strateški razvojni program općine gvozd 2015. - 2020.€¦ · strateških dokumenata lokalnog...
TRANSCRIPT
Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske unije
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Naziv projekta: Strateški razvojni program općine Gvozd
Strateški razvojni program općine Gvozd
2015. - 2020.
Veljača 2017.
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.
Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
Projekt: Izrada Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020.
Naručitelj i nositelj izrade: Općina Gvozd
Radna skupina za izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd za razdoblje
2015. – 2020. godina:
Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd
Ratko Mamula, poduzetnik iz općine Gvozd
Predrag Mraović, predsjednik Udruge „Suncokret – Centar za razvoj zajednice“
Ljubica Šolić, voditeljica LAG-a „Petrova gora“
Senka Crevar, predsjednica SKD „Prosvjeta“ – Pododbor Vrginmost
Milutin Mraović, član Općinskog vijeća Općine Gvozd
Izrađivač: SI-MO-RA d.o.o, Rimska 28, 44 000 Sisak
Mario Čelan, direktor
Tatjana Puškarić, voditeljica odjela za strateško planiranje i ljudske resurse
Gordana Krznarić, suradnica za poduzetništvo
Vesna Mikšić, suradnica za ruralni razvoj i administrativne poslove
Mario Baljak, stručni suradnik za energetsku učinkovitost
Lektura: Nerina Sarkotić, prof.
U Gvozdu, veljača 2017. godine
Sadržaj PREDGOVOR ................................................................................................................................. 1
1. UVOD .......................................................................................................................................... 3
2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ............................................................................................... 5
2.1. Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost ........................................................................ 5
2.2. Metodologija izrade ............................................................................................................... 7
2.3. Organizacijska struktura tijela za izradu strategije ............................................................... 7
2.4. Implementacija aktivnosti ..................................................................................................... 8
3. ANALIZA STANJA .................................................................................................................. 10
3.1. Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi ............................................. 10
3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Gvozd ................................................... 10
3.1.2. Komunikacijska povezanost ......................................................................................... 13
3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra ................................................................................... 13
3.2. Povijest općine Gvozd ......................................................................................................... 16
3.3. Demografske karakteristike i kretanja ................................................................................. 18
3.4. Tržište rada .......................................................................................................................... 23
3.4.1. Nezaposlenost ............................................................................................................... 23
3.4.2. Zaposlenost ................................................................................................................... 27
3.5. Društvena infrastruktura ...................................................................................................... 30
3.5.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ................................................................. 30
3.5.2. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje ............................................................... 32
3.5.3. Zdravstvo ...................................................................................................................... 34
3.5.4. Kultura .......................................................................................................................... 35
3.5.5. Sport ............................................................................................................................. 36
3.5.6. Organizacije civilnog društva ....................................................................................... 36
3.5.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika ................................................................ 37
3.6. Komunalna i prometna infrastruktura ................................................................................. 38
3.6.1. Prometna infrastruktura ................................................................................................ 38
3.6.2. Telekomunikacije ......................................................................................................... 41
3.6.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja .............................................................. 42
3.6.4. Gospodarenje otpadom ................................................................................................. 44
3.7. Lokalno gospodarstvo ......................................................................................................... 47
3.7.1. Poduzetništvo i obrti..................................................................................................... 47
3.7.2. Poslovne zone ............................................................................................................... 50
3.7.3. Turizam ........................................................................................................................ 52
3.7.4. Poljoprivreda ................................................................................................................ 55
3.8. Stanje okoliša ..................................................................................................................... 61
3.9. Analiza kapaciteta lokalne samouprave ............................................................................. 64
4. SWOT ANALIZA ...................................................................................................................... 66
5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GVOZD ...................................................................... 69
5.1. Vizija ................................................................................................................................... 69
5.2. Ciljevi .................................................................................................................................. 70
5.3. Ciljevi, prioriteti, razvojne mjere ........................................................................................ 71
5.4. Usklađenost strateškog razvojnog programa općine Gvozd s razvojnom strategijom
Sisačko-moslavačke županije ................................................................................................... 116
5.5. Baza projektnih ideja ......................................................................................................... 117
6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE
GVOZD ........................................................................................................................................ 120
7. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE ..................... 131
7.1. Provedba Strateškog razvojnog programa ......................................................................... 131
7.2. Tijela provedbe .................................................................................................................. 131
7.2.1. Partnerstvo i radni tim ................................................................................................ 131
7.2.2. Općina Gvozd ............................................................................................................. 132
7.2.3. Upravni odjeli ............................................................................................................. 133
7.2.4. Javne službe ................................................................................................................ 133
7.2.5. Javni sektor ................................................................................................................. 133
7.2.6. Civilno društvo ........................................................................................................... 134
7.2.7. Privatni sektor ............................................................................................................ 134
7.3. Financijski okvir ................................................................................................................ 135
7.4. Praćenje i vrednovanje ...................................................................................................... 142
8. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 143
9. PRILOZI ................................................................................................................................... 144
9.1. Popis grafikona .................................................................................................................. 144
9.2. Popis slika ......................................................................................................................... 144
9.4. Izvori podataka .................................................................................................................. 146
1
PREDGOVOR
Poštovane, poštovani!
Strateški razvojni program kao strateški dokument utvrđuje strateške ciljeve, prioritete razvoja i
mjere koji pomažu usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili u funkciji razvoja
poljoprivrede, cestovne, komunalne, društvene infrastrukture te stvorili uvjeti za održivi razvoj
gospodarstva, poduzetništva i obrta, a sve s ciljem ostanka stanovništva na području općine
Gvozd.
Uspješnom gospodarskom razvoju teži svaka općina, a želja za razvojem i kvalitetnijim načinom
života potječe od samog pojedinca, od svake obitelji.
Da bi sve te želje uspjeli realizirati potrebno je planirati određena sredstva i uložiti velike napore
za postizanje rezultata, ali prije svega treba imati jasnu viziju. Bez dobrog i usklađenog planiranja
razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom pravcu.
Kad pogledamo nekoliko godina unatrag i osvrnemo se na cjelokupan razvoj Općine Gvozd od
njezinog osnutka do danas, onda bez lažne skromnosti možemo konstatirati da je postignut veliki
napredak, posebno na razvoju komunalne infrastrukture u koju su uložena ogromna sredstva.
Mnoge mogućnosti za daljnji razvoj općine leže u sredstvima Europske unije, potporama za
razvoj i mnogim drugim izvorima kojima će općina Gvozd, uz pomoć važnog strateškog
dokumenta moći pristupiti i imati velike šanse za realizaciju zacrtanih ciljeva. Da bi se to
ostvarilo potrebno je stvoriti određene preduvjete kao što su izrađeni kvalitetni projekti i strateški
razvojni dokumenti. Stoga se je pristupilo izradi važnog planskog dokumenta Strateškog
razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. godine.
Mislim da je ovaj dokument vrlo kvalitetan i da će nam dati okvire za daljnji razvoj općine
Gvozd. Uz to što će se općina kao institucija razvijati, otvorit će se prostor za razvoj našim
poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, javnim ustanovama, civilnom sektoru i svima
onima koji žele ulagati na području naše općine. Preko svojih predstavnika u Radnoj skupini
mogli su davati svoje prijedloge i mišljenja, budući da su bili pozvani da sudjeluju u kreiranju i
stvaranju ovog dokumenta.
Želim istaknuti da sve financijske troškove vezane uz izradu Strateškog razvojnog programa
općine Gvozd 2015. - 2020. godine snosi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju kroz sredstva ruralnog razvoja Europske unije.
2
Svrha izrade ovog Strateškog razvojnog programa je planirane projekte financirati iz fondova
Europske unije i drugih izvora.
Načelnik
Branko Jovičić, dipl.ing.
3
1. UVOD
Strateško planiranje, lokalni ekonomski gospodarski razvoj i strateški razvojni program, termini
su koji se u Republici Hrvatskoj vrlo često koriste, a sukladno tome imamo niz različitih
tumačenja. Bez obzira na definiciju, važno je da se u navedenim terminima prepoznaje
učinkovito i kvalitetno upravljanje vlastitom zajednicom, jedinicom lokalne samouprave,
odnosno zajednicom u kojoj živimo i djelujemo.
Općina Gvozd je prepoznala vrijednost takvog oblika planiranja i upravljanja razvojem svoje
sredine. Prema modernim metodološkim pristupima i načinu planiranja kako to diktira Europska
unija, u cjelokupan proces planiranja i izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, od
samog početka uključena je zajednica.
Strateško planiranje za lokalni razvoj pokazalo se djelotvornim za organiziranje lokalnih resursa
u stvaranju novih radnih mjesta, zadržavanju mladih na ruralnom području, podizanju lokalnog
životnog standarda, a ujedno gradi snažan temelj za lokalnu izvršnu vlast da djelotvorno udovolji
novim odgovornostima. Nadalje, povezuje predstavnike lokalne samouprave, poduzetnike,
gospodarstvenike i civilni sektor pri stvaranju i praćenju zajedničke vizije cjelokupnog
potencijala zajednice i načina na koji to postići, mobilizira javne i privatne resurse kao potpore
toj viziji.
Za Općinu Gvozd informacije pripremljene u procesu strateškog planiranja i samoj izradi
Strateškog razvojnog programa, trebaju koristiti u svrhu iniciranja određenih investicija, odnosno
privlačenja potencijalnih ulagača na područje općine Gvozd. Glavni cilj Strateškog razvojnog
programa općine Gvozd je pružiti strateški okvir i program s utvrđenom vizijom, ciljevima,
prioritetima i mjerama za konkurentne razvojne projekte i aktivnosti, utvrditi mehanizme
provedbe i način praćenja provedbe dokumenta.
Izrada strateškog razvojnog programa predstavlja jedinstveni proces koji obuhvaća niz logičkih
koraka. Strateško planiranje je alat koji je javni sektor preuzeo iz poslovne zajednice. To je
kreativan proces kojim zajednica predviđa željenu budućnost i nužnu proceduru i aktivnosti kako
bi postigla svoju viziju budućnosti.
Strateško planiranje je alat za prilagođavanje sredine koja se mijenja i za određivanje ciljeva,
prioriteta i mjera, ali nije alat za rješavanje svih problema. Strateški razvojni program općine
Gvozd je dokument koji predstavlja izvor informacija za potencijalne dionike u socio -
4
ekonomskom razvoju te određuje ulogu pojedinih dionika u pripremi, provedbi i evoluciji
strateškog dokumenta.
5
2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE
2.1. Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost
U procesu izrade strateških dokumenata bitno je osigurati njihovu usklađenost sa strateškim
dokumentima usvojenim od tijela više razine, tj. sa strateškim dokumentima višeg reda.
Kao punopravna članica Europske unije, Republika Hrvatska preuzela je obvezu usklađivanja
nacionalnih strategija s onima na europskoj razini. Nadalje, strateški dokumenti jedinica
regionalne samouprave moraju biti usklađeni s nacionalnima, dok strateški dokumenti jedinica
lokalne samouprave moraju biti usklađeni s onima na županijskoj razini.
Poštivanjem ovoga principa cjelokupni sustav strateškog planiranja je koherentan, tj. zacrtani
strateški ciljevi se ostvaruju kako na najvišoj tako i na onoj najnižoj razini.
Gledajući učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog aspekta, valja
istaknuti kako Europska unija putem svojih smjernica zastupa decentralizaciju, regionalni razvoj
te koheziju svih regija i država članica.
Strategija razvoja Europske unije (trenutno važeća strategija je Europa 2020) te strateške
smjernice za korištenje fondova (trenutno je važeći Zajednički strateški okvir 2014. - 2020.) su
krovni dokumenti za izradu sektorskih strategija i operativnih programa. Sukladnost razvojnih
ciljeva u Zajedničkom strateškom okviru 2014. - 2020. osigurana je definiranjem tematskih
cjelina u koje države članice usmjeravaju sredstva dodijeljena iz ESI fondova. Financiranje i
provođenje nacionalnih razvojnih ciljeva država članica odvija se korištenjem ESI fondova.
Međutim, valja naglasiti kako su prihvatljivi samo oni projekti koji se uklapaju u tematske cjeline
definirane u Zajedničkom strateškom okviru i uredbama o fondovima. Države članice vlastitim
sredstvima financiraju samo ona područja koja se ne mogu svrstati u niti jednu tematsku cjelinu
Zajedničkog strateškog okvira 2014. - 2020.
Dokumenti koji su rezultat konsenzusa između Europske komisije i svake države članice su
Operativni programi i Partnerski sporazum.
Na nacionalnoj razini, svaka država članica samostalno izrađuje strategije razvoja i definira
strateške okvire. Njima se utvrđuju područja od nacionalnog interesa te smjer daljnjeg društvenog
i gospodarskog razvoja. Uvažavajući navedenu hijerarhiju, izrada strateških razvojnih
dokumenata dalje se odvija na regionalnoj i lokalnoj razini.
Sustav strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj sastoji se od sljedećih povezanih sastavnica:
6
o Sektorske strategije RH – donose ih Vlada i Sabor Republike Hrvatske (pr. Strategija
pametne specijalizacije, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Nacionalna
strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020., Strategija prometnog razvoja RH 2014. - 2030., itd.)
o Županijske razvojne strategije – donose ih Županije u suradnji s jedinicama lokalne
samouprave;
o Strategije razvoja gradova i općina – donose ih jedinice lokalne samouprave u suradnji sa
zainteresiranim dionicima (udruge civilnog društva, gospodarstvenici, lokalno stanovništvo).
Prema tome, Strateški razvojni program Općine Gvozd za programsko razdoblje od 2015. do
2020. godine usklađen je s ovim dokumentima donesenim na regionalnoj i lokalnoj razini:
o Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013.
o Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.-
2020.
o Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020. godine
o Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije
o Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije
o Plan razvoja socijalnih usluga Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015. - 2020.
godine
o Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016. - 2018. godine
o Lokalna razvojna strategija LAG - a „Petrova gora“ 2012. - 2014. godine
o Prostorni plan uređenja općine Gvozd.
Osim toga, Strateški razvojni program Općine Gvozd je na izravan ili neizravan način usklađen s
ovim strateškim dokumentima donesenim na nacionalnoj razini:
o Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske
o Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske
o Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske
o Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske
o Industrijska strategija Republike Hrvatske
o Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske
o Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.
Izradom Strateškog razvojnog programa općine Gvozd dan je cjeloviti uvid u trenutačno stanje te
su prepoznate najvažnije razvojne potrebe. Zahvaljujući tomu bit će olakšano planiranje
proračuna i alokacija proračunskih sredstava za razvojne projekte koji će najviše pridonijeti
7
razvoju općine. Na taj način Općina će biti u stanju prevladati sve razvojne prepreke i uspješno
iskoristiti sve razvojne prilike s kojima će se susresti u narednom programskom razdoblju.
2.2. Metodologija izrade
U Republici Hrvatskoj ne postoje zadani pravilnici koji propisuju obavezni sadržaj i strukturu
strateških dokumenata lokalnog značenja, kao niti smjernice za izradu istih. Za izradu ovog
strateškog dokumenta za lokalni razvoj korištene su smjernice odnosno naputci Pravilnika o
obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija
(NN 153/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni Pravilnik odnosi se na izradu razvojnog
dokumenta na županijskoj razini, međutim njegove smjernice se mogu primjeniti i prilikom
izrade razvojnog dokumenta jedinica lokalne samouprave, što je Općina Gvozd i učinila.
Kod izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, pazilo se na povezivanje lokalne
uprave, predstavnika poduzetnika i civilnog sektora pri stvaranju i praćenju zajedničke vizije
gospodarskog potencijala zajednice i kako to postići. Pomoću ove metodologije pozitivno se
mobiliziraju javni i privatni sektor, a ujedno pomaže području u prijelazu k održivoj budućnosti.
Ovim Strateškim razvojnim programom potrebno je utvrditi potrebe općine Gvozd, prepoznati,
utvrditi i specificirati pravo korištenja nacionalnih i lokalnih resursa, privatnih i javnih investicija
kao i donatorskih fondova, nacionalnih i EU fondova i što je najvažnije, definirati smjernice za
pripremu projektnih prijedloga.
2.3. Organizacijska struktura tijela za izradu strategije
Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između
javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave,
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene
zajednice, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, obrazovnog i kulturnog sektora te
ostalih interesnih skupina koje se mogu uključiti sukladno sferi svoga interesa i doprinijeti
kvaliteti ovog dokumenta.
Za potrebu izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, na temelju članka 45. Statuta
Općine Gvozd (Službeni vjesnik Općine Gvozd broj 26/09, 46/11 - ispravak, 6/13 i 19/14)
8
općinski načelnik Općine Gvozd donio je Odluku o imenovanju članova Radne skupine za izradu
strateškog dokumenta.
U Radnu skupinu imenovani su:
1. Ratko Mamula, poduzetnik
2. Predrag Mraović, predsjednik Udruge „Suncokret – Centar za razvoj zajednice“
3. Ljubica Šolić, voditeljica LAG-a „Petrova gora“
4. Senka Crevar, predsjednica SKD „Prosvjeta“ – Pododbor Vrginmost
5. Milutin Mraović, član Općinskog vijeća općine Gvozd
Tijekom izrade ovog dokumenta Radna skupina je surađivala s konzultantom u vidu koordinacije
drugih sudionika i dostave raspoloživih podataka o stanju u općini Gvozd.
Radna skupina surađivala je kroz dijalog u cilju postizanja konsenzusa između različitih skupina
dionika i imala je savjetodavnu ulogu u izradi, ali joj je zadaća i provedba strateških dokumenata
politike regionalnog razvoja. Na čelu Radne skupine, kao najvažnijem tijelu kod izrade ovog
dokumenta je načelnik općine Gvozd, a sastavljeno je od općinskih predstavnika, tvrtki u
vlasništvu općine, gospodarstvenika i predstavnika civilnog sektora.
Radna skupina je uključena u sve faze izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015.
- 2020. kao i u provedbu istog, pri čemu se poštuju osnovna načela, a to su konsenzus, jednakost i
transparentnost.
2.4. Implementacija aktivnosti
Može li strateški razvojni dokument doživjeti uspjeh ovisi o njegovoj implementaciji. Preduvjet
za početak provođenja aktivnosti predloženih u Strateškom razvojnom programu općine Gvozd je
usvajanje strateškog dokumenta od strane Općinskog vijeća, a nakon toga dokument dobiva
legitimnost koja je neophodna za provedbu aktivnosti. Da bi uspješno realizirali aktivnosti,
potrebno je osigurati dovoljna financijska sredstva putem proračunskog planiranja i na taj način
olakšati ostvarenje strateških ciljeva budući da će za svaku aktivnost biti predviđeni izvori
financiranja. Iz navedenog se donosi zaključak da bi proračun Općine Gvozd za narednu fiskalnu
godinu trebao biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti.
Kako bi se sam dokument uspješno implementirao predviđena je izrada Akcijskog plana
provedbe strateškog razvojnog programa. Radi se o operativnom dokumentu u kojem su navedeni
9
projekti koje jedinica lokalne samouprave namjerava realizirati u referentnom razdoblju.
Pripremljenost, prihvatljivost i izvedivost predstavljaju samo neke od kriterija prilikom odabira
onih projekata koji se namjeravaju realizirati. Međutim, budući da sredstva u općinskom
proračunu nisu dostatna za provedbu svih predloženih projekata, najvažniji kriterij za odabir
projekata biti će mogućnost njihovog financiranja sredstvima iz europskih fondova.
Ranije je spomenuto kako je lokalna zajednica uvelike uključena u izradu ovoga dokumenta na
način da su formirani Radna skupina i Partnerstvo. Zahvaljujući konstruktivnim prijedlozima
članova i postizanjem međusobnog konsenzusa, utvrđeni su glavni razvojni ciljevi općine Gvozd
do 2020. godine.
10
3. ANALIZA STANJA
3.1. Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi
3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Gvozd
Općina Gvozd smještena je u južnom dijelu Središnje Hrvatske u Sisačko - moslavačkoj županiji
i pokriva površinu od 212,4 km2 . Udio površine općine Gvozd u županiji iznosi 4,75 %. Općina
Gvozd na zapadu i sjeveru graniči s Karlovačkom županijom, a na sjeveroistoku sa Zagrebačkom
županijom, na istoku s gradom Glinom, a na jugu i jugoistoku s općinom Topusko. Nastala je
podjelom bivše općine Vrginmost unutar koje su bile i današnje općine Topusko i Lasinja.
Snimak područja općine Gvozd iz zraka prikazan je na slici broj jedan (1).
Slika br.1: Područje općine Gvozd iz zraka
Izvor: www.facebook.com
Smještaj općine Gvozd na prostoru Sisačko-moslavačke županije prikazan je na donjoj slici broj
dva (2).
11
Slika br.2: Geografski smještaj općine Gvozd
Izvor: http://www.zpusmz.hr/images/stories/izvjesca/SMZ, Izvješće o stanju u prostoru Sisačko-moslavačke županije
za razdoblje od 2011. do 2014. godine, Sisak, rujan 2015.
Općina Gvozd osnovana je 1996. godine, ali je 11. lipnja 2012. godine Općinsko vijeće Općine
Gvozd donijelo odluku o promjeni imena naselja u Vrginmost, zadržavajući dosadašnji naziv
općine - Općina Gvozd.
U Službenom vjesniku Općine Gvozd broj 67/2013. godine objavljen je Statut Općine Gvozd te
su opisani službeni simboli Općine: grb i zastava te upute kada i gdje se isti mogu koristiti.
U zelenom polju drveni most nadvisuje zlatna/žuta kruna kroz koju prolaze dvije srebrne/bijele
prekrižene strijele. Grb se može rabiti: na zgradama u kojima su smještena tijela Općine Gvozd,
na poveljama, zahvalnicama, diplomama i drugim priznanjima koje dodjeljuje Općina Gvozd, na
službenim aktima Općinskog vijeća, općinskog načelnika i općinskih upravnih tijela, na
službenim pozivnicama i čestitkama, na svečanostima, kulturnim i sportskim manifestacijama, za
potrebe pravnih osoba i u drugim slučajevima, ukoliko njegova uporaba nije u suprotnosti s
odredbama Odluke.
12
Slika br.3: Grb Općine Gvozd
Izvor: Općina Gvozd „Službeni vjesnik“ broj 67, 2013. godina
Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Općine u sredini. Zastava Općine
Gvozd ističe se: stalno u općinskoj vjećnici i na zgradi sjedišta Općine Gvozd, u dane blagdana u
RH odnosno u vrijeme obilježavanja dana Općine, na svečanostima, kulturnim i sportskim
manifestacijama, u drugim slučajevima ukoliko njegova uporaba nije u suprotnosti s odredbama
Odluke.
Slika br. 4: Zastava Općine Gvozd
Izvor: Općina Gvozd „Službeni vjesnik“ broj 67, 2013. godina
U sastav općine Gvozd ulazi 19 naselja a to su: Blatuša, Bović, Brnjavac, Crevarska Strana,
Čremušnica, Dugo Selo, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Kirin, Kozarac, Ostrožin,
Pješčanica, Podgorje, Slavsko Polje, Stipan, Šljivovac, Trepča i Vrginmost. Naselja koja se
nalaze u sastavu općine Gvozd najčešće su malena i raštrkana što ograničava ujednačen razvoj
prostora.
Općina Gvozd pripada dinarskom sustavu. Značajna karakteristika ovog prostora je brdovitost
terena, krško podzemlje i krške rijeke. Jugozapadni i zapadni dio općine Gvozd definiraju plitki
13
krš s kanjonima, a najveći dio prostora općine Gvozd čini pobrđe s nadmorskim visinama višim
od 100 metara. Prostorna okosnica prostora Gvozda je dolina rijeke Trepče. Zemljopisna širina
općine Gvozd sjeverno je 450 19, 59.99,,, a istočno iznosi 150 54, 0,,.
Geografski smještaj općine Gvozd uvjetuje prisutnost umjereno tople, vlažne klime s toplim
ljetom. Podneblje općine Gvozd umjereno je humidno područje s izrazitim, ali ne dugim hladnim
razdobljem tijekom godine. Zime nisu pretjerano hladne, ali su snježne. Prosječno godišnje
trajanje sijanja sunca u granicama je od 1800 do 2000 sati. Relativna vlaga zraka kreće se tijekom
godine između osrednje do jako visoke. Kontinentalne karakteristike klime dolaze do izražaja u
gotovo jednakim srednjim temperaturama tijekom proljeća i jeseni.
Višegodišnjim promatranjem i prikupljanjem podataka vidljivo je da količina oborina na
promatranom području iznosi do 1400 mm. Padalina ima tijekom cijele godine, a izraženije su
početkom ljeta i krajem jeseni.
3.1.2. Komunikacijska povezanost
Državnom cestom Općina Gvozd je relativno dobro povezana sa Siskom i Karlovcem (40 km
udaljena od Karlovca i 55,5 km od Siska). Koristeći alternativne pravce prema Jadranskom moru,
kroz općinu Gvozd prolazi tzv. stara cesta prema moru koja izlazi na državnu cestu Turanj (D1)
pravac prema gradu Karlovcu gdje je kod naselja Tušilović odvojak prema Jadranu i Dalmaciji.
Od značajnijih lokalnih povezanosti su pravci Gvozd - Glina 20 km, Gvozd - Petrinja 42 km,
Gvozd - Tušilović 25,7 km. U smjeru istok - zapad kroz općinsko središte prolazi i željeznička
pruga drugog reda. Tijekom Domovinskog rata pruga je zapuštena i trenutačno nije u uporabi.
Potrebno je naglasiti i dva granična prijelaza sa susjednom Bosnom i Hercegovinom koja se
nalaze u blizini općine Gvozd, a to su granični prijelaz Matijevići udaljen 77 km od središta
općine i granični prijelaz Maljevac udaljen 40 km od središta općine Gvozd. Značajna je
povezanost prema sjeveru sa smjerom Gvozd – Lasinja – Pisarovina - Zagreb, dužine pravca 65
km.
3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra
Općina Gvozd bogata je rudnim nalazištima budući da se na obroncima Petrove gore nalazi bakar
koji je razvojem metalurgije i pojavom serijske proizvodnje postao vrlo tražena sirovina. Osim
14
bakra postoje ležišta željezne rude, ugljena, kvarcnog pijeska i keramičke gline. U naselju
Pješčanica nalazi se eksploatacijsko polje Pješčanica, bogato mineralnom sirovinom kremenog
pijeska, površine 32,70 hektara.
Veliki šumski ekosustav je osnova za velike količine pitke vode kojom je područje općine Gvozd
izuzetno bogato. Šume su bogate hrastom kitnjakom, grabom, bukvom i jelom na površini od
7247,27 ha ili cca 34,11% ukupne površine tog prostora. Optimalan sustav šumskih zajednica,
obilje vode i hrane tijekom cijele godine, dovoljno livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir
u šumi, stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta.
Područje općine Gvozd bogato je visokovrijednim poljoprivrednim površinama od približno 7863
ha ili 42% ukupne površine.
Od zaštićenih područja značajno je izdvojiti značajni krajobraz Petrove gore, zaštićen od 1969.
godine, površine 2926 ha. Petrova gora je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela
Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama te kulturno-povijesnim vrijednostima.
Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i kompaktni šumski predjeli, ispresijecani
potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena dok
sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume s prisustvom običnog graba. Osim
prirodnih vrijednosti područje Petrove gore značajno je i sa stajališta kulturno-povijesnih
vrijednosti (II. svjetski rat, NOB). Područje Biljega predstavlja izolirani šumski predjel u kojem
se uz krajobrazne vrijednosti također ističe i kulturno - povijesna baština.
Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd prikazani su u tablici broj jedan (1).
Tablica br.1: Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd
Spomenik prirodne baštine – zaštićeni dijelovi prirode
NAZIV KATEGORIJA ZAŠTITE REG. BROJ POVRŠINA (ha)
Cret Đon močvar s
okolicom u Blatuši Poseban rezervat - botanički 156
Cca 42,5 – prema
kartografskom prikazu
Biljeg Petrova gora Značajni krajobraz 598 Cca 84,5 – prema
kartografskom prikazu
Izvor: Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova gora 2012. - 2014. godina; 2011./revidirana, ožujak 2013. godine
www.lag-petrova-gora.hr/lokalna_razvojna_strategija_lag_petrovagora.html
15
Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 30/94, 72/94, 70/05 i 139/08) na području
općine Gvozd zaštićen je Poseban rezervat – botanički cret Đon močvar s okolicom u naselju
Blatuša.
Studijom zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije koju je izradio Državni zavod za zaštitu
prirode, dijelovi prirode prikazani u tablici broj dva (2), predlažu se za zaštitu područja od
nacionalnog interesa i lokalnog interesa.
Tablica br.2: Prijedlog za zaštitu od nacionalnog i lokalnog značaja
R. BROJ KATEGORIJA
ZAŠTITE NAZIV
POVRŠINA
(ha) GRAD/OPĆINA
1. Značajni krajobraz Dolina rijeke Kupe 9.813 Gvozd, Lekenik,
Glina, Petrinja, Sisak
Izvor: Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova gora 2012.-2014. godina; 2011./revidirana, ožujak 2013. godine
www.lag-petrova-gora.hr/lokalna_razvojna_strategija_lag_petrovagora.html
Na području općine Gvozd nalazi se mnogo vrsta nepokretnih kulturnih dobara: povijesna naselja
i dijelovi naselja, povijesne građevine i sklopovi, etnološke gospodarske građevine (mlin
vodenica sela Bović, mlin vodenica sela Šljivovac), etnološke stambene građevine, memorijalne
građevine, arheološka naselja i kulturni krajolik. Obzirom da su antički putevi od sjevera prema
jugu (Saloni) prolazili i područjem današnje općine Gvozd prema Sisku i Dalmaciji, o čemu
svjedoče i brojni miljokazi, pronalazimo brojna nalazišta iz antičkog doba. Prve tragove
naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba (3500. – 2200. g. pr. Kr.). Na
području općine Gvozd nalazimo ostatke eneolitičkih stanovnika koji su pripadali lasinjskoj
kulturi. Iskopane su samo kosti spiljskog medvjeda u Lukinića pećini, sjeverno od Gvozda.
Na području općine nema registriranih pokretnih kulturnih dobara, a u nepokretna kulturna dobra
uvrštena je gradina Kiringrad. Gradina Kiringrad locirana je između rječica Velike i Male Trepče,
na sjevernom rubu sela Donji Kirin. To je izdvojeni brijeg (kota 195) koji dominira tim
područjem. Oko gradine se prostiru obradive njive, pašnjaci i manji šumarci (Lugovi i Crne bare).
Kiringrad je jedno od značajnijih arheoloških nalazišta Banije s kojeg je u prvoj polovici 20.
stoljeća prikupljeno mnogo površinskih nalaza, no arheološka istraživanja su još u začetku. Prvo
iskopavanje na Kiringradu je proveo Lazo Čučković 2006. godine, a manje kampanje istraživanja
se i dalje organiziraju u ljetnim mjesecima. Većinu ranijih arheoloških nalaza s ovog lokaliteta,
koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu i u Gradskom muzeju u Karlovcu, prikupio je
16
učitelj Vjekoslav Dukić od 1930. - ih do 1950. - ih. Najraniji prikupljeni nalazi mogu se uvrstiti u
lasinjsku kulturu koja je prilično rasprostranjena na brežuljkastom kraju južno od Kupe. Trenutno
je poznato iznimno malo arheoloških nalaza koji prethode ili slijede ovoj kulturi. Vrlo važna
karakteristika lasinjske kulture je naseljavanje tzv. gradina - isturenih, lako obranjivih brežuljaka,
koji su često ponovno zaposjedani u kasnijim razdobljima poput srednjeg vijeka te na taj način
dodatno privlače pažnju arheologa. Kiringrad je ponovno naseljen krajem brončanog doba (oko
1000. g. pr. Kr. ili nešto ranije) te je čini se, ostao važno uporište sve do dolaska Rimljana. Od
brojnih arheoloških nalaza naročito valja izdvojiti tajanstvene glinene figurice koje su usporedive
s poznatim nalazištem Turska kosa kod Topuskog na kojem je pronađeno prapovijesno svetište sa
stotinama sličnih «idola». Zanimljiv je način prikazivanja ljudskog lika s naročitim naglaskom na
nakit dok su anatomski detalji tek oskudno naznačeni. Položaj ruku po nekima upućuje na
adoranta tj. osobu u molitvi. Iz vremena srednjeg vijeka sačuvane su vrlo neobične, u stijenu
uklesane grobnice. Za sada je vrlo malo poznato o točnom vremenu njihovog nastanka i širem
kulturnom kontekstu.
Arheološko nalazište Jerosimići glavica – Pješčanica, nalazi se na terasi manjeg vodotoka,
sjeverno od naselja, oko 250 m zračne udaljenosti od groblja u Pješčanici. Prema nalazima
keramike može se svrstati u kasno brončano dobno naselje. Naselje je omeđeno dobro izrađenom
terasom. U konfiguraciji terena jasno se nazire ulazni humak te plići jarak. Arheološko nalazište
Humka Podgorje nalazi se uz glavni seoski put u Podgorju. Prema nalazima keramike nalazište se
može datirati od kasnog brončanog do razvijenog željeznog doba. Naselje se nalazi na brežuljku,
a omeđeno je velikim zemljanim humkom. U narodu se položaj naziva Unka ili Popova Humka.
3.2. Povijest općine Gvozd
Prema knjizi Bečkog pregleda ustroja Banske krajine, politički upravni kotar Vrginmost iz 1870.
godine – politička seoska općina Vrginmost u koju su tada pripadala mjesta - Brnjavac, Ostrožin,
Pješćanica, Podgorje, Dolnji Sjeničak, Gornji Sjeničak, Slavsko Polje i Vrginmost, imala je
površinu 2,12 milja, a brojala je 6207 stanovnika. Tom upravnom kotaru su pripadale i političke
seoske općine Velika Vranovina s pripadajućim okolnim mjestima i ukupnim brojem stanovnika
7594, Čemernica s pripadajućim mjestima i brojem od 2922 stanovnika, Bović s pripadajućim
mjestima i ukupnim brojem stanovnika od 5205 i Lasinja s pripadajućim mjestima i ukupnim
brojem stanovnika 6233 tako da je upravni kotar dotične općine imao površinu 10,07 milja, a
17
brojao je 28 091 stanovnika. Naselje Vrginmost nastalo je u 17. stoljeću pod utjecajem seoba
naroda, radi stvaranja Vojne krajine te je novijeg postanka od 1688. godine na dalje. Vrginmost
je dobio ime prema porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče koji se nalazio ispred njihove
kuće (Vrgin-most). Dugo se u Austro - Ugarskoj naziv mjesta pisao rastavljeno Vrgin most, od
dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kasnije je
utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju, Vrginmost. Tako je
ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta. Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341
stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva s bližom okolicom. U popisu stanovništva mjesto
Vrginmost je uvijek obuhvaćano s Crevarskom Stranom. Zahvaljujući svom povoljnom
geografskom položaju, Vrginmost je postao značajno administrativno središte i centar za lokalnu
razmjenu dobara. Polovicom 18. stoljeća, nakon formiranja Glinske regimente, od 1749. godine
Vrginmost postaje središte kompanije (čete) s Krajiškom školom. U vrijeme velike reforme
Vojne krajine koja se provodila od 1872. do 1881. godine, ukida se vojno uređenje krajine, a
Vrginmost postaje središte kotara s manjim prihodima. S vremenom seVrginmost razvio u važno
prometno središte. Nalazio se na raskrižju puteva Sisak - Karlovac - Zagreb, u blizini jačih
industrijskih centara: Karlovac 40 km, Sisak 52 km i Zagreb 66 km. Od velikog značaja za
privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac -Sisak koja je sagrađena
1901. godine (dio Sisak - Vrginmost) i 1905. godine (dio Vrginmost - Karlovac). Za vrijeme
Drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Vrginmostu uspostavila svoj garnizon te mjesto
postaje jako vojno uporište. U mjestu je ostalo malo stanovnika, uglavnom žena s djecom. Većina
stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom je i otišlo u partizane. U noći 12. na 13.
rujna 1942. godine, neprijateljske jedinice su uništile i razorile, a potom napustile Vrginmost.
Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno te je imalo općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku
stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine,
samostalne obrtnike te drvnu i tekstilnu industriju. Prema popisu stanovništva iz 1991. u mjestu
je živjelo 1570 stanovnika, godine 2001. živjelo je 3779 stanovnika, a prema zadnjem popisu
stanovništva iz 2011. godine u općini Gvozd živi 2970 stanovnika.
Nakon završetka Domovinskog rata 1996. godine, naziv mjesta je promijenjen u Gvozd. U 2012.
godini, mjestu je opet vraćeno nekadašnje ime Vrginmost, ali je općina koja obuhvaća 19 naselja
zadržala ime Gvozd.
18
3.3. Demografske karakteristike i kretanja
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Gvozd u 19 naselja živi 2970
stanovnika, 807 stanovnika manje u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine.
U grafikonu broj jedan (1) prikazan je broj stanovnika po naseljima u općini Gvozd1.
Grafikon br.1: Prikaz broja stanovnika po naseljima u općini Gvozd
Izvor: dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011. godina
U usporedbi s podacima prijašnjeg popisa stanovništva iz 2001. godine, primjetno je smanjenje
broja stanovništva. Vidljivo je da se od pedesetih godina 20. stoljeća kontinuirano smanjuje broj
stanovništva na području općine Gvozd, a ovaj negativan trend intenziviran je tijekom
posljednjih 20 godina. Ovome u prilog ide činjenica da je tijekom posljednjih 20 godina
primjetno smanjenje broja stanovnika u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je bila teško
pogođena ratom. Prikaz kretanja broja stanovnika na području općine Gvozd od 1857. godine do
2011. godine prikazan je u grafikonu broj dva (2), a iskazan je i tabelarno u tablici broj tri (3).
1 Dana 11. lipnja 2012. godine Općinsko vijeće donijelo je odluku o izmjeni naziva naselja Gvozd u Vrginmost.
19
Grafikon br.2: Prikaz broja stanovnika općine Gvozd 1857. – 2011. godine
Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.
Tablica br.3: Prikaz broja stanovnika od 1857. godine do posljednjeg popisa 2011. godine
Godina 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931.
Br. Stanovnika 10154 10847 10129 12618 13560 14663 14326 16032
Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Br. Stanovnika 11787 12468 12248 11125 9731 8082 3779 2970
Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.
Vidljivo je da je broj stanovnika od 1857. godine bio u stalnom porastu do 1931. godine kada je
na području općine Gvozd živjelo 16 032 stanovnika, a nakon toga općina Gvozd bilježi nagli
pad broja stanovnika, čiji se negativan trend najbolje očitava iz popisa stanovništva 2001. godine
kad je na prostoru općine Gvozd živjelo 3779 stanovnika te posljednjeg popisa stanovništva iz
2011. godine kada na prostoru općine živi svega 2970 stanovnika.
Struktura stanovništva koji žive na području općine Gvozd prikazana je u tablici broj četiri (4).
20
Tablica br.4: Struktura stanovništva općine Gvozd
Stanovništvo u Županiji i Općini Gvozd, popis 2011. godine
Županija Grad/
Općina Spol Ukupno
0 – 6
godina
0 - 14
godina
0 - 17
godina
0 - 19
godina
Radno
sposobno
stanovništvo
(15-64
godine)
60 i
više
godina
65 i
više
godina
75 i
više
godina
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
SMŽ
sv. 172 439 10 858 25 013 30 692 34 495 113 750 45 227 33 676 15 589 43 131,1 26,2
m 83 608 5499 12 834 15 725 17 624 58 071 18 189 12 703 5156 40,9 103,2 21,8
ž 88 831 5359 12 179 14 967 16 871 55 679 27 038 20 973 10 433 44,9 160,3 30,4
Gvozd
sv. 2970 122 276 356 399 1752 1197 942 527 50,9 300 40,3
m 1425 61 137 173 192 941 473 347 187 48,3 246,4 33,2
ž 1545 61 139 183 207 811 724 595 340 53,3 349,8 46,9
Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.
Dobno - spolna struktura stanovništva u općini Gvozd odražava društveno-gospodarsku situaciju
i političke prilike u prošlosti. Ona je temelj za razumijevanje daljnjih mogućnosti reprodukcije
stanovništva i pruža nam neke važne činjenice na temelju kojih je moguće planiranje
gospodarskog razvoja Sisačko-moslavačke županije i općine Gvozd. Najveći broj stanovnika
prema popisu iz 2011. godine zabilježen je u dobnoj skupini 60 i više godina. Prema spolnoj
strukturi, stanovništvo općine Gvozd čine žene s 52% i muškarci s udjelom od 48%. Gledajući
prema pojedinim dobnim skupinama uočavamo neke specifičnosti koje nisu karakteristične za
demografski razvoj u normalnim uvjetima. Naime, u dobnim skupinama do 65. ima više
muškaraca, a poslije, naročito u najstarijoj dobi, više žena. No u općini Gvozd u svim dobnim
skupinama ima viška žena. Razlog ovakvom stanju možemo prvenstveno tražiti u migracijskim
kretanjima, budući da u izrazito migracijskim područjima kakvo je područje općine Govzd, može
doći do ovakvih poremećaja u dobno-spolnoj strukturi. Ono što se dalje može uočiti je da je broj
djece u dobi od 0 do 14 godina koji čine 9,3%, manji od broja starijih u dobi 60 i više godina.
Tako staro stanovništvo čini 31,7 %, dok zrelo stanovništvo od 15 do 64 godine čini 59,0%
ukupnog stanovništva općine Gvozd. Takva nepovoljna dobna struktura predstavljat će
ograničavajući faktor srednjoročnom razvoju općine Gvozd. Starenje stanovništva je proces koji
nije zaobišao niti općinu Gvozd. Naime, prema udjelu mladog stanovništva od 0 do14 godina,
općina Gvozd s 9,3%, nalazi se ispod hrvatskog prosjeka. To je ograničavajući faktor budućeg
demografskog razvoja općine budući da kontingent mladog stanovništva predstavlja izvor buduće
radne snage, neophodnog resursa za cjelokupan oporavak i gospodarski razvoj općine koji će se u
suprotnom morati nadoknađivati doseljavanjem. U nedostatku jačih mjera populacijske politike
21
od strane općinskih vlasti, budući demografski razvoj ovisit će u najvećoj mjeri o migracijama,
što nije sasvim preporučljivo. U tom slučaju potrebno je donijeti određene mjere selektivne
migracijske politike kako se doseljavanje na područje općine ne bi prepustilo spontanosti.
Prirodno kretanje stanovništva na području Sisačko-moslavačke županije i u općini Gvozd u
razdoblju od 2010. do 2014. godine prikazano je u tablici broj pet (5).
Tablica br.5: Prirodno kretanje stanovništva u SMŽ i općini Gvozd od 2010. do 2014. godine
Županija/Općina
Godina Rođeni Umrli
Prirodni
prirast
Vitalni indeks
(živorođeni
na 100 umrlih)
Sisačko -
moslavačka
2010. 1546 2601 -1055 59,4
2011. 1486 2567 -1081 57,9
2012. 1543 2385 -842 64,7
2013. 1337 2453 -1116 54,5
2014. 1403 2475 -1072 56,7
Gvozd
2010. 14 77 -63 18,2
2011. 12 81 -69 14,8
2012. 19 69 -50 27,5
2013. 13 73 -60 17,8
2014. 13 81 -68 16,0
Izvor: Priopćenja DZS, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm
Prirodni prirast jest razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba, dok se vitalni
indeks stanovništva mjeri kao udio živorođenih na stotinu umrlih. Ako je indeks veći od 100, radi
se o pozitivnom prirastu, a ako je manji od 100, onda je prirast negativan. Iz gore navedene
tablice vidljivo je da je na području Sisačko-moslavačke županije i na području općine Gvozd
prirodni prirast negativan, što ukazuje na vrlo visoke negativne trendove te da je potrebno hitno
donijeti određene mjere kako bi se ublažio negativan prirodni prirast.
22
Grafikon br.3: Prirodno kretanje stanovništva u općini Gvozd u razdoblju 2010. - 2014. godine
Izvor: Priopćenja DZS, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-
01_01_2014.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm
Postoji nekoliko klasifikacija stanovništva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado (0 – 14
godina starosti), zrelo (15 - 64) i staro (65 godina i više). Shodno tome, razlikuju se i tri tipa
stanovništva ovisno o udjelu starog stanovništva u ukupnom, a to su: mlado (udio starog
stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro
(udio osoba starijih od 65 godina je iznad 7%).
U općini Gvozd prema spolnoj strukturi, žene čine 52%, a muškarci 48%. Prema dobnoj strukturi
stanovništvo čini: mlado stanovništvo (0 - 14 godina) čini 9,3%, zrelo (15 - 64 godine) 59,0% te
staro (više od 65 godina) 31,7%. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom i stočarstvom, a u
manjoj mjeri trgovinom i obrtom.
Razni demografski problemi, starenje stanovništva, nepovoljne stope nataliteta, nepovoljni
migracijski procesi unutar države i prema inozemstvu te brojni drugi negativni demografski
učinci rezultiraju nizom razvojnih problema na lokalnoj i regionalnoj razini. U što kraćem roku
23
nužan je multidimenzionalan pristup rješavanju ovog složenog problema. Kombiniranim
djelovanjem niza mjera mogu se eventualno očekivati pozitivni pomaci u ovom segmentu.
3.4. Tržište rada
3.4.1. Nezaposlenost
Prosječan broj nezaposlenih osoba u Sisačko-moslavačkoj županiji evidentiranih pri Zavodu za
zapošljavanje u 2015. godini iznosio je 18 261, što je za 9,8% manje nego u 2014. godini te za
10,7% manje nego u 2013. godini. U Sisačko-moslavačkoj županiji prosječna stopa
nezaposlenosti za 2015. godinu iznosila je 32,5% dok je u 2014. godini bila 34,7%. Sisačko-
moslavačka županija je u skupini županija s najvišom stopom nezaposlenosti u Republici
Hrvatskoj.
Zbog djelovanja niza čimbenika (najviše posljednjeg rata), prostorni raspored radnih mjesta
izrazito je neravnomjeran na području Sisačko - moslavačke županije. U Banovini na čijem
području se nalazi i općina Gvozd, na sto (100) stanovnika dolazi 14,7 radnih mjesta ili upola
manje nego u sisačkoj Posavini i Moslavini, što unatoč razlikama u dobnom sastavu njihovo
stanovništvo vodi k visokoj stopi nezaposlenosti. Budući da su radna mjesta koncentrirana u
urbanim sredinama, njih je u općinama (u odnosu prema broju stanovnika) gotovo trostruko
manje nego u upravnim gradovima. Uz dohodak per capita ključni pokazatelj društveno -
gospodarskih razlika među teritorijalnim jedinicama je stopa nezaposlenosti.
Nezaposlenost je svugdje u Banovini iznad prosjeka županije, a u nekoliko je općina viša i od
70%, čemu se približava i općina Gvozd.
Stopa registrirane nezaposlenosti u općini Gvozd prema razini obrazovanja i spolu od 2011.
godine do 2015. godine prikazana je u tablici broj šest (6).
24
Tablica br.6: Registrirana nezaposlenost od 2011. do 2015. godine prema razini obrazovanja i spolu
Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema razini obrazovanja i spolu
Godina
/ mjesec
(0) Bez škole i nezavršena osnovna
škola
(1) Završena osnovna
škola (2) Srednja škola
(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni
studij i viša škola
(4) Fakultet, akademija,
magisterij, doktorat
Ukupno
M Ž
(0)
M Ž
(1)
Završena OŠ
M Ž
(2)
Srednja škola
M Ž
(3)
Prvi
stupanj fakulteta
stručni
studij, viša
škola
M Ž
(4)
Fakultet,
akademija magisterij,
doktorat
Bez škole i
nezavršena OŠ
2011. 3
5 22 57 147 118 265 124 100 224 5 6 11 1 1 2 559
2012. 3
1 20 52 147 115 262 132 107 239 4 4 8 0 1 1 562
2013. 31
21 52 148 115 264 142 116 258 3 4 8 1 0 1 582
2014. 2
7 19 46 138 115 253 148 123 271 3 6 8 0 1 1 579
2015. 2
5 19 44 126 113 239 136 120 256 3 7 10 0 1 1 549
Izvor:HZZ, Područni ured Sisak
Stopa obrazovanosti jedan je od pokazatelja koji upućuje na znatne prostorne razlike u razini
obrazovanosti stanovništva. Ovdje se pod obrazovanošću podrazumijeva stečena srednja (SSS),
viša (VŠS), visoka (VSS) stručna sprema, magisterij i doktorat. S obzirom da je svaka generacija
prosječno obrazovanija od prethodne, obrazovanost stanovništva je iz godine u godinu rasla, tako
da se slika obrazovanog stanovništva vidljivo promijenila.
Analizirajući nezaposlene osobe s obzirom na njihovo obrazovanje, utvrđeno je kako od 2011.
godine do 2015. godine najviše nezaposlenih osoba ima završenu srednju i osnovnu školu. Za
razliku od toga, među nezaposlenim osobama bilo je najmanje visokoobrazovanih (osobe sa
završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom, fakultetom, akademijom,
magisterijem i doktoratom) čiji je udio u ukupnom broju nezaposlenih gotovo zanemariv s
obzirom na broj osoba koje su završile visoko obrazovanje na području općine Gvozd.
Nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom najmnogobrojnije su i na županijskoj te
državnoj razini (59,56%). S druge strane, osobe bez ikakvog formalnog obrazovanja su bile
najmalobrojnije među nezaposlenima kako na županijskoj tako i na državnoj razini (5,82%).
Zanimljiv pokazatelj je da među registiranom nezaposlenosti u općini Gvozd prema spolu ima
više nezaposlenih muškaraca nego žena prema razini obrazovanja.
25
Prikaz registrirane nezaposlenosti na području općine Gvozd od 2011. godine do 2015. godine,
prema dobi i spolu, dan je u tablici broj sedam (7).
Tablica br.7: Registrirana nezaposlenost 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu u općini Gvozd
Registrirana nezaposlenost u Općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu
Godina
Ukupno 15 - 19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49
Ukupno Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž
2011. 559 247 11 4 40 17 37 18 40 18 41 24 61 37 76 35
2012. 562 247 15 7 37 14 39 21 37 14 41 21 63 37 82 37
2013. 582 256 23 11 36 14 40 22 43 19 46 21 57 33 74 34
2014. 579 263 20 8 35 18 42 25 45 21 44 22 53 30 71 33
2015. 549 259 20 10 34 20 34 19 40 19 38 18 50 30 60 30
Registrirana nezaposlenost u Općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu
Godina 50 - 54 55 - 59 60 i više
Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž
2011. 109 48 96 39 48 8
2012. 95 41 97 45 56 10
2013. 96 43 106 48 61 11
2014. 95 43 114 47 61 16
2015. 87 41 111 47 76 25
Izvor: HZZ, Područni ured Sisak
S obzirom na dob i spol, u promatranom razdoblju od 2011. do 2015. godine najviše
nezaposlenih osoba, ukupno 524, bilo je u dobi od 55 do 59 godina života, a gledajući prema
spolu više je nezaposlenih muškaraca, njih 298 u odnosu na 226 žena, što čini najveću skupinu
nezaposlenih osoba prema dobnoj strukturi. Osim navedene dobne skupine velik broj
nezaposlenih osoba evidentiran je u osjetljivoj i teže zapošljivoj skupini u dobi od 35 godina do
54 godine starosti i to muškaraca i žena. Na nacionalnoj razini najviše nezaposlenih osoba staro
je od 55 do 59 godina (13,48%), a najmanji broj nezaposlenih pripadao je dobnoj skupini od 15
do 19 godina (5,75%). Prema ovome je vidljivo da je na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini
dobna skupina od 55 do 59 godina najneprihvatljivija dobna skupina za zapošljavanje. Veliki
problem za općinu Gvozd i cijelu Sisačko-moslavačku županiju predstavlja nezaposlenost mladih
26
osoba koje su završile svoje obrazovanje. Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. -
2015.godine prema razini obrazovanja, prikazana je u tablici broj osam (8).
Tablica br.8: Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. - 2015.godine prema razini obrazovanja
Razina (0) Bez
škole i
nezavršena
osnovna
škola
(1)
Završena
osnovna
škola
(2) Srednja škola (3) Prvi
stupanj
fakulteta,
stručni
studij i viša
škola
(4) Fakultet,
akademija,
magisterij,
doktorat
Ukupno
Podrazina (2.1) S.Š.
do 3
godine te
za KV i
VKV
radnike
(2.2)
S.Š. u
trajanju
od 4 i
više
godina
(2.3)
Gimnazija
Godina
2011. 53 202 84 42 5 3 0 388
2012. 47 194 74 45 6 4 0 370
2013. 44 186 83 52 5 2 0 372
2014. 39 189 91 56 6 4 0 384
2015. 38 199 113 57 7 5 0 419
Izvor: HZZ, Područni ured Sisak
Prikaz dugotrajno nezaposlenih osoba u razdoblju od 2011. - 2015. godine, dsan je u tablici broj
devet (9).
Tablica br.9: Dugotrajno nezaposlene osobe u razdoblju od 2011. - 2015. godine
Trajanje
nezaposlenosti
0 -
3
mj.
3 -
6
mj.
6 -
9
mj.
9 -
12
mj.
1 -
2
g.
2 -
3
g.
3 -
5
g.
5 -
8
g.
8 g.
i
više
Ukupno Dugotrajno
nezaposleni
Dugotrajno
nezaposleni
%
2011. 64 49 33 25 83 48 52 69 136 559 388 69,4
2012. 81 50 33 27 73 53 49 64 131 562 370 65,9
2013. 77 56 43 34 80 46 65 46 137 582 372 64,0
2014. 55 54 47 38 90 50 65 47 132 579 384 66,4
2015. 48 34 26 23 99 65 69 53 133 549 419 76,3
Izvor: HZZZ, Područni ured Sisak
27
Registrirana nezaposlenost osoba u općini Gvozd od 2011. - 2015. godine, prema spolu,
prikazana je u tablici broj deset (10).
Tablica br.10: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema spolu 2011. - 2015. godine
Spol Muškarci Žene Ukupno
Godina
2011. 204 184 388
2012. 199 171 370
2013. 200 172 372
2014. 208 177 384
2015. 227 192 419
Izvor: HZZ, Područni ured Sisak
Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015. godine, prikazane su
u tablici broj jedanaest (11).
Tablica br.11: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015. godine
Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59
60 i
više Ukupno
Godina
2011. 3 16 14 22 30 44 56 83 79 41 388
2012. 2 16 13 20 24 43 56 70 79 47 370
2013. 2 14 18 20 25 37 53 72 78 53 372
2014. 4 17 19 26 23 39 48 68 87 54 384
2015. 5 15 16 30 26 39 52 69 96 70 419
Izvor: HZZ, Područni ured Sisak
Općenito, može se zaključiti da je dugotrajna nezaposlenost na visokoj razini i da je veća od
republičkog prosjeka te da bilježi rast u 2015. godini. Isto tako možemo konstatirati da je
dugotrajna nezaposlenost veća kod osoba niže razine obrazovanja, više starosne dobi 50+, a što se
tiče spola, dugotrajna nezaposlenost veća je kod muškaraca.
3.4.2. Zaposlenost
Kretanje broja zaposlenih u posljednjih nekoliko godina bilo je odraz gospodarske krize te je broj
zaposlenih u 2015. godini (stanje 31. ožujak 2015.) bio manji u odnosu na 2008. godinu na
području SMŽ za -10.369 zaposlenih osoba. Naime, broj zaposlenih u 2008. godini na području
SMŽ iznosio je 47 919 zaposlenih osoba, dok taj broj u 2015. godini iznosi 37 550 osoba. Isti
28
trend nastavlja se i u područjima jedinica lokalne samouprave odnosno gradovima i općinama na
području Sisačko-moslavačke županije.
Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku dobivenih iz popisa stanovništva 2011.
godine, na području općine Gvozd ukupno je zaposleno 499 osoba i to 163 žene i 336 muškaraca.
Na području općine Gvozd najviše osoba zaposleno je u prerađivačkoj industriji (skupina C) s
udjelom od 26 %, odnosno ukupno je zaposleno 130 osoba, 23 žene i 107 muškaraca. Drugi po
značaju je sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (skupina A) s udjelom od 17,4 %, odnosno
ukupno 87 zaposlenih osoba, od čega je 68 muškaraca i 19 žena. Nadalje slijedi trgovina na
veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (skupina G) s udjelom od 11,8 % što znači
da je ukupno zaposleno 59 osoba, od toga 37 žena i 22 muškarca. Posljednjih sektor u kojem je
zaposleno 49 osoba i to samo muškaraca, je građevinarstvo (skupina F ) s udjelom od 9,8 %.
Kao što je vidljivo u Tablici broj 12 većina stanovništva općine Gvozd zaposleno je u gore
navedenim područjima djelatnosti (odnosno skupinama), međutim zaposlenost u ostalim
područjima djelatnosti nije zanemariva s obzirom na broj stanovnika koji živi na tom području i
naseljima koja pripadaju općini Gvozd.
Broj zaposlenih osoba prema područjima djelatnosti, starosti i spolu iz popisa 2011. godine u
općini Gvozd, prikazan je u tablici broj dvanaest (12).
Tablica br.12: Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine u općini Gvozd
Područje djelatnosti Spol Ukupno
15
–
19
20
–
24
25
-
29
30
-
34
35
-
39
40
-
44
45
–
49
50
-
54
55
-
59
60
-
64
65
i
više
Ukupno
sv. 499 4 42 67 57 56 55 80 61 46 26 5
m 336 2 24 48 33 33 42 52 43 37 18 4
ž 163 2 18 19 24 23 13 28 18 9 8 1
A Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo
sv. 87 - 4 6 3 11 9 12 18 9 11 4
m 68 - 3 6 2 7 8 10 12 6 11 3
ž 19 - 1 - 1 4 1 2 6 3 - 1
B Rudarstvo i vađenje
sv. 1 - - - 1 - - - - - - -
m 1 - - - 1 - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
C Prerađivačka
industrija
sv. 130 1 9 21 18 13 15 21 10 17 5 -
m 107 1 8 16 14 11 14 14 9 16 4 -
ž 23 - 1 5 4 2 1 7 1 1 1 -
D Opskrba
električnom energijom,
plinom, parom i
klimatizacija
sv. - - - - - - - - - - - -
M - - - - - - - - - - - -
Ž - - - - - - - - - - - -
E Opskrba vodom, sv. 6 - - 1 - 2 1 1 1 - - -
29
uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje
otpadom te djelatnost
sanacije okoliša
M 6 - - 1 - 2 1 1 1 - - -
ž - - - - - - - - - - - -
F Građevinarstvo
sv. 49 - 1 10 5 7 7 8 9 2 - -
m 49 - 1 10 5 7 7 8 9 2 - -
ž - - - - - - - - - - - -
G Trgovina na veliko i
malo, popravak
motornih vozila i
motocikala
sv. 59 1 7 10 9 6 3 11 9 3 - -
m 22 - 3 5 3 1 1 5 3 1 - -
ž 37 1 4 5 6 5 2 6 6 2 - -
H Prijevoz i
skladištenje
sv. 22 - 1 3 3 1 2 4 4 4 - -
m 21 - 1 3 3 1 2 4 3 4 - -
ž 1 - - - - - - - 1 - - -
I Djelatnost pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
sv. 43 2 11 8 7 4 3 6 - 1 1 -
m 15 1 5 4 1 - 2 1 - - 1 -
ž 28 1 6 4 6 4 1 5 - 1 - -
J Informacije i
komunikacije
sv. - - - - - - - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
K Financijske
djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
sv. 1 - - - - 1 - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž 1 - - - - 1 - - - - - -
L Poslovanje
nekretninama
sv. - - - - - - - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
M Stručne, znanstvene
i tehničke djelatnosti
sv. 5 - 2 - - 1 1 - 1 - - -
m 4 - 2 - - - 1 - 1 - - -
ž 1 - - - - 1 - - - - - -
N Administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
sv. 13 - - - 2 1 2 4 1 3 - -
m 8 - - - 2 - - 2 1 3 - -
ž 5 - - - - 1 2 2 - - - -
O Javna uprava i
obrana, obvezno
socijalno osiguranje
sv. 28 - 2 1 3 4 6 5 3 3 1 -
m 20 - - 1 2 3 6 4 2 2 - -
ž 8 - 2 - 1 1 - 1 1 1 1 -
P Obrazovanje
sv. 14 - - 1 1 1 - 1 2 1 7 -
m 2 - - - - - - - 1 - 1 -
ž 12 - - 1 1 1 - 1 1 1 6 -
Q Djelatnosti
zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
sv. 25 - 2 5 5 2 4 3 2 1 1 -
m 6 - - 1 - 1 - 2 - 1 1 -
ž 19 - 2 4 5 1 4 1 2 - - -
R Umjetnost, zabava i
rekreacija
sv. 4 - 2 - - - 1 1 - - - -
m 1 - - - - - - 1 - - - -
ž 3 - 2 - - - 1 - - - - -
S Ostale uslužne
djelatnosti
sv. 10 - 1 - - 2 1 2 1 2 - 1
m 5 - 1 - - - - - 1 2 - 1
ž 5 - - - - 2 1 2 - - - -
T Djelatnosti
kućanstava kao
sv. 1 - - - - - - 1 - - - -
m - - - - - - - - - - - -
30
poslodavca, djelatnosti
kućanstva koja
proizvode različitu
robu i obavljaju
različite usluge za
vlastite potrebe
ž 1 - - - - - - 1 - - - -
U Djelatnost
izvanteritorijalnih
organizacija i tijela
sv. - - - - - - - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
Nepoznato
sv. 1 - - 1 - - - - - - - -
m 1 - - 1 - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
Izvor: www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_43/h01_01_43_zup03_2283.html
U tablici su prikazani podaci o zaposlenim osobama prema područjima djelatnosti, starosti i
spolu, iz popisa 2011. godine u općini Gvozd, a vidljivo je, da u sektorima prerađivačke
industrije, građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva te prijevoza i skladištenja, ima zaposleno
daleko više muškaraca nego žena, dok su žene dominantinije u sektorima trgovine na veliko i
malo, obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
3.5. Društvena infrastruktura
3.5.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje
Ustrojiti sustav prilagođen potrebama tržišta rada temeljna je pretpostavka ekonomskog,
gospodarskog i društvenog razvoja svake sredine. Razvijena mreža predškolskih,
osnovnoškolskih, srednjoškolskih te visokoškolskih ustanova na području SMŽ, osnovni je uvjet
tog razvoja.
Na području Sisačko-moslavačke županije postoji 16 ustanova predškolskog odgoja čiji su
osnivači gradovi i općine. Dječji vrtić Gvozd osnovan je 2008. godine, u sklopu OŠ Gvozd, a
trenutno ga pohađa 13 djece i 15 predškolaca. U 2011. godini vrtić je pohađalo 17 djece.
Osnovna škola Gvozd izgrađena je 1976. godine, a te godine školu je pohađalo 750 učenika.
Škola je imala 25 razrednih odjela u kojima je radilo od 30 do 35 prosvjetnih djelatnika. U
sastavu škole bilo je i pet područnih osnovnih škola i to: škola u Perni, Boviću, Slavskom Polju,
Stipanu i Pješčanici te pet četvororazrednih škola u Crevarskoj Strani, Blatuši, Gornjoj
Čemernici, Čremušnici i Dugom Selu Lasinjskom.
31
Nakon Domovinskog rata škola je sanirana i dobila je naziv Osnovna škola Gvozd. Trenutno je
pohađa 111 učenika, od kojih je većina ratom protjeranih iz Bosne i Hercegovine te učenici s
područja cijele općine Gvozd. U školi su zaposlena 23 prosvjetna djelatnika koji rade na
kompletnoj razrednoj nastavi. Učenici u školi uče dva strana jezika, njemački i engleski, a škola
je dobro opremljena informatičkom i didatičkom opremom. Škola ima i dva stručna suradnika,
pedagoga i knjižničara.
Slika br.5: Osnovna škola Gvozd
Izvor: www.mreza.tv
U školskoj godini 2002./2003. u školi je otvorena i nastava jezika i kulture manjina - model c,
koja i danas funkcionira. U nastavu su uključena 54 učenika, a nastavu održavaju dva učitelja.
Osnovna škola Gvozd jedna je od 60 škola u Republici Hrvatskoj koja je izabrana u pilot projekt
Razvoj kurikulumske kulture – osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog
kurikuluma.
Vizija škole je odgoj i obrazovanje osviještenih učenika, odgovornih i prema zdravlju i prema
prirodi: naučiti kako razviti kulturnu svijest i izražavanje, kritički razmišljati i poticati razvoj
kreativnih i umjetničkih područja. Moto škole je živimo s prirodom, a ne u njoj.
U tablici broj trinaest (13) prikazan je broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd
2015./2016. godine.
32
Tablica br.13: Broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd 2015./2016. god.
Redni
broj
Broj učenika
Broj razrednih
odjela
Broj djelatnika
1. I.-IV.
razreda
V. –
VIII.
razreda
I.-IV.
razreda
V.-VIII.
razreda
Učitelja
razredne
nastave
Učitelja
predmetne
nastave
Stručnih
suradnika
Ostalih
djelatnika
2. 60 51 4 4 6 17 2 8
Izvor: Osnovna škola Gvozd, 2016. god.
U 2001. godini školu je pohađalo 252 učenika, 2011. godine 154 učenika, a 2016. godine 111
učenika. Osnivač osnovne škole u Gvozdu je Sisačko-moslavačka županija. Pad nataliteta i
napuštanje ruralnih područja dovodi do smanjivanja broja učenika i razrednih odjela što će
dovesti do smanjivanja broja zaposlenih u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja.
3.5.2. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji provodi se u 13 srednjih škola koje
je osnovala Županija. Budući da na području općine Gvozd ne djeluje niti jedna ustanova koja bi
provodila program srednjoškolskog obrazovanja, učenici svakodnevno putuju u obližnje jedinice
lokalne samouprave i to najbližu Srednju školu Topusko te Srednju školu Glina i Srednju školu
Petrinja. Prema dostupnim podacima najviše učenika srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u
susjednoj Karlovačkoj županiji, u gradu Karlovcu u kojemu im je omogućen veći izbor srednjih i
strukovnih škola. Općina Gvozd iz svog proračuna subvencionira prijevoz srednjoškolskim
učenicima do mjesta daljnjeg školovanja.
Povijesno gledajući, razvoj visokoškolskog obrazovanja učenici su nastavljali u Zagrebu,
prvenstveno zbog njegove blizine Sisačko-moslavačkoj županiji. Neki od učenika nastavljaju
školovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojoj postoji nekoliko visokoškolskih ustanova. U
Sisku djeluju Metalurški fakultet i Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak, u
Petrinji djeluje Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek Petrinja, dok u Kutini djeluje
Visoka poslovna škola Libertas.
Broj studenata prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015.
prikazan je u tablici broj četrnaest (14) i na grafikonu broj četiri (4).
33
Tablica br.14: Tabelarni prikaz visokoškolskog obrazovanja mladih u općini Gvozd
Visoke škole Veleučilišta Fakulteti Umjetničke
akademije Ukupno
Stručni studij Sveučilišni studij
svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti
- - 7 5 2 1 20 15 1 1 30 22
Izvor: dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1546
Grafikon br.4: Studenti prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015.
Izvor: dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1546
0
5
10
15
20
25
30
Visoke
škole
Veleučilišta Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Umjetničke
akademije
Ukupno
Bro
j st
ud
enat
a
Vrsta Visokog učilišta
svega redovni
34
3.5.3. Zdravstvo
Razni utjecaji na zdravlje ljudi često su izvan dosega zdravstva i zdravstvenih djelatnika, što
zahtijeva intersektorsku suradnju i uključivanje čitavog društva u rješavanju problema u
zdravstvu kao i osiguranje uvjeta koji unapređuju zdravlje cjelokupnog stanovništva naše
županije.
Zdravstvena zaštita na području Sisačko-moslavačke županije odvija se na primarnoj i
sekundarnoj razini. Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Sisačko - moslvačkoj županiji
obavlja se u domovima zdravlja. Za područje općine Gvozd nadležan je Dom zdravlja Petrinja
koji pokriva gradove Petrinju i Glinu te općine Topusko i Gvozd. Na nivou doma zdravlja
obavljaju se djelatnosti opće (obiteljske) medicine, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene
zaštite djece predškolskog uzrasta, (polivalentne) dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene
zaštite žene, zdravstvena njege u kući, medicine rada, radiologije i fizikalne terapije. Primarnu
zdravstvenu zaštitu stanovnici općine Gvozd mogu ostvariti u Domu zdravlja u Vrginmostu.
Djelatnost sekundarne zdravstvene zaštite obavljaju Opća bolnica dr. Ivo Pedišić Sisak,
Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača i Lječilište Topusko. Pored lokacije u
Sisku, djelatnost interne medicine, produženog liječenja i palijative skrbi obavlja se na lokaciji u
Petrinji.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Sisačko-moslavačke županije započeo je s radom 1. srpnja
2012. godine i obavlja djelatnost hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza na području
SMŽ, osigurava suradnju u pružanju hitne medicine sa susjednim jedinicama područne
(regionalne) samouprave, organizira i osigurava popunjavanje mreže timova na području Sisačko
- moslavačke županije.
Na području općine Gvozd dostupne su usluge primarne i dentalne zdravstvene zaštite odnosno
dva tima obiteljske medicine i jedan tim dentalne medicine. Financiranje, investicijsko ulaganje i
održavanje objekata zdravstvenih ustanova financira se iz decentraliziranih sredstava. Dio
sredstava iz županijskog proračuna i manji dio sredstava iz proračuna jedinica lokalne
samouprave namijenjen je povećanju zdravstvenog standarda korisnika zdravstvenih usluga i
povećanju pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama koje nisu ugovorne ustanove
s HZZO -om.
