strateška studija o utjecaju na okoliš vi. izmjena i

Strateška studija o utjecaju na okoliš VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana

Karlovačke županije

Netehnički sažetak

Zagreb, prosinac 2020.

za zaštitu prirode i okoliša

Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 84310268229

Tel: +385 1 3717 317

Naziv dokumenta:

Strateška studija o utjecaju na okoliš VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije

-Netehnički sažetak-

Nositelj postupka SPUO VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke

županije

Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije

Jurja Križanića 11, 47000 Karlovac

Odgovorna osoba: Pročelnica Marina Jarnjević, mag. iur.

Izrađivač Studije:

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

Prilaz baruna Filipovića 21

10 000 Zagreb

Voditelj izrade Strateške studije: Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Stručnjaci

Autor/ica Potpis Poglavlje

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Tlo i poljoprivredno zemljište, Poljoprivreda

Martina Rupčić, mag.geogr.

Odnos ID Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini, Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na ID Plana, Stanovništvo i zdravlje ljudi, Mogući razvoj okoliša bez provedbe ID Plana, Metodologija procjene utjecaja, Prekogranični utjecaji, Razumna alternativa, Praćenje stanja okoliša, Zaključci Studije

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Uvod, Geološke značajke i georaznolikost, Vode

Djelatnici


Monika Radaković, mag.oecol.

Bioraznolikost, Zaštićena područja prirode, Invazivne vrste

Djelatnici


Blaženka Sopina, univ.bacc.oecol.

Damjana Levačić, mag. oecol. et prot nat.

Paula Bucić, mag. ing. oecoing

Industrija, Rudarstvo, Energetika, Otpad, Otpadne vode, Buka, Nekontrolirani događaji, Zrak i klima

Josip Stojak, mag. ing. silv.

Šume i šumarstvo, Divljač i lovstvo

Filip Lasan, mag. geogr.

Svjetlosno onečišćenje, Promet, Turizam, Stanovništvo i zdravlje ljudi

Nikolina Fajfer, mag. ing. prosp. arch.

Krajobrazne karakteristike, Kulturno-povijesna baština

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Voditelj stručnog tima izrađivača: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci:

Mario Mesarić, mag. ing. agr. Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Djelatnici:

Josip Stojak, mag. ing. silv. Monika Radaković, mag.oecol.

Damjana Levačić, mag. oecol. et prot nat.

Blaženka Sopina, univ.bacc.oecol.

VANJSKI SURADNIK

Autor Potpis Poglavlje

Boris Mašić, dipl. arheolog

Kulturno-povijesna baština

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, prosinac 2020.


Sadržaj

1 Uvod ........................................................................................................................................................................... 1

1.1 Razlozi izrade ID Plana ................................................................................................................................. 2

2 Odnos ID Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima ...................................................... 9

3 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe ID Plana................................................................... 9

4 Postojeći okolišni problemi koji su važni za ID Plana ............................................................................................... 10

5 Okolišne značajke na koje provedba ID Plana može značajno utjecati .................................................................... 12

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na ID Plana ................................................................................................................................................................................. 14

7 Utjecaji ID Plana na okoliš ........................................................................................................................................ 14

7.1 Metodologija procjene utjecaja .................................................................................................................... 14

7.2 Sažetak analize utjecaja ID Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu ...................................................... 15

7.3 Prekogranični utjecaj ................................................................................................................................... 19

8 Razumna alternativa................................................................................................................................................. 19

9 Mjere zaštite okoliša ................................................................................................................................................. 20

9.1 Opće mjere zaštite okoliša .......................................................................................................................... 20

9.2 Mjere ublažavanja utjecaja provedbe ID Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu ...................... 22

10 Praćenje stanja okoliša............................................................................................................................................. 34

11 Zaključci Strateške studije ........................................................................................................................................ 34

12 Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ...................................................................................................... 35

12.1 Uvod ............................................................................................................................................................ 35

12.2 Podaci o ekološkoj mreži ............................................................................................................................. 35

12.3 Metodologija procjene utjecaja .................................................................................................................... 35

12.4 Obilježja utjecaja ID Plana na područja ekološke mreže ............................................................................. 37

12.5 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže .............. 41

12.6 Zaključak o utjecaju ID Plana na ekološku mrežu ....................................................................................... 43


Zagreb, prosinac 2020. 1

1 Uvod

Strateška procjena utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Provedbom postupka SPUO-a stvara se osnova za promicanje održivog razvoja kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućuje da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategija, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogli imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)).

U postupku SPUO izrađuje se Strateška studija o utjecaju na okoliš, stručna podloga kojom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Strateška studija mora obuhvaćati sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku i prilaže se uz strategiju, plan ili program, a izrađuje ju pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša (dalje u tekstu: Ovlaštenik). Svrha postupka SPUO je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje ljudi budu ocijenjene za vrijeme pripreme strategije, plana ili programa, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja.

U Karlovačkoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija) na snazi je Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, 26/01, 33/01-ispr., 36/08, 56/13, 07/14-ispr., 50b/14, 6c/17, 29c/17 – pročišćeni, 8a/18, 19/18-pročišćeni) (u daljnjem tekstu: važeći Plan).

Predmet ove Strateške studije o utjecaju na okoliš (skraćeno: Studija) je procjena vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi koji bi mogli nastati provedbom Radnog nacrta VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: ID Plana). Postupak SPUO za ID Plana provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08).

Odluku o izradi VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (KLASA: 021-04/19-01/113, URBROJ: 2133/1-01/01-19-06) donijela je Županijska skupština na 18. sjednici održanoj dana 20. rujna 2019. godine, objavljena je u Službenom glasniku Karlovačke županije 40b/19. Stručni izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Zavod). Nositelj izrade ID Plana i tijelo nadležno za provedbu postupka strateške procjene je Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo), koji provodi sve zakonom propisane postupke. Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša postupak SPUO nadležno tijelo provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: MINGOR).

Sukladno Odluci o izradi ID Plana župan Karlovačke županije donio je Odluku o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja Plana na okoliš (KLASA: 010-01/19-01/602, URBROJ: 2133/1-07-01/01-19-10 od 16. listopada 2019.) na temelju koje započinje postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

Za ID Plana se, sukladno odluci Županije o obveznoj potrebi provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, MINGOR (nekada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) očitovalo da, uz primjenu načela učinkovitosti i ekonomičnosti, članak 10. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09), za predmetne izmjene i dopune, iznimno, ne treba provesti postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, već se može u okviru strateške procjene odmah pokrenuti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Klasa: 612-07/19-62/45, Ur. broj: 517-05-2-3-19-2 dana 16. rujna 2019. godine).

Odluka o sadržaju Strateške studije o utjecaju na okoliš VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije (KLASA: 020-01/20-01/34, URBROJ: 2133/1-07-01/01-20-45 od 16. siječnja 2020. godine).

Ovlaštenik za izradu ove Studije je tvrtka IRES EKOLOGIJA d.o.o. koja posjeduje suglasnost MINGOR-a za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode.



1.1 Razlozi izrade ID Plana

Razlozi za izradu ID Plana su preispitivanje i osiguranje prostorno planskih preduvjeta za održivi razvoj na temelju ocjene podobnosti smještaja, usklađenja potreba svih korisnika prostora te usklađenja sa zahtjevima zaštite prostora za:

• Hidroelektrane i druge energetske građevine

• Javne ceste i željezničke pruge (prometni sustav)

• Istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

• Istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda

• Građevinska područja naselja

• Izgradnju izvan građevinskih područja

• Mreže gospodarskih (proizvodnih, poslovnih i turističkih) zona

• Mreže sportsko-rekreacijskih djelatnosti

• Zone posebnih namjena

• Vodne građevine (regulacijske i zaštitne, brane s akumulacijom ili retencijom i druge)

• Zone sanitarne zaštite vodocrpilišta

• Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

• Obnovljive izvore energije

• Usklađenje s prostornim planovima područja posebnih obilježja

• Usklađenje Odredbi za provedbu Plana s u međuvremenu izmijenjenim propisima.

Obuhvat ID Plana jednak je administrativnom području Županije (Slika 1.1). ID Plana uključuju izmjene i dopune u tekstualnom i grafičkom dijelu ID Plana.

Predložene prostorno smještene ID Plana koje mogu utjecati na promjene stanja okoliša Županije, za potrebe Studije izdvojene su u devet grupa, prema potrebi ostvarivanja preduvjeta za određivanje namjene prostora/površina, razvoj djelatnosti i infrastrukture te razmještaj u prostoru, kao i preduvjeta za provedbu predloženih zahvata u prostoru.

Površine različite namjene Zone/koridori

Sportsko-rekreacijska namjena Sportski centri

Golf

Ugostiteljsko-turistička namjena Turističke zone

Gospodarska namjena Poslovna namjena

Proizvodna namjena

Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI)

EKI zone

Prometni sustav Cestovni promet

Željeznički promet

Energetski sustav

Solarna elektrana

Hidroelektrane

Dalekovodi

Odušna stanica

Istražna polja Istražna polja geotermalne vode

Istražna polja mineralnih sirovina

Eksploatacijska polja Eksploatacijska polja mineralnih sirovina

Vodnogospodarski sustav

Regulacijske i zaštitne vodne građevine

Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda



Slika 1.1 Administrativno područje Karlovačke županije (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Geoportal-u DGU)



Površine sportsko–rekreacijske namjene

Površine sportsko–rekreacijske namjene veće od 5 ha koje se korigiraju Izmjenama i dopunama detaljno se razgraničuju i određuju prostorno planskom dokumentacijom niže razine - prostornim planovima uređenja gradova i općina (u daljnjem tekstu: PPUO/G), generalnim urbanističkim planovima (u daljnjem tekstu: GUP), urbanističkim planovima uređenja (u daljnjem tekstu: UPU). Zone izdvojenih građevinskih područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene planiraju se sukladno pretežitoj vrsti planiranih sadržaja. Sukladno PPUO/G, predlaže se isključivanje iz Plana zone Grabrk površine manje od 5 ha u Bosiljevu i Centra za vodene sportove površine 9,63 ha i Jahačkog centra površine 5,39 ha u Rakovici koje su brisane u PPUO te se ne evidentiraju ovim Izmjenama i dopunama. Sukladno PPUO predlaže se povećanje u Rakovici Sportsko rekreacijskog centra Grabovac sa 13,28 ha na 14,81 ha, u Ogulinu Centra za vodene sportove Dujmić Selo sa 83,43 ha na 87,07 ha i u Ozlju Sportskog centra Zorkovac sa 24,82 ha na 25,92 ha. Sukladno PPUO/G smanjuje se površina Krš, centra za zimske sportove u Saborskom sa 14,84 ha na 6,91 ha. Predlaže se dodavanje novih zona u Cetingradu – Golf igralište Donja Žrvnica 120 ha i Golf igralište Strmačka 75 ha, dok se golf igrališta Luke i Bogovolja, zbog potencijalno značajno negativnog utjecaja na narušavanje vode za ljudsku potrošnju u III zoni sanitarne zaštite, narušavanja ekološkog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda rijeke Korane i degradacije sedrenih barijera, Izmjenama i dopunama predlaže ne planirati.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Izmjenama i dopunama uređuju se površine izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko–turističke namjene (u daljnjem tekstu: T namjena - T1, T2), površine veće od 25 ha: Rakovica - Grabovac Cestovno selo povećava se obuhvat sa 51,98 na 52,69 ha i mijenja iz T2 u T1 i Rakovica - Čatrnja Korana povećava se obuhvat T2 sa 41,55 na 43,95 ha. Detaljno razgraničenje određuje se prostorno-planskom dokumentacijom niže razine (PPUO/G, GUP, UPU).

Osnovne smjernice uređenja i gradnje su: zona mora biti opremljena elektroničkom komunikacijskom, energetskom i komunalnom infrastrukturom; izgrađenost građevne čestice može biti najviše 40 %, a na građevnoj čestici mora biti najmanje 30 % zelenih površina, ozelenjenih autohtonim vrstama; cestovne prometne površine trebaju se planirati (projektirati, izgrađivati, opremati i štititi) tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisa; unutar zone treba planirati sustav pješačkih komunikacija, koji treba biti vezan i na sadržaje izvan granice zone; oblikovanje i materijali trebaju biti u skladu s regionalnom tradicijom; građevine unutar ugostiteljsko-turističkih zona namijenjenih turističkim naseljima (T2) sastavni su dio jedinstvenog sustava i ne mogu se etažirati. PPUO/G moguće je izvan građevinskog područja naselja odrediti uvjete smještaja građevina ugostiteljsko – turističke namjene za seoski turizam kao isključivo turističke namjene, nevezano za poljoprivrednu proizvodnju na posjedu veličine od 2 ha i više, pri čemu je potrebno detaljno propisati kriterije i uvjete smještaja i načina gradnje uz uvažavanje vrijednosti i očuvanje prostora izvan građevinskog područja u njegovoj osnovnoj namjeni (poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište).

Površine gospodarske namjene

Izmjenama i dopunama evidentirane su maksimalno planirane površine gospodarskih zona (I, K) veće od 25 ha. Uvjeti uređenja zona detaljno se razgraničuju i određuju prostorno planskom dokumentacijom niže razine (PPUO/G, GUP, UPU). PPUO/G je potrebno postaviti ograničenje mjerljivim parametrima i određivanjem tipa proizvodne jedinice, vezano za obujam djelatnosti i moguće utjecaje na okoliš za područja gospodarske namjene. Potrebno je odrediti i one sadržaje koji se mogu smještati isključivo u zasebnu zonu. Prilikom izrade prostornih planova niže razine, potrebno je preispitati izgrađenost, opremljenost i stupanj iskorištenja postojećih gospodarskih zona, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina.

Zone kojima se korigiraju granice ili se brišu iz važećeg Plana su sljedeće: Plaški I - ne korigira se granica, ali uslijed konverzije koordinatnog sustava dolazi do pomaka lokacije zone u prostoru te ova zona nije predmet Studije; Rakovica Drežnik Grad (I/K) površine 31,11 ha briše se iz Plana; Bosiljevo (I) obuhvat se smanjuje s 150,03 na 149,64 ha; Ogulin (I) obuhvat se povećava sa 119,35 na 125,48 ha i Logorište (I) obuhvat se smanjuje sa 40,43 na 38,59 ha.

Površine za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (u daljnjem tekstu: EKI) i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima i na postojećim građevinama (antenski prihvati) je u cilju povećanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša potrebno prilagoditi novim standardima.



Prema objedinjenom planu razvoja pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture, a sukladno odredbama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 92/15), ucrtana su središta planiranih EKI zona i pripadajući polumjeri EKI zona. Određene su zone elektroničke komunikacijske infrastrukture radijusa 250 m do 2000 m unutar kojeg je moguće locirati jedan samostojeći antenski stup. Unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora.

Detaljni položaj samostojećeg antenskog stupa unutar planirane elektroničke komunikacijske zone odredit će se u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete gradnje te Odredbama za provedbu Plana. Prilikom određivanja lokacije samostojećeg antenskog stupa potrebno je poštovati specifičnosti prostora mikrolokacije i sukladno tome, po potrebi ograničiti visinu antenskog stupa, odrediti maskirna rješenja i posebne boje stupa, u svrhu uklapanja u okoliš.

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu putem elektroničkih vodova potrebno je, prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama Plana, uz uvjete nadležnog javnopravnog tijela, planirati PPUO/G uz sljedeće uvjete: Za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje planirati trase i koridore podzemno u koridoru cestovne ili željezničke infrastrukture. Iznimno, u cilju znatnijeg skraćivanja trasa, može se planirati i izvan koridora cestovne ili željezničke infrastrukture vodeći računa o pravu vlasništva i arheološkim lokalitetima; Za velike gradove, gradove i naselja gradskog obilježja planirati trase i koridore podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina.

Površine za prometni sustav

Cestovni koridori - Izmjenama i dopunama predlažu se korekcije trasa unutar pojedinih prometnih pravaca sukladno novoj projektnoj dokumentaciji, korigiraju se i dodaju pojedine spojne ceste na postojećim ili planiranim trasama. Trase pojedinih postojećih cesta se dodaju, mijenjaju kategoriju ili se razvrstavaju iz nerazvrstanih u kategoriju lokalnih, županijskih ili državnih, sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta.

Planirane brze državne ceste: Korigira se trasa brze ceste (čvor Popovača (A3) – Sisak – Glina – čvor Ogulin (A1)) i u skladu s time raskrižja cesta u dvije razine; Dodaje se brza cesta G.P. Jurovski Brod (gr. R.Slovenije) – čvor Novigrad (čvor A1) - Lišnica (Dubravci) u tri varijante.

Planirane ostale državne ceste - dodaju se državna cesta Mostanje – Vukmanički Cerovac, obilaznica Krnjaka, obilaznica Slunja, obilaznica Plitvica i obilaznica Rakovica. Korigiraju se trase obilaznice Ogulina, obilaznice Plaškog i obilaznice Ličke Jesenice.

Planirane ostale državne ceste u užem gradskom prstenu grada Karlovca dodaju se temeljem izvršene kategorizacije - zapadna obilaznica Karlovca sa spojnom cestom do D36, istočna obilaznica Karlovca (trasa u istraživanju u važećem Planu), spoj Istočne i Zapadne obilaznice i spoj na autocestu A1.

Kategorizacija postojećih cesta (ucrtavanje u Plan) u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 17/20): LC34009, LC34024 (južni dio), LC34139, LC34167, LC34169, ŽC3303, LC34018 u ŽC3296, DC545 (zapadna obilaznica), LC34059 (u istočnom dijelu neznatno promijenjena trasa), DC541 u zapadnom dijelu (bila planirana) i DC23 kod Zvečaja (ispravak prema DOF-u).

Željeznička infrastruktura - Izmjenama i dopunama predlaže se isključivanje iz Plana planirane Varijante 2 trase magistralne željezničke pruge (na RH 2 EU Mediteranski koridor - „pruga velike propusne moći“), a uz postojeći kolosijek željezničke pruge M202 rezervira se prostor za postavu još jednog kolosijeka.

Površine za energetski sustav

Solarne elektrane

Nova postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije Sunca (solarne elektrane kao samostojeći objekt), snage do 100 MW, planiraju se na rezerviranoj lokaciji za iskorištavanje energije Sunca na području Grada Karlovca, općine Krnjak i Vojnić te u gospodarskim proizvodnim zonama u načelu izvan naselja. Točan smještaj solarne elektrane na području Grada Karlovca te općina Vojnić (55 ha) i Krnjak (75 ha). uvjete i način gradnje postrojenja za iskorištavanje energije Sunca odredit će se PPUO/G.



Hidroelektrane

Sve hidroelektrane s pripadajućim građevinama u Županiji predmet su strateške procjene utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Postojeće su HE Gojak (Dobra) s branom, tunelom Gojak i akumulacijama Bukovnik i Sabljaci, HE Lešće (Dobra) s branom i akumulacijom, HE Ozalj (Kupa) s branom i akumulacijom, MHE Ilovac (Kupa) s branom i akumulacijom, MHE Dabrova dolina (Mrežnica) na prirodnoj barijeri, MHE Mataković (Mrežnica) na prirodnoj barijeri, MHE Pamučna (Mrežnica) na postojećoj pregradi i MHE Križančića mlin (Kupčina) na postojećoj pregradi. Za planirane MHE Turanj (Odeta I) (Korana) s postojećom pregradom, MHE Foginovo (Korana I) (Korana) s postojećom pregradom i MHE Odeta II (Mrežnica) s postojećom pregradom već su provedeni postupci na projektnoj razini te one ostaju u Planu, kao i MHE Globornica, za koju će se odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz Plana donijeti po završetku izrade "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće". Za ostale hidroelektrane planirane važećim Planom – VES Brodarci, VES Lučica, HE Barilović i MHE Furjan, kao i za mogućnost gradnje MHE na lokacijama starih mlinica za koje u Planu postoji načelna odredba, Studijom je ocijenjeno da, ovisno o tipu elektrane i lokaciji, postoji mogućnost negativnog utjecaja na mikroklimu, tlo, stanje vodnih tijela, bioraznolikost, vrijednosti prirodnog karaktera krajobraza rijeka, kao i na stanovništvo kroz posredno dugoročan utjecaj na razvoj turizma zbog smanjene mogućnosti razvoja određenih selektivnih oblika kao što su rafting i kajaking na rijekama stvaranjem akumulacija koje potapaju prirodne barijere (rijeka Korana). Mogućnost značajnih negativnih utjecaja prepoznata je na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, a Studijom je utvrđeno da ne postoje odgovarajuće mjere ublažavanja kojima bi se značajni negativni utjecaji koje bi mogle proizvesti mogao smanjiti na razinu ispod značajne, zbog čega ih se predlaže isključiti iz Plana. Iz istog razloga se MHE Brodarci, MHE Odeta III i MHE Donji mlin, za koje je također provedena procjena i zahtjevi za uvrštavanje u Plan predlaže ne planirati.

