strateški razvojni program općine donji kukuruzari 2015 ... kukuruzari-18 04 2017.pdf ·...

Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020.

Travanj 2017.

Projekt: Izrada Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020.

Naručitelj i nositelj izrade: Općina Donji Kukuruzari

Radna skupina za izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari za

razdoblje 2015. – 2020.:

Stipo Šapina, načelnik Općine Donji Kukuruzari

Mijo Latin, zamjenik načelnika Općine Donji Kukuruzari

Ivo Blažanović, referent za poljoprivredu i gospodarstvo Općine Donji Kukuruzari

Lucija Matković, administrativna referentica Općine Donji Kukuruzari

Kata Barišić, v. d. ravnatelja Narodne knjižnice i čitaonice Napredak, Donji Kukuruzari

Izrađivač: SI-MO-RA d.o.o., Rimska 28, 44 000 Sisak

Mario Čelan, direktor

Tatjana Puškarić, voditeljica Odjela za strateško planiranje i ljudske resurse

Tina Novak, suradnica za odnose s javnošću

Gordana Krznarić, suradnica za poduzetništvo

Sara Basioli, stručna suradnica za ruralni razvoj

Ana Dvorneković, stručna suradnica za ruralni razvoj

Lektura: Nerina Sarkotić, prof.

U Donjim Kukuruzarima, travanj 2017. godine

Sadržaj

predgovor .................................................................................................................................. 1

1. UVOD ................................................................................................................................. 2

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ................................................................................................ 3

2.1. STRATEGIJE VIŠEG REDA I STRATEŠKA UVJETOVANOST ................................................................. 3

2.2. METODOLOGIJA IZRADE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TIJELA ZA IZRADU STRATEGIJE ............... 5

2.3. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI ................................................................................................... 6

3. OSNOVNA ANALIZA ............................................................................................................ 7

3.1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ................................... 7

3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Donji Kukuruzari ....................................................................... 7

3.1.2. Komunikacijska povezanost ........................................................................................................................ 8

3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra ................................................................................................................. 8

3.2. POVIJEST OPĆINE DONJI KUKURUZARI .................................................................................. 10

3.3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ........................................................................ 11

3.4. TRŽIŠTE RADA ...................................................................................................................... 14

3.4.1. Nezaposlenost ........................................................................................................................................... 14

3.4.2. Zaposlenost ............................................................................................................................................... 15

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ............................................................................................ 15

3.5.1. Obrazovanje .............................................................................................................................................. 15

3.5.2. Civilno društvo .......................................................................................................................................... 17

3.5.3. Zdravstvo ................................................................................................................................................... 18

3.5.4. Kultura ....................................................................................................................................................... 18

3.5.5. Sport i rekreacija ....................................................................................................................................... 18

3.6. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...................................................................... 19

3.6.1. Prometna infrastruktura ........................................................................................................................... 19

3.6.2. Telekomunikacije ....................................................................................................................................... 20

3.6.3. Komunalna infrastruktura ......................................................................................................................... 21

3.6.4. Gospodarenje otpadom ............................................................................................................................ 21

3.6.5. Vodoopskrba ............................................................................................................................................. 22

3.6.6. Odvodnja otpadnih voda .......................................................................................................................... 23

3.6.7. Energetska infrastruktura .......................................................................................................................... 23

4. LOKALNO GOSPODARSTVO ............................................................................................... 24

4.1. LOKALNO GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVO ...................................................................... 24

4.2. TURIZAM ............................................................................................................................. 26

4.3. POLJOPRIVREDA .................................................................................................................. 28

5. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE .................................................................. 30

6. SWOT ANALIZA ................................................................................................................. 30

7. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KUKURUZARI ............................................................ 33

7.1. Vizija ......................................................................................................................................... 33

7.2. Strateški okvir – ciljevi, prioriteti i razvojne mjere ...................................................................... 34

8. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE DONJI

KUKURUZARI ............................................................................................................................ 53

9. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE ....................................... 57

9.1. FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE SRP-a I DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA .............................. 57

9.1.1. Provedba Strateškog razvojnog programa ................................................................................................ 64

9.2. TIJELA PROVEDBE ................................................................................................................. 64

9.2.1. Radna skupina za provedbu i praćenje Strateškog razvojnog programa ................................................... 64

9.2.2. Općina Donji Kukuruzari ............................................................................................................................ 64

9.2.3. Jedinstveni upravni odjel .......................................................................................................................... 65

9.2.4. Javne službe .............................................................................................................................................. 66

9.2.5. Javni sektor ............................................................................................................................................... 66

9.2.6. Civilni sektor .............................................................................................................................................. 66

9.2.7. Privatni sektor ........................................................................................................................................... 66

10. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 67

11. PRILOZI ......................................................................................................................... 68

11.1. POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................... 68

11.2. POPIS SLIKA ............................................................................................................................ 68

11.3. POPIS TABLICA ......................................................................................................................... 68

11.4. IZVORI PODATAKA.................................................................................................................... 69

1

PREDGOVOR

Poštovane, poštovani!

Pred vama je Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari, iznimno važan dokument koji

određuje najvažnije smjernice razvoja općine za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Strateški razvojni program je strateško-planski dokument koji je izrađen u svrhu učinkovitijeg i

uspješnijeg upravljanja razvojem područja općine te definira što je u navedenom razdoblju

potrebno poduzeti kako bi život na području općine bio bolji. Bez dobrog i usklađenog planiranja,

razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom pravcu.

U pripremi i izradi ovoga strateškog programa bili su uključeni i svi zainteresirani lokalni nositelji

razvoja iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja općine stoga su i definirane strateške

mjere i prioriteti rezultat konsenzusa među različitim interesnim skupinama.

Mala smo općina, ali ako budemo kvalitetno upravljali razvojem i vrijedno radili, siguran sam da

ćemo do 2020. ostvariti ciljeve koje smo si ovom Strategijom zacrtali. Krajnji cilj koji je vjerujem,

zajednički cilj svih nas je da 2020. godine naselja općine Donji Kukuruzari budu mjesta očuvane

prirode u kojem žive mladi ljudi i razvijaju ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.

Načelnik Općine

Stipo Šapina

2

1. UVOD

Općina Donji Kukuruzari je površinom manja jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj

županiji. Nalazi se na križanju transeuropskih prometnih koridora u smjeru zapad-istok (zapadna

Europa-Istok) i sjever-jug (Srednja Europa-Mediteran) te međudržavne veze sjeverne i južne

Hrvatske preko područja Bosne i Hercegovine. Radi se o ruralnom području očuvanog krajolika,

vrijednih prirodnih potencijala te bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa. Upravo se planskim

korištenjem navedenih prirodnih i kulturnih resursa te suradnjom čitave lokalne zajednice želi

osigurati budući napredak općine Donji Kukuruzari.

Općina Donji Kukuruzari suočena je s brojnim problemima. Pustošenja uzrokovana Domovinskim

ratom još su i danas vidljiva, a recentna gospodarska kriza jako je pogodila ionako krhko

gospodarstvo. Zbog toga je stopa nezaposlenosti lokalnog stanovništva znatno veća u odnosu na

nacionalni i županijski prosjek. Pored toga, prisutni su procesi starenja stanovništva, iseljavanja

mladih i negativnog prirodnog prirasta što je dugoročno gledajući vrlo pogubno za sam opstanak

općine.

Kako bi se pokrenulo lokalno gospodarstvo te osigurao društveni razvoj i povećala kvaliteta života

lokalnog stanovništva, nužno je utvrditi postojeće stanje te jasno definirati razvojne ciljeve i načine

njihovog ostvarenja. Upravo je ovo svrha izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji

Kukuruzari za razdoblje 2015. - 2020. godine.

U ovom strateškom dokumentu utvrđeno je postojeće stanje, prepoznate su glavne snage i slabosti

te prilike i prijetnje. Pored toga, definirane su razvojne potrebe i prioriteti, ali i načini njihovog

ostvarenja. Na taj je način olakšano postizanje konsenzusa oko ideja i projekata koji će najviše

doprinijeti razvoju lokalne zajednice.

Punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, jedinicama lokalne samouprave

omogućena je velika prilika za napredak u vidu različitih europskih fondova. Upravo je postojanje

strateškog razvojnog dokumenta jedan od preduvjeta za korištenje sredstava iz različitih fondova.

Valja napomenuti kako je u proces izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari

uključeno i lokalno stanovništvo. Zahvaljujući tome, prepoznate su potrebe lokalne zajednice te su

stvoreni preduvjeti za međusobnu suradnju prilikom provođenja mjera koje će pridonijeti

ostvarenju zacrtanih razvojnih ciljeva.

Strateško planiranje je proaktivan proces kroz koji općina Donji Kukuruzari želi oblikovati svoju

budućnost, a ne se samo pripremiti za nju.

3

Tijekom izrade Strateškog razvojnog programa korištena je dostupna projektna i tehnička

dokumentacija općine: Projekt ukupnog razvoja općina Hrvatska Dubica, Donji Kukuruzari i Majur,

Prostorni plan uređenja općine D. Kukuruzari, podaci Državnog zavoda za statistiku, FINA - Obrada

HGK ŽK Sisak, APPRRR, Obrtničke i Gospodarske komore Sisačko-moslavačke županije te statistički

podaci Sisačko-moslavačke županije i općine D. Kukuruzari.

Provođenje, praćenje i ažuriranje ovog SRP-a označava sljedeći logični korak u planiranju strateško-

gospodarskog razvoja općine Donji Kukuruzari.

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari je planski dokument u kojem su definirani

najvažniji ciljevi i prioriteti razvoja općine u razdoblju od 2017. do 2020. godine.

Analizom svih relevantnih područja, utvrđeno je trenutačno stanje lokalnog gospodarstva,

demografskih kretanja, komunalne i društvene infrastrukture te kapaciteta lokalne samouprave.

Nakon toga su utvrđeni ciljevi koji se trebaju postići do 2020. godine kako bi se potaknuo napredak

općine.

U ovom dokumentu je definirana vizija razvoja općine Donji Kukuruzari koja predstavlja željeno

stanje razvoja općine na kraju promatranog razvoja i ostvarenja svih zacrtanih ciljeva. Radi lakšeg

ostvarenja zacrtanih ciljeva, u Strateškom razvojnom programu općine Donji Kukuruzari određene

su odgovornosti pojedinih subjekata, definiran je plan njihovog ostvarenja te su identificirani

potencijalni izvori financiranja za različite projekte.

Punopravnim članstvom u Europskoj uniji, Republika Hrvatska je preuzela obvezu usuglašavanja

vlastitih strateških dokumenata s onima na europskoj razini. Gledajući na nacionalnoj razini,

prilikom izrade strateških dokumenata nužno je ostvariti njihovu konzistentnost na državnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini. Prilikom izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari

poštovano je ovo načelo, stoga je on usuglašen sa sličnim strateškim dokumentima na regionalnoj,

nacionalnoj i europskoj razini.

2.1. STRATEGIJE VIŠEG REDA I STRATEŠKA UVJETOVANOST

U procesu izrade strateških dokumenata bitno je osigurati njihovu usklađenost sa strateškim

dokumentima usvojenim od tijela više razine, tj. sa strateškim dokumentima višeg reda.

Kao punopravna članica Europske unije, Republika Hrvatska preuzela je obvezu usuglašavanja

nacionalnih strategija s onima na europskoj razini. Nadalje, strateški dokumenti jedinica regionalne

samouprave moraju biti usuglašeni s nacionalnima, dok strateški dokumenti jedinica lokalne

samouprave moraju biti sukladni onima na županijskoj razini.

4

Poštivanjem ovog principa cjelokupni sustav strateškog planiranja je koherentan, tj. zacrtani

strateški ciljevi se ostvaruju kako na najvišoj tako i na najnižoj razini.

Gledajući učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog aspekta, valja

istaknuti kako Europska unija putem svojih smjernica zastupa decentralizaciju, regionalni razvoj te

koheziju svih regija i država članica.

Strategija razvoja Europske unije (trenutno važeća strategija je Europa 2020) te strateške smjernice

za korištenje fondova (trenutno je važeći Zajednički strateški okvir 2014. - 2020.) su krovni

dokumenti za izradu sektorskih strategija i operativnih programa. Sukladnost razvojnih ciljeva u

Zajedničkom strateškom okviru 2014. - 2020. osigurana je definiranjem tematskih cjelina u koje

države članice usmjeravaju sredstva dodijeljena iz ESI fondova. Financiranje i provođenje

nacionalnih razvojnih ciljeva država članica odvija se korištenjem ESI fondova. Međutim, valja

naglasiti kako su prihvatljivi samo oni projekti koji se uklapaju u tematske cjeline definirane u

Zajedničkom strateškom okviru i uredbama o fondovima. Države članice vlastitim sredstvima

financiraju samo ona područja koja se ne mogu svrstati niti u jednu tematsku cjelinu Zajedničkog

strateškog okvira 2014. - 2020.

Dokumenti koji su rezultat konsenzusa između Europske komisije i svake države članice su

Operativni programi i Partnerski sporazum.

Na nacionalnoj razini, svaka država članica samostalno izrađuje strategije razvoja i definira strateške

okvire. Njima se utvrđuju područja od nacionalnog interesa te smjer daljnjeg društvenog i

gospodarskog razvoja. Uvažavajući navedenu hijerarhiju, izrada strateških razvojnih dokumenata se

dalje odvija na regionalnoj i lokalnoj razini.

Sustav strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj sastoji se od sljedećih povezanih sastavnica:

Sektorske strategije RH – donose ih Vlada i Sabor Republike Hrvatske (npr. Strategija pametne

specijalizacije, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Nacionalna strategija

razvoja zdravstva 2012. - 2020., Strategija prometnog razvoja RH 2014. - 2030., itd.)

Županijske razvojne strategije – donosi ih Županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave;

Strategije razvoja gradova i općina – donose ih jedinice lokalne samouprave u suradnji sa

zainteresiranim dionicima (udruge civilnog društva, gospodarstvenici, lokalno stanovništvo).

Prema tome, Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari za programsko razdoblje od 2015.

do 2020. godine usklađen je s ovim dokumentima donesenim na regionalnoj i lokalnoj razini:

Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013.1

1 Prema uputama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, županijskim razvojnim strategijama produljeno je vrijeme važenja

na 2014., 2015. i 2016. godinu.

5

Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020.

Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020. g.

Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

Plan razvoja socijalnih usluga Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015. - 2020.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016. - 2018.

Lokalna razvojna strategija LAG-a Zrinska Gora - Turopolje 2014. - 2020.

Prostorni plan uređenja općine Donji Kukuruzari.

Osim toga, Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari je na izravan ili neizravan način

usklađen s ovim strateškim dokumentima donesenim na nacionalnoj razini:

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske2

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske3

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske4

Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske5

Industrijska strategija Republike Hrvatske6

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske7

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske8.

Izradom Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari dan je cjelovit uvid u trenutačno

stanje te su prepoznate najvažnije razvojne potrebe. Zahvaljujući njemu bit će olakšano planiranje

proračuna i alokacija proračunskih sredstava za razvojne projekte koji će najviše pridonijeti razvoju

općine. Na taj će način općina biti u stanju prevladati sve razvojne prepreke i uspješno iskoristiti

sve razvojne prilike s kojima će se susresti u narednom programskom razdoblju.

2.2. METODOLOGIJA IZRADE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TIJELA ZA IZRADU STRATEGIJE

Budući da u Republici Hrvatskoj ne postoje zadani pravilnici koji propisuju obvezni sadržaj i

strukturu strateških dokumenata lokalnog značenja, prilikom izrade ovog dokumenta kao smjernica

su korišteni naputci Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja

2 Dostupno na: http://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva//STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf

3 Dostupno na: http://www.mps.hr/default.asph?id=3652

4 Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf

5 Dostupno na: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf

6 Dostupno na: http://www.mingo.hr/userdocsimages/industrija/Industrijska_strategija.docx

7 Dostupno na: http://oie.mingo.hr/default.aspx?id=80

8 Dostupno na: http://www.azvo.hr/hr/novosti/1061-strategija-obrazovanja-znanosti-i-tehnologije

http://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf

http://www.mps.hr/default.asph?id=3652

http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf

http://www.mingo.hr/userdocsimages/industrija/Industrijska_strategija.docx

http://oie.mingo.hr/default.aspx?id=80

http://www.azvo.hr/hr/novosti/1061-strategija-obrazovanja-znanosti-i-tehnologije

6

županijskih razvojnih strategija (NN 153/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Premda se navedeni

dokument odnosi na razvojne dokumente na županijskoj razini, njegove smjernice mogu se

primijeniti i prilikom izrade razvojnih dokumenata jedinica lokalne samouprave.

Za potrebe izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari, na temelju članka 34.