35
3.5.4. Kultura
Kulturni život u Općini Gvozd artikulira se kroz aktivnost udruge Suncokret te pododbora SKD
Prosvjeta. SKD Prosvjeta osnovano je radi očuvanja i razvijanja kulturnog i nacionalnog
identiteta Srba u Republici Hrvatskoj. Društvo broji 60 članova od kojih je 40 aktivnih i 20
članova koji sudjeluju u radu društva. Uz folklornu sekciju u društvu djeluju muška i ženska
pjevačka grupa.
Slika br.6: Tradicijska manifestacija
Izvor: fotogalerija Općine Gvozd
Stanovnicima općine Gvozd dostupna je Knjižnica i čitaonica Gvozd. Osnovana je 1998. godine i
jedno je od glavnih okupljališta svih uzrasta. Knjižni fond knjižnice i čitaonice broji 15 500
knjiga koje su podijeljenje na dječji odjel, referentnu zbirku, zavičajnu zbirku i multimedijski
odjel. Hrvatski dom općine Gvozd sjedište je svih kulturnih i inih događanja na području općine
Gvozd. Za javne potrebe u kulturi utrošeno je u 2013. godini 241.093,00 kn, u 2014. godini
220.500,87 kn, u 2015. godini 187.481,00 kn, a planirana sredstva za 2016. godinu iznose
36
219.404,00 kn. Sredstva su utrošena na financiranje redovitog poslovanja Knjižnice i čitaonice
Gvozd te za nabavu knjižne građe.
Nakon doseljenja stanovnika iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine na području općine Gvozd
se javila potreba za izgradnjom crkve koja je i sagrađena 2008. godine. Crkva Sv.Petra i Pavla
posvećena je 22. studenog 2009. godine i u njoj se redovito održavaju Svete mise. Uz
novosagrađenu crkvu sagrađen je i Župni ured.
Na području općine Gvozd, pod ingerencijom Srpske pravoslavne crkvene opštine Vrginmost,
nalazi se Hram Svetog oca Nikolaja u Blatuši podignut 1930. godine, djelomično devastiran
1941. godine te ponovno obnovljen 1985. godine. Parohija obuhvaća naselja Blatušu i Maličku.
Hram Vaskresenja Gospodnjeg u Boviću je bio najveći seoski hram u gornjokarlovačkoj eparhiji.
Podignut je 1734. godine, ponovno sagrađen 1890. godine, spaljen 1941. godine, a 1991. godine
je iznova započeta gradnja. Parohija obuhvaća naselja Bović, Čremušnica, Golinja, Gornja
Trstenica i Kirin.
Hram Svetog proroka Ilije u Pješčanici je podignut 1873. godine, ali je u Drugom svjetskom ratu
uništen. Hram Svete Petke u Čemernici je bio srušen 1941. godine, a novi je sagrađen 1971.
godine. Parohija obuhvaća naselja: Čemernica, Bukovica i Batinova Kosa.
Hramovi služe pravoslavnim vjernicima za njihove duhovne potrebe i obilježavanje blagdana
pravoslavnih vjernika te čine raznolikost i bogatstvo sakralnih objekata.
3.5.5. Sport
Na području općine nema sportskih objekata. Jedina sportska dvorana se nalazi u sklopu OŠ
Gvozd. Na prostoru općine Gvozd djeluje NK Gvozd koji okuplja mlađe stanovništvo u ovu
vrstu sporta, a održavanje rada kluba financira se iz proračuna općine Gvozd.
3.5.6. Organizacije civilnog društva
Na području općine Gvozd registrirano je mnoštvo različitih udruga. Među njima se ističe udruga
Suncokret – centar za razvoj zajednice; nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine
kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata. Udruga Suncokret provodi različite
programe i inicijative u lokalnoj zajednici i novonaseljenim mjestima prvenstveno za djecu i
37
mlade te za odrasle osobe. Udruga zasniva svoje aktivnosti na radu s pojedincima, obiteljima,
grupama i zajednicama po principu aktivnog sudjelovanja i osposobljavanja.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Gvozd osnovano je 2002. godine. Društvo trenutno broji 36
članova, od čega je 20 operativnih članova, 5 aktivnih, 6 pričuvnih i 5 počasnih te raspolaže s 2
navalna vozila. Svi članovi su uvježbani, a intervencijama pokrivaju sva naselja na području
općine Gvozd.
Lokalna akcijska grupa Petrova gora službeno je registrirana kao udruga građana u travnju 2010.
godine. Osnivači LAG-a Petrova gora su: općine Barilović, Gvozd, Krnjak, Vojnić i Topusko,
Centar za civilne inicijative uz još osamnaest fizičkih osoba, predstavnika udruga, poslovnog i
javnog sektora. Kroz udrugu LAG Petrova gora nastojat će se unaprijediti vrijedne prirodne
osobitosti ovog kraja, kao što su termalni izvori, bogata izletišta i lovišta na Petrovoj gori, ljepote
rijeke Korane te bogati ostaci i spomenici antičke, srednjovjekovne povijesti kao i antifašističkog
pokreta u Hrvatskoj.
U Hrvatskom Crvenom križu na temelju Statuta Hrvatskog Crvenog križa djeluje 110 općinskih i
gradskih društava Crvenog križa, a među njima nalazi se i Općinsko društvo Crvenog križa
Gvozd kojem je osnovna zadaća pomaganje stanovništvu na području općine Gvozd.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista općine Gvozd broji 71 člana. Zadaća Udruge je briga
oko održavanja spomenika iz Drugog svjetskog rata na području općine Gvozd kao i
obilježavanje povijesnih datuma iz NOB - a.
Udruga veterana Domovinskog rata osnovana je na području općine Gvozd 9. kolovoza 1998.
godine. Sjedište udruge je u Vrginmostu, a udruga broji 37 članova. Zadaća Udruge je skrb o
veteranima Domovinskog rata i njihovim obiteljima, obilježavanje bitnih obljetnica iz
Domovinskog rata, obilježavanje državnih blagdana, širenje istine o Domovinskom ratu i
prenošenje informacija na generacije koje dolaze.
3.5.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika
Općina Gvozd je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala 2.970 stanovnika raspoređenih
u 19 naselja s prosječnom naseljenošću 13,98 stan/km2. Udio siromašnih stanovnika koji primaju
socijalnu pomoć je 7,5%.
Veliki problem kod definiranja razvijenosti socijalnih usluga u Gvozdu predstavlja nedostatak
podataka o brojnosti pojedinih ranjivih skupina. Jedini relevantan podatak koji je dostupan je broj
prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji 2014. godine kada je evidentirano 11 takvih slučajeva.
38
Podaci o ostalim ranjivim skupinama poput osoba s invaliditetom (podskupine su tjelesni
invaliditet, intelektualne teškoće, senzorne teškoće u području sluha i/ili vida, ostale vrste ili
kombinacije invaliditeta), osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja ili djece s teškoćama u
razvoju nisu dostupni. Kao istaknuta organizacija koja pruža socijalne usluge može se spomenuti
Općinsko društvo Crvenog križa u Gvozdu.
Aktivnosti dionika poput udruga se nigdje ne navode što je samo još jedan pokazatelj
nerazvijenosti socijalnih usluga u općini Gvozd. Institucije poput centra za socijalnu skrb ili
obiteljskog doma ne postoje.
Općina Gvozd iz proračuna izdvaja čak 15,69% sredstava za socijalne usluge, odnosno u
apsolutnom iznosu nešto manje od 800.000 kuna.
Gvozd je jedinica lokalne samouprave koja ima najveći broj korisnika usluge pomoći i njege u
kući, ukupno 192 osobe.
Konkretne socijalne usluge koju kao pomoć svojim građanima pruža Općina predstavljaju pravo
na financiranje troškova ogrjeva korisnicima socijalne pomoći te jednokratna pomoć za
novorođenčad.
3.6. Komunalna i prometna infrastruktura
3.6.1. Prometna infrastruktura
Promet je sustav ili proces čija je svrha obavljanje prijevoza ili prijenosa transportnih entiteta
(ljudi, roba, informacija) u odgovarajućim prometnim entitetima zauzimanjem dijela kapaciteta
prometnice/kanala prema utvrđenim pravilima i protokolima.
Prometna infrastruktura obuhvaća prometne pravce i objekte koji služe za obavljanje uže
djelatnosti prometa poput ulica, autocesta, pruga, kanala, postaja, stajališta, terminala, prometnih
putova, i uređaja fiksiranih za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te
reguliranju i sigurnosti prometa.
Javne ceste temeljem Zakona o cestama razvrstavaju se ovisno o njihovom društvenom,
prometnom i gospodarskom značenju u jednu od sljedeće četiri skupine:
• autoceste
• državne ceste
• županijske ceste
39
• lokalne ceste
Ukupan broj svih cesta u SMŽ iznosi 2059 kilometara, (dr. Rašid Zuko, Prometni sustav Sisačko-
moslavačke županije, 2011.). Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije brine se o
ukupno 1308 km cesta. Od toga je 668,4 km (583,0 km asfalt i 85,4 km makadam) županijskih i
639,7 km (437,6 km asfalt i 202,1 km makadam) lokalnih cesta. Po vrsti kolnika od toga je
ukupno 1020,6 km asfalta i 287,5 km makadama.
Cestovna mreža Sisačko - moslavačke županije prikazana je na slici broj sedam (7).
Slika br. 7: Cestovna mreža SMŽ
Izvor: ŽUC Sisak
40
Područje općine Gvozd premreženo je županijskim i lokalnim cestama. Duljina županijskih cesta
iznosi 45,8 km, a lokalnih 49,8 km, od toga 10,2 km županijskih i 38,6 km lokalnih cesta su
makadamske ceste, a podaci su prikazani u tablici broj petnaest (15) i šesnaest (16).
Tablica br.15: Prikaz županijskih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina
ŽUPANIJSKE CESTE NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD
r. br. kategorija broj ceste NAZIV CESTE širina
(m)
duljina
(km)
mak.
(m)
1. županijska 3152 D36 - Lasinja - Bović - Blatuša - (D6) 6,0 24,1 0,0
2. županijska 3186 Turanj (D1) – Skakavac – A. G. Grada
Karlovac - Gvozd – Perna (Ž3228) 5,5 21,7 10,2
UKUPNO ŽUPANIJSKE CESTE (km)
45,8 10,2
Izvor. ŽUC, Sisak
Tablica br.16: Prikaz lokalnih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina
LOKALNE CESTE NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD
r. br. kategorija broj ceste NAZIV CESTE širina
(m)
duljina
(km)
mak.
(m)
1. lokalna 33026 Brnjavac – Gvozd (Ž 3186) 2,5 3,0 0,0
2. lokalna 33029 Ž3152 – Golinja – G. Taborište – D31 3,0 3,5 3,5
3. lokalna 33031 Kozarac (Ž 3152) – G. Trstenica 3,0 3,0 3,0
4. lokalna 33074 L34095 – Slavsko Polje – D6 3,0 5,3 5,3
5. lokalna 33075 Crevarska Strana (D6) - D6 2,5 8,1 8,1
6. lokalna 33077 Blatuša (Ž3186) - Ž3228 2,5 4,3 4,3
7. lokalna 33198 D.Selo Lasinjsko (Ž3152) - Stipan - Ž3186 4,0 15,3 7,1
8. lokalna 33199 Kirin - Gvozd (Ž3186) 3,0 7,3 7,3
UKUPNO LOKALNE CESTE (km)
49,8 38,6
SVEUKUPNO Ž + L (km)
95,6 48,8
Izvor: ŽUC, Sisak
Mreža navedenih cesta, nije dovedena do razine koja zadovoljava današnji trenutak gospodarskog
stanja i osnova je za daljnji razvoj.
41
3.6.2. Telekomunikacije
Telekomunikacijski promet na području općine Gvozd uspostavljen je putem javne komunikacije
u nepokretnoj mreži, javne komunikacije u pokretnoj mreži i sustava radio komunikacija.
Nepokretnom i pokretnom komunikacijskom mrežom pokrivena su sva naselja u općini Gvozd.
Pokretna elektronička komunikacijska mreža zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija
radijskim signalom, a baznim je postajama pokriveno gotovo 100% područja. Razvoj
širokopojasnih komunikacija i dostupnost širokopojasnih usluga omogućuju uvođenje
mnogobrojnih elektroničkih komunikacijskih usluga javnog i privatnog sektora, na dobrobit
potrošača i društva općenito.
Kako bi se osigurali širokopojasni priključci osnovne brzine za sve stanovnike (brzina od barem
2 Mbit/s) te nadogradnja mreža s brzim i ultrabrzim širokopojasnim priključcima (brzina iznad 30
Mbit/s, odnosno iznad 100 Mbit/s), potrebno je zamijeniti postojeće, prevladavajuće
širokopojasne tehnologije na tržištu (ADSL u nepokretnim, odnosno 3G/UMTS u pokretnim
mrežama), naprednijim infrastrukturama i tehnologijama (polaganjem svjetlovodnih vlakana do
korisnika).
Uz uobičajene usluge dostupne putem širokopojasnih priključaka (brzi pristup internetu, javna
govorna usluga i distribucija TV sadržaja), korisnicima se omogućava i pristup brojnim
sustavima i aplikacijama javnih usluga.
Širenje spektra telekomunikacijskih usluga, povećanje dostupnosti infrastrukture širokopojasnog
pristupa odnosno broja i gustoće širokopojasnih priključaka, ovisit će o brzini ekonomskog
razvoja općine Gvozd.
Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području općine Gvozd kod privatnih
korisnika, prema podacima iz lipnja 2016. godine, prikazan je na sljedećoj slici.
42
Slika br.8: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa kod privatnih korisnika na području općine Gvozd
Izvor: http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz
Prikazani podaci predstavljaju postotke korištenja brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa
po pojedinim ugovorenim brzinama kod privatnih korisnika te je vidljivo da od ukupno 15,14%
stanovništva najveći udio otpada na priključke brzine ≥ 2 do 4 Mbit/s, odnosno 9,6% i da se
smanjuje prema većim brzinama, dok udio priključaka brzine ≥ 100 Mbit/s iznosi 0%.
Telekomunikacijske usluge na području općine Gvozd obavlja nekoliko operatora: Hrvatski
telekom d.d., Vipnet d.o.o., OT - Optima Telekom d.d., i Tele 2. U razvoju postojećih javnih
sustava pokretnih mreža planira se daljnje poboljšanje pokrivenosti i povećanje kapaciteta mreže
sukladno povećanju broja korisničkih zahtjeva.
3.6.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja
Elektroopskrba
Za opskrbu električnom energijom na području općine Gvozd zadužena je Hrvatska
elektroprivreda. HEP - »Elektra« Sisak, PJ Topusko - održava elektroenergetski sustav na
području naselja Vrginmost, G. Čemernica, Blatuša, Podgorje, Crevarska Strana, Brnjavac,
Pješčanica, Kozarac, G. Trstenica, Golinja, Bović, Čremušnica i Kirin. HEP - »Eldis«
43
Jastrebarsko - održava elektroenergetski sustav u naseljima Dugo Selo, Stipan, Šljivovac,
Ostrožin i Trepča. HEP - »Elektra« Karlovac - održava elektroenergetski sustav u naselju Slavsko
Polje.
Čitavo područje općine Gvozd je elektrificirano u ukupnoj dužini elektromreže od 375 km, a na
nju je priključeno 1755 korisnika. Međutim, ostaje problem jer je postojeća elektromreža jako
stara i njeno je održavanje vrlo skupo.
Tablica br.17: Prikaz postojeće elektromreže na području općine Gvozd, 2016. godine
Naziv postrojenja TS 35(20)/10kV Gvozd
Vrsta postrojenja ostalo
Snaga postrojenja (u kWh) 8000
Lokacija postrojenja Vrginmost
Puni naziv subjekta koji je operator sustava HEP - Opereator distribucijskog
sustava d.o.o.
Sustav zadovoljava potrebe JLS-a da
Broj spojenih kućanstava na sustav opskrbe
električnom energijom na području JLS-a
2011. 1741
2012. 1750
2013. 1753
2014. 1765
2015. 1755
Izvor: HEP ODS d.o.o, DP „Elektra“ Sisak, 2016.
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav Topusko - Gvozd temelji se na zahvatu podzemne vode na izvorištu Perna,
izdašnosti i instaliranog kapaciteta 45 l/s. Od 2006. do 2009. godine provedeni su istražni radovi
u svrhu iznalaženja mogućnosti proširenja kapaciteta na crpilištu Perna. Povoljna lokacija je
pronađena na području cca 500 m sjeverozapadno od postojećeg crpilišta. Ispitivanja provedena
na izvedene dvije istražne bušotine pokazala su mogućnost izrade zdenaca izdašnosti cca 10 l/s.
Zahvaćena podzemna voda se iz distribucijske crpne stanice tlači u pravcu Gvozda i u pravcu
Topuskog. Sjeverozapadno od izvorišta Perna, magistralnim cjevovodom AC Ø 200 mm, dužine
oko 8500 m, zahvaćena voda se transportira do vodospremnika Blatuša, zapremnine 500 m3. Od
vodospremnika Blatuša koji je središnji vodospremnik za područje općine Gvozd, izgrađeni su
cjevovodi u tri smjera i to:
44
u smjeru sjevera izgrađen je gravitacijski cjevovod AC Ø 125 mm i AC Ø 150 mm,
ukupne dužine oko 4750 m, kojim se voda transportira od vodospremnika Podgorje
(zapremnine 500 m3) do Gvozda
u smjeru istoka izgrađen je gravitacijski cjevovod (PVC DN 225, DN 160 mm i DN 110
mm ukupne dužine oko 16 340 m), kojim je osigurana vodoopskrba naselja Gornja i
Donja Blatuša, Gornja i Donja Čemernica i svih usputnih naselja do Gornje Čremušnice
zapadno od vodospremnika Blatuša izgrađen je cjevovod Ø 100 mm, dužine oko 4020 m,
kojim se voda putem crpki transportira do vodospremnika Petrovac zapremnine 350 m3,
koji je izgrađen za potrebe vodovoda Petrovac.
Vodoopskrbni sustav je raširen na velikom području koje je slabo naseljeno, što utječe na otežano
održavanje. Obzirom da se koristi maksimalna izdašnost crpilišta Perna, za proširenje sustava bit
će potrebno uključiti i crpilište Pecki za koje su vodoistražni radovi u tijeku.
Vodoopskrba i odvodnja Topusko, društvo je koje obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne
odvodnje čiji su suosnivači općine Topusko, Gvozd i Lasinja, a poduzeće će za općinu Gvozd
obavljati usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
Snabdijevanje stanovništva vodom riješeno je većinom iz magistralnog vodovoda Perna-Gvozd i
vodovoda Utinja Vrelo - Slavsko Polje. Jednim dijelom stanovništvo se oslanja na lokalne
vodovode i bunare i izvore. Postojećom vodovodnom mrežom, što magistralnom što lokalnom,
obuhvaćeno je potpuno ili djelomično 15 naselja, odnosno oko 70% stanovništva općine Gvozd.
Duljina cjevovoda je 112 km, a priključeno je 1153 korisnika.
Odvodnja
Za odvodnju otpadnih voda zadužene su Hrvatske vode – VGI Banovina koja održava vodotoke i
kanale za odvodnju oborinskih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda obavlja se individualno
preko septičkih jama s taložnicama, a oborinske vode odvode se cestovnim jarcima do obližnjih
vodotoka, što dovodi u opasnost zdravlje ljudi i mogućnost zagađenja okoliša.
3.6.4. Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zaštite okoliša te jedno od
najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije (EU). U Hrvatskoj
je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom velikim dijelom riješen i usklađen sa
45
zahtjevima i standardima EU. Međutim, veliki problem predstavlja neprovođenje propisa. Nema
potpunih i pouzdanih podataka o količinama otpada i tokovima otpada niti odgovarajuće
kontrole.
Za područje općine Gvozd u lipnju 2015. godine izrađen je Plan gospodarenja otpadom općine
Gvozd 2015. - 2021. godine. Organizirano sakupljen otpad s područja općina Gvozd i Topusko
odvozi se i odlaže na odlagalište komunalnog otpada Blatuša. Skrb o odlagalištu obavlja
komunalno poduzeće Komunalno Topusko d.o.o., u vlasništvu općina Topusko, Gvozd i Lasinja.
Odlaganje otpada na toj lokaciji započelo je 1995. godine samovoljnim odlaganjem mještana bez
odluke Općine za sakupljanje i prijevoz otpada. Na njemu se danas odlažu komunalni i neopasni
industrijski otpad općina Topusko i Gvozd. Do sada je na odlagalište, ukupne površine oko 12 ha
odloženo oko 30 000 tona otpada, a predviđeni kapacitet iznosi oko 200 000 tona. Godišnje se
odloži oko 2500 tona otpada. Komunalni otpad iz domaćinstava prikuplja se u PVC posudama od
120 ili 240 litara s poklopcem koji sprječava pristup životinjama i širenje neugodnih mirisa. Zbog
specifičnih uvjeta na području općine Gvozd (prostorna raštrkanost naselja i mala naseljenost)
prikupljanjem otpada obuhvaćeno je 50% stanovništva (1500 stanovnika). U planu je uvođenje
organiziranog odvoza otpada za sva naselja na području općine te nabava kanti za razvrstavanje
otpada.
Općina Gvozd sukladno svojim organizacijskim i financijskim mogućnostima samostalno
provodi aktivnosti usmjerene na odvojeno skupljanje sastavnica komunalnog otpada putem
zelenih otoka. Na području općine Gvozd nalaze se četiri zelena otoka sa spremnicima za
prikupljanje papira, stakla i plastike.
Sukladno zakonskoj obvezi općina Gvozd je poduzela potrebne mjere za građenje reciklažnog
dvorišta na svom području. Lokacija za izgradnju RD, nalazi se na k.č.br. 2666/25, k.o.
Pješčanica, ukupne površine 1215 m2 (zemljište se nalazi u građevinskoj zoni Prostornog plana
uređenja općine Gvozd, u vlasništvu je Općine, te je predviđeno Planom gospodarenja otpadom
općine Gvozd). U reciklažnom dvorištu će se sakupljati korisne komponente koje se mogu
reciklirati (sekundarne sirovine), glomazni otpad, te opasni otpad. U reciklažnom dvorištu se
predviđa prihvat otpada od fizičkih osoba koje dovoze otpad u osobnom automobilu s najviše
jednoosovinskom prikolicom.
Nakon izgradnje i uspostave rada reciklažnog dvorišta potrebno je razmotriti razmještaj zelenih
otoka te ih uspostaviti na lokacijama koje omogućavaju jednostavan i lako dostupan pristup
građanima.
46
Sanaciju i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada Blatuša potrebno je provesti do kraja
2018. godine odnosno nakon što započne zbrinjavanje otpada s područja općine Gvozd na
jednom od službenih odlagališta u skladu s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13).
Odvoz komunalnog otpada s groblja na području općine Gvozd obavlja poduzeće Komunalac –
Gvozd d.o.o.
Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu aktivnosti gospodarenja otpadom prikazani su u
tablici broj osamnaest (18).
Tablica br.18: Procjena potrebnih financijskih sredstava i izvori financiranja za realizaciju aktivnosti gospodarenja
otpadom
R.br. Aktivnost Izvor
Procjena visine
financijskih
sredstava u HRK
1. Izgradnja reciklažnog dvorišta Općina Gvozd,
FZOEU 1.000.000,00
2. Uspostava zelenih otoka
Općina Gvozd,
komunalna tvrtka,
FZOEU
100.000,00
3. Sanacija odlagališta Blatuša Općina Gvozd,
FZOEU, EU fondovi 2.500.000,00
4. Sanacija divljih odlagališta otpada Općina Gvozd,
FZOEU 50.000,00
5. Edukativno-informativne
aktivnosti Općina Gvozd 10.000,00
Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Gvozd 2015. - 2021. godine
Financiranje aktivnosti gospodarenja otpadom kako u fizičkom, tako i u financijskom dijelu bit
će detaljnije definirano u proračunu općine za svaku narednu godinu, s ciljem zadovoljenja
zakonskih i drugih planskih dokumenata. Gospodarenje otpadom i unaprjeđenje komunalne
uređenosti naselja u općini je trajno opredjeljenje općine Gvozd, a doneseni Plan gospodarenja
otpadom općine Gvozd 2015. - 2021. godine je jedan od preduvjeta da se ovaj zadatak u
potpunosti ostvari.
47
3.7. Lokalno gospodarstvo
3.7.1. Poduzetništvo i obrti
Jedan od osnovnih pokazatelja konkurentnosti je broj poduzeća koji vodi prema postojećem
potencijalu provođenja poduzetničke aktivnosti. Prema podacima za 2016. godinu u Hrvatskoj je
u prosjeku aktivno 2,3 poduzeća po km2.
Cjelokupno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj posluje u složenim makroekonomskim
okolnostima uvjetovanim posljedicama dugogodišnje gospodarske krize čiji se negativni efekti
još uvijek osjećaju, a takvo otežano poslovanje reflektiralo se i na gospodarske subjekte u
Sisačko-moslavačkoj županiji. Općina Gvozd nalazi se u I. skupini razvijenosti odnosno
vrijednost indeksa razvijenosti je ispod 50% nacionalnog prosjeka. Indeks razvijenosti
predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju
strateškog razvoja. Prostor općine Gvozd nalazi se u kategoriji potpomognutih područja
Republike Hrvatske.
Danas se općina Gvozd nalazi u prilično teškoj gospodarskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim
dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu, osim trgovina i ugostiteljskih
objekata, na području općine Gvozd od poduzeća je aktivno vrlo malo subjekata. Uz nedostatnu
poduzetničku aktivnost domaćih poduzetnika na području općine Gvozd, posebno je
zabrinjavajuće smanjenje inozemnih ulaganja na ovom području.
Devastirana postrojenja na bivšem okupiranom području zahtijevaju obnovu kako bi se potaknuo
gospodarski rast, smanjila nezaposlenost te stvorila perspektiva za ono malo mladog stanovništva
koje još uvijek živi na tom području. Osobito je potrebno poticati osnivanje i razvoj malih i
srednjih poduzeća, ne umanjujući pritom vrijednost obnove ratarstva i stočarstva čiju je
proizvodnju potrebno dinamizirati u odnosima s prehrambenom industrijom.
Jedan od preduvjeta bržega gospodarskog razvoja je bolja prometna povezanost kako unutar
same regije, tako i s glavnim gradom Republike Hrvatske, Zagrebom. Stoga bi izgradnja brze
ceste kroz Banovinu mogla povoljno djelovati na gospodarski oporavak tih krajeva.
U okviru cjelokupnog gospodarstva Sisačko-moslavačke županije obrtništvo je i dalje njegov
najugroženiji segment, na što ukazuje i nastavak negativnog trenda iz prethodnog razdoblja.
48
Uzimajući u obzir postojeće stanje i probleme u gospodarstvu i obrtništvu, Općina Gvozd kroz
vlastita proračunska sredstva i poticajne mjere nastoji pridonijeti što boljem okruženju za razvoj
poduzetništva i obrtništva te pokretanja gospodarske aktivnosti.
Gustoća poduzeća, odnosno broj poduzeća po stanovniku, NUTS2; NUTS3 regije u 2016. godini
prikazano je na slici broj devet (9).
Slika br.9: Gustoća poduzeća (broj poduzeća po stanovniku), NUTS2 i NUTS3 regije, 2016. Godine
Izvor: regio-novosti, broj 8, rujan 2016. Godine
Ako promatramo gustoću poduzeća u odnosu na broj stanovnika, najveći broj poduzeća na 1000
stanovnika bilježi Grad Zagreb s 56,1 poduzećem i Istarska županija s 52,2 poduzeća na 1000
stanovnika, a najmanji broj na 1000 stanovnika bilježe Vukovarsko-srijemska i Požeško-
slavonska županija. Promatrajući Sisačko-moslavačku županiju, odnosno gustoću poduzeća u
49
odnosu na broj stanovnika vidimo da ista bilježi 13,3 poduzeća na 1000 stanovnika što je smješta
u donji dio ljestvice.
Broj tvrtki prema djelatnostima koje posluju na području općine Gvozd prikazan je u tablici broj
devetnaest (19).
Tablica br.19: Prikaz broja tvrtki po djelatnostima prema predanim završnim izvještajima FINI
2011. godina
DJELATNOST Broj tvrtki
Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 3 0 0 3
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 8 0 0 8
F GRAĐEVINARSTVO 1 0 0 1
G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH
VOZILA I MOTOCIKALA 2 0 0 2
M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1 0 0 1
N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1
P OBRAZOVANJE 1 0 0 1
UKUPNO: 17 0 0 17
2012. godina
DJELATNOST Broj tvrtki
Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2 0 0 2
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 8 0 0 8
F GRAĐEVINARSTVO 1 0 0 1
G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH
VOZILA I MOTOCIKALA 2 0 0 2
L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1 0 0 1
M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2 0 0 2
N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1
P OBRAZOVANJE 1 0 0 1
UKUPNO: 18 0 0 18
2013. godina
DJELATNOST Broj tvrtki
Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 5 0 0 5
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 7 0 0 7
G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH
VOZILA I MOTOCIKALA 2 0 0 2
M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2 0 0 2
N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1
P OBRAZOVANJE 1 0 0 1
UKUPNO: 18 0 0 18
2014. godina
DJELATNOST Broj tvrtki
Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 4 0 0 4
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 7 0 0 7
50
G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH
VOZILA I MOTOCIKALA 3 0 0 3
M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1 0 0 1
N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1
UKUPNO: 16 0 0 16
Izvor: HGK ŽK Sisak, lipanj 2016. godine
Promatrajući tvrtke prema djelatnostima koje posluju na području općine Gvozd, za razdoblje
2011. - 2014. godine, a koje su predale završne izvještaje FINI i na taj način smatraju se aktivnim
tvrtkama, vidljivo je da se sve poslovne aktivnosti odvijaju u malim, većinom obiteljskim
tvrtkama. U promatranom razdoblju, a prema dostupnim podacima, najvećim dijelom dominira
prerađivačka industrija, a slijede je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
3.7.2. Poslovne zone
Činjenica je da je malo i srednje poduzetništvo jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvitka
i generator novih radnih mjesta. Sisačko-moslavačka županija provodi niz mjera i projekata
poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva kao što su kreditiranje poduzetnika,
informiranje i savjetovanje, edukacija, poticanje poduzetnika početnika, poticanje obrtništva,
poticanje turističkih projekata. Jedan od značajnih projekata koji je potrebno sustavno planirati i
provoditi je i poticanje razvoja i izgradnje poslovnih zona.
Poduzetničke zone prema članku 3. Zakona, infrastrukturno su opremljena područja definirana
prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno
gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poslovnih zona je zajedničko korištenje
infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika. Osnivanjem
poslovnih zona stvaraju se uvjeti za nesmetanu gospodarsku aktivnost poduzetnika, a kod novih
investicija mogu koristiti povlastice koje se najvećim dijelom odnose na oslobađanje plaćanja
komunalnog doprinosa, smanjenju komunalne naknade, olakšice za porez na tvrtku na lokalnoj
razini. Navedene povlastice odobravaju se od strane jedinice lokalne samouprave i predstavljaju
jedan od kriterija izbora mjesta investicije.
Nositelji osnivanja, izgradnje i financiranja poslovnih zona na svom području su jednice lokalne
samouprave. Ukupna površina poslovne zone definirana je u skladu s prostornim planom i
odlukom o osnivanju, a obuhvaća zemljišne parcele namijenjene poduzetnicima, kao i ukupnu
51
površinu prometne i druge infrasturkture za obavljanje poduzetničke aktivnosti unutar poslovne
zone.
Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture vodi Ministarstvo poduzetništva i obrta. Od
srpnja 2013. godine osnivači poslovne zone su obvezni prema odredbama članka 6. Zakona o
unapređenju poduzetničke infrastrukture donijeti odluku o osnivanju.
Na području općine Gvozd nalaze se dvije poslovne zone i to PZ Gornja Čemernica i PZ
Vrginmost 1 koje su aktivne i u kojima posluju poslovni subjekti.
Prikaz stanja u poslovnim zonama iskazan je u dolje navedenim tablicama, broj dvadeset (20) i
dvadeset jedan (21).
Tablica br.20: Korisnici poduzetničke zone Gornja Čemernica
Naziv Djelatnost Broj zaposlenih Površina (m2)
REFUL MARINE d.o.o.
• gradnja i popravak čamaca
za razonodu i sportskih
čamaca
• prerađivačka industrija
2 15 250 m2
NIL – Ž d.o.o.
• proizvodnja ostalih
proizvoda od drva,
proizvoda od pluta, slame i
pleterskih materijala
• prerađivačka industrija
21 19 317 m2
Izvor: Općina Gvozd
Tablica br.21: Popis korisnika poduzetničke zone Vrginmost 1
Naziv Djelatnost Broj zaposlenih Površina (m2)
DREN DRVO d.o.o.
• piljenje i blanjanje drva
• prerađivačka industrija
• proizvodnja piljene
građe; osim nesastavljenog
materijala za podove;
impregnacija drva
16 46 603 m2
Izvor: Općina Gvozd
52
Komunalna naknada za poduzetničku zonu Gornja Čemernica iznosi 0,32 kn/m2, a komunalni
doprinos iznosi 8,00 kn/m3. U zoni su smještena dva poslovna subjekta s dvadeset i tri zaposlene
osobe.
Komunalna naknada za Poduzetničku zonu V-1 iznosi 0,36 kn/m2, dok komunalni doprinos
iznosi 16,00 kn/m3. U zoni je smješten jedan poslovni subjekt sa šesnaestero zaposlenih osoba.
U općini Gvozd su osnovane još dvije (2) poslovne zone i to Vrginmost 2 i Vrginmost 3, a sve u
cilju povećanja konkurentnosti poduzetnika, stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih
mjesta, porasta proizvodnje i izvoza te povećanja prihoda Općine Gvozd.
Za poslovne zone koje nisu osnovane, prije osnivanja potrebno je izraditi stručnu podlogu
opravdanosti izgradnje koja treba sadržavati analizu potražnje, podatke o položaju poslovne zone,
veličini zemljišne parcele namijenjene poduzetnicima za obavljanje poduzetničkih aktivnosti,
troškove osnivanja i opremanja, izvore financiranja, pogodnosti za poduzetnike i učinke koji se
osnivanjem poslovne zone namjeravaju postići.
3.7.3. Turizam
U općini Gvozd u centru Vrginmosta se nalazi ured udruge LAG Petrova gora koji je smješten u
tradicionalnoj drvenoj kući te pruža sve informacije vezane za ruralni turizam na području
općine.
Na granici između Banije i Korduna u naselju Golinja, nalazi se seosko imanje Stari dud u kojem
se nalazi lovačka kuća s vinsko-rakijskim podrumom, apartmani uređeni u autohtonom stilu,
nekoliko kuća za stanovanje, mini zološki vrt za domaće životinje, gospodarske zgrade i objekti,
etno-trgovina u kojoj se nudi sve što je proizvedeno na imanju te sauna i bazen. Seosko
imanje raspolaže s 20 ležaja (8 dvokrevetnih soba u mini hotelu i 2 dvokrevetne sobe u lovačkoj
kući).