Dalekovodi

Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planiranog obnovljivog izvora i priključnog dalekovoda / kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Ako Izmjenama i dopunama Plana nije drugačije uređeno priključak se može smatrati sastavnim dijelom zahvata izgradnje obnovljivih izvora. Priključni (spojni) dalekovodi (DV) 110 kV koji se brišu iz Plana vezani su za MHE Primišlje koja se također briše iz Plana. Za potrebe SE u Vojniću i Krnjaku ucrtana je TS 220/35 kV u općini Barilović uz postojeći DV220kV (Brinje – Mraclin).

Površine za istražna polja mineralnih sirovina i geotermalnih voda

Prema Izmjenama i dopunama nova eksploatacijska polja mogu se planirati u PPUO/G nakon provedenih istražnih radova i potvrđenih rezervi mineralnih sirovina sukladno relevantnoj zakonskoj regulativi. Ako su ispunjeni zakonski uvjeti, odnosno dovršeni istražni radovi i potvrđene rezerve mineralne sirovine mogu se u PPUO/G planirati nova eksploatacijska polja odnosno proširenje postojećih bez prethodne izmjene i dopune Plana. Istražna polja mineralnih sirovina koja se Izmjenama i dopunama dodaju, brišu i čiji obuhvat se korigira: Dodaje se istražni prostor mineralnih sirovina u Bosiljevu Ex Plaškarica površine 46,28 ha te istražna polja geotermalne vode Karlovac I površine 4498,32 ha i Karlovac II površine 5992,45 ha; Smanjuje se površina istražnog prostora mineralnih sirovina ExO.Vojnić površine 5582,08 ha na 4330,00 ha; Briše se istražni prostor mineralnih sirovina ExO.Bosiljevo površine 148,43 ha, Ex Plaški Japaga površine 12,00 ha.

Istražni radovi i aktivnosti u svrhu utvrđivanja mogućnosti eksploatacije geotermalnih voda u energetske svrhe mogu se izvoditi na cjelokupnom području Županije. Istražni prostori geotermalnih voda za energetske svrhe su Karlovac 1 i Karlovac 2. Eksploatacijska polja geotermalnih voda u energetske svrhe utvrđuju se unutar prethodno planiranih istražnih prostora. Istražni prostori ili dijelovi istražnih prostora mogu s, bez izmjene Plana prenamijeniti u eksploatacijska polja geotermalne vode u energetske svrhe, ukoliko eksploatacijska polja geotermalne vode u energetske svrhe ispunjavaju odgovarajuće propisane zahtjeve te pod uvjetom da su u skladu s propisima o istraživanju i eksploataciji geotermalnih voda u energetske svrhe. Eksploatacijska polja geotermalne vode za energetske svrhe formirana unutar planiranih istražnih prostora mogu svojom površinom biti ista ili manja od planiranih istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe, te unutar jednog istražnog prostora može biti formirano više eksploatacijskih polja geotermalne vode za energetske svrhe. Lokacijski uvjeti postrojenja i uređaja za korištenje geotermalnih voda u turističko–zdravstveno–rekreacijske svrhe utvrdit će se PPUO/G. Unutar istražnog prostora geotermalnih voda Karlovac 1 i Karlovac 2 (na mjestima geotermalnih bušotina) može se planirati izgradnja građevina i postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije (geotermalne elektrane). Utvrđene su lokacije za gradnju geotermalnih elektrana na mjestima bušotina geotermalnih voda (KaGT-1, KaGT-2, KaGT-3, KaGT-4) unutar istražnog prostora geotermalne vode Karlovac 1.



Površine za eksploatacijska polja mineralnih sirovina

Planom određena eksploatacijska polja (u daljnjem tekstu: EP) mijenjaju svoj obuhvat ili im se pomiče lokacija sukladno konverziji u odgovarajući koordinatni sustav i sukladno dostavljenim podacima MINGOR. Do donošenja karte ležišta mineralnih sirovina Rudarsko geološke studije Županije nije moguće povećanje površina eksploatacijskih polja iznad maksimalnih površina određenih Odredbama za provedbu Plana. Postojeća eksploatacijska polja, koja imaju lokacijsku dozvolu odnosno odobrenje za rudarske radove, moguće je i dalje iskorištavati sukladno uvjetima u kojima su odobrena. Nova eksploatacijska polja mogu se planirati u PPUO/G prema Odredbama Plana i to nakon provedenih istražnih radova i potvrđenih rezervi mineralnih sirovina sukladno relevantnoj zakonskoj regulativi, pod uvjetom da su na većoj udaljenosti od 500 m od vodotoka i 100 m od građevinskih područja i od zaštićenih područja i građevina te da se ne nalaze u I., II., III. zoni sanitarne zaštite izvorišta. Nova eksploatacijska polja kao i proširenja postojećih te istražne prostore treba planirati na udaljenosti većoj od 200 m od speleoloških objekata.

Iz Plana se brišu slijedeća eksploatacijska polja (EP): Bijela Draga (2 ha), Zrnić Poljana Ogulin (2 ha); Cvitović (4 ha), Dragojević (4 ha) i Kuzma (3 ha) u Slunju; Blata (2 ha) u Saborskom; Crna Draga (2 ha) u Lasinja; Vrh Kapele (2 ha) u Josipdolu te Mazalica (15,8 ha) i Kokirevo (125 ha) u Vojniću te se određuje obveza njihove sanacije. Povećava se površina EP Japaga Plaški sa 7,68 ha na 11,45 ha i Bročanac E3 sa 12,80 ha na 13,03. Smanjuje se površina EP Batnoga Cetingrad, E3 sa 4,4 ha na 3,96 ha (pomak lokacije), Basarovac Vojnić sa 103,62 na 10,54 ha (promjena iz E4 u E5), Ivošević Gaj E4 sa 150 ha na 87 ha, Loskunja Vojnić E3 sa 8,74 ha na 6,80 ha, Gavani E3 sa 9,43 ha na 9,30 ha (pomak lokacije), Kostelići E3 sa 9,00 ha na 8,83 ha (pomak lokacije), Loskunja E3 sa 7,93 ha na 5,69 ha, Čukur E3 sa 6,62 ha na 4,33 ha, Tounj E3 sa 55,55 ha na 48,53 ha, Rečica E4 sa 71,65 ha na 62,95 ha.

Za eksploatacijska polja mora se u postupku izdavanja rudarske i lokacijske dozvole izraditi projekt sanacije polja koji je sastavni dio tehničke dokumentacije, pri čemu treba predvidjeti da se radovi na tehničkoj i biološkoj sanaciji devastiranog okoliša provode u što većoj mjeri tijekom trajanja eksploatacije, ovisno o primijenjenoj tehnologiji i posljedicama eksploatacije. Po isteku koncesije ta se eksploatacijska polja saniraju i zatvaraju.

Površine za vodnogospodarski sustav


Uređenje režima voda provodi se izgradnjom planiranih i rekonstrukcijom postojećih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina – akumulacija, retencija, nasipa, zidova, obaloutvrda, ustava, crpnih stanica i kanala oborinske odvodnje.

Izmjenama i dopunama u Plan se unose pojedinačni dijelovi „Sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, I faza – karlovačko područje“, sukladno Zakonu o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe (NN 118/18) i Rješenju o prihvatljivosti na okoliš i ekološku mrežu (Klasa: UP/I-351-03/18-02/49, Ur.broj: 517-03-1-2-19-35) te nisu dio pojedinačne procjene utjecaja na okoliš:

• lijevoobalni nasip rijeke Kupe od Brodaraca željezničkog mosta do Brodaraca (III. etapa)

• nasipi uz lijevu i desnu obalu Korane i desnu obalu Mrežnice za zaštitu naselja Mala Švarča, Logorište i Turanj i Goljak

• prokop Korana Kupa (desni nasip Korane, desni nasip Kupe i prokop Korana s rješenjem odvodnje na području Gornjeg Mekušja)

• nasip uz lijevu i desnu obalu Korane i lijevu obalu Mrežnice i regulaciju potoka Sajevac vezane uz izgradnju državne ceste D1 – splitski pravac – brza cesta kroz Karlovac

• regulacijske (obaloutvrde) i zaštitne (nasip, zid) vodne građevine s pripadajućim objektima odvodnje zaobalja na lijevoj obali Kupe od naselja Selce do Rečice

• regulacijke (obaloutvrde) i zaštitne (nasip, zid) s pripadajućim objektima odvodnje zaobalja i crpnom stanicom na desnoj obali Kupe od Brodaraca do Karlovačke pivovare

• objekti odvodnje (glavni odvodni kanal, sabirni kanali, ustava, crpna stanica) lijevog zaobalja rijeke Kupe od naselja Selce do Rečice)

• čvor Brodarci s pratećim objektima na kanalu Kupa – Kupa, Kupi, Dobri i retenciji Kupčina (pregrada Brodarci na Kupi, nasipi uz lijevu i desnu obalu Kupe i lijevu obalu Dobre, ustava Šišljavić na kanalu Kupa – Kupa, istočni nasip retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit i Brebernica, rekonstrukcija kanala Kupa – Kupa i rekonstrukcija nasipa za zaštitu ribnjaka Crna Mlaka)



Ostale zaštitne i regulacijske građevine koje nisu dijelovi Rješenja za Sustav, a predlaže ih se dodati u Plan:

• nasip uz desnu obalu Korane za zaštitu naselja Turanj i Goljak (Turanjski Goljaci)

• nasip za obranu od poplava naselja Priselci

• nasip od Šišljavića do Luke Pokupske

• nasip za obranu od poplava naselja Gradac

• nasip uz desnu obalu Kupe nizvodno od Kamenskog

• nasip za zaštitu naselja Ilovac

• ispusna ustava na Korani.

Korigira se obuhvat te se izmjenjuju ili brišu oznake za akumulacije i retencije:

• briše se oznaka za obranu od poplava (AP1) za retenciju Ogulin (na istom području kao i retencija Ogulin)

• ucrtava se simbol R2 za planiranu retenciju Strmac

• ucrtavaju se postojeće akumulacije AH3 Ozalj i AH Ilovac

• dodaju se planirane akumulacije AH Odeta III na Kupi i AH Globornica na Dobri

• korigira se obuhvat retencije Ogulin4

• korigira se obuhvat retencije Kupčina (ucrtana je cijela retencija i u Zagrebačkoj županiji (korekcija je na zapadnoj strani obuhvata)

o ucrtan simbol AH Barilović o ucrtan simbol MHE Brodarci o ucrtan simbol VES Lučica o ucrtan simbol VES Brodarci.

• povećava se obuhvat Retencije Ogulin sa 125,38 ha na 149,25 ha te Retencija Kupčina sa 4642,38 ha na 9541,27 ha.

Budući da je došlo do manjih izmjena trasa nasipa obuhvaćenih prethodno navedenim Rješenjem, dodatno se iz predostrožnosti procjenjuje:

• istočni nasip retencije Kupčine s regulacijom vodotoka Znanovit i Brebernica

• nasip uz desnu obalu Mrežnice za zaštitu naselja Mala Švarča

• nasip uz lijevu obalu Korane za zaštitu naselja Logorište

• nasip uz desnu obalu Korane za zaštitu naselja Turanj i Goljak.

Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda

Izmjenama i dopunama korigira se, mijenja i dopunjuje sljedeće: Dodaje se rezervacija prostora nove zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Mostanje; Dodaje se vodozahvat iz podzemlja na lokaciji Mostanje i Švarča; Dodaje se vodoopskrbni cjevovod kod novog vodozahvata Mostanje; U Općini Rakovica se korigira trasa planiranog vodoopskrbnog cjevovoda u odnosu na postojeći i dodaje se vodosprema; U Općini Saborsko mijenja se položaj vodosprema tako da se na jednoj lokaciji briše, a na drugoj dodaje te se briše crpna stanica (CS); U Općini Rakovica korigira se trasa planiranog sustava odvodnje otpadnih voda (prema projektu Aglomeracija Plitvička jezera); Lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (Krnjak planirani, Donji Velemerić postojeći, Barilović postojeći, Bosiljevo planirani, Žakanje planirani, Lasinja planirani (2x), Ozalj planirani, Tounj planirani, Draganić planirani (2x), Kamanje planirani, Saborsko planirani (2x), Josipdol planirani, Plaški planirani, Rakovica promijenjen iz planirani u postojeći (+ispust) (preuzeto iz PPUO/G); VS Borik u općini Saborsko promijenjena iz postojeće u planiranu; Korigirana je lokacija VS Mala Lisina u općini Saborsko.

1 Akumulacija za obranu od poplava. 2 Retencija 3 Akumulacija za hidroelektranu. 4 Ima Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i prirodu od 3. rujna 2015. godine (Klasa: UP/I-351-03/15-08/145, Ur. broj: 517-06-2-2-2-15-10)



Površine za posebnu namjenu

Izmjenama i dopunama dodaje se obuhvat i simbol PN (posebna namjena) unutar bivšeg vojnog skladišta Jamadol u Karlovcu za kompleks za provedbu osposobljavanja i uvježbavanja pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite.

2 Odnos ID Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima

U ovom poglavlju analizirani su svrha i ciljevi uspostavljeni po donošenju strategija, planova i programa na nacionalnoj i županijskoj razini, te su uspoređeni s ciljevima ID Plana, i to za sljedeće:

• Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (NN 75/17)

• Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17)

• Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13)

• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)

• Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine (NN 84/17)

• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)

• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/20)

• Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16)

• Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (NN 117/15)

• Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)

• Razvojna strategija Karlovačke županije 2016. – 2020+

• Strateški plan Ministarstva kulture 2019. – 2021.

3 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe ID Plana

Pristup izrade dokumentu zasniva se na međunarodno prihvaćenom okviru za izvještavanje o stanju okoliša – DPSIR (eng. driver, pressure, state, impact, response, hrv. pokretači, pritisak, stanje, utjecaj, odgovor) metodologiji. Ovaj okvir pretpostavlja uzročno-posljedične veze međusobno povezanih komponenti društvenih i ekonomskih sustava te okoliša. On prepoznaje lanac pokretačkih sustava i procesa pojedinih pritisaka na okoliš, posljedice tih pritisaka, tj. stanja okoliša koje generiraju različite probleme i utjecaje na okoliš. Navedeni pritisci i utjecaji ljudskih aktivnosti na sastavnice i čimbenike u okolišu za posljedicu imaju odgovor društva koji nizom mjera djeluje na sve karike lanca. Sukladno navedenoj metodologiji, postojeće stanje okoliša analizira se kroz poglavlja pokretači promjena u okolišu, opterećenja okoliša te sastavnice okoliša i čimbenici u okolišu.

Pokretače promjena u okolišu može predstavljati svaka ljudska aktivnost koja ugrožava ili bi mogla ugrožavati sastavnice i čimbenike u okolišu odnosno izazivati promjene u okolišu na nekom prostoru te povećavati opterećenja ili pritiske u okolišu. U kontekstu ID Plana, kao pokretači promjena u okolišu razmatraju se sljedeće djelatnosti – promet, turizam, poljoprivreda, energetika, industrija, rudarstvo.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša, opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša (npr. zračni i cestovni promet). Opterećivanje okoliša je svaka aktivnost ili posljedica utjecaja aktivnosti u okoliš, ili utjecaj određene aktivnosti na okoliš, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati smanjenje kakvoće okoliša, rizik po okoliš ili korištenje okoliša. Najznačajnija opterećenja okoliša na području Županije su otpad i otpadne vode, buka, svjetlosno onečišćenje, invazivne vrste i minski onečišćena područja.

Stanje okoliša analizira se koristeći relevantne značajke okolišne sastavnice ili čimbenika u okolišu koje jasno pokazuju trendove okolišnog razvoja i promjena. Kriterij kod analize stanja predstavljala je i dostupnost podataka, odnosno mogućnost kvantitativnog i kvalitativnog prikazivanja okolišnih značajki, koji će biti predmet procjene utjecaja na okoliš.



Prema Zakonu o zaštiti okoliša, članku 4., stavku 1., podtočki 67., sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora. Članak 76, stavak 2. navodi da se procjenom utjecaja na okoliš utvrđuju utjecaji na sljedeće čimbenike okoliša: zemljište, tlo, vode, more, zrak i klimu, šume, stanovništvo i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost, prirode vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu te podložnost riziku od nastanka velike nesreće ili katastrofa. Zbog navedenog, poglavlje opisa stanja sastavnica okoliša i čimbenika u okolišu sadrži sljedeće stavke: zrak i klimu, tlo i poljoprivredno zemljište, vode, geološke značajke i georaznolikost, bioraznolikost, zaštićena područja prirode, krajobrazne karakteristike, šumski ekosustav, divljač i lovstvo, stanovništvo i zdravlje ljudi te kulturno-povijesna baština.

4 Postojeći okolišni problemi koji su važni za ID Plana

Analiza postojećeg stanja i trendova pokretača promjena u okolišu, opterećenja okoliša te sastavnica i čimbenika u okolišu rezultirala je izdvajanjem postojećih okolišnih problema svih sastavnica i čimbenika u okolišu s aspekta područja primjene ID Plana. Njima je u ovom poglavlju istaknut značaj, lokacije, uzroci te poveznice s pokretačima promjena i opterećenjima okoliša.

Tablica 4.1 Postojeći okolišni problemi koji su važni za ID Plana

Sastavnica/čimbenik u okolišu

Postojeći okolišni problemi

Klimatske promjene • Izraženo povećanje srednje godišnje temperature zraka i učestalosti vremenskih

nepogoda

Geološke značajke i georaznolikost

• 30 % speleoloških objekata je onečišćeno otpadom, prema Atlasu okoliša (2019.)

• Narušavanje fluvijalnih i fluviokrških reljefnih oblika antropogenim zahvatima na vodotocima (HE, akumulacije, nasipi, kanali i sl.)

Tlo i poljoprivredno zemljište

• Gubitak pozitivnih funkcija tla (ekološko-regulacijska, genofodna i proizvodna) kao posljedica prenamjene za infrastrukturne potrebe ili eksploataciju sirovina

• Prenamjena P1 i P2 zemljišta za infrastrukturne potrebe

• Stvaranje klizišta na područjima s pojačanim rizikom od erozije, osobito sjeverni i istočni dio Županije

• Nedostatak podataka o onečišćenju tla

Vode

• Nepostizanje minimalno dobrog ukupnog stanja na značajnom broju vodnih tijela površinskih voda (41,59 %), najvećim dijelom zbog nepostizanja zadovoljavajuće ocjene fizikalno kemijskih pokazatelja uslijed povišenih razina ukupnog dušika i fosfora u vodotocima, a koji su najvećim dijelom posljedica intenzivne poljoprivrede

• Neprovođenje monitoringa bioloških elemenata kakvoće na 72,5 % vodnih tijela površinskih voda te posljedično tome nedostatak podataka o biološkom stanju voda

Bioraznolikost

• Vegetacijska sukcesija uslijed napuštanja tradicionalne upotrebe zemljišta u poljoprivredi

• Gubitak i onečišćenje staništa uslijed intenzifikacije poljoprivrede (monokulture, pesticidi, gnojiva), neprikladne i intenzivne izgradnje, djelovanja vojnog poligona „Eugen Kvaternik“

• Fragmentiranost staništa uz glavne prometne koridore (autoceste i državne ceste) te oko većih urbanih središta

• Stradavanje životinja u prometu

• Ilegalno odlaganje otpada i eksploatacija mineralnih sirovina vrše pritisak na špiljska staništa i faunu

• Hidroelektrane na rijekama Dobri, Kupi, Mrežnici i Kupčini nepovoljno djelu na uvjete vodenih staništa, osobito sedrenih barijera te ugrožavaju stabilnost populacija ugroženih i zaštićenih vrsta riba

• Unos i širenje alohtonih vrsta ugrožavaju opstanak autohtone flore i faune

• Izlov i odstrijel zaštićenih vrsta (krivolov)

• Minski sumnjiva područja predstavljaju opasnost za faunu, posebice velike zvijeri

Zaštićena područja prirode

• Intenzivnije bavljenje ugostiteljskim i turističkim djelatnostima uslijed povećanja turističkih posjeta lokaliziranih na NP Plitvička jezera i značajni krajobraz Slunjčica rezultiraju onečišćenjem Slunjčice fekalnim vodama

• Vegetacijska sukcesija uslijed napuštanja tradicionalne upotrebe zemljišta ugrožava posebni floristički rezervat cret Banski Moravci



Sastavnica/čimbenik u okolišu

Postojeći okolišni problemi

• Javorolisne platane (Platanus acerifolia (Ait.) Willd.) u Marmontovoj aleji (spomenik parkovne arhitekture) narušenog su vitaliteta zbog nametnika, platanine mrežaste stjenice (Corythuca ciliata)

• Narušen je vitalitet stabala zbog starosti u Vrbanićevom perivoju (spomenik parkovne arhitekture)

Šumski ekosustav

• Prenamjena šuma i šumskog zemljišta uslijed izgradnje industrijskih i gospodarskih objekata, energetskih mreža, infrastrukture te djelovanjem stanovništva (proizvodnja i odlaganje otpada)

• Fragmentacija i narušavanje stabilnosti šuma uslijed gradnje postojećeg sustava infrastrukture (cestovne i željezničke mreže) posebice unutar vrijednih nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena na području Pokupskog bazena

• Otežana obnova šuma i fiziološka oslabljenost starih sastojina posljedica su promjena vodnog režima uslijed izgradnje autoceste Zagreb-Karlovac i njenih lateralnih kanala te kanala Kupa – Kupa

• Sušenje poljskog jasena u šumskim sastojinama svih dobnih razreda u Pokupskom bazenu posljedica je nepovoljnih utjecaja klimatskih promjena, povećane brojnosti jasenove pipe, promjena vodnog režima, pojava jasenovog potkornjaka te gljive Chalara fraxinea

• Minski sumnjiva područja onemogućuju gospodarenje šumama što dovodi do poremećaja u strukturi sastojina

• Opasnost od šumskih požara posljedica je nedovoljne brige šumovlasnika, neprovođenja potrebnih mjera zaštite u smislu izgradnje protupožarnih prosjeka, čuvanja šuma i provođenja uzgojnih radova u funkciji zaštite od požara

• Bespravna i nekontrolirana sječa

• Nestručni šumski zahvati i izostanak uspostave šumskog reda

• Zakorovljavanje i pretvaranje sječina u šikare zbog nedostatka obnove šuma

• Mali udio registriranih šumoposjednika i udruga šumoposjednika

Divljač i lovstvo

• Fragmentacija i gubitak staništa izgradnjom različitih infrastrukturnih površina (širenje gospodarskih zona, prometnica i sl.)