Statuta Općine Donji Kukuruzari („Službeni vjesnik“ br. 15/13 i 51/14) općinski načelnik Općine

Donji Kukuruzari dana 9. ožujka 2017. godine donio je Odluku o imenovanju članova Radne skupine

za izradu strateškog dokumenta.

U radnu skupinu imenovani su:

1. Stipo Šapina, načelnik Općine Donji Kukuruzari

2. Mijo Latin, zamjenik načelnika Općine

3. Ivo Blažanović, referent za poljoprivredu i gospodarstvo Općine

4. Lucija Matković, administrativna referentica Općine

5. Kata Barišić, v. d. ravnatelja Narodne knjižnice i čitaonice Napredak

Tijekom izrade Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine, Radna

skupina je surađivala s izrađivačem Strategije u vidu koordinacije drugih sudionika i dostave

ključnih podataka o stanju u općini Donji Kukuruzari.

Radna skupina je uključena u sve faze izrade Strateškog dokumenta kao i provedbu istog, pri čemu

se poštuju osnovna načela, a to su konsenzus, jednakost i transparentnost.

2.3. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI

Uspjeh svih strateških razvojnih dokumenata prvenstveno ovisi o njihovoj implementaciji.

Preduvjet za početak provođenja aktivnosti predloženih u Strateškom razvojnom programu općine

Donji Kukuruzari je usvajanje samog dokumenta od strane Općinskog vijeća. Time se dokumentu

daje legitimnost koja je neophodna za brzu provedbu aktivnosti. Pored brzine, za uspješnu

realizaciju aktivnosti potrebno je u proračunu osigurati potrebna financijska sredstva. Na taj će se

način olakšati ostvarenje strateških ciljeva budući da će za svaku aktivnost biti predviđeni izvori

financiranja. Zbog toga bi Proračun Općine Donji Kukuruzari za narednu fiskalnu godinu trebao biti

povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Unatoč tome što s obzirom na vrijednost indeksa

razvijenosti općina Donji Kukuruzari spada u područja potpomognute državne skrbi, niska

vrijednost indeksa razvijenosti povećava mogućnost financiranja većine predloženih razvojnih

projekata bespovratnim sredstvima iz nacionalnih i europskih izvora.

7

3. OSNOVNA ANALIZA

3.1. GEOGRAFSKO-KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI

3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Donji Kukuruzari

Općina Donji Kukuruzari novija je općina u sastavu Sisačko-moslavačke županije osnovana 1993.

godine. Općina zauzima južni prostor na istočnim obroncima Zrinske gore u dolini rijeke Sunje.

Prema podacima iz Prostornog plana uređenja općina Donji Kukuruzari zauzima površinu od 113,8

km2, što iznosi 2,5 % površine Sisačko-moslavačke županije te je jedna od najmanjih jedinica

lokalne samouprave u županiji.

Općina Donji Kukuruzari se nalazi na južnom dijelu Sisačko-moslavačke županije, a graniči na jugu s

općinom Dvor, na zapadu s gradom Petrinjom, na sjeveru s općinom Sunja, na istoku s općinom

Majur i na jugoistoku s gradom Hrvatskom Kostajnicom.

U sastavu općine Donji Kukuruzari nalazi se petnaest naselja: Babina Rijeka, Borojevići, Donja

Velešnja, Gornja Velešnja, Donji Kukuruzari, Gornji Kukuruzari, Donji Bjelovac, Gornji Bjelovac,

Komogovina, Kostreši Bjelovački, Lovča, Mečenčani, Knezovljani, Prevršac, Umetići. Sjedište općine

nalazi se u istoimenom naselju Donji Kukuruzari. Sva naselja u općini izrazito su ruralna i ne

pokazuju tendenciju prerastanja u manja urbana, gradska središta.

Geografski smještaj općine Donji Kukuruzari u unutrašnjosti uvjetuje prisutnost umjereno

kontinentalne klime.

Slika 1: Prostorni raspored i obuhvat naselja općine

8

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Donji Kukuruzari, Službeni vjesnik br. 57, 2010. god.

3.1.2. Komunikacijska povezanost

Općina Donji Kukuruzari ima izuzetan prometni položaj. Općinom prolazi državna cesta D30, glavna

prometnica koja povezuje Zagreb i Hrvatsku Kostajnicu preko grada Petrinje. Dio županijske

prometnice Ž3241 povezuje naselje Borojevići i Prevršac s državnom prometnicom D30, a

županijska prometnica Ž3246 povezuje naselje Donju Velešnju s državnom prometnicom D30, a

lokalne ceste povezuju ostala naselja. Ovom glavnom prometnicom i dvjema županijskim cestama

Ž3241 i Ž3246 odvija se najveći dio prometa. Općina je relativno dobro pokrivena mrežom lokalnih

cesta. Na udaljenosti 4 km od središta općine nalazi se putnička željeznička postaja Hrvatska

Kostajnica. Još veći značaj prometnom položaju općine Donji Kukuruzari daje njezin pogranični

smještaj.

Prometnice treba intenzivnije održavati i modernizirati.

Javni međugradski prijevoz obavlja se autobusima koji prometuju iz pravca Siska i Petrinje prema

Hrvatskoj Kostajnici.

Na prostoru općine Donji Kukuruzari prolazi dio trase planiranog produžetka koridora autoceste

Zagreb – Sisak s planiranim križanjem u dvije razine za koji još nisu izrađeni Idejni projekt niti

Studija utjecaja na okoliš.

3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra

Reljefno gledano, prostor općine Donji Kukuruzari je brdski kraj. Glavni vodotok općine je rijeka

Sunja koja ima karakter brze gorske rijeke i prima vode brojnih brdskih potočića, a sama je desna

pritoka Save. Prostor uz vodotok Sunje je prostor obradivih površina, više ili manje zapuštenih te

otvorenih livada i pašnjaka, dok je ostali prostor obrastao šumskom vegetacijom.

Ukupna površina šuma na području općine Donji Kukuruzari iznosi cca 4346,76 ha, a

najrasprostranjenije su šume hrasta, bukve, graba i kestena. Pod šumom se nalazi 35 % šumovitog

kraja koji je bogat s divljači, stoga je lovni turizam privredna grana koja ima veliki potencijal koji na

ovom području treba iskoristiti.

Zone livada i pašnjaka predstavljaju podlogu za razvoj stočarstva i ratarstva, kao i mogućnost

razvoja seoskog turizma.

Slika 2: Prirodna bogatstva

9

Izvor: Foto-arhiv Općine Donji Kukuruzari

Stari grad Prevršac, njegove kamene kule i bedemi, nalaze se na brdu iznad sela Prevršca u porječju

rijeke Sunje, a podigli su ih oko 1470. godine znameniti hrvatski knezovi Zrinski kao važan dio

europskog bedema obrane od Turaka. Prethodio im je još stariji drveni kaštel Završki s feudalnom

kurijom. Grad Prevršac prvi put se spominje pod imenom Prikovrški kaštel u ugovoru o

međusobnom nasljeđivanju iz 1509. godine između Nikole III. Zrinskog i Ivana Karlovića. Danas je

taj grad teško dostupan zbog nepostojanja cestovne komunikacije, iako i u znanstvenoj literaturi o

sustavu hrvatske krajiške obrane u 16. stoljeću zauzima istaknuto mjesto po svome značajnom

doprinosu protuturskom obrambenom sustavu, koji je preko stotinu godina uz goleme žrtve

hrvatskog naroda usporavao i zadržavao tursko prodiranje k Zagrebu i dalje prema Beču, u srednju

Europu.

Najznačajnija kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari predstavljaju ostatci Starog grada

Prevršca i sakralne građevine. Pregled kulturnih dobara koja su evidentirana u Registru kulturnih

dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske prikazan je u Tablici 1.

Tablica 1: Zaštićena kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari

Naziv Mjesto Vrsta kulturnog dobra

10

Ostatci Starog grada Prevršca Babina Rijeka Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Registar kulturnih dobara

Na području općine Donji Kukuruzari nalazi se nekoliko sakralnih građevina. Riječ je o tri parohijske

crkve. U Komogovini se nalazi parohijska crkva Preobraženja Kristova iz 18. stoljeća. U naselju Donji

Kukuruzari nalazi se parohijska crkva Uspenja Bogorodice, dok je u naselju Mečenčani parohijska

crkva Presvete Bogorodice iz 19. stoljeća. Općina posjeduje tri vodenice, strukture koje koriste

vodeničko kolo za mljevenje žita i dobivanje brašna koji rade na vodeni pogon (potoka ili rijeke).

Vodenice se mogu koristiti za unaprjeđenje turističkog potencijala općine.

Arheološki nalazi i lokaliteti

Na području općine Donji Kukuruzari nalazi se nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta i zona

prikazanih u tablici 2.

Tablica 2: Arheološki lokaliteti i zone

Lokaliteti i zone Status zaštite Prijedlog kat.

1 Bjelovac – nalaz rimskog novca

ZPP (Kulturna baština lokalnog (ambijen-talnog) značaja, zaštita prostornim pla-nom)

2 Borojevići – nalaz rimskog novca


3 Brđani – nalaz rimskog nov-ca


4 Komogovina, Kordić Brdo -naselje prapovijest

PR (Prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara)

2

5 Komogovina – lokacija crkve sv. Križa – 14. st. i pravos-lavni samostan iz 17. st.

PR (Prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara)

2

6 G. Lovča, Crkvište – pretpos-tavljena lokacija srednjovje-kovnog sakralnog objekta


7 Prevršac, stari grad, 15. st. Z (zaštićeno) 2

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, http://www.zpusmz.hr/

3.2. POVIJEST OPĆINE DONJI KUKURUZARI

Povijesna i gospodarska vrijednost ovog kraja počiva na vrlo vrijednom prometnom položaju, što su

među prvima uvidjeli stari Rimljani, čija su dva važna puta prolazila ovuda. Primjeri rimskog carskog

http://www.zpusmz.hr/

11

novca pronađeni su na području Bjelovca i Borojevića kod mosta preko potočića Lovča, a danas se

čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Dvije od obrambenih utvrda Prevršac (Prekovrški ili Prekovršac) i Gradina u Komogovini, nalaze se

na području današnje općine Donji Kukuruzari. Prevršac su podigli Zrinski negdje početkom 16.

stoljeća kao obrambenu vezu između Kostajnice, Zrina i Gvozdanskog u kojem su bili njihovi rudnici

srebra. Godine 1577. i 1578. cijeli ovaj kraj pada u turske ruke. Različiti su podaci o sudbini utvrda

na ovom području. Prema jednima, Turci su 1578. godine porušili Zrin, Gradinu u Komogovini i

Prevršac, a prema drugima su neke od utvrda, među kojima je i Prevršac, srušili sami Zrinski.

Najveći broj današnjih naselja formiran je početkom i sredinom 18. stoljeća, što se posebno odnosi

na naselja na obroncima Zrinske gore. U drugoj polovici 18. stoljeća jače će se razviti i naselja na

značajnoj novoizgrađenoj prometnici koja je od Karlovca preko Gline i Petrinje vodila do Hrvatske

Kostajnice.

Na ovim prostorima posebno je teško bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nove promjene u ovim

krajevima događaju se 1991. godine. U rujnu 1991. godine veći dio Sisačko-moslavačke županije

okupirale su srpske snage, tako je i područje općine Donji Kukuruzari bilo okupirano sve do 7.

kolovoza 1995. godine kada je oslobođeno u sklopu vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Događanja devedesetih godina 20. stoljeća dovela su do migracija, promjene broja i sastava

stanovništva. Nakon „Oluje“ većina domicilnog stanovništva napustila je ovo područje, a naselio se

veliki broj Hrvata iz Bosanske Posavine, srednje Bosne i okolice Banja Luke.

3.3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Stanovništvo Sisačko-moslavačke županije spada među demografski najugroženije u Republici

Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku dobivenim iz popisa

stanovništva 2011. godine, na području općine Donji Kukuruzari živjela su 1634 stanovnika u 15

naselja. Od 15 naselja u općini 13 je s brojem stanovnika manjim od 200, a samo dva naselja imaju

više od 200 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosila je 14,36 stanovnika na km2, što je znatno

manje od županijskog (38,60) i nacionalnog (75,71) prosjeka.

U usporedbi s podacima prijašnjeg popisa stanovništva 2001. godine, primjetno je smanjenje broja

stanovništva.

Ovaj negativan trend intenziviran je tijekom posljednjih 20 godina zbog ratnih razaranja i spore

obnove razorenog područja. Ovome u prilog ide činjenica da je tijekom posljednjih 20 godina

primjetno smanjenje broja stanovnika i u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je bila jako pogođena

ratom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 1991. do 2011. godine broj

12

stanovnika u općini Donji Kukuruzari se s 3063 smanjio za 1429 stanovnika. Tablica 3. prikazuje

usporedbu kretanja broja stanovnika prema naseljima na području općine Donji Kukuruzari za 2001.

i 2011. godinu.

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Donji Kukuruzari

Naselje Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011.

1. Babina Rijeka 188 127

2. Borojevići 174 119

3. Donja Velešnja 356 261

4. Donji Bjelovac 52 43

5. Donji Kukuruzari 226 297

6. Gornja Velešnja 72 73

7. Gornji Bjelovac 105 53

8. Gornji Kukuruzari 78 51

9. Knezovljani 79 81

10. Komogovina 188 126

11. Kostreši Bjelovački 52 43

12. Lovča 26 19

13. Mečenčani 168 148

14. Prevršac 159 120

15. Umetići 124 73

Ukupno 2047 1634

Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., Državni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo da je u usporedbi s prošlim popisom stanovništva došlo do smanjenja broja

stanovnika u skoro svim naseljima u sastavu općine Donji Kukuruzari, osim u naseljima Donji

Kukuruzari, Gornja Velešnja i Knezovljani. Do najvećeg smanjenja došlo je u naselju Gornji Bjelovac,

gdje je broj stanovnika skoro prepolovljen.

Negativna demografska kretanja na području općine Donji Kukuruzari potvrđuju podaci Državnog

zavoda za statistiku o prirodnom prirastu. Prema njima, tijekom 2014. godine rođeno je 12 djece, a

umrlo je više nego dvostruko više osoba, njih 28, što upućuje na to da je prisutan negativni prirodni

prirast (-16). Upravo se pomoću negativnog prirodnog prirasta može objasniti ranije spomenuto

smanjenje broja stanovnika između posljednja dva popisa stanovništva. Radi se o problemu koji

nije specifičan samo za općinu Donji Kukuruzari.

13

Uz kretanje prirodnog prirasta vezan je vitalni indeks. Radi se o pokazatelju koji mjeri broj

živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost

vitalnog indeksa na području općine Donji Kukuruzari u 2014. godini iznosila je 42,9 te je ukazivala

na negativni prirodni prirast. Vrijednost vitalnog indeksa iz 2014. godine bila je znatno niža od one

na županijskoj (56,7) i državnoj (77,8) razini. Prema tome, može se zaključiti da negativni prirodni

prirast predstavlja veliki problem za općinu Donji Kukuruzari budući da je vrijednost vitalnog

indeksa znatno niža u usporedbi s Republikom Hrvatskom te Sisačko-moslavačkom županijom.

Tablica 4: Broj i gustoća stanovnika po jedinicama lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije

Prostorna jedinica

Površina (km2)

Br. nase-lja

Br. stanov-nika

Br. stanov-nika

Br. stanov-nika

Gustoća 2011.

(st/km2) - 1991 - 2001 - 2011

RH 56 602,90 682 4 784 365 4 437 460 4 284 889 75,70 Županija 4 467,79 453 251 332 185 387 172 439 38,60

Gradovi 2 012,16 208 166 660 127 173 120 756 60,01

Donji Ku-kuruzari

113,78 15 3 063 2 047 1 634 14,36

Izvor: Popis stanovništva 1991., 2001. i 2011., DZS

Analizom dobno-spolne strukture stanovništva prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz

2011. godine, općina Donji Kukuruzari ima gotovo jednaki udio žena i muškaraca u ukupnom

stanovništvu, 811 muškaraca i 823 žene (udio žena iznosi 49,63 % dok muškarci imaju udio od

50,37 %). Od ukupnog broja stanovnika općine Donji Kukuruzari, gotovo jednu četvrtinu (22,95 % ili

375 stanovnika) čine mladi stanovnici u dobi do 19 godina. Stanovništvo između 20 i 49 godina čini

36,72 % odnosno 600 stanovnika. Stanovništvo u dobi između 50 i 79 godina starosti čini čak

34,82 %, dok stanovništvo u dobi od 80 i više godina obuhvaća 5 % ukupnog stanovništva općine

Donji Kukuruzari. U usporedbi s podacima iz popisa stanovništva iz 2001. godine, vidljivo je kako je

došlo do nepovoljnih kretanja u dobnoj strukturi stanovništva. Naime, tada je mlađe stanovništvo

imalo veći udio od starog. Ovo je uzrokovalo i povećanje prosječne starosti stanovništva.