53
Slika br.10: Lovište Gvozd
Izvor: http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html
Slika br. 11: Lovište Lasinja
Izvor: http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html
54
Od manifestacija najistaknutija je Đedova kosidba, kulturno-povijesno turistička manifestacija
koja njeguje i valorizira običaje i tradiciju Korduna te način života ljudi s tog područja. Na ovoj
manifestaciji održava se natjecanje kosaca u tradicionalnoj košnji, predstavljaju tradicionalna
zanimanja i običaji popraćeni malim turističkim sajmom lokalnih proizvoda i suvenira.
U bogatoj kulturnoj baštini ističe se gradina Kiringrad, locirana između rječica Velike i Male
Trepče, na sjevernom rubu sela Donji Kirin. Kiringrad je jedno od značajnijih arheoloških
nalazišta Banije s kojeg je u prvoj polovici 20. stoljeća prikupljeno mnogo površinskih nalaza, ali
arheološka istraživanja su još u začetku. Od arheoloških nalaza naročito valja izdvojiti
tajanstvene glinene figurice na kojima je na zanimljiv način prikazan ljudski lik s naglaskom na
nakit, dok su anatomski detalji oskudno naznačeni.
Općina Gvozd, destinacija je bogate tradicijske kulture, sakralne i graditeljske baštine koja još
uvijek nije dovoljno prezentirana na području Sisačko-moslavačke županije i šire.
Od prirodnih znamenitosti nezaobilazan je mlin Srnjak, stari vodenični mlin na rijeci Trepči u
naselju Kirin. Mjesto je idealno za obiteljska druženja i boravak u prirodi na svježem, seoskom
zraku.
Slika br.12: Izletište
Izvor: fotogalerija Općine Gvozd
55
Botanički rezervat Đon Močvar je najraznolikiji i najstariji cret u Hrvatskoj. Na cretu je
zastupljena u Hrvatskoj vrlo rijetka i reliktna zajednica bijele šikljice i mesožderke rosike.
Površina creta je 11 hektara. Cretovi spadaju među najugroženije stanišne tipove u Hrvatskoj, ali
i u Europi te su kao takvi navedeni kao prioritetni stanišni tipovi europske Direktive o zaštiti
prirodnih staništa i divlje flore i faune, a propisuju očuvanje tih stanišnih tipova u tzv. povoljnom
stanju. Ovaj cret je od nacionalne i međunarodne važnosti stoga je ušao u hrvatski prijedlog
područja za Europsku ekološku mrežu Natura 2000., budući da je jedno od samo dva nalazišta
cretne breze u Hrvatskoj.
Dosadašnji gospodarski učinci turizma u općini Gvozd ispod su potencijala kojima raspolaže.
Budući razvoj turizma na ovim prostorima moguće je temeljiti na zasad nedovoljno korištenim
potencijalima.
3.7.4. Poljoprivreda
Područje općine Gvozd ima veliki potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje koju je
potrebno usmjeriti prema proizvodnji kvalitetne hrane na načelima integrirane poljoprivredne
proizvodnje i ekopoljoprivrede budući da posjeduje značajne prirodne preduvjete. Međutim,
potrebno je kontinuirano educirati poljoprivredne proizvođače i vlasnike OPG-ova kako bi mogli
pratiti razvoj i uvođenje novih tehnologija, stjecati nova znanja i vještine i na taj način povećati
poljoprivrednu proizvodnju u svim granama te zadovoljiti potrebe sve zahtjevnijeg
poljoprivrednog tržišta.
Slika br.13: Baliranje sijena
Izvor: www.facebook.com
56
Tablica br.22: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd i županiji
Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj PG-ova u JLS-u Broj PG-ova u županiji
Obiteljsko gospodarstvo 235 9523
Obrt 1 83
Ostali 0 3
Trgovačko društvo 6 92
Zadruga 4 24
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Na području općine Gvozd na dan 14. prosinca 2015. godine, od navedenih poljoprivrednih
gospodarstava, prikazanih u tablici broj dvadeset dva (22), najviše je registriranih obiteljskih
gospodarstava i to 235, zatim trgovačkih društava kojih je 6, a najmanje je zadruga, svega 4.
Uzmemo li u obzir broj obiteljskih gospodarstava na području cijele Sisačko - moslavačke
županije, udio poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd iznosi 2,47%.
Tablica br.23: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja
Broj PG-ova <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65
Obiteljsko gospodarstvo 17 11 11 24 33 38 101
Obrt 0 1 0 0 0 0 0
Ostali 0 0 0 0 0 0 0
Trgovačko društvo 2 1 0 3 0 0 0
Zadruga 1 0 1 0 1 1 0
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području općine Gvozd, što je vidljivo iz
tablice broj dvadeset tri (23), većinom su osobe starije životne dobi (preko 65 godina, registrirana
101 osoba), dok je broj osoba mlađih od 40 godina značajno manji (registrirano je svega 17). Ta
činjenica ukazuje na negativan trend zbog toga što je najveći broj nositelja obiteljskih
gospodarstava starije od 60 godina.
U tablici broj dvadeset četiri (24), prikazan je broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj
spremi na dan 31. 12. 2015.
57
Tablica br.24: Broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj spremi na dan 31. 12. 2015.
Vrsta poljoprivrednog
gospodarstva Nema
podataka Nezavršena osnovna
škola Osnovna
škola Srednja
škola Viša
škola
Obiteljsko gospodarstvo 79 32 59 56 5
Obrt 0 0 0 1 0
Ostali 0 0 0 0 0
Trgovačko društvo 4 0 0 2 0
Zadruga 2 0 0 2 0
Ukupno 85 32 59 61 5
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Što se tiče stupnja obrazovanja nositelja poljoprivrednih gospodarstva na području općine Gvozd
najviše ih ima završenu srednju školu, a najmanje višu školu poput usavršavanja neke struke ili
fakultetskog obrazovanja. To dovodi u pitanje njihovu stručnost i znanje vezano za bavljenjem
nekom od poljoprivrednih grana. Ukoliko bi bilo više visokoobrazovanih ljudi postojala bi veća
mogućnost za korištenjem nekih od mjera za poticanje razvoja ruralnog područja te bi se time
mogla podići kvaliteta života i stvoriti mogućnost samozapošljavnja, a time i ostanka na tom
području.
Tablica br.25: Uzgoj stoke u županiji i općini Gvozd na dan 31. 12. 2015.
Vrsta stoke Broj grla u JLS-u Broj PG-ova U
JLS-u
Broj grla u
županiji
Broj PG-ova u
županiji
Drugo 0 0 1 1
Govedo 566 68 25569 2213
Kokoši/pilići 0 0 314 16
Konji 13 3 4805 440
Koze 138 11 3049 217
Magarci/Mule/Mazge 0 0 45 14
Ovce 1249 43 34174 1585
Pure 0 0 0 0
Svinje 27 12 2911 676
Ukupno 1993 137 70868 5162
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Iz tablice broj dvadeset pet (25), vidljivo je da je od poljoprivrednih grana najzastupljenije
stočarstvo koje uključuje uzgoj goveda, koza i ovaca, dok je uzgoj peradi znatno manje
zastupljen. Stočarstvo je najviše zastupljeno zbog samog terena. Teren je brdovit i pogodan za
58
uzgoj stoke, a time i za proizvodnju njihove hrane, krme. Tipovi tla koji prevladavaju na tom
području pogodni su za proizvodnju krme, idealni su za sjetvu djetelinsko-travnih smjesa, raznih
žitarica koje služe kao stočna hrana. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, temperature i oborina te
geografskog položaja, idealan je ekstenzivan uzgoj goveda, koza i ovaca. Uz gore navedene
razloge takav oblik uzgoja je i financijski najpovoljniji.
Slika br. 14: Uzgoj ovaca na području općine Gvozd
Izvor: fotogalerija Općine Gvozd
Podaci o broju PG –ova, košnica i količina proizvedenog meda, prikazani su u tablici broj
dvadeset šest (26).
Tablica br.26: Uzgoj pčela i proizvodnja meda na dan 31. 12. 2015.
Kategorija Općina Gvozd Županija
Broj PG-a 10 499
Broj košnica 478 42 037
Proizvodnja meda u kg 9560 840 740
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
59
Na području općine Gvozd upisano je 10 poljoprivrednih gospodarstava s 478 košnica i 478 kg
proizvedenog meda. Broj poljoprivrednih gospodarstava koji se bave uzgojem pčela i
proizvodnjom meda na području općine Gvozd u odnosu na cijelu Sisačko-moslovačku županiju
je u početnim fazama razvoja i iznosi svega 2%.
Tablica br.27: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31. 12. 2015.
Naselje
<3 ožu.19 20 - 99 100 - 1499 Ukupno
Bro
j
PG
-a
Broj
ARKO
D
parcela
Površi
na (ha)
Bro
j
PG
-a
Broj
ARKO
D
parcela
Površi
na (ha)
Bro
j
PG
-a
Broj
ARKO
D
parcela
Površi
na (ha) - - -
Bro
j
PG
-a
Broj
ARKO
D
parcela
Površi
na (ha)
Blatuša - - - 1 7 3,03 1 13 20,06 - - - 2 20 23,09
Brnjavac 1 9 2,41 1 6 5,24 - - - - - - 2 15 7,66
Čremušnica
- - - 1 4 3,16 - - - - - - 1 4 3,16
Gornja
Čemernica
1 2 2,72 - - - - - - - - - 1 2 2,72
Gornja
Trstenica 1 7 2,69 1 9 5,63 - - - - - - 2 16 8,32
Gvozd 83 345 156,53 91 813 642,04 9 144 391 1 3
5
147,0
7 184 1.337
1.336,
65
Kozarac - - - 1 13 9,98 - - - - - - 1 13 9,98
Pješčanica
- - - 2 11 15,57 - - - - - - 2 11 15,57
Podgorje - - - 3 30 18,02 - - - - - - 3 30 18,02
Slavsko Polje
1 4 2,67 - - - - - - - - - 1 4 2,67
Stipan 1 2 1,09 - - - - - - - - - 1 2 1,09
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Iz tablice broj dvadeset sedam (27) i tablice broj dvadeset osam (28) u kojima je prikazana
površina i broj ACORD parcela, prema naseljima i vrstama poljoprivrednog zemljišta, može se
zaključiti da općina Gvozd ima najveći broj poljoprivredih gospodarstava i poljoprivrednih
60
površina. Zbog malih poljoprivrednih površina i nesređenih imovinsko - pravnih odnosa,
nemoguće je pokrenuti neku veću i ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.
Tablica br.28: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31.12. prethodne godine
Vrsta poljoprivrednog
zemljišta
Općina Gvozd Županija
Površina ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKOD
parcela
Površina ARKOD parcela
(ha)
Broj ARKOD
parcela
Oranica 731,59 747 44.053,90
Staklenik na oranici 0,04 1 11,62
Livada 391,2 514 9.592,16
Pašnjak 225 168 9.794,37
Krški pašnjak 0 0 1,86
Vinogradi 0,21 2 250,22
Iskrčeni vinograd 0 0 0,07
Maslinik 0 0 -
Voćne vrste 142,7 146 2.056,40
Kultura kratkih ophodni 0 0 5,31
Rasadnik 0 0 2,54
Miješani trajni nasadi 1,04 2 59,83
Ostalo zemljište 75,09 27 571,75
Ukupno 1566,86 1607 66400 58624
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Za poljoprivrednu djelatnost u općini Gvozd postoje mnogi prirodni resursi, prije svega
kvalitetna i ekološki očuvana zemlja, tako da je temelj aktivnosti vezan uz ratarstvo u funkciji
stočarstva.
Prema podacima iz ARKOD-a, u općini Gvozd se obiteljska poljoprivredna gospodarstva
najvećim dijelom bave stočarstvom. Tako se oranice obrađuju na 731,59 ha, dok se staklenici na
oranicama obrađuju na svega 0,04 ha u odnosu na županiju koja obrađuje 44 053,90 ha oranica i
11,62 ha staklenika na oranicama. Trajni travnjaci zauzimaju 391,2 ha livada i 225 ha pašnjaka,
dok u cijeloj županiji livade zauzimaju 9592,16 ha, a pašnjaci 9794,37 ha.
Površinu zauzimaju i trajni nasadi voća (142,7 ha), vinogradi (0,21 ha) te miješani trajni nasadi
(1,04 ha). Ograničavajući faktor za razvoj poljoprivrede na ovom području je minski sumnjiv
prostor koji predstavlja opasnost po život i ugrožava sigurnost stanovništva koje živi i posjeduje
poljoprivredne površine u blizini minski sumnjivih prostora.
61
Površine zemljišta prema sektorima uzgoja na području općine Gvozd, prikazane su u tablici broj
dvadeset devet (29).
Tablica br.29: Sektor uzgoja na području općine Gvozd
Sektor Površina (ha)
krmno bilje 185,95
livade 246,81
ljekovito bilje 1,01
pašnjaci 187,87
plemenita vinova loza 0,16
povrće 8,06
soja 0,21
voćne vrste 93,29
žitarice 284,85
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Prema sektoru uzgoja na području općine Gvozd, najveći udio u ukupnoj biljnoj proizvodnji ima
proizvodnja žitarica, a uzgajaju se na 284,85 ha i najviše se proizvode kukuruz i pšenica. Slijede
livade na površini od 246,81 ha i pašnjaci na 187,87 ha. Krmne kulture proizvode se na 185,95
ha, dok voćarstvo zauzima 93,29 ha površine. Povrtlarstvo je slabije razvijeni sektor i povrće se
uzgaja uglavnom za vlastite potrebe. Potražnja za ljekovitim biljem u stalnom je porastu budući
da je to atraktivna i dohodovna proizvodnja, a trenutno se uzgoj vrši na površini od 1,01 ha.
3.8. Stanje okoliša
Sustavno praćenje stanja okoliša na području općine Gvozd nije razvijeno, postoje samo
povremena mjerenja koja nisu dostatna za temeljitiju analizu. Sve aktivnosti koje se provode na
području općine u sebi imaju ugrađene elemente održivog gospodarenja prirodnim resursima i
zaštitu okoliša, kako u gospodarskom razvoju tako i pri razvoju komunalne i društvene
infrastrukture. Poseban naglasak stavlja se na usvajanje novih znanja i vještina u uporabi novih
62
tehnologija te prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske
samoodrživosti.
Na prostoru općine Gvozd nalaze se zaštićeni dijelovi prirode, značajni krajobraz Petrova gora
ukupne površine 2734,91 ha od kojih je 57 ha na području općine Gvozd. Poseban status ima
Cret Đon Močvar koji je proglašen posebnim botaničkim rezervatom 1964. godine na površini od
17.42 hektara. Područje creta se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000 – Cret Blatuša HR2001001
površine 42.12 ha. Nalazi se na brdsko-planinskom području sela Blatuša, a smješteno je u
prostranoj zaklonjenoj dolini na nadmorskoj visini od 135 metara. Cret predstavlja osebujno
močvarno stanište na južnoj granici rasprostranjenosti cretskih staništa i najveći je acidofilni cret
Republike Hrvatske s dubinom tresetskog sloja od 4,8 metara. Cret je važno stanište rijetkih
ugroženih i zaštićenih vrsta.
Slika br.15: Posebni botanički rezervat Cret Đon Močvar
Izvor: fotogalerija Općine Gvozd
63
U sjevernom dijelu općina graniči na rijekom Kupom koja se nalazi u ekološkoj mreži Natura
2000 - Kupa HR2000642 kao područje značajno za vrste i stanišne tipove. U Prostornom planu
Sisačko-moslavačke županije dan je prijedlog da se dolina rijeke Kupe na području općine Gvozd
temeljem Zakona o zaštiti prirode upiše kao značajni krajobraz. Stoga je kao vrijedno prirodno
područje valorizirano i kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN
50/99).
Na području općine Gvozd nije razvijena industrija i nema većih potencijalnih zagađivača zraka
zbog čega se pretpostavlja da prema kakvoći zrak spada u I. kategoriju.
Organizirano sakupljanje otpada s područja općine Gvozd odvozi se i odlaže na odlagalište
komunalnog otpada Blatuša. Međutim, navedeno odlagalište nije uređeno temeljem Prvilnika o
načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN
117/07; 111/11; 17/13; 62/13), stoga je potrebno provesti sanaciju odlagališta komunalnog otpada
Blatuša najkasnije do kraja 2018. godine. Prema dostupnim podacima u razdoblju od 2008. do
2012. godine na odlagalište Blatuša je odloženo oko 13 647 tona komunalnog otpada s područja
općina Topusko i Gvozd, a o sastavu odloženog otpada ne postoje podaci.
Potencijalnu opasnost za zagađenje tla i voda predstavlja neriješeno pitanje odvodnje oborinskih i
otpadnih voda. Naime, oborinske vode se ispuštaju u lokalne vodotoke dok se odvodnja otpadnih
voda obavlja preko jama s taložnicama.
Zaštita voda na području općine postići će se izgradnjom sustava javne odvodnje s uređajima za
pročišćavanje otpadnih voda koji će doprinijeti boljem i efikasnijem skupljanju i pročišćavanju
otpadnih voda i na taj način pozitivno utjecati na očuvanje kvalitete poljoprivrednog i šumskog
zemljišta. Problem su i oborinske vode zbog zastarjelih kanala.
Posebna pozornost na području općine Gvozd posvećena je zaštiti od požara i eksplozija, stoga je
izražen Plan zaštite od požara za područje općine koja je bogata šumama i zaštićenim prirodnim
krajolicima.
Prema Registru onečišćivaća okoliša 2013. godine na području općine Gvozd zabilježena su tri
privredna subjekta uslijed čijih djelatnosti dolazi do emisija u okoliš, ali ne dovode u pitanje
zdravlje stanovnika toga područja.
64
3.9. Analiza kapaciteta lokalne samouprave
Ustroj Općine Gvozd
Tijela u sastavu Općine Gvozd čine Općinsko vijeće, Općinski načelnik, Upravni odjel i mjesni
odbori. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi
odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne samouprave
i vrši nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom upotrebom sredstava. Općinsko vijeće
sastavljeno je od 13 vijećnika kojima mandat traje četiri godine. Nositelj izvršne vlasti je
Općinski načelnik s mandatom u trajanju od četiri godine. Načelnik općine Gvozd je odgovoran
za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i
zakonitost akata Upravnog odjela Općine. Upravno tijelo Općine je Upravni odjel kojim upravlja
pročelnik imenovan od strane načelnika. Upravni odjel Općine Gvozd samostalan je u okviru
svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara
načelniku. Kao oblik mjesne samouprave, na području Općine Gvozd osnovani su: Mjesni odbor
Blatuša, Mjesni odbor Bović, Mjesni odbor Crevarska Strana, Mjesni odbor Pješčanica, Mjesni
odbor Slavsko Polje, Mjesni odbor Stipan i Mjesni odbor Vrginmost.
Slika br.16: Zgrada Općine Gvozd
Izvor: www.facebook.com
65
Vijeće za prevenciju je tijelo osnovano od strane Općine Gvozd s ciljem provođenja preventivnih
aktivnosti, utjecaja na uzroke delikventnih ponašanja, smanjenja stope kriminaliteta te podizanja
ukupne kvalitete života i sigurnosti građana. Članove Vijeća za prevenciju Općine Gvozd čine
predstavnici lokalne vlasti, policije, obrazovnih i odgojnih ustanova te vatrogasne zajednice.
Vijeće je osnovano na inicijativu Policijske postaje Gvozd u sklopu implementacije projekta
Policija u zajednici. Sama policija ne može utjecati na sve društvene sfere zbog čega je nužan
zajednički, partnerski odnos svih društvenih snaga i ustanova, ali isto tako i građana bez čije
pomoći plan prevencije kriminaliteta ne bi bio ostvariv. Vijeće za prevenciju se sastaje svaka tri
mjeseca, a po potrebi i češće.
Članovi vijeća su:
Sanja Mirilović, zamjenica općinskog načelnika, predsjednica Vijeća
Velimir Horvatin, načelnik PP Gvozd, zamjenik predsjednice Vijeća
Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd, član Vijeća
Marijan Crnković, kontakt policajac, PP Gvozd, član Vijeća
Ankcia Drljan Rakas, pedagoginja OŠ Gvozd, članica Vijeća
Senka Crevar, učiteljica u OŠ Gvozd, članica Vijeća
Dubravka Milčić, socijalna radnica, Centar za socijalnu skrb Glina, članica Vijeća
Željko Polojac, voditelj Crvenog križa Gvozd, član Vijeća
Predrag Mraović, predstavnik Udruge „Suncokret“, član Vijeća
Analiza proračuna
Analizom kretanja proračunskih prihoda i rashoda u razdoblju od 2011. do 2015. godine, može se
reći da je u 2011., 2012. i 2014. godini ostvaren deficit u općinskom proračunu, koji je pokriven
viškom sredstava iz prethodnih godina. Proračunski suficit je ostvaren u 2013. i 2015. godini.
Nastali deficit uzrokovan je smanjenjem proračunskih prihoda.
66
4. SWOT ANALIZA
Nakon izrađene Analize stanja pristupilo se izradi SWOT analize, odnosno analize razvojnih
problema i razvojnih mogućnosti s ciljem daljnjeg definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera.
SWOT je akronim nastao od riječi na engleskom jeziku:
Strenghts – snage
Weaknesses - slabosti
Opportunities - mogućnosti/prilike
Threats - prijetnje
SWOT analiza je analitički okvir za dobijanje relevantnih informacija o području općine Gvozd i
o okruženju u kojem djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrditi snage i slabosti te
mogućnosti i prijetnje u okruženju. Nalazi SWOT analize temelje se na pretpostavci da se najveći
uspjeh postiže maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istovremeno minimiziranje
prijetnji i slabosti.
SWOT analiza omogućila je prepoznavanje unutarnjih snaga i slabosti zajednice, ali i mogućnosti
(prilika) i prijetnji (ograničenja) iz okruženja.
SNAGE SLABOSTI
- Povoljan zemljopisni položaj - blizina
glavnog grada RH Zagreba (50 km)
- Blizina zračne luke u Velikoj Gorici
(50 km)
- Blizina glavnih središta Sisačko -
moslavačke županije i Karlovačke
županije (Sisak 50 km, Karlovac 40
km), granično područje s Bosnom i
Hercegovinom
- Blizina turističkih središta šireg
područja – toplice Topusko, izletište
Petrova gora, dolina rijeke Kupe, stari
mlin-vodenica Srnjak
- Bogata kulturna i povijesna baština
- Postojanje kulturno-povijesnih resursa
kao preduvjet razvoja ruralnog turizma
- Nepostojanje izravne prometne
povezanosti s gradom Zagrebom
- Nedostatak linija javnog autobusnog
prijevoza
- Slaba naseljenost prostora
- Nepovoljna starosna struktura
stanovništva
- Niska dohodovna struktura
stanovništva
- Negativni demografski trendovi
(negativni prirodni prirast i starenje
stanovništva)
- Veliki odljev mladih radno sposobnih
osoba
- Nedostatak visokoobrazovane radne
67
- Postojanje velikog broja sakralnih
objekata bogatih povijesnom i
kulturnom baštinom
- Gospodarski potencijal gradine
Kiringrad
- Nezagađeno kvalitetno poljoprivredno
zemljište pogodno za ratarsku
proizvodnju
- Vrlo prihvatljiva tržišna cijena
poljoprivrednog zemljišta
- Povoljni klimatski uvjeti za razvoj
poljoprivrede (kontinentalna klima)
- Pogodno područje za razvoj stočarstva
- Područje bogato šumskim površinama
- Ekološki nezagađeno područje bogato
kvalitetnom pitkom vodom
- Visok postotak priključka stanovništva
na vodoopskrbnu mrežu (oko 80%
područja općine Gvozd pokriveno je
vodovodnom mrežom)
- Dobra visokonaponska
elektroenergetska i telekomunikacijska
mreža koja pokriva cijelo područje
općine Gvozd
- Prihvatljivo riješeno pitanje odlaganja
komunalnog otpada
- Postojanje poslovnih zona Gornja
Čemernica, Vrginmost 1, Vrginmost 2 i
Vrginmost 3
- Postojanje sirovinske baze (bjelača-
glina, ugljen, kvarcni pijesak)
- Djelomično postojanje
izvaninstitucionalnog programa
socijalne skrbi
- Razvijena suradnja s civilnim sektorom
za demokratizaciju uprave i uvođenje
sustava dobrog upravljanja
snage
- Nedovoljan broj radnih mjesta za
ranjive i marginalizirane društvene
skupine
- Zapušteno obradivo poljoprivredno
zemljište
- Dotrajala vodovodna i niskonaponska
elektroenergetska mreža
- Nizak postotak korištenja obnovljivih
izvora energije
- Zapuštenost i neodržavanje puteva –
nerazvrstanih cesta, preko 200 km
- Neriješeno pitanje kanalizacije i
otpadnih voda
- Neriješeni imovinsko pravni odnosi
bivših industrijskih pogona i privatnog
poljoprivrednog zemljišta na području
općine Gvozd
- Nedovoljno razvijeno poslovno
okruženje i poduzetnička klima
- Slabo razvijeni kapaciteti Općine za
samostalno privlačenje i korištenje EU
fondova
- Nedostatak na lokalnoj razini institucija
koje pružaju potporu razvoju
gospodarstva
- Nedostatak zainteresiranosti
stanovništva (pogotovo mladih) za
kulturne i sportske sadržaje
- Nedovoljno iskorištene prirodne i
klimatske prednosti područja (čista tla,
vode i očuvan zrak)
- Nedovoljno iskorištavanje turističkih
resursa i potencijala
- Nedostatna sredstva za adekvatnu
zaštitu zaštićenih krajolika
- Nedovoljno razvijena turistička
68
infrastruktura, nedovoljno poznata
destinacija
PRILIKE PRIJETNJE
- Korištenje državnih poticajnih mjera
- Jače korištenje sredstava fondova EU
- Sadnja visokodohodovnih kultura
- Razvoj ekološki prihvatljive
poljoprivredne proizvodnje
- Razvoj voćarstva, uzgoja povrća, uzgoj
ljekovitog bilja
- Mogućnost izgradnje plastenika i
staklenika za poljoprivrednu
proizvodnju
- Mogućnost izgradnje kapaciteta za
preradu poljoprivrednih proizvoda
(hladnjače, sušare za povrće, voće,
bilje, gljive)
- Programi vlade Republike Hrvatske i
Sisačko-moslavačke županije
namijenjeni poticanju razvoja
obrtništva, poduzetničke infrastrukture,
socijalnog poduzetništva, održivog
turizma
- Dolazak investitora iz drugih područja
- Bolje iskorištavanje nedrvnih šumskih
proizvoda (šumski plodovi)
- Izgradnja elektrane na biomasu,
moguće priključenje na
elektroenergetsku mrežu sredinom
2018. godine
- Korištenje obnovljivih izvora energije
- Nestabilna zakonska regulativa
- Sporost pravosuđa
- Nedosljedna porezna politika
- Prekrajanje (ukidanje) općina i
županija
- Odlazak radno sposobnog stanovništva
u druge sredine – osobito mladih osoba
- Otpor prema promjenama te usvajanju
novih znanja i vještina radno
sposobnog stanovništva
- Negativni prirast stanovništva
- Siromaštvo i socijalna isključenost
ugroženih skupina stanovništva
- Siva ekonomija
- Nedovoljna briga o okolišu
- Nedostatak financijskih sredstava za
infrastrukturne projekte
- Uvođenje poreza na neobrađena
poljoprivredna zemljišta i neiskorišteni
poslovni prostor
- Sporo rješavanje imovinsko-pravnih
odnosa
- Ulaskom Republike Hrvatske u EU
povećana konkurencija u svim
sektorima
69
5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GVOZD
5.1. Vizija
Nastavno na osnovnu i SWOT analizu te uzimajući u obzir krug utjecaja Radna skupina za
izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd formulirala je viziju kroz rad na radionici, a
koja opisuje budućnost, odnosno kakvu bi Općinu željeli vidjeti nakon pet godina planskog
socio-ekonomskog razvoja i uspješnog gospodarenja tim područjem. Vizija predstavlja iskazani
cilj Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, a ona glasi:
„Gvozd je gospodarski razvijena općina, bogatih i očuvanih prirodnih
resursa, značajne kulturno-povijesne baštine, privlačna za život i
stanovanje, zanimljiva posjetiteljima i spremna za dolazak investitora“
Kako bi se postigao i u konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine Gvozd
potrebno je sagledati nekoliko važnih elemenata, odnosno dobiti odgovore na pitanja predmetne
sredine, a to su koje su najvažnije aktivnosti u gospodarstvu općine Gvozd. Iz toga će proizaći i
odgovor na pitanje u kojim djelatnostima je moguća najviša zaposlenost, koje su usluge dostupne
u općini Gvozd te kvaliteta življenja na tom području.
Vizija općine Gvozd ukazuje na potrebu određenog restrukturiranja postojećeg gospodarskog
sektora, identificiranja novih gospodarskih mogućnosti te unapređenjem institucionalne
organizacije. Radna skupina je utvrdila da bi se vizija razvoja općine Gvozd za period od 2015.
do 2020. godine trebala usredotočiti na: razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta
(poljoprivreda, energetika, turizam, privlačenje investitora), održivo korištenje prirodnih resursa i
kulturno-povijesne baštine (prirodni resursi, zelena infrastruktura, kulturno-povijesna baština),
unapređenje kvalitete života i razvoj društvene infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, ceste,
otpad, socijala, zdravstvo, obrazovanje, razvoj civilnog društva). Uzimajući u obzir sve navedeno
Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd koja je sastavljena od svih
interesnih dionika i konzultantskog tima Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-
MO-RA, prepoznala je i zacrtala tri strateška cilja razvoja općine Gvozd kao prvi korak u
ostvarenju Vizije.
70
5.2. Ciljevi
Glavni strateški ciljevi razvoja proizlaze iz definirane vizije razvoja općine Gvozd do 2020.
godine koji su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja. Općina treba postati
gospodarski razvijeno ruralno područje, s visokim društvenim standardom. Ciljevi su rezultat
prethodnih istraživanja, analize i obrade podataka, istraživačkih promišljanja te iznesenih
prijedloga na radionicama s predstavnicima poslovnog, javnog i civilnog sektora. Definiranje
strateških ciljeva usklađeno je sa strateškim opredjeljenjima i usmjereno je prema rješavanju
ključnih razvojnih problema.
U ključne probleme na području općine Gvozd spadaju visoka stopa nezaposlenosti i nedovoljno
radnih mjesta, negativni prirodni prirast i starenje stanovništva te nerazvijenost komunalne
infrastrukture. Strateški ciljevi razvoja su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja,
jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Strategije. Hijerarhija
strateških ciljeva određuje se tako da dugoročno usmjerava razvoj općine i to tako da optimalno
iskorištava njezine razvojne snage i prilike te prevladava i zaobilazi njezine slabosti i prijetnje.
Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na SWOT analizi. Ciljevi moraju biti:
mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni,
sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, takvi da pridonose razvoju općine koji je određen
vizijom, u skladu s ciljevima nacionalnih i županijskih strateških dokumenata.
Temeljem Osnovne analize, SWOT analize i vizije općine Gvozd, Radna skupina utvrdila je tri
(3) strateška razvojna cilja:
1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura.
Sva tri strateška cilja imaju važna zajednička obilježja, odnosno formiraju jasna rješenja za
identifikaciju problema, realni su i usmjereni na postojeće resurse.
71
5.3. Ciljevi, prioriteti, razvojne mjere
Na temelju Osnovne analize, SWOT analize i vizije, općina Gvozd odnosno njena Radna skupina
za izradu Strateškog razvojnog programa utvrdila je tri (3) strateška cilja s pripadajućih jedanaest
(11) prioriteta i dvadeset osam mjera (28).
Tablica br.30: Ciljevi prioriteti i mjere
CILJ PRIORITET MJERE
SC1.
Gospodarski razvoj i nova
radna mjesta
P1.1. Poljoprivredna
proizvodnja i prerada
1.1.1. Poticanje ekološke proizvodnje
poljoprivrednih proizvoda
1.1.2. Ulaganje u proizvodnu infrastrukturu za
razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje,
skladištenja, dorade i povećanje dodane
vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
(prerada, marketing)
1.1.3. Komasacija poljoprivrednog zemljišta
P1.2. Proizvodnja energije i
racionalno upravljanje
energijom
1.2.1. Poticanje korištenja energije iz
obnovljivih izvora
1.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u
svim sektorima i sustavno gospodarenje
energijom
P1.3. Poticanje razvoja
poduzetništva i obrta
1.3.1. Poticanje opremanja i razvoja
poduzetničkih zona
1.3.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg
poduzetništva i obrtništva
P1.4. Promidžba i razvoj
posebnih oblika turizma
1.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma (lovni
turizam, ciklo, sportsko - ribolovni, ruralni)
1.4.2. Razvoj turističke infrastrukture područja
P1.5. Razvoj investicijskog
okruženja
1.5.1. Poboljšanje uvjeta za privlačenje
investitora
1.5.2. Jačanje financijskog okruženja za
poduzetnike i obrtnike
SC2.
Održivo korištenje prirodnih
resursa i kulturno - povijesne
baštine
P2.1. Poboljšano i održivo
upravljanje prirodnim resursima
i zelenom infrastrukturom
2.1.1. Podrška edukaciji i promociji prirodnih
vrijednosti na području općine Gvozd
2.1.2. Jačanje suradnje dionika zaštićenih
područja i ekološke mreže NATURA 2000 i
zajedničke aktivnosti održavanja, očuvanja,
edukacije i promicanja zaštite prirode
72
2.1.3. Poboljšano upravljanje zelenom
infrastrukturom
2.1.4. Razvoj održivog korištenja prirodnih
resursa
P2.2. Održivo upravljanje
kulturno-povijesnom baštinom
2.2.2. Valorizacija i održivo upravljanje
kulturno - povijesnom baštinom
SC3.
Unaprjeđenje kvalitete života
stanovnika i razvijena
društvena infrastruktura
P3.1. Razvoj komunalne
infrastrukture
3.1.1. Razvoj, izgradnja i održavanje sustava
vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda
3.1.2. Razvoj i izgradnja sustava gospodarenja
otpadom
3.1.3. Podrška izgradnji, rekonstrukciji i
održavanju javnih i nerazvrstanih cesta
3.1.4. Poboljšanje opskrbe električnom
energijom
3.1.5. Podrška izgradnji toplovodne mreže
P3.2. Poboljšanje obrazovnog
sustava na lokalnoj razini
3.2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj predškolskog
i osnovnoškolskog obrazovanja
3.2.2. Potpora obrazovanju i cjeloživotnom
učenju u skladu s potrebama tržišta rada
P3.3. Poboljšanje zdravstvene
i socijalne skrbi
3.3.1. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
3.3.2. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi
(volontiranje, samopomoć)
P3.4. Razvoj društvenih
sadržaja i infrastrukture
3.4.1. Poticanje društvenih sportsko-
rekreativnih programa, projekata i manifestacija
3.4.2. Potpora upravljanju i održivom korištenju
objekata društvene infrastrukture
3.4.3. Poticanje aktivnosti civilnog društva
73
Strateški cilj 1: Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Nakon završetka Domovinskog rata područje općine Gvozd kao i cijelo područje Sisačko-
moslavačke županije ne bilježe značajniji oporavak. Naprotiv, općina Gvozd stagnira u svim
relevantnim pokazateljima gospodarskog razvoja i napretka, pokretanja proizvođačke djelatnosti i
na taj način stvaranja preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanja stanovnika s
tog područja.
