strateški razvojni program općine sutivan za razdoblje od ... · energetski sustavi..... 43...

Strateški razvojni program Općine Sutivan za razdoblje od 2015.-2020. AKTIVA BRAČ

1

Sadržaj:

1.UVOD ........................................................................................................................................ 3

2. ANALIZA STANJA ...................................................................................................................... 4

2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I DOSADAŠNJA PRAKSA ......................................................................................... 4 2.1.2. Opći podaci o Općini ................................................................................................................................ 4

2.2. Kapaciteti sustava Općine/Grada .............................................................................................................. 6 2.2.1. Ljudski resursi........................................................................................................................................... 6 2.2.2. Proračun Općine....................................................................................................................................... 7 2.2.3. Imovina i vlasnički udjeli ........................................................................................................................ 13 2.2.4. Učinkovitost gradske uprave u provedbi dokumenata prostornog uređenja...................................... 13 2.2.5. Razvoj mjesne samouprave ................................................................................................................... 13 2.2.6. Komunikacija s građanima ..................................................................................................................... 14

2.3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ...................................................................................................................... 15 2.3.1. Stanovništvo........................................................................................................................................... 16 2.3.2. Stanovanje ............................................................................................................................................. 19 2.3.3. Tržište rada ............................................................................................................................................. 20

2.4.Gospodarstvo ........................................................................................................................................... 20 2.4.1.Opći pokazatelji ...................................................................................................................................... 20 2.4.2. Analiza pojedinih sektora ...................................................................................................................... 26

2.5. Prostorno planiranje i infrastruktura ....................................................................................................... 32 2.5.1. Prostorno planiranje .............................................................................................................................. 32 2.5.2. Prometna infrastruktura ........................................................................................................................ 33 2.5.3. Promet u mirovanju ............................................................................................................................... 37 2.5.4. Vodovod i odvodnja ............................................................................................................................... 37 2.5.5. Zaštita okoliša - Upravljanje i odlaganje otpada ................................................................................... 41 2.5.6. Energetski sustavi .................................................................................................................................. 43 2.5.7. ICT ........................................................................................................................................................... 44

2.8. Društvena infrastruktura ......................................................................................................................... 45 2.8.1. Odgoj i školstvo ...................................................................................................................................... 45 2.8.2. Zdravstvo i socijalna skrb ....................................................................................................................... 49 2.8.3. Kultura .................................................................................................................................................... 51 2.8.4. Sport i rekreacija .................................................................................................................................... 57

3.SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................... 58

3.1. SWOT analiza - Kapaciteti sustava Općine .............................................................................................. 58

3.2. SWOT analiza - Društvene djelatnosti ..................................................................................................... 60

3.3. SWOT analiza - Gospodarstvo ................................................................................................................. 61

4. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM ................................................................................................................ 62

4.1. Vizija i misija ............................................................................................................................................ 62

2

4.2. Strateški ciljevi razvoja ............................................................................................................................ 63 4.2.1. Prioriteti i mjere ..................................................................................................................................... 64

4.3. Akcijski plan i popis projekata ................................................................................................................. 69

DODACI ...................................................................................................................................... 82

3

1.UVOD Strateški razvojni program Općine Sutivan je temeljni dokument razvoja općine, formiran u svrhu

planiranja, provedbe, kontrole i ocjenjivanja ukupnog razvitka u periodu od 2015. – 2020. godine.

Sadrži sažeti prikaz realno ostvarivih preferencija zajednice kao rezultat zajedničkog angažmana na

rješavanju problema i potreba jedinice lokalne samouprave. Služi kao vodič i okvir lokalnoj samoupravi

u procesu razvoja. Osim toga, potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju zajednice u koju žele

ulagati, dok je za donatore osnovni dokument na temelju kojega odlučuju o raspodjeli bespovratnih

sredstava. Njegova svrha je: Sveobuhvatni održivi razvoj zajednice, optimalno korištenje resursa,

postizanje zadanih ciljeva razvoja te zadovoljstvo stanovnika zajednice.

Kako bi se postigao željeni efekt, u izradu Strateškog razvojnog programa uključeni su predstavnici svih

struktura zajednice formiranih u radne skupine. Na taj način se doprinijelo sveobuhvatnosti programa

razvoja. Članovi radnih skupina su raspravom o trenutnom stanju, problemima i prioritetima zajednice,

te uz konstruktivni sukob različitih mišljenja, formirali sliku realnoga stanja općine. Pravilno utvrđena

slika stanja preduvjet je za određivanje prioriteta i ciljeva koji se postavljaju kao orijentir budućeg

razvoja.

Koncept Strateškog razvojnog programa Općine Sutivan podijeljen je u tri opća dijela: Analiza stanja,

SWOT analiza te posljednji, ključni dio definirani strateški razvojni program.

Analiza stanja je početna faza izrade dokumenta koji uključuje detaljnu analizu i presjek stanja po

najvažnijim segmentima općine. Segmenti koji će se analizirati unutar ovog dijela su: opći podatci o

Općini, demografija, gospodarstvo (sa naglaskom na poljoprivredu, turizam i brodogradnju), prostorno

planiranje i infrastruktura, uključujući i zaštitu okoliša te društvena infrastruktura (odgoj i obrazovanje,

kultura, zdravstvo, sport i rekreacija). Cilj ovog dijela je detaljna analiza sadašnjeg stanja općine u

namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje budućih odluka.

Analiza pojedinih segmenata nije sama sebi svrha, nego predstavlja polaznu točku za sljedeći korak u

izradi Strateškog razvojnog programa a to je SWOT analiza. Izradom SWOT analize identificirane su:

vlastite snage Općine koje treba dalje jačati i razvijati, vlastite slabosti Općine koje treba umanjivati,

vanjske prilike koje je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje

je potrebno neutralizirati.

Ključni dio Strateškog razvojnog programa Općine Sutivan je definiranje ciljeva, prioriteta i mjera koji

postavljaju temelje za budući razvoj.

4

2. ANALIZA STANJA

2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I DOSADAŠNJA PRAKSA Zakonski okviri (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o proračunu) u

jedinicama lokalne samouprave jamče ključnu ulogu u organizaciji, upravljanju i izravnom pružanju

javnih usluga građanima. Gradovi i Općine u upravnom sustavu vode ključnu ulogu u unaprijeđenju

kvalitete života ljudi te uspostavi zajednica utemeljnih za razvoj šire društvene zajednice.

Okruženje u kojemu sudjeluje lokalno stanovništvo pojedinih općina zahtjeva spremnost na promjene

kako bi se što efikasnije upravljalo sredstvima u korist budućeg razvoja lokalnih jedinica samouprave.

Temeljem kvalitetnih strateških planova i projekata moguće je kroz raspoloživa sredstva EU te ostalih

fondova, podizati kapacitete lokalne zajednice za kvalitetno poduzetničko djelovanje.

Prema Zakonu o proračunu iz 2009. godine (NN 87/08) gradovi i općine obvezni su prilikom izrade

proračuna, osim općeg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa. Ujedno, ovi planovi

predstavljali su samo jedan dio proračuna, odnosno jedan isječak financijskog plana. Izmjenama i

dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine (NN 136/12) mijenja se i sadržaj i bit planova razvojnih

programa. Jedinice lokalne samouprave obvezne su izrađivati planove i i to na način da on sadrži ciljeve

i prioritete razvoja lokalne samouprave, a ti ciljevi povezani su što kvalitenijim programom i

provedbom proračuna

Zakonski akti na kojima se mora temeljiti pisanje strateških dokumenata planova su:

Zakon o proračunu

Zakon o regionalnom rzavoju Republike Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Razvojna strategija županije

Prostorni plan općine

Nacionalni program razvitka otoka

Nacionalni plan upravljanja plažama

Regionalni plan upravljanja plažama

Plan upravljanja nekretninama

2.1.2. Opći podaci o Općini Općina Sutivan je smještena na otoku Braču – nasuprot Splita, protežući se duž sjevernozapadne obale

otoka Miraca do Bobovišća. Općina Sutivan naselje i luka na sjevernozapadnoj obali najvišeg

jadranskog i najvećeg dalmatinskog otoka – Brača, dio je Splitsko – dalmatinske županije, te je jedna

od najmanjih hrvatskih općina, ukupne površine 2.181,31 m². Općina Sutivan predstavlja obalno

mjesto najbliže Splitu.

Popisom stanovništva iz 2011. godine Sutivan ima 822 stanovnika i 346 kućanstva. Kao obalno mjesto

najbliže Splitu (13 km) nekad je svakodnevno bilo povezano brodskom linijom sa županijskim

središtem, a danas su prometne veze usmjerene na susjednu luku Supetar, a direktne brze brodske

pruge prema Splitu održavaju se samo za vrijeme turističke sezone. Na obalnom rubu posebno se ističu

duboke i lijepe uvale Stiniva, Livka, Stipanska i Vičja luka.

Povijest Sutivana kao naselja vezana je za predio Bunte i okoliš crkvice Sv. Ivana. U njenoj neposrednoj

blizini otkopani su temelji starokršćanske crkve Sv. Ivana koja potječe iz 6. stoljeća. Crkva je u tlorisu

5

bila jednobrodna, a svetište se račvalo u tri nasuprotne apside. Pretpostavlja se da se u blizini crkvice

nalazio i samostan po otkopanim ruševinama i sačuvanom imenu Mojstir (manastir – samostan) o čijoj

djelatnosti nažalost nije sačuvan pisani trag. Od imena starokršćanske bazilike sanctus Johannes nastao

je prije 10. stoljeća hrvatski oblik Stivan ili Sutivan. Iako je Sutivan zadržan kao službeno ime „Stivan”

se javlja gotovo u svim povijesnim ispravama a i Bračani ga stalno tako nazivaju.

Sudeći prema veličini ostataka prethrvatske crkve i samostana tadašnje naselje je moglo imati oko

stotinjak stanovnika, grupiranih u blizini samostana. Tragovi pretpovijesnog stanovništva nisu

pronađeni, ali su u novije doba iskopima za temelje kuća pronađeni ostaci grobova iz ilirsko – rimskog

doba i rimski grob na Bunti, a uz te nalaze vezuje se vrlo rano rimsko gospodarstvo „villa rustica” na

koje će se u pokrštenom – romanskom Braču nadovezati starokršćansko razdoblje vidljivo po brojnim

bazilikama širom otoka.

Noviji nalazi upućuju i na tragove rimske vile u temeljima Kavanjinova ljetnikovca u samom centru

mjesta. U najdrevnijim ispravama 11. stoljeća spominju se posjedi splitskih plemića. Svi ti tragovi

utvrđuju vezu koja se proteže iz Dioklecijanova vremena preko utrnuća Salone i do seobe naroda i

nastavlja se u neprekinutom slijedu do današnjih dana. Odlukom Bračke uprave u Nerežišćima iz 1423.

dodjeljuju se na korištenje novi pašnjaci u predjelima izvan postojećih okruga i ta se odluka smatra

rođendanom primorskih naselja poput Sutivana i znakom mirnijih vremena.

Ubrzani razvitak Sutivana počinje poslije 1444. jer je do tada gusarenje onemogućavalo miran život pri

moru. Tek nakon Mletačkog osvajanja Omiša Bračani se iz unutrašnjosti spuštaju na more. U stivansku

uvalu i plodni dolac stižu doseljenici iz Donjeg Humca, a s kopna doseljenici iz Podgore i iz Splita. Prva

iz Podgore dolazi obitelj Ivanović, a iz Splita plemić Jakov Natalis koji u uvali na samom moru gradi

utvrđenu kuću. Ta je kuća najstarija u povijesnom zaštićenom sklopu kuća Ilić, a zanimljivo je da je

jedan dio te zgrade podignute na žalu, imao u temeljima drvene balvane zabodene u morsko dno,

poput zgrada u Veneciji.

Slika 1: Kartografski prikaz otoka brača

Izvor: AKTIVA BRAČ prema www.bracinfo.com, (datum posjete 14.01.2016.)

http://www.bracinfo.com/

6

Slika 2: Opći podaci općine Sutivan

Županija Splitsko-dalmatinska

Načelnik općine Ranko Blažević

Naselja u sastavu općine Sutivan

Površina 22,00 km²

Stanovništvo (2011.) 822

Poštanski broj 21403

Izvor: AKTIVA BRAČ prema https://hr.wikipedia.org/wiki/Sutivan (datum posjete 14.01.2016.)

2.2. Kapaciteti sustava Općine/Grada

2.2.1. Ljudski resursi Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Sutivanza poslove državne uprave prenijeti

na Općinu Sutivan ustrojen je Jedinstveni upravni odjel koji neposredno izvršava i nadzire provođenje

odluka i općih akata Općinskog vijeća.

Dužnosnike u Općini Sutivan čine općinska uprava koju predvodi općinski načelnik, te njegov zamjenik,

i JUO koji broji 5 službenika I 2 namještenika.

Upravni odjel dužan je svojim radom omogućiti ostvarivanje prava i potreba građana i pravnih osoba

u skladu sa zakonom i Statutom Općine Sutivan.

Jedinstvenim upravnim odjelom Općine Sutivan upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natečaja

imenuju općinski načelnik. Jedinstveni upravni odjel samostalan je u okviru svoga djelokruga i za svoj

zakoniti i pravodobni rad u obavljanju poslova odgovoranje Općinskom vijeću i Općinskom načelniku.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEupanije

https://hr.wikipedia.org/wiki/Splitsko-dalmatinska_%C5%BEupanija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87inski_na%C4%8Delnik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Abecedni_popis_naselja_u_Republici_Hrvatskoj

https://hr.wikipedia.org/wiki/Povr%C5%A1ina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%A1tanski_broj

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sutivan

7

Grafikon 1: Organizacijska struktura zaposlenih u općini Sutivan

Izvor: AKTIVA BRAČ prema Strateški plan općine Sutivan 2014.g.-2016.g.

2.2.2. Proračun Općine Proračun jedinice lokalne samouprave je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi

i izdatci jedinice samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na temelju

zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo.

Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa JLS-a programima pružanja

osnovnih javnih usluga. Važnost proračuna ogleda se u tome što ima ulogu; strateškog dokumenta,

financijskog plana, pravnog akta te pouzdanog vodiča za upravljanje JLS-om.

Tablica 1: Ostvareni prihodi i primici Proračuna Općine Sutivan za razdoblje od 2010.-2014.

Konto Opis 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

6 PRIHODI POSLOVANJA 9.773.845 6.808.019 6.782.557 7.353.971 9.430.428

61 Prihodi od poreza 4.963.609 3.892.888 4.030.390 3.756.164 3.361.119

62 Doprinosi 0 0 0 0 0

63

Pomoći iz inozemstva

(darovnice) i od subjekata

unutar opće države

290.000 200.000 480.000 736.370 1.301.404

64 Prihodi od imovine 289.553 233.526 249.066 606.175 399.649

Zamjenik načenika

Voditelj poslova proračuna i

financije

Voditelj poslova izgradnje

komunalne infrastrukture

Voditelj komunalnih

poslovaKomunalni redar Tajnik

Jedinstveni upravni odjel

Pročelnik JUO

Općina Sutivan

Načelnik

8

65

Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi,

pristojbi po posebnim

propisima i naknada

2.961.528 2.481.605 2.023.101 2.255.262 3.555.624

66

Prihodi od prodaje

proizvoda i robe te

pruženih usluga i prihodi

od donacija

1.269.155 0 0 0 812.632

67

Prihodi iz proračuna 0 0 0 0 0

68 Kazne, upravne mjere i

ostali prihodi 0 0 0 0 0

7 Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine 8.820 100.800 0 5.866 468.276

71 Prihodi od prodaje

neproizvedene imovine 0 0 0 0 460.175

72

Prihodi od prodaje

proizvedene dugotrajne

imovine

8.820 100.800 0 5.866 8.101

UKUPNI PRIHODI 9.782.665 6.908.819 6.782.557 7.359.837 9.898.704

8 Primici od financijske

imovine i zaduživanja 0 0 0 0 0

UKUPNI PRIHODI I

PRIMICI 9.782.665 6.908.819 6.782.557 7.359.837 9.898.704

Izvor: Aktiva Brač, prema: http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni (datum: posjete: 03.02.2016.)

Grafikon 2: Ukupni prihodi i primitci općine Sutivan od 2010.-2014.

Izvor: Aktiva Brač, prema: http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni (datum posjete: 03.02.2016.)

9.782.665

6.908.819 6.782.5577.359.837

9.898.704

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI

UKUPNIPRIHODI IPRIMICI

http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni


9

Iz gornje tablice i grafičkog prikaza sa prihodima i primicima proračuna Općine Sutivan vidljivo je da:

Ukupni prihodi i primitci općine Sutivan pokazuju oscilacije tijekom promatranog

razdoblja, u kojem su prosječno iznosili 8.146.516 kuna. Značajnije povećanje,34,5% u

odnosu na prethodnu godinu možemo primijetiti tijekom 2014. godine. Najveći uzrok

ovog povećanja su prihodi od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države,

koji su 2014. iznosili 1.301.404 kn što je za 76,73 % više od prethodne godine.

Prihodi poslovanja u razdoblju od 2010.- 2014. prosječno su godišnje iznosili 8.029.764

kuna ili 98,57% ukupnih prihoda i primitaka. Sukladno činjenici da prihodi poslovanja

predstavljaju većinu ukupnih prihoda i primitaka, kod istih vidimo oscilaciju tijekom

godina

Unutar prihoda poslovanja prosječno najveći dio činili su Prihodi od poreza koji su

prosječno godišnje iznosili 4.000.834 kn ili 48,93% ukupnih poslovnih prihod

Unutar ove stavke prihoda najviše su prosječno zastupljeni prihodi od poreza koji su

prosječno činili 48,93% ove stavke prihoda

Prihodi od imovine prosječno su činili 4,43% poslovnih prihoda, te pokazuju određenu

konzistentnost tijekom promatranog razdoblja.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i

naknada u prosjeku sudjeluju u prihodima poslovanja s 33,07%.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija prosječno su

iznosili 416.357 ili 5,16% poslovnih prihoda.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine sudjeluju s ukupno 1,43% u ukupnim prihodima

i primitcima.

Tablica 2: Ostvareni rashodi i izdaci proračuna općine Sutivan za razdoblje od 2010.-2014.

Konto

Opis

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

3 RASHODI POSLOVANJA 6.712.826 5.856.271 5.016.093 5.776.212 4.843.338

31 Rashodi za zaposlene 2.162.127 2.182.898 2.242.284 2.225.024 1.670.737

32 Materijalni rashodi 3.310.482 2.540.816 1.856.757 2.202.523 2.344.013

34 Financijski rashodi 115.720 184.042 297.885 672.196 199.405

35 Subvencije 0 0 120.000 184.243 40.000

36 Pomoći dane u inozemstvo i

unutar opće države 0 0 0 0 0

37

Naknade građanima i

kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade

619.670 417.323 28.740 27.000 64.500

38 Ostali rashodi 504.827 531.192 470.427 465.226 524.683

4 RASHODI ZA NABAVU

NEFINANCIJSKE IMOVINE 5.867.105 3.021.422 1.203.138 736.876 4.307.886

41 Rashodi za nabavu

neproizvedene imovine 396.639 247.273 271.891 358.227 2.428.776

42 Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine 5.470.466 2.774.149 931.247 378.649 1.879.110

10


Grafikon 3: Ukupni rashodi i izdatci općine Sutivan od 2010.-2014.


Iz prikazane tablice i grafikona sa rashodima i izdatcima proračuna Općine Sutivan vidljivo je da:

Prosječni ukupni rashodi i izdaci općine Sutivan u promatranom razdoblju su 8.808.233kuna.

Ukupni rashodi i izdaci tijekom pet godina pokazuju značajnije oscilacije; tijekom 2012. iznosili su

6.219.231 kn, što je smanjenje za čak 49,44% u odnosu na 2010. Primjetno povećanje pojavljuje se

tijekom 2014. kada su iznosili 9.851.224 kune ili 51,25% više u odnosu na prethodnu, 2013. godinu.

Prosječni rashodi poslovanja tijekom promatranog razdoblja su 5.640.948 kn te čine 64,04%

ukupnih rashoda i izdataka. Primjetna je oscilacija tijekom godina s tim da su se od 2010. do 2014.

rashodi poslovanja smanjili; točnije tijekom 2010. su iznosili 6.712.826 kn što je 72% više od 4.843.338

kuna koliko su iznosili 2014. godine.

12.579.931

8.877.693

6.219.231 6.513.088

9.851.224

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

UKUPNI RASHODI I IZDACI

UKUPNI RASHODI I IZDACI

43 Rashodi za nabavu plemenitih

metala i ostalih pohranjenih

vrijednosti

0 0 0 0 0

44 Rashodi za nabavu proizvedene

kratkotrajne imovine 0 0 0 0 0

45 Rashodi za dodatna ulaganja na

nefinancijskoj imovini 0 0 0 0 0

UKUPNI RASHODI 12.579.931 8.877.693 6.219.231 6.513.088 9.151.224

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU

IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0 0 700.000

UKUPNI RASHODI I IZDACI 12.579.931 8.877.693 6.219.231 6.513.088 9.851.224



11

Unutar poslovnih rashoda najzastupljenija stavka su materijalni troškovi koji su u prosjeku činili

43,45% poslovnih rashoda.

Udio rashoda za zaposlene prosječno iznosi 37,17 % ukupnih poslovnih rashoda. Značajna

promjena dogodila se tijekom 2013. kada su se ovi rashodi povećali za čak 225% u odnosu na

prethodnu 2012. godinu.

Rashodi za subvencije variraju tijekom promatranog razdoblja te prosječno čine 1,22% ukupnih

rashoda poslovanja.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade prosječno čine

4,10% ukupnih poslovnih rashoda, dok ostali rashodi čine 8,85% ukupnih poslovnih rashoda.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine variraju u promatranom razdoblju. Prosječan udio

ovih rashoda u ukupnim rashodima i izdacima je 34,37%. Unutar ovih rashoda najveća stavka koja čini

75,54% ovih rashoda su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine.

2.2.2.1 Analiza proračunskih prihoda i investicijskog potencijala Općine

U ovom dijelu su ukratko prikazani rezultati proračunskih prihoda Općine (ili tzv. izvorni prihodi

proračuna) u razdoblju od 2010.-2012. (prosjek te tri godine), te 2013. i 2014.

Pod ostvarenim proračunskim prihodima1 podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedinog JLS-a

umanjeni za prihode:

od domaćih i stranih pomoći i donacija,

iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i

ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje

decentraliziranih funkcija.

U nastavku su rezultati općine Sutivan u navedenom razdoblju ukupno i po stanovniku.

Tablica 3: Proračunski prihodi Općine

Simbol Općina Sutivan 2010.-2012. 2013. 2014.

I. Proračunski prihodi 7.078.295 6.623.467 7.316.392

II. Proračunski prihodi / stanovniku 8.611 8.058 8.901

Izvor: Aktiva Brač prema: Ministarstvo financija, http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni

U tablici je vidljivo da proračunski prihodi Općine u promatranom razdoblju bilježe određenu

stabilnost i kreću se oko 7 milijuna Kn.

U 2014. godini bilježe rast u odnosu na prethodnu i iznose nešto više od 7,3 milijuna Kn ili 8.901 po

stanovniku Općine.

1 Zakon o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15)


12

U tablici usporedbe proračunskih prihoda po stanovniku Općine Sutivan s ostalim navedenim

kategorijama vidljive su iznimno veće vrijednosti u odnosu na prosječne rezultate na razini Županije i

ukupno dalmatinskih županija.

Tablica 4: Proračunski prihodi po stanovniku i usporedba s prosjecima na razini županije i regije

RB Proračunski prihodi / stanovniku 2010.-2012. 2013. 2014.

1. Općina Sutivan 8.611 8.058 8.901

2. Prosječna Općina u Županiji 2.788 3.127 3.159

3. Prosječan JLS u Županiji 3.197 3.463 3.441

4. Prosječna Općina u Dalmaciji 2.952 3.375 3.414

5. Prosječan JLS u Dalmaciji 3.272 3.551 3.612


Promatrajući rezultate Općine vidljivo je da su više nego duplo bolji od usporednih kategorija, ili

točnije, bolji su za:

183 % od prosječne općine u Županiji;

159 % od prosječnog JLS-a u Županiji;

161 % od prosječne općine u Dalmaciji i

146 % od prosječne općine u Dalmaciji

Grafikon 4: Proračunski prihodi po stanovniku i usporedba s prosjecima na razini Županije i regije


Promatrajući prosječne rezultate na razini Županije vidljivo je da prosječna općina ima najlošiji rezultat,

dok je prosječan JLS nešto bolji po ovom kriteriju (može se zaključiti da gradovi u istoj imaju nešto bolje

rezultate), dok su rezultati na razini Dalmacije nešto bolji, gdje prosječna općina regije ima otprilike

iste rezultate kao prosječna JLS u Županiji, dok je prosječan rezultat JLS-a regije veći za nekih 6%.

