strateški razvojni program općine veliki grđevac · web viewstrateški razvojni program općine...

Strateški razvojni program Općine Veliki Grđevac

Strateški razvojni program Općine Veliki Grđevacza period od 2015. – 2020. godine

01.03.2016.Općina Veliki Grđevac

mr. sc. Tomislav Lneniček dipl. ing.

Nove mogućnosti d.o.o. Lipik, Vukovarska avenija 10/6, T/F: 034474026, e-mail: [email protected], www.novemogucnosti.com Stranica 1

mailto:[email protected]


Odluka Općinskog vijeća izradi strateškog razvojnog programa Općine Veliki Grđevac

KLASA: 300-01/15-01/1UBROJ: 2127/02-01-15-2U Velikom Grđevcu, 08. svibnja 2015.

Naziv projekta: Strateški razvojni program Općine Veliki Grđevac

Vremenski rok projekta: 2015. – 2020.

Naručitelj projekta: Općina Veliki Grđevac

Pravna osoba nositelj projekta:Nove mogućnosti d.o.o. Vukovarska 10/6, Lipik

Konzultant na projektu: mr. sc. Tomislav Lneniček dipl. ing.

Stručni tim na izradi i provedbi:Drago Trošćan, stručni suradnik za upravne, imovinsko pravne i opće posloveDanijela Galijaš, administrator

Održana javna rasprava: Dana, 15.03.2016.

Strateški razvojni programa Općine Veliki Grđevac usvojen na sjednici Općinskog vijeća:

KLASA: 300-01/15-01/1UBROJ:2127/02-03-16-2U Velikom Grđevcu, 22.ožujka 2016.




UVODNA RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA

Strateški razvojni program Općine Veliki Grđevac za period 2015. do 2020. godine, temeljni je dokument, kao što iz naziva proizlazi, koji treba poslužiti kao svojevrsni putokaz ka stvaranju bolje poduzetničke klime na području Općine Veliki Grđevac, određivanja prioriteta gospodarskih aktivnosti, odnosno gospodarskog razvoja u cjelini. Programu je cilj dati viziju gospodarske budućnosti Općine Veliki Grđevac, a rezultati SWOT analize kroz snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje pokazuju put najučinkovitijeg dolaska do željenog cilja, a što je u konačnosti zaustavljanje negativnih tendencija odlaska mladih ljudi iz Velikog Grđevca kroz nova zapošljavanja. Uz spomenuto, kroz ovaj razvojno planski dokument, namjera je ponuditi odgovore na značajna strateška pitanja gospodarskog razvoja, a osobito se potenciraju kritična pitanja kroz potporu snažnog podupiranja razvoja Poduzetničke zone "Bregovci", Male poduzetničke zone "Sajmište", potporu razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Centru Mate Lovraka kao svojevrsnoj turističkoj atrakciji Općine Veliki Grđevac i Bjelovarsko-bilogorske županije, unapređenju poljoprivredne proizvodnje s namjerom da ista bude pokretač gospodarskog razvitka, te promovirati Općinu kao privlačnu poduzetničku lokaciju domaćim i ostalim investitorima. Ovaj Program treba poslužiti kao temeljni dokument u pripremi kandidature projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije.

Zahvaljujem se tvrtki „Nove mogućnosti“ d.o.o. Lipik i konzultantu Tomislavu Lneničeku, koja je izradila sam dokument, te članovima radne skupine koji su učestvovali u pripremi materijala, do samog donošenja konačnog prijedloga Strateškog programa.

