
neodvojivost kulture i vjere: turisti koji dolaze s motivom kulture također
razgledavaju istaknute vjerske objekte. U ugostiteljskim objektima za pružanje usluge
smještaja grada Rijeke bilježi se godišnje (2014.) 90.717 turističkih dolazaka, koji
ostvare 173.549 noćenja, potaknuti različitim motivima putovanja. Iako nema
preciznih podataka, procjenjuje se da vjerska događanja i sakralne objekte u gradu
Rijeci posjeti oko 121.500 posjetitelja, od kojih čak 104.000 (85,59%) dolazi u
Svetište Majke Božje na Trsatu. Utvrđuje se, također, da posjetitelji koji u grad Rijeku
dolaze motivirani vjerom generiraju godišnju potrošnju od 12.500.000 kuna. Iako su
provedena istraživanja pokazala da su posjetitelji vjerskih objekata i događaja
uglavnom vrlo zadovoljni većinom elemenata ponude koji se odnose na vjerske
sadržaje, utvrđeno je da prostor za poboljšanja postoji u segmentu podržavajuće
infrastrukture, kao što su sanitarni uvjeti i prometna infrastruktura. Saznanje da
među turistima postoji nakana da posjete više vjerskih objekata pri dolasku u Rijeku,
osnova je za unapređenje integralnoga turističkog proizvoda destinacije
obogaćivanjem ponude u domeni vjerskog turizma.
Istraživanja provedena za potrebe izrade ove Strategije rezultirala su važnim
spoznajama koje upućuju na zaključak da postoji konsenzus među ključnim dionicima
(vjerskim zajednicama, turističkim djelatnicima, predstavnicima lokalne samouprave,
trgovačkim društvima i dr.) o potrebi koordinacije pojedinačnih napora u cilju
unapređenja vjerskog turizma u Rijeci.
Uvažavajući rezultate istraživanja koji proizlaze iz analize podataka iz
sekundarnih i primarnih izvora moguće je istaknuti ključne snage i slabosti grada
Rijeke kao destinacije vjerskog turizma. Grad Rijeku karakterizira činjenica da se na
relativno malom prostoru grada nalazi velik broj različitih vjerskih i kulturnih
objekata, koji su zanimljivi turistima koji posjećuju grad i okolicu. Među slabostima
Rijeke kao destinacije vjerskog turizma valja naglasiti poteškoće vezane uz
infrastrukturu. To se ponajprije odnosi na nedovoljan broj parkirališnih mjesta u
gradu, a naročito na Trsatu, neadekvatno uređene prilaze vjerskim objektima te
nedostatan broj i uređenost sanitarnih prostora. Prilike iz okruženja koje idu u prilog
razvoju turizma jesu dobar geostrateški položaj grada te izvrsna prometna
povezanost. Osim toga, blizina emitivnih tržišta uz razvijenu kulturu hodočašća i
prepoznatljivost Trsata kao vjerskog i kulturnog središta u širem okruženju pozitivno
pridonose razvoju vjerskog turizma. Prijetnje koje dolaze iz okruženja vezuju se za
čimbenike u gospodarskom i društvenom okruženju te konkurenciju drugih odredišta
važnih za vjerski turizam. Nepovoljna klima za investicijska ulaganja i gospodarska
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
77
kriza u kojoj se Hrvatska nalazi već niz godina ograničavajući su čimbenici razvoja
koje je potrebno prevladati.
Na temelju provedenih istraživanja i izvršenih analiza te uz uvažavanje
stavova stručnog tima definirane su vizija i misija Rijeke kao destinacije vjerskog
turizma. Do 2020. godine grad Rijeka će biti turistička destinacija koju turisti
posjećuju radi kulturno-povijesnog nasljeđa i vjerskih događaja. Kako bi se ostvarila
vizija razvoja vjerskog turizma, a Rijeka pozicionirala kao prepoznatljiva turistička
destinacija, u ovoj su studiji određena četiri strateška cilja: 1) pozicionirati Rijeku kao
prepoznatljivu destinaciju vjerskog turizma valorizacijom sakralne baštine; 2)
unaprijediti integralni turistički proizvod destinacije razvojem proizvoda temeljenog
na vjerskim motivima; 3) povećati turistički promet i zadovoljstvo turista i
hodočasnika boravkom u gradu Rijeci i 4) razviti i primijeniti model upravljanja
vjerskim turizmom u Rijeci.
U cilju ostvarenja strateških ciljeva definiran je akcijski plan koji određuje
zadatke, aktivnosti, nositelje aktivnosti, rokove provedbe i očekivane rezultate.