• Smanjena heterogenost staništa, odnosno narušavanje bonitetnih vrijednosti lovišta sukcesijom livada i pašnjaka napuštanjem tradicionalnog stočarstva

• Stradavanje divljači na prometnicama

• Krivolov

• Minski sumnjiva područja u lovištima

Krajobrazne karakteristike

• Narušena prepoznatljivost i raznolikost cjelokupnog karaktera krajobraza

• Ugrožena uravnoteženost prirodnog i antropogenog utjecaja

• Narušavanje prirodnosti i izvornosti područja antropogenim utjecajem na udio prirodnih elemenata krajobraza

• Gubitak prirodnih resursa

• Zapuštenost poljoprivrednog krajobraza

• Brojna brownfield-a zemljišta koje je potrebno obnoviti i prenamijeniti

• Narušavanje vizualnih kvaliteta i identiteta područja utjecajem na estetsku i asocijativnu percepciju krajobraza

• Nedovoljno istraživanje, određivanje, vrednovanje, te očuvanje vrijednosti prirodnog i antropogenog karaktera krajobraza, koji čine temelj identiteta Županije

Stanovništvo i zdravlje ljudi

• Pad broja stanovnika (9,1 %) u posljednjem međupopisnom razdoblju

• Negativan migracijski saldo (iseljavanje) i negativna prirodna promjena

• Značajno veći udio starog (>60) u odnosu na mlado (<19) stanovništvo – 27,3 % u odnosu na 13,5 %


• Nezadovoljavajuće stanje graditeljske baštine (zapuštenost, neodržavanje i ruševnost, ratna razaranja) uz pozitivne primjere obnove i zaštite pojedinačnih objekata u gradovima

• Nepostojanje modela upravljanja kulturnom baštinom (Strateški dokumenti) zbog čega nema njihovog sustavnog održavanja i korištenja (izuzev Strategije kulturnog razvoja grada Karlovca 2014. – 2024.)



5 Okolišne značajke na koje provedba ID Plana može značajno utjecati

Okolišne značajke područja na koja provedba ID Plana može značajno utjecati opisane su u Poglavlju Opis sastavnica i čimbenika u okolišu, a u ovom se poglavlju izdvajaju i prikazuju sukladno preliminarno prepoznatim utjecajima kojima se na njih provedbom ID Plana može značajnije utjecati.

Tablica 5.1 Okolišne značajke na koje provedba ID Plana može značajno utjecati po sastavnicama okoliša i u čimbenicima u okolišu

Sastavnica/ čimbenik u

okolišu Okolišna značajka Utjecaj

Vode

Voda za ljudsku potrošnju u zonama sanitarne zaštite izvorišta

Gaza I, II i III, Švarća, Mekušje, Slunjčica

Narušavanje kakvoće vode za ljudsku potrošnju geotermalnim bušenjem istražno – eksploatacijskih bušotina za potrebe korištenja geotermalne vode, radom eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, ispuštanjem otpadnih sanitarnih voda bez pročišćavanja u okoliš, održavanjem golf terena gnojivima i pesticidima.

Hidromorfološki elementi vodnih tijela

Narušavanje hidromorfoloških elemenata stanja vodnog tijela izgradnjom sportsko-rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih objekata, nasipa, hidroelektrana i akumulacijskih jezera.

Geološke značajke i

georaznolikost

Speleološki objekt Kurelčeva jama, špilja unutar kamenoloma

Tounj, špilja Tounjčica, Bombica i špilja u Šušnjaru

Moguće fizičke štete ili narušavanje stabilnosti i/ili gubitka pristupa nastale tijekom i eksploatacije mineralnih sirovina radom EP Tounj i EP Broćanac te gradnjom ugostiteljsko-turističke zone Grabovac Cestovno selo (T1).

Bioraznolikost

Vodena staništa Travnjaci

Sedrotvorna vegetacija Tršćaci

Onečišćenja te promjene stanišnih uvjeta okolnih staništa podzemnih voda i potencijalno rijeke Korane i njenih pripadajućih staništa uslijed korištenja gnojiva, pesticida i navodnjavanja (pospješuje disperziju onečišćivala) na prostoru golf igrališta Bogovolja i Luke te smanjenjem protoka vode na rijeci Korani izgradnjom MHE Furjan, HE i VES Lučica te HE Barilović.

Šume hrasta kitnjaka, običnog graba i obične breze

Gubitak, fragmentacija i stvaranje novog šumskog ruba ugroženih i rijetkih stanišnih tipova šume izgradnjom gospodarske zone Bosiljevo I.

Velike zvjeri

Fragmentacija staništa, promjena stanišnih uvjeta životinja i stradavanje jedinki u koliziji s vozilima izgradnjom brze ceste Ogulin – Popovača te brze ceste gr. R. Slovenije – čvor Novigrad i obilaznice Rakovica, Slunja, Plitvičkih jezera i Ličke Jesenice.

Vodena staništa Travnjaci

Šume hrasta lužnjaka i običnog graba

Ihtiofauna

Gubitak ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te promjena stanišnih uvjeta ihtiofaune realizacijom akumulacije Brodarci.

Ihtiofauna

Promjena stanišnih uvjeta ihtiofaune uslijed naglih promjena vodostaja, stvaranja bujičnih valova, fragmentacije staništa, promjene temperature, brzine i dubine vode te stradavanja jedinki izgradnjom MHE Odeta III, MHE Furjan, MHE Globornica, MHE Brodarci, HE i VES Lučica te HE Barilović.

Vodena staništa Gubitak ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, sedrotvorne vegetacije na slapovima, smanjenje protoka vode izgradnjom akumulacije Furjan.

Riparijska staništa rijeka Kupe i Dobre

Gubitak staništa stalnih tekućica te pripadajuće flore i faune ujezeravanjem vodenih tokova i promjenom stanišnih uvjeta u njima izgradnjom brana i stvaranjem akumulacija.

Ihtiofauna Vodena fauna

Gubitak jedinki promjenom stanišnih uvjeta pretvaranjem tekućica gotovo u stajaćice, što utječe na stvaranje pridnenog leda u zimskom periodu te dovodi do naglih promjena vodostaja, stvaranja bujičnih valova, fragmentacije staništa, promjene temperature, brzine i dubine vode izgradnjom hidroelektrana s branama i akumulacijama.





Gubitak jedinki vodotoka Dretulja promjenom stanišnih uvijeta uslijed onečišćenja povećanom količinom prašine radom EP Japaga.

Šišmiši

Špiljska fauna

Gubitak jedinki promjenom stanišnih uvjeta (buka, vibracije, potencijalno urušavanje špilje, onečišćenje) koje obitavaju u špilji u kamenolomu Tounj (međunarodno važno podzemno sklonište za šišmiše) koja se nalazi unutar obuhvata kamenoloma Tounj te gubitak jedinki promjenom stanišnih uvjeta (buka, vibracije, onečišćenje) u špilji Tounjčica (međunarodno važno podzemno sklonište za šišmiše).

Šumski ekosustav

Vrijedne gospodarske šume visokog uzgojnog oblika Šumski sjemenski objekt

Zaštitne šume

Gubitak vrijednih gospodarskih šuma visokog uzgojnog oblika te smanjenje općekorisnih funkcija šuma (posebno klimatska funkcija i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te povoljan utjecaj na bioraznolikost) krčenjem šuma u gospodarskoj zoni Bosiljevo I. Sušenje/propadanje gospodarskih sjemenjača hrasta lužnjaka u okolici nasipa uz desnu obalu Kupe nizvodno od Kamenskog promjenom režima plavljenja i potencijalne promjene razine podzemnih voda. Gubitak šuma posebne namjene pod kategorijom šumskog sjemenskog objekta i zaštitnih šuma (zaštita naselja od poplava) krčenjem šuma za potrebe istražnog polja geotermalne vode Karlovac I i Karlovac II. Sušenja/propadanje velikih površina gospodarskih i zaštitnih šuma te šuma posebne namjene (uključujući šumski sjemenski objekt) hrasta lužnjaka potencijalnom promjenom režima plavljenja i promjenom razine podzemnih voda nizvodno od izgradnje postrojenja MHE Brodarci i VES Brodarci s branom i akumulacijom. Smanjenja općekorisnih funkcija šuma (posebice zaštite od erozije s

obzirom da se djelovi zone nalaze na terenu nagiba 12-32, hidrološke funkcije te povoljnog utjecaja na naselje i bioraznolikost) potencijalnim krčenjem šuma za potrebe EP Ivošević-Gaj. Smanjenja općekorisnih funkcija šuma (posebice hidrološke i protuerozijske funkcije, s obzirom da su navedene šumske površine nalaze uz dva vodotoka) potencijalnim krčenjem šuma za potrebe EP Čukur.

Divljač i lovstvo Lovnoproduktivna površina Fragmentacija lovnoproduktivnih površina za krupnu i sitnu divljač izgradnjom brze ceste gr. R. Slovenije – čvor Novigrad, obilaznice Ličke Jesenice i brze ceste Ogulin-Popovača.


Karakter krajobraza

Narušavanje vrijednosti cjelokupnog karaktera prirodnog, kulturnog i antropogenog krajobraza kroz gubitak kultiviranih zemljišta i šumskog pokrova zemljišta, promjenu reljefnih obilježja te vizualno-doživljajnih kvaliteta ruralnog krajobraza izgradnjom golf igrališta Donja Žrvnica, širenjem kamenoloma Japaga i Tounj, izgradnjom VES i MHE Brodarci.

Vizalno-doživljajne kvalitete krajobraza

Narušavanje kvaliteta industrijskog krajobraza kroz raščlanjivanje šumske površine i ugrožavanje prirode izgradnjom zona gospodarske namjene Boslijevo I i Ogulin I, čime se stvara rascjepkana neskladna cjelina. Promjene kvalitete krčenjem guste šumske vegetacije u površine primjerene za postavljanje solarnih elektrana, čime se narušava prirodnost i krajobrazna raznolikost, te se stvara efekt zrcala. Ugrožavanje uravnoteženosti odnosa prirodnog i kutiviranog radom kamenoloma Japaga i Tounj, izmjena slikovitosti i cjelovitosti ruralnog krajobraza te potpuna otvorenost i neželjena izloženost pogledu prema iskopima i kamenom otpadu.


Značajni krajobraz Biljeg Potencijalnog izravnog zaposjednja staništa (mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i srednje europske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze) istražnog prostora mineralnih sirovina Ex. O. Vojnić.






Kvaliteta života i sigurnost ljudi Narušavanje kvalitete života i sigurnosti povećanim razinama buke, vibracija i onečišćenja zraka tijekom miniranja u eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina.


Arheološka područja Sakralna graditeljska baština Profana graditeljska baština

Moguće fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja unutar ograničenog područja udaljenosti (250 m) lokacije zone/koridora od kulturnog dobra.

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na ID Plana

Konvencije, protokoli i povelje su međunarodni ugovori čije odredbe potpisnice dokumenata moraju poštivati. Njihovim ratificiranjem države se formalno obvezuju na provedbu odredbi, zakonom i u praksi. U nastavku je dan prikaz međunarodnih ugovora i sporazuma, čiji su svrha i ciljevi uspoređeni s ciljevima ID Plana:

• Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša Aarhus (1998) (NN – MU 10/01)

• Protokol o strateškoj procjeni okoliša Kijev (2003) (NN-MU 3/10.)

• Okvirna konvencija UN o promjeni klime (UNFCCC, 1992) (NN-MU 02/96)

• Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro (1992.) (NN-MU 6/96)

• Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija, Bern (1979) (NN-MU 6/2000

• Konvencija o europskim krajobrazima, Firenze (2000) (NN-MU 12/02)

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, UNESCO (1972.) (NN-MU 12/93)

• Europska konvencija o zaštiti arheološkog nasljeđa Europe (London 1969.)

• Deklaracija o očuvanju smještaja struktura, mjesta i područja baštine, Xian (2005)

• Konvencija o zaštiti europske arhitektonske baštine, Granada (1985)

• Povelja o zaštiti i upravljanju arheološkim naslijeđem, Lausanne (1990)

• Venecijanska povelja ICOMOS (1964)

• Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, Helsinki (1992) (NN-MU 4/96).

7 Utjecaji ID Plana na okoliš

7.1 Metodologija procjene utjecaja

Procjenom utjecaja provedbe ID Plana na okoliš analizira se promjena, odnosno posljedice koje će provedba ID Plana imati na okolišne značajke sastavnica i čimbenika u okolišu. Utjecaji provedbe ID Plana na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu procjenjuju se metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka o karakteristikama namjene prostora/površina, odnosno zona/koridora u svrhu ostvarivanja uvjeta za razvoj djelatnosti i infrastrukture (prometni sustav, vodnogospodarski sustav, energetski sustav i postupanje s otpadom, itd.) te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature.

Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu koriste se sljedeće kategorije utjecaja koje služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• prema značajnosti: pozitivan, neutralan, zanemariv, umjereno negativan i značajno negativan utjecaj

• prema putu djelovanja: neposredan i posredan utjecaj

• prema području dostizanja: lokalan utjecaj, regionalan utjecaj i prekograničan utjecaj

• prema vremenskom trajanju: kratkoročan, srednjoročan i dugoročan utjecaj

• prema ukupnom djelovanju: kumulativan i sinergijski utjecaj.



Prilikom procjene utjecaja ID Plana na okoliš polazi se od pretpostavke da će se provedbom ID Plana poštovati sve zakonske odredbe. Isto tako, za sve sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu po principu predostrožnosti procijenjen je najgori mogući scenarij utjecaja s obzirom da se radi o strateškoj procjeni u kojem unutar planiranih zona/koridora nije preciziran način izvedbe kao niti točna lokacija provedbe zahvata. Stoga, takva procjena treba pomoći prilikom definiranja projektne razine, kada se za planirane zone/koridore provodi procjena ili ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Svaka sastavnica okoliša i čimbenik u okolišu koristi specifičnu metodologiju procjene utjecaja s obzirom na svoje karakteristične elemente i značajke.

7.2 Sažetak analize utjecaja ID Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu

Utjecaj na zrak i klimu

Procjena je izvršena s obzirom na granične i ciljne vrijednosti pojedinih onečišćujućih tvari u zraku koje su propisane Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku, a u obzir su uzete sve predložene zone i koridori, odnosno njihovo potencijalno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak te kako će ono utjecati na očuvanje I. kategorije kvalitete zraka u Županiji. S obzirom da većina zahvata podrazumijeva prenamjenu prostora, bez definiranih aktivnosti koje će se na tom području izvoditi, utjecaj na zrak se za većinu zahvata ne očekuje. Za zahvate koji uzrokuju emisiju onečišćujućih tvari (izgradnja prometnica, kamenolomi i zone gospodarske namjene) odgovarajućim mjerama ublažavanja utjecaji Izmjena i dopuna na sastavnicu Zrak ocijenjeni su kao umjereno negativni. S druge strane, očekuje se dugoročan, posredan, regionalan i pozitivan utjecaj smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak planiranjem solarnih elektrana grada Karlovca, općine Krnjak i Vojnić. Procjena utjecaja klimatskih promjena je provedena tako da se za svaku pojedinu namjenu odredila osjetljivost i izloženost klimatskim promjenama i na temelju nje ocjena ranjivosti aktivnosti na klimatske promjene. Slijedom navedenog, očekuje se pozitivna te dugoročna prilagodba klimatskim promjenama izgradnjom regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina sprječavanjem poplava koje su posljedica očekivanog povećanja učestalosti i intenziteta oborina u kratkom vremenskom razdoblju, kao i dugoročan, posredan, regionalan i pozitivan utjecaj uslijed smanjenja emisije onečišćujućih tvari u zrak korištenjem postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije sunca. Za hidroelektrane je ocijenjeno da postoji mogućnost dugoročnog i posrednog negativnog utjecaja na mikroklimu kroz moguću promjenu klimatoloških parametara izgradnjom akumulacija u vidu povećanja vlažnosti zraka zbog isparavanja s vodene površine, povećanja broja dana s maglom, povećanja brzine vjetra te snižavanja temperature zraka, a značajnost utjecaja ovisi veličini i položaju akumulacija

Utjecaj na geološke značajke i georaznolikost

Procijenjena je moguće promjene stijenske strukture stratigrafskih jedinica koje mogu nastati uslijed provedbe planiranih namjena koje svojom lokacijom i aktivnostima potencijalno mogu ugroziti vrijedne oblike georaznolikosti kao što su podzemni i površinski reljefni oblici i zaštićeni lokaliteti geobaštine, posebice u zoni izravnog zaposjedanja, gdje bi moglo doći do potpunog ili djelomičnog gubitka elementa georaznolikosti, fizičke štete, gubitka pristupa, prekida prirodnih procesa te onečišćenje. Procijenjeni su utjecaji površina postojećih eksploatacijskih polja koje još uvijek nisu obuhvaćene eksploatacijom te je mogućnost značajno negativnog utjecaja Izmjena i dopuna uslijed moguće fizičke štete ili narušavanja stabilnosti ili gubitka pristupa na geološke značajke georaznolikost, posebice speleološke objekte Kurelčeva jama uslijed aktivnosti unutar zone Grabovac, Cestovno selo te Bombica i špilja u Šušnjaru, gdje je mogućnost utjecaja prepoznata uslijed planiranja eksploatacijskih polja Broćanac, no uz primjenu propisanih mjera ublažavanja ovi se utjecaji mogu svesti na prihvatljivu razinu. Utjecaj ostalih eksploatacijskih polja te površina istražnih prostora mineralnih sirovina i geotermalnih voda, kao i zahvata vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda procijenjeni su kao zanemarivi. Utjecaj planiranih prometnica ocijenjen je kao umjereno negativan, utjecaj regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina s jedne strane umjereno je negativan uslijed prekida prirodnih procesa fluvijalnih i fluviokrških elemenata georaznolikosti, dok je dugoročno pozitivan zbog smanjenja rizika od poplava koje mogu oštetiti neke vrijedne krške elemente georaznolikosti.

Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište

Utjecaj na tlo procijenjen je uzimajući u obzir funkcije koje obnaša tlo odnosno njihovu promjenu, a koja može biti proizvodna, genofondna, ekološko-regulacijska, sirovinska, infrastrukturna te geogena i krajobrazna. Utjecaj na poljoprivredno zemljište procjenjuje se s obzirom na njegovu prenamjenu koja bi neposredno rezultirala gubitkom poljoprivrednog tla, a time i gubitkom proizvodne funkcije tla. Ocijenjeno je da je umjereno negativan utjecaj moguć uslijed izgradnje golf igrališta, sportsko rekreacijskih centara, površina ugostiteljsko – turističke namjene, površina gospodarske namjene, površina za izgradnju energetskih sustava, istražnih prostora i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,



vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Uz primjenu Planom propisanih mjera sprječavanja negativnih utjecaja prilikom gradnje prometnica, negativni utjecaji mogu se svesti na prihvatljivu mjeru.