Općinski načelnik:

Marijan Dautanac




Sadržaj

1. UVOD................................................................................................................................................5

2. POLAZIŠTE.....................................................................................................................................6

3. METODOLOŠKI PRISTUP............................................................................................................8

4. SAŽETAK STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA..........................................................10

5. ANALIZA STANJA........................................................................................................................13

5.1. Povijesni prikaz..........................................................................................................................13

5.2. Geoprometni položaj.................................................................................................................14

5.3. Klimatska obilježja.....................................................................................................................15

5.4. Socio-demografska struktura...................................................................................................16

5.5. Nezaposlenost............................................................................................................................17

5.6. Gospodarski pregled.................................................................................................................20

5.7. Stanje infrastrukture...................................................................................................................26

5.7.1. Cestovna infrastruktura..........................................................................................................26

5.7.2. Komunalna infrastruktura......................................................................................................26

5.7.3. Društvena infrastruktura........................................................................................................27

5.8. Lokalna samouprava.................................................................................................................28

5.8.1. Organizacijska analiza...........................................................................................................28

5.8.2. Analiza prihoda proračuna.....................................................................................................28

6. REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA........................................................................................30

7. VIZIJA RAZVOJA..........................................................................................................................31

8. SWOT ANALIZA............................................................................................................................32

9. DUGOROČNI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI, MJERE I AKTIVNOSTI..........................34

10. KATALOG PROJEKTNIH IDEJA..............................................................................................42

11. POVEZIVANJE S OPĆINSKIM PORAČUNOM......................................................................44

12. KOMENTARI JAVNE RASPRAVE...........................................................................................47

13. PROVOĐENJE, PRAĆENJE I AŽURIRANJE.........................................................................48




1. UVOD

Općina Veliki Grđevac ugovorila je s tvrtkom Nove mogućnosti d.o.o iz Lipika izradu Strateškog razvojnog programa Općine Veliki Grđevac za vremenski period od 2015. do 2020. godine. Tvrtka Nove mogućnosti d.o.o. angažirana je sukladno prihvaćenoj ponudi broj 124/2015 i potpisanog ugovora sklopljenog temeljem ponude, ugovor je urudžbiran kao KLASA: 300-01/15-01/1 i URBROJ: 2127/02-01-15-2 te je potpisan 08. svibnja 2015. godine. Glavni i odgovorni konzultant na provedbi izrade SRP-a Općine Veliki Grđevac je mr.sc. Tomislav Lneniček dipl. ing. imenovan od strane tvrtke Nove mogućnosti d.o.o. Izrada SRP-a Veliki Grđevac financirati će se iz natječaja otvorenog od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Na temelju Programa Ruralnog razvoja mjere 7. "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima", podmjera 7.1. "Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljenih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti. Točnije operacija 7.1.1. "Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave.

Plan je u SRP-u definirati strateške razvojne projekte koji bi se financirali sredstvima iz EU fondova i nadležnih ministarstva, te na taj način racionalnije upravljati proračunskim sredstvima Općine.

Nakon višegodišnjeg, ne samo slabog rasta, nego čak i nazadovanja gospodarskog kao i društvenog života na području Republike Hrvatske, ubrzani razvoj se nameće kao nužnost. Dosadašnji centralizirani načini razvoja „odozgo“ nije pokazao značajnije rezultate i stoga je nužno početi s održivim razvojem „odozdo“, koji se temelji na gospodarskom razvoju, zaštiti okoliša i društvenoj pravednosti, od razine jedinica lokalne samouprave, preko županija do državne razine. Takvim razvojem usvajamo tržišnu demokraciju, sva njezina načela, osobito načelo supsidijarnosti, koje nalaže da viša razina ne radi ono što dobro može učiniti niža razina.

Odgovor na pitanje: „Čime će svaka lokalna jedinica, doprinijeti ukupnom razvoju države?“, nisu samo skupovi želja, nego realno stručno i znanstveno utvrđeni razvojni putovi do ciljeva utvrđenih od strane konzultanta i partnerskog vijeća koji sudjeluje u izradi SRP-a.




2. POLAZIŠTE

Europi je ostavljen jasan, ali težak izbor - ili ćemo se zajednički suočiti s neposrednim izazovom oporavka i dugoročnim izazovima – globalizacijom, pritiskom na resurse, starenjem – kako bismo nadoknadili nedavne gubitke, povratili konkurentnost, potakli produktivnost i stavili EU na put prema napretku „održiv oporavak“, ili ćemo nastaviti u sporom i uglavnom nekoordiniranom ritmu s reformama, i tako riskirati da završimo s trajnim gubitkom bogatstva, tromim postotkom rasta „tromi oporavak“ koji može dovesti do visokih stopa nezaposlenosti, socijalne bijede, i relativnog pada na svjetskoj sceni „izgubljeno desetljeće“."1

Izvor: EUROPA 2020, Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Identičnom strategijom moraju se suočiti svi čimbenici održivog razvoja Općine Veliki Grđevac, a glavni argument je prošlih deset godina koje gospodarski gledano nisu iskorištene u potpunosti.