Na području općine Gvozd postoje određeni poslovni objekti u državnom vlasništvu koji se ne
koriste, a uz minimalna ulaganja mogli bi se u vrlo kratkom roku staviti u funkciju. Gospodarska
pasivnost na ovom području doprinosi ekonomskoj stagnaciji i gubitku radnih mjesta. Potrebno je
gospodarstvo otvoriti ulaganjima domaćeg/stranog kapitala, znanja i vještina, a pogodan oblik za
privlačenje tog kapitala su određene zakonske i infrastrukturne pogodnosti.
Područje općine Gvozd bogato je velikim poljoprivrednim površinama, šumama, vodom,
kulturno-povijesnom baštinom i velikim potencijalom za razvoj selektivnih oblika turizma.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorene su velike mogućnosti za konkurencijom
poljoprivrednim proizvodima. Međutim, još uvijek se veliki broj lokalnih poljoprivrednika bavi
uzgojem niskodohodovnih poljoprivrednih kultura. Poljoprivredni proizvođači svoju proizvodnju
obavljaju na malim poljoprivrednim parcelama koje količinama i cjenovno ne mogu konkurirati
na europskom tržištu. Prednost tog područja je nezagađeno poljoprivredno zemljište, vodotoci
koji se mogu koristiti u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih parcela, a potražnja na tržištu je sve
veća za ekološkim poljoprivrednim proizvodima. Stoga je potrebno lokalne poljoprivrednike
usmjeriti prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je znatno konkurentnija i ekonomski
isplativija od klasične poljoprivredne proizvodnje.
Postoje velike mogućnosti za razvoj turističke ponude naslonjene na prirodne i kulturne resurse,
bogata lovišta divljačima, međutim potrebno je razviti turistički identitet općine Gvozd. Ovim
strateškim ciljem trebaju se stvarnim prioritetima i mjerama stvoriti preduvjeti za razvoj
gospodarstva i konkurentnosti. Mjerama za ostvarenje ovog cilja planira se povećati broj novih
radnih mjesta i osigurati ostanak stanovnika na prostoru općine Gvozd.
74
P1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada
Područje općine Gvozd oduvijek se veže za poljoprivrednu proizvodnju koju je potrebno
usmjeriti prema proizvodnji kvalitetne hrane, prema načelu integrirane poljoprivredne
proizvodnje i ekološke poljoprivredne proizvodnje radi posjedovanja značajnih prirodnih
preduvjeta. Poljoprivreda je jedna od tri najvažnije gospodarske grane u Sisačko-moslavačkoj
županiji. Prema podacima ARKOD-a u općini Gvozd, najzastupljenija su obiteljska
poljoprivredna gospodarstva koja se najvećim dijelom bave stočarstvom, što uključuje uzgoj
goveda, koza i ovaca. Prema vrsti uporabnog zemljišta, najzastupljenije su oranice koje se
obrađuju na površini od 731,59 ha. Površinu zauzimaju i trajni nasadi voća na 142,7 ha,
vinogradi na 0,21 ha te miješani nasadi na 1,04 ha. Uzevši u obzir navedene podatke, cilj je
poticati lokalno stanovništvo na bavljenje poljoprivredom, posebno ekološkom poljoprivrednom
proizvodnjom. Poticat će se proizvodnja i stvaranje veće dodane vrijednosti poljoprivrednih
proizvoda, ulaganje u stočarsku proizvodnju, a posebna pozornost bit će usmjerena na korištenje
poljoprivrednog zemljišta. Nužno je udruživanje poljoprivrednika i okrupnjavanje
poljoprivrednih površina u cilju povećanja proizvodnje i unapređenje tržišta kroz organizirani
otkup putem zadruga i kooperacija.
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada
Mjera 1.1.1. Poticanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda
Cilj Ulaganjem u ekološko poljoprivrednu proizvodnju omogućiti
stjecanje novih znanja i vještina u procesu proizvodnje ekoloških
poljoprivrednih proizvoda, na taj način jačati konkurentnost
poljoprivrednih proizvoda i proizvođača kao i pozicioniranje na EU
tržištu, omogućiti zapošljavanje u poljoprivredi i ostanak
stanovništva na ruralnom području
Sadržaj Izraditi popis proizvođača ekoloških poljoprivrednih
proizvoda
Poticati poljoprivredne proizvođače na prelazak s
konvencionalnog na ekološki uzgoj
Poticati proizvođače na korištenje organskih gnojiva i
bioloških sredstava za zaštitu proizvoda
Poticati razvoj finalizacije svih oblika poljoprivredne
proizvodnje
75
Poticati institucije za kupovinom ekološki prihvatljivih
proizvoda za javne potrebe
Subvencionirati ekološku proizvodnju poljoprivrednih
proizvoda
Umrežiti i udružiti eko-poljoprivredne proizvođače
Uspostaviti i razviti kratke lance opskrbe lokalnim
proizvodima
Prenositi nova znanja i vještine, informirati i educirati
poljoprivrednike o mogućnostima financiranja iz EU fondova
i drugih izvora
Promovirati ekološke poljoprivredne proizvode s područja
općine kroz izradu letaka, brošura i objava tekstova u
medijima
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, Ministarstvo
poljoprivrede, EU fondovi i programi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađen popis broja ekoloških proizvođača
Broj poljoprivrednih proizvođača koji su prešli s konvencionalnog na
ekološki uzgoj
Broj proizvođača koji koriste organska gnojiva i organska sredstva za
zaštitu proizvoda
Broj dodjeljenih poticaja za razvoj finalizacije svih oblika
poljoprivredne proizvodnje
Broj institucija koje kupuju ekološke poljoprivredne proizvode za
javne potrebe
Broj dodijeljenih potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju
Broj udruga i udruženja eko-proizvođača koji su se povezali u
zajedničku mrežu proizvođača
Broj proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe lokalnim
proizvodima
Broj educiranih eko-poljoprivrednika
Broj održanih edukacija/radionica o ekološkoj poljoprivrednoj
proizvodnji i mogućnostima financiranja iz EU fondova i drugih
izvora
Broj izrađenih letaka, brošura, objava tekstova u medijima
76
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada
Mjera 1.1.2. Ulaganje u proizvodnu infrastrukturu za razvoj primarne
poljoprivredne proizvodnje, skladištenja, dorade i povećanje dodane
vrijednosti poljoprivrednim proizvodima (prerada, marketing)
Cilj Ulaganjem u izgradnju i opremanje kapaciteta za preradu, hlađenje i
skladištenje poljoprivrednih proizvoda omogućiti će se povećanje
konkurentnosti u kvaliteti i kvantiteti, povećanje dodane vrijednosti
poljoprivrednih proizvoda i stvoriti preduvjeti za zapošljavanje i
samozapošljavanje u poljoprivredi
Sadržaj Istražiti tržište i snimiti potrebe za otkup, skladištenje i
hlađenje poljoprivrednih proizvoda
Osigurati zemljište i infrastrukturu za izgradnju i opremanje
kapaciteta
Izraditi projektno-tehničku dokumentaciju i drugu potrebnu
dokumentaciju
Zainteresirati javnost i pronaći odgovorne partnere
Poticati ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju,
skladištenje i doradu te subvencionirati troškove
Poticati obnovu zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu
organiziranja poljoprivredne proizvodnje
Poticati uzgoj profitabilnijih i manje zastupljenih kultura na
poljoprivrednim površinama
Organizirati poljoprivrednu proizvodnju udruživanjem
poljoprivrednih proizvođača u zadruge, klastere, udruge i sl.
Nositelji mjere Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine, proračun Županije, Ministarstvo poljoprivrede, EU
fondovi i programi, ostali izvori financiranja
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađena analiza tržišnih potreba za pojedinim poljoprivrednim
proizvodima, skladištenjem i hlađenjem
Broj gospodarski aktivnih poljoprivrednih gospodarstava
zainteresiranih za uključivanje u proces proizvodnje, skladištenja i
hlađenja proizvoda
Izgrađeni i opremljeni kapaciteti za preradu, hlađenje i skladištenje
poljoprivrednih proizvoda izraženi brojem preradbenih pogona,
hladnjača i skladišta
Broj dodijeljenih potpora poljoprivrednim proizvođačima za
povećanje proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda
Površina obnovljenog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu
77
povećanja poljoprivredne proizvodnje
Površina poljoprivrednih zemljišta zasađenih novim kulturama
Broj osnovanih zadruga, udruga i klastera za otkup i plasman
poljoprivrednih proizvoda na tržište.
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada
Mjera 1.1.3. Komasacija poljoprivrednog zemljišta
Cilj Sređivanjem imovinsko-pravnih odnosa, grupiranjem zemljišnih
čestica radi racionalnije agrarne proizvodnje, obuhvaćajući zemljište
jedne katastarske općine bolje će se organizirati poljoprivredna
proizvodnja koja osigurava isplativost uloženih sredstava
Sadržaj Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta (uklanjanje
građevina, ograda, bunara i slično, građenje nove mreže
poljoprivrednih putova, pripadajućih mostova i propusnih
građevina)
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstvo poljoprivrede
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, Ministarstvo
poljoprivrede, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Povećane površine okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta u
hektarima po gospodarstvima korisnicima mjere
P1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom
Moderni stil života podrazumijeva sve veću upotrebu energije u svrhu postizanja veće udobnosti i
zadovoljenja potreba pa je potrošnja energije svakim danom u porastu. Trenutno se većina
energetskih potreba stanovništva općine Gvozd namiruje upotrebom štetnih fosilnih goriva i
tranzicija prema obnovljivim izvorima energije temelj je dugoročno održivog gospodarskog
razvoja te će se, uključivanjem stanovništva, gospodarskih subjekata i javnog sektora u taj sustav
proizvodnje električne energije, postići velike uštede.
Dostupnost energije jedan je od glavnih preduvjeta razvoja gospodarstva. Ulaganje u energetsku
učinkovitost predstavlja jedinstvenu kombinaciju prednosti: povećanje energetske sigurnosti,
78
ekonomske osjetljivosti, smanjenje potrošnje energije i pozitivan utjecaj na okoliš. Osim toga, u
novom konceptu razvoja niskougljičnog gospodarstva, provedbom mjera energetske
učinkovitosti, doprinijeti će se stvaranju novih radnih mjesta i utjecati na smanjenje emisije
stakleničkih plinova.
Najveći potrošač energije je sektor zgradarstva u kojem leži i najveći potencijal za energetsku
uštedu te će Općina Gvozd, kroz definirane mjere, podupiranjem energetske učinkovitosti u
energetskoj obnovi objekata, pametnim upravljanjem energijom u javnoj infrastrukturi i
stimuliranjem korištenja obnovljivih izvora energije, poboljšati gospodarenje energijom.
Praćenjem ostvarenih ušteda i izradom programskih rješenja i alata za analizu potrošnje energije
te redefiniranjem postupaka za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti na području svoje
općine, doprinijeti će se racionalnom upravljanju energijom i podizanju kvalitete vlastitog
okoliša.
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom
Mjera 1.2.1. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora
Cilj Poticanje razvoja proizvodnje energije intenziviranjem i
stimuliranjem korištenja obnovljivih izvora energije, poput
energije Sunca, vode, vjetra, biomase i drugih izvora te lokalnim
korištenjem proizvedene energije smanjiti energetske gubitke,
utjecati na povećanje korištenja obnovljivih izvora te smanjiti
emisiju stakleničkih plinova.
Sadržaj Izgradnja sustava proizvodnje energije iz obnovljivih
izvora (izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola
i rješenja, stjecanje statusa povlaštenog proizvođača).
Povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora u općoj
energetskoj bilanci i zamjenu energetskih objekata na
fosilna goriva te jačanje svijesti u smislu većeg korištenja
obnovljivih izvora energije.
Povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj
potrošnji primarne energije.
Pratiti trend emisija stakleničkog plina CO2 u atmosferu u
svim sektorima.
79
Nositelji mjere Općina Gvozd, fizičke i pravne osobe
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračuni: Općina Gvozd, SMŽ, FZOEU, Ministarstva, EU
fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora.
Broj korisnika energije iz obnovljivih izvora.
Udio obnovljivih izvora energije.
Pokazatelj emisije CO2 u atmosferu.
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom
Mjera 1.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima i sustavno
gospodarenje energijom
Cilj Podupiranje energetske učinkovitosti kroz energetsku obnovu
(vanjske ovojnice - zidovi i prozori, krovišta i podova) objekata u
privatnom i javnom sektoru, pametnog upravljanja energijom u
javnoj infrastrukturi (sustav grijanja/hlađenja, javna rasvjeta),
uključujući javne zgrade, u stambenom sektoru, poljoprivredi i
gospodarstvu za postizanje niskoenergetskog standarda te
suzbijanje klimatskih promjena i očuvanje okoliša.
Sadržaj Povećati energetsku učinkovitost objekata.
Poticati ugradnju naprednijih tehnologija u poljoprivredi i
gospodarstvu.
Postići uštedu energije smanjenjem potrošnje energije i
troškova za energiju.
Poboljšati upravljanje potrošnjom energije praćenjem
ostvarenih ušteda i redefiniranjem postupaka za daljnje
poboljšanje energetske učinkovitosti.
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračuni: Općine Gvozd, Županije, Ministarstava, FZOEU, EU
fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj projekata energetske učinkovitosti.
Ostvarena ušteda energije objekata u privatnom i javnom sektoru.
Ostvarena ušteda energije ugradnjom pametne rasvjete sa
sustavom za smanjenje intenziteta svjetla te smanjenje svjetlosnog
zagađenja.
80
Broj poticaja i subvencija za ugradnju naprednijih tehnologija u
gospodarstvu.
Smanjenje specifične potrošnje energije po obradivoj površini i po
količini poljoprivrednih proizvoda.
Izrađena programska rješenja i alati za praćenje i analizu potrošnje
energije.
P1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta
Strateški je važno pružiti potporu malim poduzetnicima i obrtnicima koji su se pokazali
najvitalnijim dijelom gospodarstva, ali isto tako vrlo je važna pomoć mikropoduzećima da rastu i
zapošljavaju više radnika. Danas se općina Gvozd nalazi u prilično teškoj gospodarskoj situaciji.
Osim trgovina i ugostiteljskih objekata na području općine Gvozd od poduzeća aktivno je vrlo
malo subjekata. Sve poslovne aktivnosti odvijaju se u malim obiteljskim tvrtkama.
Devastirana postrojenja na području općine Gvozd zahtijevaju obnovu kako bi se potaknuo
gospodarski rast, smanjila nezaposlenost te stvorili preduvjeti za pokretanje razvoja malog i
srednjeg poduzetništva i obrtništva. Prema dostupnim podacima na području općine Gvozd
najvećim dijelom dominira prerađivačka industrija, a slijedi ju poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo. Strateškim razvojnim programom općine Gvozd se želi povećati zapošljavanje u
malom i srednjem gospodarstvu i obrtništvu, stvoriti preduvjete za jačanje konkurentnosti u tim
sektorima, odnosno ukupno poboljšati uspješnost sektora gdje će biti potrebne koordinirane
aktivnosti različitih tijela lokalne i regionalne samouprave i uprave.
Uzimajući u obzir postojeće stanje u poduzetništvu i obrtništvu općina Gvozd kroz vlastita
proračunska sredstva i poticajne mjere nastoji pridonijeti što boljem okruženju za razvoj
poduzetništva i obrtništva te pokretanje gospodarske aktivnosti.
Unapređenje znanja i vještina za učinkovito pružanje usluga ulagačima i promoviranjem
odabranih poslovnih zona kao odgovarajućih lokacija za greenfield investicije i druge poslovne
aktivnosti jedan je od bitnih čimbenika stvaranja konkurentnog okruženja.
Iz svega navedenog Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa formirala je dvije
mjere za poticanje razvoja poduzetništva i obrta na području općine Gvozd.
81
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta
Mjera 1.3.1. Poticanje opremanja i razvoja poduzetničkih zona
Cilj Ulaganjem u osnivanje i razvoj poduzetničkih zona omogućiti razvoj
poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog gospodarskog razvoja s
ciljem povećanja broja gospodarskih subjekata na području, stvoriti
uvjete za povećanje konkurentnosti poduzetnika te stvoriti
mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta
Sadržaj Izraditi Plan razvoja poslovnih zona
Izraditi projektno-tehničku dokumentaciju
Izgraditi komunalnu, energetsku, prometnu i komunikacijsku
infrastrukturu
Izraditi Plan potpore za jačanje konkurentnosti poduzetnika i
obrtnika i izlazak na međunarodna tržišta
Promovirati mogućnosti i privlačiti ulagače kroz olakšice za
pokretanje poslovanja na području općine
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2018. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, fondovi EU i
drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj osnovanih i uređenih poslovnih zona
Broj izrađenih razvojnih planova
Broj poduzetnika u poslovnim zonama
Broj radnih mjesta u poslovnim zonama
Broj održanih promotivnih aktivnosti o pogodnostima za pokretanje
poslovnih aktivnosti u poslovnim zonama
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta
Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
Cilj Omogućavanje lakšeg pokretanja novih obrta i poduzeća te stvaranje
poticajnog okruženja za jačanje gospodarskih aktivnosti i rast
postojećih gospodarskih subjekata edukacijom i bržim i
jednostavnijim pristupom financijskim sredstvima za modernizaciju
tehnologija, strojeva, alata i opreme
82
Sadržaj Poticati osnivanje novih gospodarskih subjekata (poduzeća,
obrti) i otvaranje novih radnih mjesta
Poticati poduzetnike i obrtnike na inovativan način
poslovanja uvođenjem novih tehnologija u proces
proizvodnje
Osnovati lokalnu razvojnu agenciju
Pružanje edukativno-tehničke pomoći poduzetnicima i
obrtnicima o mogućnostima financiranja projekata iz EU
fondova i drugih izvora financiranja, pomoć u pripremi i
razradi projektnih prijedloga
Edukacija poduzetnika i obrtnika o promidžbi i plasmanu
svojih proizvoda i usluga za izlazak na nova tržišta
Sufinancirati sudjelovanje poslovnih subjekata na
gospodarskim sajmovima
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, resorna
ministarstva, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata (poduzeća, obrta)
Broj novih radnih mjesta i novozaposlenih osoba
Broj potpora poduzetnicima i obrtnicima za uvođenje novih
tehnologija u proces proizvodnje
Osnovana lokalna razvojna agencija
Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja projekata iz
EU fondova i drugih izvora financiranja, pomoć u pripremi i razradi
projektnih prijedloga
Broj pripremljenih projekata za financiranje iz sredstava EU fondova
i drugih izvora
Broj održanih edukacija o načinu promidžbe i plasmanu svojih
proizvoda i usluga za izlazak na nova tržišta
Broj sudjelovanja poslovnih subjekata na gospodarskim sajmovima
Broj sudionika na sajmovima
P1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma
Dosadašnji gospodarski učinci turizma u općini Gvozd ispod su potencijala kojima raspolaže.
Budući razvoj turizma na ovim prostorima moguće je temeljiti na zasad nedovoljno korištenim
potencijalima. Općina Gvozd destinacija je bogate kulturne, sakralne i graditeljske baštine, koja
83
još uvijek nije dovoljno prezentirana na području Sisačko-moslavačke županije i šire. Botanički
rezervat „Đon Močvar“ koji se sve više koristi u promociji destinacije i povećanju konkurentnosti
i atraktivnosti, najraznolikiji je i najstariji cret u Hrvatskoj u kojem je zastupljena u Hrvatskoj
vrlo rijetka i relikna zajednica bijele šikljice i mesožderke rosike. Područje je bogato lovištima
gdje se otvaraju velike mogućnosti za unapređenje lovnog turizma i autohtone kuhinje. S obzirom
da se bicikliranje prepoznaje kao dobro za zdravlje te da bicikliranje znači opuštenije putovanje
što otvara mogućnosti pružateljima smještajnih kapaciteta, ugostiteljima, lokalnim trgovinama i
OPG-ovima za stvaranje profita. Za razvoj sportsko-ribolovnog turizma postoji velika resursna
osnova i to za razvoj različitih oblika (rijeka Trepča, dolina rijeke Kupe), no ne postoji atraktivno
pripremljenih ribolovnih terena. Razvoj ruralnog turizma na području općine Gvozd zauzima sve
značajnije mjesto u gospodarskom razvoju općine. Miran i tih okoliš, domaćinski odnos prema
gostu, domaća prehrana, bogata kulturno-povijesna baština, sačuvani stari sakralni objekti, sve su
to obilježja koja gostu mogu pružiti autohtoni doživljaj na području općine Gvozd. S ciljem
doprinosa gospodarskom rastu i povećanju prihoda iz sektora turizma aktivnosti će se usmjeriti
prema unapređenju postojećih turističkih proizvoda, razvoju selektivnih oblika turizma, ulaganju
u turističku infrastrukturu područja, edukaciju i jaču suradnju svih turističkih sudionika.
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma
Mjera 1.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma (lovni turizam, ciklo, sportsko-
ribolovni, ruralni)
Cilj Unaprijediti turistički identitet područja općine te se pozicionirati
kao turistička destinacija očuvanog krajolika, bogatih prirodnih,
kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, razvojem selektivnih
oblika turizma (lovni, ribolovni, ciklo, gastro, seoski itd.) te na taj
način napraviti iskorak u razvoju turističke ponude i korištenja
svog turističkog potencijala uz učinkovitu promociju kao sigurnog
i privlačnog turističkog odredišta.
Sadržaj Analizirati stanje u turizmu na području općine s
naglaskom na selektivne oblike turizma.
Izraditi program poticanja selektivnih oblika turizma
Osmisliti plan promocije turizma s naglaskom na
selektivne oblike turizma.
Osmisliti i izraditi promotivne materijale (brošure) o
84
turističkom identitetu područja.
Poticati sudjelovanje na turističkim sajmovima u cilju
promidžbe i bolje marketinške vidljivosti područja
Informirati i educirati gospodarske subjekte i lokalno
stanovništvo o mogućnostima bavljenja selektivnim
oblicima turizma na ruralnom području i velikoj razvojnoj
perspektivi.
Poticati povezivanje i udruživanje lokalnih turističkih
dionika (klaster, zadruge).
Podržati prekvalifikaciju i/ili dodatno educirati postojeće i
potencijalne pružatelje usluga u turizmu.
Educirati pružatelje usluga u turizmu o mogućnostima
financiranja projekta iz sredstava EU fondova i drugih
izvora.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Hrvatska turistička zajednica, Turistička
zajednica Sisačko-moslavačke županije
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, Financijski plan Turističke zajednice Sisačko-
moslavačke županije, Proračun županije SMŽ
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađena analiza stanja u turizmu na području općine s naglaskom
na selektivne oblike turizma.
Izrađen program poticanja selektivnih oblika turizma.
Broj razvijenih selektivnih oblika turizma.
Izrađen plan promocije turizma s naglaskom na selektivne oblike
turizma.
Broj promotivnih materijala (brošura) o turističkom identitetu
područja.
Broj sudjelovanja na turističkim sajmovima u cilju promidžbe i
bolje marketinške vidljivosti područja.
Broj održanih edukacija o mogućnostima bavljenja selektivnim
oblicima turizma na ruralnom području i velikoj razvojnoj
perspektivi.
Broj održanih sastanaka o mogućnosti povezivanja i udruživanja
lokalnih turističkih dionika (klaster, zadruge).
Broj prekvalificiranih osoba i/ili dodatno educiranih osoba
pružatelja usluga u turizmu.
Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja projekta iz
sredstava EU fondova i drugih izvora.
Broj prijavljenih projekata iz područja selektivnih oblika turizma
za financiranje projekta sredstvima EU fondova i drugih izvora.
85
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma
Mjera 1.4.2. Razvoj turističke infrastrukture područja
Cilj Doprinijeti ravnomjernom razvoju turizma na cijelom području,
poticanjem ulaganja u izgradnju turističke infrastrukture
(smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, igrališta, šetnice uz
rijeku i kroz šumu, biciklističke, planinarske i poučne staze,
izletišta, turističke znamenitosti itd.) i na taj način omogućiti
podizanje razine kvalitete turističkih kapaciteta i usluga te tako
objedinjenom turističkom ponudom pospješiti jačanje turističkog
identiteta područja.
Sadržaj Ulaganja u izgradnju smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih
objekata.
Ulaganja u izgradnju objekata i staza za sport i rekreaciju
(igrališta, šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i trim
staze i drugo)
Postaviti turističku signalizaciju
Urediti tematske staze vezane uz gastronomiju.
Urediti, rekonstruirati i adaptirati gospodarske i stambene
objekte tradicijske gradnje i druge turističke znamenitosti i
staviti ih u funkciju za turističke potrebe
Unaprijediti turističku infrastrukturu kroz postojeće
programe potpora, subvencioniranja i/ili kreditiranja za
turizam.
Jačati kapacitete i znanja za pripremu potencijalnih
projekata izgradnje turističke infrastrukture iz sredstava
EU fondova i drugih izvora.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, TZ SMŽ, poslovni turistički subjekti
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija,
Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, TZ Sisačko-
moslavačke županije, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i
obrta, EU fondovi i programi.
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj novoizgrađenih smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih
objekata.
Broj turista-posjetitelja u novim i postojećim smještajnim
kapacitetima.
86
Broj izgrađenih objekata i staza za sport i rekreaciju (igrališta,
šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i trim staze i drugo).
Broj postavljenih turističkih znakova
Broj uređenih tematskih staza vezanih uz gastronomiju
Broj uređenih i obnovljenih tradicijskih objekata i drugih
turističkih znamenitosti.
Broj programa, dodijeljenih potpora, subvencija i/ili odobrenih
kredita za turizam.
Broj provedenih edukacija za povećanje razine znanja za pripremu
potencijalnih projekata izgradnje turističke infrastrukture iz
sredstava EU fondova i drugih izvora.
P1.5. Razvoj investicijskog okruženja
Razvojem konkurentnog okruženja za ulaganja, općina Gvozd postat će atraktivna lokacija za
ulagače. Poticajnim mjerama za investitore općina Gvozd stvoriti će uvjete za privlačenje i
dugoročnu održivost ulaganja što je jedan od glavnih preduvjeta za razvoj cijelog područja. To se
može ostvariti razvojem poslovnog i investicijskog okruženja i podizanjem razine spremnosti
Općine da stvori i ponudi ulagačima atraktivne i konkurentne uvjete koji udovoljavaju njihovim
potrebama (smanjenje komunalne naknade, dostupan servis za ulagače).
Općina Gvozd namjerava jačati institucionalne kapacitete za servisiranje potreba potencijalnih
investitora kod pokretanja poslovanja uz što manje birokratskih prepreka i problema. To
obuhvaća standarde za prikupljanje, usklađivanje i pružanje informacija ulagačima, dostupnost i
uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora.
Privlačenjem investicija na područje općine Gvozd domaća mala poduzeća i obrti trebat će bolje
iskoristiti ponudu novih investicija. Stoga će Općina Gvozd razviti različite oblike financijskih
mogućnosti za subjekte malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, odnosno uspostaviti
partnerski odnos sa Sisačko-moslavačkom županijom i bankama u cilju poboljšanog pristupa
financiranju poduzetnika i obrtnika u svim fazama razvoja koji će odgovarati njihovim poslovnim
potrebama.
Navedenim mjerama i provedbom istih općina Gvozd želi razviti konkurentno okruženje za
ulaganja, dolazak novih investitora i razviti različite oblike financijskih mogućnosti za poslovne
subjekte.
87
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.5. Razvoj investicijskog okruženja
Mjera 1.5.1. Poboljšanje uvjeta za privlačenje investitora
Cilj Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem administrativnih
opterećenja omogućiti razvoj konkurentnog okruženja za ulaganja,
odnosno poticajnim mjerama jedinice lokalne samouprave poboljšati
poslovno i investicijsko okruženje za privlačenje ulagača na područje
općine (smanjenje komunalne naknade, dostupan servis za ulagače)
Sadržaj Izraditi analizu o investicijskim mogućnostima na području
općine
Ustrojiti bazu podataka poduzetnika i obrtnika ovisno o vrsti
djelatnosti, izgrađenim kapacitetima i brojem zaposlenih s
ciljem bolje informiranosti potencijalnih investitora
Jačati institucionalne kapacitete za servisiranje potreba
potencijalnih investitora kod pokretanja poslovanja uz što
manje birokratskih prepreka i problema
Izraditi poticajne mjere za privlačenje ulagača na područje
općine ( smanjenje komunalne naknade, prihvatljiva cijena
zemljišta za izgradnju poslovnih objekata i proizvodnih
pogona i sl.)
Jačati odnose sa institucijama poduzetničke infrastrukture
(regionalne razvojne agencije, poduzetnički centri)
Izraditi plan promotivne kampanje u svim medijima u cilju
bolje informiranosti potencijalnih ulagača i javnosti
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, SMŽ, EU fondovi i drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađena analiza o investicijskim mogućnostima općine
Ustrojene baza poduzetnika i obrtnika na području općine
Broj educiranih zaposlenika Općine za pružanje korisnih informacija
i pomoći investitorima
Broj mjera za privlačenje ulagača na područje općine
Broj novih ulagača na području općine
Broj održanih radnih sastanaka s poduzetničkim potpornim
institucijama
Broj promotivnih aktivnosti provedenih u svim medijima
88
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
Prioritet 1.5. Razvoj investicijskog okruženja
Mjera 1.5.2. Jačanje financijskog okruženja za poduzetnike i obrtnike
Cilj Razviti različite financijske mogućnosti za subjekte malog i srednjeg
poduzetništva i obrtništva, omogućiti poduzetnicima početnicima i
drugima, lakši, brži i kvalitetniji pristup financijskim sredstvima i na
taj način olakšati pokretanje novog poslovnog procesa te proširenje i
rast poslovanja postojećih poslovnih subjekata
Sadržaj Osmisliti program poboljšanog financiranja poduzetništva i
obrta
Uspostaviti partnerski odnos sa SMŽ i poslovnim bankama u
cilju poboljšanog pristupa financiranju poduzetnika i obrtnika
u svim fazama razvoja koji će odgovarati njihovim poslovnim
potrebama
Pružiti garancijske potpore za razvojne projekte
Razviti nove oblike financiranja za novoosnovane poslovne
subjekte (npr. poduzetnički kapital, inicijalni kapital, poslovni
anđeli) kako bi se premostio tržišni financijski jaz
Pružiti potporu za razvoj kapaciteta poduzetnika za
pripremanje projekata i upravljanje projektima financiranih iz
fondova EU i drugih izvora
Nositelji mjere Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, fondovi EU i
drugi programi, banke
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađen program poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta
Broj korisnika mjera programa poboljšanog financiranja
poduzetništva i obrta
Broj izdanih garancija poduzetnicima kao financijske potpore kod
realizacije poduzetničkih kredita
Broj poduzetnika korisnika novih oblika financiranja (poduzetnički
kapital, inicijalni kapital, poslovni anđeli i drugo)
Broj educiranih osoba za pripremu i upravljanje projektima
financiranih iz EU fondova i drugih izvora
89
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prirodni resursi su supstance, koje se nalaze u prirodi, a koje se smatraju vrijednim u njihovoj
relativno nemodificiranoj prirodnoj formi. Zbog toga, rudarstvo, vađenje plina, ribarstvo i
šumarstvo se smatraju industrijama prirodnih resursa. Prirodni resursi se obnavljaju te se mogu
koristiti neograničeno samo ako se pravilno i planski eksploatiraju.
Očuvanje prirodnih resursa je glavni fokus općine Gvozd, odnosno primjenjuje se održiv način
iskorištenja resursa kako bi njihovo iskorištenje trajalo doslovce zauvijek, a bez utjecaja na okoliš
misleći na potrebe budućih generacija.
Općina Gvozd razmotrila je i analizira postojeći sustav zaštite i očuvanja kulturne baštine te
odnos prema dosadašnjem, osobito održivom, korištenju baštine te utvrdila ciljeve, mjere i
aktivnosti kako bi se kulturna baština i njezini potencijali uspješnije i učinkovitije koristili kao
razvojni resurs, ali na načelima održivog razvoja.
Bogatstvo, brojnost i raznolikost kulturne baštine na području općine Gvozd te njezino stanje
zahtijevaju dodatno financiranje iz međunarodnih i privatnih izvora kao i korištenje zakonskih
mogućnosti za osiguravanje sredstava preko intelektualnog vlasništva i kazni za oštećivanje
kulturne baštine.
Osim namicanja financijskih sredstava, potrebno je znanje i vještine, interese i opredijeljenost
ključnih nositelja i svih zainteresiranih za održivi razvoj kulturne baštine povezati i ujediniti kroz
definiranje ciljeva, mjera i projekata te osigurati provedbu. Tako se istodobno postižu zaštita
kulturne baštine i gospodarske i druge koristi.
Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015.-2020. godine
formirala je prioritete, mjere i aktivnosti za poticanje racionalnog korištenja raspoloživih
prirodnih resursa i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom.
P2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom
infrastrukturom
Općina Gvozd poznata je po rudnim nalazištima, u kojima je najveća zastupljenost bakra. Bakar
je važna sirovina u metalurgiji. Osim njega tu su još i druge sirovine poput ugljena, željezne rude,
kvarcnog pijeska i keramičke gline. Također, općina Gvozd je bogata i šumom sa raznolikim
90
drvećem poput hrasta kitnjaka, grbe, bukvom i jelom, i zauzima površinu od 7.247,27ha. Ovim
prioritetom određene su mjere usmjerene ka njegovanju i održivom korištenju prirodnih
vrijednosti. Mjerama se nastoji osvijestiti, educirati i racionalno koristiti prirodne resurse jer
održivo korištenje prirodnih vrijednosti temelj je i za razvoj gospodarstva i razvoj kvalitetnijeg
života.
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom
infrastrukturom
Mjera 2.1.1. Podrška edukaciji i promociji prirodnih vrijednosti na području
općine Gvozd
Cilj Unaprjeđenje upravljanja prirodnim vrijednostima ima veliki značaj
radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti,
znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili
drugog javnog interesa.
Razvojem kvalitetnih edukativnih programa i interpretacija za
lokalno stanovništvo na području općine Gvozd, omogućeno je
stjecanje znanja o važnosti zaštite prirodnih vrijednosti na području
gdje žive, odnosno povećanje razine svijesti lokalne zajednice o
važnosti prirodne baštine te individualne i društvene odgovornosti po
pitanju održivog korištenja iste.