Tablica 5: Tablica, DZS, stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 2011.

Donji Ku-kuruzari

Spol Starost

Ukupno 0 - 19 20 - 49 50 - 79 80 i više

Sveukupno 1634 375 600 569 90

M 811 182 342 261 26

Ž 823 193 258 308 64

14

Izvor: DZS, popis 2011.

3.4. TRŽIŠTE RADA

3.4.1. Nezaposlenost

Općina Donji Kukuruzari nalazi se na području potpomognute državne skrbi I. skupine te je

gospodarstvo u jako lošem stanju. Stopa nezaposlenosti je velika, a mnoge obitelji s područja

općine su korisnici raznih oblika socijalne pomoći. Gospodarski razvoj ovog kraja trebao bi se

temeljiti na postojećim prirodnim resursima. Dominantne gospodarske djelatnosti u općini su

poljoprivreda i šumarstvo budući da 89,27 % površine općine čine poljoprivredno i šumsko

zemljište.

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja 2015. godine na području

općine Donji Kukuruzari evidentirano je 300 nezaposlenih osoba. Među nezaposlenim osobama

bilo je neznatno više žena (160 osoba) u odnosu na muškarce (140 osoba). U usporedbi s krajem

prosinca 2014. godine, kada je evidentirano 322 nezaposlene osobe, došlo je do smanjenja broja

nezaposlenih osoba za 22.

Na području Sisačko-moslavačke županije broj nezaposlenih osoba unazad tri godine najveći je u

gradu Sisku, slijede Petrinja, Kutina, Novska i Glina. Trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u

2015. godini u odnosu na 2014. godinu, najviše je izražen u općini Majur za 17,8 %, Hrvatskoj

Dubici za 14,7 % i Donjim Kukuruzarima za 14,4 %.

Analiza nezaposlenih u općini Donji Kukuruzari:

Tablica 6: Registrirana nezaposlenost u općini Donji Kukuruzari 2011. - 2015. prema razini obrazo-vanja

ZVANJE Donji Kukuruzari

Ukupno od toga žene

1. Bez škole i nezavršena osnovna škola ukupno 30 21

2. Završena osnovna škola ukupno 126 62

3. Srednja škola ukupno 123 64

4. Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 4 4

5. Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ukupno 2 0

Sveukupno 285 151

Izvor: HZZ, PU Sisak, 2016.

15

U prosincu 2015. godine bilo je 80 korisnika zajamčene minimalne naknade (misli se na broj

kućanstava i broj samaca nositelja), broj ukupnih korisnika je veći, međutim statistička evidencija

na mjesečnoj bazi vodi se za cijelo područje (Grad Hrvatska Kostajnica, općine Donji Kukuruzari,

Majur i Hrvatska Dubica) te nema izdvojenih podataka.

3.4.2. Zaposlenost

Gospodarstvo općine Donji Kukuruzari nije se uspjelo razviti ni do Domovinskog rata, a niti poslije.

Gospodarski razvoj ovog kraja trebao bi se temeljiti na bogatstvu postojećih prirodnih resursa te bi

tako trebao biti usko vezan uz razvoj poljoprivredne proizvodnje, seoskog i lovnog turizma, drvne

industrije. Razvoj poduzetništva pokušava se potaknuti izgradnjom Poduzetničke zone „Veleška

polja“ na području općine Donji Kukuruzari. U Donjim Kukuruzarima najznačajniji izvor prihoda su

mirovine, 26,44 %. Većem broju stanovnika glavni izvor prihoda su socijalne naknade. Bez primanja

je gotovo polovica stanovnika općine, 41,43 %. Najveći broj zaposlenih radi u obrazovanju, javnoj

upravi i u uslužnim djelatnostima.

Tablica 7: Broj zaposlenih po djelatnostima

DJELATNOST BROJ ZAPOSLENIH

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motoci-kala

5

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0

Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje 7

Obrazovanje 33

Umjetnost, zabava i rekreacija 1

UKUPNO 46

Izvor: Državni zavod za statistiku

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

3.5.1. Obrazovanje

Obrazovna struktura stanovništva općine Donji Kukuruzari je nepovoljna u odnosu na većinu

susjednih jedinica lokalne samouprave te Sisačko-moslavačku županiju i Republiku Hrvatsku. Naime,

kako je vidljivo na području općine Donji Kukuruzari najviše je bilo osoba čija je najviša razina

obrazovanja završena srednja škola, a najmanje je osoba s visokim obrazovanjem.

16

Na području općine Donji Kukuruzari ne postoji ustanova koja bi bila isključivo namijenjena

predškolskom odgoju stoga djeca odlaze u vrtić u Hrvatskoj Kostajnici. Odlazak djece u dječji vrtić

"Krijesnica" u Hrvatsku Kostajnicu financiran je od strane općine.

Slika 3. Osnovna škola Katarina Zrinski, Mečenčani

Izvor: Arhiva Općine Donji Kukuruzari

Osnovnoškolsko obrazovanje na području općine Donji Kukuruzari provodi se u OŠ Katarina Zrinska,

Mečenčani. Škola je započela s radom u 2006. godini, dok je zgrada napravljena pedesetih godina

prošlog stoljeća. U sklopu škole postoji školska knjižnica za učenike. Školsko područje Osnovne

škole Katarina Zrinska Mečenčani obuhvaća sljedeća naselja: Gornji i Donji Kukuruzari, Prevršac,

Mečenčani, Borojevići, Komogovina, Knezovljani, Umetići, Gornji i Donji Bjelovac, Bjelovački

Kostreši, Gornja i Donja Velešnja i Babina Rijeka. Navedena mjesta udaljena su od škole do 10 km.

U školskoj godini 2015./2016. pohađalo ju je 99 učenika, a u školskoj godini 2016./2017. upisano je

devet učenika u prvi razred, što ukazuje na jasan pad upisane djece u školu. Po prilagođenom

programu školu pohađa 13 učenika, teškoće u učenju ima petero učenika, dvoje je s neprihvatljivim

oblicima ponašanja, a jedno je s invaliditetom. Općina sufinancira prehranu u školi tako da djeca

imaju besplatne obroke. Budući da na području općine Donji Kukuruzari ne postoji niti jedna

srednja škola, srednjoškolci svakodnevno putuju u druge jedinice lokalne samouprave. Najbliža

srednja škola nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici. U srednju školu upisano je 103 učenika, koji putuju u

Hrvatsku Kostajnicu. Samo osnovnu školu završilo je 30,7 % stanovnika, a diplomu visoke škole i

sveučilišta ima samo 4,09 % stanovnika. Srednjoškolsko obrazovanje ima 37,03 % stanovnika

17

općine Donji Kukuruzari. Bez obrazovanja i s nedovršenom osnovnom školom je 28,19 %

stanovnika.

3.5.2. Civilno društvo

Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili

trećim sektorom, a civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno uključuju u društveno

djelovanje. Prema podacima Registra udruga u Republici Hrvatskoj na području općine Donji

Kukuruzari djeluju različite udruge koje obuhvaćaju sve segmente društva (gospodarstvo, kultura,

socijalna uključenost). Jedna od udruga je pčelarska udruga „Maslačak“, koja djeluje u cilju razvoja i

unaprjeđivanja pčelarstva. Udruga „Hrvatske žene“ zastupa interese članica i organizira radionice

na kojima članice mogu korisno provesti svoje slobodno vrijeme, a tu su i druge udruge kojima je

svrha ostvariti zajedničke ciljeve za dobrobit društva. Osnovano je i rekreativno športsko ribolovno

društvo "Pastrva" koja okuplja članove u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja športskog i

rekreacijskog ribolova.

Slika 4: Kulturno-umjetničko društvo Napredak

Izvor: Fotoarhiv Općine Donji Kukuruzari

18

3.5.3. Zdravstvo

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Sisačko-moslavačkoj županiji obavlja se putem Doma

zdravlja Sisak, Ispostava u Mečenčanima s ordinacijom opće prakse i stomatologije, Zavoda za

javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Zavoda za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke

županije, Ispostava Hrvatska Kostajnica. Sekundarna zdravstvena zaštita obavlja se u županijskim

zdravstvenim ustanovama: Općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku, Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr.

Ivan Barbot“ u Popovači, Lječilištu Topusko te ostalim zdravstvenim ustanovama u Republici

Hrvatskoj. Djelatnost socijalne skrbi organizirana je putem Centra za socijalnu skrb i Gradskog

društva crvenog križa iz Hrvatske Kostajnice. Na području općine Donji Kukuruzari 2015. godine

evidentirano je 82 korisnika socijalne skrbi.

3.5.4. Kultura

Kulturni život vezan je za rad kulturno-umjetničkog društva koje djeluje na području općine.

Kulturno-umjetničko društvo "Napredak" održava običaje bosanskih Hrvata koji su se ondje doselili

nakon Domovinskog rata. Društvo broji oko pedeset članova koji djeluju u dvije sekcije. Općina ima

svoju knjižnicu "Napredak" koja je započela s radom 2002. godine i do sad ima više od 600 članova

od čega je preko 80 % djece i mladih. U sklopu knjižnice nalaze se i čitaonica, odjel za djecu i

multimedijski prostor. Održavaju se razne edukacijske aktivnosti i manifestacije kao što su likovne

radionice, tribine, izložbe. Na području općine u mjestima Borojevići, Donja Velešnja, Knezovljani i

Prevršac postoje mjesni društveni domovi koji se koriste za održavanje raznih kulturnih

manifestacija i drugih aktivnosti prema potrebama mještana.

3.5.5. Sport i rekreacija

U općini Donji Kukuruzari postoje sportsko-rekreacijski centar i dva uređena sportska terena koja

se koriste za nogomet, košarku i druge sportske aktivnosti. U sklopu tih terena je zelena površina za

javno okupljanje na kojoj je postavljena pozornica namijenjena za različite kulturne i društvene

manifestacije. U sklopu osnovne škole nalazi se i sportska dvorana, a na nekoliko različitih mjesta

izgrađena su i igrališta za djecu koja se redovno održavaju. U općini ne postoji aktivna sportska

udruga. Za rekreaciju, lov i ribolov koristi se i prostor uz rijeku Sunju.

Slika 5: Sport i rekreacija

19


3.6. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

3.6.1. Prometna infrastruktura

Općina Donji Kukuruzari je relativno dobro pokrivena mrežom lokalnih cesta, a još veći značaj

prometnom položaju općine Donji Kukuruzari daje njezin pogranični položaj. Kvalitativno stanje

svih ovih prometnica nije zadovoljeno jer ceste treba intenzivnije održavati i modernizirati. Za sad

se provodi samo redovno održavanje. Javni međugradski prijevoz obavlja autobusni prijevoznik

"Čazmatrans" iz Čazme. S obzirom da je sve manji broj putnika i sve manja potreba za putničkim

linijama, autoprijevoznik je nastoji ukinuti, a to znači prometnu izoliranost općine od Siska i drugih

područja županije.

Glavni problemi vezani uz prometnu infrastrukturu su loše stanje pojedinih prometnica i

nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza u naseljima.

Tablica 8: Pregled prometnica državnog, županijskog i lokalnog značenja koje prolaze područjem općine

DRŽAVNE CESTE

Naziv ceste Dionica

D30 Čvor Buzin A3 – Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica – G.P. Hrvatska Kostajnica (granica BiH)

ŽUPANIJSKE CESTE

Naziv ceste Dionica

20

Ž3241 Borojevići (L33110) - Mečenčani - D30

Ž3244 D30 - M.Gradusa - Drljača - D224 (dio)

LOKALNE CESTE

Naziv ceste Dionica

L33110 Borojevići (Ž3241) – Lovča

L33111 Umetići (D30) - G.Bjelovac - D.Bjelovac (L33112)

L33112 D30 - Kostreši Bjelovački - G.Kukuruzari - D30

L33114 Babina Rijeka - Donji Kukuruzari (D30)

L33192 D30 – Donja Velešnja – Gornja Velešnja

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, Izmjene i dopune prostornog pla-na uređenja općine Kukuruzari, svibanj 2012.

Općinom prolazi državna cesta D30, glavna prometnica koja povezuje Zagreb i Hrvatsku Kostajnicu

preko grada Petrinje. Dio županijske prometnice Ž3241 povezuje naselje Borojevići i Prevršac s

državnom prometnicom D30, a županijska prometnica Ž3246 povezuje naselje Donju Velešnju s

državnom prometnicom D30, a lokalne ceste povezuju ostala naselja. Ovom glavnom prometnicom

i dvjema županijskim cestama, Ž3241 i Ž3246 odvija se najveći dio prometa.

Putem strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske planira se jedan koridor

autoceste Zagreb – Sisak – Bihać - Split koja bi prolazila preko općine Donji Kukuruzari. Ona se

nalazi u planskim dokumentima, ali je mala vjerojatnost njene izgradnje. U tijeku je uređenje

nerazvrstane ceste Borojevići - Komogovina i cesta u naselju Lovča koje provodi općina vlastitim

sredstvima.

Područjem općine ne prolazi željeznička pruga niti je u planu izgradnja. Na udaljenosti 4 km od

središta općine nalazi se putnička željeznička postaja Hrvatska Kostajnica.

3.6.2. Telekomunikacije

Na području općine Donji Kukuruzari izgrađena su dva UPS-a (udaljeni pretplatnički stupanj), s

pristupnim mrežama i to: UPS Donji Kukuruzari i UPS Mečenčani. Ovi UPS-ovi povezani su

najsuvremenijim svjetlovodnim sustavom prijenosa, a u navedenom koridoru prolaze magistralni i

korisnički spojni SVK kabeli, od kojih posebnu pozornost zaslužuje međunarodni SVK Zagreb - Banja

Luka.

Za potrebe mobilne telefonije na brdu Djed postavljena je GSM bazna stanica, a zbog bolje

pokrivenosti državne ceste Petrinja - Hrvatska Kostajnica, u fazi izgradnje je bazna stanica Babino

brdo. Izgradnjom navedenog i postojećim UPS-ovima zadovoljavaju se potrebe ovog područja za TK

uslugama.

21

Na području općine Donji Kukuruzari nema instaliranih baznih stanica u vlasništvu operatora javnih

komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija.

3.6.3. Komunalna infrastruktura

Prema proračunu Općine Donji Kukuruzari definirana je aktivnost održavanja šumskih i grobljanskih

putova. Također su planirana ulaganja u dodatnu infrastrukturu za mrtvačnicu kao npr. nabava

hladnjače. U 2015. godini putem mjera za poticanje zapošljavanja (javni radovi) organiziranih od

strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obavljale su se komunalne djelatnosti kao što su: košnja

travnatih površina, održavanje površina u zimskom periodu po potrebi, održavanje dječjih igrališta,

održavanje nerazvrstanih cesta koje vode do groblja, i sl.

Javna rasvjeta provedena kroz sva naselja općine je zadovoljavajuća, potrebno je redovno uređenje,

održavanje i pronalazak načina uštede na potrošnji električne energije.

Općina Donji Kukuruzari u suradnji s LAG-om Zrinska Gora Turopolje postavila je pametnu klupu

ispred zgrade općine 7.11.2016. godine. Klupa ima dva USB priključka preko kojih je moguće puniti

mobilne telefone, prijenosna računala i druge elektroničke uređaje.

3.6.4. Gospodarenje otpadom

Od travnja 2014. godine odvoz otpada obavlja podugovorena tvrtka iz druge jedinice lokalne

samouprave. Ukupno 1645 stanovnika, odnosno 620 kućanstava koristi odvoz otpada. Otpad se

sakuplja u PVC posudama kapaciteta 120 litara. Posude imaju na sebi poklopce koji sprječavaju

širenje neugodnih mirisa, pristup životinjama i raznošenje smeća i rasipanje istog. Otpad se odvozi

jednom tjedno i odlaže na odlagalište komunalnog otpada Taborište. Biorazgradivi otpad se

najčešće kompostira jer se stanovnici uglavnom bave poljoprivrednom proizvodnjom. Glomazni

otpad se odvozi jednom godišnje, a ako postoji potreba za dolaženjem izvan termina, plaća se

prema cjeniku koji odredi tvrtka. Divlja odlagališta se povremeno pojavljuju, a njihovo trajno

uklanjanje planira se izgradnjom reciklažnog dvorišta za koje je Općina Donji Kukuruzari već

osigurala lokaciju (u naselju Donja Velešnja) putem Plana gospodarenja otpadom.

U Općini Donji Kukuruzari postoji pet zelenih otoka u sljedećim naseljima: Donja Velešnja, Donji

Kukuruzari, Knezovljani, Mečenčani i Komogovina. Svrha zelenih otoka je da se na jednom mjestu

skupljaju različite vrste otpada, kao što su papir, staklo i plastika. Općina prema svojim financijskim

i organizacijskim mogućnostima provodi razne aktivnosti poput tiskanja i distribuiranja letaka,

brošura i slično, kako bi potaknula osviještenost i važnost odvajanja putem zelenog otoka.