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

Općina Sutivan ProsječnaOpćina uŽupaniji

Prosječan JLS uŽupaniji

ProsječnaOpćina uDalmaciji

Prosječan JLS uDalmaciji

2010.-2012. 2013. 2014.



13

2.2.3. Imovina i vlasnički udjeli

Tablica 5: Ustanove i tvrtke koje se nalaze u vlasništvu općine Sutivan

Ustanove

Udio općine Sutivan

Hrvatska narodna knjižnica Antonio

Rendić Ivanović 100%

Dječji vrtić Sutivan 100%

Osnovna škola Sutivan Nema udjela, financijski pomaže

Turistička zajednica općine Sutivan Nema udjela, TZ se nalazi u prostoru koji je Općina vlasnik

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podacima dobivenih iz Općine Sutivan

Tablica 6: Ostale ustanove i tvrtke od važnosti za općinu Sutivan

Ustanove i tvrtke Udio općine Sutivan

Komunalno poduzeće "Michieli

Tomić" d.o.o., Gornji Humac

Poduzeće ima koncesiju za zbrinjavanje otpada- nema udjela

Općine Sutivan

KJP Vodovod Brač d.o.o. Supetar Općina ima 1/14 dijelova suvlasništva u temeljnom kapitalu

Elektrodalmacija, Pogn Brač,

Supetar Općina nema udjela niti imovinu u ovom pogonu

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podacima dobivenim dobivenih iz Općine Sutivan

Poslovni prostori koji su dani u zakup su: Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, Caffe bar Macel (dva

prostora u pripremi za zakup).

2.2.4. Učinkovitost gradske uprave u provedbi dokumenata prostornog uređenja Za vrijeme pisanja strategije u tijeku je Izrada usklađenja PP Općine Sutivan sa Županijskim planom,

ugovor je potpisan sa Građevinskim fakultetom u Splitu, molbe se šalju direktno urbanisti, a za

završetak samih izmjena se čeka završetak ove strategije.

2.2.5. Razvoj mjesne samouprave Građanima se Ustavom RH jamči lokalna i područna (regionalna) samouprava. Pravo na samoupravu

ostvaruje se putem lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela sastavljenih od

članova koji su izabrani na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega

biračkog prava.Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem

zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.Ovakva

prava u Republici Hrvatskoj ostvaruju i građani Europske unije, u skladu sa zakonom i pravnom

14

stečevinom Europske unije, pa tako i u Općini Sutivan. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove

iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju sve potrebe građana, te osobito poslove koji se

odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti,

brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,

tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu.Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od

područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno

i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj

mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

2.2.6. Komunikacija s građanima Općina Sutivan i TZ Sutivan komuniciraju s građanima putem web stranice www.sutivan.hr koja će za

vrijeme izrade strategije biti nadopunjena i izmjenjena, te putem facebook stranica Sutivan,

Sutivan.hr, i Sutivan info.

2.2.6.1. Suradnja s civilnim sektorom Institucije lokalnog upravljanja u javnom sektoru

Prema Registru udruga kojeg objavljuje Ministarstvo uprave Republike Hrvatske, u Sutivanu je

registrirano 15 udruga. Njihov popis prikazan je u Tablici 7.

Tablica 7: Udruge registrirane u Sutivanu

Izvor: Aktiva Brač prema: Ministarstvo uprave RH

R.b. Naziv udruge Područje djelovanja

1. Studio Renata sport / kultura

2. Borilački klub "Stivan" Sport

3. Boćarski klub "Stivan" Sport

4. Hrvatska humanitarna udruga "Kamen" Humanitarna

5. Klub za športski ribolov na moru "Sutivan" Sport

6 Malonogometni klub "Stivan" Sport

7. Nogometni klub "Bunta forest Sutivan" Sport

8. Paintball klub "Ka 4" Sport

9. Udruga maslinara Zlato Brača Sutivan tradicijska baština

10. Udruga multimedijalne kulture "Crno bili svit" Kultura

11. Udruga za ekologiju i očuvanje kulturne i

tradicijske baštine "Svijet kao cvijet" Kultura

12. Udruga za promicanje glazbe i sporta "Talenti" Sport

13. Udruga za zaštitu okoliša "Naše more" Sutivan očuvanje okoliša

http://www.sutivan.hr/

15

2.3. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA Prema Popisu 2011.g.,na Braču je živjelo 13.956 stanovnika odnosno 3,06 % od ukupnog broja

stanovnika Županije; gustoća naseljenosti je iznosila 35,56 st./km2, što je gotovo trostruko manje od

srednje gustoće naseljenosti Županije (102,5 st./km2) i više nego dvostruko manje od srednje gustoće

naseljenosti Republike Hrvatske (78,5 st./km2).

Na otoku je prema popisu iz 1981.g. bilo 12.715 stanovnika, a 13 .824 prema popisu iz 1991. - što je

bio porast za 1109 stanovnika, uz indeks 1,09. U tom razdoblju, od dvanaest prostornih cjelina Splitsko-

dalmatinske županije, samo tri prostorne cjeline - obalno područje (Splitska konurbacija i Makarsko

primorje ) te donekle otok Brač – imaju index gustoće iznad županijskog (1,086 za 91/81.). Popisom

2001., na otoku Braču utvrđen je porast od samo 207 stanovnika u odnosu na 1991. (indeks 1,01 za

01/91.), dok je županijski indeks za to razdoblje pao na 0,98. Popisom 2011., na otoku Braču je utvrđen

blagi pad broja stanovnika u odnosu na prethodni popis.

Na području Općine Sutivan, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je 822 osobe i 346

kućanstva. Na prostoru Općine Sutivan živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 759

stanovnika, što čini udio od 0,6% u ukupnom stanovništvu Splitsko – dalmatinske županije, dok prema

popisu stanovništva iz 2011. godine taj postotak iznosi 0,18%.

Prema donjem grafikonu kretanje stanovnika kroz povijest Općine Sutivan karakterizira prirodni prirast

stanovništva.

Tablica 8: Prirodno kretanje i procjena broja stanovnika u 2014.g.u općini Sutivan

Prirodno kretanje stanovništva u 2014.g.

Procjena stanovništva na dan 31.12.2014. 893

Živorođeni 8

Umrli 5

Umrla dojenčad -

Izvor: Aktiva Brač, prema www.dzs.hr

Po zadnjoj statistici Državnog zavoda za statistiku, na dan 31.12.2014. u Općini Sutivan broji se 893

stanovnika, 8 novorođenih, 5 umrlih, te niti jedna umrla dojenčad. Po ovoj statistici se da zaključiti da

je u Općini Sutivan natalitet veći od mortaliteta, a gustoća naseljenosti u 2011. iznosila je 37.30, a taj

podatak također dolazi od Državnog zavoda za statistiku.

http://www.dzs.hr/

16

2.3.1. Stanovništvo

Grafikon 5: Kretanje broja stanovnika kroz povijest

Izvor: AKTIVA BRAČ prema: za godine 1857 – 1991., iz knjige: Fabijanović, Đ. 'Novija demografska obilježja otoka Brača', Brački zbornik br. 19, www.dzs.hr.

Iz prethodnog grafikona vidljivo je da je broj stanovnika u općini Sutivan najveći bio 1890.g. kada je

iznosio 1880 stanovnika, a najmanji 1971. g. 584 stanovnika. Prema zadnjem popisu iz 2011.g. općina

Sutivan broji 822 stanovnika. U odnosu na 1890.g. broj stanovništva 1971.g. se smanjio za 3.22%, dok

se do 2011.g. broj stnovništva općine ipak malo povećao, te je tada bio smanjen za 2.28%.

Grafikon 6: Kretanje stanovništva kroz povijest

Izvor: AKTIVA BRAČ prema: za godine 1857 – 1991., iz knjige: Fabijanović, Đ. 'Novija demografska obilježja otoka Brača', Brački zbornik br. 19, www.dzs.hr.

15561666

17981880

1746

15051624

962

713 704 641 584 601 641759

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Kretanje broja stanovnika

Broj stanovnika

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

Supetar (uklj. Šrip, Splitska, Mirca) Sutivan Milna (uklj. Bobovišća, Ložišća)

17

Godine 1857. Sutivan broji 1 500 stanovnika , te se ta brojka penje i to najviše 1980., dok brojku od 1

500 stanovnika Sutivan opet ostvaruje 1910. godine. Od 1921. godine do 1971. primjećujemo

konstantan pad broja stanovništva, te od 1991. do 2011. i do danas trend stanovništva je zadržan.

Da se kretanje stanovništva usporedi s drugim općinama u svom okruženju, može se primjetiti kako je

općina Milna koja još uključuje mjesta Ložišća i Bbobovišća već i u 1857. godini bilježila veći broj

stanovnika nego Sutivan, a značaj porast je bio 1900. godine kada broji više od 4 500 stanovnika. Od

tada pad je konstatan sve do 1981. , a od 1981. trend stanovnika je malo veći od 1 000 te se zadržava

i do danas. Supetar se po broju stanovnika nalazi negdje u sredini Sutivana i Milne, ali od 1971. godine

osjeća se znatni porast stanovništva, a od 2001. godine do danas broj stanovnika porastao je za nekih

1,052% .

Tablica 9: Kontigenti stanovništva u općini Sutivan iz popisa 2011.g.

Izvor: AKTIVA BRAČ prema www.dzs.hr

Prema popisu iz 2011.godine u općini Sutivan je bilo 822 stanovnika od čega 407 muškaraca i 415 žena.

Populaciju do 6 godina čini 6.57 % stanovnika, do 16 godina 11.19% stanovnika, do 17 godina 12.65 %

stanovnika, do 19 godina starosti čini 13.63 % stanovnika, dok broj žena koje se nalaze u fertilnoj dobi

iznosi 201. Radno sposobno stanovništvo od ukupnog broja stanovnika zauzima 532 stanovnika općine

Sutivan, tj. 60.32%. Prosječna starost u općini Sutivan iznosi 46,7 godina. Općina Sutivan ima jednu

mušku osobu - doktora znanosti u dobi od 70-74 godine, dok nepismenih na području općine Sutivan

ima dvoje (muškarac i žena) u dobi od 75 godina i više.

Tablica 10: Popis stanovnika prema starosti i spolu iz popisa 2011.g.

Spol Uk. Starost

0-24 25-49 50-74 75-94 95 i više

sv. 822 164 232 354 71 1

M 407 74 120 172 32

Ž 415 82 112 182 39 1


Kada se promatra spolna struktura stanovništva , ona je u Sutivanu prilično uravnotežena. Nešto veći

broj žena od muškaraca posljedica je nešto dužeg životnog vijeka žena (žene dominiraju u starijim

dobnim skupinama), kao što je to slučaj i na razini Hrvatske u cjelini, kao i Splitsko-dalmatinske

županije.

Sp

ol Uk.

0-6

g.

0-16

g.

0-17

g.

0-19

g.

Žene u

fertilnoj dobi

Rad

no

spos

obn

o

(15-

64

g.)

60 i

više g.

65 i

više

g.

75 i

više g.

Prosje-

čna

starost

Indeks

staren

ja

Koef.

starosti Svega

(15-49

g.)

od

toga

(20-

29

g.)

sv. 822 54 92 104 112 - - 532 294 198 72 46,7 262,5 35,8

m 407 27 48 51 55 - - 264 135 95 32 45,7 245,5 33,2

ž 415 27 44 53 57 149 52 268 159 103 40 47,7 279 38,3

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

18

Interesantno je uočiti da je broj žena u fertilnoj dobi mali, te one čine tek manje od 36% ukupnog broja

žena na području općine (za razliku od prosjeka na razini Hrvatske koji je 43,86%). Po tome Sutivan

spada među zadnje općine na Braču, bolji je tek od Milne i Selaca. Malo učešće žena u fertilnoj dobi

dodatno umanjuje mogućnost ne samo demografske obnove, nego i same demografske održivosti

Sutivana.

Od ukupnog broja stanovnika u općini Sutivan iz prethodne tablice u 2011.g. je bilo 325 osoba koji od

rođenja stanuju u istom naselju, tj.39,53 % stanovnika od ukupnog broja stanovnika u općini . S

područja Republike Hrvatske je bilo 318 osoba tj. 38,63 % , a iz ostalih zemalja 179 osoba tj. 21.77 %

stanovnika od ukupnog broja popisanih u 2011.g.

Grafikon 7: Stanovništvo prema vjeri u općini Sutivan

Izvor: AKTIVA BRAČ prema www.dzs.hr.

Iz prethodnog grafikona je vidljivo da se od ukupnog broja stanovnika u općini prema popisu iz

2011.g., najveći broj stanovnika izjašnjavao kao katolici, točnije 710 osoba , zatim 16 osoba se

izjasnilo kao pravoslavci, 3 osobe su se izjasnile kao protestanti, te 10 osoba kao musliman

Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti,starosti i spolu

Starost Spol Uk. Zaposleni

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

nezaposleni,

traže prvo

zaposenje

nezaposle-

ni, traže

ponovno

zaposlenje

umirovlje-

nici

osobe koje se

bave

obvezama u

kućanstvu

učenici ili

studenti

ostale

neaktivn

e osobe

UK sv. 730 307 3 32 218 79 46 45

UK M 359 207 2 16 79 10 20 25

UK Ž 371 100 1 16 139 69 26 20

15-24 sv. 72 15 1 4 - 2 42 8

M 35 8 1 2 - - 20 4

710

163

101

13

43 26

Katolici Pravoslavci

Protestanti Muslimani

Ostale religije, pokreti i svjetonazori Agnostici i skeptici

Nisu vjernici i ateisti Ne izjašnjavaju se

19

Ž 37 7 - 2 - 2 22 4

25-39 sv. 153 95 2 14 - 23 4 15

M 81 62 1 8 - 2 - 8

Ž 72 33 1 6 - 21 4 7

40-54 sv. 150 95 - 7 16 23 - 9

M 77 57 - 3 7 4 - 6

Ž 73 38 - 4 9 19 - 3

55-69 sv. 220 79 - 7 101 25 - 8

M 103 59 - 3 31 4 - 6

Ž 17 20 - 4 70 21 - 2

70-74 sv. 63 12 - - 47 2 - 2

M 31 11 - - 19 - - 1

Ž 32 1 - - 28 2 - 1

75 i

više sv. 72 11 - - 54 4 - 3

M 32 10 - - 22 - - -

Ž 40 1 - - 32 4 - 3


U prethodnoj tablici je prikazana struktura stanovništva od 15 g. i više u općini Sutivan prema

trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, iz koje je vidljivo da je prema popisu iz 2011. od ukupno 730

stanovnika sa više od 15.g. , bilo 307 zaposlenih, 33 nezaposlena, 218 umirovljenika, 79 osoba koje se

bave obvezama u kućanstvu, 46 osoba koje se tada još obrazovale, te 45 neaktivnih osoba.

2.3.2. Stanovanje

Tablica 12: Privatna kućanstva prema broju članova iz popisa 2011.g.

Uk. Broj članova kućanstva Prosječan

broj osoba u

kućanstvu 1 2 3 4 5 6

Broj kućanstava 346 118 99 58 49 16 6 2,32

Broj osoba 802 118 198 174 96 80 36 -


Prema popisu iz 2011.g. broj privatnih kućanstava prema broju članova je iznosio 346 od ukupno 802

osobe. U 2011.g. u općini Sutivan je bilo 118 kućanstava sa 1 članom, 99 kućanstava sa 2 člana, 58

kućanstava sa 3 člana, 49 kućanstava sa 4 člana, 16 kućanstava sa 5 članova i 6 kućanstava po 6 članova.

Prosječan boj osoba u kućanstvu je iznosio 2,32.

http://www.dzs.hr/

20

2.3.3. Tržište rada Prema podacima iz 2012. godine, koji su vidljivi dolje u tablici, na područu Općine Sutivan ima 47

nezaposlnih od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva (532 osobe – prema popisu iz 2011.

godine)

Tablica 13: Nezaposlenost po dobi u općini Suitvan,podaci iz 2012.g.


Tablica 14: Stanovništvo prema glavnim sredstvima za život i spolu

Spol Uk

Priho

di od

staln

og

rada

Prihodi od

povremen

og rada

Prihodi od

poljoprivre

de

Starosn

a

mirovin

a

Ostale

mirovin

e

Prihod

i od

imovin

e

Socijaln

e

naknad

e

Ostali

prihodi

Povre

mena

potpor

a

drugih

Bez

prihod

a

sv. 822 221 44 75 229 37 14 15 27 21 237

m 407 139 26 71 108 9 7 2 9 8 95

ž 415 82 18 4 121 28 7 13 18 13 142


U općini Sutivan od ukupno 822 stanovnika, 221 stanovnik ima prihode od samostalnog rada, 44

stanovnika ima prihode od povremenog rada, 75 stanovnika ima prihode od poljoprivrede, 229

stanovnika spada pod umirovljenike, 37 stanovnika ima prihode od ostalih mirovina, 14 stanovnika ima

prihode od osobne imovine, 15 stanovnika su korisnici socijalne naknade, 21 stanovnik koristi

povremenu potporu od drugih dok je bez prihoda 237 stanovnika.

2.4.Gospodarstvo

2.4.1.Opći pokazatelji Gospodarske aktivnosti u Sutivanu slijedile su karakteristike poslovnih kretanja otočkog okruženja, a

usko su povezane za veličinu stanovništva i raspoložive prirodne resurse.

Tradicionalni život od poljoprivrede postepeno je tijekom godina gubio na značaju paralelno s

raseljavanjem stanovništva privučenog procesom industrijalizacije na kopnu i jačanja turizma na otoku.

Turizam je značajno promijenio uvjete življenja u otočnoj sredini.

Vrijednost zemljišta se postupno povećavala i uvjetovala drugačije razmišljanje o značaju zemljišta te

o vrijednosti rada u tradicionalnim poslovima. Prodaja koja je kasnije uslijedila omogućila je dijelu

Ukupna

nezaposlenost

Raspon godina

15-24 25-34 35-44 45-54 55-59 60 i više

47 7 18 8 5 8 1

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

21

stanovnika stvaranje početnog kapitala za bavljenje ugostiteljstvom i turizmom barem kao dopunske

djelatnosti, ali neki su taj novac iskoristili samo za privremeno povećanje standarda življenja ili za

napuštanje otoka (najčešće kupovanjem nekretnina za život na kopnu ili rjeđe ulaganjem u neke oblike

poslovnih aktivnosti na kopnu).

Budući da su veliki dio nekretnina kupovali stranci, za njih je najlakši način bio otvaranju poduzeća u tu

svrhu, pri čemu su većina tih poduzeća registrirana za poslovanje nekretninama ili za ugostiteljske i

turističke usluge.

Prema registru HGK sa sjedištem u Sutivanu registrirano je čak 172 tvrtke, od kojih je aktivnih 138, od

kojih svega četrnaest ima registrirane i zaposlene osobe (iako uglavnom nemaju promet koji bi

pokazivao da te osobe i primaju plaću).

Prema podacima baze Amadeus koja prenosi podatke o poslovanju za 98 poduzeća sa sjedištem u

Sutivanu velika većina nema nikakva prometa ili svega nekoliko tisuća, dok samo četiri tvrtke imale

barem u jednoj od dvije izvještajne godine preko 100 tisuća kuna prometa, što pokazuje da sam broj

registriranih poduzeća ništa ne znači, odnosno da su službeni pokazatelji o poslovanju poduzeća

nepodešeni za analizu stvarnih gospodarskih aktivnosti u Sutivanu.

Općina Sutivan ima indeks razvijenosti 138,63 % prosjeka Hrvatske, što je svrstava u petu skupinu

jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti.2

2 Prema: Agencija za razvoj Varaždinske županije – AZRA d.o.o., „Razvojna strategija Lokalne akcijske grupe

Brač, Šolta“, Varaždin, ožujak 2013.

22

Tablica 15: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po djelatnostima u 2014.g.

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podacima dobivenim od FINE

Iz prethodne tablice se može isčitati da se na području Sutivana najveći broj poduzetnika bavi sa

kupnjom i prodajom vlastitih nekretnina, točnije 20 poduzetnika od njih 87 ukupno. Slijedeće

djelatnosti koje su po zastupljenosti odmah nakon su iznajmljivanje i upravljanje vlastitim

nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing), djelatnost savjetovanja u vezi s poslovanjem

i ostalim upravljanjem te agencija za posjedovanje nekretninama. Najveće prihode u obe promatrane

godine ostvaruju djelatnosti gradnje stambenih i nestambenih zgrada (u 2014.g.-10.260.000 kn, u

2015.g. – 12.253.000 kn), kupnje prodaje vlastitih nekretnina (u 2014. g. - 1.174.000 kn, u 2015. g.

957.000 kn).

ukupno dobitaši gubitaši2014.

g.

2015.

g.

2014.

g.

2015.

g.

A Uzgoj uljanih plodova 2 2 2 2

C Proizvodnja vina od grožđa 1 1 21 4

Umrežavanje snimljenih zapisa 1 1 238 351 400 297

Proizvodnja ambalaže od plastike 1 1 3.914 2.712

Gradnja brodova i plutajućih objekata 1 1 442 262

F Organizacija izvedbe projekta za zgrade 8 6 2 1.585 155 2.020 178

Gradnja stambenih i nestambenih zgrada 9 4 5 10.260 12.523 9.616 11.497

G

Posredovanje u trgovini poljoprivrednim sirovinama,

živm stokom, tekstilnim sirovinama i

poluproizvodima 1 1 13 28 12 47

Nespeciajalizirana trgovina na veliko 1 1 1 1 78 94

Trgovina na malotekstiolom u specijaliziranim

prodavaonicama 1 1 244 268 243 266

I Hoteli i sl ičan smještaj 1 1 583 502 2.246 2.864

Odmarališta i sl ični objekti za kraći odmor 5 5 100 73 374 441

Ostali smještaj 3 1 2 77 61 160 222

Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i

usluživanje hrane 1 1 223 235 519 282

J Izdavanj ostalog softvera 1 1 35 32 45 28

L Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina 20 6 14 1.174 957 1.397 1.140

Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama

il i nekretninama uzetim u zakup (leasing) 9 2 7 230 254 439 331

Agencija za posredovanje nekretninama 5 5 289 221 252 260

Upravljanje nekretninama uz naplatu il i na osnovi

ugovora 3 1 2 273 360 555 642

M

Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim

upravljanjem 9 5 4 495 416 491 493

Inženjerstvo i snjim povezano tehničko savjetovanje 1 1 38 6 37 24

N Djelatnost putničkih agencija 1 1 53 57 100 115

S Djelatnost za njegu i održavanje tijela 1 1 15 16

Nepoznati razred djelatnosti 1 1 351 622 227 248

87 31 56 16.262 21.493 19.234 22.464

Ukupni rashodi

(u 000 kn)

UKUPNO

Djelatnost

Broj poduzetnika tekuće

razdoblje

Ukupni prihodi

(u 000 kn)