Utjecaj na vode

Procjena utjecaja izvršena je s obzirom na stanje odnosno na promjenu stanja površinskih i podzemnih voda prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda, pri čemu su analizirane predviđene namjene i razmotreni potencijalni utjecaji aktivnosti na promjenu stanja vodnih tijela. Kod vodnih tijela površinskih voda posebno su razmotrene zone i koridori koje potencijalno mogu narušiti ukupno stanje vodnog tijela ispod ocjene dobroga stanja te se ne postižu ciljevi zaštite voda prema Uredbi o standardu kakvoće voda. Kod vodnih tijela podzemnih voda posebno su razmotrene aktivnosti koje ukupno stanje tijela podzemnih voda mogu narušiti u kategoriju lošeg stanja. Mogućnost umjereno negativnih utjecaja na vode moguć je uslijed izgradnje i korištenja većine površina sportsko – rekreacijske namjene, površina ugostiteljsko - turističke namjene, proizvodne namjene, građevina vodoopskrbnog sustava, cestovnih koridora te uslijed eksploatacije na većini eksploatacijskih polja. Izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina očekuje se dugoročno pozitivan utjecaj. Značajno negativan utjecaj istražnih polja geotermalnih voda, centra za vodene sportove – Ogulin te eksploatacijskih polja Basarovac i Broćanac može se propisanim mjerama svesti na razumnu razinu. Utjecaj golf igrališta na vode ocijenjen je kao umjereno negativan za golf igrališta Donja Žrvnica i Strmačka, dok je za Luke i Bogovolja potencijalno moguć značajno negativan utjecaj te se ona Izmjenama i dopunama neće planirati. Ocijenjeno je da postoji mogućnost dugoročno značajnog negativnog utjecaja uslijed narušavanja hidromorfološkog stanja vodnih tijela brana, akumulacija te postrojenja planiranih hidroelektrana VES Brodarci, VES Lučica, HE Barilović i MHE Furjan te se predlaže njihovo isključivanje iz Plana, a iz istog razloga se predložene MHE Brodarci, MHE Odeta III i MHE Donji mlin predlaže ne planirati. Izuzetak je MHE Globornica, za koju će se odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz Plana donijeti po završetku izrade "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće".

Utjecaj na bioraznolikost

Provedena je analiza na ugrožena i rijetka staništa, osobito na vlažna kopnena staništa te visokorizičnu ugroženu i strogo zaštićenu floru i faunu.

Procjena utjecaja na staništa je određena s obzirom na površine njihova gubitka izravnim zaposjedanjem uslijed planiranja zona i koridora na određenom tipu staništa, njihov smještaj u prostoru, izoliranost staništa u odnosu na njihovu rasprostranjenost u predmetnom području te fragmentaciju staništa i pogoršanje stanišnih uvjeta. Prilikom izračuna površina staništa koje će se zauzeti planiranjem zona sportsko-rekreacijske i ugostiteljsko-turističke namjene, iskazani su maksimalni gubici pojedinih stanišnih tipova. Utjecaji na floru i faunu određivani su prema nacionalnom statusu ugroženosti i zaštićenosti potencijalno prisutnih vrsta na području s obzirom na mogućnost izravnog stradavanja jedinki, zauzimanja ili smanjenja kvalitete pogodnih staništa te ostale ekološke zahtjeve koji se gubitkom staništa i narušavanjem uvjeta u njima neće moći ispuniti. Mogućnost umjereno negativnih utjecaja prepoznat je kod većine površina sportsko – rekreacijske namjene, pri čemu je kod golf igrališta u Cetingradu, Bogovolja i Luke ocijenjeno da je moguć i neposredan ili potencijalan značajan negativan utjecaj zauzimanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova travnjaka, cretova i visokih zeleni, ugroženog i rijetkog stanišnog tipa tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa koji pridolazi u mozaicima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipom vrbika pepeljaste i uškaste vrbe i zajednicama nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa, značajno negativan utjecaj onečišćenja te promjene stanišnih uvjeta okolnih staništa (vodena staništa i travnjaci) podzemnih voda i potencijalno rijeke Korane i njenih pripadajućih staništa (posebno na ugroženi i rijetki stanišni tip sedretvorne vegetacije na slapovima te se ova golf igrališta Izmjenama i dopunama predlaže ne planirati. Kod nekih aktivnosti je ocijenjen umjeren utjecaj (Krš centra za zimske sportove Saborsko i Centra za vodene sportove Ogulin kao dugoročan, neposredan, lokalan i umjereno negativan utjecaj na ihtiofaunu jezera posebice potočnu pastrvu (Salmo trutta) uslijed potencijalnog onečišćenja otpadnim vodama pratećih objekata, dok se utjecaj na špiljsku faunu špilje Zagorska peć koja uključuje endeme RH podzemnog mnogočetinaša (Marifugia cavatica), podzemnu kozicu (Troglocaris anophthalmus) i čovječju ribicu (Proteus anguinus) uslijed onečišćenja zbog vjerojatne povezanosti hidrološkog sustava smatra zanemarivim. Za površine ugostiteljsko – turističke namjene uglavnom je ocijenjeno da imaju umjeren negativan utjecaj, a za Zonu gospodarske namjene Bosiljevo I, gdje je prepoznata mogućnost značajnog negativnog utjecaja predložene su mjere zaštite. Kod prometnih koridora ocijenjen je većinom umjeren negativan utjecaj, osim kod obilaznice Slunja, Plitvičkih jezera i Ličke Jesenice, gdje negativan utjecaj potencijalno može postati značajan, no uz primjenu mjera ublažavanja ovaj se utjecaj može svesti na razumnu mjeru. Kod Površina vodnogospodarskih sustava prepoznat je uglavnom umjereno negativan utjecaji, propisane su dodatne mjere ublažavanja. Na Površinama eksploatacijskih polja mineralnih sirovina uglavnom je



ocijenjen umjereno negativan utjecaj, osim za EP Japaga i Tounj, gdje uslijed promjene stanišnih uvjeta (buka, vibracije, potencijalno urušavanje, onečišćenje) može doći do gubitka jedinki koje obitavaju u špilji u kamenolomu Tounj i u špilji Tounjčica (međunarodno važno podzemno sklonište za šišmiše), a kod kojih se potencijalno značajan negativan utjecaj može spriječiti predloženim mjerama ublažavanja. Površine energetskih sustava, odnosno planirane i predložene hidroelektrane, uključujući akumulacije, uglavnom je ocijenjeno da mogu značajno negativno utjecati na ihtiofaunu i drugu vodenu faunu područja te rijetke i ugrožene stanišne tipove.

Ocijenjena je mogućnost značajnog negativnog utjecaja na bioraznolikost, odnosno ihtiofaunu i drugu vodenu faunu te floru u vidu promjene stanišnih uvjeta uslijed naglih promjena vodostaja, stvaranja bujičnih valova, fragmentacije staništa, promjene temperature, brzine i dubine vode te stradavanja jedinki planiranih VES Brodarci, kod VES Lučica, HE Barilović i MHE Furjan negativan utjecaj gubitka dijelova vodenih i riparijskih staništa, značajno negativan utjecaj na ugroženi i rijetki stanišni tip sedretvorne vegetacije na slapovima te se predlaže njihovo isključivanje iz Plana, a iz istog razloga se predložene MHE Brodarci, MHE Odeta III i MHE Donji mlin predlaže ne planirati. Izuzetak je MHE Globornica za koju će se odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz Plana donijeti po završetku izrade "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće" te će se ova MHE u Planu posebno označiti.

Utjecaj na zaštićena područja prirode

Utjecaj na zaštićena područja prirode procijenjen je s obzirom na odnos kategorije zaštićenih područja prirode i lokacije planiranih zona i koridora, a uključivala vjerojatnu promjenu značajki zaštićenog područja, narušavanje rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te moguće ostvarivanje ekoloških zahtjeva potencijalno prisutne ugrožene flore i faune. Intenzitet utjecaja određen je s obzirom na udaljenost zona i koridora u prostoru od položaja zaštićenog područja prirode, kao i na važnost ekoloških zahtjeva vrsta značajnih za zaštićeno područje. Prepoznata je mogućnost zanemarivog utjecaja Zapadne obilaznice Karlovca sa spojnom cestom D36 na spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja, a Istražni prostor mineralnih sirovina ExO Vojnić procijenjena je mogućnost potencijalnog značajnog negativnog utjecaja uslijed potencijalnog izravnog zaposjedanja staništa (mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i srednje europske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze) površine 18,28 ha na području značajnog krajobraz Biljeg, koja će se izbjeći izuzimanjem površine unutar značajnog krajobraza.

Utjecaj na šumske ekosustave

Procjena utjecaja temeljila se je na kategorijama namjene šuma (gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene) i kategorijama vrijednosti pojedinog šumskog područja (sjemenjače, panjače, šikare, neobraslo šumsko zemljište). Analizirane su konfliktne situacije između predloženih namjena te šuma i šumskog zemljišta, ali i šuma izvan šumskogospodarskog područja, pri čemu je više pažnje posvećeno razmatranju konfliktnih situacija između zona i koridora različitih namjena i zaštitnih šuma, šuma posebne namjene te gospodarskih šumskih enklava, s tim da su mogući negativni utjecaji na zaštitne šume strože valorizirani. Utjecaji površina sportsko – rekreacijske i ugostiteljske namjene te utjecaji uslijed izgradnje i korištenja prometnih koridora, zatim MHE Furjan, Globornica, Barilović i HE Lučica te većina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina ocijenjeni su kao umjereno negativni te su predložene mjere zaštite. Za Gospodarske zone Bosiljevo I., Istražna polja geotermalne vode Karlovac I i Karlovac II, Nasipa uz desnu obalu Kupe nizvodno od Kamenskog utvrđeni su potencijalni značajno negativni utjecaji, a u svrhu ublažavanja tih utjecaja predložene su mjere zaštite. Potencijalno značajan negativan utjecaj prepoznat je uslijed eksploatacije na EP Čukur te je predložena mjera smanjenja dijela obuhvata. Mogućnost značajnog negativnog utjecaja prepoznata je i za akumulacije VES Brodarci koju se predlaže isključiti iz Plana te MHE Brodarci, koju se predlaže ne planirati.

Utjecaj na divljač i lovišta

Procjena utjecaja analizira potencijalno konflikte situacije između lokacija, zona i koridora različitih namjena i lovnoproduktivnih površina, odnosno procijenjen je mogući gubitak i narušavanje stanišnih uvjeta u onim dijelovima lovišta u kojima divljač ima sve prirodne uvjete za obitavanje, hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje, s naglaskom na staništa krupne divljači te potencijalni prekid njihovih migracijskih puteva. Prilikom izračuna gubitka staništa odnosno lovnoproduktivnih površina iskazani su maksimalni gubici pojedinih stanišnih tipova. Utjecaj aktivnosti na površinama sportsko – rekreacijske namjene, ugostiteljsko – turističke namjene i gospodarske namjene, površinama za istraživanje mineralnih sirovina i na eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina ocijenjeni su uglavnom kao umjereno negativni uslijed zauzimanja i fragmentacije staništa te narušavanja mira u staništima. U površinama za razvoj prometnog sustava mogućnost značajnog negativnog utjecaja uslijed fragmentacije lovnoproduktivnih površina za krupnu i sitnu



divljač prepoznata je kod Brze ceste Ogulin – Popovača, Obilaznice Plaškog i Obilaznice Ogulina, no taj je utjecaj predloženim mjerama ublažavanja i zaštite moguće izbjeći.

Utjecaj na krajobrazne karakteristike

Procjena je izvršena temeljem prostorne analize područja na kojima se predviđaju različite namjene, a obuhvatila je opisivanje i razvrstavanje prirodnih i antropogenih (kulturnih) krajobraznih područja izrazitih, prepoznatljivih i zajedničkih obilježja, prepoznavanje uzoraka koje čine elementi te njihovih međuodnosa. Ovisno o identificiranim elementima i međuodnosima, stručnom je procjenom definirana vrijednost krajobraza na lokacijama, u zonama i koridorima te je sukladno tome procijenjena osjetljivosti ili ugroženost krajobraza u smislu potencijalnog narušavanja ili poboljšanja njegove vrijednosti. Od utjecaja na krajobrazne karakteristike prepoznata je mogućnost umjereno negativnih do zanemarivih utjecaja za dio zahvata i aktivnosti unutar Površina sportsko – rekreacijske namjene, Cestovnih koridora, Površina za energetski sustav, Površina za istražna polja mineralnih sirovina i geotermalnih voda, površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina te površina za vodnogospodarski sustav. Mogućnost značajnog negativnog utjecaja prepoznata je unutar površine sportsko – rekreacijske namjene Donja Žrvnica uslijed narušavanja vrijednosti cjelokupnog karaktera kulturnog krajobraza izravnim zaposjedanjem i gubitkom tradicijskog načina korištenja zemljišta (oranice, krški pašnjaci, livade i voćnjaci) i šumskog pokrova zemljišta, površina gospodarske namjene Bosiljevo I i Ogulin zbog izravnog zaposjedanja i značajnog gubitka šumskog pokrova, površina za energetski sustav Solarne elektrane Karlovac uslijed promjene vizualno-doživljajnih kvaliteta ograničenog područja krajolika kroz krčenje guste šumske vegetacije u površine primjerene za postavljanje solarnih panela, čime se narušavanju postojeće uske i usmjerene vizure, zatvorenost prostora, prirodnost i krajobrazna raznolikost, te stvara efekt zrcala s obje strane prolazeće državne ceste D1, kao i VES Lučica i HE Barilović gdje se očekuje dugoročan utjecaj narušavanja vrijednosti prirodnog karaktera krajobraza rijeke Korane izravnim zaposjedanjem vodnog područja i promjene vizualno-doživljajnih kvaliteta ograničenog područja krajobraza izmjenom prirodnog režima toka rijeke Korane, čime se narušava miran riječni krajobraz, boja i providnost tekućice te ugrožava skladnost međusobnog odnosa prirodnog i kultiviranog. Kod površina eksploatacijskih polja EP Japaga, Ivoševića Gaj, Čukur i Tounj također je prepoznata mogućnost značajnog utjecaja, međutim propisanim i predloženim odgovarajućim mjerama zaštite i ovi se utjecaji mogu svesti na prihvatljivu mjeru.

Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi

Procjena je izvršena razmatranjem planirane namjene zona i koridora te uvažavanjem njihovog potencijala za poboljšanje zdravlja, sigurnosti i opće kvalitete života ljudi, s obzirom na promjene indikatora (promjene demografskih kretanja, socijalne slike, gospodarskih pokazatelja i drugog). Pošlo se od pretpostavke da je poboljšanje kvalitete života i zdravlja ljudi preduvjet za zaustavljanje negativnog i pokretanje pozitivnog demografskog trenda. Utjecaj je sagledan i kroz djelovanje planiranih namjena na promjene turističkih trendova, prvenstveno u vidu promjena broja dolazaka i noćenja turista te jačanja turističke konkurentnosti Županije. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi zahvata i aktivnosti unutar površina sportsko – rekreacijske, ugostiteljsko – turističke i gospodarske namjene, površina prometnog sustava te površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina ocijenjen je velikim dijelom kao pozitivan, zanemariv ili umjereno negativan. Mogućnost značajnih negativnih utjecaja uslijed narušavanja kvalitete života ljudi prepoznata je na ograničenom prostoru uslijed aktivnosti na površinama eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, no navedene utjecaje moguće je ublažiti predloženim mjerama zaštite. Kod svih hidroelektrana prepoznat je negativan i dugoročan utjecaj na razvoj turizma zbog smanjene mogućnosti razvoja određenih selektivnih oblika kao što su rafting i kajaking na rijekama izgradnjom akumulacija, dugoročan i posredan utjecaj na kvalitetu života ljudi zbog povećane vlažnosti zraka što dovodi do jake sparine te lokalan utjecaj na kvalitetu života ljudi uslijed emitiranja buke i vibracija za vrijeme rada turbina.

Utjecaj na kulturno – povijesnu baštinu i zaštićena kulturna dobra

Utjecaj je procijenjen temeljem udaljenosti zona i koridora različitih namjena od pojedinačnog kulturnog dobra, taksativno za sve sastavnice baštine čije lokacije su sadržane u dostupnim podlogama, kroz zone neposrednog i posrednog utjecaja. Mogućnost značajnog negativnog utjecaja na kulturno – povijesnu baštinu i zaštićena kulturna dobra prepoznata je kod zahvata i aktivnosti unutar cestovnih koridora za brzu cestu Ogulin – Popovača i Obilaznicu Ogulina, EP Tounj, površina istražnih polja mineralnih sirovina i geotermalne energije, no za navedene utjecaje propisane su odgovarajuće mjere. Mogućnost značajnog negativnog utjecaja prepoznata je i za zahvate unutar površina za energetski sustav – VES Brodarci i HE Barilović. Mogućnost negativnog utjecaja na kulturno povijesnu baštinu i zaštićena kulturna dobra prepoznata je i kod gradnje elemenata sustava zaštite od poplava poput akumulacija, retencija, nasipa, zidova, obaloutvrda, ustava, crpnih stanica i kanala oborinske odvodnje. Mogućnost negativnog utjecaja na kulturno povijesnu baštinu i zaštićena kulturna



dobra prepoznata je i kod izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Karlovac i Duga Resa, te izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Ogulina, Ozlja i Slunja.

Mogućnost značajno negativnog utjecaja na speleološke objekte utvrđenih jama i špilja, Kurelčeva jama, Bombica i špilja u Šušnjaru, prepoznata je uslijed planiranja eksploatacijskog polja Broćanac te turističke zone Grabovac, budući da se iste svrstavaju u grupu utvrđenih pećina i arheoloških lokaliteta.

7.3 Prekogranični utjecaj

Iako je Županija sa zapadne i istočne strane okružena susjednim državama Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, provedbom ID Plana se ne očekuje generiranje utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu susjednih država, osim u slučaju potencijanog narušavanja ekološkog i kemijskog stanja vodnih tijela površinskih voda CSRI0004_012 i CSRN0229_001 te kemijskog stanja podzemnih voda TPV CSGI_14 Kupa izgradnjom brze ceste od graničnog prijelaza Jurovski Brod (gr. R.Slovenije) do čvora Novigrad (čvor A1) - Lišnica (Dubravci) u tri varijante, što će se dodatno preispitati u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš kada se međudržavnim dogovorom utvrdi trasa graničnog prijelaza.

8 Razumna alternativa

Iako se ID Plana ne predviđaju alternativna rješenja u pogledu zona/koridora različite namjene površina za smještaj djelatnosti i infrastrukture te ostalih zahvata u prostoru, Studijom se, nakon sagledavanja mogućih utjecaja, predlažu alternativna rješenja odvijanju aktivnosti u pojedinim zonama/koridorama različite namjenama, kako bi se umanjio negativni značaj prepoznatih utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu.

Zone ugostiteljsko-turističke namjene; Zone sportsko-rekreacijske namjene; Zone gospodarske namjene

Uvjetovanje određivanja alternative direktnom ispuštanju pročišćenih otpadnih voda u Odredbama za provedbu ID Plana u vidu korištenja pročišćenih otpadnih voda za potrebe navodnjavanja zelenih površina, pranja kolničkih površina te korištenja u protupožarnim hidrantima. Kao dopunsko rješenje za navedene potrebe predlaže se i izgradnja dodatnog vodospremničkog kapaciteta radi prikupljanja kišnice te čuvanja pročišćene vode s planiranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Zaštitne i regulacijske vodne građevine

Regulacija vodotoka izgradnjom brana s akumulacijom i/ili retencijskim prostorom može imati dalekosežne posljedice na vodni režim (hidrološki režim, hidraulički režim, toplinski režim, režim kvalitete vode, režim količine vode itd), a time i na uvjete staništa i vrste koje ih naseljavaju, i to u vidu promjene uzdužne povezanosti, stanišnih uvjeta (brzina toka, sediment i dr.), dinamike vodotoka. Smanjena ili potpuno prekinuta povezanost vodotoka dovodi i do fragmentacije staništa, a posljedično do gubitka protoka gena i smanjenja populacije, dok zatvaranje pojedine dionice rijeke uzrokuje smanjenje brzine toka, akumuliranje sitnog sedimenta uslijed čega se mijenja režim kisika i temperatura vode, što se se izravno odražava na faunu vodotoka, osobito riba i rakova. Za razliku od akumulacije u kojoj se voda zadržava tokom cijele godine, u retenciji se voda zadržava samo tijekom perioda opasnosti od poplava nakon čega se prirodnim putem ili regulirano vraća u prirodne tokove. S obzirom da se akumulacije osim za zaštitu od poplava koriste i u druge svrhe poput navodnjavanja, onemogućava se povratak znatnog dijela vode u prirodna staništa.