22

3.6.5. Vodoopskrba

Hidrološkim istraživanjima na području općine Donji Kukuruzari dokazana su ležišta podzemne

vode koja se mogu koristiti kao izvorište pitke vode. Tako se na području općine Donji Kukuruzari,

između naselja Borojevići i Mečenčani nalazi izvorište Pašino vrelo koje predstavlja temelj današnje

vodoopskrbe većim dijelom općine i grada Hrvatske Kostajnice. U budućem razdoblju se planira

njezina stopostotna pokrivenost iz istog izvora. Trenutno se iz izvorišta crpi 34 l/s vode, dok je

vodoistražnim radovima utvrđena izdašnost od 100 l/s. Vodoopskrbom upravlja poduzeće

"Vodoopskrba" d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice. Prema Izvješću o stanju u prostoru općine Donji

Kukuruzari za razdoblje 2011. - 2015. godine, navedena je potrošnja pitke vode po stanovniku iz

ovog vodoopskrbnog sustava koja iznosi 25,67 m³/godišnje. Tablicom 9. prikazan je broj priključaka

u naseljima u općini Donji Kukuruzari. Najveći broj je u Donjoj Velešnji, a najmanji u Umetićima.

Tablica 9: Broj priključaka na vodoopskrbu u pojedinim naseljima

REDNI BROJ NASELJE BROJ PRIKLJUČA-

KA

1. Borojevići 51

2. Donja Velešnja 67

3. Donji Kukuruzari 62

4. Gornja Velešnja 11

5. Gornji Bjelovac 25

6. Gornji Kukuruzari 25

7. Knezovljani 36

8. Komogovina 44

9. Mečenčani 11

10. Prevršac 44

11. Umetići 4

UKUPNO 380

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru općine Donji Kukuruzari za razdoblje 2011. - 2015. godine

Kao slivno područje Banovina, svi vodotoci općine Donji Kukuruzari pripadaju savskom vodnom

slivu. Glavni vodotok je rijeka Sunja, desna pritoka Save koja u svom toku kroz općinu ima karakter

brze gorske rječice, prima vode brojnih brdskih potočića sa svoje lijeve (Svinica, Radonja, Đipan) i

desne strane (Radakovac, Turija, Čađavac, Obreška). Na području općine u rijeku Sunju utječu

sljedeći potoci: Badušnica, Lovča, Plavićevica, Prevrška, Babina Rijeka, Krivaja, Veleška Rijeka,

Blatnjak, Grabovac i Madžarac. Ova mreža vodotoka može imati značajnu ulogu u mogućem

korištenju za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

23

Na prostoru općine planirano je uređenje šest retencija kojima bi se prihvaćale vode brdskih

pritoka Sunje koje su bujičnog karaktera te u vrijeme visokih voda (velike količine padalina i

topljenja snijega) poplavljuju nizinski dio općine Donji Kukuruzari i općine Sunja.

3.6.6. Odvodnja otpadnih voda

U općini Donji Kukuruzari postoji problem odvodnje otpadnih voda te je potrebno izgraditi sustav

odvodnje. S obzirom na neizgrađen sustav odvodnje, otpadne vode kućanstava se rješavaju

individualno, izgradnjom septičkih jama. Oborinske vode s krovova, prometnih i drugih površina

ispuštaju se u grabe i odvodne kanale ili direktno nepročišćene, u recipijente. Općina Donji

Kukuruzari planira izgradnju kanalizacijskog sustava za domaćinstva na području naselja Mečenčani

i Borojevići, koja se nalaze u zoni zaštite izvorišta „Pašino vrelo“ te uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda tih naselja.

Općina trenutno posjeduje dvije lokacijske dozvole i to lokacijsku dozvolu za kanalizacijski sustav i

odvodnju za područje naselja Donji Kukuruzari (Donji Kukuruzari, Gornji Kukuruzari, Donja Velešnja,

Gornja Velešnja, Babina Rijeka, Bjelovački Kostreši, Donji Bjelovac) te lokacijsku dozvolu za

kanalizacijski sustav i odvodnju za područje koje se nalazi u zoni «Pašino vrelo». Također je u tijeku

i priprema daljnje dokumentacije kako bi se izgradio sustav odvodnje.

Na području općine zagađenja od postojeće industrije i gospodarstva trenutno ne postoje, a ono

gospodarstvo koje radi, svoje otpadne vode ispušta u najbliže prijamnike: otvorene kanale

oborinske i meliorativne odvodnje, blaže depresije i ostala neprimjerena mjesta, bez prethodnog

pročišćavanja.

3.6.7. Energetska infrastruktura

Područje općine Donji Kukuruzari pokriva HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Sisak,

pogonski ured Hrvatska Kostajnica. Distribucija električne energije se vrši preko trafostanice 35/20

kV Kostajnica koja je vezana na 110 kV dalekovod Pračno – Petrinja.

Prema podacima distributera trenutno u općini Donji Kukuruzari postoje sljedeći elektroenergetski

objekti: - trafostanica TS 20/0,4 kV ……… kom 27

- srednjenaponski vodovi …………km 40

- niskonaponska mreža ……………. km 30

Niskonaponska mreža u naselju Donji Kukuruzari izgrađena je na betonskim stupovima, dok je u

ostalim selima uglavnom na drvenim stupovima. Zbog sanacije naponskih prilika planirano je

instaliranje 4 nove trafostanice. Babina Rijeka 2, Babina Rijeka 3, Lovča 2 i Lovča 3. Za napajanje

24

ovih trafostanica bit će potrebno izgraditi odcjepne dalekovode na betonskim stupovima. U svim

naseljima općine izgrađena je niskonaponska mreža i uvedena je javna rasvjeta.

3.6.7.1. Opskrba općine Donji Kukuruzari elektroenergijom

Općinu Donji Kukuruzari električnom energijom opskrbljuje Hrvatska elektroprivreda sa snagom

postrojenja od 16 000 kWh. Sustav zadovoljava potrebe općine, a broj spojenih kućanstava na

sustav opskrbe električnom energijom u porastu je: prema podacima iz 2011. godine broj

kućanstava koji je spojen na sustav opskrbe iznosio je 885, dok je u 2012. godine porastao za deset

priključaka. U 2013. broj priključaka je bio najveći i iznosio je 905 priključaka na sustav opskrbe

električnom energijom. U 2014. broj spojenih kućanstava na sustav opskrbe električnom energijom

iznosio je 893, dok u 2015. ponovno raste i broj spojenih kućanstava iznosi 898. Na području

općine Donji Kukuruzari nalaze se tri solarne elektrane snage, dvije su snage 30 kW, a jedna 10 kW i

sve tri su u privatnom vlasništvu.

4. LOKALNO GOSPODARSTVO

4.1. LOKALNO GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVO

Općina Donji Kukuruzari najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj

županiji. Stupanj razvijenosti određuje se na osnovi indeksa razvijenosti, koji se određuje prema

sljedećim pokazateljima: stope nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskih prihoda

jedinice lokalne odnosno područne samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva i stopi

obrazovanja.

Tablica 10: Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

INDEKS RAZVIJE-NOSTI

SKUPINE

Donji Kukuruzari 21,50 % < 50 % I

Gvozd 30,21 % < 50 % I

Dvor 38,59 % < 50 % I

Sunja 44,96 % < 50 % I

Hrvatska Dubica 46,67 % < 50 % I

Majur 51,91 % 50-75 % II

Glina 55,50 % 50-75 % II

Martinska Ves 59,79 % 50-75 % II

Jasenovac 63,27 % 50-75 % II

Novska 66,63 % 50-75 % II

25

Hrvatska Kostajnica 67,06 % 50-75 % II

Petrinja 67,30 % 50-75 % II

Topusko 70,73 % 50-75 % II

Lekenik 80,03 % 75-100 % III

Popovača 81,17 % 75-100 % III

Lipovljani 81,90 % 75-100 % III

Kutina 92,04 % 75-100 % III

Velika Ludina 92,75 % 75-100 % III

Sisak 99,73 % 75-100 % III

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Općina Donji Kukuruzari s indeksom 21,50 % najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u

Sisačko-moslavačkoj županiji i spada u I. skupinu čija je razvijenost manja od 50 %. Gospodarstvo

općine temelji se na prirodnim resursima i poljoprivrednom zemljištu, dok industrijske proizvodnje

nema. Postoji samo malo i srednje poduzetništvo (trgovine i obrti). Prema podacima Ureda državne

uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji od 9.6.2016. godine, na području općine je registrirano 5

obrta.

Stanovništvo se uglavnom bavi poljodjelstvom, tradicionalnom stočarskom proizvodnjom, ponešto

voćarstvom, povrtlarstvom i pčelarstvom kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Na području

općine osnovana je Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije.

Bogatstvo prirodne baštine predstavlja potencijal za razvoj turizma kao privredne djelatnosti. Zbog

velikih šumskih površina tradicionalno je razvijeno lovstvo, a bogatstvo vodama je preduvjet za

razvoj poljoprivrede temeljen na navodnjavanju i zdravoj hrani.

Poduzetništvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Sisak tijekom 2011. godine na

području općine Donji Kukuruzari poslovalo je 6 tvrtki. Riječ je o malim tvrtkama, koje se bave:

poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom (2), opskrba vodom/uklanjanje otpada (1), trgovinom na

veliko i malo (1), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (1) te administrativne i uslužne

djelatnosti (1). U 2012. godini i 2013.-oj godini smanjuje se broj tvrtki. Negativan trend zabilježen

je i u 2014. godini kada su registrirane samo dvije male tvrtke.

26

Slika 6: Tradicijski obrti


4.2. TURIZAM

Očuvanost prostora, rijetka naseljenost županije i očuvana tradicijska graditeljska baština daju

velike razvojne mogućnosti razvoju selektivnih oblika turizma u Sisačko-moslavačkoj županiji od

kojih se neki već uspješno razvijaju, poput zdravstvenog turizma, lovnog turizma, seoskog i

ruralnog turizma, cikloturizma, eno i gastroturizma, međutim turistička ponuda nije dovoljno

osmišljena i turistički potencijali nisu dovoljno iskorišteni.

Turizam na području općine Donji Kukuruzari još uvijek je u jako lošem stanju iako postoji veliki

potencijal. Potrebni su razvoj turizma i bolja turistička promocija općine Donji Kukuruzari.

Sadašnja turistička ponuda općine temelji se na očuvanim prirodnim resursima i vrijednoj kulturnoj

baštini. Od prirodnih resursa mogu se izdvojiti rječica Sunja, koja je bogata pastrvom te zbog istog

predstavlja potencijal razvoja ribolovnog turizma, očuvani krajobrazi sigurno predstavljaju veliki

potencijal za razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma. Od kulturnih resursa koji se mogu

turistički valorizirati vrijedi istaknuti ostatke starog grada Prekovršca, ali i tri vodenice koje je

potrebno obnoviti.

Općina ima karakteristike ruralne sredine: očuvan, miran i tih okoliš, domaća prehrana,

upoznavanje seljačkih poslova i upravo one čine ovo ruralno područje posebno zanimljivim

turistima koji dolaze na obiteljska seoska gospodarstva koja su registrirana kao turistička seljačka

27

gospodarstva. Seoska gospodarstava vezana su uz raznolikost i atraktivnost prirodnih krajobraza

kao što su stari grad Prekovršac, rječica Sunja, vodenice i tradicijska graditeljska baština. Zbog

mogućnosti ekološke poljoprivrede, može se razvijati ekoturizam s proizvodima iz ekološkog uzgoja.

Na području općine ne postoji centar za posjetitelje (infocentri) u kojima bi turisti mogli dobiti

točne i kvalitetne informacije. Također ne postoje putokazi, a ni dobra prometna povezanost sa

značajnih lokaliteta na području općine. Zbog mogućnosti ekološke poljoprivrede može se razvijati

ekoturizam s proizvodima iz ekološkog uzgoja.

Općina Donji Kukuruzari planira uspostaviti turističko-povijesnu rutu s obilaskom starih utvrda na

području općine. Suvremene trendove u turizmu karakterizira preferiranje onih destinacija koje

turistima omogućuju bavljenje različitim aktivnostima. Pored toga privlačne su destinacije koje

njeguju vlastitu tradiciju te koje prilagođavaju vlastitu turističku ponudu sve zahtjevnijoj turističkoj

potražnji. Lokalna turistička ponuda trebala bi se obogaćivati novim sadržajima. Osim toga, sve veći

broj poljoprivrednih gospodarstava i obrta se aktivnije uključuje u turizam kroz ponudu suvenira

karakterističnih za ovo područje te lokalnih proizvoda.

Nedostatak predstavlja nepostojanje smještajnih kapaciteta.

Slika 7: Tradicijska graditeljska baština


28

4.3. POLJOPRIVREDA

U općini Donji Kukuruzari dominantna gospodarska djelatnost je poljoprivreda. Na području

općine Donji Kukuruzari na dan 14. prosinca 2015. godine registrirano je 118 poljoprivrednih

gospodarstava od čega je 117 obiteljskih gospodarstava, a jedno trgovačko društvo (Tablica 11).

Udio poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari je 1,26 % u odnosu na cijelu Sisačko-

moslavačku županiju.

Tablica 11: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari i županiji

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva

Broj PG-ova u općini Donji Kukuruzari

Broj PG-ova u županiji

Obiteljsko gospodarstvo 117 9328

Obrt 0 83

Ostali 0 2

Trgovačko društvo 1 93

Zadruga 0 24

Izvor: APPRRR, 2015.

Nositelji poljoprivrednih gospodarstava većinom su muškarci, registrirano ih je 87, dok je u znatno

manjem broju zabilježen broj žena, svega 31.

Tablica 12: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja

Dob broj PG

≤40 7

41 - 45 7

46 – 50 9

51 – 55 15

56 - 60 18

61 – 65 17

≥66 45

UKUPNO 118


Na području općine Donji Kukuruzari nositelji poljoprivrednih gospodarstava su starije životne dobi

(preko 66 godina ih je zabilježeno 45), dok je mlađih znatno manje (ispod 40 godina ih je

zabilježeno svega 7).

29

Iz ovih podataka vidljiv je negativan trend u bavljenju poljoprivredom (starije osobe) te da je

poljoprivreda dominantno zanimanje u muškoj populaciji.

Tablica 13: Uzgoj stoke u županiji i općini Donji Kukuruzari na dan 31. 12. 2015.

Vrsta stoke Broj grla Broj PG-ova Broj grla u Županiji Broj PG-ova u Županiji

Govedo 204 43 25569 2213

Kokoši/pilići 0 0 314 16

Konji 9 4 4805 440

Koze 40 5 3049 217

Magarci/Mule/Mazge 3 1 45 14

Ovce 494 21 34174 1585

Svinje 8 6 2911 676

Ukupno 758 80 70867 5161


Iz tablice 13. vidljivo je da u općini Donji Kukuruzari najzastupljenija grana poljoprivrede je

stočarstvo od čega se 0,79 % odnosi na uzgoj goveda, a 1,44 % na uzgoj ovaca u odnosu na cijelu

Sisačko-moslavačku županiju. Na dan 14. prosinca 2015. u Upisniku poljoprivrednika upisano je 6

poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pčelarstvom i imaju ukupno 437 košnica.

Slika 8: Stočarstvo


30

5. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Ustroj Općine Donji Kukuruzari

Ustrojstvom općine Donji Kukuruzari uspostavljen je sustav lokalne samouprave. Tijela u sastavu

Općine Donji Kukuruzari čine Općinsko vijeće, Općinski načelnik, Jedinstveni upravni odjel i mjesni

odbori. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi

odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne samouprave i

obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom upotrebom sredstava. Općinsko vijeće

sastavljeno je od 11 vijećnika čiji mandat traje četiri godine. Nositelj izvršne vlasti je Općinski

načelnik s mandatom u trajanju od četiri godine. On je odgovoran za ustavnost i zakonitost

obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata Upravnog

odjela Općine. Upravno tijelo Općine je Upravni odjel na čijem je čelu pročelnik imenovan od

strane načelnika. Upravni odjel Općine Donji Kukuruzari samostalan je u okviru svog djelokruga, a

za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara načelniku. Na

području Općine Donji Kukuruzari osnivaju se mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja

građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad

građana. Na području Općine Donji Kukuruzari osnovani su mjesni odbori za naselja:

- MO Donja Velešnja koji obuhvaća naselja Donja Velešnja i Gornja Velešnja

- MO Donji Kukuruzari koji obuhvaća naselja Donji Kukuruzari i Gornji Kukuruzari

- MO Umetići koji obuhvaća naselja Umetići i Knezovljani

- MO Mečenčani koji obuhvaća naselja Mečenčani i Prevršac

- MO Babina Rijeka koji obuhvaća naselje Babina Rijeka

- MO Donji Bjelovac koji obuhvaća naselja Donji Bjelovac, Gornji Bjelovac i Kostreši Bjelovački

- MO Borojevići koji obuhvaća naselja Borojevići i Lovča

- MO Komogovina koji obuhvaća naselje Komogovina.