23

Tablica 16 : Popis poduzeća u općini Sutivan i rezultati njihovih poslovanja

Naziv Sredstva Prihodi Bruto profit Neto profit Zaposle

ni

LIVEL 6.097.100 11.971.200 1.187.900 946.500 30

LAGENA 2.054.800 3.914.100 1.202.300 931.800 9

A.N.T.A. d.o.o. 300 1.398.500 -264.500 -264.500 0

ZAVANIŠKA d.o.o. 65.900 684.900 -10.100 -10.100 1

ILIĆ DVOR HOTEL d.o.o. 107.446.600 502.400 -2.361.500 -2.361.500 3

DOMUS RECREATIONIS d.o.o. 8.389.100 458.600 5.500 4.400 0

GLOBAL OFFSHORE

ENGINERRING d.o.o. 283.400 442.200 179.900 143.900 5

AUTO-ŠKOLA PRINC d.o.o. 247.700 356.900 77.500 7.500 4

FORUM AUDITIUM d.o.o. 6.214.100 351.400 54.600 54.600 1

CHERNOV d.o.o. 7.454.500 344.000 3.600 1.400 3

FLORALIA d.o.o. 2.241.000 295.400 -163.400 -163.400 2

PLETER IVANOVIĆ d.o.o. 123.900 267.600 1.700 1.300 1

MIHALY FULOP d.o.o. 4.652.900 235.000 -47.300 -47.300 2

AHLANDER d.o.o. 3.204.400 181.100 -19.500 -19.500 0

VALLOTA d.o.o. 4.021.800 161.400 1.000 1.000 0

PERKEN d.o.o. 3.890.600 159.300 -57.200 -57.200 0

LIKVA d.o.o. 131.400 128.000 6.300 6.300 1

LILIUM d.o.o. 3.784.400 118.000 600 500 0

HUMULUS d.o.o. 3.505.500 117.400 4.400 3.500 0

DUVIDIDONIA d.o.o. 3.783.400 109.300 6.600 5.300 1

SERGGY d.o.o. 2.398.700 97.300 -21.000 -23.000 0

S.V.K.C. d.o.o. 6.109.600 91.900 23.800 23.800 0

LJILJANA BOJIĆ d.o.o. 2.049.100 85.000 -39.900 -39.900 2

CENTRIUM d.o.o. 1.623.000 84.200 13.900 13.900 0

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://or.minpo.hr/

http://or.minpo.hr/

24

Tablica 17: Popis poduzeća koji imaju sezonsko poslovanje u općini Sutivan

R.br. Naziv obrta

1. ATLANTIS III DIVE CENTAR , uslužni obrt vl. LASZLO BAJKO , Sutivan

2. BISTRICA , obrt za ugostiteljstvo vl. JERKO GRUBŠIĆ , SUTIVAN

3. BUNTA , obrt za ugostiteljstvo vl. LIDIJA SABLIĆ , SUTIVAN

4. FLORA , OBRT ZA KOZMETIČKE I PEDIKERSKE USLUGE vl. FLORA LUKŠIĆ , Sutivan

5. KARLO , obrt za trgovinu dl. DAVOR BRTIČEVIĆ , SUTIVAN

6. MALO MISTO, TRGOVAČKI OBRT vl. SANJA TONŠIĆ

7. OBRTNIČKE USLUGE , ALDURA - SPORT , SUTIVAN

8. PEĆAR , OBRT ZA IZNAJMLJIVANJE vl. IVAN PEĆAR , SUTIVAN

9. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA , PILENKA , SUTIVAN

10. SHUSHUR, FRIZERSKI SALON vl. MARGITA GRUBŠIĆ , Sutivan

11. TRGOVAČKI OBRT , A. B. R. , Sutivan

12. TRGOVAČKI OBRT , OAZA , SUTIVAN

13. TRGOVINA I USLUGE , PANTERA , Sutivan

14. TURISTIČKI OBRT "FORTUNAL YACHTING" GORAN ANDRIĆ, SUTIVAN,BR. BRANITELJA 4.

15. UGOSTITELJSKI OBRT ADRIA DESIGN, ZOLTAN VOROŠ, SUTIVAN

16. UGOSTITELJSKI OBRT K E K O, MARINA MARTINOVIĆ, SUTIVAN

17. UGOSTITELJSKI OBRT DORA BARTUL LUKŠIĆ SUTIVAN

18. USLUŽNI OBRT , SJAJ , SUTIVAN

Izvor: Aktiva Brač prema: http://or.minpo.hr/

R.br. Naziv obrta (Trajno poslovanje)

1. AUTOMEHANIČARSKI OBRT , AUTO SERVIS NINKOVIĆ , SUTIVAN

2. FRIZERSKI OBRT , STAR , SUTIVAN

3. GRAĐEVINSKI OBRT , ČOZIĆ , SUTIVAN

4. GRAĐEVINSKI RADOVI , LIVEL , SUTIVAN

5. KEKO , zajednički građevinski obrt vl. FRANE i TOMISLAV MARTINOVIĆ , Sutivan

6. KLESARSKI OBRT , STAMPADOR , SUTIVAN

7. KRSTUL, obrt za građevinske radove vl.TOMISLAV LJUBETIĆ, SUTIVAN

8. KUĆANSKI APARATI , MARIO , SUTIVAN

9. LAGENA , SUTIVAN

10. OBRT ZA USLUGE, PULITA , SUTIVAN

11. ORCA , obrt za popravak vl. VEDRAN JUTRONIĆ , Sutivan

12. PRIVREDNI RIBOLOV , BARBA JERE , SUTIVAN (restorani pizzerije - Bracera)

13. R & A , obrt za građevinske radove vl. ROKO MERČEP , SUTIVAN

14. RAČUNALSKE USLUGE , ZOA , SUTIVAN

15. RIBARSKI OBRT , PALAGRUŽA , SUTIVAN

16. SJAJ II , uslužni obrt vl.DRAŽENKA PERIČEVIĆ , SUTIVAN

http://or.minpo.hr/detalji.htm?id=1014389




































































25

Prema registaru obrtnika Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva sezonski u Sutivanu posluje 18

obrta, cjelogodišnje 23, a 3 obrta iz drugih mjesta imaju izdvojene pogone u Sutivanu.Na svojstva

trgovine kao gospodarske djelatnosti ključno utječu dvije činjenice: gravitacijski utjecaj obližnjih općina

ali i sezonalnost turističke potražnje. Cjelogodišnje poslovanje u predjelu trgovine i osobnih usluga

namijenjeno je usluživanju isključivo lokalnog stanovništva, koje međutim jedan dio potražnje

zadovoljava i u susjednom Supetru, najbližem i najsnažnijem otočnom centru, te u Splitu s kojim postoji

trajektna veza preko Supetra.

Svakodnevna opskrba stanovništva je u potpunosti zadovoljena s tri prodavaonice mješovite robe, od

čega su dvije manje (80 i 150m²) u lancu Studenac i jedna veća (400 m²) u Konzumu. Pripadnost lancima

omogućuje cjelogodišnju opskrbu stanovništva po konkurentnim cijenama, a parkiralište povezano s

trgovinom omogućuje pristup stanovnicima udaljenijih dijelova Općine. Sezonske oscilacije u potražnji

odražavaju se na sezonsko usklađivanje broja zaposlenih.

Tablica 18: Troškovi plaća poduzetnika po područjima djelatnosti na području općine u 2014.g.

Iznosi u tisućama kuna

Djelatnost

Troškovi osoblja Neto plaće i

nadnice

Proječan broj

zaposlenih na

bazi sati rada

Prosječna

mjesečna neto

plaća po

zaposlenom u

kunama

2014. godina

2015.

godina

2014.

godina

2015.

godina

2014.

godina

2015.

godina

2014.

godina

2015.

godina

C Umrežavanje snimljenih zapisa 44 43 30 29 1 1 2.479 2.414

Proizvodnja ambalaže od plastike 902 560 9 5.185

Gradnja brodova i plutajućih

objekata 177 105 5 1.754

F

Organizacija izvedbe projekta za

zgrade 41 25 1 2.051

Gradnja stambenih i nestambenih

zgrada 1.978 1.978 1.323 1.297 37 32 2.979 3.378

G

Posredovanje u trgovini

poljoprivrednim sirovinama, živm

stokom, tekstilnim sirovinama i

poluproizvodima 11 26 7 17 1 1 583 1.393

Nespecijalizirana trgovina na veliko 21

Trgovina na malotekstilom u

specijaliziranim prodavaonicama 75 78 49 52 2 1 2.061 4.309

I Hoteli i sličan smještaj 555 627 312 339 3 3 8.653 9.424

Odmarališta i slični objekti za kraći

odmor 2 2

Djelatnosti restorana i ostalih

objekata za pripremu i usluživanje

hrane 165 26 80 16 2 2 3.344 686

L

Kupnja i prodaja vlastitih

nekretnina 155 190 102 127 3 3 2.832 3.530

26

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podacima od FINE

2.4.2. Analiza pojedinih sektora

2.4.2.1. Poljoprivreda Sutivan svoj povijesni razvoj temelji se na poljoprivrednim resursima, ali vremena kad je općina Sutivan

živjela od poljoprivrede te od poljoprivredno povezanih aktivnosti su nažalost odavno prošla. Nasuprot

tome, velik broj domaćinstava aktivan je u dopunskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Veliki broj takvih

parcela nije pogodan za intenzivniju tržišnu proizvodnju, te je velik dio proizvodnje u stvari namijenjen

vlastitoj potrošnji ili prodaji mimo službenog tržišta (tzv. ilegalnoj ili prodaji “na crno”). Značajan dio

poljoprivrednih aktivnosti se i ne odvija primarno radi povećanja prihoda kućanstva, nego zbog

očuvanja tradicije i kao rekreativna aktivnost koja služi kao bijeg od svakodnevnice bez potrebe da

ostvare značajnija gospodarska kretanja.

Prema podacima dobivenim od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u

2012. god je isplaćenapotpora za poljoprivrednu proizvodnju za 57 fizičkih osoba, gdje se u najvećem

broju radi o iznosima od po nekoliko tisuća kuna. Najveći iznos potpore bio je oko 50 tisuća, zatim 30

tisuća, te ostale od 10 do 20 tisuća.

Suvremeni razvoj općina se više ne može zasnivati na tome da cjelokupno stanovništvo živi od

poljoprivrede kao ranijih godina, ali uvjet za opstanak poljoprivrede je njezino ukljućivanje I

kombiniranje u splet komplementarnih djelatnosti koje omogućuju stvaranje prihoda kućanstvima.

Značajnija poljoprivredna proizvodnja održala se jedino u maslinarstvu kako u općini Sutivan tako i na

području cijeloga otoka. Pojam maslinarstva na ovim prostorima iz godine u godinu bilježi rastući trend,

a dijelom proizlazi iz specifičnosti da tijekom godine zahtijeva relativno mali angažman i vrlo se dobro

kombinira sa obvezama u turizmu i ugostiteljstvu koji su s vremenom postali glavni pokretač otočkog

gospodarstva.

U strukturi poljoprivrednih površina veća je zastupljenost površina pod maslinicima i vinogradima,a

nešto manje ima oranica, šuma, pašnjaka i neplodnih površina. Ovakva struktura rezultat je

dugogodišnjeg bavljenja Sutivanjana poljoprivredom, što je općinu svrstalo na prvo mjesto po gustoći

naseljenosti po površini katastarske općine. Na prijelazu prošlih stoljeća upravo je takvo pogodno tlo

uvjetovalo visoku razinu poljoprivrede u ukupnom proizvodu domicilnog stanovništva, pa je upravo na

temeljima poljoprivrede i kasnije pomoći iz dijaspore Sutivan tada izgradio svoje bogatstvo. Jedan dio

vinograda danas je zapušten, dok je na dijelu površine došlo do promjene u kulturama (nasadi agruma)

ali u posljednjih desetak godina uočljiv je intenzivan povratak maslinarstvu. Područje općine Sutivan

ima sva obilježja mediteranske klime sa blagim zimama i vrućim ljetima. Srednja godišnja temperatura

kreće se oko 16,5 °C. Temperatura zimi rijetko pada ispod ništice.U prošlosti su važnije gospodarske

Upravljanje nekretninama uz

naplatu ili na osnovi ugovora 272 282 163 166 2 2 6.800 6.927

M

Savjetovanje u vezi s poslovanjem i

ostalim upravljanjem 15 10 1 825

Inženjerstvo i s njim povezano

tehničko savjetovanje 14 8

N Djelatnost putničkih agencija 60 69 42 47 2 2 1.736 1.964

S

Djelatnost za njegu i održavanje

tijela 5 3 1 260

UKUPNO 3.356 4.453 2.133 2.777 56 65 33.518 42.049

27

grane bile ribarstvo i vinogradarstvo. Međutim zbog bolesti vinove loze i tzv. vinske klauzule

poljoprivreda je oslabila, a veliki broj stanovnika krajem XIX. i početkom XX. stoljeća iselio se u Sjevernu

i Južnu Ameriku.

Tablica 19: Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu,broju stoke i peradi


Tablica 20: Poljoprivredne površine u arkod sustava za Općinu po vrstama uporabe na 23.11.2015.

Vrste uporabe Površina u

AKROD-u (ha)

Broj ARKOD

parcela

Broj

poljoprivrednika

*

Oranica 2,56 20 16

Livade 0,39 2 2

Krški pašnjak 14,89 36 22

Vinogradi 2,43 20 16

Iskrčeni vinogradi 0,25 1 1

Maslinik 384,02 551 246

Voćne vrste * 1,86 16 13

Mješani trajni nasad 12,04 15 12

Ostalo zemljište 10,13 21 16

UKUPNO 428,57 682 ***250

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podatcima od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Skupine

kućanstava

prema korišt.

Polj. zem.

Uk.

Broj kućanstava

s

orani-

cama

s

voćnja-

cima

s

vinogra-

dima

s masli-

nicima

s

ostalim

polj.

zeml

s gove-

dima

s ovca-

ma

s koza-

ma

sa

svinja-

ma

s

peradi

Ukupno 346 2 8 6 90 16 1 16 2 1 18

bez zemlje 248 - - - - - - - - - 4

do 0,09 ha 9 - 3 - 4 2 - - - - -

0,-10 do 0,49

ha 13 - - - 13 2 - - - - 2

0,50 do 0,99

ha 13 - 3 3 12 1 - 2 1 - -

1,00 do 2,99

ha 41 - - 4 40 4 1 3 1 1 7

3,00 do 4,99

ha 15 2 2 1 14 4 - 6 - - 4

5,00 do 7,99

ha 7 - - 1 7 3 - 5 - - 1

http://www.dzs.hr/

28

Napomena:

* U VRSTU UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA "VOĆNE VRSTE" UBROJENE SU POVRŠINE POD

VOĆNJACIMA, CITRUSIMA I ORAŠASTO DREVNIM KULTURAMA

**pojedino poljoprivredno gospodarstvo može imati ARKOD parcele s više vrsta uporabe poljoprivrednog

zemljišta i time se zbraja u svakoj kategoriji

*** ukupni broj poljiprivrednika prikazuje jedinstveni broj istih u Općini Sutivan

Tablica 21: Podjela i broj gospodarstava u općini Sutivan

Tip gospodarstva Broj PG –a

Obiteljsko gospodarstvo 95

Trgovačko društvo 7

Ukupno 102

Izvor: AKTIVA BRAČ prema podatcima od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

2.4.2.2. Turizam Posljednjih je desetljeća poljoprivreda kao dominantni izvor prihoda za većinu aktivnog stanovništva

općine Sutivan ustupila mjesto sve jačem razvoju turizma, ali i općem iseljavanju stanovništva.

Demografska i gospodarska slika Sutivana se bitno izmijenila i sada uključuje i nove načine

razumijevanja zemljišnih kapaciteta koji se sve više prenamjenjuju u turističke svrhe. Međutim, Sutivan

još uvijek, u trenutku pisanja ove strategije, nema hotel, već svoje smještajne kapacitete bazira

isključivo na privatnom smještaju, unatoč tome što je još pred gotovo 100 godina u Sutivanu postojao

iznimno uspješan hotel „Vesna“, kapaciteta 28 kreveta, zahvaljujući kojem je već unutar dvije godine

Sutivan zauzeo treće mjesto na otoku, prema broju turističkih noćenja. Sutivan je i danas dobro

pozicioniran u utrci za najveći broj noćenja, a to potvrđuju i službeni podatci Državnog zavoda za

statistiku, prema kojima je turistički promet u općini u zadnjih deset godina višestruko porastao. No, u

njegovoj je posjećenosti još uvijek prisutna iznimna sezonalnost. Prema podatcima iz 2012. godine,

smještaji kapaciteti popunjeni su najviše tijekom dva mjeseca vrhunca sezone i to u postotku od 79%,

dok je 18% raspoređeno u ostala dva mjeseca sezone, a tek 3% kapaciteta popunjeno je tijekom ostatka

godine (DZS SI-1492). Procijenjeno je kako u Sutivanu postoji oko 5000 ležaja koji u sezoni mogu

poslužiti kao dodatni kapaciteti (uz postojećih 2754), ukoliko poraste broj turista, no upravo zbog

nepostojanja turističkih naselja i/ili hotela, teško je ostvariti veću aktraktivnost van sezone, čemu valja

pridodati i nedostatno razvijanje specifičnih turističkih proizvoda koji bi kreirali temelje za posjet van

sezone. Osnovu turističke atraktivnosti Sutivana čine upravo prirodne karakteristike – povoljna klima,

more i mediteranska vegetacija, što automatski limitira potražnju u doba kada ove karakteristike nisu

u potpunosti iskoristive. Sezonalnost turističke aktivnosti na području Sutivana uvelike je posljedica

dugogodišnje orijentacije na klasični turistički proizvod sunca, plaža i mora.

Međutim, situacija se posljednjih godina mijenja u korist razvoja specifičnih oblika turizma, koji s

obzirom na bogatu i sadržaju kulturnu povijest mjesta te visok stupanj očuvanosti prirodnog krajolika,

imaju izrazito plodno tlo za uspješan razvoj. Bogat kulturni kapital Sutivana očituje se i u zanimljivim

ličnostima koje su iz njega potekle ili u njemu boravile, a koje su svojim prisustvom i djelovanjem

kreirale bogatu povijesnu i kulturnu riznicu čije blago i sadržaj tek treba staviti u funkciju. Sve ovo, a u

kombinaciji s nizom postojećih kulturnih spomenika te sportskih resursa, čini Sutivan pogodnim za

razvoj turističkih proizvoda namijenjenih užim tržišnim nišama, posebice van sezone. Plairanje takvih

29

proizvoda Sutivan će izdignuti iz uobičajene ponude otoka Brača i diferencirati u odnosu na druge

konkurente na otoku i van otoka koji još uvijek svoj razvoj baziraju isključivo ili dominantno na

prirodnim resursima.

Već sad je Sutivan predvodnik u razvoju specifičnih oblika turizma na Braču – njegov Bike friendly

projekt upisan je u viziju i strategiju cjelokupnog razvoja općine Sutivan. Cikloturizam se nametnuo kao

prirodan odabir, odnosno savršena nadopuna postojećim resursima kao što je primjerice pogodan

teren za diferencijaciju biciklističkih staza, kako bi se zadovoljile različite potrebe različitih biciklista, ali

i kreiralo poveznicu između obiteljskog turizma kao do tada dominatnog oblika turizma te aktivnog,

odnosno avanturističkog, koji se pojačano razvija.

Ovdje je odlične temelje postavila i manifestacija koja već više od 10 godina u Sutivan privlači stotine

mladih avanturista – Vanka regule. Ovaj sportski festival je privlačoi sve više posjetitelja svake godine,

što aktivnih sudionika, što posjetitelja, a uspjehu razvoja aktivnog turizma, a potom i cikloturizma

pogoduje i postojeći park prirode u Sutivanu, s brojnim sportsko-rekreativnim sadržajima,

gastronomskom ponudom i zoološkim vrtom, koji jednako dobro zadovoljava potrebe svih uzrasta.

Uz navedene, bitno se spomenuti i druge postojeće resurse za razvoj aktivnog turizma: brojni poljski

putevi koji se iz Sutivana prostiru prema susjednima naseljima kreiraju odličnu bazu za razvoj trekking

ponude, također diferencirane sukladno sposobnostima i željama turista – od obične šetnje do

penjanja na Vidovu goru, turist iz Sutivana može posjetiti mnoge lokalitete i posvjedočiti posebnosti

prirodnog krajolika općine Sutivan, ali i bitnog dijela otoka Brača. Također, u okolici Sutivana nalazi se

i nekoliko penjačkih lokacija, odnosno penjališta na kojima turisti mogu uživati u slobodnom penjanju,

samostalno ili pod nadzorom instruktora. I ovo je jedan od resursa koji pruža temelje za razvoj

cjelogodišnjeg turizma, s obzirom na samu opremljenost stijena i samih uvjeta na lokaciji kao i

postojanje umjetne stijene u Sutivanu.

Naslonjeno na sve navedeno, cikloturizam idealan je izbor za budući usmjereni razvoj turizma u

Sutivanu, koji potiče pred i postsezonski razvoj, a koji istovremeno ne isključuje i mogućnost drugih

oblika turizma u destinaciji. Upravo zato, kao drugi dominantni specifični oblik turizma razvija se i

kulturni – na temelju bogate tradicije i povijesti, kreirani su brojni kulturni sadržaji, posebice u

kontekstu Sutivanskog kulturnog ljeta, koje počinje od 1. srpnja.

Paralelno sa strategijom razvoja općine Sutivan je izrada Strategije turizma Sutivana i izrada Strategije

i akcijskog plana za razvoj cikloturizma općine Sutivan za razdoblje 2015g .-2016.g. „Bike Friendly

Sutivan“.

Turistička zajednica u Sutivanu je osnovana 1998.g. te se od tada aktivno bavi kreiranjem i

poboljšavanjem turističke ponude i razvoja mjesta u cjelini. Gosti koji borave u Sutivanu imaju

mogućnost nesmetano potražiti pomoć i dobiti odgovore na sva pitanja koje se odnose na Sutivan ali i

cijeli Brač. Također lokalni stanovnici koji se bave privatnim iznajmljivanjima ili ugostiteljstvom u uredu

turističke zajednice mogu dobiti odgovore na pitanja vezana za poslovanja njihovih objekata.

Način dolaska turista

Općina Sutivan je tipična auto-destinacija za individualne goste, agencijskih (grupnih) gostiju ima u

malom broju. Posjetitelji u Sutivan većinom dolaze izravno s autom, a neki dolaze s avionom preko

Splita ili drugih hrvatskih destinacija gdje iznajme auto.

30

Tablica 22: Turistički promet općine Sutivan u razdoblju od 2011.-2015.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

DOLASCI 8.743 8.845 9.737 10.937 11.343

Domaći 774 692 723 739 758

Strani 8.071 8.051 9.014 10.198 10.558

NOĆENJA 83.556 83.653 87.709 100.652 104.040

Domaći 7.611 6.407 6.594 7.472 7.958

Strani 75.945 77.246 81.115 93.180 96.082

Izvor: Aktiva Brač, prema: TZO Sutivan

Kako vidimo iz tablice, unazad 5 godina turistički promet na području općine Sutivan bilježi rast. U

razdoblju od 2011. do 2015. povećao se:

broj dolazaka za 29,74%

broj noćenja za 24,52%

U promatranom razdoblju od 2011.-2015. prosječno je godišnje ostvareno 9.921 dolazaka, od čega

7,43% otpada na domaće te 93,08 % na strane turiste. Nadalje, prosječan broj ostvarenih noćenja

tijekom promatranih 5 godina je 91.922 od kojih, sukladno postotku dolazaka stranih i domaćih turista,

7,84% otpada na domaće turiste te 92,16 % na strane turiste. No, treba naglasiti da unatoč ukupnom

povećanju broja dolazaka i broja ostvarenih noćenja tijekom promatranog razdoblja, gledajući

odvojeno dolaske i noćenja domaćih turista vidimo oscilacije tijekom godina. Tako se broj dolazaka

domaćih turista 2012. smanjio za 10,6%, a broj ostvarenih noćenja za 15,9% u odnosu na 2011. godinu.

Grafikon 8: Turistički promet općine Sutivan u razdoblju od 2011.-2015.


8.743 8.845 9.737 10.937 11.343

83.556 83.65387.709

100.652104.040

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2011 2012 2013 2014 2015

DOLASCI

NOĆENJA

31

Najveći turistički promet zabilježen je tijekom 2015. godine, kada je ostvareno 11.343 dolazaka te

104.040 noćenja. Najmanji turistički promet zabilježen je tijekom 2011. godine, kada je ostvareno

8.743 dolazaka te 83.556 noćenja.

Prosječna dužina boravka turista u općini Sutivan 2015. godine iznosila je 9,2 dana; domaći turisti

boravili su 10,5 dana dok su strani turisti boravili 9,1 dana.

Grafikon 9: Struktura turista na području općine Sutivan tijekom 2015.g. prema zemlji porijekla


Kada gledamo strukturu gostiju prema zemlji podrijetla prevladavaju gosti iz Mađarske koji su u 2015.

godini ostvarili 15% od ukupnog broja dolazaka. Drugi po broju dolazaka su gosti iz Poljske koji su činili

9% ukupnih dolazaka u 2015. godini.

Slijede turisti iz Njemačke,Slovenije,Švedske,Austrije,Češke,Velike Britanije i SJ.Irske, Italije i Slovačke.

Domaći turisti činili su 8% od ukupnog broja dolazaka.

Općina Sutivan svoje smještajne kapacitete bazira isključivo na privatnom smještaju, unatoč tome što

je još pred gotovo 100 godina u Sutivanu postojao iznimno uspješan hotel „Vesna“. Općina raspolaže

sa 2754 osnovne postelje te s 5000 dodatnih kapaciteta(postelja) koji u sezoni mogu poslužiti kao

dodatni kapaciteti, ukoliko poraste broj turista, no upravo zbog nepostojanja turističkih naselja i/ili

hotela, teško je ostvariti veću aktraktivnost van sezone, čemu valja pridodati i nedostatno razvijanje

specifičnih turističkih proizvoda koji bi kreirali temelje za posjet van sezone.