Sadržaj Izraditi studiju inventarizacije krajobraza, staništa i ugroženih
i zaštićenih vrsta.
Povećati atraktivnost prirodnih vrijednosti i unaprijediti
upravljanje odredištima prirodne baštine.
Izgraditi i urediti novu, rekonstruirati i sanirati postojeću
edukativnu i infrastrukturu za posjetitelje.
Osmisliti edukativne odnosno interpretacijske programe i
sadržaje te programe podizanja svijesti o vrijednosti prirodnih
područja namijenjene posjetiteljima i različitim ciljnim
skupinama.
Unaprijediti edukativni kapacitet i znanja stručnog osoblja
Promovirati zaštićena prirodna područja brendiranjem,
marketinškim kampanjama, izradom promotivnih materijala,
informiranjem javnosti putem medija.
Provoditi programe edukacije stanovništva i njihova
upoznavanja s vrijednostima prirodnog krajolika.
Definirati obrazovne profile i vještine za edukaciju lokalnog
91
stanovništva za poslove vezane uz ukupnu problematiku
zaštite prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti
(vodič, čuvar prirode, održavanje staza, putova i parkovnih
građevina i objekata).
Provoditi integraciju mjera zaštite izvornosti prirode i
održivog korištenja prirodnih vrijednosti na području općine.
Održavati suradnju i koordinaciju među svim relevantnim
institucijama, uz aktivnu uključenost lokalne zajednice.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
FZOEU, EU fondovi i drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađena studija inventarizacije krajobraza, staništa i ugroženih i
zaštićenih vrsta.
Broj osmišljenih visoko atraktivnih doživljaja i kvalitetnih sadržaja
za predstavljanje jedinstvene kvalitete lokaliteta i njegove
vrijednosti.
Broj izgrađene i novo uređene, rekonstruirane i/ili sanirane postojeće
edukativne i infrastrukture za posjetitelje.
Broj edukativnih odnosno interpretacijskih programa i sadržaja za
podizanje svijesti o vrijednosti prirodnih područja namijenjenih
posjetiteljima i različitim ciljnim skupinama.
Broj educiranog stručnog osoblja za povećanje edukativnog
kapaciteta.
Broj provedenih marketinških kampanja, broj promotivnih emisija i
napisa, broj tiskanog promotivnog materijala, broj brendiranih
vrijednosti.
Broj provedenih edukacija na stručnim radionicama za povećanje
znanja stanovništva o vrijednostima krajolika.
Broj educiranih stanovnika o važnosti prirodnog krajolika svog
područja.
Broj osposobljenih osoba za poslove zaštite prirode i održivog
korištenja prirodnih vrijednosti.
Broj provedenih integriranih mjera zaštite izvornosti prirode i
održivog korištenja prirodnih vrijednosti na području općine.
Broj sastanaka uključenih relevantnih institucija i predstavnika
lokalne zajednice kako bi dogovorile smjernice razvoja i daljnje
aktivnosti.
92
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom
infrastrukturom
Mjera 2.1.2. Jačanje suradnje dionika zaštićenih područja i ekološke mreže
NATURA 2000 i zajedničke aktivnosti održavanja, očuvanja,
edukacije i promicanja zaštite prirode
Cilj Uspostavljanje provedbenih mehanizama za osiguranje povoljnog
stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, prvenstveno kroz
upravljanje Natura 2000 područjima, uz međusektorsku suradnju
(veće uključenje u planiranje i upravljanje područjima ekološke mreže
Natura 2000), jačanjem institucionalnih kapaciteta u zaštiti prirode
(stručno osposobljavanje i educiranost upravnih i stručnih tijela) čime
se doprinosi uspješnijoj provedbi poslova zaštite prirode,
učinkovitijem upravljanju tim područjima, podizanjem razine znanja i
razumijevanja ostalih dionika te podrške javnosti za zaštitu prirode
(informiranje i edukacija javnosti), kao preduvjeta za opstanak i
napredak društva.
Sadržaj Definirati ciljeve i osnovne mjere očuvanja i provesti
prostornu zonaciju temeljem ekoloških zahtjeva ciljnih vrsta i
stanišnih tipova područja ekološke mreže (podjela prostora
prema ciljevima zaštite i potrebama korištenja).
Nadzirati provođenje uspostavljenih mjera očuvanja stanišnih
tipova na svom području u skladu s planskim dokumentima
kojima se provode.
Prikupljati podatke o stanju očuvanosti prirode (monitoring).
Izraditi analizu stanja o ugroženosti pojedinih vrsta i stanišnih
tipova sukladno rezultatima provođenja uspostavljenih mjera
za očuvanja prirode područja i provedenom monitoringu.
Jačati suradnju sektora zaštite prirode s drugim sektorima
definiranjem i osiguranjem provedbe učinkovitih mjera
očuvanja.
Jačati institucionalne kapacitete u zaštiti prirode (stručno
osposobljavanje i educiranost upravnih i stručnih tijela).
Informirati i educirati javnost putem instalacija u prirodi (info
točke i centri za posjetitelje, poučne staze i ploče i drugo),
medija i organizacijom raznih događanja i edukativnih
programa na stručnim radionicama.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima SMŽ, Državni zavod za zaštitu prirode, Turistička
zajednica SMŽ
93
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti
provedbe
Broj definiranih ciljeva i osnovnih mjera te provedena zonacija
zaštićenog područja.
Broj provoditelja mjera očuvanja zaštićenog područja te vezanih
planskih dokumenata.
Broj i/ili udio vrsta i stanišnih tipova za koje je provedeno praćenje
stanja.
Izrađena analiza stanja očuvanosti prirode zaštićenog područja na
temelju monitoringa pojedinih vrsta i stanišnih tipova.
Broj institucija drugih sektora s kojima je uspostavljena suradnja i
razmjena podataka.
Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika u
sustavu zaštite prirode.
Broj novopostavljene informativne signalizacije.
Broj godišnjih edukativnih skupova s dionicima čije aktivnosti utječu
na prirodu.
Broj sudionika organiziranih događanja i edukativnih programa.
Učestalost informativnih kampanja u medijima o provedenim
aktivnostima, veća dostupnost podataka te bolje razumijevanje i
povećanje podrške javnosti zaštiti prirode.
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom
infrastrukturom
Mjera 2.1.3. Poboljšano upravljanje zelenom infrastrukturom
Cilj Unaprjeđenje sustava zelene infrastrukture kao alata za planiranje
prostora na lokalnoj razini koji koristi prirodu za postizanje ekološke,
gospodarske i društvene koristi, doprinosi učinkovitosti održivog
razvoja i poboljšanju kvalitete života ljudi. Definira se kao
multifunkcionalna mreža zaštićenih i ostalih prirodnih područja i
krajobraza, stvorenih čovjekovim djelovanjem, visoke ekološke i
okolišne vrijednosti, a njenom implementacijom mogu se proizvesti
višestruke koristi, kao što su npr. očuvanje prirodnih resursa, kakvoća
zraka i vode, regulacija klime, održivi ekonomski rast, ali i doprinijeti
otvaranju novih zelenih radnih mjesta. Upravne i društvene strukture
na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj itd.) imaju
94
veliku ulogu u stvaranju uvjeta za razvoj zelene infrastrukture na
svom području te njenog značaja za budući razvoj poljoprivrede,
šumarstva, voda, transporta, energetike, sprječavanje katastrofa i
politici korištenja zemljišta.
Sadržaj Izraditi analizu postojećih i planiranih zelenih površina
sastavnica zelene infrastrukture (prostorna distribucija,
društvena, zdravstvena, okolišna, gospodarska funkcija).
Evidentirati postojeću zelenu infrastrukturu i izraditi
kartografske prikaze.
Definirati potrebu za uspostavom novih javnih zelenih
površina u skladu s planovima uređenja i drugim planovima
razvoja.
Poboljšati sustav planiranja, realizacije i upravljanja
zelenom infrastrukturom, prioritetno javne zelene površine i
parkovi.
Definirati standarde za pojedine kategorije zelene
infrastrukture, prioritetno javne zelene površine i parkovi te
zone obuhvata.
Definirati dinamiku realizacije javnih zelenih površina i
parkova u skladu sa pojedinim sadržajima i namjenom
(stanovanje, javni sadržaji, prometnice, gospodarska namjena,
šport i rekreacija i dr.).
Urediti i održavati postojeće zelene i ostale javne površine i
parkove.
Poticati šumoposjednike na pošumljavanje
Poboljšati prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta
provođenjem zaštite od onečišćenja i šumskih područja u
zarastanju (kategorija „sukcesija šuma“) što upućuje na
neadekvatno gospodarenje tim prirodnim resursom.
Ublažavati negativne učinke prometne i energetske
infrastrukture na zelenu infrastrukturu.
Održavati biološku raznolikost povećanjem povezanosti
između postojećih prirodnih područja.
Povećati broj zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju
zelene infrastrukture.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Zavod za prostorno uređenje Sisačko-
moslavačke županije
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračun Općine Gvozd
Pokazatelji Izrađena analiza postojećih i planiranih zelenih površina sastavnica
95
uspješnosti
provedbe
zelene infrastrukture.
Izrađena evidencija i kartografski prikaz postojeće zelene
infrastrukture.
Broj postojećih i/ili planiranih javnih zelenih površina i parkova.
Površina zone obuhvata i standardi za pojedine kategorije zelene
infrastrukture.
Vrijeme i dinamika realizacije planiranih javnih zelenih površina i
parkova.
Troškovi uređenja i održavanja postojećih zelenih i ostalih javnih
površina i parkova.
Povećanje površine poljoprivrednog zemljišta na kojem je izvršena
sanacija.
Smanjenje površine šumskog zemljišta u zarastanju (kategorije
„sukcesija šuma“).
Površina na kojoj je izvršena prirodna obnova šuma (pošumljavanje) i
druge autohtone vegetacije.
Maksimalno smanjenje negativnog utjecaja ljudskog djelovanja na
ekološke sustave izvan lokalnih granica.
Broj novih zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju zelene
infrastrukture.
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom
infrastrukturom
Mjera 2.1.4. Razvoj održivog korištenja prirodnih resursa
Cilj Poticanje racionalnog korištenja raspoloživih prirodnih resursa
direktno utječe na razvoj gospodarstva nekog područja koje radi
zadovoljenja potreba proizvodnih procesa i proizvodnje gotovih
proizvoda, načinom eksploatacije, kontrole i nadzora, zaštite i
očuvanja okoliša, uz provođenje niza mjera i politika upravljanja,
značajno doprinosi održivom razvoju i adekvatnoj zaštiti prirodnih
resursa.
Sadržaj Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa provođenjem
niza mjera sukladno zakonskoj regulativi.
Smanjiti direktne pritiske zagađenja okoliša na prirodne
resurse, kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja
gospodarskih djelatnosti (očuvanje prirodnosti tla,
poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kakvoće, količine i
dostupnosti vode, zraka, klimatskih promjena)
Izraditi godišnja izvješća o stanju okoliša s pripadajućom
96
analizom postojećeg stanja prirodnih resursa.
Jačati institucionalne kapacitete za provođenje planiranih
aktivnosti (stručno osposobljavanje i educiranost djelatnika i
upravnih i stručnih tijela) koje će u velikoj mjeri doprinijeti
očuvanju prirodnih resursa i okoliša.
Jačati razinu svijesti stanovništva provođenjem edukacija na
stručnim radionicama o načinu očuvanja prirodnih resursa i
okoliša, poticati informiranost građana, odnosno rast opće
razine svijesti o važnosti održivog korištenja i očuvanja
okoliša i prirode (prirodnih resursa)
Povećati informiranje stanovništva kroz javne kampanje o
važnosti održivog korištenja prirodnih resursa, uvid u
relevantne podatke te promicati promjenu dosadašnjih
obrazaca ponašanja.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstva, Javne ustanove
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračuni Općine Gvozd, SMŽ, resorna Ministarstva, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj definiranih jasnih i učinkovitih mjera (plan) za očuvanje
prirodnih resursa i unaprjeđenje kvalitete okoliša i prirode te
sankcioniranje štetnog djelovanja u skladu s postojećim
zakonodavstvom i standardima.
Smanjenje opterećenja okoliša, sprečavanje svih vrsta onečišćenja
okoliša, praćenje stanja sastavnica okoliša
Izrađeno izvješće o stanju okoliša s pripadajućom analizom
postojećeg stanja prirodnih resursa.
Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika u
sustavu zaštite prirodnih resursa.
Broj sudionika na stručnim radionicama o načinu očuvanja prirodnih
resursa
Broj provedenih informativnih kampanja u medijima o provedenim
mjerama održivog korištenja prirodnih resursa.
Povećanje razine svijesti i podrške promjeni dosadašnjih obrazaca
ponašanja.
97
P2.2. Održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom
Kulturno – povijesna baština čini bitnu, neophodnu sastavnicu svakog kulturnog djelovanja i
razvoja određenog prostora. Mnogo je definicija kulture i kulturne baštine, no u svojoj biti one
nose poruku da je kulturna baština ukupnost duhovne i materijalne produkcije pojedinaca ili
skupina koju su nam u nasljeđe ostavili preci. Uključivanje kulturne baštine u gospodarski sustav,
osobito je značajan i važan čimbenik u pogledu razvoja Općine. Kulturnim planiranjem ostvaruju
se dodatne lokalne vrijednosti koje služe kao temelj društveno-ekonomskog napretka,
međunarodne prepoznatljivosti i konkurentnosti. Kulturna dimenzija razvoja jedinica lokalnih
samouprava prepoznata je kao nezaobilazna komponenta ekonomske i socijalne politike.
Važno područje svakako je i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz europskih fondova u
okviru proračunske perspektive od 2014. do 2020. godine. Općina Gvozd uvidjela je kako razvoj
kulturnog sektora pridonosi konkurentnosti njihova gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta.
Zato se regionalnom politikom EU-a podupiru strateška ulaganja u kulturu putem namjenskih
fondova.
Svrha zaštite kulturnih dobara je njihovo očuvanje u neokrnjenom i izvornom stanju za buduće
naraštaje, te stvaranje povoljnih uvjeta za njihovu revitalizaciju kroz primjerenu namjenu i
korištenje.
Kulturno-povijesne jedinstvene cjeline imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku,
znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost i nose prostorno prepoznatljiva obilježja, koje se, kao
i društveni kulturni tradicijski običaji, smatraju vrijednima očuvanja za budućnost. Kulturna je
baština neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrednovanje i korištenje
prema načelu održivosti.
Cilj je stalno unaprjeđivati upravljanje u području kulture, te u procesima odlučivanja povećavati
utjecaj općine Gvozd i same struke kako bi se osigurala što veća kvaliteta i transparentnost
procesa upravljanja i stvorili uvjeti za jačanje infrastrukture u kulturi. Općina Gvozd provodit će
aktivnosti zaštite i unaprjeđenja održivog korištenja vrijedne prirodne, kulturno-povijesne i
graditeljske baštine povijesnih cjelina (stari gradovi, povijesna naselja i sl.), tradicijskih i
etnološko gospodarskih građevina, podizati svijest o vrijednosti prirodnih područja te promovirati
zaštićena prirodna područja.
98
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Prioritet 2.2. Održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom
Mjera 2.2.1. Valorizacija i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom
Cilj Održivim upravljanjem i korištenjem kulturno-povijesne baštine,
valorizacijom i usmjeravanjem na gospodarsko korištenje kao dijela
brenda, na načelima održivog razvoja, doprinosi se prepoznatljivosti
identiteta područja, zaštititi okoliša te povećanju kvalitete života
stanovništva, ali i povećanju svijesti o važnosti tog resursa što
posredno utječe na njezino očuvanje.
Sadržaj Istraživati arheološke lokalitete, evidentirati i valorizirati sve
vrste kulturno-povijesnih i arheoloških dobara lokalnog
značaja.
Provoditi aktivnosti zaštite i unaprjeđenja održivog korištenja
vrijedne prirodne, kulturno-povijesne i graditeljske baštine
povijesnih cjelina (stari gradovi, povijesna naselja i sl.),
tradicijskih i etnološko gospodarskih građevina.
Obnoviti objekte kulturno-povijesne i graditeljske baštine te
osmisliti odgovarajuće programe i sadržaje korištenja.
Unaprijediti suradnju s gospodarskim (osobito turističkim),
kulturnim i obrazovnim sektorom radi zajedničkih programa i
projekata korištenja i razvoja.
Poticati odgojno-obrazovne, ekološke i turističke aktivnosti i
manifestacije na lokalnoj razini radi jačanja svijesti o potrebi
očuvanja kulturno-povijesne baštine.
Jačati institucionalne kapacitete za rad na valorizaciji, zaštiti i
očuvanju kulturno-povijesne baštine (stručno osposobljavanje
i educiranost djelatnika i upravnih i stručnih tijela).
Poticati i osposobiti veći broj mladih stručnjaka za bavljenje
problematikom zaštite i očuvanja kulturno-povijesne baštine.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračuni Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo kulture, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj istraženih i evidentiranih arheoloških lokaliteta.
Broj evidentiranih i valoriziranih novih kulturno-povijesnih dobara.
Broj obnovljenih i saniranih objekata kulturno-povijesne i graditeljske
baštine.
Broj projekata i programa korištenja resursa kulturno-povijesne
baštine u suradnji s gospodarskim (osobito turističkim), kulturnim i
99
obrazovnim sektorom.
Broj novih turističkih programa i aranžmana s uključenim obilascima
prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Broj održanih kulturno-umjetničkih događanja, broj nastupa KUD-ova
i ostalih manifestacija.
Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika za rad na
zaštiti i upravljanju kulturno-povijesnom baštinom.
Broj novo osposobljenih mladih stručnjaka za bavljenje
problematikom upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. Broj provedenih stručnih radionica za lokalno stanovništvo u cilju
jačanja svijesti o važnosti i načinu zaštite, očuvanja i korištenja
resursa koji ima kulturno-povijesna baština.
Strateški cilj 3: Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika na području općine Gvozd i razvijena društvena
infrastruktura obuhvaćaju niz aktivnosti kojima bi se unaprijedila kvaliteta javnih usluga na
području općine Gvozd, odnosno lokalnom stanovništvu svih dobnih skupina omogućilo
bavljenje sportskim i rekreativnim aktivnostima, omogućila primjena alternativnih načina
opskrbe električnom energijom naročito za rijetko naseljena disperzirana naselja, proširila
postojeća mreža vodoopskrbnog sustava kao i uspostava odgovarajućeg sustava odvodnje
otpadnih voda i pročišćavanja prije puštanja u okoliš, a u cestovnom prometu poticao razvoj i
modernizacija postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta te omogućila bolja opremljenost
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.
Glavni cilj razvoja općine Gvozd je unaprjeđenje životnog standarda svih stanovnika. Uz posao i
stambeni prostor ovdje se misli i na zadovoljavanje potreba domicilnog i doseljenog
stanovništva. Društvene kategorije su obrazovanje, kultura, sport i civilno društvo koje nemaju
izravan razvojni gospodarski potencijal, ali su sastavni dio kvalitetnog života stanovništva tog
područja.
Društvenu infrastrukturu općine čine društveni domovi, vatrogasni domovi, dječji vrtić, osnovna
škola te razne javne površine. Potrebno ih je adaptirati i modernizirati u skladu sa suvremenim
potrebama lokalnog stanovništva što uključuje i prilagodbu objekata javne namjene za lakši
100
pristup osobama smanjene pokretljivosti. Javne površine potrebno je urediti kako bi se potaklo
lokalno stanovništvo na provođenje više slobodnog vremena na zajedničkim javnim površinama.
Na temelju izrađene socio-ekonomske analize, prepoznata je potreba unaprjeđenja uvjeta za
funkcioniranje i daljnji razvoj lokalno značajnih institucija i organizacija, te usluga. Najvažniji
smjer u razvoju društva je razvoj ljudskog resurs koji se može izgraditi jedino kontinuiranim
ulaganjem u ljude.
Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura obuhvaćaju paletu
prioriteta, mjera i aktivnosti koje na principima održivog razvoja stvaraju preduvjete za
ekonomski razvoj općine Gvozd i povećanje kvalitete života stanovnika na tom području
Banovine.
P3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Jedan od ključnih faktora razvoja jedne općine je sustavno podizanje standarda komunalne
infrastrukture. Prioritetom pod nazivom razvoj komunalne infrastrukture obuhvaćena je paleta
mjera i aktivnosti koje na principima održivog razvoja stvaraju preduvjete za ekonomski razvoj
općine Gvozd, a to su obnova i modernizacija postojeće javne infrastrukture i usluga:
elektroopskrbe, vodoopskrbe, sustava odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda, sustava
zbrinjavanja otpada te uvođenje novih tehnologija i korištenje obnovljivih izvora energije uz
maksimalno očuvanje prirodnog okoliša.
Provedbom navedenih mjera unaprijedit će se razvoj općine Gvozd, smanjiti iseljavanje te privući
nove stanovnike na područje općine.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 3.1.1. Razvoj, izgradnja i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda.
Cilj Ulaganjem u izgradnju objekata i uređaja javne vodoopskrbe,
odvodnje i obrade otpadnih voda te njihovim razvojem i
održavanjem, doprinosi se povećanju stupnja opskrbljenosti
stanovništva dovoljnom količinom vode zadovoljavajuće kakvoće,
očuvanju okoliša i zdravlja ljudi, boljem životnom standardu i
gospodarskom razvoju područja.
101
Sadržaj Povećati stupanj izgrađenosti sustava javne vodoopskrbe i
odvodnje.
Povećati stupanj opskrbljenosti stanovništva dovoljnom
količinom pitke vode.
Smanjiti korištenje vode neadekvatne kakvoće iz lokalnih
izvorišta, individualnih izvora i plitkih zdenaca.
Održavanjem i rekonstrukcijom postojeće mreže javne
vodoopskrbe smanjiti gubitke u sustavu i ukloniti
mogućnost onečišćenja sustava.
Izgraditi sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda
te pročišćavanja otpadnih voda (kanalizacijska mreža).
Osigurati priključenje stanovništva na izgrađenu
kanalizacijsku mrežu.
Nositelji mjere Općina Gvozd, komunalno poduzeće
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, Hrvatske vode d.d., Ministarstvo, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Povećanje duljine vodoopskrbne mreže.
Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na
vodoopskrbnu mrežu.
Smanjenje gubitaka i mogućnosti onečišćenja u vodoopskrbnom
sustavu.
Duljina izgrađene kanalizacijske mreže.
Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na
kanalizacijsku mrežu.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 3.1.2. Razvoj i izgradnja sustava gospodarenja otpadom
Cilj Uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom
i mjera za smanjenje količine otpada nastalog u proizvodnim
procesima, kao i tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i
njegovih komponenti i odlaganja na postojeća neusklađena
odlagališta otpada ili divlja odlagališta te unaprjeđenje sustava
prikupljanja i razvrstavanja komunalnog otpada na planirano
reciklažno dvorište.
Organiziranjem edukativnih i promotivnih aktivnosti o primarnoj
selekciji otpada i važnosti održivog upravljanja otpadom u zaštiti
okoliša i prirode, pridonijeti podizanju svijesti lokalnog
102
stanovništva.
Sadržaj Smanjiti ukupne količine proizvedenog komunalnog
otpada.
Smanjiti ukupne količine otpada koji se odlaže na
neusklađena odlagališta i/ili divlja odlagališta otpada.
Unaprijediti sustav prikupljanja i razvrstavanja
komunalnog otpada.
Potaknuti stanovništvo na razvrstavanje otpada kroz
edukativne i promotivne aktivnosti.
Pripremne aktivnosti za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Nositelji mjere Općina Gvozd, komunalna poduzeća
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, FZOEU, Ministarstvo, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Količina ukupnog otpada u nastanku (komunalnog, proizvodnog).
Broj saniranih i zatvorenih neusklađenih i/ili divljih odlagališta.
Količina razvrstanog i odloženog otpada.
Broj održanih edukativnih i promotivnih aktivnosti.
Izgrađeno reciklažno dvorište.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 3.1.3. Podrška izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih i
nerazvrstanih cesta
Cilj Ulaganjem u izgradnju nove i unaprjeđenje postojeće cestovne
infrastrukture (lokalnih i nerazvrstanih cesta, šumskih i poljskih
putova itd.), želi se prometnu infrastrukturu dovesti do razine koja
zadovoljava postojeće gospodarsko stanje, ali čini osnovu za
daljnji razvoj te doprinijeti učinkovitosti prometa na lokalnim
prometnicama, boljoj prometnoj povezanosti i većoj mobilnosti
stanovništva, povećanom prometu roba i usluga, kao i većoj
sigurnosti sudionika u prometu.
Sadržaj Izgradnja lokalnih prometnica sukladno planovima i
programima izgradnje Općine i nadležnih institucija.
Rekonstrukcija i modernizacija postojećih prometnica.
Izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih
dozvola.
Redovito i izvanredno održavanje i uređenje lokalnih
prometnica s pripadajućim građevinama i uređajima i
103
odvodnih kanala uz prometnice.
Redovito i izvanredno održavanje i uređenje nerazvrstanih
cesta uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom
održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti ceste.
Uređenija prometna infrastruktura i poboljšanje sigurnosti
cestovnog prometa.
Nositelji mjere Općina Gvozd, ŽUC
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračuni: Općina Gvozd, ŽUC, Ministarstvo, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Duljina novih javnih lokalnih cesta.
Duljina rekonstruiranih i moderniziranih prometnica u naseljima.
Broj izrađene projektne dokumentacije i ishođenih građevinskih
dozvola za izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju prometnica.
Površina uređenih cestovnih kanala za odvodnju oborinskih voda.
Duljina uređenih nerazvrstanih cesta u redovitom i izvanrednom
održavanju.
Broj prometnih nesreća kao rezultat održavanja svih segmenata
cestovnog sustava.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 3.1.4. Poboljšanje opskrbe električnom energijom
Cilj Ulaganje u modernizaciju i izgradnju nove distribucijske mreže,
sanaciju naponskih prilika u distribucijskom sustavu nizom
zasebnih investicijskih programa radi smanjenja gubitaka i
zadovoljenja potreba za električnom energijom stanovništva i
gospodarskih subjekata.
Izgradnja objekata i uređaja javne rasvjete kao dijela komunalne
infrastrukture, njihovo održavanje u stanju funkcionalne
sposobnosti te osiguranja kvalitetnije osvijetljenosti prostora,
sigurnosti zaštite stanovništva i imovine.
Sadržaj Sanirati i modernizirati postojeću elektroenergetsku
infrastrukturu.
Izgraditi novu distribucijsku mrežu sukladno planovima
izgradnje.
Izgraditi objekte i uređaje javne rasvjete.
Održavati funkcionalnu ispravnost objekata i uređaja javne
rasvjete.
104
Nositelji mjere Općina Gvozd, HEP
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Proračuni: Općina Gvozd, HEP d.d.
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Duljina sanirane i modernizirane elektroenergetske mreže.
Broj novih korisnika priključenih na distribucijsku mrežu.
Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu na
lokalitetima bez javne rasvjete.
Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu.
Broj zamijenjenih i dotrajalih dijelova javne rasvjete (svjetiljke,
stupovi, žarulje, grla, prigušnice i ostali potrošni materijal).
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 3.1.5. Podrška izgradnji toplovodne mreže
Cilj Ulaganje u izgradnju toplovodne mreže radi zadovoljenja grijanja
stanova i gospodarskih zgrada po izgradnji nergane u industrijskoj
zoni koja je u pripremi gradnje od strane privatnih investitora
Sadržaj Izgraditi novu toplovodnu mrežu od elektrane na bio masu
od industrijske zone Čemernica do priključenja na objekte
u Vrginmostu.
Nositelji mjere Općina Gvozd, HEP
Razdoblje provedbe 2016. – 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd; EU fondovi; drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj novih korisnika priključenih na toplovodnu mrežu.
Smanjenje zagađenja zraka i okoliša (pokazatelj će se povezati s
pokazateljima mjere 1.2.1. Poticanje korištenja energije iz
obnovljivih izvora).
Smanjenje troškova za grijanje u javnom i privatnom sektoru.
105
P3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini
Obrazovni sustav na području općine Gvozd uključuje obrazovne programe koji se provode na
razini predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. U obrazovnim ustanovama pored provedbe
redovitih obrazovnih programa, organiziraju se i provode programi drugih izvannastavnih
aktivnosti gdje postoji potreba za daljnjom podrškom takvim programima odnosno njihovim
unaprjeđenjem i iniciranjem novih programa u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju.
Dječji vrtić „Gvozd“ osnovan je 2008. godine u sklopu osnovne škole „Gvozd“. Vrtić trenutno
pohađa trinaestoro djece i petnaestero djece predškolske dobi. Osnovna škola „Gvozd“ izgrađena
je 1976. godine, a nakon Domovinskog rata škola je sanirana i nju pohađa stojedanaest učenika s
područja općine Gvozd. Opremljenost jedne i druge ustanove nije zadovoljavajuća jer ne
raspolažu odgovarajućim potrebnim sredstvima i opremom za kvalitetniju nastavu i obrazovanje.
Društvena kategorija poput obrazovanja nema izravan razvojni gospodarski potencijal ali je
sastavni dio kvalitetnog života stanovnika. Kako bi se povećala zaposlenost lokalnog
stanovništva potrebno je utvrditi znanja i vještine za kojima postoji najveća potražnja na tržištu
rada. Stoga je potrebno u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje organizirati i osmisliti
programe i tečajeve na kojima će lokalno stanovništvo moći usvojiti nova znanja i vještine te
produbiti postojeća. Nastojat će se uspostaviti suradnja gospodarstvenika i obrazovnih ustanova
kako bi se utvrdila deficitarna zanimanja i potaknuli učenici završnih razreda osnovnih škola da
se u daljnjem školovanju opredijele upravo za takva zanimanja za kojima vlada potreba na tržištu
rada. Poboljšanjem obrazovnog sustava na lokalnoj razini poboljšat će se obrazovna struktura
stanovništva, a samim tim poboljšat će se kvaliteta života u lokalnoj zajednici i otvoriti veće
mogućnosti za zapošljavanje.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini
Mjera 3.2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj predškolskog i osnovnoškolskog
obrazovanja
Cilj Pridonijeti razvoju predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja,
osigurati kvalitetne uvjete odgoja i obrazovanja na području općine
te pridonijeti jačanju kapaciteta ustanova u procesu osuvremenjivanja
106
programa predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja i učiniti ga
dostupnim svima.
Sadržaj Ulagati u obnovu, izgradnju i opremanje dječjeg vrtića, škole
i sportske dvorane za potrebe obrazovanja
Razviti nove i unaprijediti postojeće programe za djecu s
teškoćama u razvoju
Osigurati dovoljan broj stručnih osoba i učitelja za rad s
djecom i mladima
Poticati neformalno obrazovanje djece i mladih
Sufinancirati predškolski odgoj
Sufinancirati učenicima usluge javnog prijevoza
Poticati pripremu projekata za apliciranje na EU fondove i
programe
Nositelji mjere Općina Gvozd, Županija, resorna ministarstva
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, proračun SMŽ, EU fondovi i drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj obnovljenih, izgrađenih i opremljenih odgojno-obrazovnih
ustanova
Broj djece s teškoćama u razvoju uključenih u odgojno-obrazovne
institucije
Broj radionica za korisnike programa odgoja i obrazovanja
Broj potpora u predškolskom obrazovanju
Broj potpora za usluge javnog prijevoza učenicima
Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge
izvore
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini
Mjera 3.2.2. Potpora obrazovanju i cjeloživotnom učenju u skladu s potrebama
tržišta rada
Cilj Potaknuti usklađivanje s potrebama tržišta rada, ojačati resurse
institucija koje provode programe obrazovanja odraslih te
promovirati cjeloživotno učenje među radno sposobnim
stanovništvom i na taj način ojačati njihovu konkurentnost na tržištu
rada.
107
Sadržaj Unaprijediti postojeće obrazovne programe
Promovirati cjeloživotno obrazovanje putem radionica,
tribina, konferencija i medijskim nastupima
Primijeniti HZZ-ove i druge analize deficitarnih zanimanja na
području općine s programima ustanova za obrazovanje
odraslih osoba
Organizirati obrazovne tečajeve
Organizirati stručno osposobljavanje i/ili prekvalifikaciju
Jačati ljudske kapacitete za pripremu projekata financiranih iz
sredstava EU fondova i drugih izvora
Nositelji mjere Općina Gvozd, Obrazovne institucije za odrasle osobe
Razdoblje provedbe 2016. - 2020
Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj unaprjeđenih obrazovnih programa
Broj održanih radionica, tribina, konferencija i medijskih nastupa
Broj uvedenih programa za deficitarna zanimanja sukladno
analizama HZZ-a i drugih analiza
Broj educiranih osoba
Broj osoba na stručnom osposobljavanju i/ili prekvalifikaciji
Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU
fondova i drugih izvora
P3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi
Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi opterećeni su mnogobrojnim problemima među
kojima se ističe nedostatak suvremene opreme, kvalitetan prostor za smještaj te nedovoljni
ljudski resursi.
Sektor zdravstvenih usluga, uključujući i preventivu bolesti, važan je dio provedbe preventivnih
mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici. Osim što su usluge zdravstva i socijalne
skrbi ključne za zdravstveni i socijalni status stanovništva, značajan je i njihov utjecaj na lokalno
gospodarstvo.
Na području općine Gvozd dostupne su usluge primarne i dentalne zdravstvene zaštite odnosno
dva tima obiteljske medicine i jedan tim dentalne medicine. Provedbom predviđenih mjera
poboljšala bi se kvaliteta usluga zdravstvene skrbi kao i zdravstvena infrastruktura odnosno
108
oprema zdravstvenih subjekata, a time bi se povećala i dostupnost zdravstvenih usluga na
području općine Gvozd.
Velik broj građana općine Gvozd u lošem je socijalnom položaju i nema adekvatan pristup
javnim dobrima i uslugama. Na području općine Gvozd potrebno je povećati upravljačke
kompetencije na razini lokalne samouprave i centara za socijalnu skrb u svrhu razvoja socijalnih
usluga, s naglaskom na znanja i vještine iz: strateškog, socijalnog i financijskog planiranja,
projektnog planiranja, praćenja i vrednovanja programa/projekata, ugovaranja socijalnih usluga i
koordiniranje pružatelja socijalnih usluga, uspostaviti mehanizme višegodišnjeg financiranja
usluga koje pružaju udruge pružatelji socijalnih usluga, a u skladu s prioritetima razvoja mreže
socijalnih usluga na području općine.
Provedbom mjere izvaninstitucionalne skrbi unaprijedio bi se ovakav oblik socijalnih usluga,
koje se odnose na brigu i skrb o starima i nemoćnima, pomoć i podršku obiteljima, djeci i
mladima s poremećajima u ponašanju, savjetodavne usluge, prevenciju nepoželjnih oblika
ponašanja te rane intervencije, kao i na usluge asistencije osobama s invaliditetom i osobama s
intelektualnim teškoćama, a sve navedeno doprinijelo bi boljoj kvaliteti života građana,
ravnopravnosti i većoj uključenosti u društvo te bi se postigla ušteda u sustavima zdravstvene i
socijalne skrbi.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi
Mjera 3.3.1. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Cilj Unaprjeđivanje zdravstvene usluge i osiguravanje kvalitetne
zdravstvene zaštite na primanoj razini, cjelovitim sustavom mjera
za povećanje razine zdravstvene i socijalne skrbi stanovništva,
poboljšanje infrastrukture i opreme zdravstvenih subjekata,
socijalnog standarda, kvalitetnijom i boljom organizacijom te
većom dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga u javnom i
privatnom sektoru.