6. SWOT ANALIZA

Nakon izrade analize stanja pristupilo se izradi SWOT analize koja prikazuje analizu razvojnih

problema i razvojnih mogućnosti s ciljem daljnjeg definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

SWOT analiza omogućila je prepoznavanje unutarnjih snaga i slabosti zajednice, ali i mogućnosti

(prilika) i prijetnji (ograničenja) iz okruženja.

31

SNAGE SLABOSTI

Komunalna i prometna infrastruktura

povoljan zemljopisni položaj (blizina Siska, raskrižje glavnih cesta, graničenje s BiH, najkraći put Zagreb-Banja Luka)

dobra povezanost lokalnih s državnom cestom i dobra razgrananost lokalnih cesta

razvijena komunalna infrastruktura (telekomunikacijska, elektroenergetska i vodovodna mreža, javna rasvjeta)

postoji plan gospodarenja otpadom i zeleni otoci Prirodni resursi

prirodni izvori pitke vode (Pašino vrelo - postojeći kapacitet 100 l/sek, izvor Mečenčani)

nezagađena okolina povoljna za razvoj ekološke poljoprivrede (ekozona)

potencijal rijeke Sunje s pritocima (najčišća rijeka u Europi)

rasprostranjenost šuma hrasta, bukve, graba i kestena Poljoprivreda

• postojanje programa raspolaganja državnim zemljištem

• velika površina raspoloživog zemljišta pogodan za ekološku proizvodnju zbog nekorištenja agrotehničkih mjera

• kraj bogat s divljači Turizam

bogata i raznovrsna kulturno-povijesna baština, zaštićeni objekti stare tradicijske arhitekture npr. Stari grad Prekovršac, tradicijska gradnja, vodenice

Komunalna i prometna infrastruktura

nezadovoljavajuća kvaliteta prometne infrastrukture (državne i lokalne ceste)

slaba prometna povezanost među naseljima unutar općine

neadekvatna zaštita od poplava

nepostojanje sustava odvodnje

nepostojanje plinske mreže

problem održavanja groblja i obavljanja pogrebnih poslova

nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza Gospodarstvo

neizgrađena poslovna zona

mali broj poduzetnika

mali broj obrtnika Prirodni resursi

neiskorištene zone livada i pašnjaka

neiskorišten potencijal šuma

nepostojanje kanalizacijskog sustava i odvodnje (mogućnost onečišćavanja prirodnih izvora pitke vode) Poljoprivreda

rascjepkano poljoprivredno zemljište i male i usitnjene parcele

uništen stočni fond (devastirane postojeće farme prethodnih vlasnika)

neriješeni imovinsko-pravni odnosi (zemljišta, objekti)

nedostatak tržišta poljoprivrednih proizvoda Turizam

neiskorišteni turistički potencijali (90 zaštićenih objekata stare tradicijske arhitekture), loša povezanost i nedostatak posjetiteljske infrastrukture do Starog grada Prekovršca i drugih potencijalnih turističkih lokaliteta

nedostatak rekreativnog sadržaja

32

Društvena infrastruktura

postoje objekti za osnovnoškolsko obrazovanje i zdravstvenu skrb

aktivne udruge

otvorenost općine za međugradsku i međunarodnu suradnju

program socijalne skrbi (financiranje školske kuhinje, pomoć za novorođenu djecu, jednokratne pomoći obiteljima, financiranje drva za ogrjev)

nema smještajnih jedinica

nepostojanje turističkih usluga, ponude i marketinga Društvena infrastruktura

nizak natalitet i nepovoljna demografska slika

mali broj visokoobrazovanih ljudi

visok udio stare i radno neaktivne populacije

veliki broj primatelja socijalne pomoći i niski osobni dohoci

nepostojanje programa demografske obnove

nepovoljna dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava Poduzetništvo

nerazvijena poduzetnička klima (mali broj poduzetnika) nedostatak infrastrukturno opremljenog građevinskog zemljišta (poslovnih zona) za prihvat investicija

PRILIKE PRIJETNJE

Komunalna i prometna infrastruktura nastavak autoceste od Petrinje prema Sunji (auto cesta Zagreb - Sisak) Prirodni resursi

održivo korištenje potencijala rijeke Sunje

izgradnja reciklažnog dvorišta

Poljoprivreda

ekološka proizvodnja, proizvodnja ljekovitog bilja

uzgoj povrća u plastenicima (prodaja na kućnom pragu)

razvoj poljoprivrede, prenamjena poljoprivrednih parcela na livade i pašnjake

obnova stočnog fonda Turizam

mogućnost iskorištavanja turističkog potencijala (izgradnja smještajnih jedinica, ruralni/ekoturizam)

Komunalna i prometna infrastruktura Klimatske promjene i elementarne nepogode, poplavljivanje područja Prirodni resursi

nekontrolirana eksploatacija šuma

zagađenje rijeke Sunje i promjena njenog toka

nekontrolirano odlaganje otpada

mogućnost izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Zrinskoj gori Poljoprivreda

neriješeni imovinsko-pravni odnosi

smanjenje broja mladih poljoprivrednika Turizam

nepostojanje interesa potencijalnih turista za područje općine

neiskorištenost kulturne i prirodne baštine kao turističkog potencijala

propadanje kulturno-povijesne baštine

33

razvoj specifičnih oblika turizma (seoski, izletnički i ekoturizam te jačati ljudske resurse u tim sektorima kao preduvjet za sprečavanje napuštanja i propadanja sela)

mogućnost zaštite tradicijske graditeljske baštine

lovni i ribolovni turizam

rekonstrukcija i obnova kulturno povijesnih objekata Društvena infrastruktura

jačanje međusektorske suradnje, modernizacija kapaciteta, rad udruga i zdravstvo

programi prevencije, edukacije

Poduzetništvo

izgradnja poslovno uslužne zone

privlačenje poduzetnika mjerama lokalne uprave

korištenje pogodnosti vezane uz područja posebne državne skrbi za privlačenje investicija

iskorištavanje domaćih i međunarodnih fondova za regionalni razvoj

Društvena infrastuktura

Emigracija stanovništva uslijed većih mogućnosti i boljih prilika za rad i život mladih obrazovanih ljudi izvan općine

nedovoljno otvaranje novih radnih mjesta za mlade Poduzetništvo

izostanak investicija

7. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KUKURUZARI

7.1. Vizija

Kroz rad na radionicama Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Donji

Kukuruzari formulirala je viziju koja opisuje budućnost općine te kakvu bi je željeli vidjeti nakon pet

(5) godina planskog socioekonomskog razvoja i uspješnog gospodarenja tim područjem. Vizija

predstavlja cilj Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020. godine., a ona

glasi:

„Mjesto očuvane prirode u kojem žive mladi ljudi

i razvijaju ekološku poljoprivredu i poduzetništvo.“

34

7.2. Strateški okvir – ciljevi, prioriteti i razvojne mjere

Temeljem Osnovne analize, SWOT analize i vizije, općina Donji Kukuruzari odnosno njena Radna

skupina za izradu Strateškog razvojnog programa utvrdila je tri (3) strateška cilja s pripadajućih

sedam (7) prioriteta i dvadeset mjera (20).

CILJEVI PRIORITETI MJERE

Cilj 1. Očuvana priroda i

zdrav okoliš

Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje

prirodnih resursa

1.1.1. Zaštita i održivo upravljanje

izvorima pitke vode

1.1.2. Zaštita i održivo korištenje tla

1.1.3. Održivo gospodarenje i

očuvanje šuma

1.1.4. Ublažavanje klimatskih

promjena

1.1.5. Razvoj potencijala rijeke Sunje

Prioritet 1.2. Unaprjeđenje okolišne

infrastrukture

1.2.1. Izgradnja sustava odvodnje i

pročišćavanje otpadnih voda

1.2.2. Gospodarenje otpadom

Cilj 2. Gospodarski razvoj

Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih

oblika poljoprivredne proizvodnje

2.1.1. Poticanje proizvodnje zdrave

hrane

2.1.2. Razvoj marketinga i trženja

poljoprivrednim proizvodima

2.1.3. Poticanje udruživanja

poljoprivrednih proizvođača

Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i

poduzetničke infrastrukture

2.2.1. Poticanje poduzetničkih

aktivnosti i razvoj poslovne zone

Prioritet 2.3. Razvoj turizma

2.3.1. Promidžba turističkih

potencijala

2.3.2. Razvoj selektivnih oblika

turizma

Cilj 3. Poboljšana kvaliteta

života stanovnika

Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske

strukture stanovnika

3.1.1. Poticanje novorođenih

3.1.2. Podrška programima

predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja

3.1.3. Poticanje srednjeg, visokog

obrazovanja i cjeloživotnog učenja

3.1.4. Unaprjeđenje socijalne skrbi i

35

zdravstvene zaštite stanovnika

3.1.5. Razvoj i održavanje društvene

infrastrukture

Prioritet 3.2. Poboljšanje povezanosti

područja

3.2.1. Unaprjeđenje cestovne

infrastrukture i prometne

povezanosti

3.2.2. Razvoj informacijsko-

komunikacijske tehnologije i pristupa

Strateški cilj 1: Očuvana priroda i zdrav okoliš

Područje općine Donji Kukuruzari karakteriziraju vodne površine odnosno vodotok rijeke Sunje koja

prima vode brojnih brdskih potočića. Prostor uz vodotok rijeke Sunje je prostor obradivih

poljoprivrednih površina, otvorenih livada i pašnjaka, dok je ostali prostor obrastao šumskom

vegetacijom. Najrasprostranjenije su šume hrasta, bukve, graba i kestena. Pod šumom se nalazi

veliki prostor koji je bogat s divljači stoga predstavlja značajan potencijal za razvoj lovnog turizma i

za razvoj lokalnog gospodarstva. Zone livada i pašnjaka predstavljaju podlogu za razvoj stočarstva i

ratarstva, kao i za mogućnost razvoja seoskog turizma.

Općina Donji Kukuruzari razmotrila je i analizirala postojeći sustav zaštite i očuvanja prirode te

odnos prema dosadašnjem korištenju prirodnih resursa i utvrdila ciljeve i mjere kako bi se što

uspješnije i učinkovitije koristili dostupni prirodni resursi, sačuvao zdrav okoliš, a razvoj općine

temeljio na načelima održivog razvoja. Područje općine Donji Kukuruzari zahtjeva dodatno

financiranje iz međunarodnih i privatnih izvora kao i korištenje zakonskih mogućnosti za

osiguravanje sredstava.

Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. - 2020.

godine izradila je prioritete, mjere i aktivnosti za očuvanje prirode i zdravog okoliša na svom

području.

Prioritet 1.1. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa

Općina Donji Kukuruzari poznata je po izvorima pitke vode, neobrađenog i zapuštenog

poljoprivrednog zemljišta, velikog bogatstva u šumskom području te značajnog potencijala uz rijeku

Sunju sa starim vodenicama i mogućnošću razvoja ribolovnog turizma.

36

Ovim prioritetom određene su mjere usmjerene prema njegovanju i održivom korištenju prirodnih

vrijednosti. Mjerama se nastoji osvijestiti, educirati i racionalno koristiti prirodne resurse,

unaprijediti postojeće i uspostaviti održivo upravljanje prirodnim resursima.

Strateški cilj 1. Očuvana priroda i zdrav okoliš


Mjera 1.1.1. Zaštita i održivo upravljanje izvorima pitke vode

Cilj Mjera za cilj ima unaprjeđenje postojećeg sustava upravljanja izvorima pitke vode te njihovu zaštitu.

Sadržaj Svrha je mjere unaprijediti postojeće i uspostaviti održivo upravljanje izvorima pitke vode. Izradom godišnjih izvješća o kvaliteti vode i stanju izvora unaprijediti sustav za zaštitu postojećih izvora te time i doprinijeti zaštiti prirode i okoliša. Mjerom se nastoji uspostaviti informacijski sustav za upravljanje izvorima pitke vode, informiranje, educiranje i uključivanje stručne i šire javnosti te racionalno korištenje.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije

Razdoblje provedbe 2015. - 2020.

Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari

Pokazatelji uspješnosti provedbe

Uspostavljen sustav upravljanja izvorima pitke vode Broj izvješća o kvaliteti i stanju izvora pitke vode Uspostavljen informacijski sustav Broj educiranih osoba Broj stručnog osoblja



Mjera 1.1.2. Zaštita i održivo korištenje tla

Cilj Očuvati, zaštititi i odgovorno koristiti tlo te stvoriti uvjete za razvoj održive poljoprivrede.

Sadržaj Svrha je mjere stvoriti preduvjete učinkovitog korištenja tla (poboljšati kvalitetu tla te očuvati i zaštititi tlo unutar zakonom propisanih vrijednosti) te poboljšanje kakvoće tla i njegovo očuvanje unutar zakonom propisanih vrijednosti. Provoditi godišnja mjerenja kvalitete tla u svrhu praćenja stupnja onečišćenja i korištenja u svrhu razvoja održive poljoprivrede.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-

37

moslavačka županija, općina Donji Kukuruzari


Uspostavljen sustav učinkovitog korištenja tla Broj izvještaja o kvaliteti tla Površina zemljišta iskorištenih u poljoprivredne svrhe



Mjera 1.1.3. Održivo gospodarenje i očuvanje šuma

Cilj Učinkovito upravljanje, pošumljavanje i zaštita šuma

Sadržaj Svrha je mjere iskoristiti potencijal šumskog područja općine te unaprijediti postojeći sustav upravljanja i korištenja šuma. Mjerom uspostaviti sustav koji će obvezati korisnike na gospodarenje šumama u skladu s njihovim funkcijama (zaštitne šume, šume posebne namjene, šume od posebnog značaja i vrijednosti za krajobraz, prema vrijednostima Zakona o šumama). Stvoriti pravovaljani sustav za eksploataciju šuma, ali i pošumljavanje u svrhu razvoja lokalnog gospodarstva s naglaskom na održivo i pravilno korištenje šumskog područja.



Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari


Unaprijeđen sustav upravljanja i korištenja šuma Uređen sustav za eksploataciju šuma na području općine Donji Kukuruzari Pošumljene površine (u Ha)



Mjera 1.1.4. Ublažavanje klimatskih promjena

Cilj Uspostaviti gospodarski i društveni sustav zaštite od klimatskih promjena.

Sadržaj Svrha je mjere ojačati sustav zaštite stanovništva, infrastrukture, gospodarstva, imovine, poljoprivrednih površina i ostalih potencijalno ugroženih sustava te poticanje očuvanja i zaštite. Poboljšati sustav zaštite od elementarnih nepogoda, npr. poplava, odgovornijim ophođenjem prema prirodi, prvenstveno putem edukacija lokalnog stanovništva o potencijalnim prijetnjama, zatim uvođenjem objekata, programa i planova za zaštitu i ublažavanje klimatskih promjena.


Razdoblje provedbe 2015.- 2020.

Izvori financiranja Fondovi EU, Hrvatske vode, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari

38


Stvoren ojačan sustav zaštite općine od elementarnih nepogoda Broj educiranih osoba o sustavu zaštite od klimatskih promjena Broj izgrađenih objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda Broj novih programa i planova za zaštitu od klimatskih promjena



Mjera 1.1.5. Razvoj potencijala rijeke Sunje

Cilj Očuvanje i održivo korištenje potencijala rijeke Sunje u svrhu turističkog i gospodarskog razvoja općine.

Sadržaj Svrha je mjere valorizirati i unaprijediti potencijale rijeke Sunje te doprinijeti razvoju turizma i gospodarstva. Planirano je obnoviti i zaštititi postojeće vodenice na rijeci te revitalizirati njihovu povijesno-gospodarsku ulogu. Promotivnim kampanjama planirano je predstaviti rijeku Sunju i vodenice kao značajnu turističku destinaciju te time stvoriti mogućnost razvoja drugih oblika turizma. Stvoriti uvjete za bavljenje turizmom i unaprijediti gospodarski razvoj općine stvaranjem dodatnih sadržaja (ugostiteljski objekti, ribolovni turizam, rekreacijski sadržaji) na rijeci Sunji i time omogućiti samozapošljavanje lokalnog stanovništva.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada Hrvatske Kostajnice


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari


Broj obnovljenih vodenica Broj promotivnih kampanja Broj popratnih sadržaja Broj novih radnih mjesta Vrijednost ulaganja u turističku infrastrukturu (u HRK)

Prioritet 1.2. Unaprjeđenje okolišne infrastrukture

Ključan faktor razvoja jedne općine je i sustav podizanja standarda komunalne i infrastrukture koja

je najvećim dijelom u ingerenciji jedinice lokalne samouprave. Naselja općine Donji Kukuruzari

nemaju izgrađen sustav odvodnje već se otpadne vode kućanstva rješavaju individualno

izgradnjom septičkih jama.