6%

7%

6%

8%

15%

4%9%

4%

8%

8%

5%

20%

AUSTRIJA

HRVATSKA

ČEŠKA

NJEMAČKA

MAĐARSKA

ITALIJA

POLJSKA

SLOVAČKA

SLOVENIJA

ŠVEDSKA

VELIKA BRITANIJA ISJ.IRSKAOSTALI

32

2.5. Prostorno planiranje i infrastruktura

2.5.1. Prostorno planiranje Općina Sutivan pripada otočnom dijelu prostora Županije i prilok prostornog planiranja prati njene

razvojne odrednice, temeljene na obzirnom turističkom razvoju, poljoprivredi i ribarstvu te pratećim

uslžnim djelatnostimaProvedbu dokumenata prostornog uređenja za Općinu Sutivan obavlja SDŽ,

Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetra u Supetru. U periodu 2014.-

2015. godine Jedinstveni upravni odjel donio je za svaku godinu preko 100 rješenja o naknadi za

legalizaciju i isto toliko i više rješenja o komunalnom doprinosu. Nijedan zahtjev nije odbijen.

U cilju zaštite i racionalnijeg korišenja prostora Općina Sutivan definiranjem namjene i korištenja

površina temeljno razgraničava prostor Općine na područja pretežito namijenjenih izgradnji

(građevinks područja) i ne-građevinska područja (samo iznimno gradiva). Ovime se naglašava razlika

između pretežito izgrađenih prostora namijenjenih potrebama rasta i razvoja stanovništva i

gospodarstva od prostora koje se štiti i održava zbog vrijednih resursa prirodne sredine (šume,

poljoprivredno zemljište, prostori posebnih prirodnih vrijednosti namijenjenih rekreaciji itd.) i ukupne

ekološke ravnoteže. Osim toga i jedno i drugo područje dopušta uspostavu prostornih koridora

namijenjenih tehničkoj infrastrukturi (promet, elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije).

Cjelokupni prostor Općine Sutivan se dijeli na manje poslovne jedinice (zone) prema dvije osnovne

kategorizacije:

S obzirom na korištenje i namjenu prostora na zone različite namjene i uvjeta korištenja

S obzirom na mogućnost građenja na građevinska područja i ostala područja u kojima je građenje moguće samo iznimno i pod posebni uvjetima.

Prostorni plan je temeljni dokument prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave. Nakon

provedene javne rasprave plan usvaja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, to jest

općinsko vijeće. Prostorni plan uređenja općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu

površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području općine.

Prostorni razvoj naselja ili dijela naselja detaljnije se uređuje urbanističkim planom, odnosno detaljnim

planom uređenja koje u skladu s prostornim planom također donosi predstavničko tijelo jedinice

lokalne samouprave.

Prostorno planiranje u općini Sutivan se odnosi na Zone mješovite namjene naselja ( neizgrađeni

dijelovi građevinskog područja veći od 5000 m ², Izdvojene zone gospodarske namjene ( poslovne i

ugostiteljsko turističke ) te zone sportskih centara za koje je obavezna izrada urbanističkog plana

uređenja :

Sutivan Istok

Majakovac

Povijesna jezgra Sutivana

Sutivan Jug

Dekleva

33

Poslovna zona

Turistička zona Bistrica

Turistička zona Borak (Likva)

Turistička zona Grgina luka

Turistička zona Petrade

Šporstki centar Teniski centar (južno od Grgine luke)

Športski centar Jug

Zona kod groblja

Rekreacijska zona Borak Likva

Studenac

Vića luka

2.5.2. Prometna infrastruktura O razvijenosti funkcije prometa otok-kopno i unutar općinskog prometa zavisi stupanj otočne

funkcionalne povezanosti i integralnosti . U prometnom sustavu neovisno o njihovoj uzajamnosti i

specifičnoj integriranosti razlikujemo tri prometna podsustava:

1. cestovni promet,

2. pomorski promet

3. zračni promet

2.5.2.1. Cestovni promet Na području otoka Brača se nalazi razgranata mreža javnih i nerazvrstanih cesta od čega 5 državnih

cesta ukupne dužine 89,3 km. Okosnica cestovnog prometa otoka Brača svakako je cesta Supetar – Bol,

a uz nju najznačajnije su ceste Gornji Humac – Sumartin, Supetar – Pučišća, te Supetar – Sutivan - Milna.

Postoji i mreža nerazvrstanih cesta, poljskih i šumskih putova, puteljaka i šetnica koje su aktivnog

prometnog značaja te je moguća u budućnosti njihova dogradnja i prekategorizacija u višu kategoriju.

U postojećoj cestovnoj infrastrukturi Sutivan je povezan županijskom cestom od Supetra preko Miraca

i to je ključna prometnica za pristup Sutivanu.

Ova cesta se nalazi u dobrom stanju i dobrih je karakteristika, te uz prometna rješenja u zaobilaznici

Supetra i ulasku u Supetar omogućava dobru povezanost Sutivana kako s ostatkom cestovne mreže na

Braču, tako i sa svim sadržajima u gradu Supetru te trajektnom lukom kao poveznicom sa kopnom.

Međutim, na ulasku ove ceste u Sutivan (gdje ona ima i funkciju jugoistočne obilaznice mjesta) dogodila

se već situacija da je naselje prešlo na južnu stranu ceste, te se javlja i frekventnije pješačko prelaženje.

Stoga je potrebno poduzimati i pojačavati sigurnosne mjere, što s druge strane dovodi do usporavanja

prometa.

Druga cestovna poveznica Sutivana je zapravo nastavak ove županijske ceste od Sutivana prema Milni

(preko Ložišća i Bobovišća).

Ova je cesta na području Sutivana u dobrom stanju i čini okosnicu za povezivanje južnog dijela općine

(koji ima velik prostorni potencijal).

Prolaz ove prometnice kroz Ložišća i Bobovišća je problematičan, ali to za Sutivan ne predstavlja

značajniji problem.

34

Slika 3: Cestovni promet na području općine sutivan

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://www.dalmacija.hr/ustroj/upravni-odjeli/uo-za-prostorno-

ure%C4%91enje/plan-prostornog-ure%C4%91enja-sd-zupanije/list-br2, datum posjete 13.01.2016.g.

Ključni prometni problem Sutivana je zapadna zaobilaznica mjesta, odnosno pristup zapadnim

dijelovima općine Sutivan. U ljetnom periodu pristup i promet kroz zapadni dio Sutivana izuzetno je

otežan. Stoga se intenzivni napori ulažu u izgradnju zapadne zaobilaznice. Njena trasa je već definirana

i vodi od glavnog (južnog) ulaza u mjesto do uvale Likva u ukupnoj predviđenoj dužini od 3.744 m (s

pomoćnim osima). Za prvu dionicu u dužini od 960 m već je izrađen glavni projekt i dobivena potvrda

glavnog projekt, praktički su u potpunosti riješeni imovinsko-pravni odnosi, te je sve spremno za

početak radova čija je vrijednost procijenjena na 6.000.000 kn. Za drugu dionicu upravo se radi

parcelacijski projekt i kreće u otkup/izvlaštenje zemljišta. Ovaj će posao (izgradnja zaobilaznice) očito

biti prioritetni projekt Općina Sutivan i u idućem dugoročnom razdoblju.

http://www.dalmacija.hr/ustroj/upravni-odjeli/uo-za-prostorno-ure%C4%91enje/plan-prostornog-ure%C4%91enja-sd-zupanije/list-br2


35

Ulice u naselju Sutivan, naročito u starim dijelovima, nisu prilagođene intenzivnom automobilskom

prometu. To naročito predstavlja problem u ljetnim mjesecima, kada se posebnim režimom prometa

pokušava olakšati situaciju. S druga strane, ulice ispunjene kogulama te kale u starim dijelovima naselja

predstavljaju bogato nasljeđe Sutivana koje zahtijeva posebna ulaganja u održavanje i restauriranje.

Parkiranje je dodatan problem, naročito u središtu mjesta. U naselju Sutivan postoje tri veća

parkirališta: uređeno parkiralište 'Pjover' (78 mjesta) kojim upravlja Općina Sutivan, parkiralište preko

puta Konzuma (oko 50 mjesta) kojim također upravlja Općina, te javno parkiralište na području

Odmarališta (s oko 80 mjesta). To ukupno daje oko 200 parkirališnih mjesta, što u ljetnom periodu nije

ni približno dovoljno, Stoga je ljeti izraženo parkiranje na ulicama i drugim javnim površinama, što

dodatno otežava promet. Područje općine Sutivan prilično je dobro pokriveno mrežom poljskih,

protupožarnih i šumskih putova. Njena ukupna dužina danas je oko 25 km, ali se i dalje razvija, što

ulaganjima iz javnih izvora (Hrvatske šume, programi uređenja poljskih putova, Općina), što privatnim

ulaganjima. Ova mreža jako je značajna u otvaranju i korištenju potencijala prostora općine Sutivan

kako u poljoprivredne, tako i u turističke svrhe.

2.5.2.2. Brodski promet Luka u Sutivanu je lokalnog značenja i ograničenog (malog) kapaciteta pa služi samo za potrebe

lokalnog stnovništva. Veliki lukobran može primiti brodove manje i srednje veličine, dok mogućnost

pristajanja trajekata (s rampama za iskrcaj/ukrcaj automobila) ne postoji. Sutivan već dugi niz godina

nije povezan redovitim linijskim pomorskim vezama ni u kom smjeru. Tek povremeno se uspostavljaju

ljetne linije – uglavnom prema Splitu, brodovima malog kapaciteta i ograničenih maritimnih

sposobnosti.

U putničkom pomorskom prometu Sutivan je usmjeren na luku usredštu otoka- Supetru, a veza sa

Supetrom se odvija putem autobusnih linija ili u individualnom aranžmanu (uglavnom automobilima).

Za eventualni razvoj ribarstva nedostaje u luci Sutivan prostor za privez srednjih i većih ribarskih

brodova i pretovar ribe.

2.5.2.3. Zračni promet Zračni promet na području otoka Brača odvija se putem zračne luke Brač na teritoriju Općine Pučišća

koja prema međunarodnim propisima spada u zračne luke 2C kategorije te zauzima površinu od oko

400 000 m2. On je sezonskog karaktera (nema cjelogodišnjih linija) i orijentiran je prvenstveno

turističkom prometu na području Bola.

Zračni promet na Braču omogućuje turističkom gospodarstvu proširenje područja odakle gosti dolaze,

jer oni koji su do sada dolazili ili su bili takozvani automobilski gosti ili su bili gosti koje se transferiralo

preko splitske i zadarske zračne luke. Nedavno je u suradnji s europskim agencijama koje pokazuju

zanimanje za prodaju kapaciteta na Braču i zračnim prijevoznicima postignut dogovor o uvođenju

dodatne četiri linije za vrijeme sezone zbog povećane potražnje gostiju koji žele ljetovati na otoku

Braču.

Zračna luka Brač registrirana je za javni promet, domaći i međunarodni, ali u nekim aspektima nije

posve zadovoljavajuća što se posebno ogleda u manjak staza za vožnju, sustavu voznih staza koji je

nezadovoljavajući naročito sa tehničke strane za slijetanje i uzlijetanje većih aviona, dok je pristup

prometnicama relativno zadovoljavajući.

36

Broj ukupnih operacija zrakoplova koji iznosi 1362 letova ukazuje koliko je zračna luka napredovala s

dolaskom novog direktora u zadnju godinu dana te od kolike je važnosti kontinuitet njenog poslovanja.

Od ukupno 1362 leta, 256 se odnosilo na komercijalne operacija zrakoplova, a 128 na uzlijetanja.

Ukupan promet putnika iznosi ukupno 10.000. Od ukupnog prometa putnika na unutarnji promet

otpada 2000 redovitih, a 8000 na izvanredne međunarodne promete.

U pogledu zračnog prometa Sutivan se može služiti kako aerodromom Brač, tako i Zračnom lukom Split.

Međutim, Aerodrom Brač je relativno udaljen od Sutivana (oko 38 kilometara), a zbog nepostojanja

redovitih linija, on nema praktički veliko značenje za općinu Sutivan. S druge strane, korištenje veza

preko Zračne luke Split otežano je činjenicom da od Zračne luke Split do Sutivana treba promijeniti još

tri prijevozna sredstva da bi se preko Splita i Supetra stiglo do Sutivana.

Tablica 23: Poslovanje zračne luke na otoku Braču u 2014.g.

Broj ukupnih operacija zrakoplova 1362

Broj komercijalnih operacija zrakoplova 256

Uzlijetanja 128

Promet putnika ukupno, tis. 10

U unutarnjem prometu 2

Redoviti 2

Izvanredni 0

U međunarodnom prometu 8

Redoviti -

Izvanredni 8

Putnici u direktnom tranzitu,tis. 0

Promet tereta ukupno,t. -

U unutarnjem prometu -

U međunarodnom prometu -

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http:www.dzs.hr.

Iz tablice se može dobiti uvid u poslovanje zračne luke na otoku Braču, koja pokazuje da je u 2014.g.

broj ukunih operacija zrakoplova bilo 1362, a od čega se 256 operacija odnosilo na komercijalne

operacije zrakoplova, 128 operacija se odnosilo na uzlijetanje, dok je na unutarnji promet utrošeno 2

operacije, a na međunarodni promet 8 operacija.

37

2.5.2.4. Javni promet Javni cestovni promet povezuje Sutivan (autobusnim) linijama sa Supetrom i Milnom koje održava

prijevoznik Autotrans Rijeka d.o.o. Broj linija je zadovoljavajući, a kako značajne kategorije stanovnika

(umirovljenci, učenici i studenti …) ne plaćaju autobusne karte ili plaćaju po povlaštenoj cijeni, može

se reći da je autobusni prijevoz pristupačan mještanima Sutivana. Za vrijeme sezone Autotrans Rijeka

d.o.o. (od lipnja do kraja rujna) uvodi dodatne linije koje voze ne samo do Sutivana, već i gosti koji

odsjedaju u Sutivanu, imaju povećanu mogućnost obilaska cijelog otoka.Prijevoz školske djece u

Supetar obavlja po ugovoru mali privatni prijevoznik s Brača. U Sutivanu je registriran relativno velik

broj taxi-prijevoznika, koji obavljaju prijevoz po cijelom otoku Braču.

2.5.3. Promet u mirovanju Na području Općine Sutivan postoje tri velika parkinga koja su besplatna te se ne naplaćuju.

Prvi se nalazi u Vukovarskoj ulici - novi moderni parking sa 78 parking mjesta, drugi je u ulici

Domovinskog rata sa 63 parking mjesta i treći je makadamska varijanta parkinga nasuprot konzuma za

otprilike 80 parking mjesta. Također na području Općine Sutivan također ima klik - klas sistem parking

mjesta koji se naplaćuju. Ukupno ih ima 40 komada i svi imaju istu cijenu, praktički na razini

cijelog Sutivana i svaki od parking mjesta spadaju u I. zonu.

U trenutcima pisanja strategije se radi na izradi izmjene samog prometnog rješenja, kako bi ti klik -

klakovi bili dio dokumentacije općine Sutivan.

2.5.4. Vodovod i odvodnja

2.5.4.1. Vodoopskrba

Na području grada Supetra postoji jedno poduzeće koje upravlja vodoopskrbnim sustavima, odnosno

Vodovod Brač d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda koje provodi uslugu vodoopskrbe u

Gradu Supetru i svim Općinama na području otoka Brača. Isto društvo provodi uslugu odvodnje

otpadnih voda na području Općina: Bol, Pučišća, Postira, Selca i Sutivan, te samog Grada Supetra.

Vodovod Brač d.o.o. je u vlasništvu 8 jedinica lokalne samouprave, sa sjedištem u Supetru.

Otok Brač je siromašan vodom , pa je vodoopskrbni sustav otoka i Grada riješen unutar regionalnog

sustava Omiš – Brač – Hvar – Šolta, koji dobiva vodu iz uređaja za pročišćavanje Zagrad. Voda iz

uređaja Zagrad u središnji vodospremnik VS Brač dolazi gravitacijskim putem podmorskim cjevovodom

profila: jedan DN 170mm, 2 cjevovoda DN 202mm i jedan cjevovod DN 400mm. Njihove dužine su

8.000m.

U periodu vršne potrošnje ljeti gravitacijski dotok nije dostatan, te se stavlja u pogon procrpnica

„Trstena“ koja je smještena na Braču na mjestu izlaza podmorskih cjevovoda iz mora. Gravitacijski

kapacitet podmorskih cjevovoda je 280 l/s, radom procrpnice kapacitet se povećava na 380 l/s. Voda

se dalje dovodi kopnenom dionicom DNv 508mm L=880m do centralne vodospreme VS Brač koja se

nalazi na koti 146,24 m.n.m. i čija je zapremina 2x2000m³.

Iz vodospreme Brač voda se distribuira u tri pravca:

prema istoku ISTOČNI MAGISTRALNI OGRANAK DN 250-150mm duljine oko 28.000m (koji

opskrbljuje istočna naselja otoka Brača)

38

prema zapadu ZAPADNI MAGISTALNI OGRANAK DN 400-150mm duljine oko 23.000m (koji

opskrbljuje zapadna naselja otoka Brača i otok Šoltu),

prema jugu JUŽNI MAGISTRALNI OGRANAK DN 450-400mm duljine oko 13.500m (koji

opskrbljuje južni dio otoka Brača i otok Hvar).

Opskrba područja se osigurava gravitacijski iz vodosprema koje su smještene uz magistralne ogranke,

te putem nekoliko crpnih stanica kojima se voda dovodi do vodosprema područja koja su smještena

na višim kotama. Prema otoku Hvaru je položen podmorski cjevovod DN 202mm i Du 364 mm , te

prema Šolti također podmorski cjevovod DN 202mm.

Postojeća vodosprema sustava na području općine je vodosprema Sutivan ( volumena 1010m3 i kota

dna 72,73 m.n.m), koje se napaja iz središnjeg vodospremnika Brač (kapaciteta 2*2000 m3)

gravitacijskim cjevovodom promjera 400 i 350 mm. Opskrba aglomeracije Sutivan osigurava se

dovodnim gravitacijskim cjevovodima.

Primarni izvori pitke vode za otok Brač je rijeka Cetina. Riječni sliv kojem pripada rijeka Cetina je sliv

rijeke Cetine, a prihvatno vodno tijelo je Zagrad smješteno u Omišu. Područje je krševito. Centralno

kloriranje vode se vrši na uređaju za pročišćavanje “Zagrad” – Omiš, a kojim upravlja “Vodovod Omiš”.

Ukoliko je količina slobodnog klora u mjesnoj mreži manja od dozvoljenih propisanih količina (0,20

mg/lit), vrši se dokloriranje vode u mjesnoj vodospremi. Nema prekida /ograničenja u opskrbi bilo

kojeg područja u bilo kojem dijelu godine. U periodu špice potrošnje kada je Qsr.dnevno otoka veće od

gravitacijskog kapaciteta uključuje se u rad procrpnica „Trstena“. Kapacitet procrpnice je 380 l/sek, a

što predstavlja ukupni raspoloživi kapacitet triju otoka (Brač, Hvar, Šolta) na uređaju.

Ukupan broj vodovodnih mjerila koncem 2014. godine za općinu Sutivan iznosio je 1467, od čega je

1172 mjerila u domaćinstvima, 80 poloprivrednih, 215 za pravne osobe. Od ukupnog broja

vodoopskrbnih korisnika, 858 ih je spojeno na sustav odvodnje otpadnih voda.

Potrošnja vode za period od 01.01.2014 do 31.12.2014 iznosio je 85.365 m3 za domaćinstva, 64753,0

m3 za poljoprivredu i 30.883,0 m3 za poduzeća. Uklupna potrošnja vode u navedenom periodu općine

Sutivan iznosi 127.984,0 m3.

Temeljem podataka iz Vodoopskrbnog plana Splitsko-dalmatinske županije gubici vode po pojedinim

vodovodima na području Županije iznose od 30-80%. Vodovod Brač d.o.o je vodovod s najmanjim

gubicima na području Županije.

2.5.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Do danas je izgrađen središni i zapadni dio kanalizacijskog sustava Sutivan, dio sekundarne sabirne

mreže, postojeći podmorski ispust i crpna stanica na mjestu ispusta.

Kanalizacijski sustav je potrebno dograditi sa uređajem za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja na

odgovarajućoj lokaciji, crpnom stanicom s pripadajućim tlačno – gravitacijskim cjevovodom za

odvodnju otpadnih voda zapadnog dijela grada, te sa sekundarnim kolektorima u ulicama gdje nije

rješena odvodnja.

39

Do sada su izgrađeni slijedeći glavni objekti:

I PODMORSKI ISPUST S DIFUZOROM

- ispust Øv/Øu 315/277,6 mm, PEHD L=870 m

II CRPNA STANICA 2 – CENTALNA

Namjena koje je crpljenje otpadnih voda u podmorski ispust.

- crpna stanica Q = 74,0 l/s H = 7,8 m

III CRPNA STANICA 1 SA TLAČNIM CJEVOVODOM

Q = 38,0 l/s H man = 17,7 m

- tlačni cjevovod Ø 150 mm, L=133 m.

IV GRAVITACIJSKI KOLEKTORI

- istočni za CS1 Ø 250 mm, L=552 m,

- zapadni za CS1 Ø 250 mm, L=120 m,

- istočni ( ogranak smjer sjever-jug) kolektor za CS1 Ø

250 mm, L=130 m,

- zapadni za CS2 Ø 300 mm, L=427 m i Ø 250 mm L=67 m,

- istočni za CS2 Ø 350 mm, L=514 m.

Postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje je 59,0%.

Postotak stanovništva koji koristi septičke jame je 41,0%.

Trenutno je u izgradnji odvodnja otpadnih voda dijela općine pod nazivom SUTIVAN – ISTOK, a koji se

sastoji koji se sastoji od C.S. i pripadajućeg gravitacijskog i tlačnog kolektora.

Vodoopskrba gospodarske zone Paklenica

Potrebno je isprojektirati i izgraditi komunalne vodne građevine za vodoopskrbu gospodarske zone.

Potrebno je izraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja na odgovarajućoj

lokaciji. Izgradnja uređaja temeljem Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i

pratećih Propisa treba biti realizirana do 2023.god.

ODVODNJA OTPADNIH VODA SUTIVAN-ZAPAD

Potrebno je pripremiti i ishoditi: idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, ishođenje lokacijske

dozvole, ishođenje građevinske dozvole.

SEKUNDARNI KOLEKTORI ODVODNJE OTPADNIH VODA MJESTA SUTIVAN

Potrebno je pripremiti i ishoditi: idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, ishođenje lokacijske

dozvole, ishođenje građevinske dozvole.

Realizacija predloženog projekta je nužna zbog poboljšanja vodoopskrbe i odvodnje predmetne

aglomeracije kroz rekonstrukciju postojećeg i izgradnju novog sustava, a naročito zbog turističkog

razvoja grada.

40

Tablica 24: Sustav odvodnje otpadnih voda u općini Sutivan

Količina

odvodnje

otpadnih voda

2011. god.

Dužina

glavnog

kolektora

u funkciji

Ukupna dužina

kolektora u funkciji

Broj priključaka

na sustav

odvodnje

01.09.2012. god.

Br. C.S. u

funkciji

Uređ. za

pročišćavanje

m³ % M M % Kom % Kom kom

70435 8,75 1812 6500 10,05 830 14,84 2 1

Izvor: Aktiva Brač prema Vodovod Brač d.o.o.

Za potreba turističkog naselja Tiha mala izgrađena je posebna (mala) vodosprema, dok su kuće u Vićoj

luci priključena na lokalnu mrežu Bobovišća na moru. Sve kuće u obuhvatu naselja Sutivan priključene

su na vodovod, međutim mogućnosti širenja mreže i povećanja kapaciteta vodoopskrbe su ograničene

– u prvom redu samim ograničenim kapacitetom regionalnog vodovoda, zatim ograničenim

kapacitetom zapadnog ogranka, te na kraju i lošim stanjem pojedinim dijelovima lokalne mreže.

Jedan broj (novoizgrađenih) kuća na višim kotama ima u špicama potrošnje problem zbog slabog

pritiska vode jer su blizu kote same vodospreme. Lokalna mreža u Sutivanu (njena današnja dužina je

oko 15 km) građena je postepeno i nesistematično, izvedena je od cijevi različitog profila i materijala,

često uz dosta improvizacija, te bi na njoj bile potrebne značajne rekonstrukcije i stalna ulaganja u

održavanje.

Što se tiče 'poljoprivrednih priključaka', tj. korištenja vode iz vodovoda za navodnjavanje

poljoprivrednih kultura, režimom korištenja za njih je predviđeno da se isključuju tokom ljeta (kada je

voda zapravo najpotrebnija), a vrlo je restriktivna i sama mogućnost njihovih dobivanja. S ciljem

poticanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje (koja je nemoguća bez navodnjavanja) u Sutivanu je

izrađen projekt navodnjavanja s 3 velike vodospreme koje bi se punile zimi. Međutim, cijena tog

sustava već u startu je prilično visoka, jer bi početno ulaganje iznosilo oko 16.000.000 kuna.