Stoga je na strateškoj razini prihvatljivije rješenje kojim bi se, uz zadržavanje zaštitne uloge vodnih građevina, omogućilo najmanje narušavanje karakteristika toka i okolnih staništa.

Energetske građevine

Zbog vrlo lošeg ukupnog stanja vodnog tijela CSRN0021_003 Dobra i CSRN0021_002 Dobra, predlaže se poboljšati vodni režim uslijed rada HE Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće odabirom optimalnog tehničkog rješenja za trajno poboljšanje vodnog režima odabranog na temelju optimalnog rezultata:

• analize više varijanti različitih režima rada HE Lešće, uz simulaciju tehničkih rješenja s prikazima utjecaja na nizvodni tok Donje Dobre



• analize mogućnosti izvedbe regulacijskih građevina za sprječavanje negativnog utjecaja vodnog vala u riječnom koritu (paralelne i okomite: pera, pregrade, pragovi) bez stvaranja retencija, uz simulaciju tehničkih rješenja s prikazima utjecaja na nizvodni tok Donje Dobre

• analize kumulativnog djelovanja više vodnih stepenica kako je predviđeno nekadašnjim studijskim razmatranjima (Kompleksno uređenje sliva Kupe, Elektroprojekt, 1989), uz simulaciju tehničkih rješenja s prikazima utjecaja na nizvodni tok Donje Dobre

U tijeku je izrada Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće koja će dati odabir optimalnog tehničkog rješenja.

9 Mjere zaštite okoliša

Mjere zaštite okoliša predložene su na temelju analize postojećeg stanja i analize mogućih utjecaja na sastavnice okoliša te čimbenika u okolišu uslijed provedbe predmetnih ID Plana. Obuhvaćaju prijedloge općih mjera zaštite okoliša (propisane u svrhu poboljšanja okolišnih uvjeta gradnje i načina korištenja prostora propisanih Odredbama za provedbu ID Plana) te mjere ublažavanja utjecaja ID Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu koje se propisuju za umanjivanje potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš koji nastaju provedbom planiranih zona/koridora različitih namjena na području Županije.

9.1 Opće mjere zaštite okoliša Mjera Nositelj provedbe Odredba za provedbu iz Plana

U fazi projektiranja zahvata uzeti u obzir osjetljivost i izloženost svakog pojedinog zahvata na utjecaj klimatskih promjena te poduzeti potrebne mjere prilagodbe s ciljem ublažavanja njihovih posljedica.

Nositelj zahvata Članak 12. - Mjere

sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Kako bi se smanjilo svjetlosno onečišćenje, javnu rasvjetu projektirati unutar minimalno potrebnih okvira za funkcionalno korištenje zahvata uz korištenje ekološki prihvatljive rasvjete sa snopom svjetlosti usmjerenim prema tlu, odnosno objektima te s minimalnim rasipanjem u ostalim smjerovima.



Ovisno o namjeni gospodarskih zona, osigurati odgovarajuću infrastrukturu za potrebe odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na način da se pročišćuju i hranjive tvari u sanitarnim otpadnim vodama.

Nositelj zahvata Članak 5. – Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u

prostoru

Nakon izvođenja zahvata u suradnji s odgovarajućim stručnjakom poduzimati mjere sprječavanja širenja odnosno mjere iskorjenjivanja invazivnih stranih vrsta.



Dokumentom prostornog uređenja potrebno je štititi obraslo šumsko zemljište te zahvate ukoliko ih nije moguće planirati izvan šumskog zemljišta planirati na neobraslom šumskom zemljištu, zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim stadijem šumskih sastojina. Ukoliko je neizbježno i zahvat je planiran u gore navedenim sastojinama treba nastojati da se zahvati izvode u dijelovima površina sastojina koje su lošije kvalitete, slabijeg zdravstvenog stanja, smanjenog obrasta, lošijeg i smanjenog prirasta (manje od 2 %), te sastojinama manje drvne zalihe (manje od 300m3/ha). U sastojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine dokumentom prostornog uređenja izbjegavati planiranje onih zahvata koji bi ugrozili njihovu zaštitnu ulogu.

Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije

Članak 12. - Mjere sprječavanja nepovoljnih

utjecaja na okoliš



Mjera Nositelj provedbe Odredba za provedbu iz Plana

Za površine namijenjene u svrhu obavljanja turističke djelatnosti i sportsko-rekreacijskog turizma van građevinskog područja potrebno je detaljno propisati kriterije i uvjete smještaja te načina gradnje uz uvažavanje vrijednosti i očuvanje prostora izvan građevinskih područja u njegovoj osnovnoj namjeni (poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) i uz uvažavanje propisa iz područja šumarstva. U šumi i na šumskom zemljištu izgradnja golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih područja na otvorenom s pratećim sadržajima za rekreaciju ne može se planirati na I. i II. dobnom razredu, sastojinama u fazi oplodnih sječa, šumskim sjemenskim objektima i šumama namijenjenim za znanstvena istraživanja i nastavu bez mišljenja javnog šumoposjednika.


županije


utjecaja na okoliš

Prije proglašenja ceste nerazvrstanom potrebno je ishoditi uvjerenje Hrvatskih šuma da cesta nije obuhvaćena šumskogospodarskom osnovom područja.


županije


utjecaja na okoliš

Nova eksploatacijska polja kao i proširenja postojećih te istražne prostore planirati na udaljenosti većoj od 200 m od speleoloških objekata.


županije

Članak 5., stavak 5.5.7

Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru

Za sve zahvate koji generiraju negativan utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu potrebno je propisati obvezu ishođenja posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odijela.


županije

JLS

Članak 10.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih cjelina

Izraditi Studiju krajobraznih vrijednosti / krajobraznu osnovu s procjenom karaktera i osjetljivosti krajobraza, radi sprječavanja daljnjeg narušavanja prirodnih, kulturnih (antropogenih) i vizualno-doživljajnih karakteristika. krajobraza novim infrastrukturnim zahvatima.


županije

Članak 9.

Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti

Za sve zahvate koji se izvode unutar zona sanitarne zaštite izvorišta planirati uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je potrebno projektirati na način da se na njemu pročišćuju i hranjive tvari u sanitarnim otpadnim vodama.

Nositelj zahvata


utjecaja na okoliš

Prilikom planiranja zona i koridora uzeti u obzir minski sumnjiva područja te poduzeti potrebne mjere izostavljanja aktivnosti s takvih područja sa ciljem ublažavanja neželjenih posljedica.


županije


utjecaja na okoliš

Akumulacije i retencije planirati na najmanjoj funkcionalnoj razini uz omogućavanje ekološki prihvatljivog protoka koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe ugroženih divljih vrsta i stanišnih tipova nizvodno od zahvata (posebice sedrenih barijera).

Hrvatske vode

Nositelj zahvata

Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih

utjecaja na okoliš

U okviru projektne dokumentacije za gradnju hidroelektrana izraditi projekte izgradnje bioloških staza na temelju najnovijih saznanja o hidromehaničkim obilježjima prolaza za ribe uz suradnju hidroinženjera i ihtiologa (po potrebi i hidrologa).

Hrvatske vode

Investitor/Nositelj zahvata


utjecaja na okoliš



9.2 Mjere ublažavanja utjecaja provedbe ID Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu

Geološke značajke i georaznolikost

Tlo i poljoprivredno zemljište

Zone/koridori Utjecaj Mjera Nositelj provedbe Odredba za provedbu

EP Broćanac (E3) EP Tounj (E3)

Potencijalna šteta i/ili narušavanje stabilnosti speleoloških objekata

Prilikom miniranja koristiti tehnike koje uzrokuju najmanje vibracije tla. U najvećoj mogućoj mjeri zaštititi speleološke objekte od eventualnog oštećenja/onečišćenja, a u slučaju otkrića novog bez odgađanja prekinuti radove te obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu prirode.

Investitor / Nositelj zahvata

Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Turistička zona Grabovac Cestovno selo (T1)

Prilikom projektiranja i izgradnje zahvata unutar zone, uzeti u obzir nužnu udaljenost od speleološkog objekta Kurelčeva jama.

Članak 7. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađenog i neizgrađenog dijela područja


Cestovni koridori za brze i državne ceste

Prenamjena i fragmentacija P1, P2 i

P3 zemljišta

Prilikom određivanja trasa, osigurati da se u što manjoj mjeri zauzimaju, prenamjenjuju i fragmentiraju P1 i P2 zemljišta, a parcelizacija P3 zemljišta bude u što manjem obimu.

Nositelj zahvata Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš



Vode

5 Odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz ID Plana donijet će se na temelju rezultata "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće". 6 Glavna ocjena predlaže brisanje iz ID Plana golf igrališta Bogovolja i Luke nakon čega navedene mjere nije potrebno implementirati u Odredbe za provedbu Plana.


MHE Globornica s branom i akumulacijom

Značajno pogoršanje hidromorfološkog stanja

vodnih tijela CSRN0021_003 Dobra i CSRN0021_002 Dobra

Iz Plana isključiti MHE i akumulaciju Globornica.5 Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije

Članak 4. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju

MHE Brodarci


vodnog tijela CSRN0004_007

Ne planirati MHE Brodarci. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije

Članak 8. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, Energetski sustavi

Istražno polje geotermalne vode Karlovac I

Narušavanje kakvoće vode za ljudsku

potrošnju

Granice obuhvata istražnog prostora geotermalne vode utvrditi izvan I zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Gaza I,II,III, Švarća, Mekušje


županije

Članak 5. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru

EP Broćanac (E3) EP Basarovac (E5)


potrošnju

Za eksploatacijska polja koja se nalaze u zonama sanitarne zaštite provesti detaljnije vodoistražne radove-mikrozoniranje prije nastavka daljnje eksploatacije.

Nositelj zahvata Članak 5. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u prostoru

Golf igrališta (R1)6

• Bogovolja

• Luke


potrošnju

U okviru projektne dokumentacije za gradnju golfskih igrališta koja se predlažu u zonama sanitarne zaštite izvorišta provesti detaljnije vodoistražne radove-mikrozoniranje kako bi se spriječilo narušavanje kakvoće vode za ljudsku potrošnju. Nositelj zahvata

Članak 6. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru

Tijekom projektiranja golf igrališta predvidjeti tehnička rješenja kojima će se omogućiti korištenje optimalnih količina hranjivih tvari.

Centar za vodene sportove – Ogulin (R5)


vodnog tijela CSRN0044_001 Bistrac

Centar za vodene sportove projektirati odabirom odgovarajućih tehnologija građenja (npr. montažna gradnja) kojima će se utjecaj na hidromorfološke elemente vodnog tijela CSRN0044_001 Bistrac svesti na minimum.

Nositelj zahvata Članak 6. - Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru



Bioraznolikost

7 Isključuje se iz Plana sukladno rezultatu Glavne ocjene 8 Glavna ocjena predlaže brisanje iz Plana golf igrališta Bogovolja i Luke nakon čega navedene mjere nije potrebno implementirati u Odredbe za provedbu Plana.

VES Brodarci s branom i akumulacijom


vodnih tijela CSRN0004_008 Kupa i CSRN0021_001 Dobra

Iz Plana isključiti VES Brodarci.7

Hrvatske vode Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije

Članak 8. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, Vodnogospodarski sustavi


Golf igrališta (R1)

Povećanje koncentracije hranjivih tvari u vodama rijeka Korane i Gline i onečišćenje okolnih staništa te promjena hidrološkog režima

Za navodnjavanje golfskih igrališta, u najvećoj mogućoj mjeri, posebice tijekom turističke sezone, koristiti skupljenu kišnicu i pročišćenu otpadnu vodu s vlastitog uređaja za pročišćavanje.

Površine golfskih igrališta ne tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja.

Tijekom planiranja projekata golfskih igrališta, uvrstiti tehnička rješenja kojima će se omogućiti korištenje optimalnih količina hranjivih tvari.

Područja izvan zelenih površina golfskih igrališta ne tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja niti prihranjivati gnojivima.


Golf igralište Luke

Zauzimanje veće površine ugroženog i rijetkog stanišnog tipa

Promjena stanišnih uvjeta okolnih staništa i rijeke Korane

Iz ID Plana isključiti golfsko igralište Luke. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije

Članak 6. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru

Golf igralište Bogovolja8

Zauzimanje rijetkog i ugroženog stanišnog tipa

Promjena stanišnih uvjeta zbog osjetljivosti na onečišćenje stanišnog

tipa

Fragmentacija staništa dabra

Prilikom planiranja projekta golfskog igrališta, u suradnji sa stručnjakom, zelene površine smjestiti izvan stanišnog tipa tršćaka, rogozika, visoki šiljeva i visoki šaševa (A.4.1.).

Nositelj zahvata Članak 6. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru

Prilikom planiranja projekta golfskog igrališta, isti ne ograđivati na području uz rijeku Glinu.

Nositelj zahvata

Članak 10. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina



Centar za zimske sportove Krš, Saborsko

Uznemiravanje velikih zvjeri na području njihovog potencijalnog

obitavanja i hranjenja

Smanjenje kvalitete podzemnih voda i okolnih staništa

Prilikom daljnjih faza razrade projekta predvidjeti samo nužnu rasvjetu kako bi se smanjilo potencijalno svjetlosno onečišćenje te ograničiti rad skijališta samo na dnevni period. U fazi korištenja kao obveznu opremu predvidjeti kante za otpatke otporne na medvjede.


Centar za vodene sportove Dujmić Selo

Promjena stanišnih uvjeta uslijed onečišćenja otpadnim vodama

Priključiti sve planirane građevine na sustav javne odvodnje odmah po uspostavi sustava odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, a do tada osigurati postavljanje nepropusne sabirne jame te njeno pražnjenje putem ovlaštene osobe.

Nositelj zahvata Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


Gospodarska zona Bosiljevo I

Gubitak, fragmentacija i stvaranje novog šumskog ruba ugroženih i

rijetkih stanišnih tipova šume hrasta kitnjaka i običnog graba i šume hrasta

kitnjaka i obične breze.

Infrastrukturu potrebnu za izgradnju gospodarske zone Bosiljevo I planirati izvan šuma rijetkih i ugroženih stanišnih tipova koje čine kvalitetne sastojine prirodnog sastava i strukture.

Nositelj zahvata Članak 12.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Zona Grabovac, Cestovno selo

Zauzimanje i fragmentacija bukovih šuma

Prilikom planiranja i izgradnje budućih građevina i ostale infrastrukture izbjegavati izgradnju na području bukovih šuma.

Nositelj zahvata

Članak 7. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Zone UT namjene Potencijalno sabiranje i iskapanje

lukovica visokorizične flore

Na području turističkih zona, u suradnji s nadležnom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, postaviti informativne ploče koje upućuju na važnost očuvanja strogo zaštićenih vrsta.

Nositelj zahvata

Članak 10. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Cestovni koridori brzih i državnih cesta te željeznice

Fragmentacija staništa i kolizija jedinki s vozilima

Zauzimanje ugroženih i rijetkih staništa

Promjena stanišnih uvjeta špiljske faune

Prilikom projektiranja prometnica i ostalih linijskih zahvata definirati područja koja bi mogla biti pod utjecajem fragmentacije, posebno se obazirući na strogo zaštićenu faunu tog područja (posebice velike zvijeri) te propisati izvedbu zelenih mostova, tunela, prolaza za životinje i sl.

Unutar planskog koridora izbjeći ili u što većoj mjeri umanjiti trajno zauzeće ugroženih i rijetkih staništa.

Pri planiranju trasa prometne infrastrukture izbjegavati špilje, jame i važna skloništa za šišmiše unutar zone utjecaja zahvata (200 m od osi trase).

Nositelj zahvata Članak 8. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru


JLS



9 Isključuje se iz Plana sukladno rezultatu Glavne ocjene 10 Odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz ID Plana donijet će se na temelju rezultata "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće".

Pri planiranju trase brze ceste Ogulin – Popovača, trasu izmjestiti minimalno 200 m od špilje Mramornjača pećina (kod naselja Donji Nikšić uz Koranu).

Istražna polja geotermalne vode Karlovac I i II

Zauzimanje ugroženih i rijetkih staništa

Prilikom planiranja i izgradnje budućih građevina i ostale infrastrukture u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati izgradnju na ugroženim i rijetkim staništima.


županije Nositelj zahvata

Članak 5. Uvjeti smještaja gosodarskih djelatnosti u prostoru

Nasipi

Širenje invazivnih biljnih vrsta Redovito uklanjati invazivne biljne vrste uz nasipe. Hrvatske vode Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Gubitak staništa vrste kosac (Crex crex)

Izmjestiti Istočni nasip retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit (Brebernica) i Nasip od Šišljavića do Luke Pokupske izvan pogodnih staništa za vrstu kosac (Crex crex).

Hrvatske vode Članak 12. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš


Izravni gubitak staništa i promjena stanišnih uvjeta okolnih staništa



županije


MHE Furjan s branom i akumulacijom

Značajno negativan utjecaj na ugroženi i rijetki stanišni tip

sedretvorne vegetacije na slapovima (A.3.6.) i proces osedravanja

smanjenjem protoka vode na rijeci Korani; Stradavanje ihtiofaune

Iz Plana isključiti MHE Furjan s akumulacijom. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


MHE Globornica s branom i akumulacijom

Zauzimanje staništa, promjena stanišnih uvjeta i stradavanje

ihtiofaune Iz Plana isključiti MHE Globornica s akumulacijom.10


županije




MHE Odeta III Značajno negativan utjecaj na

ihtiofaunu uslijed stradavanja jedinki te promjene stanišnih uvjeta.

Ne planirati MHE Odeta III. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


MHE Brodarci

Značajno negativan utjecaj gubitka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te

stradavanja jedinki vodene faune kao i promjene stanišnih uvjeta.

Ne planirati MHE Brodarci. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


MHE Donji Mlin

Potencijalno značajno negativan utjecaj na ihtiofaunu područja uslijed

fragmentacije staništa, promjene stanišnih uvjeta te stradavanja jedinki.

Ne planirati MHE Donji mlin.


županije


HE Lučica s branom i akumulacijom VES Lučica




Iz Plana isključiti VES Lučica i HE Lučica s akumulacijom. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


HE Barilović s branom i akumulacijom




Iz Plana isključiti HE Barilović s akumulacijom. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije


EP Japaga (E3) Promjena stanišnih uvjeta uslijed

onečišćenja rijeke Dretulje Ne planirati daljnje proširenje obuhvata neaktivnog Eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena Japaga.


županije


EP Ivošević Gaj (E4) Fragmentacija i otvaranje šumskog

ruba

Smanjiti obuhvat eksploatacijskog polja na način da se izostave područja šume hrasta kitnjaka i breze na istočnom dijelu obuhvata.


županije




Šumski ekosustav

EP Tounj (E3) Uznemiravanje populacije šišmiša

bukom i vibracijama

Miniranje izvoditi izvan perioda kritičnog za formiranje porodiljnih kolonija dugokrilnog pršnjak (Miniopterus schreibersii), južnog potkovnjaka (Rhinolophus euryale) i velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) odnosno miniranje izvoditi u razdoblju od početka rujna do početka travnja (1.9-1.4.).

Prilikom miniranja koristiti tehnike koje uzrokuju najmanje vibracije tla. Speleološke objekte Tounjčica špilja i špilja u kamenolomu Tounj štiti u najvišoj kategoriji prema DIN 4150 standardu (povijesni i drugi zaštićeni objekti).

Investitor/Nositelj zahvata



Solarne elektrane

Potencijalni gubitak većih površina kvalitetnijih

gospodarskih šuma te smanjenje općekorisnih funkcija šuma (povoljan utjecaj na bioraznolikost,

okolna naselja i poljoprivredna zemljišta)

Smještaj solarnih elektrana na lokaciji namijenjenoj za iskorištavanje solarne energije u Karlovcu te općinama Vojnić i Krnjak ograničiti izvan površina gospodarskih šuma, a njihov prostorni položaj potrebno je utvrditi koristeći podatke osnova i programa gospodarenja šumama (baza podataka nadležnog ministarstva za područje šumarstva te Hrvatskih šuma).




utjecaja na okoliš

Trafostanica TS 220/35 kV

Potencijalni gubitak kvalitetnijih gospodarskih

šuma te smanjenje općekorisnih funkcija šuma

(povoljan utjecaj na bioraznolikost i okolna

naselja)

Trafostanicu TS 220/35 kV smjestiti izvan površina šuma.




utjecaja na okoliš

Golf igralište Donja Žrvnica, Cetingrad

Potencijalni gubitak većih površina neuređenih privatnih šuma (i malog dijela državnih

šuma) te smanjenje općekorisnih funkcija šuma

(zaštita od erozija, hidrološka funkcija, povoljan utjecaj na

bioraznolikost)

Na području planiranog golf igrališta Donja Žrvnica, površine obrasle gušćim sklopovima grmlja i drveća (površine čija je pokrovnost krošnjama veća od 50 %) uključiti u budući sadržaj zone golf igrališta.