Sadržaj Identificirati nedostatke u zdravstvenom sustavu na
lokalnoj razini, socijalnoj skrbi ranjivih skupina i potrebu
smještajnih objekata za starije i nemoćne osobe.
Poboljšati kvalitetu usluga zdravstvene i socijalne skrbi.
109
Poboljšati zdravstvenu infrastrukturu i opremu
zdravstvenih subjekata
Povećati dostupnost zdravstvenih usluga.
Poticati mjere i projekte prevencije i ranog otkrivanja
bolest te raznih ovisnosti .
Jačati razinu svijesti stanovništva o potrebi prevencije i
ranog otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog
života.
Jačati socijalnu sigurnost i zaštitu socijalno ranjivih
skupina stanovništva.
Provoditi programe i projekte iz područja socijalne skrbi
Jačati kapacitete ustanova socijalne skrbi
Jačati suradnju zdravstvenih i socijalnih institucija sa
organizacijama civilnog društva u cilju provedbe
preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u
zajednici.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Zdravstvene ustanove, Ministarstvo
zdravstva
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Potreban broj timova primarne zdravstvene zaštite (obiteljska
medicina, dentalna medicina i ljekarništvo).
Potreban broj i kapacitet socijalnih ustanova kao što su npr.
domovi za starije i nemoćne osobe (obnova ili izgradnja).
Broj obnovljenih i/ili novih objekata zdravstvene i socijalne i
infrastrukture u cilju postizanja potrebnog osnovnog standarda.
Broj korisnika zdravstvenih usluga.
Broj provedenih aktivnosti i projekata prevencije i ranog
otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog života
Broj pretilih osoba i/ili osoba u stanju neke ovisnosti (duhan,
alkohol itd).
Broj korisnika usluga socijalne skrbi.
Broj zahtjeva/broj odobrenih pomoći iz područja socijalne skrbi.
Broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi.
Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne
programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi.
Broj provedenih programa suradnjom zdravstvenih i socijalnih
institucija sa organizacijama civilnog društva.
110
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi
Mjera 3.3.2. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi (volontiranje,
samopomoć)
Cilj Izvaninstitucionalni oblici socijalne skrbi (volontiranje,
samopomoć) kao podrška procesima izrade specifičnih programa
poticanja socijalne uključenosti osjetljivih skupina stanovništva,
ali i senzibilizacije lokalne zajednice prema navedenim skupinama
stanovništva, predstavljaju dopunu institucionaliziranim službama
te nose veliki potencijal pružanja neformalnih oblika pomoći i
podrške i time postaju važnim izvorom socijalnog kapitala.
Sadržaj Omogućiti dostupnost socijalnih usluga osobama
izloženima bilo kojoj vrsti socijalnog rizika (skrb o starijim
osobama i djeci, osobama koje su izložene nasilju,
siromaštvu, osobama s invaliditetom i intelektualnim
teškoćama , socijalnoj isključenosti i drugim socijalnim
rizicima).
Poticati aktivno starenje kao novi pristup radu s osobama
starije životne dobi (sudjelovanje u društvenim, kulturnim,
duhovnim i građanskim aktivnostima)
Osigurati dostupnost zdravstvene njege u vlastitom domu.
Osigurati usluge za osobe u stanju socijalne potrebe
organizacijom dostave prehrane (gotove hrane, nabava
namirnica, pripremanje obroka), održavanje higijene
korisnika, higijene prostora, suradnja sa liječnikom
korisnika i institucijama, nabava lijekova, usluge prijevoza
starijih osoba i osoba s invaliditetom i sl.
Osigurati podršku temeljenu na načelima obiteljskog
okruženja, održivosti socijalnih veza, samostalnosti,
društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva čovjeka
(segment usluga koje se mogu organizirati u vlastitom
domu korisnika).
Osigurati mobilne timove za palijativnu skrb u kući i
provoditi edukacije voditelja palijativne skrbi.
Poticati volonterizam lokalnog stanovništva, posebno
mladih kao dodatnu vrijednost radu stručnjaka u
izvaninstitucionalnoj skrbi za korisnike.
Poticati druge organizacije, stručnjake i ostale građane da
šire ideju volonterstva u svome djelovanju.
111
Održavati edukacije novih grupa volontera koji će se zatim
uključivati u programe pružanja pomoći.
Uključivati volontere u akcije senzibiliziranja javnosti,
promociju i prikupljanje sredstava za poboljšanje kvalitete
skrbi za bolesnike.
Povezati socijalni rad sa svim profesijama koje mogu
pridonijeti kvaliteti izvaninstitucionalne skrbi i stvaranju
čvrste strukovne mreže koja će biti učinkovita u
zbrinjavanju i podizanju kvalitete života osoba u stanju
socijalne potrebe.
Poticati mogućnost prekvalifikacije nezaposlenih osoba u
zanimanje gerontodomaćice koja pomaže nemoćnim i
starijim osobama u obavljanju aktivnosti svakodnevnog
života i provodi osnovne postupke iz područja zdravstvene
njege.
Održavati edukacije stanovništva na stručnim radionicama
za pružanje samopomoći do dolaska stručne pomoći na
području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga.
Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ,
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, Ministarstvo, EU fondovi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj dostupnih vrsta socijalnih usluga.
Broj korisnika pojedine socijalne usluge.
Broj starijih osoba uključenih u programe aktivnog starenja
(sudjelovanje u društvenim, kulturnim, duhovnim i građanskim
aktivnostima)
Broj korisnika zdravstvene njege u vlastitom domu.
Broj mobilnih timova palijativne skrbi u vlastitom domu i broj
educiranih voditelja palijativne skrbi.
Broj volontera koji sudjeluje u provođenju aktivnosti i
programima pružanja usluga socijalne skrbi korisnicima.
Broj mladih uključenih u volontiranje.
Broj uključenih organizacija, stručnjaka i ostalih građana koji u
svome djelovanju koriste volonterstvo.
Broj volonterskih akcija i promocija na senzibiliziranju javnosti za
poboljšanje skrbi korisnika socijalnih usluga.
Broj institucija, udruga i stručnjaka raznih profesija uključenih u
strukovnu mrežu izvaninstitucionalne skrbi.
Broj održanih edukacija na stručnim radionicama za pružanje
samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga.
112
Broj sudionika na stručnim radionicama za pružanje samopomoći
na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga.
Broj educiranih gerontodomaćica koje kroz udruge pružaju usluge
pomoći u kući i čiju edukaciju sufinancira općina iz svog
proračuna
113
P3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture
Za svaku sredinu bitno je da gospodarski razvoj bude praćen razvojem civilnog društva. Upravo
zato je ulaganje u javnu infrastrukturu i poticanje civilnog društva prepoznato kao jedan od
prioriteta budućeg razvoja općine. Njegovim provođenjem osigurat će se očuvanje vlastitog
identiteta i stvaranje zdravog društva jednakih mogućnosti. Ulaganjem u kulturu, sport i lokalne
udruge povećat će se raznovrsnost društvenih sadržaja. Osim toga, time se želi očuvati bogata
kulturna baština i potaknuti lokalno stanovništvo na kulturno stvaralaštvo i rekreativno bavljenje
sportom.
Mjere uključuju poticanje aktivnog bavljenja sportom, promociju zdravog života, organizaciju
manifestacija sportskog karaktera, razvoj programa profesionalnog i amaterskog sporta, podršku
sportskim udrugama i prilagodbu programa svim dobnim skupinama s posebnom pozornošću na
osobe u nepovoljnom položaju i socijalno isključene skupine. Općina Gvozd ima mogućnosti
unaprjeđenja postojećih i razvoja novih programa, a sve u svrhu podizanja društvenog standarda
stanovništva.
Civilno društvo na području općine Gvozd ima dobru tradiciju, no ukupna je ocjena da se sektor
tek razvija. Potrebno je poticati razvoj civilnog društva jer njegova uloga i doprinos razvoju
općine te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora od
izuzetne je važnosti za razvoj društvenog života na tom području. Aktivno i odgovorno
sudjelovanje građana u razvojnim projektima općine kao i u procesima donošenja odluka o
društvenom razvoju općine unaprijedit će kvalitetu života stanovnika općine Gvozd.
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture
Mjera 3.4.1. Poticanje društvenih, sportsko- rekreativnih programa, projekata i
manifestacija
Cilj Poticanje integracije društvenih sadržaja te sportsko-rekreacijskih
aktivnosti, projekata i manifestacija, unaprjeđenjem postojećih i
razvojem novih programa u cilju povećanja kvalitete života
stanovništva na ruralnom području
Sadržaj Poticati razvoj sportsko-rekreativnih programa, projekata i
manifestacija
Razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe
114
sukladno potrebama ruralnog načina života
Poticati rekreaciju i sportski amaterizam
Poticati razvoj sportskih kampova i zdravog boravka u prirodi
Poticati razvoj novih programa za različite manifestacije
Sufinancirati rad sportskih klubova
Pripremiti projekte za financiranje sredstvima iz EU fondova
i drugih izvora u cilju poboljšanja društvene infrastrukture
Nositelji mjere Općina Gvozd
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i programi
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj sportsko-rekreativnih programa, projekata i manifestacija
Broj izrađenih programa za sportske i rekreacijske aktivnosti
Broj članova u sportskim klubovima
Broj izgrađenih kampova, obnovljenih terena i sportskih objekata
Broj novih manifestacija i društvenih događanja
Broj sportskih klubova-primatelja financijskih potpora za rad
Broj pripremljenih projekata za financiranje sredstvima iz EU
fondova i drugih izvora u cilju poboljšanja društvene infrastrukture
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture
Mjera 3.4.2. Potpora upravljanju i održivom korištenju objekata društvene
infrastrukture
Cilj Unaprijediti kvalitetu društvenog života općine razvijanjem kulturnih
programa i sadržaja unapređenjem međusobne suradnje između
kulturnih institucija i općinske uprave, koordiniranim upravljanjem
manifestacijama i modernizacijom objekata koji se koriste u
društvene svrhe
Sadržaj Urediti, rekonstruirati i modernizirati postojeće prostore za
društvene potrebe
Motivirati građane za veće korištenje objekata društvene
infrastrukture kroz održavanje raznih priredbi i manifestacija
Jačati ljudske kapacitete djelatnika općine za društvene
djelatnosti
Pripremiti projekte za apliciranje na EU fondove i druge
izvore
Nositelji mjere Općina Gvozd
115
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, fondovi EU i drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Broj uređenih, rekonstruiranih i moderniziranih prostora za društvene
potrebe
Broj posjetitelja društvenih događanja u uređenim prostorima na
godišnjoj razini
Broj građana motiviranih za korištenje objekata društvene
infrastrukture za razne priredbe i manifestacije
Broj educiranih zaposlenika u Općini i/ili broj novozaposlenih
stručnih osoba za rad u društvenim djelatnostima
Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge
izvore
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena
infrastruktura
Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture
Mjera 3.4.3. Poticanje aktivnosti civilnog društva
Cilj Intenziviranjem suradnje među udrugama, unaprjeđenjem njihove
suradnje s lokalnom samoupravom i građanima te zajedničkim
korištenjem postojećih resursa, omogućit će se razvoj civilnog
društva i jačati njegovi kapaciteti za pripremu i provedbu zajedničkih
projekata što će doprinijeti razvoju općine i poboljšanju kvalitete
života stanovništva.
Sadržaj Izraditi evidenciju postojećih udruga na području općine
Izraditi plan sufinanciranja rada udruga
Jačati kapacitete neprofitnih organizacija
Poticati partnerstvo s dionicima javnog i privatnog sektora
Poticati rad udruga na području općine na pripremi projekata
prihvatljivih za financiranje iz EU fondova i drugih izvora
Nositelji mjere Neprofitne udruge, gospodarstvenici
Razdoblje provedbe 2016. - 2020.
Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i programi,
drugi izvori
Pokazatelji
uspješnosti provedbe
Izrađena evidencija postojećih udruga na području općine
Broj udruga čiji će rad biti sufinanciran sukladno izrađenom planu
Broj educiranih zaposlenih osoba u neprofitnim udrugama i
organizacijama
116
Broj održanih radnih sastanaka s dionicima javnog i privatnog
sektora
Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU
fondova i drugih izvora
5.4. Usklađenost strateškog razvojnog programa općine Gvozd s razvojnom
strategijom Sisačko-moslavačke županije
Vremenski period na koji se odnosi Strateški razvojni program općine Gvozd odgovara
programskom razdoblju 2014. – 2020. godine na razini Europske unije. Strateški razvojni
program općine Gvozd temeljni je dokument za pripremu projekata i korištenje bespovratnih
sredstava iz europskih fondova, stoga su strateški ciljevi definirani u sklopu ovoga dokumenta
usklađeni sa strateškim ciljevima relevantnih dokumenata na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj
razini. Osiguranjem navedene usklađenosti moguće je postizanje vertikalne kohezije razvojnih
ciljeva i prioriteta. Na europskoj razini usklađen je sa strategijom Europa 2020 dok je na
nacionalnoj razini usklađen s relevantnim nacionalnim strategijama i operativnim programima.
Na regionalnoj razini, strateški ciljevi zacrtani u sklopu Strateškog razvojnog programa općine
Gvozd u većini su usklađeni sa strateškim ciljevima Razvojne strategije Sisačko-moslavačke
županije 2011. – 2013. (2017.) godine.
Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013. (2017.) godine
temeljni je dokument planiranja održivog društveno-gospodarskog razvoja županije. Svrha
Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije je postaviti jasne i realistične
strateške okvire razvoja koji će omogućiti fokusirano i djelotvorno usmjeravanje investicijama i
aktivnostima.
Strateški ciljevi razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013. (2017.) su:
Strateški cilj 1. Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim resursima
Strateški cilj 2. Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog gospodarstva
Strateški cilj 3. Razvoj ljudskih resursa i visokog društvenog standarda
Strateški cilj 4. Očuvani okoliš, održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom
Strateški ciljevi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. su:
Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta
117
Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura
Strateški ciljevi Sisačko-moslavačke županije i općine Gvozd imaju svrhu smanjenja visoke
stope nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta, smanjenja negativnog prirodnog prirasta te
poticanja razvoja gospodarstva i obrta, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma.
Održivo korištenje prirodnih resursa, kulturno-povijesne baštine i zaštita okoliša također su
usklađeni strateškim ciljevima općine Gvozd i Sisačko-moslavačke županije. Unaprjeđenje
kvalitete života stanovnika i razvijena komunalna i društvena infrastruktura također su sukladni
ciljevi te su obrazloženi nizom prioriteta koji se odnose na obrazovanje, unaprjeđenje zdravstvene
i socijalne skrbi, razvoj sportsko-rekreativnih programa i manifestacija te aktivnosti civilnog
društva.
5.5. Baza projektnih ideja
Baza projektnih ideja predstavlja operacionalizaciju Strateškog razvojnog programa općine
Gvozd 2016. - 2020. godine. Ona je temelj uspješne provedbe SRP-a općine Gvozd, a osnovni
cilj je učinkovito planiranje i funkcionalno praćenje provedbe SRP-a. Baza projektnih ideja je
službeni registar projektnih ideja s područja koje obuhvaća.
Baza se formira putem službeno utvrđenog postupka za prikupljanje projektnih ideja koji se
sastoji od: objave javnog poziva za dostavu projekata, informiranja zainteresiranih dionika kroz
komunikacijske alate, zaprimanje projekata, administrativna i kvalitativna provjera/ocjenjivanje
projekata, uspostava rang liste te odabir projekata koji će biti utvrđeni na ljestvici prioriteta. Bazu
formiraju stručne službe općine Gvozd (administrativni djelatnici) te rang listu i listu prioriteta
potvrđuje Radna skupina. Projektni prijedlozi prikupljaju se objavom Javnog poziva, odnosno
objavom uređenog obrasca za prijavu projekata na službenim internetskim stanicama općine
Gvozd.
118
Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga za izradu Strateškog razvojnog programa općine
Gvozd u razdoblju 2015. – 2020. godina:
1. Predlagatelj/nositelj
projekta
2. Kontakt osoba:
Kontakt podaci (e-pošta i telefon)
3. Naziv projekta
4. Lokacija projekta
(područje na kojem se
projekt planira ili
provodi)
5. Kratak opis projekta
(cilj, aktivnosti,
očekivani rezultati)
1. Ciljevi projekta:
2. Glavne aktivnosti:
3. Očekivani rezultati i utjecaj projekta na širu zajednicu:
6. Sektor projekta
(zaokružiti)
1. Gospodarstvo (proizvodne i uslužne djelatnosti)
2. Poljoprivreda
3. Turizam
4. Odgoj i obrazovanje
5. Komunalna infrastruktura
6. Okoliš
7. Društvena infrastruktura
8. Kultura
9. Sport
10. Razvoj civilnog društva
11. Drugo (navesti što): ________________
(odabrati jedan sektor iz ponuđenog)
7. Razina spremnosti
projekta (zaokružiti)
1. Projektna ideja - ideja koju ćemo dalje razrađivati i prikupljati potrebnu
dokumentaciju
2. Srednja razina spremnosti - do sada je projekt razrađen i ima djelomično
pripremljenu sljedeću dokumentaciju (navesti):
3. Visoka razina spremnosti - projekt ima pripremljenu svu potrebnu
dokumentaciju za početak provedbe (navesti):
Napomene/komentari (prepreke u pripremi projekta; imovinsko-pravni odnosi,
dokumentacija koja nedostaje i dr.):
8. Očekivano trajanje
projekta (mjeseci)
119
9. Potrebno partnerstvo
(navesti subjekte koji će
sudjelovati u pripremi i
provedbi projekta i
financijski doprinijeti)
10. Procijenjena vrijednost
projekta (HRK) – bez
PDV-a
11. Planirani izvori
financiranja
(zaokružite)
1. vlastiti proračun
2. nacionalni programi
3. EU programi
4. donacije
5. privatni izvori
6. drugo ___________________________________
Ovakav način prikupljanja projektnih ideja i uspostava Baze projekata predstavlja sustav za
učinkovitu koordinaciju i upravljanje provedbom Strateškog razvojnog programa općine Gvozd.
U Strateškom razvojnom programu općine Gvozd 2015. - 2020. jasno su definirani ciljevi,
prioriteti i mjere ulaganja za navedeno razdoblje, stoga svaka projektna ideja koja će se nalaziti u
bazi projekata mora u njima imati svoje uporište. Baza ukazuje na interes dionika za pojedina
područja ovisno o broju zaprimljenih projektnih ideja te je osnova za izradu
Financijskog/Akcijskog plana za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. -
2020. godine.
120
6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG
PROGRAMA OPĆINE GVOZD
Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2016.-2020. godine
predstavlja temeljni dokument provedbe i praćenja uspješnosti provedbe.
Izrađen je na temelju utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera za koje su upisane i financijske
vrijednosti za cijelo razdoblje provedbe strateškog dokumenta te izvori financiranja.
Općinski proračun je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog
programa općine Gvozd. Osim općinskog proračuna, izvori financijskih sredstava za provedbu su
županijski proračun, državni proračun, fondovi EU i drugo.
Radna skupina za pripremu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd jednom
godišnje izrađivat će izvještaj o provedbi strateškog dokumenta.
121
Ciljevi Prioriteti Naziv mjere Financijska vrijednost Izvori financiranja Pokazatelji uspješnosti provedbe Razdoblje provedbe
Cilj 1.
Gospodarski
razvoj i nova
radna mjesta
Prioritet 1.1.
Poljoprivredna
proizvodnja i
prerada
Mjera 1.1.1.
Poticanje ekološke
proizvodnje
poljoprivrednih
proizvoda
4.000.000,00 HRK
Proračun općine Gvozd, Sisačko-
moslavačka
županija, Ministarstvo
poljoprivrede, EU
fondovi i programi
• Izrađen popis broja ekoloških proizvođača;
• Broj poljoprivrednih proizvođača koji su prešli s
konvencionalnog na ekološki uzgoj; • Broj proizvođača koji koriste organska gnojiva i
organska sredstva za zaštitu proizvoda;
• Broj institucija koje kupuju ekološke poljoprivredne proizvode za javne potrebe;
• Broj dodijeljenih potpora za ekološku poljoprivrednu
proizvodnju; • Broj udruga i udruženja eko-proizvođača koji su se
povezali u zajedničku mrežu proizvođača;
• Broj educiranih eko-poljoprivrednika; • Broj održanih edukacija/radionica o ekološkoj
poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnostima financiranja
iz EU fondova i drugih izvora; • Broj izrađenih letaka, brošura, objava tekstova u
medijima.
2016. - 2020.
Mjera 1.1.2.
Ulaganje u
proizvodnu
infrastrukturu za
razvoj primarne
poljoprivredne
proizvodnje,
skladištenja, dorade
i povećanje dodane
vrijednosti
poljoprivrednim
proizvodima
(prerada,
marketing)
2.000.000,00 HRK
Proračun općine,
proračun Županije,
Ministarstvo
poljoprivrede, EU fondovi i programi,
ostali izvori
financiranja
• Izrađena analiza tržišnih potreba za pojedinim
poljoprivrednim proizvodima, skladištenjem i hlađenjem;
• Broj gospodarski aktivnih poljoprivrednih
gospodarstava zainteresiranih za uključivanje u proces proizvodnje, skladištenja i hlađenja proizvoda;
• Izgrađeni i opremljeni kapaciteti za preradu, hlađenje i
skladištenje poljoprivrednih proizvoda izraženi brojem preradbenih pogona, hladnjača i skladišta;
• Broj dodijeljenih potpora poljoprivrednim
proizvođačima za povećanje proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda;
• Površina obnovljenog, zapuštenog poljoprivrednog
zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje; • Površina poljoprivrednih zemljišta zasađenih novim
kulturama;
• Broj osnovanih zadruga, udruga i klastera za otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište.
2016. - 2020.
Mjera 1.1.3.
Komasacija
poljoprivrednog
zemljišta
1.200.000,00 HRK
Općina Gvozd, Sisačko-
moslavačka
županija, Ministarstvo
poljoprivrede, EU
fondovi
• Povećane površine okrupnjenog poljoprivrednog
zemljišta u hektarima po gospodarstvima korisnicima mjere.
2016. - 2020.
Prioritet 1.2.
Proizvodnja
energije i
racionalno
upravljanje
Mjera 1.2.1.
Poticanje korištenja
energije iz
obnovljivih izvora
10.000.000,00 HRK
Proračuni: Općina
Gvozd, SMŽ,
FZOEU, Ministarstva, EU
fondovi
• Povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz
obnovljivih izvora;
• Broj korisnika energije iz obnovljivih izvora; • Udio obnovljivih izvora energije;
• Pokazatelj emisije CO2 u atmosferu.
2016. - 2020.
122
energijom
Mjera 1.2.2.
Povećanje
energetske
učinkovitosti u svim
sektorima i sustavno
gospodarenje
energijom
10.000.000,00 HRK
Proračuni: Općine
Gvozd, Županije,
Ministarstava, FZOEU, EU
fondovi
• Broj projekata energetske učinkovitosti; • Ostvarena ušteda energije objekata u privatnom i
javnom sektoru;
• Ostvarena ušteda energije ugradnjom pametne rasvjete sa sustavom za smanjenje intenziteta svjetla te smanjenje
svjetlosnog zagađenja;
• Broj poticaja i subvencija za ugradnju naprednijih tehnologija u
gospodarstvu;
• Smanjenje specifične potrošnje energije po obradivoj površini i po količini poljoprivrednih proizvoda;
• Programska rješenja i alati za praćenje i analizu
potrošnje energije.
2016. - 2020.
Prioritet 1.3.
Poticanje
razvoja
poduzetništva i
obrta
Mjera 1.3.1.
Poticanje opremanja
i razvoja
poduzetničkih zona
1.000.000,00 HRK
Proračun općine Gvozd, Sisačko-
moslavačka
županija, fondovi EU i drugi izvori
• Broj osnovanih i uređenih poslovnih zona;
• Broj izrađenih razvojnih planova;
• Broj poduzetnika u poslovnim zonama; • Broj radnih mjesta u poslovnim zonama;
• Broj održanih promotivnih aktivnosti o pogodnostima
za pokretanje poslovnih aktivnosti u poslovnim zonama.
2018. - 2020.
Mjera 1.3.2.
Poticanje razvoja
malog i srednjeg
poduzetništva i
obrtništva
4.000.000,00 HRK
Proračun općine
Gvozd, Sisačko-
moslavačka
županija, resorna ministarstva, EU
fondovi
• Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata
(poduzeća, obrta); • Broj novih radnih mjesta i novozaposlenih osoba;
• Broj potpora poduzetnicima i obrtnicima za uvođenje
novih tehnologija u proces proizvodnje; • Osnovana lokalna razvojna agencija;
• Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja
projekata iz EU fondova i drugih izvora financiranja, pomoć u pripremi i razradi projektnih prijedloga;
• Broj pripremljenih projekata za financiranje iz
sredstava EU fondova i drugih izvora; • Broj održanih edukacija o načinu promidžbe i
plasmanu svojih proizvoda i usluga za izlazak na nova
tržišta; • Broj sudjelovanja poslovnih subjekata na
gospodarskim sajmovima;
• Broj sudionika na sajmovima.
2016. - 2020.
123
Prioritet 1.4.
Promidžba i
razvoj posebnih
oblika turizma
Mjera 1.4.1.
Razvoj selektivnih
oblika turizma
(lovni turizam, ciklo,
sportsko - ribolovni,
ruralni)
4.000.000,00 HRK
Općina Gvozd,
Financijski plan
Turističke zajednice Sisačko-
moslavačke
županije, Proračun
županije SMŽ
• Izrađena analiza stanja u turizmu na području općine s
naglaskom na selektivne oblike turizma; • Izrađeni program poticanja selektivnih oblika turizma;
• Broj razvijenih selektivnih oblika turizma;
• Izrađen plan promocije turizma s naglaskom na selektivne oblike turizma;
• Broj promotivnih materijala (brošura) o turističkom
identitetu područja; • Broj sudjelovanja na turističkim sajmovima u cilju
promidžbe i bolje marketinške vidljivosti područja;
• Broj održanih edukacija o mogućnostima bavljenja selektivnim oblicima turizma na ruralnom području i
velikoj razvojnoj perspektivi;
• Broj održanih sastanaka o mogućnosti povezivanja i
udruživanja lokalnih turističkih dionika (klaster,
zadruge); • Broj prekvalificiranih osoba i/ili dodatno educiranih
osoba pružatelja usluga u turizmu;
• Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja projekta iz sredstava EU fondova i drugih izvora;
• Broj prijavljenih projekata iz područja selektivnih
oblika turizma za financiranje projekta sredstvima EU fondova i drugih izvora.
2016. - 2020.
Mjera 1.4.2.
Razvoj turističke
infrastrukture
područja
6.000.000,00 HRK
Proračun općine Gvozd, Sisačko-
moslavačka
županija,
Ministarstvo
turizma, Hrvatska
turistička zajednica, TZ Sisačko-
moslavačke
županije, Ministarstvo
gospodarstva,
poduzetništva i obrta, EU fondovi i
programi.
• Broj novoizgrađenih smještajnih kapaciteta i
ugostiteljskih objekata;
• Broj turista-posjetitelja u novim i postojećim smještajnim kapacitetima;
• Broj izgrađenih objekata i staza za sport i rekreaciju
(igrališta, šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i trim staze i drugo);
• Broj postavljenih turističkih znakova;
• Broj uređenih tematskih staza vezanih uz gastronomiju; • Broj uređenih i obnovljenih tradicijskih objekata i
drugih turističkih znamenitosti;
• Broj programa, dodijeljenih potpora, subvencija i/ili odobrenih kredita za turizam;
• Broj provedenih edukacija za povećanje razine znanja
za pripremu potencijalnih projekata izgradnje turističke infrastrukture iz sredstava EU fondova i drugih izvora.
2016. - 2020.
Prioritet 1.5.
Razvoj
investicijskog
okruženja
Mjera 1.5.1.
Poboljšanje uvjeta
za privlačenje
investitora
800.000,00 HRK
Proračun općine
Gvozd, SMŽ, EU
fondovi i drugi izvori
• Izrađena analiza o investicijskim mogućnostima
općine;
• Ustrojene baza poduzetnika i obrtnika na području
općine; • Broj educiranih zaposlenika općine za pružanje
korisnih informacija i pomoći investitorima;
• Broj mjera za privlačenje ulagača na područje općine; • Broj novih ulagača na području općine;
• Broj održanih radnih sastanaka s poduzetničkim
potpornim institucijama; • Broj promotivnih aktivnosti provedenih u svim
medijima.
2016. - 2020.
124
Mjera 1.5.2.
Jačanje financijskog
okruženja za
poduzetnike i
obrtnike
4.000.000,00 HRK
Proračun općine
Gvozd, SMŽ, resorna
ministarstva,
fondovi EU i drugi programi, banke
• Izrađen program poboljšanog financiranja
poduzetništva i obrta;
• Broj korisnika mjera programa poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta;
• Broj izdanih garancija poduzetnicima kao financijske
potpore kod realizacije poduzetničkih kredita; • Broj poduzetnika korisnika novih oblika financiranja
(poduzetnički kapital, inicijalni kapital, poslovni anđeli i
drugo); • Broj educiranih osoba za pripremu i upravljanje
projektima financiranih iz EU fondova i drugih izvora.
2016. - 2020.
Cilj 2.
Održivo
korištenje
prirodnih resursa
i kulturno -
povijesne baštine
Prioritet 2.1.
Poboljšano i
održivo
upravljanje
prirodnim
resursima i
zelenom
infrastrukturom
Mjera 2.1.1.
Podrška edukaciji i
promociji prirodnih
vrijednosti na
području općine
Gvozd
800.000,00 HRK
Općina Gvozd,
SMŽ, Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike, FZOEU,
EU fondovi i drugi
izvori
• Izrađena studija inventarizacije krajobraza, staništa i
ugroženih i zaštićenih vrsta;
• Broj osmišljenih visoko atraktivnih doživljaja i kvalitetnih sadržaja za predstavljanje jedinstvene
kvalitete lokaliteta i njegove vrijednosti;
• Broj izgrađene i novo uređene, rekonstruirane i/ili sanirane postojeće edukativne i infrastrukture za
posjetitelje;
• Broj edukativnih odnosno interpretacijskih programa i sadržaja za podizanje svijesti o vrijednosti prirodnih
područja namijenjenih posjetiteljima i različitim ciljnim
skupinama; • Broj educiranog stručnog osoblja za povećanje
edukativnog kapaciteta;
• Broj provedenih marketinških kampanja, broj promotivnih emisija i napisa, broj tiskanog promotivnog
materijala, broj brendiranih vrijednosti;
• Broj provedenih edukacija na stručnim radionicama za povećanje znanja stanovništva o vrijednostima
krajolika;
• Broj educiranih stanovnika o važnosti prirodnog krajolika svog područja;
• Broj osposobljenih osoba za poslove zaštite prirode i
održivog korištenja prirodnih vrijednosti; • Broj provedenih integriranih mjera zaštite izvornosti
prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na
području općine; • Broj sastanaka uključenih relevantnih institucija i
predstavnika lokalne zajednice kako bi dogovorile
smjernice razvoja i daljnje aktivnosti.
2016. - 2020.
125
Mjera 2.1.2.
Jačanje suradnje
dionika zaštićenih
područja i ekološke
mreže NATURA
2000 i zajedničke
aktivnosti
održavanja,
očuvanja, edukacije
i promicanja zaštite
prirode
1.200.000,00 HRK
Proračun Općine Gvozd, SMŽ,
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
EU fondovi
• Broj definiranih ciljeva i osnovnih mjera te provedena
zonacija zaštićenog područja; • Broj provoditelja mjera očuvanja zaštićenog područja
te vezanih planskih dokumenata;
• Broj i/ili udio vrsta i stanišnih tipova za koje je provedeno praćenje stanja;
• Izrađena analiza stanja očuvanosti prirode zaštićenog
područja na temelju monitoringa pojedinih vrsta i stanišnih tipova;
• Broj institucija drugih sektora s kojima je uspostavljena suradnja i razmjena podataka;
• Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih
djelatnika u sustavu zaštite prirode; • Broj novopostavljene informativne signalizacije;
• Broj godišnjih edukativnih skupova s dionicima čije
aktivnosti utječu na prirodu; • Broj sudionika organiziranih događanja i edukativnih
programa;
• Učestalost informativnih kampanja u medijima o provedenim aktivnostima, veća dostupnost podataka te
bolje razumijevanje i povećanje podrške javnosti zaštiti
prirode.
2016. - 2020.
Mjera 2.1.3.
Poboljšano
upravljanje zelenom
infrastrukturom
1.200.000,00 HRK Proračun Općine
Gvozd
• Izrađena analiza postojećih i planiranih zelenih
površina sastavnica zelene infrastrukture;
• Izrađena evidencija i kartografski prikaz postojeće zelene infrastrukture;
• Broj postojećih i/ili planiranih javnih zelenih površina
i parkova; • Površina zone obuhvata i standardi za pojedine
kategorije zelene infrastrukture;
• Vrijeme i dinamika realizacije planiranih javnih zelenih površina i parkova;
• Troškovi uređenja i održavanja postojećih zelenih i
ostalih javnih površina i parkova; • Povećanje površine poljoprivrednog zemljišta na kojem
je izvršena sanacija;
• Smanjenje površine šumskog zemljišta u zarastanju (kategorije „sukcesija šuma“);
• Površina na kojoj je izvršena prirodna obnova šuma
(pošumljavanje) i druge autohtone vegetacije; • Maksimalno smanjenje negativnog utjecaja ljudskog
djelovanja na ekološke sustave izvan lokalnih granica;
• Broj novih zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju zelene infrastrukture.
2016. - 2020.
126
Mjera 2.1.4.
Razvoj održivog
korištenja prirodnih
resursa
800.000,00 HRK
Proračuni Općine Gvozd, SMŽ,
resorna Ministarstva, EU
fondovi
• Broj definiranih jasnih i učinkovitih mjera (plan) za očuvanje prirodnih resursa i unaprjeđenje kvalitete
okoliša i prirode te sankcioniranje štetnog djelovanja u
skladu s postojećim zakonodavstvom i standardima; • Smanjenje opterećenja okoliša, sprečavanje svih vrsta
onečišćenja okoliša, praćenje stanja sastavnica okoliša;
• Izrađeno izvješće o stanju okoliša s pripadajućom analizom postojećeg stanja prirodnih resursa;
• Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika u sustavu zaštite prirodnih resursa;
• Broj sudionika na stručnim radionicama o načinu
očuvanja prirodnih resursa; • Broj provedenih informativnih kampanja u medijima o
provedenim mjerama održivog korištenja prirodnih
resursa; • Povećanje razine svijesti i podrške promjeni
dosadašnjih obrazaca ponašanja.