Mjesto Sutivan ima izgrađen kanalizacijski sustav na koji je priključeno oko 70% kuća. Izgrađeni dio

kanalizacijskog sustava, dužine oko 5 km, uglavnom pokriva potrebe za odvodnjom centralnog dijela

mjesta čime je riješena zaštita od zagađenja najkritičnijeg dijela obalnog područja, mjesna luka i plaže.

Oko 30% kuća u Sutivanu još uvijek nije priključeno na kanalizaciju, već se koriste septičkim jamama

(preko 400 kuća priključenih na vodu nije priključeno na kanalizaciju), koje najčešće nisu niti ispravno

građene niti dobro održavane. To predstavlja značajnu prijetnju, a vjerojatnost incidenata najveća je

upravo o ljetnoj sezoni jer se dobrim dijelom radi o kućama koje se intenzivno koriste samo u ljetnom

periodu. Stoga se razvoj kanalizacijskog sustava u Sutivanu mora nastaviti, prvenstveno sa ciljem

obuhvata cijelog naselja, a također i u smislu boljeg pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda (gdje bi

do 2025. trebao biti izgrađen uređaj za pročišćavanja prvog stupnja).

U Sutivanu ne postoji (zasebni) sistem prikupljanja i odvodnje oborinskih voda. Na nekim su mjestima

oborinske vode usmjerene i povezane s kanalizacijskim sustavom, ali to nije dobro ni dugoročno

prihvatljivo rješenje. Kako je centralni dio Sutivana vrlo podložan povremenim naletima oborinskih

voda, u perspektivi treba tražiti cjelovito i dugoročno rješenje.

41

2.5.5. Zaštita okoliša - Upravljanje i odlaganje otpada U uređenje i održavanje javnih površina u Sutivanu se u zadnjih posljednje vrijeme vrlo malo ulagalo,

iako je pri Općini bilo formirano Komunalno društvo koje je u jednom periodu imalo i do 17 zaposlenika.

Danas je za (osnovno) održavanje i čišćenje javnih površina angažiran vanjski servis, dok se za

pojedinačne/povremene zahvate dodatnog uređivanja javnom nabavom također angažiraju vanjski

izvođači.

Prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada povjereno je tvrtci Michelli – Tomić d.o.o. iz

Gornjeg Humca, koja u tom području pokriva veći dio otoka Brača. Kontejnere za prikupljanje smeća

nabavlja Općina Sutivan, te ih daje na korištenje i održavanje spomenutoj firmi. Prikupljanje krupnog

otpada locirano je u samom središtu mjesta, te za to treba pronaći prikladniju lokaciju. U skladu s

novom regulativom.

Inače, zbog malog i vremenski ograničenog prometa, u Sutivanu je mali interes za (komercijalno)

korištenje javnih površina, tako da to pitanje i nije sistematičnije riješeno od strane Općine (koja je

inače za to nadležna).

Inače, zbog malog i vremenski ograničenog prometa, u Sutivanu je mali interes za (komercijalno)

korištenje javnih površina, tako da to pitanje i nije sistematičnije riješeno od strane Općine (koja je

inače za to nadležna).

Tablica 25: Odlagalište Košer

Broj

stanovni

ka

Turisti

prosječ

no

godišnje

Ukupno

svi

Broj noćenja

po turistu

Ukupno

otpad

(t/god.)

Otpad po

stanovnik

u (t/god.)

Otpad po

turistu

(t/god.)

826 246 1.072 89.915 518 399 119

Izvor: AKTIVA BRAČ prema Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom u splitsko - dalmatinskoj županiji za razdoblje od 2007. do 2015.g.

Tablica 26: Pregled prijavljenih podataka u općini Sutivan u 2010.g. i 2011.g.

Ključni

broj

otpada

Ukupno

sakupljeno

(t) u 2010.

Ukupno

sakupljeno (t) u

2011.

20 03 01 518 594

20 03 07 120 98

Izvor : AKTIVA BRAČ prema Izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom u splitsko - dalmatinskoj županiji za razdoblje od 2007. do 2015.g.

Problem krutog otpada se rješava na razini otoka a ne na razini Općine.

Na području Općine Sutivan nisu predviđena odlagališta krutog otpada niti neki drugi posebni objekti

kao što su pretovarne stanice islično. U općini se smeće sakuplja na lokalnj razini u skladu s planom

sakupljanja I direktno odvoži na odlagalište.

Na lokalnoj razini su poduzete sve mjere zbrinjavanja opasnog otpada kao što su: lijekovi, akumulatori,

boje, zaštitna sredstava i druge opsane tvari. Isto tako poduzimaju sve mjere da se odgovarajuće

zbrinjavanje motornih ulja I sva druga i masnoće.

42

Ovaj otpad sakupljen na lokalnoj razini odlaže se s propisima I planovima Županije.

Općina Sutivan ima odličn suradnju sa Fondom za zaštitu okoliša energetsku učinkovitost, te su u nazad

dvoije godine uz njihobu financijsku pomoć omogućili Sutivanu zelene otoke, te čistilicu koja je od

velikog značaja, posebno za uske ulice koje priliče Sutivanu.

Slika 4: Ekološka mreža u općini Sutivan

Izvor: AKTIVA BRAČ , prema http://www.dalmacija.hr/ustroj/upravni-odjeli/uo-za-prostorno-

ure%C4%91enje/plan-prostornog-ure%C4%91enja-sd-zupanije/list-br8, datum posjete 14.01.2016.g.

Projekt Zeleni Brač na kojem je sudjelovala i Općina Sutivan obuhvaća nacionalni prioritet, a ogleda se

u povećanju udjela u kontroliranom skupljanju i zbrinjavanju otpada kroz informiranje i educiranje

stanovništva o benefitima ovakvog pristupa za cijelu društvenu zajednicu. Opći cilj ovog projekta je

senzibilirati stanovništvo prema procesu odvajanja otpada te educirati isto prema utvrđenim

smjernicama odluke o gospodarenju otpadom. Edukacije su se vršile u vrtiću i osnovnoj školi grada

Supetra, OŠ "Sutivan", a stanovništvo se informiralo putem biltena koji su podijeljeni na kućne adrese

na području cijele općine. Projekt Zeleni Brač je financiran od strane Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost.

Osim informiranja o odvajanju otpada, vršile su se i radionice. S vrtićem i školom je poduzeće „Aktiva

Brač“ provodila edukativno - zabavne radionice gdje su zasadili autohtono bilje (zasadilo se 260



43

sadnica), i posebno sa vrtićem od boca, kartona, čepova radili edukativne igrice, držace za penkale, i

sl.Paralelno sa edukacijom općina je nabavila kante za odvojeno prikupljanje otpada , koja su

postavljena na području općina - Zeleni otoci.

2.5.5.1. Ostali aspekti zaštite okoliša MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita kopnenog okoliša

Prostornim planom je kategorizirano zmeljište prema bonitetutla,tj njegovoj podobnosti za

poljodjelsko korištenje. Na prostoru općine najvrijednija tla su namijenjena uzgoju maslina i vinove

loze. Ostali dio je namijenjen ispaši ovaca i koza. Propisane su mjere i način korištenja zemljišta te

zaštite tla koje uključuju:

-Obradu tla u skladu sa reljefnim i klimatskim značajkama, očuvanjem i poboljšanjem strukture tla, te

izbjegavanjem zbijanja obradivog tla,

-Očuvanje sadržaja svojstvenog humusa u tlu i karakteristikama područja,

-Uspostavljanje integralnog korištenja agrokemikalija te primjenom novih sredstava za zaštitu bilja,

-Davanje prednosti ekološkoj ili drugim ekološko prihvatljivim načinima oljoprivredne proizvodnje,

-Provedbu postupaka procjene utjecaja na okoliš prema zakonu i ocjene prihvatljivosti zahvata za

prirodu.

Nužno je i provoditi mjere zaštite zraka shodno namjeni prostora i dozvoljenim granicama koncetracije

pojednih tvari. Zaštita šuma i šumskih zemljišta se provodi sukaldno odredbama Županijskog plana, a

sve temeljem odgovarajućih zakona i propisa.

U mjere zaštite okoliša spada i zaštita lovnih resursa te zaštita zaštićenih vrsta i lokaliteta.Ostale mjere

spriječavanja negativnog utjecaja na okoliš se odnose na zaštitu voda,zaštitu mora, zaštitu okoliša od

elektroenergetskih objekata, zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti,zaštitu od požara i

zaštitu od potresa.

2.5.6. Energetski sustavi Općina Sutivan dopušta postavljanje sunčanih kolektora na svim građevinama izvan zona zaštićenih

kao spomeničke cijeline (osim uz suglasnost nadležne službe zaštite) ili na pojedinačnim građevinama

koje nemaju status spomenika kulture. Postojeći sustav elektroopskrbe otoka Brača razmjerno je

jednostavne strukture. O elektroenergetskoj mreži na području otoka brigu vodi HEP – operator

distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacija Split - pogon Brač, a također se očekuje se i pojava

novih opskrbljivača iz EU ali i ulaganje u obnovljive izvore energije što će u budućnosti povećati opseg

i kvalitetu opskrbe energetskih sustava. U prijenosnom sustavu zadržavaju se postojeće trase

nadzemnih, podmorskih I podzemnih dalekovoda:

KV110 kV TS Dugi Rat (kopno) – (podmorski kabel) – Kabelska stanica (KS) Lozna Mala – TS110/35 kV Nerežišća

KV110 kV TS Dugi Rat – (podmorski kabel) – Kabelska stanica (KS) Postira - TS110/35 kV Nerežišća

nadzemni dalekovodi DV35 kV od TS110/35 kV Nerežišća prema istoku, jugu i zapadu otoka.

Operator distribucijskog sustava ne vidi nikakvih problema u dopremi i distribuciji dovoljnih količina kvalitetne električne energije na otok i praktički do svih značajnijih lokacija potrošnje na otoku.

44

PPU je predvidio uvođenje spoja na glavni dalekovod u istočnom dijelu građevinskog područja naselja.

U neizgrađenim i u dijelomično izgrađenim dijelovima naselja izgrađeni su mjesni TS 10 (20) / 0,4 Kv u

kabelskoj izvedbi tipske snage 630 kVa,u skladu sa potrebama temeljenim na programiranim

kapacitetima u obuhvatu propisanih urbanističkih ili detaljnih planova uređenja.

Za nove zone koje su koriste za turističke namjene razvio se elektroopskrbni prsten približno trasom

mjesne obilaznice u smjeru zapada te dalje približno po trasama postojećih poljskih puteva odnosno

budućih prometnica prema jugozapadu i jugu do već opskrbljene uvale Mala tiha gdje prsten zatvara.

Za postojeće i planirane nadzemne dalekovode DV 10 Kv, DV 20 Kv utvrđuje se preporučena širina

koridora 2x 15m ,tj,20 m. Takođjer,izgrađen je novi vod Supetar-Sutivan, te se trafostanica za novi vod

nalazi 600 metara od mjesta Mirca.

2.5.7. ICT Uvođenje širokopojasnog pristupa ima pozitivan utjecaj na razvoj društva. Njime se povećava pristup

učinkovitosti cjelokupnih procesa u Općini Sutivan, ali i općenito društvu, te se povećava

konkurentnost radne snage i gospodarstava, što može imati pozitivan utjecaj na gospodarski rast i

razvoj, kako Sutivana tako i Republike Hrvatske u cjelini.

Uz privatna kućanstava, kao i korisnike usluga širokopojasnog pristupa, potencijalnu korisničku bazu u

Sutivanu čine i korisnici iz poslovnog egmenta (obrti i tvrtke), različita tijela, te obrazovne i zdravstvene

ustanove. Uz uobičajene usluge dostupne putem širokopojasnih priključaka (brzi pristup internetu,

javna govorna usluga i distribucija TV sadržaja), korisnicima se omogućava i pristup brojnim sustavima

i aplikacijama javnih usluga koje nam već sada olakšavaju poslovanje (e-obrazovanje, e-zdravstveno i

e-uprava).

Slika 5: Prikaz široko pojasnog pristupa na području općine Sutivan

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://bbzone.hakom.hr/, datum posjete 14.01.2016.g.

http://bbzone.hakom.hr/

45

Prikaz obuhvaća područja općine Sutivan, prikazana različitim bojama, za koja operatori imaju

mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 2 do 30Mbit/s, od 30 do 100

Mbit/s I većim od 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve tehnologije, odnosno

područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku I bez značajnih ulaganja spojiti korisnike

na vlastitu pristupnu infrastrukturu. Gore prikazano stanje temelji se na podacima koje su dostavili

operatori HAKOM-u.

Tablica 27: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta

Ukupan

broj

privatnih

kućanstava

Kućanstvo posjeduje

osobno računalo

(stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi

internetom

Da ne nepoznato da Ne Nepoznato

346 161 182 3 152 191 3


U općini Sutivan od ukupno 346 privatnih kućanstava, stolno ili prijenosno računalo ima 161 kućanstvo,

tj. 46.53 % , dok se internetom koristi 152 kućanstva, tj. 43.93%.

2.8. Društvena infrastruktura

2.8.1. Odgoj i školstvo U općini Sutivan postoji dječji vrtić "Sutivan" koji pruža uslugu kraćeg vrtićnog programa. Prema

definiciji Državnog zavoda za statistiku (DZS) takav kraći vrtićni program obuhvaća djecu od treće

godine života do odlaska u školu.

U školskoj godini 2013./2014. 35 djece podijeljeno je u dvije mješovite vrtićne odgojno-obrazovne

skupine. Kretanje broja djece koji pohađaju odgojno-obrazovni program u Sutivanskom vrtiću mogu

se vidjeti u slijedećem grafikonu.

Grafikon 10: Broj djece upisane u kraći program u dječjem vrtiću „Sutivan“, 2004.-2015.

46

Izvor: AKTIVA BRAČ prema Dječji vrtić "Sutivan

Zbog nezadovoljavajućih prostornih kapaciteta rad s odgojno-obrazovnim skupinama organiziran je u

dvije smjene.

Za potrebe rada vrtića zaposlene su dvije odgojiteljice, a jedna od njih uz vođenje jedne odgojno-

obrazovne skupine obavlja i funkciju ravnateljice vrtića. Iako navedeno otežava obavljanje poslova iz

djelokruga opisa radnog mjesta, ono je karakteristika većine vrtića u manjim mjestima. Ravnateljica

prepoznaje važnost ulaganja u ljudski kapital te se educira na raznim seminarima. Dvije odgojiteljice

ujedno čine ukupan broj zaposlenih.

Prema trenutnom stanju raspoloživih kapaciteta za pružanje usluge predškolskog odgoja i obrazovanja,

prostor se ističe kao najveća prepreka daljnjem razvoju. Naime, u postojećim uvjetima, zbog

nedostatka prostora, dodano zapošljavanje ne bi stvorilo nužne preduvjete za proširenje usluga na

jaslične i duže vrtićne programe.

Problem je prepoznat od strane nositelja ekonomske politike u općini Sutivan. Naime,u Strateškom

planu općine Sutivan 2014.-2016. godine, u sklopu općeg cilja razvoja gospodarstva Općine i stvaranja

uvjeta za održiv razvitak, kao jedan od rezultata navedena je rekonstrukcija vrtića u Sokolani.

Za sada, za potrebe organiziranja dječjih priredbi dječji vrtić po potrebi koristi prostor Hrvatska narodna

knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan (HNK ARI), koja se nalazi u istoj zgradi.

Opremljenost prostora je zadovoljavajuća, iako je potrebno naglasiti kako sam prostor ograničava

korištenje ostalih materijalnih resursa. Tako je donacija u obliku igračaka namijenjenih dječjem vrtiću

"Sutivan", zbog nedostatka prostora poklonjena vrtiću "Mrvica" u Supetru.

Osim nedostatnog i nezadovoljavajućeg unutarnjeg prostora, vrtić trenutno nema vanjski prostor te

kao zamjenu za njega koristi obližnji dječji park. Zbog neadekvatnosti parka, koji nije ograđen i ima

problema s otpadnim vodama, korištenje vanjskog prostora ne može se ocijeniti zadovoljavajućim, čak

predstavlja opasnost za djecu, na što upozoravaju zaposlenici vrtića, ali i roditelji.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Broj upisane djece u kraći vrtićni program u dječjem vrtiću "Sutivan" u razdoblju od 2004-2015.g.

Broj upisane…

47

U Strateškom planu općine Sutivan 2014.-2016., izrada projektne dokumentacije parka navedena je

kao rezultat u sklopu ostvarivanja općeg cilja Upravljanje razvojem Općine kroz proces prostornog

planiranja.

Najbliži susjedni vrtić koji pruža jaslični, kraći te duži vrtićni program, nalazi se u gradu Supetru. Iako je

dječji vrtić "Mrvica", smješten u Supetru, prema ekonomskoj cijeni u postojeće programe upisivao

djecu okolnih mjesta, već nekoliko godina to nije slučaj.

Naime prednost pri upisu djece u programe predškolskog odgoja, između ostalog, čini prebivalište oba

roditelja u gradu Supetru, odnosno Donjem Humcu i Nerežišćima (dječji vrtić "Mrvica" obuhvaća dječje

vrtiće u Supetru i Nerežišćima).

Kako su kapaciteti vrtića nedovoljni i za djecu iz navedenog grada i općina, tako nije moguć upis djece

iz okolnih općina.

U općini Sutivan djeluje područna škola u kojoj se izvodi nastava za učenike od 1. do 4. Razreda, dok

nastavu od 5.-8 razreda sutivanska djeca pohađaju u osnovnoj školi Supetar.

Tablica 28: Osnovnoškolsko obrazovanje u osnovnoj školi „Supetar“ ( šk.god.2013./2014.)

Ukupan broj učenika 351

Broj učenika u razrednoj nastavi 131

Broj učenika u razrednoj nastavi Nerežišća 34

Broj učenika u razrednoj nastavi Sutivan 27

Broj učenika u predmetnoj nastavi 159

Ukupan broj razrednih odjela 20

Broj razrednih odjela u matičnoj školi 15

Broj razrednih odjela u područnim školama 5

Izvor: AKTIVA BRAČ prema Školski kurikulum OŠ Supetar za školsku godinu 2013./2014.

Nastava je u područnoj školi Sutivan organizirana u dva kombinirana razreda (1. i 2. te 3. i 4. razred) s

ukupno 27 učenika (stanje u školskoj godini 2013./2014.). Prema državnom pedagoškom standardu

osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju

razreda od 1. do 4. razreda ima najviše 16 učenika. Zbog postojećeg broja učenika, prema prognozama

ravnatelja osnovne škole "Supetar", Ivice Radića, održivost područne škole Sutivan za sada ne dolazi u

pitanje. U školskoj godini 2014./2015., u područnoj školi Sutivan, upisano je 9 djece u 1. razred te se

nastava nastavlja odvijati u kombiniranim razredima. Za usporedbu, u školskoj godini 2014./2015.

nakon dužeg vremena u područnoj školi Nerežišća formirana su četiri razreda. Naime u spomenutoj

školskoj godini upisano je 10 djece u 1. razred, a ukupan broj učenika iznosi 40.

Odgojno obrazovni proces nakon 4. razreda nastavlja se u matičnoj školi Supetar u Supetru. Za

održavanje predmetne nastave formiraju se odjeli u kojima se učenici putnici integriraju s učenicima iz

Supetra. U predmetnoj nastavi radi 21 učitelj, a škola zapošljava sljedeće stručne suradnike: psihologa,

knjižničara, defektologa i pedagoga. U sklopu škole postoji školska knjižnica. Osim organiziranja

48

dodatne, dopunske i izborne nastave, organiziraju se izvannastavne aktivnosti, izvanučionička nastava,

obilježavanje pogodnih datuma, školske priredbe i razni projekti.

Matična škola Supetar uz pružanje osnovnoškolskog obrazovanja, iznajmljuje poslovni prostor u sklopu

zgrade škole u Supetru, a prihode od iznajmljivanja namjenski troši za unapređenje nastavnih procesa,

na zahtjev razrednih i predmetnih nastavnika. Na taj se način doprinosi osiguravanju potrebnih

nastavnih pomagala.

Osim zbog brojnosti djece u područnoj školi Sutivan, njeno ukidanje i organiziranje razredne nastave u

matičnoj školi u Supetru, nije moguće zbog popunjenih prostornih kapaciteta matične škole.

Na otoku Braču srednjoškolsko obrazovanje pruža se u tri srednje škole: u srednjoj školi "Brač" u

Supetru, u "Klesarskoj školi" u Pučišćima, srednjoj školi "Bol" u Bolu, te učeničkim domovima u

Pučišćima i Bolu. Osim navedenih srednjih škola učenici pohađaju i srednje škole u Splitu. Prema

Zakonu o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06 ) učenici, studenti i umirovljenici s prebivalištem

na otoku, imaju osiguran besplatan prijevoz.

Od srednjih škola na Braču, srednja škola „Bol“ u Bolu upisuje učenike u program opće gimnazije te za

zanimanje hotelijersko-turističkog komercijaliste. Učenici koji gravitiraju ovoj školi dolaze iz mjesta koja

se nalaze na jugoistočnoj strani Brača, a u školskoj godini 2013./2014. školu su pohađala 134 učenika.

„Klesarska škola“ u Pučišćima je strukovna škola u kojoj se školovanje klesara odvija kroz jedan

četverogodišnji program klesarskog tehničara te dva trogodišnja programa klesara i rudara površinskog

kopa. Od 100 upisanih učenika, prosječno četvrtina učenika ima prebivalište u Pučišćima, četvrtina

dolazi iz ostalih mjesta na Braču, a preostali učenici dolaze iz cijele Hrvatske. U razgovoru s ravnateljem

škole, Tončem Vlahovićem, u zadnjih 20-tak godina tek je troje učenika iz Sutivana pohađalo "Klesarsku

školu" u Pučišćima. Najbliža srednja škola s najviše programa nalazi se u Supetru. Osim što upisuje

učenike u program opće gimnazije, srednja škola „Brač“ nudi niz strukovnih trogodišnjih programa. Za

školsku godinu 2014./2015. srednja škola „Brač" upisuje učenike u sljedeće obrazovne programe: opća

gimnazija (četverogodišnji program) te kuhar, automehaničar, frizer, elektroinstalater i prodavač

(trogodišnji programi). U sljedećoj tablici navedeni su podaci o broju učenika po godina obrazovanja s

izdvojenim brojem učenika dnevnih putnika iz Sutivana.

Tablica 29: podaci o broju učenika u srednjoj školi „ Brač“

Izvor: AKTIVA BRAČ prema SŠ „Brač“

Školska

godina

Ukupan broj

učenika

Učenici putnici iz

Sutivana Broj odjela

2008./2009. 138 11 10 (6 kombiniranih)

2009./2010. 146 9 10 (6 kombiniranih)

2010./2011. 150 5 10 (6 kombiniranih)

2011./2012. 147 3 10 (6 kombiniranih)

2012./2013. 152 9 10 (6 kombiniranih)

2013./2014. 131 7 9 (5 kombiniranih)

49

Prisutnost učenika putnika iz Sutivana po pojedinim programima i razredima u školskoj godini

2013./2014. prikazana je u sljedećoj tablici.

Tablica 30: Učenici iz sutivana u školskoj godini 2013./2014. u SŠ „Brač“

Izvor: AKTIVA BRAČ prema SŠ „Brač“

Prijevoz putnika organiziran je autobusima „Autotransa“. Početak nastave usklađen je s dolaskom

autobusa, koji učenike dovodi ispred školske zgrade, gdje ih dočekuje po završetku nastave. Velik broj

putnika ukazuje na postojanje problema u organizaciji i provedbi bogatijeg i raznovrsnijeg

vannastavnog rada, jer većina učenika putnika ne može sudjelovati u njima nakon 15h. Uz to i velik broj

nastavnika putuje na posao u školi.

Iako je ponuda srednjoškolskih programa na otoku limitirana, prema mišljenju ravnatelja, u skladu je s

gospodarskom strukturom otoka. Ipak, učenici sve veći interes pokazuju prema školovanju izvan otoka,

što, pretpostavlja se, smanjuje vjerojatnost njihovog povratka i života na otoku.

2.8.2. Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena djelatnost na otoku ostvaruje se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena zaštita

na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske

djece, preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, javnog zdravstva,

zdravstvene zaštite žena, stomatološke zdravstvene zaštite, higijensko-epidemiološke zdravstvene

zaštite, medicine rada, zdravstvene zaštite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja

ovisnosti, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege u kući bolesnika, hitne medicine,

sanitetskog prijevoza, ljekarništva te laboratorijske dijagnostike.