Na području općine ne postoji cjeloviti sustav gospodarenja otpadom niti uspostavljeno reciklažno

dvorište, a veliki problem predstavljaju i divlja odlagališta otpada na području Općine.

39

Provedbom utvrđenih mjera unaprijedit će se sustav odvodnje i uspostaviti cjeloviti sustav

gospodarenja otpadom.



Mjera 1.2.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Cilj Uspostava učinkovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Sadržaj Svrha je mjere doprinijeti razvoju okolišne infrastrukture izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Planirano je izraditi potrebnu projektnu i tehničku dokumentaciju za projekte odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Osigurati financijsku podršku za realizaciju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji značajno doprinosi zaštiti i poboljšanju podzemnih i površinskih voda te kvaliteti tla.



Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, općina Donji Kukuruzari


Priprema projektne i tehničke dokumentacije Izrađen plan za realizaciju projekta odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Uspostavljen cjelovit sustav odvodnje i pročišćavanja otpadne vode



Mjera 1.2.2. Gospodarenje otpadom

Cilj Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će doprinijeti očuvanju okoliša i unaprijediti kvalitetu života na prostoru općine.

Sadržaj Razviti svijest stanovništva promotivnim kampanjama o učinkovitom zbrinjavanju i gospodarenju otpadom kroz uvođenje sustava razdvajanja različitih vrsta otpada. Donošenje temeljnih planskih dokumenata nužnih za unaprjeđivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, uvažavajući načelo sprječavanja i smanjivanja nastajanja otpada. Uspostaviti reciklažno dvorište te sanirati moguća divlja odlagališta otpada.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija


Broj promotivnih kampanja o zaštiti okoliša i odgovornom odlaganju otpada Stvoren temeljni planski dokument o sustavu gospodarenja otpadom

40

Uspostava reciklažnog dvorišta Broj saniranih divljih odlagališta otpada

Strateški cilj 2: Gospodarski razvoj

Završetkom Domovinskog rata na području općine Donji Kukuruzari, kao i na području cijele

Sisačko-moslavačke županije ne bilježi se značajniji gospodarski oporavak. Općina Donji Kukuruzari

stagnira u svim relevantnim pokazateljima gospodarskog razvoja i napretka, a s indeksom

razvijenosti od 21,50 % najnerazvijenija je jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj

županiji i spada u prvu skupinu nerazvijenih općina čija je razvijenost manja od 50 %.

Područje općine Donji Kukuruzari bogato je prirodnim resursima i poljoprivrednim zemljištem stoga

se i gospodarske aktivnosti razvijaju u tom smjeru. Industrijske proizvodnje nema, što otvara velike

mogućnosti za razvoj ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje, razvoj turizma (posebno

lovnog) te povezivanja lokalnih poljoprivrednih proizvođača OPG-ova s turističkim sektorom, a sve

u cilju razvoja turističke ponude naslonjene na prirodne i kulturne resurse te razvoj turističkog

identiteta općine Donji Kukuruzari.

Prednost tog područja je nezagađeno poljoprivredno zemljište koje otvara velike mogućnosti za

razvoj ratarstva, stočarstva, voćarstva i povrćarstva, međutim lokalno stanovništvo još uvijek svoju

proizvodnju obavljaju na malim poljoprivrednim parcelama koje količinski i cjenovno ne mogu

konkurirati na tržištu na kojem je potražnja za ekološki uzgojenim povrćem, voćem i drugim

kulturama sve veća.

Ovim strateškim ciljem kroz utvrđene prioritete i mjere nužno je stvoriti preduvjete za gospodarski

razvoj i konkurentnost na sve zahtjevnijem tržištu. Mjerama s kojima će se ostvariti strateški cilj

gospodarski razvoj, planira se pokretanje proizvodnje, povećanje novih radnih mjesta i zadržavanje

stanovnika na području općine Donji Kukuruzari, pogotovo mladog obrazovanog kadra.

Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i drugih oblika poljoprivredne proizvodnje

Općina Donji Kukuruzari temeljit će poljoprivrednu proizvodnju na razvoju malih gospodarstava

koja se uglavnom bave stočarstvom i ratarstvom. Veliki vodni potencijal otvara mogućnost za

navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta izgradnju plastenika i staklenika za uzgoj povrća i drugih

41

poljoprivrednih kultura. U porastu je broj gospodarstva koja se bave pčelarstvom s obzirom na

velike površine livada, pašnjaka i šuma.

Prioritet će biti proveden mjerama među kojima su poticanje proizvodnje zdrave hrane, razvoj

marketinga i trženja poljoprivrednim proizvodima i poticanje udruživanja poljoprivrednih

proizvođača kako bi se osigurala jedinstvena ponuda lokalnih poljoprivrednika.



Mjera 2.1.1. Poticanje proizvodnje zdrave hrane

Cilj Poticanje razvoja poljoprivredne ekološke proizvodnje

Sadržaj Svrha je mjere edukacijama i radionicama za lokalno stanovništvo razviti svijest o važnosti poljoprivredne ekološke proizvodnje. Edukacije i radionice o važnosti kvalitete hrane i o ekološkoj proizvodnji za cilj imaju potaknuti poljoprivredna gospodarstva na bavljenje ekološkom poljoprivredom. Subvencijama i potporama ojačati sustav bavljenja ekološkom poljoprivredom i stvaranjem uvjeta za razvoj novih radnih mjesta. Unaprijediti dosadašnju poljoprivrednu proizvodnju koja je definirana proračunom općine s naglaskom na održivu pri čemu će se neiskorišteno poljoprivredno zemljište obrađivati u svrhu opskrbljivanja lokalnog stanovišta i drugih tržišta ekološkim proizvodima. Poticati uzgoj visokodohodovnih kultura poput voća i povrća i novih kultura kojih je manjak na tržištu (npr. začinska bilja, aronija...).

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, proračun Sisačko-moslavačke županije, proračun općine Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije


Broj edukacija o ekološkoj proizvodnji Broj novootvorenih poljoprivrednih gospodarstava Broj novih radnih mjesta Broj potpora za ekološki uzgoj Povećan broj uzgoja visoko dohodovnih kultura



Mjera 2.1.2. Razvoj marketinga i trženja poljoprivrednim proizvodima

Cilj Unaprjeđenje poljoprivredne djelatnosti jačanjem marketinških aktivnosti i konkurentnosti na tržištu.

Sadržaj Svrha je mjere promidžba i zaštita lokalnih poljoprivrednih proizvoda zbog njihove veće prepoznatljivosti i konkurentnosti. Stvoriti modele standardizacije kvalitete poljoprivrednih proizvoda, unaprijediti

42

promociju lokalnih proizvoda na turističkim i drugim gospodarskim događanjima, plasiranje proizvoda na lokalna i druga tržišta. Edukacija poljoprivrednika o marketinškim aktivnostima u svrhu unaprjeđenja u plasiranju i prodaji vlastitih proizvoda.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije- zadruga

Razdoblje provedbe 2015.-2020.

Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije zadruga, Općina Donji Kukuruzari


Broj zaštićenih lokalnih poljoprivrednih proizvoda Broj promoviranih poljoprivrednih proizvoda Broj edukacija poljoprivrednika o marketinškim aktivnostima



Mjera 2.1.3. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Cilj Stvoriti sinergiju lokalnih poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu i jačanja konkurentnosti.

Sadržaj Udruživanjem lokalnih poljoprivrednika doprinijeti razvoju lokalnog gospodarstva i proširivanju tržišta lokalnim proizvodima. Svrha ove mjere je putem klastera, zadruga i drugih oblika udruživanja razviti lokalno gospodarstvo i jedinstvenu ponudu. Potrebno je poslovno i razvojno povezivati proizvođače s ciljem unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i tržišne konkurentnosti.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari


Broj udruženih poljoprivrednika Broj novih proizvoda na tržištu

Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture

Pored razvoja poljoprivredne ekološki prihvatljive proizvodnje gospodarski cilj općine je razvoj

malog i srednjeg poduzetništva. Općina Donji Kukuruzari stvara preduvjete za razvoj poduzetništva

43

kroz osnivanje poslovnih zona „Veleška polja“ i „Eko zona“ i kroz poticajne mjere za poduzetnike

početnike i poduzetnike koji investiraju na području općine.

Prioritet će biti proveden kroz mjeru poticanja poduzetničkih aktivnosti i razvoja poslovnih zona.


Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i poduzetničke infrastrukture

Mjera 2.2.1. Poticanje poduzetničkih aktivnosti i razvoj poslovne zone

Cilj Stvoriti gospodarske i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetničkih aktivnosti i poslovne zone.

Sadržaj Svrha mjere je privući nove investitore odnosno uspostaviti preduvjete za ulaganja razvojem poduzetničke infrastrukture te doprinijeti povećanju obima poduzetničkih aktivnosti. Omogućiti ulaganje u razvoj poduzetničke zone s ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Planirano je dovršiti njenu izgradnju i opremanje kako bi privukla investitore.



Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari


Broj investitora Broj infrastrukturnih ulaganja Broj poduzetničkih aktivnosti Površina izgrađene poduzetničke zone Broj novih radnih mjesta


Općina Donji Kukuruzari gospodarski razvoj usmjerava prema manjim proizvodnim pogonima tzv.

“čiste proizvodnje“, na razvoj skladišnog prostora i razvoj uslužnih djelatnosti.

Turistički i ugostiteljski sadržaji nisu još formirani unatoč evidentnim potencijalima kao što su

bogatstvo divljači u šumama, ribljeg fonda u rijeci Sunji te velikih mogućnosti razvoja seoskog

turizma. Seoska gospodarstva vezana su uz raznolikost i atraktivnost prirodnih krajobraza kao što su

stari grad Prekovršac, rječica Sunja, vodenice i tradicijska graditeljska baština. Nedostatak

predstavlja nepostojanje smještajnih kapaciteta na području općine.

Mjerama promidžbe turističkih potencijala područja općine Donji Kukuruzari i razvoja selektivnih

oblika turizma kvalitetni lokalni proizvodi bit će predstavljeni tržištu.



44

Mjera 2.3.1. Promidžba turističkih potencijala

Cilj Pridonijeti razvoju turistički atraktivnih destinacija na području općine Donji Kukuruzari

Sadržaj Razviti cjelovitu turističku ponudu s ciljem privlačenja većeg broj posjetitelja i turista. Aktivnim uključivanjem svih sudionika i nositelja turističke ponude te isticanjem autentičnosti stvoriti marketinške aktivnosti poput predstavljanja lokalnih proizvoda, manifestacija i kulturno-povijesnih sadržaja. Poboljšati prepoznatljivost područja kroz kontinuirani rad na kvaliteti i raznolikosti turističke ponude. Uspostaviti pješačku i cestovnu infrastrukturu, odmorišne punktove, sustave označavanja radi doprinosa unaprjeđenju turističkih potencijala. Educirati sudionike i nositelje turističke ponude o važnosti i vrijednosti očuvanja kulturno-povijesne baštine te unaprijediti suradnju s turističkom zajednicom županije.



Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari


Broj turističkih proizvoda Broj sudionika u stvaranju marketinških aktivnosti Uspostavljena potrebna infrastruktura s ciljem povećanja turističke atraktivnosti Broj educiranih sudionika (turističkih djelatnika, OPG-ova, KUD-ova i sl.) Ostvarena suradnja s Turističkom zajednicom Sisačko-moslavačke županije



Mjera 2.3.2. Razvoj selektivnih oblika turizma

Cilj Cilj ove mjere je doprinijeti gospodarskom rastu razvojem selektivnih oblika turizma.

Sadržaj Svrha je mjere naglasiti pojedine elemente turističke ponude poput novih usluga i proizvoda koji mogu biti integrirani u povijesnu i kulturnu baštinu te selektivne oblike turizma poput lovnog, cikloturizma, ruralnog turizma i sl. Ojačati turistički sektor stvaranjem sadržaja koji doprinose gospodarskom rastu i razvoju poput ulaganja u infrastrukturu za razvoj i sportsko-rekreacijskih sadržaja (team-building, adrenalinski park i sl.). Povezati lokalne proizvođače s turističkim sektorom kako bi se kvalitetni lokalni proizvodi predstavili tržištu, što će utjecati na jačanje konkurentnosti.

Nositelji mjere Općina Donji Kukuruzari, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada

45

Hrvatske Kostajnice, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije


Izvori financiranja Fondovi EU, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada Hrvatske Kostajnice, Općina Donji Kukuruzari


Broj sudionika uključenih u stvaranje novih proizvoda i usluga Broj ulaganja u popratne sadržaje Broj lokalnih proizvođača Broj lokalnih proizvoda i usluga

Strateški cilj 3: Poboljšana kvaliteta života stanovnika

Uloga jedinice lokalne samouprave odnosno općine Donji Kukuruzari te svih nadležnih i pratećih

javnih ustanova i organizacija je postizanje sinergije svih lokalnih razvojnih dionika u cilju

poboljšanja kvalitete života stanovnika. Prostor naseljavaju uglavnom Hrvati iz Bosanske Posavine,

srednje Bosne i okolice Banja Luke koji su dolaskom na područje općine Donji Kukuruzari donijeli

novu kulturnu i gospodarsku poveznicu s domaćim stanovništvom.

Blizina granice s Bosnom i Hercegovinom pruža nedvojbene mogućnosti za zajedničke strateške i

razvojne projekte, događanja i razmjene dobih praksi. Jačanjem znanja i vještina dionika lokalnog

razvoja u koji će biti uključeni svi zainteresirani povećat će se kultura komunikacije, kvaliteta

strateškog planiranja, kvaliteta razvojnih projekata, lakše će se doći do potrebnih EU sredstava te će

se obogatiti kulturni i društveni život općine. Kako bi se poboljšala kvaliteta života lokalne zajednice,

potrebno je osvijestiti stanovnike o zdravim stilovima života i prevenciji dok je najmlađima

potrebno omogućiti sportske programe u suradnji s lokalnim sportskim klubovima.

Društvenu infrastrukturu općine Donji Kukuruzari koju čine društveni domovi, osnovna škola s

područnim školama, vatrogasni dom te razne javne površine potrebno je osuvremeniti i adaptirati

u skladu sa suvremenim potrebama lokalnog stanovništva, što uključuje i prilagodbu objekata

javne namjene za lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti. Potrebno je urediti pješačko-

biciklističke staze, autobusna stajališta i na taj način povećati sigurnost pješaka, biciklista i putnika,

a pridonijelo bi se daljnjem razvoju cikloturizma i uljepšala turistička infrastruktura.

Tema koja se osobito nametnula tijekom procesa strateškog planiranja je vezana za različite

demografske probleme. Problemi starenja stanovništva i nepovoljne stope nataliteta i brojni drugi

negativni demografski učinci, rezultiraju nizom razvojnih problema na lokalnoj razini. Stoga se u

46

ovom Strateškom dokumentu aktivnosti, projekti i programi vezani za ispravljanje demografskih

neravnoteža protežu kroz sva tri strateška cilja.

Ostvarenje ovog strateškog cilja planirano je provedbom prioriteta koji se odnose na poboljšanje

demografske strukture stanovnika i na poboljšanje povezanosti područja kroz unaprjeđenu

cestovnu infrastrukturu te uvođenjem nove telekomunikacijske infrastrukture.

Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovnika

Općina Donji Kukuruzari nalazi se na potpomognutom području prve kategorije u kojem je

gospodarstvo nevidljivo, stopa nezaposlenosti velika, a većina stanovnika tog područja korisnici su

socijalne pomoći.

Raseljenost stanovništva, odlazak mladih obrazovanih osoba, ostanak starih i nemoćnih stanovnika,

visoka materijalna šteta na privatnim i gospodarskim objektima razlozi su loše demografske slike

područja općine Donji Kukuruzari.

Na području općine djeluje Osnovna škola Katarina Zrinski dok daljnje školovanje djeca i mladi

nastavljaju u drugim sredinama van područja općine.

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite obavlja se putem Doma zdravlja Sisak, Ispostava

Mečenčani, Zavoda za hitnu medicinu SMŽ, Ispostava Hrvatska Kostajnica, dok se sekundarna

zdravstvena zaštita obavlja u županijskoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.

Prioritet će biti proveden mjerama među kojima su poticanje novorođenih, podrška programima

predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, poticanje srednjeg, visokog obrazovanja i

cjeloživotnog učenja, unaprjeđenjem socijalne skrbi i zdravstvene zaštite stanovnika i razvojem i

održavanjem društvene infrastrukture.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete života stanovnika

Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovnika

Mjera 3.1.1. Poticanje novorođenih

Cilj Pomlađivanje strukture stanovnika i porast broja stanovništva

Sadržaj Poticanjem povećanja broja novorođenih doprinosi se pomlađivanju

i porastu broja stanovništva, čime se poboljšava demografska

struktura stanovnika. Potpore će biti dodijeljene za svako

47

novorođeno dijete.