Nositelj zahvata

Članak 10. Mjere zaštite prirodnih

vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina



Centar za zimske sportove Krš,

Gubitak gospodarskih šuma, stvaranje šumskih rubova i

smanjenje općekorisnih funkcija šuma (zaštita od

erozije, povoljan utjecaj na bioraznolikost)

Na području planiranog centra za zimske sportove Krš, površine čija je pokrovnost krošnjama veća od 50 % uključiti u budući sadržaj ove zone. Ukoliko iz tehničkih ili drugih opravdanih razloga nije moguće izgraditi infrastrukturu bez krčenja šuma, nakon izgradnje obavezno sanirati novostvorene šumske rubove autohtonim vrstama drveća i grmlja radi uspostave vjetrobranih pojaseva i zaštite šume od nepovoljnih klimatskih utjecaja



Gospodarska zona Bosiljevo I

Gubitak velike površine gospodarskih šuma

(uglavnom vrijednih šuma hrasta kitnjaka visokog

uzgojnog oblika) te smanjenje općekorisnih funkcija šuma

(posebno klimatska funkcija i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te

povoljan utjecaj na bioraznolikost)

Infrastrukturu potrebnu za izgradnju gospodarske zone Bosiljevo I planirati izvan gospodarskih šuma visokog uzgojnog oblika, a njihov prostorni položaj utvrditi koristeći baze podataka Hrvatskih šuma i nadležnog ministarstva za područje šumarstva). Ukoliko iz tehničkih ili drugih opravdanih razloga navedeno nije moguće izvesti potrebno je, sukladno Odredbama Plana, odnosno članku 10.6.1., na odgovarajućoj površini osigurati provedbu kompenzacije pošumljavanjem drugog ekološki prikladnog područja.“

Nositelj zahvata Zavod za prostorno uređenje Karlovačke

županije Hrvatske šume

Ministarstvo poljoprivrede


utjecaja na okoliš

Cestovni koridori brzih i državnih cesta, željeznički promet

Gubitak kvalitetnijih gospodarskih šuma, šumskih

enklava, zaštitnih šuma i stvaranje novih šumskih

rubova na području istih te smanjenje općekorisnih

funkcija šuma (posebno je izraženo moguće narušavanje

protuerozijske funkcije, što može dovesti do intenzifikacije erozijskih procesa neposredno

uz prometnicu)

Prilikom projektiranja cestovnih i željezničkih koridora planirati trase što je moguće više izvan šumskog područja, maksimalno koristiti postojeće infrastrukturne koridore, izbjeći fragmentaciju manjih šumskih kompleksa (šumskih enklava) i narušavanje zaštitnih funkcija šuma, osobito u području zaštitnih šuma i šuma posebne namjene.

Nakon zahvata zaštititi novonastali šumski rub radi uspostave vjetrobranih pojaseva i zaštite šume od nepovoljnih klimatskih utjecaja, sadnjom autohtonih vrsta šumskog drveća i grmlja navedenih u šumskogospodarskom planu za predmetnu gospodarsku jedinicu (baza podataka Hrvatskih šuma i nadležnog ministarstva za područje šumarstva).




utjecaja na okoliš

Istražna polja geotermalne vode Karlovac I i II

Gubitak šuma posebne namjene pod kategorijom

šumskog sjemenskog objekta te zaštitnih šuma

Smještaj građevina i postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije te turističko-zdravstveno-rekreacijskih objekata planirati izvan površina šuma posebne namjene pod kategorijom šumskog sjemenskog objekta te zaštitnih šuma.

Nositelj zahvata Članak 5. Uvjeti smještaja gosodarskih djelatnosti u prostoru

Kanali oborinske odvodnje

Stvaranje šumskih prosjeka U najvećoj mogućoj mjeri, kanale oborinske odvodnje projektirati kroz postojeće šumske prosjeke.




11 Isključuje se iz Plana sukladno rezultatu Glavne ocjene


• Nasip uz desnu obalu Kupe nizvodno od Kamenskog

Potencijalno značajan utjecaj sušenja/propadanja

gospodarskih sjemenjača hrasta lužnjaka u okolici

nasipa promjenom režima plavljenja i potencijalne

promjene razine podzemnih voda

Na projektnoj razini osigurati povoljan vodni režim površinskih i podzemnih voda u poplavnim područjima (gospodarske jedinice Domačaj lug–Kovačevački lug i Kamensko-Utinja-Tušilović) kroz usklađivanje hidrotehničkog zahvata s uvjetima očuvanja šumskih staništa, uz konzultacije s odgovarajućim stručnjacima iz područja šumarstva.



Gubitak većih površina gospodarskih šuma,

smanjenje općekorisnih funkcija šuma (hidrološka funkcija, zaštita od erozije,

povoljan utjecaj na bioraznolikost) te sušenje

stabala narušavanjem vodnog režima uz akumlaciju te

nizvodno od iste



županije


EP Basarovac (E5) EP Ivošević Gaj (E4) EP Gavani (E3) EP Kostelići (E3) EP Broćanac (E3) EP Loskunja (E3) EP Čukur (E3) EP Tounj (E3)

Gubitak kvalitetnijih gospodarskih šuma te

moguće značajno smanjenje općekorisnih funkcija šuma

(posebice hidrološke i protuerozijske funkcije)

Prilikom proširenja područja eksploatacije, osigurati tehnička rješenja za prevenciju erozije. S ciljem zaštite dva vodotoka koja se nalaze u obuhvatu EP Čukur šumski odsjek 27 a gospodarske jedinice Kranjačke šume izuzeti iz obuhvata ovog eksploatacijskog polja, a predmetni odsjek, sukladno posebnim propisima, proglasiti zaštitnom šumom te ne krčiti šumske površine oko vodotoka u zoni čija je širina prosječna visina stabala šumske sastojine uz vodotok. S ciljem zaštite naselja Vujići koje se nalazi u neposrednoj blizini EP Ivošević-Gaj, šumski odsjek 5 g gospodarske jedinice Petrova gora-Petrovac izuzeti iz obuhvata ovog eksploatacijskog polja, a predmetni odsjek, sukladno posebnim propisima, proglasiti zaštitnom šumom.

Nositelj zahvata Ministarstvo poljoprivrede

Hrvatske šume





Divljač i lovstvo



Istražni prostor mineralnih sirovina Ex O. Vojnić

Potencijalni gubitak šuma na području

značajnog krajobraza Biljeg

Smanjiti obuhvat istražnog prostora mineralnih sirovina na način da se izostavi područje značajnog krajobraz Biljeg na istočnom dijelu obuhvata.

Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije



Cestovni koridori brzih i državnih cesta te željeznički promet

Fragmentacija lovnoproduktivnih

površina

U fazi projektiranja utvrditi migracijske puteve krupne i sitne divljači u suradnji s lovoovlaštenicima te sukladno tome osigurati adekvatne prijelaze koji će omogućiti daljnju migraciju divljači.

Nositelj zahvata Članak 12. - Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš


Golf igralište Donja Žrvnica, Cetingrad

Narušavanje vrijednosti prirodnog i antropogenog karaktera krajobraza gubitkom

pokrova zemljišta, izmjenom konfiguracije terena te krajobrazne raznolikosti i strukturne

raščlanjenosti

U okviru projektne dokumentacije sportsko-rekreacijskog centra s ugostiteljskim sadržajem izraditi arhitektonski projekt i elaborat krajobraznog uređenja golf igrališta s ciljem uklapanja i očuvanja krajobraza.

Nositelj zahvata Članak 9. - Mjere očuvanja

krajobraznih vrijednosti

Gospodarska zona Bosiljevo I Gospodarska zona Ogulin I

Narušavanje vrijednosti prirodnog karaktera krajobraza gubitkom i raščlanjivanjem

šumskog pokrova, te stvaranjem rascjepkane i neskladne cjeline

U okviru projektne dokumentacije izraditi krajobrazni elaborat s ciljem uklapanja u prirodni krajobraz.



Solarne elektrane


šumskog pokrova, izmjenom zatvorenosti prostora, prirodnosti i krajobrazne raznolikosti,

te stvaranjem efekta zrcala

Izraditi elaborat krajobraznog uređenja solarnih elektrana s ciljem zaštite vizura i uklapanja u prirodni krajobraz.



EP Japaga (E3)

Narušavanje vrijednosti cjelokupnog karaktera krajobraza gubitkom i raščlanjivanjem

šumskog pokrova i poljoprivrednog krajobraza, izmjenom konfiguracije terena, slikovitosti i

cjelovitosti ruralnog krajobraza, te stvaranjem otvorenosti i izloženosti pogledu

Izraditi urbanističko-krajobrazni projekt sanacije i prenamjene eksploatacijskog polja s ciljem obnove narušenih vrijednosti krajobraza.






Kulturno-povijesna baština i zaštićena kulturna dobra

EP Ivošević Gaj (E4))

Narušavanje vrijednosti cjelokupnog karaktera krajobraza gubitkom šumskog pokrova i

kultiviranog krajobraza, izmjenom konfiguracije terena, te ugrožavanjem djelomično

zapuštenog poljoprivrednog krajobraza izmjenom ograđenosti i cjelovitosti, te

stvaranjem izrazitog kontrasta




EP Čukur (E3)

Narušavanje vrijednosti cjelokupnog karaktera krajobraza gubitkom šumskog pokrova i

kultiviranog krajobraza, izmjenom konfiguracije terena, te ugrožavanjem djelomično

zapuštenog poljoprivrednog krajobraza izmjenom ograđenosti i cjelovitosti, te

stvaranjem izrazitog kontrasta




EP Tounj (E3)


šumskog pokrova, izmjenom konfiguracije terena, slikovitosti, posebnosti i cjelovitosti,

pojačavanjem kontrasta, te stvaranjem otvorenosti i izloženosti pogledu





EP Broćanac (E3) EP Loskunja (E3) EP Loskunja-Vojnić (E3) EP Japaga* (E3) EP Čukur (E3) EP Gavani (E3)

Narušavanje kvalitete života i sigurnosti ljudi

Prije izvođenja minerskih radova obavijestiti stanovništvo najbližih stambenih objekata te poduzeti sve moguće sigurnosne mjere. Miniranje provoditi tijekom dana.



*Glavna ocjena i ova Studija predlažu ne planiranje povećanja obuhvata ovog neaktivnog EP


Brza cesta Ogulin – Popovača

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja u zoni 250 m od dva arheološka područja te promjene vizualno-doživljajnih kvaliteta u zoni 500 m od četiri arheološka

lokaliteta i jedne sakralne građevine

Provesti arheološki terenski pregled trase, odnosno korekcije. Prije početka građevinskih radova potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja na pronađenim arheološkim

Nositelj zahvata

Članak 12. Mjere sprječavanja

nepovoljnih utjecaja na okoliš



Obilaznica Ogulin

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja u zoni 250 m od dva arheološka

područja i jedne sakralne građevine

nalazištima koji se nalaze na samoj trasi planirane prometnice. Tijekom izgradnje ceste potrebno je osigurati stalan arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima radi zaštite novootkrivenih arheoloških nalazišta, kao i onih koja nije bilo moguće utvrditi prilikom terenskog pregleda. Ukoliko se tijekom arheološkog nadzora zabilježe nova arheološka nalazišta, potrebno je osigurati zaštitna arheološka istraživanja na zabilježenim pozicijama.

Istražno polje geotermalne vode Karlovac I i II

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja u zoni 250 m od dva arheološka

područja, dva arheološka pojedinačna lokaliteta, šest sakralnih građevina, dvije

civilne građevine, jedan evidentirani spomenik parkovne arhitekture te 20

građevina etnološke baštine

Prije početka gradnje geotermalnih elektrana ili turističko-zdravstveno-rekreacijskih zgrada provesti istraživanja (Konzervatorsko-krajobrazne podloge) s detaljnim dokumentiranjem i valorizacijom lokaliteta i neposrednog područja u cilju utvrđivanja njegove vrijednosti, sadržaja, stanja i obuhvata te propisivanja smjernica zaštite cjelokupnog područja.

Nositelj zahvata

Članak 12. Mjere sprječavanja

nepovoljnih utjecaja na okoliš

EP Tounj (E3)

EP Broćanac (E3)

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja u zoni 250 m od profane

graditeljske baštine i sakralne graditeljske baštine

Utvrđene špilje i pećine –arheološki lokaliteti

Prije početka gradnje EP Tounj provesti istraživanja (Konzervatorsko-krajobrazne podloge) s detaljnim dokumentiranjem i valorizacijom lokaliteta i neposrednog područja u cilju utvrđivanja njegove vrijednosti, sadržaja, stanja i obuhvata te propisivanja smjernica zaštite cjelokupnog područja. Za zahvate na zaštićenoj ili evidentiranoj kulturnoj baštini kao i u njezinom neposrednom okolišu ishoditi stručno mišljenje, posebne uvjete odnosno suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Nositelj zahvata



Sustavi zaštite od poplava

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja unutar tri zaštićene kulturno

povijesne cjeline, pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u zoni 250 m (broj utvrditi

izrađivač)

Prije izrade projekata pojedinih sustava zaštite od poplava potrebno je predvidjeti utvrđivanje sustava mjera zaštite kulturne baštine i kulturnih dobara na području cijele Županije kroz reambulaciju terena, zaštitna arheološka istraživanja, posebne uvjete, elaborate i studije i suglasnosti nadležnog Konzervatorskog odjela.

Nositelj zahvata



Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Fizičke promjene i/ili promjene prostornih obilježja unutar tri zaštićene kulturno

povijesne cjeline, pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u zoni250m (broj utvrditi

izrađivač)

Prije izrade projekata pojedinih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Karlovac i Duga Resa, te izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda gradova Ogulina, Ozlja i Slunja potrebno je ishoditi stručno mišljenje, posebne uvjete odnosno suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Nositelj zahvata





10 Praćenje stanja okoliša

Sukladno članku 26. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17), program praćenja stanja okoliša u odnosu na provedbu ID Plana, sastavni je dio ID Plana.

U ovom slučaju, Studija propisuje dodatne mjere zaštite okoliša i subjekte provođenja tih mjera, odnosno uvjete za okolišno prihvatljivo provođenje ID Plana.

Odredbama za provedbu važećeg Plana (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispr., 50b/14, 6c/17, 29c/17-pročišćeni, 8a/18, 19/18 – pročišćeni), Članak 13. Mjere provedbe, stavak 13.3 Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru, definirana su područja za praćenje pojava i procesa u prostoru za kulturna dobra, prirodnu baštinu, zrak, vode, more i buku te se stoga ne predviđa uspostava novog programa praćenja stanja okoliša.

11 Zaključci Strateške studije

Cilj strateške procjene utjecaja na okoliš je usuglasiti Izmjene i dopune koje se predlažu sa zahtjevima zaštite sastavnica okoliša još u tijeku njihove izrade te predložiti odgovarajuće mjere zaštite i ublažavanja, posebice za one izmjene i dopune čijom se provedbom može očekivati značajno negativan utjecaj na jednu ili više sastavnica okoliša. Zadatak Strateške studije, koja predstavlja stručnu podlogu za provedbu postupka, bio je odrediti, opisati i procijeniti očekivane značajne učinke na okoliš svake pojedine izmjene i dopune te predložiti razumne alternative, uzimajući u obzir obuhvat Izmjena i dopuna.

Povećanom sigurnosti dosad plavljenih područja te boljom iskoristivosti prostora, pozitivnim utjecajem na poljoprivrednu proizvodnju, rastom turističke aktivnosti, boljom društveno-gospodarskom situacijom i razvojem eksploatacije mineralnih i energetskih sirovina, boljom opskrbljenošću stanovništva električnom energijom te boljom prometnom povezanošću, sinergijski se utječe na obnovu prostora kako bi se postigao socioekonomski razvoj te potaknuo ostanak mladih i demografska obnova stanovništva Županije.

U svrhu sprječavanja štete po okoliš i prirodu te poštivanja načela zaštite prirode i okoliša, Studijom su propisane mjere odgovarajuće mjere zaštite okoliša koje će postati sastavni dio Odredbi za provedbu Plana, kako bi Izmjene i dopune bile okolišno prihvatljive, što se posebice odnosi na aktivnosti koje generiraju značajno negativne utjecaje.

Za izmjene i dopune, kao i za važećim Planom planirane, a ne provedene zahvate za koje je procjenom utjecaja po pojedinim sastavnicama okoliša i ocjenom njihove prihvatljivosti za ekološku mrežu utvrđeno da se mogućnost značajnog negativnog utjecaja do kojega bi došlo njihovom provedbom ne bi mogla isključiti ili ublažavanjem svesti na prihvatljivu razinu, predloženo da se ne planiraju odnosno da se isključe iz Plana. Studijom se predlaže da se Izmjenama i dopunama ne planiraju Golf igralište Luke, Golf igralište Bogovolja, MHE Brodarci, MHE Odeta III i MHE Donji mlin, a da se Izmjenama i dopunama iz Plana isključe VES Brodarci, VES (HE) Lučica, HE (MHE) Barilović i MHE Furjan, kao i da se iz Plana isključi odredba kojom se omogućuje gradnja MHE na lokacijama starih mlinica. Odluka o mogućoj gradnji ili potrebi isključivanja iz Plana MHE Globornica donijet će se na temelju rezultata "Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti višenamjenskog objekta za poboljšanje vodnog režima uslijed rada hidroelektrane Lešće na rijeci Donjoj Dobri, nizvodno od HE Lešće". Realizacijom navedenog, usuglašenost kategorija planiranih aktivnosti Izmjena i dopuna plana sa zahtjevima okoliša i prirode, a posebno temeljem glavne ocjene utvrđena prihvatljivost za ekološku mrežu, mogu se smatrati ostvarenim.



12 Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

12.1 Uvod

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (nekada Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) donijelo je Rješenje (KLASA: 612-07/19-62/45, URBROJ: 517-05-2-3-19-2, Zagreb, 16. rujna 2019.) o obvezi provođenja Glavne ocjene prihvatljivosti VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije za ekološku mrežu. Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu izrađena je sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19). Prema Članku 26. Zakona o zaštiti prirode za strategije, planove i programe za koje je određena obveza strateške procjene, Glavna ocjena obavlja se u okviru postupka strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (SPUO) te, u skladu s tim, predmetna Studija sadrži poglavlje Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (dalje u tekstu: Glavna ocjena).

12.2 Podaci o ekološkoj mreži

Na području Županije nalazi se ukupno 50 područja ekološke mreže od toga 47 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (u daljnjem tekstu: POVS) te 3 međunarodno važnih područja očuvanja značajnih za ptice (u daljnjem tekstu: POP) (Slika 12.1).

12.3 Metodologija procjene utjecaja

Glavnom ocjenom analizirane su sve predložene kategorije sustava ID Plana. U prvom koraku identificirane su one kod kojih posredno ili neposredno djelovanje ne može isključiti značajno negativne utjecaje na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišne tipove. U drugom koraku, izdvojena su područja ekološke mreže na koja se utjecaji identificirani u prvom koraku, odnose. Do konačne je procjene došlo određivanjem razine rizika pojedinog utjecaja na pojedino područje ekološke mreže, tj. na ciljne vrste i stanišne tipove, kao i njihovih kumulativnih utjecaja s evidentiranim postojećim pritiscima u prostoru koji mogu pojačati negativno djelovanje na cjelovitost područja ekološke mreže. Kako bi se što vjernije i preciznije sagledali utjecaji, prilikom procjene su izuzev dostupnih podataka SDF-a (Standard Data Form) za područja ekološke mreže (u daljnjem tekstu: EM), korišteni prostorni podaci o rasprostranjenosti divljih vrsta ustupljeni od MINGOR, Karta nešumskih kopnenih staništa, Karta staništa iz 2004. godine, podaci dobiveni od Hrvatskih šuma, kao i dostupna znanstvena i stručna literatura. Za potrebe prikaza intenziteta utjecaja korištena je standardna skala sukladno Smjernicama za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu za Stratešku procjenu utjecaja na okoliš (SPUO) (Tablica 12.1).