U Sutivanu djelatnost opće/obiteljske medicine obavlja jedan tim, a ordinacija se nalazi u

koncesiji.Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika u Sutivanu iznosi 822

stanovnika, dok prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje broj osiguranih osoba u

Sutivanu, na dan 31.01.2014. iznosi 807 osoba. Navedeni podaci ukazuju na nepovoljnu strukturu

odnosa liječnika/stanovnika. Ipak, ovaj podatak treba oprezno razmatrati jer zbog ostvarivanja

različitih povlastica, dio stanovništva ima prijavljeno prebivalište u Sutivanu, a zapravo tamo ne

Obrazovni program Razred

Broj učenika

putnika iz

Sutivana

Opća gimnazija

2. 1

3. 1

4. 1

Kuhar 2. 1

Automehaničar 3. 2

Frizer 1. 1

3. 1

50

prebiva. Osim navedenog, dodatan nedostatak je izostanak konkurencije koja stvara preduvjete za

učinkovitiju zdravstvenu uslugu.

Daljnjom analizom sustava primarne zdravstvene zaštite uviđaju se novi problemi. U općini Sutivan,

osim ordinacije opće/obiteljske medicine ne djeluje ni jedna druga ustanova iz sustava primarne

zdravstvene zaštite. Sve ostale ustanove, od ljekarne, stomatološke ordinacije, laboratorija i ostalih

pripadajućih ustanova nalaze se u Supetru.

Na posljetku, dostupnost zdravstvenih usluga izvan djelokruga primarne zdravstvene zaštite (osim

usluga stacionara koji se nalazi u Supetru) određena je činjenicom da se općina Sutivana nalazi na

otoku. Time u korištenju usluga specijalno-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite dijeli probleme

s ostalim otočkim mjestima. Iako je u usporedbi s ostalim srednjodalmatinskim otocima Brač dobro

povezan s kopnom, dostupnost zdravstvenih usluga predstavlja jedno od glavnih ograničenja životu na

otoku. Osim što utječe na kvalitetu stanovništva cijelog otoka, stvara probleme u organiziranju skrb za

starije i nemoćne, utječe na kvalitetu turističke ponude i ne utječe pozitivno na odluku o doseljavanju

i/ili ostanku na otok.

Centar za socijalnu skrb Supetar-Brač, ustanova je koja pruža usluge socijalne skrbi za stanovnike

cijelog Brača, a nalazi se u Supetru. Unutar djelokruga Ministarstva socijalne politike i mladih, kao

krovne institucije za pružanje socijalne skrbi, između ostalog nalazi se razvoj uslužnih djelatnosti za

potrebe osoba starije životne dobi, razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe, obavljanje

drugih poslova skrbi o starijim osobama koji nisu stavljeni u nadležnost drugim tijelima, a sve s ciljem

poboljšanja njihove kvalitete života. Pružanje navedenih usluga izazov je za jedinice lokalne i regionalne

samouprave zbog negativnih demografskih trendova, odnosno starenja stanovništva. U uvjetima kada

se mijenja tradicionalna uloga obitelji i kada mlađe generacije zbog zaposlenja veći dio dana izbivaju iz

doma, sve je upitnije organiziranje skrbi za starije i nemoćne po modelu "samostalne osobne usluge".

U Sutivanu postoji dom za starije i nemoćne. Njegov rad organiziran je u sklopu Samostana sestara

služavki Malog Isusa. U 2014. godini unutar navedene ustanove pruža se skrb za 13 osoba, čime su

kapaciteti ustanove popunjeni. Nekada su časne sestre na skrbi imale 27 osoba. Komfor je tada bio

manji, ali danas, iako postoji potražnja za dodatnim smještajem, oni zbog nedostatka sestara nemaju

kapaciteta za primanje dodatnih korisnika. Od 13 osoba koje trenutno borave u domu, javna usluga

osigurana je za pet korisnika, dok je preostali dio kapaciteta popunjen privatnim iznajmljivanje. Cijena

pružanja usluge se sukladno tome razlikuje te iznosi 3.200kn, odnosno 4.000kn za privatno pružanje

usluge. Časne sestre ističu kako je potražnja veća od ponude, iako naglašavaju da se potražnja koju

zbog ograničenosti radne snage ne mogu zadovoljiti, uglavnom odnosi na starije i nemoćne osobe čije

prebivalište nije na otoku Braču.

Dosadašnju suradnju s općinom Sutivan ocjenjuju uspješnom, a odnosila se na pomoć oko manjih

materijalnih izdataka za popravke u samostanu. S udrugama registriranim u općini do sada nisu

surađivali, dok su djeca iz vrtića "Sutivan" te djeca koja pohađaju područnu školu za Božić održavala

predstave u samostanu. Dvije volonterke iz mjesta pomažu u pružanju usluga, što se najčešće odnosi

na šetnju pokretnih korisnika usluga doma.

51

2.8.3. Kultura Na sutivanskom groblju nalaze se katakombe. Uz općinu Sutivan jedino se Varaždin može pohvaliti

istima. Katakombe su smještene u ukopnim nišama i raspoređene u dva podzemna hodnika. Izgrađene

su 1913.godine po nacrtima inženjera A.Nonveilliera.Vjetrenjača obitelji Ilić iz početka 19.stoljeća

najbolje je sačuvan od 125 mlinova za žito na otoku Braču. Otkad je prestao mljeti žito, mlin više nema

krila ali djeluje slikovito na samoj morskoj obali, u istočnom dijelu mjesta. Mlin je danas privatna kuća.

Manifestacije kao značajno sredstvo privlačenja turista u destinaciju imaju sve veći značaj, te u

Sutivanu imaju obilježje tradicionalnog karaktera. Vrijeme održavanja manifestacija unutar dva

mjeseca glavne turističke sezone daje im funkciju nadopune turističkih sadržaja, ali nažalost takve

manifestacije nemaju značajni učinak na potencijalno produljenje sezone na cijelu godinu, odnosno u

ovakvom obliku ne mogu zamijeniti odmorišni tip turizma kao glavnog pokretača turizma na otoku.

Najvažniji i najpoznatiji dosad je svakako bio festival "Vanka regule", tj. natjecanje u ekstremnim

sportovima koje se održavao svake godine krajem srpnja u Sutivanu. Discipline kao freeride biciklističko

natjecanje, skokovi biciklom u more, cross freeride biciklističko natjecanje, slobodno penjanje na

umjetnim i pravim stijenama, slobodno ronjenje, ronjenje na dah i utrke kajacima jamčili su dovoljno

adrenalina i zabave za sve natjecatelje , ali i za posjetitelje festivala.

U Sutivanu djeluje Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan (HNK ARI). Sutivansko

kulturno ljeto počinje 22.06. i završava 21.8. Neke od manifestacija koje se održavaju tokom tog

razdoblja su: baletna predstava-studio “RENATA”, mjesne fijere sv. Ivana te sv. Roka, koncerti

klapa,turnir odbojke na pijesku, filmske večeri, izložbe, Bike Friendly festival, ribarska noć, razne

predstave za djecu, večer čakavštine, međunarodni ljetni karneval. Svake godine u vrijeme Božića,

Sutivan održava humanitarni projekt, manifestaciju “BRAČ ZA BOŽIĆ UZ PUPOLJKE“ koji se održava u

KAVANJINOVIM DVORMA, Sutivanu. Organizatori su : Udruga Svijet kao cvijet, TZ Sutivan, DCK Brač,

LCV Brač, LAG Brač i Aktiva Brač. Prikupljeni novac se donira udruzi djece poteškoća u razvoju “ Brački

pupoljci”.

Popis kulturne baštine na području Općine Sutivan:

Urbanistička cjelina Sutivana (gradsko seosko naselje)

Zgrada Općine (civilna građevina), historicistička građevina iz 1898. g.

Kula Marijanović, dvokatna kula iz 16. st. s preinakom 19 st.

Crkva Uznesenja BI. Djevice Marije, jednobrodna barokna župna crkva, sagrađena oko 1800. g.

Crkva sv. Ivana na Bunti arheološki lokalitet, građevina iz sredine 17. st. na položaju

ranokršćanske crkve

Sklop kuća Ilić (graditeljski sklop), renesansni utvrđeni sklop s kulom iz 16. st. preinačen

tijekom 18. st.

Ljetnikovac Jerolima Kavanjina (graditeljski sklop), kasnobarokni sklop s perivojem iz 17. st.

nadograđen u 19. st.

Sklop Definis (graditeljski sklop), stambeno-gospodarski sklop iz 18 st. sa prostranim vrtom

Rodna kuća I. Marinkovića (memorijalna građevina), pučka arhitektura 19. st.

Vjetrenjača, mlin na vjetar s početka 19. st., adaptiran u ladanjske svrhe

Uvala Vičja luka, grobovi s grčko-ilirskim materijalom

Crkva Stomorica, jednobrodna romanička građevina iz 11 st.

Crkva sv. Roka, zavjetna kasnobarokna crkva iz 17. st. sa zvonikom s kraja 19.st.

Katakombe na novom groblju sagrađene 1913. g. po projektu A. Nonveillera

52

Crkva sv. Vinka Fererskog, jednobrodna crkvica s kraja 19. st.

Sv. Spiridon, kapelica istočno od Sutivana prema Stomorici

Gospa od Krtine, kapelica na brijegu jugozapadno od sv. Roka

Ruševni ostaci crkvice sv. Jurja na punti Brača (arheološki lokalitet)

Kameni (Veli) most

Vila Definis sa perivojem

Crkvica Sv. Ivana Krstitelja

Slika 6: Crkvica Ivana Krstitelja

Izvor: AKTIVA BRAČ prema www.braconline.com.hr, datum posjete 14.01.2016.g.

U istočnom dijelu Sutivana, otkopani su oko današnje crkvice sv. Ivana temelji velike bazilike s trolisnim

svetištem i predvorjem – narteksom.

Tu se nalazila jedna od desetak ranokršćanskih bračkih bazilika iz 6. st. To je jedna od svega tri crkve

takvog tipa otkrivenih u Dalmaciji. Nekoliko nađenih ulomaka oltarske menze i stupića čuva se u

spomenutoj crkvici. Tvrdi se, ali nije dokazano da se u srednjem vijeku tu razvio benediktinski

samostan, poput ostalih na otoku. Narod od davnine okolne ruševine zove mojstir.

Pouzdano je da je sutivanski Sv. Ivan zajedno s imanjima postao beneficij (korišteni posjed) splitske

crkve Sv. Ivana Krstitelja. Splitski prior Petar darovao je 1097. crkvi Sv. Ivana Krstitelja (de Fonte) svoje

posjede unaokolo sutivanske crkve, sve dokle god se mogao čuti pjev ptica.

Unutar temelja stare bazilike, danas je malena crkva Sv. Ivana s plemićkim grbom i natpisom na

latinskom, koji kaže da je splitski kanonik i rektor Jerolim Natalis podigao tu crkvu 1655. god.

Sklop kuća Ilić

Prvu utvrđenu palaču u Sutivanu podigao je Jakov Nadali – Božičević 1505. god. u renesansnom stilu.

Predgradnjom pročelja i kasnijim izmjenama izgubio je taj dvor mnogo od svoje izvorne ljepote Latinski

renesansni natpis na pročelju kuće bio je hvalospjev Mletačkoj Republici, jer je Jakov Nadali ratovao

pod zastavom Sv. Marka i novcem dobivenim u tim ratovima sagradio ovu palaču.

Nadalijev ili Natalijev, a kasnije Ilićev dvor ima prostrani park do danas sačunan i obnovljen. Njegov

južni dio pretvoren je u javni park.

http://www.braconline.com.hr/

53

Kuća Marijanović

Slika 7: Kuća (kaštel) Marijanović

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://zaklada-brac.hr/sutivan/, datum posjete 14.01.2016.g.

Kuću Marijanović, kaštel u obliku kule, podigao je na samom morskom žalu u luci poljički doseljenik

Janko Marijanović- Dražoević, poznat kao konte Janko , u 17. st.

Taj je Jankov Dvor vrlo slikovita nevelika zgrada , sa skošenim prizemnim dijelom koji ostavlja dojam

utvrde, s balkonom prema moru i sunčanim satom s južne strane.

Sklop kuća Definis

U nekad bidermajerskom interijeru kuće Definis nalazila se bogata medicinska biblioteka iz 18. i ranog

19. st., kao i pet minijaturnih portreta članova obitelji Definis tršćanskog slikara, podrijetlom Francuza,

Vicenta Poireta ( 1813.-1868.) Upravo se radi na rekonstrukciji čitavog sklopa zgrada.

Ljetnikovac Jerolima Kavanjina

Slika 8: Ljetnikovac Jerolima Kavanjina

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://www.renipol.net/, datum posjete 14.01.2016.g.

Splitskom pjesniku Jerolimu Kavanjinu (1643.-1714.) majka je pripadala sutivanskoj obitelji Nadali-

Božičević, pa je znatan dio života i književnog rada proveo u u Sutivanu. U luci je sagradio kuću ili

ljetnikovac (1690.-1705.) u baroknom stilu , s jednako baroknim parkom i pomoćnim gospodarskim

zgradama. Nad južnim dvorišnim ulazom uklesao je humanistički natpis OSTIVM NON HOSTIVM , tj da

su ta vrata otvorena samo prijateljima.

http://zaklada-brac.hr/sutivan/

http://www.renipol.net/

54

Mlin (vjetrenjača)

Slika 9: Mlin (vjetrenjača)

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://www.panoramio.com/photo/31297285, datum posjete 14.01.2016.g.

Kula nekadašnjeg mlina-vjetrenjače obitelji Ilić, iz početka 19. st. , najbolje je sačuvan od 125 mlinova za žito

koliko ih je oko 1800. bilo ukupno na otoku.Iako od 1903. god. , kad je prestao mljeti žito , više nema krila, djeluje

slikovito na samoj morskoj obali, na istočnom dijelu mjesta.

Ti su se mlinovi za mljevenje žita koristili vjetrom kojega u ovim krajevima ima u svako doba godine:zimi buru,

jugo i levanat, ljeti maeštral, zapadnjak,burin i dr.

Općinski dom

Među sutivanskim javnim građevinama ističe se Općinski dom iz 1898. god. Lijepa zgrada u povijesnom stilu od

bijelog bračkog kamena .Danas su u njoj smještene službene prostorije Općine Sutivan na katu te Pošta i Turistički

ured u prizemlju.

Crkva Sv. Roka

Slika 10: Crkva sv. Roka

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://zakladabrac.hr/sutivan/,datum posjete 14.01.2016.g.

Crkva Sv. Roka, zaštitnika od kuge, sagrađena je 1623., a proširena 1788. Njezin je zvonik sagrađen

1879., vidi se izdaleka i daje karakterističnu sliku Sutivanu. Oltar u crkvi izradio je Pavao Bertapelle

1787. U crkvi su drveni kip Sv. Roka i slike nepoznatog majstora: Navještenje, Uskrsnuće i Posljednja

večera. U crkvi ima i nekoliko zavjetnih slika i modela brodova iz 19. st. koje su sutivanski pomorci sami

izradili ili dali izraditi nakon sretno prebrođenih oluja.

http://www.panoramio.com/photo/31297285

http://zakladabrac.hr/sutivan/

55

Župna crkva Uznesenja Marijina

Slika 11: Župna Crkva Uznesenja Marijina

Izvor: AKTIVA BRAČ prema http://www.putovnica.net/galerije-slika/sutivan-otok-brac-slike-galerija/foto-

sutivan-zupna-crkva-uznesenja-blazene-djevice-marije-1, datum posjete 14.01.2016.g.

Siluetom Sutivana gledanog s mora dominira velika i lijepa župna crkva Uznesenja Bl. Dj. Marije.

Građena je u periodu od 1576-1590 . u kasnorenesansnom stilu, i zatim dograđivana. Proširivana je

pod kraj 18. st., zadržavajući ipak barokne građevne značajke. Tada je Petar Pavle Bertopelle iz

Vrbovske na Hvaru sagradio vitki zvonik s krovom na lukovicu i raskošni tabernakul glavnog oltara.

U crkvi je vrijedna pozornosti oltarska slika Gospe od Ružarija, rad talijanske manirističke škole 17. st.

Zvonik je nedavno temeljito obnovljen. U crkvi i naokolo nje pokapani su mrtvi, dok početkom 19. st.

nije utemeljeno vangradsko groblje. Kada je crkva popločana prnesene su i neke nadgrobne ploče vani,

gdje se mogu i vidjeti. Uglavnom su iz 17. st dok je ona obitelji Ivanović iz 1594. godine.

Jedinstvene katakombe

Slika 12: Katakombe u Sutivanu

Izvor: AKTIVA BRAČ prema https://www.flickr.com/photos/30536324@N04/5022777837, datum posjete

14.01.2016.g.

Sutivansko je groblje 1829. smješteno na pošumljenom brežuljku zapadno od mjesta , a obnovljeno

1913. god. Ljepota starog groblja je u njegovoj jednostavnosti , za razliku od pretrpanih i neukusnih

suvremenih groblja. Grobovi su pokriveni samim kamenim pločama. Kroz kapelicu Bratovštine P.S.

Sakramenta silazi se u jedinstvene katakombe, u kojima je podzemno 126 grobova.

http://www.putovnica.net/galerije-slika/sutivan-otok-brac-slike-galerija/foto-sutivan-zupna-crkva-uznesenja-blazene-djevice-marije-1

http://www.putovnica.net/galerije-slika/sutivan-otok-brac-slike-galerija/foto-sutivan-zupna-crkva-uznesenja-blazene-djevice-marije-1

https://www.flickr.com/photos/30536324@N04/5022777837

56

KULTURNE UDRUGE U SUTIVANU

Prema Programu rada koje su udruge dostavile općini Sutivan, a s ciljem dobivanja financijskih

sredstava za realizaciju svoju projekata u 2014. godini, od ukupno registriranih udruga izdvajaju se :

Boćarski klub „Stivan“ koji provodi aktivnosti na održanju i razvoju svih oblika boćanja na području

otoka Brača, Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, organizira aktivnosti svojih članova,

potiče i promiče boćanje u skladu s nacionalnim programom boćanja, osobito boćanja djece, mladeži,

studenata i osoba s invaliditetom,brine o kategoriziranim sportašima te sudjeluje u stvaranju uvjeta za

njihov daljnji razvoj,sudjeluje u ostvarivanju uvjeta za provođenje zdravstvene skrbi sportaša, potiče i

promovira boćanje, sudjeluje u domaćim, stranim i međunarodnim boćarskim natjecanjima i

manifestacijama.

Udruga multimedijalne kulture „ Crno bili svit“ se bavi snimanjem dokumentarnih filmova i reportaža,

projiciranjem filmova i organiziranjem kreativnih i edukacijskih radionica, organiziranjem izložbi,

prezentacijama multimedijalnog karaktera, organiziranjem ekoloških programa i akcija, izdavanjem

brošura i knjiga, stematikom popularizacije te valoriziranja prirodne i kulturne baštine.

Baletni studio „Renata“ se bavi aktivnostima kao što su: organiziranje plesnih , glazbenih ritmičkih i

drugih edukacijskih radionica za djecu predškolske dobi ,organiziranje glazbeno – plesnih i drugih

interesnih skupina djece i mladeži ,organiziranje stručnog pedagoškog rada sa svim dobnim skupinama

članova , organiziranje koncerata , radionica , seminara, kongresa, tribina i drugih stručnih skupova,

poticanje , pomaganje i popularizacija umjetničkih i kulturnih amaterskih aktivnosti, njegujući

tradicionalne i povijesne vrijednosti, suradnja s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama

u inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Udruge,ostvarivanje stručne suradnje s

domaćim i inozemnim strukovnim udrugama te izdavanje stručnog časopisa sukladno zakonu.

Djelatnosti Udruge „Svijet kao cvijet“ su: javno zagovaranje za učinkovito provođenje politike zaštite

okoliša i očuvanja prirode, edukacija javnosti putem održavanja predavanja,tribina,seminara, radionica

i izložbi u svrhu promicanja razvoja svijesti o potrebi očuvanja prirode i zaštite okoliša, zaštita prirodne

i kulturne baštine, zaštita spomenika kulture, osmišljavanje, izrada i prodaja „sutivanskih “ suvenira,

promocija, prezentacija Sutivana i otoka Brača, organizacija kulturnih priredbi i sportskih susreta,

poticanje i razvoj ženskog poduzetništva, oživljavanje i promicanje tradicijske proizvodnje i starih

obrta, promicanje zdravog načina života i sportske rekreacije.

Udruga maslinara „Zlato Brača“ se bavi: proizvodnjom ekološkog ulja, surađivanjem sa domaćim i

inozemnim asocijacijam maslinara, organiziranjem predavanja, edukacije i radionice

maslinara,unapređenjem kulture uzgoja maslina, informiranjem maslinara o najnovijim saznanjima

agrotehničkih mjera,suradnja sa stručnjacima u području izbora sortimenata maslina i proizvodnje

sadnica,postizanjem znaka izvornosti i zaštićenog znaka proizvodnje ekološkog maslinovog ulja.

Općina Sutivan samo djelomično sudjeluje u financiranju rada udruga (moguće je financijska sredstva

osigurati iz županijskog proračuna, na temelju naplate članarina, sponzorstva, prodaje

proizvoda/usluga). Ipak, osim financijske pomoći, općina je ustupila i dio općinskih prostora za rad

udruga. Nažalost ne svim udrugama i ne veliku površinu. Naime, iako postoji neiskorišten općinski

prostor, njegova trenutna opremljenost nije adekvatna za korištenje. Planiranom izgradnjom Sokolane,

oslobodile bi se prostorije u kojima se sada obavljaju obrazovne djelatnosti, a njihovi korisnici ističu

kako bi ga oni po napuštanju dodijelili na korištenje upravo udrugama.

57

Osim materijalnih kapaciteta s kojima raspolažu udruge registrirane u Sutivanu, njihov najveći problem

ogleda se u broju, strukturi i aktivnosti članova. Nakon početnog entuzijazma, svi se suočavaju s

neaktivnošću većine svojih članova, gdje se realizacija projektne ideje u konačnici odvija uz pomoć dva-

tri člana, većinom osnivača udruge. Navedeni problem naglašen je u razgovoru s osnivačima udruge

maslinara "Zlato Brača Stivan" te udruge za ekologiju i očuvanje kulturne i tradicijske baštine "Svijet

kao cvijet".

Nadalje, suradnja među udrugama nije zadovoljavajuća. Ne iskorištavaju se mogući sinergijski efekti,

dapače ponekad se doživljavaju kao konkurencija. S druge strane, postoji velik broj projektnih ideja

koje treba poticati, jer su dosad realizirane ideje upotpunile turističku ponudu, produžile turističku

sezonu te tijekom cijele godine utjecale na poboljšanje kvalitete života različitih skupina lokalnog

stanovništva.

Ove udruge svojim aktivnostima prvenstveno obogaćuju društveni život lokalnog stanovništva kroz

cijelu godinu. Također, svojim aktivnostima upotpunjuju i turističku ponudu. Tako, na primjer, studio

Renata osim što organizira ples za djecu te vježbe za starije uzraste, tijekom ljeta sudjeluje u

„Stivanskom litu“ organizirajući baletne predstave. Od aktivnih udruga, udruga za promicanje

ekstremnih sportova i zaštitu okoliša Saxum, najviše doprinosi obogaćivanju turističke ponude. Njeni

osnivači naglašavaju ogroman trud uložen u organiziranje festivala "Vanka regule" koji je danas i

međunarodno prepoznat. U 2014. održalo se njegovo posljednje 15. izdanje. Ukupni trošak

organizacije navedenog festivala u 2014. godini iznosio je 335.200,00kn. Osnivači udruge izražavaju

nezadovoljstvo poslovanjem turističke zajednice, koja nedovoljno prepoznaje važnost festivala za

promociju turizam Sutivana. Ipak, iako se zbog karakteristika sadržaja festivala "Vanka regule" on

trebao odvijati u jeku turističke sezone (u 2014. u periodu 20.-27. srpnja), kada bi možda smještajni

kapacitet bili popunjeni i bez odvijanja festivala, njegovi multiplikativni efekti su nezanemarivi. Osim

problema inertnosti članova te nedovoljne suradnje s drugim udrugama, osnivači udruge Saxum

naglašavaju i otpor lokalnog stanovništva prema predloženim projektima.