Izvori financiranja Proračun Općine Donji Kukuruzari

Pokazatelji

uspješnosti provedbe

Broj novorođenih

Broj dodijeljenih potpora


Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske strukture stanovništva

Mjera 3.1.2. Podrška programima predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja

Cilj Osigurati kvalitetne uvjete za djecu programima predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja.

Sadržaj Modernizacijom programa za djecu predškolskog i osnovnoškolskog

uzrasta stvoriti bolje uvjete obrazovanja. Novi formalni i neformalni

programi namijenjeni djeci poboljšat će lokalni obrazovni sustav,

osigurati bolje uvjete za djecu te pružiti podršku roditeljima u

odgoju djece. Tako će se doprinijeti poboljšanju demografske

strukture stanovnika i povećanju kvalitete života u općini. Omogućit

će se djeci predškolskog uzrasta sudjelovanje u programima u okviru

škole ili drugog prikladnog prostora. Predviđen je i razvoj sadržaja

kao što su sportske igraonice, glazbene, umjetničke skupine i sl.



Izvori financiranja EU fondovi, Proračun Sisačko-moslavačke županije, Proračun Općine

Donji Kukuruzari

Pokazatelji


Broj novih formalnih programa namijenjen djeci predškol-

skog i osnovnoškolskog obrazovanja

Broj neformalnih programa namijenjen djeci predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja.

48

Broj polaznika programa



Mjera 3.1.3. Poticanje srednjeg, visokog obrazovanja i cjeloživotnog

učenja

Cilj Bolja obrazovna struktura stanovnika područja općine Donji

Kukuruzari

Sadržaj Kontinuirana potpora visokoškolskom obrazovanju (stipendije i

subvencije prijevoza) doprinosi poboljšanju obrazovne strukture

stanovništva te boljoj kvaliteti života stanovnika. Poticanje

cjeloživotnog obrazovanja omogućuje stjecanje novih znanja i

vještina potrebnih na tržištu rada. Na taj način raste konkurentnost

radne snage pa se olakšava i zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Provedbom ove mjere planirano je organizirati potrebne edukacije

kojima se potiču samozapošljavanje, prekvalifikacija, stručno

osposobljavanje i sl.



Izvori financiranja Proračun Općine Donji Kukuruzari, EU fondovi

Pokazatelji


Broj korisnika stipendija

Broj subvencija za prijevoz

Programi edukacije za odrasle




Mjera 3.1.4. Unaprjeđenje socijalne skrbi i zdravstvene zaštite stanovnika

Cilj Doprinijeti boljim uvjetima života stanovnika na području općine

49

Donji Kukuruzari.

Sadržaj Poboljšati kvalitetu života stanovnika unaprjeđenjem socijalne skrbi

i zdravstvene zaštite stanovnika. Osim redovnih programa

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, poboljšati programe kojima se

pomaže i olakšava život onima u ugroženoj skupini. Mjera obuhvaća

pomoć starijim osobama, programe prevencije, podršku djeci s

poteškoćama, osobama s invaliditetom itd.



Izvori financiranja EU fondovi, Proračun Općine Donji Kukuruzari

Pokazatelji


Broj programa podrške starijim i nemoćnim osobama

Broj programa namijenjenih djeci s poteškoćama

Broj programa namijenjenih osobama s invaliditetom

Broj korisnika programa



Mjera 3.1.5. Razvoj i održavanje društvene infrastrukture

Cilj Razvojem društvene infrastrukture bit će stvoreni bolji uvjeti za život

stanovnika. Brigom o kulturnoj baštini i poticanjem kulturnog

stvaralaštva očuvat će se identitet lokalne zajednice.

Sadržaj Razvoj i održavanje društvene infrastrukture uključuje obnovu

društvenih domova, sportskih igrališta, parkova, groblja. Kroz ovu

mjeru planirano je održavanje i obnova društvenih domova,

sportskih igrališta, športsko-rekreacijskog centra, parkova i groblja

te opremanje istih potrebnom infrastrukturom. Time bi se

poboljšala kvaliteta života stanovnika i pridonijelo poboljšanju

demografske strukture stanovništva.

Nositelji mjere Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari


50

Izvori financiranja Proračun Općine, EU fondovi

Pokazatelji


Broj uređenih postojećih objekata (društveni domovi)

Broj opremljenih sportskih igrališta

Broj uređenih i opremljenih dječjih igrališta

Broj održavanih groblja

Prioritet 3.2. Poboljšanje povezanosti područja

Područje općine Donji Kukuruzari je relativno dobro povezano mrežom lokalnih cesta, međutim

kvalitativno stanje svih prometnica nije zadovoljeno, naime ceste treba intenzivnije održavati i

modernizirati. Ne postoje uređena parkirališta niti uređene pješačke staze, a biciklistički promet se

odvija u neodgovarajućim prometno-tehničkim uvjetima.

Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske planiran je koridor autoceste

Zagreb – Sisak – Bihać - Split koja bi prolazila područjem općine i nalazi se u prostornim

dokumentima općine Donji Kukuruzari, međutim mala je vjerojatnost da će se koridor navedene

autoceste u skoroj budućnosti izgraditi. Izgradnjom takvog koridora ubrzao bi se gospodarski rast

općine i poboljšala kvaliteta života stanovnika općine Donji Kukuruzari.

Što se tiče pokrivenosti telekomunikacijskom mrežom stanje u općini Donji Kukuruzari je

zadovoljavajuće, međutim na području općine nema instaliranih baznih stanica u vlasništvu

operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija.

Ovaj prioritet bit će proveden mjerama među kojima su unaprjeđenje cestovne infrastrukture i

prometne povezanosti i razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa internetu.



Mjera 3.2.1. Unaprjeđenje cestovne infrastrukture i prometne

povezanosti

Cilj Unaprjeđenjem cestovne infrastrukture poboljšat će se povezanost

unutar općine te poboljšati i olakšati povezanost među naseljima u

općini.

51

Sadržaj Unaprijediti cestovnu infrastrukturu i poboljšati prometnu

povezanost područja i na taj način poboljšati kvalitetu života

stanovnika. Unaprjeđenjem cestovne infrastrukture poboljšat će se

prometna povezanost područja, a time i poboljšati kvaliteta života

stanovnika. Ovom mjerom predviđeno je održavanje nerazvrstanih

cesta, održavanje i izgradnja biciklističkih staza i nogostupa.

Osiguranjem dostatnog broja autobusnih linija poboljšat će se

povezanost područja.

Nositelji mjere Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, Općina

Donji Kukuruzari


Izvori financiranja Fondovi EU, Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke

županije, Općina Donji Kukuruzari

Pokazatelji


Iznos uložen u održavanje nerazvrstanih cesta

Broj novopostavljenih putokaza

Duljina izgrađenih biciklističkih staza

Duljina izgrađenih nogostupa

Broj novih autobusnih linija



Mjera 3.2.2. Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa

Cilj Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i pristupa internetu

značajno doprinosi poboljšanju povezanosti područja i kvaliteti

života stanovnika te stvara preduvjete za razvoj gospodarstva.

Sadržaj Uvođenjem nove telekomunikacijske infrastrukture

gospodarstvenicima i lokalnom stanovništvu olakšat će se

poslovanje i svakodnevni život. Potrebno je poboljšati pokrivenost

općine mobilnim signalom, brzinu razmjene podataka i pristupa

internetu.

52

Nositelji mjere HAKOM, Općina Donji Kukuruzari


Izvori financiranja EU fondovi, proračun Vlade RH

Pokazatelji


Broj korisnika širokopojasnog interneta

Kvaliteta telekomunikacijskih usluga (brzina internetske veze,

pokrivenost mobilnim signalom)

53

8. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE DONJI KUKURUZARI

Ciljevi Prioriteti Naziv mjere Izvori financiranja Pokazatelji uspješnosti provedbe Razdoblje pro-

vedbe

Cilj 1. Očuvana pri-roda i zdrav

okoliš

Prioritet 1.1. Očuvanje i održi-

vo korištenje prirodnih resursa

Mjera 1.1.1. Zaštita i održivo

upravljanje izvorima pitke vode

Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kuku-ruzari

uspostavljen sustav upravljanja izvorima pitke vode

2015. - 2020.

broj izvješća o kvaliteti i stanju izvora pitke vode

uspostavljen informacijski sustav

broj educiranih osoba

broj stručnog osoblja

Mjera 1.1.2. Zaštita i održivo

korištenje tla

Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, općina Donji Kuku-

ruzari

uspostavljen sustav učinkovitog korište-nja tla

2015. - 2020. broj izvještaja o kvaliteti tla

površina zemljišta iskorištenih u poljop-rivredne svrhe

Mjera 1.1.3. Održivo gospodare-nje i očuvanje šuma

Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kuku-

ruzari

unaprijeđen sustav upravljanja i korište-nja šuma

2015. - 2020. uređen sustav za eksploataciju šuma na području općine Donji Kukuruzari

pošumljene površine (u Ha)

Mjera 1.1.4. Ublažavanje kli-

matskih promjena

Fondovi EU, Hrvatske vode, Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kukuruzari

stvoren ojačan sustav zaštite općine od elementarnih nepogoda

2015. - 2020.

broj educiranih osoba o sustavu zaštite od klimatskih promjena

broj izgrađenih objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda

broj novih programa i planova za zaštitu od klimatskih promjena

Mjera 1.1.5. Razvoj potencijala

rijeke Sunje

Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Sisačko-moslavačka župani-

ja, Općina Donji Kukuruzari

broj obnovljenih vodenica

2015. - 2020. broj promotivnih kampanja

broj popratnih sadržaja

54

broj novih radnih mjesta

vrijednost ulaganja u turističku infras-trukturu (u HRK)

Prioritet 1.2. Unaprjeđenje

okolišne infras-trukture

Mjera 1.2.1. Izgradnja sustava

odvodnje i pročišća-vanje otpadnih voda

Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija, općina Donji Kuku-

ruzari

priprema projektne i tehničke dokumen-tacije

2015. - 2020.

izrađen plan za realizaciju projekta odvo-dnje i pročišćavanja otpadnih voda

uspostavljen cjelovit sustav odvodnje i pročišćavanja otpadne vode

Mjera 1.2.2. Gospodarenje otpa-

dom

Fondovi EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sisačko-moslavačka županija

broj promotivnih kampanja o zaštiti oko-liša i odgovornom odlaganju otpada

2015. - 2020. stvoren temeljni planski dokument o sustavu gospodarenja s otpadom

uspostava reciklažnog dvorišta

broj saniranih divljih odlagališta otpada

Prioritet 2.1. Razvoj ekološke i

drugih oblika poljoprivredne

proizvodnje

Mjera 2.1.1. Poticanje proizvod-

nje zdrave hrane

Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, proračun Sisačko-moslavačke županije, proračun općine

Donji Kukuruzari, Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije zadruga

broj edukacija o ekološkoj proizvodnji

2015. - 2020.

broj novootvorenih poljoprivrednih gos-podarstava


broj potpora za ekološki uzgoj

povećan broj uzgoja visoko dohodovnih kultura

Mjera 2.1.2. Razvoj marketinga i trženja poljoprivre-dnim proizvodima

Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-

moslavačke županije, Zajednica proizvođača Si-sačko-moslavačke županije zadruga, Općina Donji

Kukuruzari

broj zaštićenih lokalnih poljoprivrednih proizvoda

2015. - 2020. broj promoviranih poljoprivrednih proiz-voda

broj edukacija poljoprivrednika o marke-tinškim aktivnostima

55

Cilj 2. Gospodarski

razvoj

Mjera 2.1.3. Poticanje udruživa-nja poljoprivrednih

proizvođača

Fondovi EU, Ministarstvo poljoprivrede, Sisačko-moslavačka županija, Zajednica proizvođača Si-

sačko-moslavačke županije - zadruga, Općina Do-nji Kukuruzari

broj udruženih poljoprivrednika

2015. - 2020. broj novih proizvoda na tržištu

Prioritet 2.2. Razvoj poduzet-ništva i poduzet-ničke infrastruk-

ture

Mjera 2.2.1. Poticanje poduzet-ničkih aktivnosti i razvoj poslovne

zone

Fondovi EU, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poduzetništva i obrta,

Sisačko-moslavačka županija, Općina Donji Kuku-ruzari

broj investitora

2015. - 2020.

broj infrastrukturnih ulaganja

broj poduzetničkih aktivnosti

površina izgrađene poduzetničke zone



Mjera 2.3.1. Promidžba turistič-

kih potencijala

Fondovi EU, Ministarstvo kulture, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-

moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari

broj turističkih proizvoda

2015. - 2020.

broj sudionika u stvaranju marketinških aktivnosti

uspostavljena potrebna infrastruktura s ciljem povećanja turističke atraktivnosti

broj educiranih sudionika (turističkih djelatnika, OPG-ova, KUD-ova i sl.)

ostvarena suradnja s Turističkom zajedni-com Sisačko-moslavačke županije

Mjera 2.3.2. Razvoj selektivnih

oblika turizma

Fondovi EU, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondo-

va EU, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Turistička zajednica Grada Hrvatske Kostajnice, Općina Donji

Kukuruzari

broj sudionika uključenih u stvaranje novih proizvoda i usluga

2015. - 2020. broj ulaganja u popratne sadržaje

broj lokalnih proizvođača

broj lokalnih proizvoda i usluga

Mjera 3.1.1. Poticanje novoro-

đenih Proračun Općine Donji Kukuruzari

Broj novorođenih 2015. - 2020. Broj dodijeljenih potpora

Mjera 3.1.2. Podrška programi-ma predškolskog i

EU fondovi, Proračun Sisačko-moslavačke župani-je, Proračun Općine Donji Kukuruzari

Broj novih formalnih programa namije-njen djeci predškolskog i osnovnoškol-skog obrazovanja

2015. - 2020.

56

Cilj 3. Poboljšana

kvaliteta živo-ta stanovnika

Prioritet 3.1. Poboljšanje demografske

strukture stanov-nika

osnovnoškolskog obrazovanja

Broj neformalnih programa namijenjen djeci predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja.


Mjera 3.1.3. Poticanje srednjeg,

visokog obrazovanja i cjeloživotnog uče-

nja

Proračun Općine Donji Kukuruzari, EU fondovi

Broj korisnika stipendija

2015. - 2020. Broj subvencija za prijevoz

Programi edukacije za odrasle


Mjera 3.1.4. Unaprjeđenje soci-jalne skrbi i zdrav-stvene zaštite sta-

novnika

EU fondovi, Proračun Općine Donji Kukuruzari

Broj programa podrške starijim i nemoć-nim osobama

2015. - 2020.

Broj programa namijenjenih djeci s pote-škoćama

Broj programa namijenjenih osobama s invaliditetom

Broj korisnika programa

Mjera 3.1.5. Razvoj i održavanje

društvene infras-trukture

Proračun Općine, EU fondovi

Broj uređenih postojećih objekata (druš-tveni domovi)

2015. - 2020. Broj opremljenih sportskih igrališta

Broj uređenih i opremljenih dječjih igrali-šta

Broj održavanih groblja

Prioritet 3.2. Poboljšanje po-

vezanosti područ-ja

Mjera 3.2.1. Unaprjeđenje ces-

tovne infrastrukture i prometne poveza-

nosti

Fondovi EU, Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, Općina Donji Kukuruzari

Iznos uložen u održavanje nerazvrstanih cesta

2015. - 2020.

Broj novopostavljenih putokaza

Duljina izgrađenih biciklističkih staza

Duljina izgrađenih nogostupa

Broj novih autobusnih linija

Mjera 3.2.2. Razvoj informacijsko

- komunikacijske tehnologije i pristu-

pa

EU fondovi, proračun Vlade RH

Broj korisnika širokopojasnog interneta

2015. - 2020. Kvaliteta telekomunikacijskih usluga (brzina internetske veze, pokrivenost mobilnim signalom)

57

9. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE

9.1. FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE SRP-a I DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA

Uspostava financijskog okvira je jedan od najvažnijih koraka u procesu strateškog planiranja.

U njemu je dana okvirna alokacija raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju pojedine

mjere. Detaljna alokacija financijskih sredstava prikazuje se u sklopu godišnjeg Akcijskog

plana za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. Na taj način

moguće je optimalno korištenje raspoloživih financijskih sredstava ovisno o potrebama koje

se mogu mijenjati svake godine. Izrađeni financijski okvir služi kao indikator uspješnosti

provedbe Strateškog razvojnog programa općine. Naime, usporedbom iznosa uloženih

sredstava i ostvarenih rezultata po strateškim ciljevima može se utvrditi opravdanost uloženih

sredstava.