2016. - 2020.
Prioritet 2.2.
Održivo
upravljanje
kulturno-
povijesnom
baštinom
Mjera 2.2.1.
Valorizacija i
održivo upravljanje
kulturno -
povijesnom
baštinom
1.600.000,00 HRK
Proračuni Općine
Gvozd, SMŽ,
Ministarstvo
kulture, EU fondovi
• Broj istraženih i evidentiranih arheoloških lokaliteta; • Broj evidentiranih i valoriziranih novih kulturno-
povijesnih dobara;
• Broj obnovljenih i saniranih objekata kulturno-povijesne i graditeljske baštine;
• Broj projekata i programa korištenja resursa kulturno-
povijesne baštine u suradnji s gospodarskim (osobito turističkim), kulturnim i obrazovnim sektorom;
• Broj novih turističkih programa i aranžmana s
uključenim obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti;
• Broj održanih kulturno-umjetničkih događanja, broj
nastupa KUD-ova i ostalih manifestacija;
• Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika za rad na zaštiti i upravljanju kulturno-
povijesnom baštinom;
• Broj novo osposobljenih mladih stručnjaka za bavljenje problematikom upravljanja kulturno-povijesnom
baštinom;
• Broj provedenih stručnih radionica za lokalno stanovništvo u cilju jačanja svijesti o važnosti i načinu
zaštite, očuvanja i korištenja resursa koji ima kulturno-
povijesna baština.
2016. - 2020.
Cilj 3.
Unaprjeđenje
kvalitete života
stanovnika i
razvijena
društvena
infrastruktura
Prioritet 3.1.
Razvoj
komunalne
infrastrukture
Mjera 3.1.1.
Razvoj, izgradnja i
održavanje sustava
vodoopskrbe,
odvodnje i
pročišćavanja
otpadnih voda
4.000.000,00 HRK
Općina Gvozd,
Hrvatske vode d.d., Ministarstvo, EU
fondovi
• Povećanje duljine vodoopskrbne mreže;
• Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih
na vodoopskrbnu mrežu;
• Smanjenje gubitaka i mogućnosti onečišćenja u vodoopskrbnom sustavu;
• Duljina izgrađene kanalizacijske mreže;
• Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na kanalizacijsku mrežu.
2016. - 2020.
127
Mjera 3.1.2.
Razvoj i izgradnja
sustava
gospodarenja
otpadom
12.000.000,00 HRK
Proračun: Općine Gvozd, FZOEU,
Ministarstvo, EU
fondovi
• Količina ukupnog otpada u nastanku (komunalnog, proizvodnog);
• Broj saniranih i zatvorenih neusklađenih i/ili divljih
odlagališta; • Količina razvrstanog i odloženog otpada;
• Broj održanih edukativnih i promotivnih aktivnosti;
• Izgrađeno reciklažno dvorište.
2016. - 2020.
Mjera 3.1.3.
Podrška izgradnji,
rekonstrukciji i
održavanju javnih i
nerazvrstanih cesta
6.000.000,00 HRK
Proračuni: Općina
Gvozd, ŽUC,
Ministarstvo, EU fondovi
• Duljina novih javnih lokalnih cesta;
• Duljina rekonstruiranih i moderniziranih prometnica u
naseljima; • Broj izrađene projektne dokumentacije i ishođenih
građevinskih dozvola za izgradnju, rekonstrukciju i
modernizaciju prometnica;
• Površina uređenih cestovnih kanala za odvodnju
oborinskih voda;
• Duljina uređenih nerazvrstanih cesta u redovitom i izvanrednom održavanju.
Kapacitet protoka roba i usluga;
• Broj prometnih nesreća kao rezultat održavanja svih segmenata cestovnog sustava.
2016. - 2020.
Mjera 3.1.4.
Poboljšanje opskrbe
električnom
energijom
6.000.000,00 HRK Proračuni: Općina
Gvozd, HEP d.d.
• Duljina sanirane i modernizirane elektroenergetske mreže;
• Broj novih korisnika priključenih distribucijsku mrežu;
• Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu na lokalitetima bez javne rasvjete;
• Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu;
• Broj zamijenjenih i dotrajalih dijelova javne rasvjete (svjetiljke, stupovi žarulje, grla, prigušnice i ostali
potrošni materijal).
2016. - 2020.
Mjera 3.1.5.
Podrška izgradnji
toplovodne mreže
1.200.000,00 HRK
Proračuni: Općina
Gvozd, EU fondovi i drugi izvori
• Broj novih korisnika priključenih na toplovodnu mrežu;
• Smanjenje zagađenja zraka i okoliša (pokazatelj će se
povezati s pokazateljima mjere 1.2.1. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora);
• Smanjenje troškova za grijanje u javnom i privatnom
sektoru.
2016. - 2020.
Prioritet 3.2.
Poboljšanje
obrazovnog
sustava na
lokalnoj razini
Mjera 3.2.1.
Poboljšanje uvjeta
za razvoj
predškolskog i
osnovnoškolskog
obrazovanja
2.000.000,00 HRK
Proračun općine
Gvozd, proračun SMŽ, EU fondovi i
drugi izvori
• Broj obnovljenih, izgrađenih i opremljenih odgojno-
obrazovnih ustanova;
• Broj djece s teškoćama u razvoju uključenih u
odgojno-obrazovne institucije;
• Broj radionica za korisnike programa odgoja i obrazovanja;
• Broj potpora u predškolskom obrazovanju;
• Broj potpora za usluge javnog prijevoza učenicima; • Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU
fondove i druge izvore.
2016. - 2020.
128
Mjera 3.2.2.
Potpora
obrazovanju i
cjeloživotnom
učenju u skladu s
potrebama tržišta
rada
800.000,00 HRK
Općina Gvozd, SMŽ, resorna
ministarstva, EU
fondovi i drugi izvori
• Broj unaprjeđenih obrazovnih programa;
• Broj održanih radionica, tribina, konferencija i medijskih nastupa;
• Broj uvedenih programa za deficitarna zanimanja
sukladno analizama HZZ-a i drugih analiza; • Broj educiranih osoba;
• Broj osoba na stručnom osposobljavanju i/ili
prekvalifikaciji; • Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima
iz EU fondova i drugih izvora.
2016. - 2020.
Prioritet 3.3.
Poboljšanje
zdravstvene i
socijalne skrbi
Mjera 3.3.1.
Unaprjeđenje
zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
4.000.000,00 HRK
Proračun: Općine
Gvozd, SMŽ, Ministarstvo, EU
fondovi
• Potreban broj timova primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, dentalna medicina i ljekarništvo);
• Potreban broj i kapacitet socijalnih ustanova kao što su
npr. domovi za starije i nemoćne osobe (obnova ili izgradnja);
• Broj obnovljenih i/ili novih objekata zdravstvene i
socijalne i infrastrukture u cilju postizanja potrebnog osnovnog standarda;
• Broj korisnika zdravstvenih usluga;
• Broj provedenih aktivnosti i projekata prevencije i ranog otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog
života; • Broj pretilih osoba i/ili osoba u stanju neke ovisnosti
(duhan, alkohol itd);
• Broj korisnika usluga socijalne skrbi; • Broj zahtjeva/broj odobrenih pomoći iz područja
socijalne skrbi;
• Broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi;
• Broj organizacija civilnog društva koje provode
preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi; • Broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi;
• Broj provedenih programa suradnjom zdravstvenih i
socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva.
2016. - 2020.
129
Mjera 3.3.2.
Razvoj
izvaninstitucionalnih
oblika skrbi
(volontiranje,
samopomoć)
2.000.000,00 HRK
Proračun: Općine
Gvozd,
Ministarstvo, EU fondovi
• Broj dostupnih vrsta socijalnih usluga;
• Broj korisnika pojedine socijalne usluge; • Broj starijih osoba uključenih u programe aktivnog
starenja ( sudjelovanje u društvenim, kulturnim,
duhovnim i građanskim aktivnostima); • Broj korisnika zdravstvene njege u vlastitom domu;
• Broj mobilnih timova palijativne skrbi u vlastitom domu i broj educiranih voditelja palijativne skrbi;
• Broj volontera koji sudjeluje u provođenju aktivnosti i
programima pružanja usluga socijalne skrbi korisnicima; • Broj mladih uključenih u volontiranje;
• Broj uključenih organizacija, stručnjaka i ostalih
građana koji svome djelovanju koriste volonterstvo;
• Broj volonterskih akcija i promocija na senzibiliziranju
javnosti za poboljšanje skrbi korisnika socijalnih usluga;
• Broj institucija, udruga i stručnjaka raznih profesija uključenih u strukovnu mrežu izvaninstitucionalne
skrbi;
• Broj održanih edukacija na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti
zdravstvenih usluga;
• Broj sudionika na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih
usluga;
• Broj educiranih gerontodomaćica koje kroz udruge pružaju usluge pomoći u kući i čiju edukaciju
sufinancira općina iz svog proračuna.
2016. - 2020.
Prioritet 3.4.
Razvoj
društvenih
sadržaja i
infrastrukture
Mjera 3.4.1.
Poticanje društvenih
sportsko-
rekreativnih
programa, projekata
i manifestacija
2.000.000,00 HRK
Općina Gvozd,
SMŽ, resorna
ministarstva, EU fondovi i programi
• Broj sportsko-rekreativnih programa, projekata i
manifestacija;
• Broj izrađenih programa za sportske i rekreacijske aktivnosti;
• Broj članova u sportskim klubovima;
• Broj izgrađenih kampova, obnovljenih terena i sportskih objekata;
• Broj novih manifestacija i društvenih događanja;
• Broj sportskih klubova-primatelja financijskih potpora za rad;
• Broj pripremljenih projekata za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora u cilju poboljšanja
društvene infrastrukture.
2016. - 2020.
130
Mjera 3.4.2.
Potpora upravljanju
i održivom
korištenju objekata
društvene
infrastrukture
4.000.000,00 HRK
Općina Gvozd,
SMŽ, resorna ministarstva,
fondovi EU i drugi
izvori
• Broj uređenih, rekonstruiranih i moderniziranih
prostora za društvene potrebe; • Broj posjetitelja društvenih događanja u uređenim
prostorima na godišnjoj razini;
• Broj građana motiviranih za korištenje objekata društvne infrastrukture za razne priredbe i manifestacije;
• Broj educiranih zaposlenika u općini i/ili broj
novozaposlenih stručnih osoba za rad u društvenim djelatnostima;
• Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge izvore.
2016. - 2020.
Mjera 3.4.3.
Poticanje aktivnosti
civilnog društva
4.000.000,00 HRK
Općina Gvozd,
SMŽ, resorna ministarstva, EU
fondovi i programi,
drugi izvori
• Izrađena evidencija postojećih udruga na području
općine;
• Broj udruga čiji će rad biti sufinanciran sukladno izrađenom planu;
• Broj educiranih zaposlenih osoba u neprofitnim
udrugama i organizacijama; • Broj održanih radnih sastanaka s dionicima javnog i
privatnog sektora;
• Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora.
2016. - 2020.
131
7. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA
UPRAVLJANJE
7.1. Provedba Strateškog razvojnog programa
Strateški razvojni program općine Gvozd 2015. - 2020. godine konkretan je alat za pripremu i
provedbu projektnih prijedloga i uključivanje cjelokupne zajednice, odnosno svih dionika u
kvalitetan i planski ekonomski razvoj općine.
Strateško planiranje je proces koji traje, koji podrazumijeva neprekidan tijek pripreme i
implementacije projekata te odgovorno upravljanje strateškim projektima općine Gvozd. U
složenom procesu koji obuhvaća upravljanje strateškim projektima općine, odgovorne osobe
dužne su pokrenutom konkretnom projektu osigurati realizaciju svih faza upravljanja počev od
upravljanja proračunom, vremenom, kvalitetom, resursima i rizicima. Uspješnost provedbe
Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015.-2020. godine osigurana je kroz
Institucionalni okvir za provedbu tog strateškog dokumenta, odnosno potrebno je koordinirati i
usmjeriti djelovanje mnogobrojnih dionika kako bi se postigli dugoročni ciljevi, povećala
učinkovitost investicija i aktivnosti te, uz izgrađeno povjerenje i zajedništvo, stvorili preduvjeti
za brži gospodarski razvitak i povećali kvalitetu života stanovništva na tom području.
7.2. Tijela provedbe
7.2.1. Partnerstvo i radni tim
Odlukom načelnika Općine Gvozd formirana je Radna skupina sastavljena od dionika iz javnog,
privatnog i civilnog sektora, kao savjetodavno tijelo u fazi izrade Strateškog razvojnog programa
općine Gvozd. U fazi provedbe ima istu ulogu jer svojim prijedlozima usmjerava daljnji razvoj
općine Gvozd, raspravlja i usvaja financijsko/akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog
programa.
Zadaća Radne skupine je koordinacija svih aktivnosti kod ustroja Baze razvojnih projekata
općine Gvozd. U svom radu posebnu pozornost pridavati će objavi javnih poziva za prikupljanje
projektnih prijedloga kao i obradi pristiglih prijava.
132
U samoj fazi provedbe strateškog dokumenta Radna skupina koordinira nositelje mjera koje su u
ovom dokumentu detaljno razrađene, prikuplja informacije o rezultatima provedbe zacrtanih
mjera, provodi analizu prikupljenih podataka i na kraju donosi izvješće o provedbi Strateškog
razvojnog programa općine Gvozd.
7.2.2. Općina Gvozd
Općina Gvozd samostalna je u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga i
podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti rada i akata tijela Općine Gvozd od strane
ovlaštenih državnih tijela.
Općina Gvozd u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se
neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim
tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i
urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu
zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu
potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet
na svom području i ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Poslovi iz samoupravnog
djelokruga i način njihovog obavljanja detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i
općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom općine Gvozd.
Tijela Općine Gvozd su Općinsko vijeće i Općinski načelnik.
Općinsko vijeće u fazi provedbe ima zadaću provoditi aktivnosti financijsko/akcijskog plana,
obavještavati o postignutim rezultatima, animirati ciljne skupine za usmjereno i ciljano
djelovanje, inicirati i sudjelovati u provedbi projekata, a isto tako razmatrati, potvrđivati i usvajati
financijsko/akcijski plan provedbe strateškog dokumenta. Nadalje, surađuje s Radnom skupinom
na način da joj upućuje svoje prijedloge i primjedbe te kao predstavničko tijelo građana općine
Gvozd, odobrava Izvješće o provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd.
Načelnik kao izvršno tijelo općine u fazi provedbe ima zadaću sazivati Radnu skupinu i ostale
dionike kada se razmatra financijsko/akcijski plan o provedbi Strateškog razvojnog programa,
potvrđivati financijsko/akcijski plan i pripremati za usvajanje na sjednici Općinskog vijeća,
inicirati i sudjelujovati u pripremi i provedbi razvojnih projekta te usvajati predložene projekte.
133
7.2.3. Upravni odjeli
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Gvozd te poslova državne uprave koji
su preneseni u djelokrug rada Općine Gvozd, formiran je Jedinstveni upravni odjel. Rad u
Jedinstvenom upravnom odjelu organizira se na osnovi Godišnjeg programa rada koji obuhvaća
prikaz poslova i radnih zadaća iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela te praćenje stanja u
upravnim područjima iz djelokruga općinske uprave.
Radom Jedinstvenog upravnog odjela upravlja pročelnik. Pročelnik za svoj rad odgovara
Općinskom načelniku. Imenovanje, razrješenje, odgovornost kao i druga pitanja o radu
pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Gvozd provode se na način i po postupku
utvrđenom zakonom i odlukom Općinskog načelnika.
7.2.4. Javne službe
Javne službe kao nositelji pojedinih mjera i potencijalni nositelji projekata imaju važnu ulogu u
provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. U okviru svog samoupravnog
djelovanja, sukladno zakonskim propisima, osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova,
drugih pravnih osoba i vlastitih pogona, općina osigurava obavljanje komunalnih, društvenih i
drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe stanovništva. Kroz obavezno
izvještavanje o svom radu i poslovanju u rokovima sukladno zakonu i odlukama Općinskog
vijeća, Općina Gvozd nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih
društava i ustanova u svom vlasništvu.
7.2.5. Javni sektor
U provedbi Strateškog razvojnog programa važnu ulogu imaju razne lokalne, županijske i
državne institucije čija tijela i dionici iz javnog sektora sudjeluju u provedbi tog razvojnog
programa, osobito u pripremi i provođenju projekata iz svog područja djelovanja te zacrtanim
strateškim ciljevima općine Gvozd.
Neke od institucija javnog sektora čije je uloga bitna u provedbi Strateškog razvojnog programa
općine Gvozd, prema strateškim područjima su:
134
Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Sisak, Hrvatska obrtnička komora -
Obrtnička komora Sisak, Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Sisačko -
moslavačke županije, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta,
Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, za razvoj
gospodarstva , zatim
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, Zavod za prostorno uređenje Sisačko - moslavačke županije,
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke
županije, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste,
županijska razvojna agencija SI-MO-RA, za infrastrukturu i kvalitetu života, te
lokalne odgojno - obrazovne ustanove, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo
socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje, za demografska kretanja i ljudske
resurse.
7.2.6. Civilno društvo
Organizacije civilnog društva važan su čimbenik socio-ekonomskog razvoja te okupljaju lokalno
stanovništvo radi postizanja zajedničkih ciljeva u raznim područjima (gospodarstvo, sport,
kultura, socijalna skrb, socijalna uključenost itd.), a koji su individualnim djelovanjem teško
dostižni. Kako radom organizacija civilnog društva lokalna zajednica ostvaruje korist, za
osnaživanje njihovih apsorpcijskih, upravljačkih i stručnih kapaciteta te daljnji razvoj, nužno je
njihovo aktivno sudjelovanje u izradi i provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd.
Zbog velikog iskustva u provođenju različitih projekata financiranih sredstvima iz EU izvora,
značajan je njihov doprinos u zapošljavanju ili promicanju jednakih prava i mogućnosti
stanovništva. Potrebno je posebno naglasiti razvojnu ulogu Lokalne akcijske grupe Petrova Gora
čiji je jedan od osnivača i općina Gvozd.
7.2.7. Privatni sektor
Predstavnici privatnog sektora, zbog svoje važnosti kao pokretača gospodarskog razvoja i izvora
novih radnih mjesta, uključeni su u izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine
Gvozd. To je sektor koji ulaganjem i proizvodnjom stvara dodatnu vrijednost te je radi toga
135
nužna kvalitetna suradnja u kreiranju Strateškog razvojnog programa i njihovo aktivno
sudjelovanje u procesu provedbe aktivnosti s ciljem ostvarenja zacrtanih strateških ciljeva. Na taj
se način omogućava uspostavljanje okruženja i uvjeta za brži razvoj poduzetništva te napredak
lokalne zajednice i povećanje kvalitete života stanovništva.
7.3. Financijski okvir
Uspostava financijskog okvira je jedan od najvažnijih koraka u procesu strateškog planiranja. U
njemu je dana okvirna alokacija raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju pojedine mjere.
Detaljna alokacija financijskih sredstava prikazana je u sklopu godišnjeg Akcijskog plana za
provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Na taj način moguće je optimalno
korištenje raspoloživih financijskih sredstava ovisno o potrebama koje se mogu mijenjati svake
godine. Izrađeni financijski okvir služi kao indikator uspješnosti provedbe Strateškog razvojnog
programa općine Gvozd. Naime, usporedbom iznosa uloženih sredstava i ostvarenih rezultata po
strateškim ciljevima može se utvrditi opravdanost uloženih sredstava.
Proračun Općine je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog
programa općine Gvozd. Pored općinskog proračuna, drugi izvori financijskih sredstava za
provedbu Strateškog razvojnog programa su:
Proračun Sisačko-moslavačke županije – budući je realizacija zacrtanih strateških ciljeva i u
interesu Sisačko-moslavačke županije, radi njihovog ostvarenja bit će osigurana financijska
sredstva iz županijskog proračuna (sredstvima Programa javnih potreba - prosvjeta, kultura,
šport, socijalna skrb, zdravstvo i sl.);
Proračun Republike Hrvatske - status ruralnog područja i usklađenost Strateškog razvojnog
programa općine Gvozd s nacionalnim strateškim dokumentima omogućuje financiranje iz
nacionalnih fondova;
Fondovi Europske unije – zbog ograničenih financijskih sredstava u lokalnom, županijskom i
državnom proračunu, veliku važnost za uspješnu provedbu Strateškog razvojnog programa imaju
bespovratna sredstva iz fondova EU. Činjenica da je navedeni izvor financiranja dostupan
različitim korisnicima, njihovo uspješno korištenje je neophodno za provedbu Strateškog
razvojnog programa Općine Gvozd.
U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i
investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.
136
Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde
eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i Učinkoviti ljudski potencijali
2014.-2020. predstavljaju okvir za korištenje dodijeljenih sredstava iz ESI fondova.
Tablica br.31: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 204. – 2020.
Izvor:http://www.strukturnifondovi.hr/
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR/ERDF)
Europska komisija odobrila je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. čime je
otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura iz Europski fonda za regionalni razvoj i
Kohezijskog fonda.
Cilj operativnog programa
Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna
mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike,
zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.
137
Grafikon br.5: Raspodjela po području financiranja
Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Prioritetne osi OP-a Konkurentnost i kohezija su:
Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, korištenje informacijske i
komunikacijske tehnologije, poslovna konkurentnost, promicanje energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i upravljanje rizicima, zaštita okoliša i održivost
resursa, povezanost i mobilnost, socijalno uključivanje i zdravlje, obrazovanje, vještine i
cjeloživotno učenje.
Korisnici sredstava OP-a, odnosno potencijalni prihvatljivi prijavitelji projekata su jedinice
lokalne/regionalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, znanstveno istraživački sektor, te
civilni i privatni sektor.
Europski socijalni fond – ESF
Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-
2020. čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda.
Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se
državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti
europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu
ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu
protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.
Cilj operativnog programa
138
Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu
zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85
milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66
milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:
Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i
kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite
mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao
i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim
gospodarskim prilikama.
Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i
vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje,
strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom
obrazovanju.
Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i
ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u
zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje
društvenog poduzetništva.
Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne
uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv
korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta
organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na
poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.
139
Grafikon br.6: Raspodjela sredstava po području financiranja
Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Prihvatljivi potencijalni prijavitelji su jedinice lokalne/regionalne samouprave, javne i obrazovne
ustanove, poslodavci i udruge.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EPFRR
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja djelovanja
institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je
sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega
će se 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a ostatak
iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. službeno je odobren 26.05.2015.
godine, te je njime definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske
poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u
ruralnim područjima uopće.
Ciljevi programa su poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje
prirodnim resursima i klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih
područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.
Prioriteti Programa ruralnog razvoja RH su: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi;
povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih
djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao
i održivo upravljanje šumama; promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i
140
trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi;
obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo; promicanje
učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom
ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru te promicanje socijalne
uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima.
Potencijalni korisnici sredstava Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. su jedinice
lokalne/regionalne samouprave (do 5.000 ili 10.000 stanovnika), lokalne akcijske grupe i
obiteljska poljoprivredna gospodarstva, šumoposjednici, mladi poljoprivrednici.
Teritorijalna suradnja
Europska teritorijalna suradnja kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi
se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na
lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija
Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-
teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska
kohezija.
Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju može sudjelovati u sva tri dijela europske
teritorijalne suradnje:
Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički
identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost
informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u
opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i
regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i
komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema
građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u
pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije,
integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući
141
sveučilišta ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg
usklađenog razvoja Unije.
Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom
razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih
regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju
njihova razvoja.
Program prekogranične suradnje koji mogu koristiti prijavitelji s područja cijele Sisačko-
moslavačke županije je INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska –
Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020.
Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju
teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju
društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja.
Dostupni programi transnacionalne suradnje za cijelo područje RH su:
Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020.
Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014.-2020.
INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020.
Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020.
Međuregionalna suradnja
Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u
trećem dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u sljedećim programima međuregionalne
suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT.
Programi Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020.
Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu
promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim
politikama EU.
Potencijalnim prijaviteljima s područja cijele Republike Hrvatske dostupno je sudjelovanje u
sjedećim Programima Unije 2014.-2020: Kreativna Europa; Zdravlje za rast - Treći višegodišnji
program EU u području zdravstva; Obzor 2020; Program za konkurentnost poduzeća i malih i
srednjih poduzeća (COSME); Program EU za zaštitu potrošača 2014.-2020; Mehanizam Unije za
civilnu zaštitu; Europa za građane; Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; Erasmus +;
LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije itd.
142
U svim navedenim programima jedinice lokalne samouprave su prihvatljivi prijavitelji u suradnji
s partnerima iz drugih europskih država i regija.
7.4. Praćenje i vrednovanje
Uspostavljanjem sustava praćenja i vrednovanja provedbe Strateškog razvojnog programa
omogućava se efikasna i transparentna provedba dokumenta. Osnovni cilj praćenja
implementacije Strateškog razvojnog programa, odnosno procjenjivanja provedbe svih
predviđenih aktivnosti u odnosu na postavljene strateške ciljeve, prioritete i mjere, kao i projekata
koje je potrebno realizirati radi kvalitetnog ispunjenja istih, je osigurati uspješno upravljanje
razvojem općine Gvozd.
Sve aktivnosti praćenja i vrednovanja, kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka za
postavljene strateške ciljeve, ukazati će na stvarno stanje provedbe mjera u postavljenom
provedbenom okviru, odnosno, u kojoj mjeri su doprinijeli ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj
održivosti, inovativnosti, porastu ekonomske i društvene dodane vrijednosti, poboljšanju lokalne
infrastrukture te kvalitete života lokalnog stanovništva.
Ispunjenje ciljeva koji dovode do dostizanja željenog učinka izražava se vrijednostima izmjerenih
pojedinačnih indikatora navedenima uz svaku predloženu mjeru, a pokazatelji uspješnosti
implementacije predloženih mjera izrađeni su za svaku mjeru pojedinačno. Vremenski plan
provedbe pojedinačnih aktivnosti i projekata te vrijeme realizacije i odgovornost za realizaciju
pojedinih mjera utvrđeni su na početku razdoblja provedbe strateškog dokumenta i ovise o
dostupnim sredstvima potrebnim za implementaciju i osiguranje provedbene dokumentacije
pojedinih aktivnosti i projekata.
Za praćenje implementacije Strateškog razvojnog programa zadužena je osnovana Radna skupina
koja utvrđuje u kojoj se mjeri projekti i aktivnosti definirani Akcijskim planom provode u
stvarnosti, evidentira sve eventualne promjene i neusklađenosti u odnosu na planirane mjere te o
tome izvještava nadležna općinska tijela.
Aktivnim praćenjem provedbe Strateškog razvojnog programa moguće je ubrzati provođenje
aktivnosti, utvrditi i upozoriti na eventualna kašnjenja te nadopuniti sadržaj mjera, aktivnosti i
obuhvat projekata, ovisno o novo utvrđenim okolnostima.
Uz utvrđenu obvezu izrade izvještaja jednom godišnje o realizaciji postavljenih ciljeva te
odrađenih aktivnosti i ostvarenih pokazatelja, kao i usklađenosti s vrednovanjem ostvarenja
143
općinskog proračuna, omogućava se uspješnija provedba Strateškog razvojnog programa općine
Gvozd.
8. ZAKLJUČAK
Analizom gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i društvenih pokazatelja na području općine
Gvozd napravljena je SWOT analiza kojom su utvrđene temeljne snage, mogućnosti, slabosti i
prijetnje razvoju te je razrađena vizija općine Gvozd.
Vizija razvoja općine Gvozd ostvarit će se samo ako se ostvare strateški i operativni ciljevi
definirani unutar nje. Planirani razvoj opisan je temeljem rezultata analize stanja i održanih
radionica s Radnom skupinom za izradu strateškog dokumenta te obavljenim brojnim
konzultacijama s nositeljem razvoja općine Gvozd.
Na temelju postojećeg stanja definirani su prioriteti i mjere kojima se želi potaknuti jačanje
lokalnog gospodarstva, kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta, razvoj poljoprivrede,
infrastrukture, smanjiti nezaposlenost, očuvati okoliš, prirodu, kulturu, razviti društvenu
infrastrukturu i zadržati stanovništvo na ruralnom području, poboljšanjem kvalitete života na
području općine Gvozd.
Strateškim razvojnim programom općine Gvozd 2015. - 2020. godine definiran je smjer budućeg
razvoja općine, ujedno on predstavlja i temelj za korištenje bespovratnih sredstava iz nacionalnih
i fondova EU s obzirom da su njegovi strateški ciljevi, prioriteti i mjere usklađeni s onima u
strateškim dokumentima donesenim na europskoj, nacionalnoj i županijskoj razini.
Strateški razvojni program općine Gvozd je izrađen za razdoblje 2015. - 2020. godine, a
eventualne nadopune i revizije sadržaja dodatno će konkretizirati put do potpune realizacije.
144
9. PRILOZI
9.1. Popis grafikona
Grafikon br.1: Prikaz broja stanovnika po naseljima u općini Gvozd ........................................... 18
Grafikon br.2: Prikaz broja stanovnika općine Gvozd 1857. – 2011. godine ................................ 19
Grafikon br.3: Prirodno kretanje stanovništva u općini Gvozd u razdoblju 2010. - 2014. godine 22
Grafikon br.4: Studenti prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini
2014./2015. ..................................................................................................................................... 33
Grafikon br.5: Raspodjela po području financiranja .................................................................... 137
Grafikon br.6: Raspodjela sredstava po području financiranja .................................................... 139
9.2. Popis slika
Slika br.1: Područje općine Gvozd iz zraka ................................................................................... 10
Slika br.2: Geografski smještaj općine Gvozd ............................................................................... 11
Slika br.3: Grb Općine Gvozd ........................................................................................................ 12
Slika br. 4: Zastava Općine Gvozd ................................................................................................. 12
Slika br.5: Osnovna škola Gvozd ................................................................................................... 31
Slika br.6: Tradicijska manifestacija .............................................................................................. 35
Slika br. 7: Cestovna mreža SMŽ .................................................................................................. 39
Slika br.8: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa kod privatnih korisnika na području
općine Gvozd .................................................................................................................................. 42
Slika br.9: Gustoća poduzeća (broj poduzeća po stanovniku), NUTS2 i NUTS3 regije, 2016.
Godine ............................................................................................................................................ 48
Slika br.10: Lovište Gvozd ............................................................................................................. 53
Slika br. 11: Lovište Lasinja .......................................................................................................... 53
Slika br.12: Izletište ........................................................................................................................ 54
Slika br.13: Baliranje sijena ........................................................................................................... 55
Slika br. 14: Uzgoj ovaca na području općine Gvozd .................................................................... 58
Slika br.15: Posebni botanički rezervat Cret Đon Močvar ............................................................. 62
Slika br.16: Zgrada Općine Gvozd ................................................................................................. 64
145
9.3. Popis tablica
Tablica br.1: Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd ................................................................ 14
Tablica br.2: Prijedlog za zaštitu od nacionalnog i lokalnog značaja ............................................ 15
Tablica br.3: Prikaz broja stanovnika od 1857. godine do posljednjeg popisa 2011. godine ........ 19
Tablica br.4: Struktura stanovništva općine Gvozd ....................................................................... 20
Tablica br.5: Prirodno kretanje stanovništva u SMŽ i općini Gvozd od 2010. do 2014. godine ... 21
Tablica br.6: Registrirana nezaposlenost od 2011. do 2015. godine prema razini obrazovanja i
spolu ............................................................................................................................................... 24
Tablica br.7: Registrirana nezaposlenost 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu u općini Gvozd
........................................................................................................................................................ 25
Tablica br.8: Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. - 2015.godine prema razini
obrazovanja .................................................................................................................................... 26
Tablica br.9: Dugotrajno nezaposlene osobe u razdoblju od 2011. - 2015. godine ....................... 26
Tablica br.10: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema spolu 2011. - 2015. godine
........................................................................................................................................................ 27
Tablica br.11: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015.
godine ............................................................................................................................................. 27
Tablica br.12: Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine u
općini Gvozd .................................................................................................................................. 28
Tablica br.13: Broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd 2015./2016. god. ............ 32
Tablica br.14: Tabelarni prikaz visokoškolskog obrazovanja mladih u općini Gvozd .................. 33
Tablica br.15: Prikaz županijskih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina ........................ 40
Tablica br.16: Prikaz lokalnih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina ............................. 40
Tablica br.17: Prikaz postojeće elektromreže na području općine Gvozd, 2016. godine .............. 43
Tablica br.18: Procjena potrebnih financijskih sredstava i izvori financiranja za realizaciju
aktivnosti gospodarenja otpadom ................................................................................................... 46
Tablica br.19: Prikaz broja tvrtki po djelatnostima prema predanim završnim izvještajima FINI 49
Tablica br.20: Korisnici poduzetničke zone Gornja Čemernica .................................................... 51
Tablica br.21: Popis korisnika poduzetničke zone Vrginmost 1 .................................................... 51
Tablica br.22: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd i županiji .............................. 56
Tablica br.23: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja ...................................... 56
Tablica br.24: Broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj spremi na dan 31. 12. 2015. ....... 57
146
Tablica br.25: Uzgoj stoke u županiji i općini Gvozd na dan 31. 12. 2015. .................................. 57
Tablica br.26: Uzgoj pčela i proizvodnja meda na dan 31. 12. 2015. ............................................ 58
Tablica br.27: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31. 12. 2015. ............. 59
Tablica br.28: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31.12. prethodne
godine ............................................................................................................................................. 60
Tablica br.29: Sektor uzgoja na području općine Gvozd ............................................................... 61
Tablica br.30: Ciljevi prioriteti i mjere .......................................................................................... 71
Tablica br.31: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 204. – 2020. ......................................... 136
9.4. Izvori podataka
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, https://razvoj.gov.hr/
Ministarstvo poljoprivrede, http://www.mps.hr/default.aspx
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx
Ministarstvo poduzetništva i obrta, https://poduzetnistvo.gov.hr/
Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Obnovljivi izvori energije, http://oie.mingo.hr/
Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr/
Europski strukturni i investicijski fondovi, http://www.strukturnifondovi.hr/
Agencija za znanost i visoko obrazovanje, https://www.azvo.hr/hr/
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://www.apprrr.hr/
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, http://bbzone.hakom.hr/
Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr
Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/
HGK, Županijska komora Sisak, http://www.hgk.hr/zupanijska-komora-sisak
Sisačko-moslavačka županija, http://www.smz.hr/site/
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije,
http://www.zpusmz.hr/
JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ, http://zastita-prirode-smz.hr/
Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, http://turizam-smz.hr/
Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, http://www.zuc-sk.hr/
LAG Petrova Gora http://www.lag-petrova-gora.hr/
Općina Gvozd http://www.gvozd.hr/