Usklađenost SRP-a s nacionalnim Programom Vlade RH za mandat 2011. – 2015., a taj program se temelji na sljedećim točkama:

1 EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast




rast BDP-a i zapošljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti, nove industrijalizacije, izvoza i domaće potražnje,

održivi rast proračunskih prihoda, uz dovođenje proračunskih rashoda u skladu s fiskalnim kapacitetima i razvojnim potrebama, posebno troškova javne uprave, materijalnih troškova, subvencija i transfera lokalnoj samoupravi,

snažno ulaganje u znanje i obrazovanje, bitne čimbenike gospodarskoga i društvenog razvoja zemlje,

uklanjanje korupcije iz svih tijela javne vlasti i konačna uspostava djelotvornoga i pravednog pravosuđa,

učinkovite državne uprave i odgovornoga upravljanja javnim poduzećima i državnom imovinom,

reforma poreznoga sustava u smjeru poreznoga rasterećenja na ulaznoj strani proizvodnje radi poticanja investiranja, reinvestiranja i troškovne konkurentnosti te pomicanja poreznoga tereta od rada prema kapitalu, radi veće socijalne pravednosti poreznoga sustava,

konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjenje nelikvidnosti i uredan platni promet,

decentralizacija financijskih prihoda i povećanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave te uravnoteženje regionalnoga razvitka,

usklađivanje osnovnih poluga razvoja, kao što su energetika, prometna infrastruktura, zaštita okoliša, proizvodnja hrane, turizam i obrazovanje, s učinkovitim korištenjem fondova EU-a koji nam stoje na raspolaganju upravo u tim područjima,

zaštita radničkih prava i prava na poštenu plaću za pošten rad, povećanje konkurentnosti tržišta rada te održavanje sustava socijalne skrbi u funkciji osiguranja jednakih šansi za najosjetljivije društvene skupine,

unapređenje mirovinskoga sustava uklanjanjem nedostataka i nepravdi te uvođenje dugoročno održivih kriterija za stjecanje i ostvarivanje mirovinskih prava, uspostava i održavanje solidarnoga, učinkovitog i svima dostupnog zdravstvenog sustava.

Tijekom izrade SRP-a vodilo se računa o usklađenosti sa Strateškim razvojnim dokumentima Bjelovarsko – bilogorske županije.

Županijskom razvojnom strategijom Bjelovarsko – bilogorske županije 2015.-2020.

Strategijom razvoja turizma Bjelovarsko –bilogorske županije za razdoblje 2014. – 2020.

Poljoprivredna razvojna strategija Bjelovarsko – bilogorske županije Strategija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko – bilogorske županije 2015.

- 2020.




Isto tako, Općina Veliki Grđevac je član Lokalne akcijske grupe Sjeverna Bilogora

Upravo zbog toga u izradi SRP vodilo se računa da bude ne samo usklađen sa strategijama Europske unije nego da dugoročni ciljevi razvoja budu ujedno i promidžba Europskog sustav vrijednosti.

3. METODOLOŠKI PRISTUP

SRP se u 2015. do 2020. godine izrađuje se sukladno metodologiji definirane Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija ("Narodne novine": 53/10). Također se koristi i Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj razini izrađenog od strane Ekonomskog instituta, Zagreb i GTZ-a, te Priručnik za Gospodarski razvoj u Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. SRP se također radi prema uputi za izradu Strateških planova izdanoj od strane Ministarstva financija. SRP je usklađen sa Županijskom razvojnom strategijom kao strateškim razvojnim dokumentima posebnih područja kao što su Parkovi prirode ili zaštićena područja po Naturi 2000.