2.8.4. Sport i rekreacija U općini Sutivan, osim kroz obrazovni sustav, djelatnost tjelesne kulture i športa promovira se kroz rad

udruga. Ipak, zbog nedostatka prostornih kapaciteta (unutarnjih i vanjskih) stanje se ne može ocijeniti

zadovoljavajućim. Osim neadekvatne uređenosti dječjeg parka, roditelji ističu kako se djeca najčešće

igraju na parkiralištu, a kao velik problem ističu i nepostojanje kolnika unutar postojeće prometne

infrastrukture u mjestu, gdje bi se djeca mogla sigurno šetati, voziti role i sl. Također, u sklopu

unapređenja prometne infrastrukture koja bi služila domaćem stanovništvu, ali i za obogaćivanje

turističke ponude, ističe se uređenje biciklističkih staza, odnosno barem uređenje starih makadamskih

putova izvan mjesta. Naravno dio navedenih poslova zahtjeva suradnju sa susjednim općinama. Jedan

takav projekt je započeo, a odnosi se na sređivanje ceste koja iz mjesta vodi do parka prirode "Sutivan",

međutim projekt se nikad nije realizirao do kraja. Pošto je cesta u cijelosti na području općine Sutivan,

odgovornost za njen dovršetak ostaje na općini.

Za vrijeme mjesne fijere Sv.Roka održava se nogometni turnir “Sveti Roko”. Od ostalih sportsko

rekreativnih aktivnosti u Sutivanu se mogu pronaći biciklizam, jedrenje na dasci, sea kayaking, jedrenje

i ribolov.

58

3.SWOT ANALIZA

3.1. SWOT analiza - Kapaciteti sustava Općine

SNAGE SLABOSTI

Član LAG-a BRAČ

Razvijena međuopćinska suradnja

Nepovjerenje u institucije

Znatan dio kvalificiranih kadrova,

posebno mladih emigrirao je u veća

središta

Nepotpuno korištenje

instrumenata komunalne naknade i

komunalne nakande i komunalnog

doprinosa

PRILIKE PRIJETNJE

Mogućnost financiranja iz EU

projekata i fondova

Ulaganje u naobrazbu zaposlenika u

općini

Rješavanje imovinsko-pravnih

odnosa kao pomoć integraciji lokalne

zajednice i kreiranju novih projekata

Podizanje svijesti mladih kako bi isti

sudjelovali u lokalnim aktivnostima

Osnivanje interesnih skupina kao

način okupljanja snaga

Ulaganjem u stručno

osposobljavanje populacije omogućiti

kvalitetni razvoj općine

Sufinanciranje lokalnih edukacija,

seminara i programa usavršavanja

cijeloživotnog učenja, strukovnog i visokog

obrazovanja

Nedostatak sredstava za

financiranje rada i aktivnosti lokalnog

stanovništva

Neažurni katastraski planovi

Neknjiženi vlasnički odnosi

59

SNAGE SLABOSTI

Atraktivan prirodni okoliš

Povoljni klimatski uvjeti

Očuvan prostor koji još uvijek nije

devastiran apartmanizacijom

Bogata kulturna baština

(Kavanjinovi dvori, Ljetno Kino, kompleks

groblja, crkva sv.Roka, katakombe, niz

dostupnih crkvica s uređenim putevima)

Značajan fond stambenih jedinica

nekorištenih ili povremeno korištenih za

stanovanjei/ili privređivanje

Cestovna povezanost i definiran

kanalizacijski sustav

Postojeći kapaciteti za sportske i

rekreativne aktivnosti (prostor Sokolane,

boćalište, igralište)

Prekomjerna gradnja ima negativan

utjecaj na povijesne i prirodne atrakcije

Veliki broj javnih površina nije

uređen

Neuređeni i zapostavljeni privtani

posjedi i okućnice

Značajan broj urušenih zgrada u

centru mjesta

Nedovršen sustav odvodnje i

kanalizacije

Nedovoljan broj sportskih terena

Neuređen park za dječju igru

(Slijevanje otpadnih voda u park)

Nezaštićenost povijesne baštine

Nedostatna opskrba vodom za

vrijeme sezone

Nedovoljna iskorištenost prirodnih

izvora energije (sunce, vjetar geotermalna

toplina)

PRILIKE PRIJETNJE

Korištenje sustava nacionalnih programa za razvoj poduzteništva u pogledu održivog razvoja

Unapređenje gospodarenja prostorom

Unapređenje sustava gospodarenja otpadom

Prepoznavanje važnosti zaštite okoliša na državnoj i EU razini

Obnova i prenamjena starih objekata

Ulaganje i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije

Poboljšanje komunalne infrastrukture

Poboljšanje prometne infrasturkture

Valorizacija prirodne baštine

Potencijal za korištenje alternativnih izvora energije

Neracionalno korištenje prostora( nastavak neplaninerane i nekoordinirane gradnje; betoniranje i apartmanizacija,poništavanje povijesne baštine u komercijalne svrhe)

Mogućnost velikih ekoloških zagađenja na Jadranu; zagađenje obalnog pojasa

Nastavak trenda odlaska mladih i obrazovanih ljudi

Starenje stanovništva

60

3.2. SWOT analiza - Društvene djelatnosti

SNAGE SLABOSTI

Knjižnica kao centar kulturnih aktivnosti

Osiguran besplatan prijevoz đaka

putnika

Izgrađena struktura lokalne

administracije i drugih organizacija

Zadovoljavajuća institucionalna skrb za

starije osobe

Sociokulturni identitet mještana s

razvijenim osjećajem pripadnosti lokalnoj

zajednici

Sutivansko kulturno ljeto

Nedovoljno korištenje fondova za

financiranje privatnih i javnih investicija

Loša demografska struktura

stnoavništva-veliki broj starijih odoba u odnosu

na mlađu populaciju

Mala mogućnost zapošljavanja u

Sutivanu

Nezadovoljavajući prostorni kapaciteti

za igru i sporstke aktivnosti djece

Loša prometna povezanost s matičnom

školom u Supetru

Nezadovoljavajuća zdravstvena skrb u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti – nedostatak

ljekarne, stomatologa

Neadekvatan prostor i nedovoljna

sredstva za rad knjižnice

PRILIKE PRIJETNJE

Revitalizacija i valorizacija kulturne

baštine

Unapređenje promidžbe kulturoloških,

sportskih i drugih događaja

Mogućnost korištenja financijskih

sredstava iz EU i nacionalnih fondova

Potpora sutivanske dijaspore spremna

pomoći putem razmjene znanja,iskustava.pa

čak i financijskim donacijama za kulturna ,

infrastrukturna i druga ulaganja

Otežano pronalaženje odgovarajućih

izvora financiranja za društvenu infrastrukturu

Nastavak emigracije i depopulacije

stanovništva

61

3.3. SWOT analiza - Gospodarstvo

SNAGE SLABOSTI

Razvijena mreža puteva iskoristivih u

funkciji pješačkih i biciklističkih staza

Specifične manifestacije i institucije ( Bike

Friendly) i park prirode „Sutivan“

Izrada Strategije turizma Sutivana i izrada

Strategije i akcijskog plana za razvoj cikloturizma

općine Sutivan za razdoblje 2015g .-2016.g. „Bike

Friendly Sutivan“

Tradicija poljoprivredne proizvodnje

(maslinarstvo, ekološki proizvodi)

Kvalitetna suradnja Turističke Zajednice i

Općine Sutivan

Mogućnost isprobavanja tradicionalne i

autohtone gastronomije

Poljoprivredna proizvodnja temeljena na

tradicionalnim običajima i tehnikama uzgajnja

Veliki broj očuvanih poljoprivrednih

površina

Kontinuitet u proizvodnji maslinovog ulja i

vina i drugih proširenih proizvoda

Gospodarska aktivnost većinom samo u ljetnim mjesecima

Nedostatak inicijative među stanovništvom u ekonomskoj sferi

Nije donesen nikakav program mjera poticanja poduzetništva

Nedostatak investicija

Stanje katastra i zemljišnih knjiga utječe na razvoj gospodarstva

Prepuštanje inerciji turističkih kretanja, bez adekvatne vizije razvoja i neiskorištavanje postojećih potencijala

Smještajni kapaciteti utemeljeni isklučivo kao apartmani

Nedovoljna ponuda zabave

Neuređeni pristupi plažama

Nepostojanje prepoznatljivog loga /brenda koji bi istaknuo Sutivan od osatlih općina

Stanovništvo slabo educirano o trendovima u turizmu

Manjak interakcije između poduzetnika u cilju dugoročnog razvoja turističke destinacije Sutivana

Nedostatak privežišta i obalnih mjesta za jahte i turističke brodove

Nepostojane direktne veze Sutivana i Splita-visoke cijene prijevoza

PRILIKE PRIJETNJE

Prilike financiranja projekata iz EU i nacionalnih fondova

Mogućnost izgradnje gospodarskih zona

Program poticanja poduzetništva

Razvoj novih oblika turizma

Osmišljavanje sinergijske turističke ponude za cijeli Brač

Unaprjeđenje turističke infrastrukture

Unapređenje promidžbe kulturoloških, sportskih i drugih tradicionalnih događaja

Neiskorištena financijska sredstva iz EU fondova

Administrativne barijere pri ulaganju u poduzetništvo

Klimatske promjene-opasnost za tradicionalne poljoprivredne culture Sunce i more više neće biti dostatni za privlačenje turista, kako stranih tako ni domaćih

Nekontrolirana divlja gradnja

Buduće neadekvatno rješavanje postojećeg stanja katastra i zemljišnih knjiga

62

4. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM Strateški razvojni program polazi od analize stanja koja je prezentirana u prethodnim dijelovima

dokumenta. U ovom dijelu programa donose se vizija i misija općine, koje uz ciljeve EU čine podlogu

za definiranje ciljeva, prioriteta i mjera strateškog programa. Ciljevi, prioriteti i mjere predstavljaju

komponente čijim će se ostvarenjem postići željeno društveno-gospodarsko stanje. Isti će se ostvariti

putem provedbe projekata, koji su definirani u odnosu na svaku pojedinu mjeru unutar svakog

prioriteta i cilja.

4.1. Vizija i misija

Vizija je poželjna slika budućnosti koja se može ostvariti uspješnom strategijom. Točnije, vizija

strateškog razvojnog programa općine Sutivan definira željeno stanje nakon uspješnog provođenja

strateških ciljeva, prioriteta i mjera koji će se ostvariti pomoću definiranih projekata.

Misija predstavlja način na koji ćemo ostvariti viziju. Ona ocrtava primarne ciljeve, potiče nas da

razmišljamo o djelokrugu utjecaja općine te time postaje nacrt strategije tj. predstavlja osnovu za

definiranje ciljeva i donošenje odluka.

Misiju gotovo možemo nazvati internim dokumentom. Ona nam govori gdje općina trenutno stoji i

koji joj je prvi korak u budućnosti.

VIZIJA: Općina Sutivan - otvoreno mjesto poželjno za kvalitetan i ugodan život.

MISIJA : Kontinuirani rast životnog standarda na načelima održivog razvoja, unapređenju komunalne i društvene infrastrukture te valorizaciji kulturnih i prirodnih resursa

Identificiranje otoka kao eko destinacije

Osnivanje poljoprivrednih zadruga i proizvođačkih organizacija

Brendiranje lokalnih proizvoda

Razvoj certficirane ekološke proizvodnje

Kontinuirani odlazak mlade radne snage s otoka

Neupućenost poljoprivrednika u njihova prava na iskorištenje sredstava iz fonda za Ruralni razvoj

Zahtjevan i dugotrajan postupak za iskorištavanje sredstava iz fondova

63

4.2. Strateški ciljevi razvoja

Strateški ciljevi proizlaze iz definirane vizije i odgovaraju na pitanja „Što naša vizija sve uključuje?“, „Što

trebamo postići da bismo ostvarili viziju?“

Iz tog razmatranja proizlazi nekoliko strateških područja na kojima Općina raditi: lokalno gospodarstvo,

infrastruktura, društvene djelatnosti te kulturna i prirodna baština.

U svrhu ispunjenja vizije i misije potrebno je definirati strateške ciljeve. Općina se svojom Strategijom

razvoja godine mora uklopiti u navedene ciljeve Europske unije.

Zbog ekonomske krize na globalnoj razini, Europska unija preispitala je svoje ciljeve te utvrdila nove

prioritete razvoja s obzirom na promjenu općih okolnosti. Europska komisija pokrenula je strategiju

Europa 2020 koja će omogućiti izlaz iz gospodarske krize i pripremiti gospodarstvo Europske unije za

iduće desetljeće.

Strategija Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom idućeg desetljeća te

počiva na tri međusobno povezana područja prioriteta koja se međusobno podupiru:

pametan rast (čime se potiču znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo)

održiv rast (čime će naša proizvodnja postati učinkovitija u iskorištavanju resursa, uz

istovremeno povećanje konkurentnosti)

uključiv rast (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te borbom protiv

siromaštva)

Sukladno viziji i misiji te ciljevima EU postavljena su četiri strateška cilja Općine Sutivan do 2020.

godine:

CILJ 1: Unapređenje cjelokupnog infrastrukturnog sustava općine

CILJ 2: Unapređenje cjelokupne društvene infrastrukture i životnog standarda

CILJ 3: Razvoj lokalnog gospodarskog okruženja temeljenog na načelima održivog razvoja

CILJ 4: Revitalizacija i valorizacija prirodne i kulturne baštine

64

4.2.1. Prioriteti i mjere

Za svaki definirani strateški cilj određeni su prioriteti koji predstavljaju određene komponente pri

ispunjenju ciljeva. Pojednostavljeno, prioriteti su specifični ciljevi na koje se glavni cilj dijeli,od kojih je

svaki jednako važan bez obzira na redoslijed pisanja. Za svaki prioritet određene su mjere preko kojih

će se prioriteti ostvariti.

Sukladno definiranim strateškim ciljevima Općine Sutivan do 2020. određeni su sljedeći prioriteti i

mjere:

CILJ 1: Unapređenje

cjelokupnog

infrastrukturnog

sustava općine

PRIORITET 1.1: Unapređenje

prometne

infrastrukture

MJERE: 1.1.1. Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje

prometne cestovne infrastrukture (lokalne,

nerazvrstane ceste, poljski putovi itd.)

1.1.2. Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje

prometne pomorske infrastrukture (luke, iskrcajna

mjesta itd.)

1.1.3. Razvoj i uređenje biciklističkih i pješačkih

staza

1.1.4. Osmišljavanje, uređenje i označavanje

tematskih putova, staza i plaža uz popratne

sadržaje

1.1.5. Integracija i poboljšanje kvalitete kolnog,

pješačkog i prometa u mirovanju te cestovne

mreže kao i unaprjeđenje sustava za upravljanje i

nadzor prometom

PRIORITET 1.2: Sustavna izgradnja i

unapređenje

vodoopskrbe,

odvodnje te

pročišćavanja

otpadnih voda

MJERE: 1.2.1. Izgradnja i unapređenje vodoopskrbne

infrastrukture

1.2.2. Sanacija, rekonstrukcija i izgradnja

infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda

PRIORITET 1.3: Sustavno

upravljanje

energijom na

načelima održivog

razvoja uz povećanje

udjela alternativnih

izvora energije

MJERE: 1.3.1. Modernizacija osnovne infrastrukture

elektroopskrbe

1.3.2. Izgradnja infrastrukture za obnovljive izvore

energije

1.3.3. Promoviranje i poticanje korištenja

obnovljivih izvora energije

1.3.4. Poticanje energetski učinkovite gradnje te

uporabe energetski učinkovitih kućanskih aparata

1.3.5. Poticati korištenje energetski učinkovitih

oblika prijevoza

PRIORITET 1.4: MJERE: 1.4.1. Sanacija divljih deponija

65

Održivo upravljanje

otpadom

1.4.2. Organizirano prikupljanje otpada

1.4.3. Porast iskorištavanja i prerade otpada

1.4.4. Poticanje aktivnosti čišćenja plaža i ostalih

javnih površina

1.4.5. Provođenje edukativne kampanje u vrtićima,

školama i prema građanima o primarnoj selekciji

otpada i važnosti održivog upravljanja otpadom

PRIORITET 1.5: Unapređenje IKT

infrastrukture

MJERE: 1.5.1. Rekonstrukcija, nadogradnja elektroničke

komunikacijske infrastrukture u skladu s

potrebama i tehnološkim dostignućima

1.5.2. Razvoj širokopojasnog Interneta u

područjima bez dovoljno komercijalnog interesa

PRIORITET 1.6: Izgradnja sustava za

upravljanje

elementarnim

nepogodama i

prirodnim

katastrofama

MJERE: 1.6.1. Podizanje svijesti stanovništva i educiranje o

upravljanju elementarnim nepogodama i prirodnim

katastrofama

1.6.2. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za

prevenciju i ublažavanje elementarnih nepogoda i

prirodnih katastrofa

CILJ 2: Unapređenje

cjelokupne

društvene

infrastrukture i

životnog

standarda

PRIORITET 2.1: Obnova i razvoj

cjelokupne društvene

infrastrukture

MJERE: 2.1.1 Izgradnja, dogradnja i renovacija objekata za

obrazovanje, kulturu, sport i rekreaciju te ostale

društvene aktivnosti

2.1.2. Opremanje objekata za odgoj i obrazovanje,

kulturu, sport i rekreaciju

2.1.3. Izgradnja objekata za osobe u nepovoljnom

položaju

2.1.4. Poticanje razvoja sportskih, kulturnih,

rekreativnih i zabavnih programa

2.1.5. Integracija osoba u nepovoljnom položaju na

tržište rada

2.1.6. Donošenje programa poticanja umjetničkog

stvaralaštva

2.1.7. Donošenje programa koji će omogućiti

korištenje kulturne baštine u funkciji razvoja

lokalne zajednice

2.1.8. Izgradnja i uređenje ostalih javnih površina

(trgova, parkova i sl.)

2.1.9. Poboljšanje stanja javnog, linijskog prijevoza

66

PRIORITET 2.2: Jačanje kapaciteta

Općine

MJERE: 2.2.1. Jačanje ljudskih potencijala Općine

2.2.2. Kontinuirano informiranje stanovnika Općine

o provedbi i rezultatima rada Općine

2.2.3. Jačanje sudjelovanja i angažmana svih

građana u pripremi i provedbi Strategije razvoja

2.2.4. Izrada relevantnih strateških dokumenata,

studija i dokumentacije

2.2.5. Uređivanje imovinsko-pravnih odnosa nad

nekretninama u posjedu /suvlasništvu Općine te

podrška rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na

području općine

PRIORITET 2.3: Poboljšanje

poslovanja

organizacija civilnog

društva te

unapređenje i

provođenje mjera

socijalne politike

MJERE: 2.3.1. Razvoj partnerstva između javnog, civilnog i

gospodarskog sektora

2.3.2. Donošenje i provedba programa zaštite i

društvene uključenosti marginaliziranih društvenih

skupina

2.3.3. Omogućavanje i poticanje uključivanja OCD u

izradu i provedbu razvojnih programa

2.3.4. Potpore djelovanju, osposobljavanju i

transparentnosti rada lokalnih udruga

PRIORITET 2.4: Usklađivanje razvoja

ljudskih potencijala s

potrebama

gospodarstva te

omogućavanje

kvalitetnog

cjeloživotnog

obrazovanja i

osposobljavanja

MJERE: 2.4.1. Provedba programa obrazovanja za bolju

zapošljivost i uključenost

2.4.2. Poticanje razvoja cjeloživotnog obrazovanja i

osposobljavanja

2.4.3. Zaustavljanje odljeva radno aktivnog

stanovništva provođenjem mjera aktive politike

zapošljavanja

PRIORITET 2.5: Pronatalitetna

politika i zadržavanje

lokalnog stanovništva

MJERE: 2.5.1: Donošenje programa i aktivnosti

pronatalitetne i migracijske politike

2.5.2: Aktivnosti zadržavanja lokalnog stanovništva

67

CILJ 3: Razvoj

održivog i

konkurentnog

gospodarskog

okruženja

PRIORITET 3.1: Razvoj poslovnih zona

MJERE: 3.1.1. Izgradnja poslovne zone s pripadujućim

gospodarskim sadržajima

3.1.2. Potpora razvoju i djelovanju poduzetničkih

centara i inkubatora

3.1.3. Stavljanje u funkciju poduzetništva zemljišta

i objekaa u državnom vlasništvu

PRIORITET 3.2: Razvoj poticajnog

poduzetničkog

okruženja

MJERE: 3.2.1. Sustavna edukacija i trening poduzetnika.

3.2.2. Provođenje edukacija o mogućnostima

financiranja iz eksternih izvora (nacionalni i EU

fondovi)

3.2.3. Poticanje primjene znanja, inovacija i novih

tehnologija u gospodarstvu

PRIORITET 3.3: Razvoj selektivnih

oblika trizma i

unapređenje kvalitete

i konkurentnosti

turističke ponude

MJERE: 3.3.1. Sustavna edukacija i trening poduzetnika

3.3.2. Postavljanje dodatne turističke signalizacije

3.3.3. Izgradnja /nadogradnja, prestrukturiranje te

unapređenje osnovne turističke infrastrukture

3.3.4. Unapređenje i diverzifikacija turističke

ponude popratnim turističkim i ugostiteljskim

sadržajima i događajima

3.3.5. Poticanje aktivnosti s ciljem jačanja

turističke ponude izvan sezone

3.3.6. Stvaranje i promoviranje turističkog

identiteta na konceptu održivog razvoja

3.3.7. Stvaranje i promoviranje turističkog

identiteta

3.3.8. Ulaganje u razvoj i unapređenje selektivnih

oblika turizma

3.3.9. Poticanje stvaranja i plasmana izvornih

suvenira i ostalih tradicionalnih proizvoda

PRIORITET 3.4: Razvoj

poljoprivrednih

djelatnosti,ribarstva i

marikulture na

načelima održivog

razvoja

MJERE: 3.4.1. Unapređenje uvjeta za poljoprivrednu

proizvodnju

3.4.2. Poticanje i uvođenje profitabilnijih načina

proizvodnje i podizanje produktivnosti u

poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi

3.4.3. Razvoj i promocija ekološki i okolišno održive

poljoprivrede (stočarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo,

ljekovito bilje, proizvodnja i prerada hrane i pića)

3.4.4. Edukacija skupina ruralnog područja o

poljoprivredi te mogućnostima financiranja iz EU i

nacionalnih fondova

3.4.5. Potpora certificiranju, zaštiti i standardizaciji

autohtonih poljoprivrednih proizvoda

3.4.6. Poticanje proizvodnje, prerade, trženja i

promocije poljoprivrednih i ribljih proizvoda

68

CILJ 4: Revitalizacija i

valorizacija

prirodne i

kulturne

baštine

PRIORITET 4.1: Očuvanje, promocija i

kontinuirano

unapređivanje stanja

okoliša te valorizacija

prirodnih vrednota.