Tablica 12.1 Primijenjena skala za procjenu intenziteta utjecaja provedbe ID Plana (Izvor: Prilog 1. Smjernice za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, 2014)

Vrijednost Opis Pojašnjenje opisa

-2 Značajan negativan

utjecaj (neprihvatljiv štetni utjecaj)

Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj na stanište ili populaciju vrsta ili njihova znatnog dijela, značajno uznemiravanje ekoloških zahtjeva staništa ili vrsta, značajan utjecaj na stanište ili prirodan razvoj vrsta. Značajni štetni utjecaji moraju biti smanjeni primjenom mjera ublažavanja, na razinu ispod praga značajnosti.

-1 Umjeren negativan utjecaj

(štetan utjecaj koji nije značajan)

Ograničen/umjeren/neznačajan negativan utjecaj Umjereno problematičan utjecaj na stanište ili populaciju vrsta; umjereno remećenje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta; rubni utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Eliminiranje utjecaja moguće je primjenom predloženih mjera ublažavanja.

0 Nema utjecaja Plan nema nikakav vidljiv utjecaj.

+1 Pozitivno djelovanje koje

nije značajno Umjereno pozitivno djelovanje na staništa ili populacije; umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta; umjeren pozitivan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

+2 Značajno pozitivno

djelovanje Značajno pozitivno djelovanje na staništa ili populacije; značajno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajno pozitivno djelovanje na staništa ili prirodni razvoj vrsta.



Slika 12.1 Područja ekološke mreže u Karlovačkoj županiji (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportal-u i Geoportal-u DGU



12.4 Obilježja utjecaja ID Plana na područja ekološke mreže

Mogućnost potencijalnih neposrednih i posrednih negativnih utjecaja predloženih Izmjena i dopuna ocijenjena je na temelju njihove analize prema pojedinim područjima ekološke mreže s obzirom na potrebu očuvanja njihove cjelovitosti i ciljeva očuvanja. Općenito, za većinu izmjena i dopuna ocijenjeno je da su utjecaji za vrijeme izgradnje umjereno negativni i kratkotrajni i očituju se uglavnom povećanom razinom buke, onečišćenjem ispušnim plinovima, prisustvom ljudi i mehanizacije te je posljedica uznemiravanje, dok su utjecaji tijekom korištenja prepoznati u vidu trajne prenamjene ili fragmentacije pojedinih stanišnih tipova, onečišćenja vodenih ekosustava i širenja invazivnih biljnih vrsta. Za pojedine izmjene i dopune kod kojih je ocijenjeno da postoji mogućnost značajnog negativnog utjecaja predložene su mjere ublažavanja, dok je u slučaju izmjena i dopuna kod kojih je ocijenjeno da ne postoje mjere kojima bi se utjecaj mogao svesti na prihvatljivu razinu predloženo ne planiranje odnosno isključivanje iz Plana. Mjere ublažavanja predložene su i za većinu izmjena i dopuna kod kojih je ocijenjeno da postoji mogućnost umjereno negativnog utjecaja.

Utjecaji na POVS HR2001504 Gornji tok Korane

Mogućnost kratkoročnog utjecaja turističke zone Čatrnja Korana (T2) prepoznata je prilikom gradnje objekata uslijed buke i onečišćenja, dok je prilikom korištenja prepoznata mogućnost utjecaja na uslijed povećanih količina ispuštanih sanitarnih otpadnih voda na stanišni tip sedrene barijere te ciljne vrste vodenih organizama te uznemiravanja ciljnih vrsta uslijed povećanog broja posjetitelja. Potencijalan negativni utjecaj Obilaznice Plitvica očituje se u uznemiravanju i mogućem stradavanju ciljnih vrsta Myotis capaccinii i Lutra lutra.

Mogućnost značajnog negativnog utjecaja predloženih golf igrališta Luke i Bogovolja u Općini Cetingrad prepoznata je uslijed mogućeg dospijeća voda bogatih hranjivim tvarima koje bi mogle dovesti do onečišćenja sedrenih barijera te utjecati na ciljne vrste riba kao i školjkaša obična lisanka te dugonogog šišmiša i vidru, u vidu smanjenja količine plijena. Do značajnog negativnog utjecaja MHE Furjan s branom i akumulacijom, s obzirom na povezanost riječnih tokova Furjašnice i Korane, posljedično bi došlo i na područje Korana, gdje bi došlo do promjene stanišnih uvjeta na samom toku rijeke, koji ionako u dijelu godine presušuje te je izuzetno osjetljiv na promjene vodnog režima.

Budući da se radi o utjecajima za koji se mjerama ublažavanja ne mogu svesti na umjerenu razinu, golf igrališta Luke i Bogovolja predlaže se ne planirati, a MHE Furjan s branom i akumulacijom predlaže se isključiti iz Plana. Predlaže se iz Plana isključiti odredbu prema kojoj je omogućena gradnja malih hidroelektrana na mjestima starih mlinica.

Utjecaji na POVS HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje

Prepoznata je mogućnost umjerenog negativnog utjecaja Centra za vodene sportove –Ogulin u gubitka ciljnog stanišnog tipa vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion koji se ne može izbjeći, dok su u svrhu sprječavanja mogućeg onečišćenja otpadnim vodama te time potencijalno narušavanja stanišnog tipa špilje i jame zatvorene za javnost s obzirom na moguću povezanost hidrološkog sustava predložene mjere ublažavanja. Utjecaj Gospodarske zone Ogulin 1 potencijalno je moguć na ciljni stanišni tip vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho Batrachion, no mjerama ublažavanja može se izbjeći. Umjeren negativan utjecaj prometnica Obilaznice Ogulin, Brze ceste Ogulin – Popovača i Obilaznica Plaški za vrijeme korištenja moguć je na ugroženu vrstu Bombina variegata, što vrijedi i za Drugi kolosijek željezničke pruge M202, gdje se očekuje povećanje intenziteta prometa te time nešto veći utjecaj od dosadašnjeg. Proširenjem EP Japaga neće doći do gubitka ciljnih staništa, dok se uslijed proširenja EP Gavani očekuje umjeren negativni utjecaj na ciljne vrste šišmiša uslijed buke, vibracija i prašine te gubitka cca 2 ha degradiranih bukovih šuma, čime se onemogućuju dnevne i sezonske migracije između mjesta za obitavanje, hranjenje i razmnožavanje.

Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda smanjuju točkaste izvore onečišćenja otpadnim vodama te posredno pozitivno utječu na vodenu faunu smanjenjem vjerojatnosti eutrofikacije i njome uzrokovane anoksije.

Utjecaji na POVS HR2000642 Kupa

Istražna polja geotermalne vode Karlovac1 i Karlovac 2 potencijalno bi mogla imati negativan utjecaj gubitka, degradacije i fragmentacije ciljnog stanišnog tipa 91F0 koji se primjenom predloženih mjera može izbjeći. Izgradnja građevina za zaštitu od štenog djelovanja voda – Nasipa za zaštitu od poplava naselja Priselci, Nasipa za zaštitu od poplava naselja Gradac i Nasipa od Šišljavića do Luke Pokupske, može dovesti do negativnog utjecaja na ciljne vrste dabar i vidra na manjem području uslijed uklanjanja riparijske vegetacije te do gubitka manjeg dijela pogodnih staništa za obitavanje jedinki



ciljnih vrsta leptira Euphydryas maturna i Euplagia quadripunctaria, a moguć je i utjecaj uslijed širenja invazivnih vrsta. Izgradnjom Kanala oborinske odvodnje lijevog i desnog zaobalja rijeke Kupe uz umjereno negativne utjecaje, potencijalno se mogu stvoriti pogodna staništa za širenje invazivnih vrsta poput crnog somića, babuške, bezribice, riječnog glavočića i signalnog raka te na ciljne vrste dabra i vidru uslijed stvaranja novih pogodnih staništa. Pozitivan utjecaj očekuje se i uslijed rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Brza cesta G.P. Jurovski Brod (gr. R.Slovenije) – čvor Novigrad (čvor A1) – Lišnica (Dubravci) predložena u tri varijante, u manjem dijelu dionice može negativno utjecati na dabra zbog fragmentacije, uznemiravanja i stradavanja. Istočna obilaznica Karlovca i Istočna obilaznica užeg gradskog prstena Karlovca manjim dijelom prolazi kroz ovo područje ekološke mreže te su utjecaji uslijed zbog fragmentacije, uznemiravanja, stradavanja, buke i svjetlosnog onečišćenja manje izraženi. Drugi kolosijek željezničke pruge M202 dodatno će negativno utjecati samo uslijed povećanja intenziteta prometa. Svi navedeni utjecaji ocijenjeni su kao umjereno negativni te će se dodatno ublažiti predloženim mjerama.

Planirana VES Brodarci s branom i akumulacijom i predložena varijanta MHE Brodarci s branom i akumulacijom imale bi značajan negativni utjecaj na ciljne vrste faune koje obitavaju na vodenim i vlažnim staništima uslijed gubitka pogodnih staništa, fragmentacije staništa ciljnih vrsta, promjene stanišnih uvjeta u staništima ciljnih vrsta, kao i do potencijalnog stradavanja ihtiofaune uslijed rada turbina, došlo bi do promjene stanišnih uvjeta nizvodno od akumulacije uslijed ispuštanja toplije vode (zagrijana u akumulaciji) te zadržavanja nutrijenata unutar akumulacije zbog čega bi količina suspendiranih tvari u vodotoku bila manja u odnosu na prvobitno stanje, a promjena vodnog režima nizvodno snižavanjem razina podzemnih voda i sprečavanjem prirodnog poplavnog režima vodotoka negativno bi se odrazila i na obalna staništa rijeke Kupe (među kojima i 3260 - Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion) te posljedično na ciljne vrste faune koje bi izgubile stanište za obitavanje, hranjenje i razmnožavanje. Predložena MHE Odeta III značajno bi uslijed izgradnje brane akumulacije utjecala na karakter staništa i s njim povezanih ekosustava iznad i ispod brane, izazvala bi uništavanje prirodnog toka rijeke Kupe, degradaciju nizvodnih aluvijalnih staništa i pojačanu eroziju korita, došlo bi do nestanka ciljnih vlažnih staništa i s njima povezanih ciljnih vrsta faune, kao i do negativnih utjecaja na ciljnu faunu koja obitava u ripariskoj zoni nizvodno od predviđenog zahvata uslijed naglih promjena vodostaja, te povremenog ili trajnog isušivanja te do negativnih utjecaja na faunu koja obitava u ripariskoj zoni uzvodno od planiranog zahvata uslijed potapanja obalne zone.

Kod svih navedenih hidroelektrana radi o značajno negativnim utjecajima koji se mjerama ublažavanja ne mogu svesti na umjerenu razinu te se predlaže Izmjenama i dopunama iz Plana isključiti VES Brodarci, a MHE Brodarci i MHE Odeta III Izmjenama i dopunama ne planirati.

Utjecaji na POVS HR2001335 Jastrebarski lugovi

Za Istražno polje geotermalne vode Karlovac 2, s obzirom na velik prostorni obuhvat i na osjetljivost i ugroženost ciljnih stanišnih tipova 91E0 i 9160 ocijenjeno je da se predloženom mjerom ublažavanja potencijalni utjecaj može izbjeći.

Utjecaji na POVS HR2001505 Korana nizvodno od Slunja

Za Istražno polje geotermalne vode Karlovac 1 s obzirom na velik prostorni obuhvat i na osjetljivost i ugroženost ciljnog stanišnog tipa 32 AO ocijenjeno je da se predloženom mjerom ublažavanja potencijalni utjecaj može izbjeći. Nasip uz desnu obalu Korane za zaštitu naselja Goljak i Nasip uz lijevu obalu Korane za zaštitu naselja Logorište bi mogao utjecati na ciljnu vrstu vidru na manjem području uslijed uklanjanja riparijske vegetacije, čime dolazi do gubitka pogodnih staništa za obitavanje jedinki ove ciljne vrste. Istočna obilaznica Karlovca, Istočna obilaznica užeg gradskog prstena Karlovca, Spoj istočne i zapadne obilaznice, DC Mostanje – Vukmanički Cerovac i Obilaznica Slunja vjerojatno će imati negativan utjecaj uslijed fragmentacije staništa i stradavanja jedinki u koliziji s vozilima te uznemiravanja faune na ograničenom području utjecaja bukom i svjetlosnim onečišćenjem. Drugi kolosijek željezničke pruge M202 imat će nešto veći utjecaj koji će ovisiti o povećanju intenziteta prometa. Za sve navedene izmjene i dopune ocijenjeno je da bi utjecaj mogao biti umjereno negativan, a dodatno se može ublažiti predloženim mjerama.

Za Ispusnu ustavu na Korani očekuje se utjecaj uslijed gubitka i fragmentacije ciljnog stanišnog tipa 91E0* - Aluvijalne šume, promjene stanišnih uvjeta nizvodno u vidu isušivanja nizvodnih šumskih staništa te potencijalno značajno negativni utjecaj zbog sprječavanja migracija ciljnih vrsta ihtiofaune (Cobitis elongatoides, Barbus balcanicus, Rhodeus amarus, Rutilus virgo) uslijed fragmentacije toka rijeke Korane. Predloženim mjerama zaštite ovaj se utjecaj može svesti na prihvatljivu razinu.



Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Plitvička jezera) pozitivno će utjecati na ciljni stanišni tip sedrenih barijera, a posredno na ciljne vrste uslijed poboljšanja kvalitete staništa za hranjenje, razmnožavanje i obitavanje.

Prekid kontinuiteta rijeka pregradama i branama dovodi do stvaranje bujičnih valova i naglih porasta vodostaja koji su najčešće prisutni kod rada akumulacijskih vršnih hidroelektrana. Uslijed naglih ispuštanja velikih količina vode dolazi do negativnih utjecaja uslijed otplavljivanja riblje mlađi i malih riba, a riblja jajašca položena na šljunkovitom dnu jako su osjetljiva na zamuljenje zbog velike količine sitnog sedimenta koji uzrokuje smanjeni dotok kisika. Do visoke smrtnosti riblje mlađi može doći i zbog podizanja velikih količina akumuliranog sedimenta. Sve navedeno može dovesti do dugoročnog ugrožavanja brojnosti i dobne strukture budućih populacija riba. HE (VES) Lučica s novom branom i akumulacijom te MHE (HE) Barilović s novom branom i akumulacijom, uz već navedene utjecaje, dovele bi do zauzimanja ciljnog stanišnog tipa 32A0 - Sedrene barijere krških rijeka Dinarida rijeke Korane, a i do njegove degradacije izvan zone izravnog zaposjedanja. S obzirom na to da nije moguće isključiti njihov značajno negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ovog područja ekološke mreže te da ne postoje odgovarajuće mjere ublažavanja, HE (VES) Lučica i MHE (HE) Barilović predlaže se Izmjenama i dopunama isključiti iz Plana. Predlaže se iz Plana isključiti odredbu prema kojoj je omogućena gradnja malih hidroelektrana na mjestima starih mlinica.

Utjecaj na POVS HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

Za Krš centar za zimske sportove Saborsko utvrđeno je da dolazi do trajnog gubitka dijelova prirodnih šumskih staništa (bukovo-jelovih šuma površini od cca 3,4 ha) prikladnih za velike zvijeri vuka, medvjeda i risa, a vjerojatno je da će korištenjem doći do uznemiravanja i dodatnog smanjenja areala kretanja. Vodoopskrbni cjevovod u općini Saborsko može se odraziti na ciljne vrste u vidu promjene uvjeta u staništima uslijed snižavanja razine vode, smanjenju protoka i potencijalno isušivanja okolnih vlažnih i vodenih staništa dok se za Vodospremu Borik utjecaj očekuje samo tijekom gradnje. Negativan utjecaj svih navedenih zahvata ocijenjen je kao umjereno značajan.

Obilaznica Ličke Jesenice generirat će gubitak i fragmentaciju 30 ha travnjačkih i oko 50 ha šumskih, većinom bukovih i bukovo-jelovih staništa pogodnih za ciljne vrste te migracijskih koridora velikih zvijeri, a korištenjem se očekuje stradavanja ciljne faune. Iako je utjecaj ovog zahvata ocijenjen kao značajno negativan, provedbom predloženih mjera ublažavanja može se svesti na prihvatljivu razinu.

Za Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Plitvička jezera) i Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ocijenjeno da će imati pozitivan utjecaj.

Utjecaj na POVS HR2000450 Ribnjaci Draganići

Za Istražno polje geotermalne vode Karlovac 1 zbog velikog prostornog obuhvata s obzirom na osjetljivost i ugroženost ciljnog stanišnog tipa 3130 propisana je mjera zaštite.

Utjecaji na HR1000001 Pokupski bazen

Istražna polja geotermalne vode Karlovac 1 i Karlovac 2 može izazvati utjecaj uslijed gubitka, degradacije i fragmentacije staništa pogodnih za hranjenje, obitavanje i razmnožavanje ciljnih vrsta ptica, što se može otkloniti odabirom smještaja. Proširenjem EP Rečica očekuje se gubitak oko 11 ha staništa tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa pogodnih za gniježđenje i hranjenje močvarnih ciljnih vrsta ornitofaune i 10 ha degradiranih poplavnih šuma crne johe i poljskog jasena pogodnih za šumsku ornitofaunu. Izgradnja predloženog Nasipa od Šišljavića do Luke Pokupske može dovesti do gubitka i promjena stanišnih uvjeta na staništima pogodnim za obitavanje ciljnih vrsta ornitofaune, što je posebice važno za ciljnu vrstu kosac (Crex crex), a u svrhu ublažavanja predložena je mjera izmještanja izvan staništa za ovu vrstu. Za Nasip za obranu od poplava naselja Gradac naglašena je mogućnost utjecaja na ciljne travnjačke vrste. Nasip uz desnu obalu Kupe nizvodno od Kamenskog generirat će gubitak površina šumskih šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke te hrasta lužnjaka i običnog graba te mozaika periodički vlažnih livada i zajednica nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa uslijed promjena režima plavljenja staništa što će utjecati na šumsku i na travnjačku ornitofaunu. Za predloženu izmjenu trase Istočnog nasipa retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit (Brebernica) također je utvrđeno da bi mogao generirati utjecaj na staništa za travnjačke vrste ornitofaune uslijed gubitka dijela mezofilnih livadnih staništa te promjena režima plavljenja staništa, ciljnu vrstu vodomara (Alcedo atthis) i kosac (Crex crex), predložena je mjere izmještanja izvan ovog staništa. Drugi kolosijek željezničke pruge M202, Istočna obilaznica Karlovca i Spoj na autocestu A1 generirat će utjecaj dodatnim gubitkom, fragmentacijom i smanjenjem povoljnih uvjeta staništa. Negativni utjecaji svih navedenih izmjena i dopuna ocijenjeni su kao umjereni.



Utjecaj planirane VES Brodarci s branom i akumulacijom i Izmjenama i dopunama predložene MHE Brodarci s branom i akumulacijom prepoznat je u vidu izravnog gubitka staništa pogodnih za pojedine ciljne vrste ornitofaune i to močvarnih, šumskih i travnjačkih vrsta, staništa stalnih tekućica te riparijskih staništa rijeka Kupe i Dobre. S obzirom na prenamjenu velike površine povoljnih staništa nije moguće isključiti značajno negativan utjecaj do kojega bi došlo izgradnjom akumulacija, predloženo je da se VES brodarci isključi iz Plana i da se MHE Brodarci ne planira.

Utjecaji na POP HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

Izgradnjom Centra za zimske sportove doći će do gubitka, degradacije i fragmentacije šumskih i travnjačkih staništa pogodnih za hranjenje, obitavanje ili razmnožavanje, a i do uznemiravanja ciljnih vrsta ptica, dok Vodoopskrbni cjevovod u općini Saborsko može utjecati na ciljne vrste ornitofaune koje naseljavaju vodena i vlažna staništa zbog promjene uvjeta uslijed snižavanja razine vode i potencijalno isušivanju okolnih vlažnih i vodenih staništa, no navedeni utjecaji bi bili umjereno negativni. Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda imat će pozitivan utjecaj.

Obilaznica Ličke Jesenice zbog svoje duljine mogla bi imati značajno negativan utjecaj zbog gubitka i fragmentacije staništa pogodnih za ciljne vrste šumske i travnjačke ornitofaune, narušavanja stanišnih uvjeta, stradavanja i uznemiravanja bukom i svjetlosnim onečišćenjem, no predloženim mjerama ublažavanja ovaj se utjecaj može smanjiti na umjerenu razinu.

Utjecaj na POP HR1000020 NP Plitvička jezera

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracija Plitvička jezera imat će pozitivan utjecaj na ciljne vrste ornitofaune uslijed poboljšanja kvalitete stanišnih uvjeta.

Utjecaj na POVS HR2000654 Lička Jesenica

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracija Plitvička jezera imat će pozitivan utjecaj na ciljne vrste najviše vodenih i vlažnih staništa uslijed poboljšanja kvalitete stanišnih uvjeta, kao i na ciljni stanišni tip sedrene barijeru jer se zbog smanjene količine otopljenih organskih tvari u vodi očekuje veći intenzitet osedravanja.