Model SRP-a zasnovan je na konceptu prepoznavanja vlastitih resursa i mogućnosti aktiviranja lokalnog poduzetničkog potencijala te predstavljanjem lokalnih resursa i mogućnosti za Investitore, a s ciljem stvaranja balansa i sinergije između ova dva razvojna pristupa.

U sklopu izrade SRP-a provest će se dva istraživanja, jedno sekundarno o stanju u gospodarstvu i drugo primarno kroz anketni upitnik i intervju s važnijim namjerama i pregledu stanovništva na području Općine. Sukladno rezultatima tih istraživanja izvršiti će se definiranje dugoročnih ciljeva, razvojnih prioriteta i konkretnih mjera s planovima aktivnosti te izvorima financiranja u proračunu Općine, prema različitim djelatnostima i potrebama svih sudionika u procesu izrade, a kasnije i provedbe SRP-a.

Proces izrade SRP-a teži zajedničkom međusektorskom dogovoru i zajedničkom definiranju razvojnih prioriteta, s obzirom da zajednicu u tržišnom gospodarstvu čine tri sektora:

Privatni sektor – gospodarski subjekti koji za cilj imaju ostvarivanje profita, a država ih kroz poreznu politiku nastoji razvojno usmjeriti, a isti je jedina razvojna komponenta društva,

Javni sektor – sve institucije i razine vlasti kojima je prvenstveni cilj stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva,




Nevladin sektor – prije svega interesni sektor, a u našem slučaju udruženje obrtnika i udruga malih poduzetnika koji je najčešće balans privatnoga i javnog sektora.

Lokalna samouprava, da bi mogla odrediti lokalne ciljeve i provesti odabrane razvojne projekte (definirane u katalogu projektnih ideja), mora dobiti smjernice osposobljenoga Stručnog tima. Stručni tim upravlja izradom i predstavlja SRP partnerskom vijeću koje čine svi predstavnici gospodarskoga, javnoga i civilnog sektora. Dakle, mora se ostvariti trajno vertikalno institucionalno i neinstitucionalno partnerstvo uprave, struke i šire javnosti. Potrebno je se ostvariti suradnju lokalne samouprave i privatnog sektora u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih projekata.

Partnerstvo se rukovodi načelima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti. Operativno, osmišljeno i trajno horizontalno i vertikalno partnerstvo, mobilizacija su svih postojećih snaga, a poglavito struke, na zajedničkim razvojnim projektima Općine Veliki Grđevac ciljem stvaranja kvalitetne poduzetničke, investicijske i poslovne klime.

SRP je dokument u kojemu su implementirane zajednički definirane i dogovorene aktivnosti, dokument koji je usklađen s određenim nacionalnim razvojnim strategijama i programima te regionalnim operativnim planovima i mikro regionalnim planovima na razini županija i mikroregija. Usklađenost ovih razvojnih dokumenata je vrlo jak argument i osigurava relevantnost za dobivanje centraliziranih sredstava, ali i prepoznavanje interesa te pristup prema međunarodnim izvorima financiranja.

Izradom SRP-a, prvenstveno kroz organizaciju i suradnju gospodarskih subjekata na području Općine Veliki Grđevca, gospodarsku aktivnost kroz razvoj poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvornih prihoda u proračunu, a kroz kvalitetno osmišljavanje razvojnih projekata osigurati povećanje prihoda od dotacija iz zemlje i inozemstva, a tu se misli na financijska sredstva nadležnih ministarstava i EU fondova.