Pritom se naglašava da je strateške ciljeve i zadatke moguće izvršiti jedino
umrežavanjem i koordiniranim djelovanjem svih dionika odnosno interesnih skupina.
Kako bi se navedeno ostvarilo, predložena su tri organizacijska modela upravljanja
vjerskim turizmom u gradu Rijeci: 1) Odbor za vjerski turizam pri Turističkoj
zajednici grada Rijeke, odnosno destinacijskoj menadžment organizaciji; 2)
destinacijska menadžment kompanija specijalizirana za vjerski turizam i 3) klaster
vjerskog turizma. Predlaže se Turističkoj zajednici kao naručitelju Strategije da
izabere optimalan model koji će osigurati održivi razvoj vjerskog turizma i
pozicioniranje Rijeke kao destinacije vjerskog turizma na turističkom tržištu.
Iskazana potpora i spremnost svih dionika da se aktivno uključe u razvoj vjerskog
turizma predstavlja ohrabrenje i nadu da će vizija i ciljevi definirani ovom Strategijom
biti ostvareni.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
78
LITERATURA
Knjige, članci i ostale publikacije
1. Adler, J.: Youth on the Road: reflection on the History of Tramping, Annals of Tourism
Research, Vol. 12, No. 3, 1985., str. 335. – 354.
2. Bradanović, M., Hoško, E.: Marijin Trsat, Turistička naklada, Zagreb, Franjevački
samostan na Trsatu, Rijeka, 2009.
3. Brošura „Islamski centar Rijeka”, Medžlis Islamske zajednice Rijeka, Rijeka.
4. Brošura „Židovi u Rijeci”, Židovska općina Rijeka, Rijeka, 2011., str. 2.
5. Cerović, Z., Zanketić, P.: Menadžment hodočašća i vjerskih događaja, Fakultet za
menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija, 2013.
6. Duvnjak, N, Relja, R., Žeravica, M.: Religijski turizam kao poseban socio-kulturni
fenomen - na primjeru istraživanja među studentima Sveučilišta u Splitu, Nova
prisutnost, Vol. 9, broj. 2, Zagreb, 2011., 425. – 446.
7. Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka,
2005.
8. Grad Rijeka, www.rijeka.hr, 15. 6. 2015.
9. Horvat , A., Matejčić, R., Prijatelj, K..: Barok u Hrvatskoj, Liber, Zagreb, 1982.
10. Hoško, E.: Marijin Trsat (ur. Goran Moravček), Edicija Moravček, Rijeka, 1991.
11. Hoško, E.: Na vrhu Trsatskih stuba, Adamić, Rijeka, 2007.
12. Klen, D. (ur.): Povijest Rijeke, Skupština općine Rijeka i Izdavački centar Rijeka,
Rijeka, 1988.
13. Ključni elementi u razvoju i planiranju turizma grada Rijeke, Horwath Consulting
Zagreb, Zagreb, 2013.
14. Lozzi Barković, J.: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Adamić, Rijeka, 2015.
15. Mantovani, M.: La crescente importanza del turismo religioso in Italia ed i percorsi
devozionali, Rivista di scienze del turismo, n. anno II, 2011., str. 143. – 149.
16. Mazza, C.: Turismo religioso. Un approccio storico - culturale, EDB Bologna, Bologna
2007.
17. Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I.: Tomas 2014. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,
Institut za turizam, Zagreb 2015.
18. Moravček, G.: Rijeka između mita i povijesti, Adamić, 2006.
19. Narodne novine, https://www.nn.hr/, lipanj 2015.
20. Pasinović, M.: Religiozni turizam između socijalne i ekonomske kategorije, Turizam:
međunarodni znanstveno-stručni časopis, br. 3., Zagreb, 1991., 82. – 83.
21. Rafajlović-Dragović, G., Starac, R., Uroda, G.: Kulturno-povijesna baština Primorsko-
goranske županije: graditeljska baština, Adamić, Rijeka, 2005., str. 44.
22. Rebić, A.: Dokument Svete Stolice o hodočašću 2000., Bogoslovska smotra, br. 1,
Zagreb, 1999., 145. – 154.
23. Smith, V. L.: Introduction: The Quest in Guest, Annals of Tourism Research, Vol. 19,
No. 1, 1992., str. 1. – 17.
24. Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine, Grad Rijeka, Rijeka,
2013.
25. Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke 2015. – 2020., Institut za razvoj i
međunarodne odnose – IRMO, Zagreb, 2015.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
79
26. Strategija razvoja kulturnog turizma „Od turizma i kulture do kulturnog turizma”,
Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, Zagreb, 2003.
27. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
28. Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Krovni plan,
Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb, 2008.
29. Strateški marketinški plan razvoja turizma Kvarnera 2009. – 2015., Subregionalni
plan: Područje Rijeke, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, Zagreb,
2008.
30. Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao turističke destinacije, Horwath Consulting
Zagreb, 2013.
31. Tulić, D.: Katedrala svetog Vida, Turistička naklada, Zagreb, 2011.
32. Zanketić, P.: Menadžment vjerskih događaja u turističkoj destinaciji, doktorska
disertacija, Sveučilište u Rijeci – Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
Opatija, Opatija, 2012.
33. Žic, I.: Riječka gostoljubivost, Adamić, Rijeka, 2000.
34. Žic, I.: Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rijeka, 2006.
Internetski izvori
1. Akcijski plan razvoja kulturnog turizma, Radni materijal, Institut za turizam, Zagreb,
2015., www.mint.hr/UserDocsImages/150629_askcijski_kulturni-turizam.pdf, 12. 7.
2015.
2. Brošura „Hodočastiti svetištima”,
http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Kulturna_bastina/Vjerski_turizam,
1. 7. 2015.
3. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf, 12. 5. 2015.
4. Festival Trsat, http://trsat.istrafilm.hr/, 30. 6. 2015.
5. Svetište Trsat, http://www.trsat-svetiste.com/hodocasca.htm, 29. 5. 2015.
6. Turizam u brojkama, Ministarstvo turizma,
http://www.mint.hr/UserDocsImages/150701_Turizam014.pdf, 1. 5. 2015.
7. Turistička zajednica grada Rijeke, www.visitrijeka.hr, 15. 4. 2015.
8. Židovska općina Rijeka, http://zidovska-opcina-rijeka.hr/2014/09/23/sinagoga-u-
rijeci/, 30. 6. 2015.
Zakoni i propisi
1. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10, NN 30/14)
2. Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14)
3. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, NN 152/08, NN 43/09, NN 88/10, NN
50/12, NN 80/13, NN 30/14)
4. Zakon o izmjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 152/14)
5. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
80
6. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN
56/13)
7. Zakon o uslugama (NN 80/11)
8. Zakon o obrtu (NN 143/13)
9. Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12 , NN
28/13)
10. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12)
11. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03, NN
100/04, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, NN 157/13, NN
152/14)
12. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)
13. Zakon o ustanovama (NN 76/93, NN 29/97, NN 47/99, NN 35/08)
14. Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, NN 27/93, NN 38/09),
Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13,
91/13, 72/15)
15. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, NN73/13)
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
81
POPIS ILUSTRACIJA
Popis tablica
Tablica 1. Stanovništvo grada Rijeke prema vjeroispovijesti (Popis stanovništva 2011.) ....... 30
Tablica 2. Smještajni kapaciteti grada Rijeke od 2004. do 2014. godine (ležajevi) .................. 33
Tablica 3. Ostvareni dolasci i noćenja turista u gradu Rijeci 2014. godine. ............................... 34
Tablica 4. Struktura ukupnih dolazaka i noćenja prema vrsti smještaja 2014. godine ............ 35
Tablica 5. Pregled ostvarenih dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine ............................ 35
Tablica 6. Stavovi dionika o stanju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) ...................................... 43
Tablica 7. Prijedlozi mjera za unapređenje vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) ........................ 45
Tablica 8. Doprinos dionika unapređenju vjerskog turizma u Rijeci (N = 49) .......................... 46
Tablica 9. Zadovoljstvo hodočasnika elementima ponude Svetišta Majke Božje na Trsatu
(N = 502) ......................................................................................................................................... 48
Tablica 10. Motivi obilaska vjerskog objekta (N = 97) ................................................................ 50
Tablica 11. Zadovoljstvo turista elementima ponude vjerskih objekata (N = 97) .................... 51
Popis grafikona
Grafikon 1. Struktura smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (broj smještajnih
jedinica) ........................................................................................................................................... 32
Grafikon 2. Iskorištenost smještajnih kapaciteta grada Rijeke 2014. godine (u danima) ........ 33
Grafikon 3. Dobna struktura turista u gradu Rijeci 2014. godine ............................................... 34
Grafikon 4. Prosječni boravak turista po vrstama smještaja 2014. godine (u danima) ............ 35
Grafikon 5. Kretanje broja dolazaka i noćenja od 2004. do 2014. godine .................................. 36
Grafikon 6. Ostvareni broj dolazaka 2014. godine po emitivnim tržištima ............................... 37
Grafikon 7. Ostvareni broj noćenja 2014. godine po emitivnim tržištima ................................. 37
Popis shema
Shema 1. Putanja hodočasnik turist ................................................................................................................. 9
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
82
PRILOG
U Prilogu se navode imena intervjuiranih osoba, kao i sudionika radionica održanih 23.
travnja 2015. godine u Grand Hotelu Bonavia, kojima su nazočili predstavnici vjerskih
zajednica, gradskih službi i komunalnih trgovačkih društava te predstavnici turističkih
agencija i turistički vodiči.