MJERE: 4.1.1. Obnova, uređenje i zaštita prirodne baštine

te održivo upravljanje zaštićenim područjima

4.1.2. Provedba mjera za zaštitu, povećanje

kvalitete i unaprjeđenje sustava praćenja kakvoće

okoliša (mora, vode, tlo, zrak)

4.1.3. Jačanje promocije prirodne baštine

4.1.4. Očuvanje i održivo korištenje prirodne

baštine i biološke raznolikosti

4.1.5. Podizanje svijesti stanovništva o potrebi

održivog korištenja prirodne baštine putem

organiziranih edukacija

PRIORITET 4.2.: Zaštita, promocija te

valorizacija

materijalnih i

nematerijalnih

kulturnih dobara

MJERE: 4.2.1. Izgradnja i uređenje infrastrukture u kulturi,

kulturnih programa i poboljšanje koordinacije

između kulturnih institucija

4.2.2. Jačanje promocije kulturno povijesne baštine

općine

4.2.3. Očuvanje i vrednovanje tradicijskih zanata,

običaja

4.2.4. Jačanje svijesti stanovništva o potrebi

održivog korištenja kulturne baštine

3.4.7. Omogućavanje i poticanje zajedničkog

nastupa poljoprivrednika na tržištu te njihovo

zajedničko povezivanje s akterima u turizmu radi

stvaranja jedinstvene turističke ponude

PRIORITET 3.5: Povećanje

konkurentnosti

poduzetništva i

obrtništva

MJERE: 3.5.1. Razvoj poduzetništva i obrtništva, s

naglaskom na malo i srednje poduzetništvo

3.5.2. Razvoj start-up-ova

3.5.3. Razvoj inovativnog poduzetništva i

obrtništva

69

4.3. Akcijski plan i popis projekata

CILJ 1: Unapređenje cjelokupnog infrastrukturnog sustava općine

PRIORITET 1.1: Unapređenje prometne infrastrukture

MJERA 1.1.1: Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje prometne cestovne infrastrukture (lokalne, nerazvrstane ceste, poljski putovi)

Lokacija/ zemljišna

čestica

Nositelj projekta

H/S Vremenski period Imovinsko-

pravni odnosi Projektna

dokumentacija Predviđeni

iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.1.1.1: Izrada Registra nerazvrstanih cesta

Cijela općina

Općina Sutivan

S Mješovito - 50.000

PROJEKT 1.1.1.2: Nerazvrstana cesta br. 1 (Josipa Bana Jelačića )

3106 Općina Sutivan

H RH Nema 500.000

PROJEKT 1.1.1.3: Nerazvrstana cesta br. 2


H RH Nema 300.000

PROJEKT 1.1.1.4: Nerazvrstana cesta br. 3


H Općenarodna

imovina Nema 800.000

PROJEKT 1.1.1.5: Nerazvrstana cesta "Lungo mare" prema Općini Milna

Općina Općina

Sutivan / JPP

H RH Nema 2.000.000

PROJEKT 1.1.1.6: Druga dionica Zaobilaznice II. i III. Faza

Općina Općina

Sutivan / ŽUC

H Mješovito (u tijeku

izvlaštenja) U izradi 10.000.000

PROJEKT 1.1.1.7: Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Cijela općina

Općina Sutivan

H Općina i RH Nema 5.000.000

PROJEKT 1.1.1.8: Kogulavanje ulica u zoni A zaštite

3186, 3166/1,

3171

Općina Sutivan

H Općina Nema 400.000

PROJEKT 1.1.1.9: Rekonstrukcija poljskih puteva

Cijela općina

Općina Sutivan

H

RH, Općenarodna

imovina, Općina

Nema 1.500.000

PROJEKT 1.1.1.10: Obilazna cesta Majakovac

Majakovac Privatno

vlasništvo H Rješeni Nema 1.500.000

70

MJERA 1.1.2: Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje prometne pomorske infrastrukture


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.1.2.1: Sportska Lučica Majakovac

Majakovac Općina H Pomorsko dobro RH

U pripremi 2.000.000

MJERA 1.1.3: Razvoj i uređenje biciklističkih i pješačkih staza


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.1.3.1: Izgradnja novih biciklističkih staza

Cijela općina

Općina, TZO,

Udruge H Mješoviti U pripremi 1.500.000

MJERA 1.1.4: Osmišljavanje i označavanje tematskih puteva, staza i plaža uz popratne sadržaje


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.1.4.1: Tematski put(evi) Područje općine

TZO H Općina U pripremi 1.000.000

PROJEKT 1.1.4.2: Projekt "10 pera Mostova"

Područje općine

Općina Sutivan

H Općina Idejno rješenje 10.000.000

MJERA 1.1.5: Integracija i poboljšanje kvalitetekolnog,pješačkogi prometa u mirovanjute cestovne mreže kao i unapređenje sustava za upravljanje i nadzor prometom.

71

PRIORITET 1.2: Sustavna izgradnja i unapređenje vodoopskrbe, odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda

MJERA 1.2.1: Izgradnja i unapređenje vodoopskrbne infrastrukture


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.2.1.1: Vodosprema Gustrida

Cijela općina

Općina, Vodovod

Brač H RH, Općina Ne postoji 2.200.000

PROJEKT 1.2.1.2: Vodosprema 2 Poduzetnička zona

Cijela općina

Općina, Vodovod

Brač H Mješovito Ne postoji 3.000.000

PROJEKT 1.2.1.3: Projekti navodnjavanja

Cijela općina

Općina, Vodovod

Brač H Mješovito Idejno rješenje 10.000.000

MJERA 1.2.2: Sanacija, rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

PROJEKT 1.2.2.1: Kanalizacija „6 ulica“

Ulica Bana Josipa

Jelačića, Upu

Majakovac, ulica Grlica,

Ulica Stivanskih

ribara,

Općina, Vodovod Brač

H

RH, Općenarodna imovina, Općina


PROJEKT 1.2.2.2: Izmjene crpne stanice kolektora Macel

Zemlj.čes. 8 Općina, Vodovod Brač

H Općina U pripremi 1.000.000

PROJEKT 1.2.2.3: Kanalizacija UPU Dekleva i UPU Istok

Predio Dekleva i

Istok

Općina Sutivan


72

PRIORITET 1.3: Sustavno upravljanje energijom na načelima održivog razvoja uz povećanje udjela alternativnih izvora energije

MJERA 1.3.1: Modernizacija osnovne infrastrukture elektroopskrbe


čestica

Nositelj projekta

H/S Vremenski period

Imovinsko-pravni odnosi

Projektna dokumentacija

Predviđeni iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.3.1.1: Rekonstrukcija i postavljanje javne rasvjete

Cijela općina

Općina Sutivan

H U pripremi 500.000

MJERA 1.3.2: Izgradnja infrastrukture za obnovljive izvore energije


čestica

Nositelj projekta





PROJEKT 1.3.2.1: Energetska učinkovitost Općina Sutivan

č.zgr. 359 k.o. Sutivan

Općina Sutivan

H Općina U pripremi 500.000

PROJEKT 1.3.2.2: Energetska učinkovitost – Škola

č.zgr. 183 Općina Sutivan

H Društveno vlasništvo

U pripremi 700.000

PROJEKT 1.3.2.3: Pametne klupe Riva, Blato Općina Sutivan


MJERA 1.3.3: Promoviranje i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

MJERA 1.3.4: Poticanje energetski učinkovite gradnje te uporabe energetski učinkovitih kućanskih aparata

MJERA 1.3.5: Poticati korištenje energetski učinkovitih oblika prijevoza


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.3.5.1: Punionica za elektrobicikle

Riva Općina Sutivan

Općina U pripremi 250.000

PROJEKT 1.3.5.2: Električna dostavna vozila

Riva Općina Sutivan


PROJEKT 1.3.5.3: Punionica za električna vozila

Područje Bunta

Općina Sutivan


73

PRIORITET 1.4: Održivo upravljanje otpadom

MJERA 1.4.1: Sanacija divljih deponija


čestica

Nositelj projekta





PROJEKT 1.4.1.1: Sanacija deponija Područje općine Sutivan

Općina Sutivan


MJERA 1.4.2: Organizirano prikupljanje otpada

MJERA 1.4.3: Porast iskorištavanja i prerade otpada

MJERA 1.4.4: Poticanje aktivnosti čišćenja plaža i ostalih javnih površina

MJERA 1.4.5: Provođenje edukativne kampanje u vrtićima, školama i prema građanima o primarnoj selekciji otpada i važnosti održivog upravljanja otpadom

PRIORITET 1.5: Unapređenje IKT infrastrukture

MJERA 1.5.1: Rekonstrukcija, nadogradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u skladu s potrebama i tehnološkim dostignućima


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 1.5.1.1: Poboljšanje Internet i komunikacijskih veza

Riva, Bistrica,

Bunta plaža

Općina Sutivan


PROJEKT 1.5.1.2: Postavljanje optičkog kabela

Cijela općina

HT-telekom Općina U pripremi

PROJEKT 1.5.1.3: Postavljanje kamera na frekventnim mjestima

Uži centar Općine Sutivan

Općina Sutivan


MJERA 1.5.2: Razvoj širokopojasnog Interneta u područjima bez dovoljno komercijalnog interesa

PRIORITET 1.6: Izgradnja sustava za upravljanje elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama

MJERA 1.6.1: Podizanje svijesti stanovništva i educiranje o upravljanju elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama

MJERA 1.6.2: Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za prevenciju i ublažavanje elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa

74

CILJ 2: Unapređenje cjelokupne društvene infrastrukture i životnog standarda

PRIORITET 2.1: Obnova i razvoj cjelokupne društvene infrastrukture

MJERA 2.1.1: Izgradnja, dogradnja i renovacija objekata za obrazovanje, kulturu, sport i rekreaciju te ostale društvene aktivnosti


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 2.1.1.1: Sportsko – rekreacijski centar „ Bunta“

1240/1, 1238

Općina Sutivan


PROJEKT 2.1.1.2: Projekt 5 dječjih igrališta

Cijela općina

Općina Sutivan


PROJEKT 2.1.1.3: Izgradnja 2 pseća igrališta

Općina Općina Sutivan


PROJEKT 2.1.1.4: Sanacija i revitalizacija ambulante

Č.zgr. 183 Općina Sutivan


PROJEKT 2.1.1.5: Uređenje prostora „Bokma“ za cjeloživotno obrazovanje

Č.zgr. 320

Općina Sutivan

H Privatno, Općina


PROJEKT 2.1.1.6: Sportsko-rekreacijski centar


Općina Sutivan

H Općina Sutivan


MJERA 2.1.2: Opremanje objekata za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i rekreaciju


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 2.1.2.1: Uređenje i opremanje parkova i dječjih igrališta

Cijela općina

Općina Sutivan

H Privatno,

Općina U pripremi 1.000.000

PROJEKT 2.1.2.2: Izgradnja dječjeg vrtića

č.zem. 170, 171,169

Općina Sutivan

H

Općina Sutivan


MJERA 2.1.3: Izgradnja objekata za osobe u nepovoljnom položaju

MJERA 2.1.4: Poticanje razvoja sportskih, kulturnih, rekreativnih i zabavnim programa

MJERA 2.1.5: Integracija osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada

MJERA 2.1.6: Donošenje programa poticanja umjetničkog stvaralaštva

75

MJERA 2.1.7: Donošenje programa koji će omogućiti korištenje kulturne baštine u funkciji razvoja loklane zajednice

MJERA 2.1.8: Izgradnja i uređenje ostalih javnih površina (trgova, parkova i sl.)


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 2.1.8.1: Ulaganje u javne površine i šetnice (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz)

č.zem. 1020/1

Općina Sutivan

H U pripremi 500.000

PROJEKT 2.1.8.2: Uređenje rive kao okupljališta, trga i priobalnog pojasa

Cijela riva Općine Sutivan

Općina Sutivan

H Rh, Općina

Sutivan U pripremi 4.000.000

PROJEKT 2.1.8.3: Uređenje vidikovaca

Cijela općina

Općina,TZO H Općina,

Općenarodna imovina

U pripremi 700.000

PROJEKT 2.1.8.4: Mali Park – Pjover _ proširenje parka


Općina Sutivan

H Općina Sutivan

U pripremi 400.000

PROJEKT 2.1.8.5: Uređenje javnog parka i općinskog parka

č.zem. 1021/3, 1022,

1021/1, 1021/2

Općina Sutivan

H

Općina Sutivan ,

Društveno vlasništvo


PROJEKT 2.1.8.6: Proširenje i sanacija Velog mosta

Riva

Lučka uprava, SDŽ

H Pomorsko dobro RH


MJERA 2.1.9: Poboljšanje stanja javnog, linijskog prijevoza

76

PRIORITET 2.2: Jačanje kapaciteta općine

MJERA 2.2.1: Jačanje ljudskih potencijala Općine


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 2.2.1.1.: Stvaranje tima za pripremu i provedbu projekata

- Općina Sutivan

S - - 500.000

MJERA 2.2.2: Kontinuirano informiranje stanovnika Općine o provedbi i rezultatima rada Općine

MJERA 2.2.3: Jačanje sudjelovanja i angažmana svih građana u pripremi i provedbi Strategije razvoja

MJERA 2.2.4: Izrada relevantnih strateških dokumenata, studija i dokumentacije


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 2.2.4.1: Strategija razvoja turizma -

Općina Sutivan

S - - 75.000

PROJEKT 2.2.4.2: Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva Općine Sutivan -

Općina Sutivan

S - - 200.000

MJERA 2.2.5: Uređivanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama u posjedu /suvlasništvu Općine te podrška rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na području cijele općine

PRIORITET 2.3: Poboljšanje poslovanja organizacija civilnog društva te unapređenje i provođenje mjera socijalne politike

MJERA 2.3.1. Razvoj partnerstva između javnog, civilnog i gospodarskog sektora

MJERA 2.3.2: Donošenje i provedba programa zaštite i društvene uključenosti marginaliziranih društvenih skupina

MJERA 2.3.3: Omogućavanje i poticanje uključivanja OCD-a izradu i provedbu razvojnih programa

MJERA 2.3.4: Potpore djelovanju, osposobljavanju i transparentnosti rada lokalnih udruga

PRIORITET 2.4: Usklađivanje razvoja ljudskih potencijala spotrebama gospodarstva te omogućavanje kvaliitetnog cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja

MJERA 2.4.1: Provedba programa obrazovanja za bolju zapošljivost i uključenost

MJERA 2.4.2: Poticanje razvoja cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja

MJERA 2.4.3: Zaustavljanje odljeva radno aktivnog stanovništva provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja

77

PRIORITET 2.5: Pronatalitetna politika i zadržavanje lokalnog stanovništva

MJERA 2.5.1: Donošenje programa i aktivnosti pronatalitetne i migracijske politike

MJERA 2.5.2: Aktivnosti zadržavanja lokalnog stanovništva

CILJ 3: Razvoj održivog i konkurentnog gospodarskog okruženja

PRIORITET 3.1: Razvoj poslovnih zona

MJERA 3.1.1: Izgradnja poslovne zone s pripadujućim gospodarskim sadržajima


čestica

Nositelj projekta





PROJEKT 3.1.1.1: Nova Brač plastika – novi poslovni centar Sutivana

Više privatnih vlasnika

JPP H Privatno Nema

(potreban UPU)

PROJEKT 3.1.1.2: Izradnja poslovne zone Više čestica

Općina Sutivan


PROJEKT 3.1.1.3: Izgradnja poduzetničkog inkubatora

Č. zgr. 183 (1 kat)

Općina Sutivan


MJERA 3.1.2: Potpora razvoju i djelovanju poduzetničkih centara i inkubatora

MJERA 3.1.3: Stavljanje u funkciju poduzetništva zemljišta i objekaa u državnom vlasništvu

PRIORITET 3.2: Razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja

MJERA 3.2.1: Sustavna edukacija i trening poduzetnika

MJERA 3.2.2: Provođenje edukacija o mogućnostima financiranja iz eksternih izvora (nacionalni i EU fondovi)

MJERA 3.2.3: Poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu

PRIORITET 3.3: Razvoj selektivnih oblika trizma i unapređenje kvalitete i konkurentnosti turističke ponude

MJERA 3.3.1: Sustavna edukacija i trening poduzetnika

78

MJERA 3.3.2: Postavljanje dodatne turističke signalizacije


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 3.3.2.1: Postavljanje turističke singalizacije

Cijela općina

TZO H Općina U pripremi 200.000

MJERA 3.3.3: Izgradnja /nadogradnja, prestrukturiranje te unapređenje osnovne turističke infrastrukture


čestica

Nositelj projekta





PROJEKT 3.3.3.1: Biciklistička odmorišta

zem. 2501 (Borak),

2853 (Vela lokva), 4366 (Put prema Stomorici),

1658 (Gospa od

Stomorice), 932

Općina Sutivan

H RH U pripremi 500.000

MJERA 3.3.4: Unapređenje i diverzifikacija turističke ponude popratnim turističkim i ugostiteljskim sadržajima i događajima

MJERA 3.3.5: Poticanje aktivnosti s ciljem jačanja turističke ponude izvan sezone

MJERA 3.3.6: Stvaranje i promoviranje turističkog identiteta na konceptu održivog razvoja

MJERA 3.3.7: Stvaranje i promoviranje turističkog identiteta

MJERA 3.3.8: Ulaganje u razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma

79

MJERA 3.3.9: Poticanje stvaranja i plasmana izvornih suvenira i ostalih tradicionalnih proizvoda


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 3.3.9.1: Brendiranje maslinova ulja

- Općina, TZO, Udruge

S - - 200.000

PRIORITET 3.4: Razvoj poljoprivrednih djelatnosti, ribarstva i marikulture na načelima održivog razvoja

MJERA 3.4.1: Unapređenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju

MJERA 3.4.2: Poticanje i uvođenje profitabilnijih načina proizvodnje i podizanje produktivnosti u poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi

MJERA 3.4.3: Razvoj i promocija ekološki i okolišno održive poljoprivrede (stočarstvo, voćarstvo,povrtlarstvo,ljekovito bilje, proizvodnja i prerada hrane i pića)

MJERA 3.4.4: Edukacija skupina ruralnog područja o poljoprivredi te mogućnostima financiranja iz EU i nacionalnih fondova

MJERA 3.4.5: Potpora certificiranju,zaštiti i standardizaciji autohtonih poljoprivrednih proizvoda

MJERA 3.4.6: Poticanje proizvodnje, prerade, trženja i promocije poljoprivrednih i ribljih proizvoda


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 3.4.6.1: Eko tržnica Trg dr. Franje

Tuđmana

Općina Sutivan


PROJEKT 3.4.6.2: Otvaranje i opremanje poljoprivredne zadruge Stara uljara

Udruga zlato Brača


MJERA 3.4.7: Omogućavanje i poticanje zajedničkog nastupa poljoprivrednika na tržište te njihovo zajedničko povezivanje s akterima u turizmu radi stvaranja jedinstvene turističke ponude

PRIORITET 3.5: Povećanje konkurentnosti poduzetništva i obrtništva

MJERA 3.5.1: Razvoj poduzetništva i obrtništva, s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo

MJERA 3.5.2: Razvoj start-up-ova

MJERA 3.5.3: Razvoj inovativnog poduzetništva i obrtništva

80

CILJ 4: Revitalizacija i valorizacija prirodne i kulturne baštine

PRIORITET 4.1: Očuvanje, promocija i kontinuirano unapređivanje stanja okoliša te valorizacija prirodnih vrednota.

MJERA 4.1.1: Obnova, uređenje i zaštita prirodne baštine te bolje upravljanje zaštićenim područjima


čestica

Nositelj projekta





PROJEKT 4.1.1.1: Tematizacija, valorizacija i zaštita prirodnih uvala i plaža

Cijela općina

Općina Sutivan

Pomorsko dobro RH

Nema 2.000.000

PROJEKT 4.1.1.2: Geološki park

Cijela općina

Općina Sutivan

RH U pripremi 300.000

PROJEKT 4.1.1.3: Botanički vrt

Cijela općina

Općina, Udruga


MJERA 4.1.2: Provedba mjera za zaštitu, povećanje kvalitete i unapređenje sustava paraćenja kakvoće okoliša (more, vode, tla, zrak)

MJERA 4.1.3: Jačanje promocije prirodne baštine

MJERA 4.1.4: Očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine i biološke raznolikosti

MJERA 4.1.5: Podizanje svijesti stanovništva o potrebi održivog korištenja prirodne baštine putem organiziranih edukacija

81

PRIORITET 4.2: Zaštita, promocija te valorizacija materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara

MJERA 4.2.1: Izgradnja i uređenje infrastrukture u kulturi, kulturnih programa i poboljšanje koordinacije između kulturnih institucija


čestica

Nositelj projekta




iznos 2015 2016 2017 2018 2019 2020

PROJEKT 4.2.1.1: Prijateljima vrata otvorena“ Integrirani program turističke valorizacije nepokretne kulturne baštine Općine Sutivan

Sutivan /uži prostor općine

Općina Sutivan

H Općina, RH U pripremi 40.000.000

PROJEKT 4.2.1.2: Obnova suhozida

Više poljskih puteva na području

općine

Općina, Udruge

H Općenarodna imovina, RH, Općina


PROJEKT 4.2.1.3: Sanacija župne crkve

Č.ZGR. 332 Crkva H Crkva U pripremi 1.000.000

PROJEKT 4.2.1.4: Sanacija 10 kapelica Cijela

općina Crkva H Crkva Nema 2.000.000

MJERA 4.2.2: Jačanje promocije kulturno povijesne baštine općine

MJERA 4.2.3: Očuvanje i vredovanje tradicijskih zanata, običaja

MJERA 4.2.4: Jačanje svijesti stanovništva o potrebi održivog korištenja kulturne baštine

82

DODACI

Popis slika:

Slika 1: Kartografski prikaz otoka brača .................................................................................................. 5

Slika 2: Opći podaci općine Sutivan ......................................................................................................... 6

Slika 3: Cestovni promet na području općine sutivan ........................................................................... 34

Slika 4: Ekološka mreža u općini Sutivan ............................................................................................... 42

Slika 5: Prikaz široko pojasnog pristupa na području općine Sutivan ................................................... 44

Slika 6: Crkvica Ivana Krstitelja .............................................................................................................. 52

Slika 7: Kuća (kaštel) Marijanović .......................................................................................................... 53

Slika 8: Ljetnikovac Jerolima Kavanjina ................................................................................................. 53

Slika 9: Mlin (vjetrenjača) ...................................................................................................................... 54

Slika 10: Crkva sv. Roka ......................................................................................................................... 54

Slika 11: Župna Crkva Uznesenja Marijina............................................................................................. 55

Slika 12: Katakombe u Sutivanu ............................................................................................................ 55

Popis tablica:

Tablica 1: Ostvareni prihodi i primici Proračuna Općine Sutivan za razdoblje od 2010.-2014. ............. 7

Tablica 2: Ostvareni rashodi i izdaci proračuna općine Sutivan za razdoblje od 2010.-2014. ............... 9

Tablica 3: Proračunski prihodi Općine ................................................................................................... 11

Tablica 4: Proračunski prihodi po stanovniku i usporedba s prosjecima na razini županije i regije ..... 12

Tablica 5: Ustanove i tvrtke koje se nalaze u vlasništvu općine Sutivan ............................................... 13

Tablica 6: Ostale ustanove i tvrtke od važnosti za općinu Sutivan ........................................................ 13

Tablica 7: Udruge registrirane u Sutivanu ............................................................................................. 14

Tablica 8: Prirodno kretanje i procjena broja stanovnika u 2014.g.u općini Sutivan ........................... 15

Tablica 9: Kontigenti stanovništva u općini Sutivan iz popisa 2011.g. .................................................. 17

Tablica 10: Popis stanovnika prema starosti i spolu iz popisa 2011.g. .................................................. 17

Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti,starosti i spolu ............ 18

Tablica 12: Privatna kućanstva prema broju članova iz popisa 2011.g. ................................................ 19

Tablica 13: Nezaposlenost po dobi u općini Suitvan,podaci iz 2012.g. ................................................. 20

Tablica 14: Stanovništvo prema glavnim sredstvima za život i spolu.................................................... 20

Tablica 15: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po djelatnostima u 2014.g. ............. 22

Tablica 16 : Popis poduzeća u općini Sutivan i rezultati njihovih poslovanja........................................ 23

Tablica 17: Popis poduzeća koji imaju sezonsko poslovanje u općini Sutivan ...................................... 24

Tablica 18: Troškovi plaća poduzetnika po područjima djelatnosti na području općine u 2014.g. ..... 25

Tablica 19: Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu,broju stoke i peradi . 27

Tablica 20: Poljoprivredne površine u arkod sustava za Općinu po vrstama uporabe na 23.11.2015. 27

Tablica 21: Podjela i broj gospodarstava u općini Sutivan .................................................................... 28

Tablica 22: Turistički promet općine Sutivan u razdoblju od 2011.-2015. ............................................ 30

Tablica 23: Poslovanje zračne luke na otoku Braču u 2014.g. ............................................................... 36

Tablica 24: Sustav odvodnje otpadnih voda u općini Sutivan ............................................................... 40

Tablica 25: Odlagalište Košer ................................................................................................................ 41

Tablica 26: Pregled prijavljenih podataka u općini Sutivan u 2010.g. i 2011.g. .................................... 41

Tablica 27: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta ........... 45

83

Tablica 28: Osnovnoškolsko obrazovanje u osnovnoj školi „Supetar“ ( šk.god.2013./2014.) .............. 47

Tablica 29: podaci o broju učenika u srednjoj školi „ Brač“ .................................................................. 48

Tablica 30: Učenici iz sutivana u školskoj godini 2013./2014. u SŠ „Brač“ ............................................ 49

Popis grafikona:

Grafikon 1: Organizacijska struktura zaposlenih u općini Sutivan .......................................................... 7

Grafikon 2: Ukupni prihodi i primitci općine Sutivan od 2010.-2014. ..................................................... 8

Grafikon 3: Ukupni rashodi i izdatci općine Sutivan od 2010.-2014. .................................................... 10

Grafikon 4: Proračunski prihodi po stanovniku i usporedba s prosjecima na razini Županije i regije .. 12

Grafikon 5: Kretanje broja stanovnika kroz povijest ............................................................................. 16

Grafikon 6: Kretanje stanovništva kroz povijest.................................................................................... 16

Grafikon 7: Stanovništvo prema vjeri u općini Sutivan ......................................................................... 18

Grafikon 8: Turistički promet općine Sutivan u razdoblju od 2011.-2015. ........................................... 30

Grafikon 9: Struktura turista na području općine Sutivan tijekom 2015.g. prema zemlji porijekla ..... 31

Grafikon 10: Broj djece upisane u kraći program u dječjem vrtiću „Sutivan“, 2004.-2015. ................. 45

strateški razvojni program općine sutivan za razdoblje od ... · energetski sustavi..... 43...

Documents