Vodoopskrbni cjevovod u općini Saborsko može se odraziti na ciljne vrste koje naseljavaju vodena i vlažna staništa u vidu promjene uvjeta u staništima no utjecaj je ocijenjen kao negativan.

Utjecaji na POVS HR2000593 Mrežnica-Tounjčica

Vodoopskrbni cjevovod u Gradu Karlovcu može se odraziti na ciljne vrste koje naseljavaju vodena i vlažna staništa zbog promjene uvjeta u staništima i potencijalnog isušivanja okolnih vlažnih i vodenih staništa, Nasip uz desnu obalu Mrežnice za zaštitu naselja Mala Švarča može na manjem području uslijed uklanjanja riparijske vegetacije proizvesti negativni utjecaj na ciljne vrste vidru i dabra, dok Drugi kolosijek željezničke pruge M202 samo manjim dijelom prolazi kroz ovo područje. Utjecaji sva tri zahvata ocijenjeni su kao umjereno negativni dok se uslijed rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda očekuje pozitivan utjecaj.

Za MHE Donji mlin ocijenjeno je da bi došlo do zauzimanja manje površine ciljnog stanišnog tipa 3260 - Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion, negativnog utjecaja na ciljne vrste faune koje obitavaju na vodenim i vlažnim staništima uslijed gubitka pogodnih staništa, fragmentacije staništa ciljnih vrsta te promjene stanišnih uvjeta u staništima ciljnih vrsta, kao i do potencijalnog stradavanja ihtiofaune uslijed rada turbina i do stvaranja povoljnih uvjeta za širenje invazivnih vrsta. Utjecaji su ocijenjeni kao značajno negativni, ne postoje mjere ublažavanja kojima bi se ovi utjecaji mogli svesti na razinu ispod značajne te se ova MHE predlaže Izmjenama i dopunama ne planirati.

Utjecaji na POVS HR2001401 Pećina – pritok Slunjčice

Utjecaji na ovo područje nisu detektirani.

Utjecaji na POVS HR2000609 Dolina Dretulje

Obilaznica Plaški na manjoj svojoj dionici dovest će do gubitka i fragmentacije ciljnog stanišnog tipa 6410 - Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae), a moguće je i uništavanje ciljnih vrsta flore Chouardia litardierei i Apium repens koje



rastu na travnjačkim staništima, no prometnica manjim dijelom prolazi kroz ovo područje ekološke mreže te se očekuju umjereno negativni utjecaji.

Utjecaji na POVS HR2000594 Povremeno jezero Blata

Očekuje se pozitivan utjecaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na ciljna vodena i vlažna staništa.

12.5 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže

Pripremne radove uklanjanja vegetacije provoditi izvan perioda gniježđenja većine ciljnih vrsta ptica, odnosno u perioodu između 1. rujna i 1. ožujka.

Iz Plana isključiti golf igralište Luke i golf igralište Bogovolja.

U kasnijim fazama prostornog planiranja prilikom utvrđivanja eksploatacijskih polja razmotriti njihov broj i površine te ih planirati izvan područja rasprostranjenosti ciljnih stanišnih tipova i uz što manji utjecaj na ciljne vrste.

Unutar područja ekološke mreže gdje su ciljne vrste velike zvijeri (vuk, medvjed) prilikom planiranja prometne infrastrukture potrebno je planirati izvedbu prijelaza i ostale zelene infrastrukture za velike zvijeri. Na lokalitetima gdje su prisutni kumulativni utjecaji više linearnih struktura (npr. usporedne prometnice) potrebno je planirati prijelaze za životinje na način da se omogući siguran prijelaz preko obje prometnice, odnosno treba uzeti u obzir oba infrastrukturna objekta i utvrditi sveobuhvatne mjere ublažavanja. Neki primjeri dobre prakse se navode u dokumentu „Stručne smjernice za izabrane tipove zahvata s ciljem unaprjeđenja kvalitete OPEM, naročito za infrastrukturne zahvate i ostale javne zahvate“ (npr. izgradnja mosta preko obje prometnice koje su paralelne kako bi životinje sigurno prešle na drugu stranu preko obje prometnice).

Planiranu prometnicu Obilaznica Ličke Jesenice realizirati na način da ne prolazi kroz područja visoke prikladnosti za velike zvijeri.

Planiranu prometnu infrastrukturu u blizini ciljnih stanišnih tipova 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost planirati sa zatvorenim sustavom odvodnje koji ne smije imati ispust unuar područja utjecaja na ciljni stanišni tip 8310. Također način izvođenja radova (posebice eventualno miniranje i slične radove jačeg intenziteta) treba planirati tako da se ne naruše stanišni uvjeti unutar speleoloških objekata te po potrebi trasu odmaknuti dalje od speleoloških objekata, odnosno izbjegavati ciljni stanišni tip 8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost unutar zone utjecaja zahvata (200 m od osi trase).

Prilikom planiranja prometne infrastrukture unutar područja ekološke mreže s ciljnim vrstama vodozemaca i/ili gmazova kod daljnjih izmjena prostorno planske dokumentacije ugraditi smjernice za izradu prijelaza i propusta za male životinje. Neki primjeri dobre prakse se navode u stručnim smjernicama za prometnu infrastrukturu izrađenim u okviru „Twinning Light“ projekta EU HR/2011/IB/EN/02 TWL „Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)” (u daljnjem tekstu „Stručne smjernice za prometnu infrastrukturu“) koje su dostupne na intemetskoj stranici MINGOR-a.

Prilikom planiranja prometne infrastrukture unutar POP područja ekološke mreže ugraditi smjernice za smanjenje rizika od kolizije ptica s ogradama (npr. bukobranima).

Prilikom određivanja trasa prometnica i ostalih linijskih zahvata unutar planskog koridora izbjeći ili u što većoj mjeri umanjiti trajno zauzimanje ciljnih stanišnih tipova.

Pri planiranju prometnih sustava i infrastrukture, obavezno primjenjivati mjere propisane u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. - 2030.

Prije realizacije vodnih građevina koje se nalaze na slivu rijeka Kupe, Korane i Mrežnice, provesti istraživanje ciljnih vrsta ihtiofaune u svrhu utvrđivanja načina korištenja staništa na širem području lokacije planiranih vodnih građevina te u skladu s dobivenim podacima definirati adekvatno tehničko rješenje realizacije vodnih građevina.

Osigurati nesmetanu migraciju ihtiofaune duž rijeka Kupe, Korane i Mrežnice uz planirane vodne građevine.



Vodne građevine planirati na najmanjoj funkcionalnoj razini uz omogućavanje ekološki prihvatljivog protoka koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe stanišnih tipova ovisnih o vodnom režimu nizvodno od zahvata.

Iz Plana isključiti VES Brodarci.

Prilikom planiranja projekata hidroelektrana izraditi projekte izgradnje bioloških staza na temelju najnovijih saznanja o hidromehaničkim obilježjima prolaza za ribe uz suradnju hidroinženjera i ihtiologa (po potrebi i hidrologa).

Iz Plana isključiti MHE Furjan.

Iz Plana isključiti MHE Odeta III.

Iz Plana isključiti VES Lučica i HE Lučica s akumulacijom.

Iz Plana isključiti HE Barilović.

Ne planirati MHE Donji mlin.

Ne planirati MHE Brodarci.

Planirani centar za zimske sportove Krš unutar područja ekološke mreže HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika realizirati na način da ne prolazi kroz područja visoke prikladnosti za ciljne vrste velikih zvijeri (medvjed, vuk i ris).

Prilikom daljnih faza razrade projekta centra za zimske sportove Krš predvidjeti samo nužnu rasvjetu kako bi se smanjilo potencijalno svjetlosno onečišćenje te ograničiti rad centra samo na dnevni period kako bi se uznemiravanje ciljnih vrsta faune ekoloških mreža HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika i HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika svelo na minimum.

Potrebno je priključiti sve planirane građevine na sustav javne odvodnje odmah po uspostavi sustava odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, a do tada osigurati postavljanje nepropusne sabirne jame te njeno popisno pražnjenje.

U slučaju pojave invazivnih stranih vrsta uz nasipe vršiti njihovo uklanjanje. U suradnji sa stručnjakom treba primijeniti metodologiju eradikacije temeljenu na aktualnim istraživanjima i saznanjima vezanim za suzbijanje stranih invazivnih biljnih vrsta kako bi se osiguralo njihovo trajno uklanjanje.

Ne planirati proširenje EP Japaga, a na području postojećeg kamenoloma provesti sanaciju.

Smanjiti obuhvat EP Tounj na način da se izostavi ciljni stanišni tip 91L0 - Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje.

Aktivnosti miniranja na području EP Tounj izvoditi izvan perioda kritičnog za formiranje porodiljnih kolonija ciljnih vrsta šišmiša unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, odnosno vrsti dugokrilni pršnjak (Miniopterus schreibersii), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) odnosno miniranje izvoditi u periodu između 1. rujna i 1. travnja.

Prilikom miniranja koristiti tehnike koje uzrokuju najmanje vibracije tla. Speleološke objekte Tounjčica špilja i špilja u kamenolomu Tounj štiti u najvišoj kategoriji prema DIN 4150 standardu (povijesni i drugi zaštićeni objekti).

Izmjestiti Istočni nasip retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit (Brebernica) i Nasip od Šišljavića do Luke Pokupske izvan pogodnih staništa za ciljnu vrstu kosac (Crex crex) područja ekološke mreže HR1000001 Pokupski bazen.



12.6 Zaključak o utjecaju ID Plana na ekološku mrežu

Nakon analize mogućih utjecaja planiranih zona/koridora različite namjene u ID Plana na područja ekološke mreže ustanovljeno je da bi provedbom ID Plana moglo doći do generiranja značajno negativnih utjecaja i to uslijed realizacije sljedećih namjena: sportsko-rekreacijska namjena, energetski sustav, vodnogospodarski sustav, eksploatacijska polja mineralnih sirovina i prometni sustav. Područja ekološke mreže na čiju cjelovitost su mogući značajno negativni utjecaji su: HR2001504 Gornji tok Korane, HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, HR2000642 Kupa, HR2001505 Korana nizvodno od Slunja, HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, HR1000001 Pokupski bazen, HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika i HR2000593 Mrežnica-Tounjčica.

U sljedećoj tablici (Tablica 12.2) je naveden popis mjera ublažavanja značajno negativnih utjecaja ID Plana na cjelovitost područja ekološke mreže u Karlovačkoj županiji te ocjena utjecaja nakon njihove implementacije u ID Plan.

Tablica 12.2 Mjere ublažavanja mogućih pojedinačnih značajno negativnih utjecaja ID Plana na cjelovitost područja

Zona/koridori Utjecaj Ocjena utjecaja

Mjere ublažavanja Konačna ocjena

HR2001504 Gornji tok Korane

Golf Luke Uznemiravanje ciljnih vrsta dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i vidre (Lutra lutra). Onečišćenje i degradacija ciljnog staništa 32A0 - Sedrene barijere krških rijeka Dinarida Potencijalno stradavanje ciljnih vrsta osjetljivih na onečišćenje voda

-2 Iz Plana isključiti golf igralište Luke i golf igralište Bogovolja.

0 Golf Bogovolja

MHE Furjan s branom i akumulacijom

Promjena stanišnih uvjeta na samom toku rijeke Korane, koji i trenutno u dijelu godine presušuje te je izuzetno osjetljiv na promjene vodnog režima.

-2 Iz Plana isključiti MHE Furjan 0

HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje

EP Tounj

Gubitak i fragmentacija ciljnog stanišnog tipa 91L0 - Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion). Onemugućavaju dnevne i sezonske migracije ciljnih vrsta faune između mjesta za obitavanje, hranjenje i razmnožavanje. Narušavanje ciljnog stanišnog tipa 8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost. Uznemiravanje ciljnih vrsta Miniopterus schreibersii, Rhinolophus euryale i Rhinolophus ferrumequinum

-2

Smanjiti obuhvat EP Tounj eksploatacijskog polja na način da se izostavi ciljni stanišni tip 91L0 - Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje. Aktivnosti miniranja na području EP Tounj izvoditi izvan perioda kritičnog za formiranje porodiljnih kolonija ciljnih vrsta šišmiša unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, odnosno vrsti dugokrilni pršnjak (Miniopterus schreibersii), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) odnosno miniranje izvoditi u periodu između 1. rujna i 1. travnja. Prilikom miniranja koristiti tehnike koje uzrokuju najmanje vibracije tla. Speleološke objekte Tounjčica špilja i špilja u kamenolomu Tounj štiti u najvišoj kategoriji prema DIN 4150 standardu (povijesni i drugi zaštićeni objekti).

-1

HR2000642 Kupa

MHE Brodarci Gubitak ciljnog stanišnog tipa 3260 - Vodni tokovi s vegetacijom

-2 Ne planirati MHE Brodarci.

0



Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion Negativan utjecaj na ciljne vrste faune uslijed gubitka pogodnih staništa, fragmentacije staništa ciljnih vrsta, promjene stanišnih uvjeta u staništima ciljnih vrsta, kao potencijalnog stradavanja ihtiofaune uslijed rada turbina MHE

Dio VES Brodarci s branom i akumulacijom

Gubitak ciljnih staništa i to stanišnih tipova 3260 - Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion, 6430 - Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) i 91F0 - Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia. Promjena stanišnih uvjeta nizvodno od akumulacije i promjena vodnog režima i posljedičan negativan utjecaj na ciljne vrste faune kojima se gubi stanište za obitavanje, hranjenje i razmnožavanje.

-2 Iz Plana isključiti VES Brodarci. -1

MHE Odeta III

Zauzimanje ciljnog stanišnog tipa 3260 - Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion. Uslijed promjene vodnog režima doći će do nestanka ciljnih vlažnih staništa i s njima povezanih ciljnih vrsta faune uslijed poremećaja sezonskog poplavnog režima (ciklusa plavljenja) uzrokovanog modifikacijom korita rijeke Kupe. Uslijed rada sustava Odeta III doći će do značajno negativnog utjecaja na ciljne vrste ihtiofaune uslijed promjene stanišnih uvjeta i stradavanja jedinki ciljnih vrsta zbog naglih promjena vodostaja, stvaranja bujičnih valova, fragmentacije staništa, te promjene temperature, brzine i dubine vode.

-2 Iz Plana isključiti MHEOdeta III 0

HR2001505 Korana nizvodno od Slunja

HE Lučica VES Lučica

Izgradnjom planiranog zahvata doći će do potencijalnog zauzimanja ciljnog stanišnog tipa 32A0 - Sedrene barijere krških rijeka Dinarida rijeke Korane, kao i do degradacije ovog ciljnog staništa izvan zone izravnog zaposjedanja. Prillikom izgradnje brane akumulacije Tijekom korištenja planiranog zahvata doći će do stradavanja jedinki ciljnih vrsta zbog naglih promjena vodostaja,

-2 Iz Plana isključiti VES Lučica i HE Lučica s akumulacijom Iz Plana isključiti HE Barilović.

0

HE Barilović



stvaranja bujičnih valova, fragmentacije staništa, te promjene temperature, brzine i dubine vode. Također, potencijalno će doći do stradavanja ihtiofaune uslijed rada turbina HE.

Ispusna ustava na Korani

Izgradnjom vodne građevine doći će do gubitka i fragmentacije ciljnog stanišnog tipa 91E0* - Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae). Tijekom korištenja vodne građevine dolazi do potencijalno značajno negativnog utjecaja sprječavanja migracija ciljnih vrsta ihtiofaune (Cobitis elongatoides, Barbus balcanicus, Rhodeus amarus,Rutilus virgo) uslijed fragmentacije toka rijeke Korane.

-2

Prije realizacije vodnih građevina koje se nalaze na slivu rijeka Kupe, Korane i Mrežnice, provesti istraživanje ciljnih vrsta ihtiofaune u svrhu utvrđivanja načina korištenja staništa na širem području lokacije planiranih vodnih građevina te u skladu s dobivenim podacima definirati adekvatno tehničko rješenje realizacije vodnih građevina. Osigurati nesmetanu migraciju ihtiofaune duž rijeka Kupe, Korane i Mrežnice uz planirane vodne građevine.

-1

HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

Obilaznica Ličke Jesenice

Prilikom izgradnje planiranog zahvata doći će do negativnog utjecaja gubitka i fragmentacije staništa pogodnih za ciljne vrste. Potencijalno značajno negativan utjecaj fragmentacije migracijskih koridora ciljnih vrsta velikih zvijeri (Canis lupus, Ursus arctos, Lynx lynx). Također, tokom korištenja planiranog zahvata doći će do negativnog utjecaja stradavanja ciljne faune uslijed kolizije s vozilima kao i do uznemiravanja faune bukom i svjetlosnim onečišćenjem koje generiraju vozila.

-2

Unutar područja ekološke mreže gdje su ciljne vrste velike zvijeri (vuk, medvjed) prilikom planiranja prometne infrastrukture potrebno je planirati izvedbu prijelaza i ostale zelene infrastrukture za velike zvijeri. Na lokalitetima gdje su prisutni kumulativni utjecaji više linearnih struktura (npr. usporedne prometnice) potrebno je planirati prijelaze za životinje na način da se omogući siguran prijelaz preko obje prometnice, odnosno treba uzeti u obzir oba infrastrukturna objekta i utvrditi sveobuhvatne mjere ublažavanja. Neki primjeri dobre prakse se navode u dokumentu „Stručne smjernice za izabrane tipove zahvata s ciljem unaprjeđenja kvalitete OPEM, naročito za infrastrukturne zahvate i ostale javne zahvate“ (npr. izgradnja mosta preko obje prometnice koje su paralelne kako bi životinje sigurno prešle na drugu stranu preko obje prometnice). Planiranu prometnicu Obilaznica Ličke Jesenice realizirati na način da ne prolazi kroz područja visoke prikladnosti za velike zvijeri. Prilikom određivanja trasa prometnica i ostalih linijskih zahvata unutar planskog koridora izbjeći ili u što većoj mjeri umanjiti trajno ciljnih stanišnih tipova. Pri planiranju prometnih sustava i infrastrukture, obavezno primjenjivati mjere propisane u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. - 2030.

-1

HR1000001 Pokupski bazen



Dio VES Brodarci s branom i akumulacijom

Gubitak staništa pogodnih za pojedine ciljne vrste ornitofaune i to močvarnih, šumskih i travnjačkih vrsta ornitofaune. Promjena stanišnih uvjeta u staništima pogodnima za ciljne vrste (smanjenje cirkulacije vode, akumulacija onečišćujućih tvari, smanjenje količine otopljenog kisika, stratifikacija vodenog stupca, nakupljanje nanosa, izmjenjeni procesi kruženja tvari i protoka energije).

-2 Iz Plana isključiti VES Brodarci. -1

Nasip od Šišljavića do Luke Pokupske

Gubitak pogodnih staništa za odnosno kroz pogodna staništa za ciljnu vrstu kosac (Crex crex)

-2 Izmjestiti Istočni nasip retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit (Brebernica) i Nasip od Šišljavića do Luke Pokupske izvan pogodnih staništa za ciljnu vrstu kosac (Crex crex) područja ekološke mreže HR1000001 Pokupski bazen.

-1

Istočni nasip retencije Kupčina s regulacijom vodotoka Znanovit (Brebernica)

-2 -1

HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

Obilaznica Ličke Jesenice

Tijekom izgradnje planirane prometnice doći će do negativnog utjecaja gubitka i fragmentacije staništa pogodnih za ciljne vrste ornitofaune. Potencijalno stradavanje ornitofaune uslijed kolizije s vozilima.

-2

Prilikom planiranja prometne infrastrukture unutar POP područja ekološke mreže ugraditi smjernice za smanjenje rizika od kolizije ptica s ogradama (npr. bukobranima)..

-1

HR2000593 Mrežnica-Tounjčica

MHE Donji mlin

Negativan utjecaj na ciljne vrste faune koje obitavaju na vodenim i vlažnim staništima uslijed gubitka pogodnih staništa, fragmentacije staništa ciljnih vrsta te promjene stanišnih uvjeta u staništima ciljnih vrsta, kao i do potencijalnog stradavanja ihtiofaune uslijed rada turbina MHE Donji mlin.

-2 Ne planirati MHE Donji mlin. 0

Glavnom ocjenom su propisane mjere ublažavanja kako bi se izbjegli mogući značajno utjecaji na cjelovitost područja ekološke mreže u Županiji te se uz njihovu implementaciju u ID Plana generiranje značajno negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ne očekuje.

strateška studija o utjecaju na okoliš vi. izmjena i

Documents