Proračun Općine je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog

programa općine Donji Kukuruzari. Pored općinskog proračuna, drugi izvori financijskih

sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa su:

Proračun Sisačko-moslavačke županije – budući da je realizacija zacrtanih strateških ciljeva i u

interesu Sisačko-moslavačke županije, radi njihovog ostvarenja bit će osigurana financijska

sredstva iz županijskog proračuna (sredstvima Programa javnih potreba poput prosvjete,

kulture, športa, socijalne skrbi, zdravstva i sl.);

Proračun Republike Hrvatske - status ruralnog područja i usklađenost Strateškog razvojnog

programa općine Donji Kukuruzari s nacionalnim strateškim dokumentima omogućuje

financiranje iz nacionalnih fondova;

Fondovi Europske unije – zbog ograničenih financijskih sredstava u lokalnom, županijskom i

državnom proračunu, veliku važnost za uspješnu provedbu Strateškog razvojnog programa

imaju bespovratna sredstva iz fondova EU. Činjenica da je navedeni izvor financiranja

dostupan različitim korisnicima, njihovo uspješno korištenje je neophodno za provedbu

Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari.

U financijskom razdoblju 2014. - 2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i

investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, a 2,026

milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Operativni programi i predstavljaju okvir za korištenje dodijeljenih sredstava iz ESI fondova.

58

Tablica 14: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 2014. – 2020.

Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR/ERDF)

Europska komisija odobrila je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

čime je otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura iz Europski fonda za regionalni razvoj i

Kohezijskog fonda.

Cilj operativnog programa

Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna

mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa,

energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih

djelatnosti.

59

Grafikon 1: Raspodjela po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prioritetne osi OP-a Konkurentnost i kohezija su:

Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, korištenje informacijske i

komunikacijske tehnologije, poslovna konkurentnost, promicanje energetske učinkovitosti i

obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i upravljanje rizicima, zaštita okoliša i

održivost resursa, povezanost i mobilnost, socijalno uključivanje i zdravlje, obrazovanje,

vještine i cjeloživotno učenje.

Korisnici sredstava OP-a, odnosno potencijalni prihvatljivi prijavitelji projekata su jedinice

lokalne/regionalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, znanstveno istraživački sektor te

civilni i privatni sektor.

Europski socijalni fond – ESF

Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.

čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda.

Jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se državama članicama

pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede

svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i

socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Cilj operativnog programa

https://razvoj.gov.hr/

60

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu

zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85

milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66

milijuna eura iz Proračuna RH.

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i

kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na

učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene

i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih

mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama

Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja

znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno

obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa

kvalitetnom obrazovanju

Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne

i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na

skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga,

kao i poticanje društvenog poduzetništva

Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga

javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu

protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje

kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit

naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

61

Grafikon 2: Raspodjela sredstava po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prihvatljivi potencijalni prijavitelji su jedinice lokalne/regionalne samouprave, javne i

obrazovne ustanove, poslodavci i udruge.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja

djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je

sredstvima .

Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. iznosi 2,383 milijarde eura, od

čega će se 2,026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a

ostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020. službeno je odobren 26. 5. 2015.

godine te je njime definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske

poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u

ruralnim područjima uopće.

Ciljevi programa su poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje

prirodnim resursima i klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj

ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.

Prioriteti Programa ruralnog razvoja RH su: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi;

povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta

poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske

poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama; promicanje organiziranja lanca


62

prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te

upravljanje rizicima u poljoprivredi; obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih

uz poljoprivredu i šumarstvo; promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski

elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i

šumarskom sektoru te promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski

razvoj u ruralnim područjima.

Potencijalni korisnici sredstava Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. su jedinice

lokalne/regionalne samouprave (do 5000 ili 10 000 stanovnika), lokalne akcijske grupe i

obiteljska poljoprivredna gospodarstva, šumoposjednici, mladi poljoprivrednici.

Teritorijalna suradnja

Europska teritorijalna suradnja, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014. - 2020.,

odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene

suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja

i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj

administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala

društveno-gospodarska kohezija.

Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju može sudjelovati u sva tri dijela europske

teritorijalne suradnje:

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički

identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na

povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih

industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti

između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja

informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika,

negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje

neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i

klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između

63

obrazovnih institucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz

istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije.

Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom

razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih

regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i

ujednačavanju njihova razvoja.

Program prekogranične suradnje koji mogu koristiti prijavitelji s područja cijele Sisačko-

moslavačke županije je INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i

Hercegovina – Crna Gora 2014. - 2020.

Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju

teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju

društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova

razvoja.

Međuregionalna suradnja

Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u

trećem dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u sljedećim programima međuregionalne

suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT.

Programi Unije u financijskom razdoblju 2014. - 2020.

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu

promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim

politikama EU.

Potencijalnim prijaviteljima s područja cijele Republike Hrvatske dostupno je sudjelovanje u

sjedećim Programima Unije 2014. - 2020: Kreativna Europa; Zdravlje za rast - Treći

višegodišnji program EU u području zdravstva; Obzor 2020; Program za konkurentnost

poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME); Program EU za zaštitu potrošača 2014. - 2020;

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu; Europa za građane; Program za zapošljavanje i socijalne

inovacije; Erasmus +; LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije itd.

U svim navedenim programima jedinice lokalne samouprave su prihvatljivi prijavitelji u

suradnji s partnerima iz drugih europskih država i regija.

64

9.1.1. Provedba Strateškog razvojnog programa

Primjena partnerskog pristupa i suradnja svih dionika bitni su prilikom izrade i provođenja

ovoga dokumenta. Kako bi se osigurala uspješna provedba, definiran je Strateški okvir za

provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari. On obuhvaća sve

relevantne dionike koji svojim koordiniranim djelovanjem pridonose ostvarenju zacrtanih

razvojnih ciljeva.

9.2. TIJELA PROVEDBE

9.2.1. Radna skupina za provedbu i praćenje Strateškog razvojnog programa

Uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015. – 2020.

godine osigurana je kroz Institucionalni okvir za provedbu strateškog dokumenta. Tijekom

provedbe potrebno je koordinirati i usmjeriti djelovanje mnogobrojnih dionika kako bi se

postigli dugoročni ciljevi, povećala učinkovitost investicija i aktivnosti te stvorili preduvjeti za

brži gospodarski razvitak i na taj način povećali kvalitetu života stanovnika na tom području

kao i ostanak mladih, radno sposobnih i obrazovanih osoba.

Odlukom načelnika Općine Donji Kukuruzari osnovana je Radna skupina koja u fazi provedbe

ima zadaću svojim prijedlozima usmjeravati daljnji razvoj općine Donji Kukuruzari, raspravljati

i usvajati financijsko/akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa. Zadaća Radne

skupine je koordinirati sve aktivnosti kod ustroja Baze razvojnih projekata općine Donji

Kukuruzari.

Radna skupina u fazi provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari 2015.

- 2020. godine koordinira nositelje mjera, prikuplja informacije o rezultatima provedbe

zacrtanih mjera, analizira prikupljene podatke i na kraju donosi izvješća o provedbi Strateškog

razvojnog programa općine Donji Kukuruzari.

9.2.2. Općina Donji Kukuruzari

U Statutu Općine Donji Kukuruzari utvrđeno je kako je Općina Donji Kukuruzari samostalna u

odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske

i zakonom te podliježe nadzoru zakonitosti rada i akata tijela općine.

Općina Donji Kukuruzari, u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od lokalnog

značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje nisu Ustavom ili zakonom

dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

65

uređenje naselja i stanovanje

prostorno i urbanističko planiranje

komunalne djelatnosti

brigu o djeci

socijalnu skrb

primarnu zdravstvenu zaštitu

odgoj i osnovno obrazovanje

kulturu, tjelesnu kulturu i šport

zaštitu potrošača

zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša

protupožarnu i civilnu zaštitu

promet na svomu području

te druge poslove koje je, sukladno posebnim zakonima, dužna organizirati i poslove

koje može obavljati.

Tijela Općine Donji Kukuruzari su predstavničko tijelo koje čini Općinsko vijeće i izvršno tijelo

koje je Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijela Općine Donji

Kukuruzari koji donosi opće i pojedinačne akte u okviru samoupravnog djelokruga općine kao

jedinice lokalne samouprave te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Iznimno, izvršno tijelo je i zamjenik općinskog načelnika koji je izabran neposrednim izborom

zajedno s općinskim načelnikom kada tu dužnost obnaša po prestanku mandata općinskog

načelnika ako je mandat općinskog načelnika prestao nakon isteka dvije godine od početka

njegova mandata.

9.2.3. Jedinstveni upravni odjel

Jedinstveni upravni odjel Općine Donji Kukuruzari ustrojen je za obavljanje svih poslova iz

samoupravnog djelokruga Općine koji su utvrđeni zakonom i Statutom. Osim toga zadužen je

za poslove državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu. Jedinstveni upravni odjel

Općine ustrojen je kao upravni odjel kojim upravlja pročelnik kojeg temeljem javnog natječaja

imenuje općinski načelnik. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se

posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstveni upravni odjel Općine Donji Kukuruzari

obavlja sve poslove koji su određeni zakonom i Statutom.

66

9.2.4. Javne službe

Općina Donji Kukuruzari u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti

kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i

drugih djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba. U provedbi

Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari općinske javne službe imaju važnu

ulogu budući da su one nositelji pojedinih mjera.

9.2.5. Javni sektor

Lokalne, regionalne i nacionalne institucije imaju bitnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog

programa općine Donji Kukuruzari. Ovisno o svom području djelovanja, one su uključene u

pripremu i provedbu aktivnosti predviđene različitim mjerama. Pregled najvažnijih institucija

javnog sektora, ovisno o područjima djelovanja dan je u nastavku:

o Gospodarsko stanje – Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora,

Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije, Hrvatska turistička zajednica,

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, Ministarstvo poljoprivrede,

Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva,...

o Demografska kretanja i ljudski resursi – županijske i lokalne odgojnoobrazovne

ustanove, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i

mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje,...

o Razvoj infrastrukture i kvaliteta života – Zavod za prostorno uređenje Sisačko-

moslavačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima županije, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste,...

9.2.6. Civilni sektor

Organizacije civilnog društva okupljaju lokalno stanovništvo radi ostvarenja zajedničkih ciljeva.

Budući da od djelovanja organizacija civilnog društva čitava zajednica ostvaruje korist, njihovo

uključivanje u provedbu Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari je

neophodno. Pored toga, organizacije civilnog društva orijentirane su na vanjske izvore

financiranja te zbog toga posjeduju veliko iskustvo u pripremi i provođenju projekata.

9.2.7. Privatni sektor

Zbog velike važnosti za čitavu zajednicu, u pripremu i provedbu Strateškog razvojnog

programa općine Donji Kukuruzari uključeni su predstavnici privatnog sektora. Njihova uloga

je posebice značajna za pokretanje lokalnog gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

Upravo je snažan privatni sektor neophodan za svekoliki napredak svake zajednice.

67

Uvažavanje prijedloga i iskustva predstavnika privatnog sektora, prilikom provedbe mjera

namijenjenih pokretanju gospodarstva, olakšat će ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva, a

samim time se i provedba Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari može

smatrati uspješnom.

10. ZAKLJUČAK

Općina Donji Kukuruzari pristupila je izradi Strateškog razvojnog programa kako bi definirala

pravac vlastitog razvoja do 2020. godine. Na temelju postojećeg stanja i konsenzusa svih

dionika definirane su mjere kojima se želi pokrenuti lokalno gospodarstvo, zadržati mlade i

stvoriti preduvjete za ugodan život cijele zajednice. Ovim dokumentom definira se smjer

budućeg razvoja općine Donji Kukuruzari, a on predstavlja i temelj za korištenje bespovratnih

sredstva iz nacionalnih i europskih fondova budući da su njegovi strateški ciljevi usklađeni s

onima u strateškim dokumentima donesenim na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Upravo je mogućnost povlačenja i planirano korištenje bespovratnih sredstava iz europskih

fondova velika prilika za razvoj općine budući da su sredstva iz općinskog proračuna

nedostatna za realizaciju svih planiranih mjera.

Aktivnim uključivanjem lokalne zajednice u izradu ovoga strateškog dokumenta, definirani su

ciljevi, prioriteti i mjere koji su usmjereni na rješavanje stvarnih problema u općini. Razvoj

malog poduzetništva, koncentracija znanja i kapitala u poduzetničkoj zoni, uz korištenje

prirodnih resursa (šume, prirodni izvori pitke vode, poljoprivredno zemljište, potencijal rijeke

Sunje, nezagađena okolina) budućnost je ovog prostora. Međutim, angažman svih dionika

potreban je i u fazi provedbe Strateškog razvojnog programa općine Donji Kukuruzari s

obzirom da su oni nositelji brojnih mjera kojima se želi unaprijediti stanje u općini. Time će se

lakše ostvariti svi razvojni ciljevi pa Strateški razvojni program općine Donji Kukuruzari neće

ostati samo mrtvo slovo na papiru nego će uistinu ispuniti vlastitu svrhu.

68

11. PRILOZI

11.1. POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Raspodjela po području financiranja ..................................................................... 59

Grafikon 2: Raspodjela sredstava po području financiranja ..................................................... 61

11.2. POPIS SLIKA

Slika 1: Prostorni raspored i obuhvat naselja općine ................................................................. 7

Slika 2: Prirodna bogatstva ......................................................................................................... 8

Slika 3. Osnovna škola Katarina Zrinski, Mečenčani ................................................................. 16

Slika 4: Kulturno umjetničko društvo Napredak ....................................................................... 17

Slika 5: Sport i rekreacija .......................................................................................................... 18

Slika 6: Tradicijski obrti ............................................................................................................. 26

Slika 7: Tradicijska graditeljska baština ..................................................................................... 27

Slika 8: Stočarstvo ..................................................................................................................... 29

11.3. POPIS TABLICA

Tablica 1: Zaštićena kulturna dobra s područja općine Donji Kukuruzari................................... 9

Tablica 2: Arheološki lokaliteti i zone ....................................................................................... 10

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Donji Kukuruzari ....... 12

Tablica 4: Broj i gustoća stanovnika po jedinicama lokalne samouprave Sisačko – moslavačke

županije .................................................................................................................................... 13

Tablica 5: Tablica, DZS, stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, 2011. .................... 13

Tablica 6: Registrirana nezaposlenost u općini Donji Kukuruzari 2011. - 2015. prema razini

obrazovanja .............................................................................................................................. 14

Tablica 7: Broj zaposlenih po djelatnostima ............................................................................. 15

Tablica 8: Pregled prometnica državnog, županijskog i lokalnog značenja koje prolaze

područjem općine .................................................................................................................... 19

Tablica 9: Broj priključaka na vodoopskrbu u pojedinim naseljima ......................................... 22

Tablica 10: Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave ................................................... 24

Tablica 11: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Donji Kukuruzari i Županiji .............. 28

Tablica 12: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja ..................................... 28

Tablica 13: Uzgoj stoke u županiji i općini Donji Kukuruzari na dan 31. 12. 2015. ................... 29

69

Tablica 14: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 2014. – 2020. ........................................... 58

11.4. IZVORI PODATAKA

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, https://razvoj.gov.hr/

Ministarstvo poljoprivrede, http://www.mps.hr/default.aspx

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx

Ministarstvo poduzetništva i obrta, https://poduzetnistvo.gov.hr/

Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Obnovljivi izvori energije,

http://oie.mingo.hr/

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, https://www.azvo.hr/hr/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://www.apprrr.hr/

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, http://bbzone.hakom.hr/

Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, http://www.hgk.hr/zupanijska-

komora-sisak

Sisačko-moslavačka županija, http://www.smz.hr/site/

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije,

http://www.zpusmz.hr/

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke

županije, http://zastita-prirode-smz.hr/

Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, http://turizam-smz.hr/

Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, http://www.zuc-sk.hr/

Općina Donji Kukuruzari, http://www.donji-kukuruzari.hr/


http://www.mps.hr/default.aspx

http://www.mint.hr/default.aspx

https://poduzetnistvo.gov.hr/

http://www.mingo.hr/

http://oie.mingo.hr/

https://www.azvo.hr/hr/

http://www.apprrr.hr/

http://bbzone.hakom.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.hzz.hr/

http://www.hgk.hr/zupanijska-komora-sisak

http://www.hgk.hr/zupanijska-komora-sisak

http://www.smz.hr/site/

http://zastita-prirode-smz.hr/

http://turizam-smz.hr/

http://www.zuc-sk.hr/

strateški razvojni program općine donji kukuruzari 2015 ... kukuruzari-18 04 2017.pdf ·...

Documents