Red. Br. IME I PREZIME ORGANIZACIJA 1. Mr. sc. Vojko Obersnel Grad Rijeka - gradonačelnik 2. Helena Semion Tatić Grad Rijeka 3. Andrija Vitezić Grad Rijeka 4. Tamara Mančić Grad Rijeka 5. Srđan Škunca Grad Rijeka 6. Zoran Šuman Grad Rijeka 7. Jelena Mateševac Primorsko-goranska županija 8. Petar Škarpa Turistička zajednica grada Rijeke - direktor 9. Ines Boban-Štiglić Turistička zajednica grada Rijeke 10. Prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić Teologija u Rijeci 11. Prof. dr. sc. Jerko Valković Teologija u Rijeci 12. Prof. dr. sc. Josip Grbac Teologija u Rijeci 13. Branko Benčić Teologija u Rijeci 14. Vlč. Matija Matičić Riječka Nadbiskupija 15. Vlč. Luka Lučić Riječka Nadbiskupija 16. Mons. Ivoslav Linić, rektor Katedrala sv. Vida 17. Časna sestra Regina Kristanić Katedrala sv. Vida 18. Prof. dr. sc. fra Emanuel Hoško Trsatsko Svetište 19. Fra Antun Jesenović, gvardijan Trsatsko Svetište 20. Mons. mr. Zvonimir Seršić Biskupija Krk 21. Vlč. Anton Zec Biskupija Krk 22. Vlč. dr. Anton Bozanić Župa uznesenja BDM Omišalj 23. Fra Eugen Pavlek, župnik Kapucinski samostan 24. Fra Zlatko Šafarić Kapucinski samostan 25. Prof. dr. sc. Marijan Jurčević Dominikanski samostan 26. Dr. sc. Mario Tomljanović, župnik Uznesenje BDM Rijeka 27. Protojerej-stavrofor Mićo Kostić, paroh Srpska pravoslavna crkvena opština 28. Protojerej Marko Đurić, paroh Srpska pravoslavna crkvena opština 29. Hajrudin ef. Mujkanović, glavni imam Islamska zajednica Rijeka 30. Giorgio Grlj, pastor Baptistička crkva u Rijeci 31. Mr. sc. Irena Deže Starčević, predsjednica Židovska općina Rijeka 32. Damir Strbad Kristova crkva Rijeka 33. Ilija Mladenov Makedonska pravoslavna crkva 34. Milan Špoljarić, pastor Evanđeoska pentekostna crkva 35. Boris Ritoša HZZO Regionalni ured Rijeka 36. Ljubomir Linić Policijska uprava primorsko-goranska 37. Vlado Haramija Policijske uprave primorsko-goranska 38. Ivica Lencović Studentski centar Rijeka 39. Božena Mišković Studentski centar Rijeka 40. Danijela Matejčić Miletić KD Čistoća d.o.o. 41. Robert Mrnčić KD Autotrolej d.o.o. 42. Amra Fajić Rijeka Sport d.o.o. 43. Vlatka Stanić Plava Laguna d.d. (GH Bonavia) 44. Martina Fućak Jadran hoteli d.d.
Strategija razvoja vjerskog turizma grada Rijeke do 2020. godine
83
45. Neven Tomašić Hostel Dharma 46. Ana Predovan-Brkarić Travelana d.o.o 47. Vibor Olivari Olivari d.o.o. 48. Davor Marčelja Solen d.o.o. 49. Željka Valenčić Focus Travel d.o.o. 50. Tamara Kapetanović Contrado Travel d.o.o. 51. Mirjana Rahelić RB Travel d.o.o. 52. Sanja Gržac Autotrans d.o.o. - aTravel 53. Mihaela Dušević Jadroagent d.d. 54. Marina Fabian Govorčin Jadroagent d.d. 55. Marijana Bonetta Vodič 56. Matija Radić Vodič 57. Bernardin Modrić Festival Trsat