Mjere 1.Razvoj turističke ponude bazirane na prepoznatljivosti Aktivnosti:I. Identifikacija turističkih proizvoda i usluga

II. Osmišljavanje i razvoj turističke ponude III. Izgradnja turističkih kapacitetaIV. Promocija turističke ponude

Mjere 1.Razvoj ruralnog i sportsko - rekreativnog turizma Aktivnosti:. I. Identifikacija proizvoda i usluga ruralnog i sportsko-

rekreativnog turizmaII. Osmišljavanje i razvoj ponude ruralnog i sportsko-rekreativnog

turizmaIII. Promocija ponude ruralnog sportsko-rekreativnog turizma


4. SAŽETAK STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA


VIZIJA OPĆINE VELIKI GRĐEVAC - Održivi razvoj zasnovan na prepoznatljivoj turističkoj ponudi kulturnog centra Mato Lovrak, organiziranoj poljoprivrednoj proizvodnji i razvijenom poduzetništvu, izgrađenoj cestovnoj, komunalnoj, te

društvenoj infrastrukturi i korištenje obnovljivih izvora energije, kroz veliku mogućnost korištenja EU fondova.

DUGOROČNI CILJ 1: Razvoj turističke ponude bazirane na prepoznatljivosti književnika Mate Lovraka i ostale turističke ponude te

zaštita okoliša i prirode

DUGOROČNI CILJ 2: Razvoj poduzetništva i obrtništva, ekološke i tradicionalne poljoprivrede i povezivanje poljoprivrednih proizvođača

DUGOROČNI CILJ 3: Razvoj cestovne, komunalne, društvene i poduzetničke infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije te

energetske učinkovitosti

Razvojni prioritet 1. Razvoj turističke ponude na prepoznatljivosti Mate Lovrak

Razvojni prioritet 2. Razvoj ostale turističke ponude

Razvojni prioritet 1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija cestovne infrastrukture

Mjera 1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija nesvrstanih cesta i ulicaAktivnosti:. I. Identificirati nerazvrstane ceste i ulice u OpćiniII. Izrada projektne dokumentacije za nerazvrstane ceste i ishođenje

građevinskih dozvolaIII. Prijava projekata na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva IV. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili

HBOR-aV. Provedba projekata dobivenih na natječajima i povrat sredstava

Razvojni prioritet 2. Izgradnja komunalne infrastrukture

Mjera 1. Izgradnja vodovodne mreže i vodocrpilištaAktivnosti:. I. Identifikacija projekata za izgradnju vodovodne mreže i

vodocrpilištaII. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju vodovoda i

ishođenje građevinske dozvoleIII. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva IV. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili


Razvojni prioritet 2. Povezivanje poljoprivrednih proizvođača OPG-a u Proizvođačke organizacije i/ili klastere

Mjera 1. Povezivanje poljoprivrednih proizvođača OPG-a u Proizvođačke organizacije i/ili klastereAktivnosti:. I. Identifikacija zainteresiranih vlasnika OPG-aII. Organiziranje udruge/zadruge poljoprivrednih proizvođača

III. Zajednički nastup na tržištu

Razvojni prioritet 1. Razvoj poduzetništva i obrtništva

Mjera 1. Razvoj poduzetništva i obrtništva Aktivnosti:. I. Identifikacija postojećih i potencijalnih poduzetnika

II. Odlazak na studijsko putovanje, ruralni turizam, poljoprivredna proizvodnja i ostalo

III. Razrada poduzetničkih ideja i izrada poslovnih planovaIV. Pronalazak izvora financiranja i realizacija projekataV. Praćenje poslovanja poduzetnika tijekom 12 mjeseci

VI. Izgradnja vlastitih ljudskih potencijala za apsorpciju sredstava iz EU fondova

VII.


Mjere 2.Razvoj turističke destinacije Aktivnosti:. I. Razvoj turističkih događaja i manifestacija (sajam kreativnosti)

II. Uređenje naselja Općine (urbana estetika)III. Izrada turističkih putokaza i promotivnih materijala

Mjere 1.Zaštita okoliša i prirode Aktivnosti:. I. Identifikacija potencijalnih projekata

II. Sanacija divljih deponijaIII. Zaštita prirode i krajobraza



Mjera 2. Izgradnja sustava odvodnje (kolektora i pročistača)Aktivnosti:. I. Identifikacija naselja za izgradnju sustava odvodnje

II. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije i ishođenje građevinske dozvole

III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva IV. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili


Razvojni prioritet 3. Izgradnja društvene infrastrukture

Mjera 1. Izgradnja društvene infrastruktureAktivnosti:. I. Identifikacija projekta izgradnje društvene infrastrukture

II. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju i ishođenje građevinske dozvole

III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva IV. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili


Razvojni prioritet 4. Izgradnja poduzetničke infrastrukture

Mjera 1. Izgradnja Poduzetničke infrastruktureAktivnosti:. I. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju Poduzetničke zone i

ishođenje građevinske dozvoleII. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva

III. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili HBOR-a

IV. Provedba projekata dobivenih na natječajima i povrat sredstava

Mjera 2. Poticanje ekološke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnjeAktivnosti:. I. Identifikacija postojećih ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih

proizvođača OPG-aII. Identifikacija površina, kultura i kapaciteta ekoloških i tradicionalnih

OPG-a III. Izrada kataloga ekološke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje,

opis i količine ukupne proizvodnje na području Općine.

Mjera 3. Edukacija poljoprivrednih proizvođača OPG-a Aktivnosti:. i. Edukacija o novim načinima direktne prodaje od proizvođača do

kupca ii. Edukacije za specijalizirane proizvođače (voćare, povrtlare i dr.)iii. Edukacija o zajedničkom nastupu na tržištu i ostalim razvojnim

mogućnostima

Mjera 4. Poticanje razvoja prerade poljoprivrednih proizvoda Aktivnosti:. i. Identifikacija poduzetnika i investitora za preradu poljoprivrednih

proizvodaii. Osmišljavanje poticajnih mjera ispred Općine za poticanje

poduzetnika i investitora prerađivača poljoprivrednih proizvoda




Razvojni prioritet 5. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

Mjera 1. Korištenje obnovljivih izvora energijeAktivnosti:. I. Identifikacija potencijalnih projekta

II. Praćenje natječaja i prijava na natječajIII. Izgradnja prihvatljive i energetski učinkovitije javne rasvjeteIV. Provedba ostalih projekata korištenja obnovljivih izvora energije i




5. ANALIZA STANJA

5.1. Povijesni prikazVeliki Grđevac je u 13. stoljeću bio središte Gordie, županije pripadajuća naselja su Međurača, Prugovac, Vukosavljevica, Trnovitica i Zdenci. Godine 1501. sve je porušeno i Gradina je razvaljena. Godine 1501. sve je porušeno. U 14. stoljeću Grđevačka je bila dijelom Križevačke županije jer je izgubila svoju samostalnost.

1357. godine spominje se prva župna crkva, uz podatak da se u mjestu održavaju sajmovi. Kralja Žigmunda Luksemburškog darovao je Grđevačkom plemiću Ladislavu Voćin i Orahovicu. Plemić Ladislav imao je tu posjed 1403. godine. Grđevac sredinom 15. stoljeća 1445. godine pada Vojnoj krajini. Veliki Grđevac pripadao je Bjelovaru kao podžupanija i imao položaj političke općine. Nastankom Bjelovarsko-križevačke županije, 1886. godine Veliki Grđevac je politička općina u sklopu Kotara Grubišno Polje. Do tada veliki Grđevac je pripadao Bjelovarskoj županiji za vrijeme njenog postojanja kao podžupanija i mao položaj političke općine. Veliki Grđevac je politička općina u sklopu Kotara Grubišno Polje.

U Velikom Grđevcu prva škola sagrađena je 1892. godine Taj podatak zapisan je u prvoj školskoj spomenici. Društvo Sokol utemeljeno je 1920. utemeljili su ga učitelji.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca za djecu Mato Lovraka davne 1905/06 upisuje prvi razred osnovne škole, a kao učitelj djeluje 1922. godine i 1926. godine. 1944 dolazi do požara gdje je škola u potpunosti izgorjela, nova školska zgrada sagrađena je 1947. godine, a 1954. godine donijeta je odluka da se u Velikom Grđevcu otvori osmogodišnja škola.

Od 1987. godine održava se kulturno povijesna manifestacija Lovrakove dane kulture. Ova manifestacija je od državne važnosti jer se svake godine dodjeljuje državna nagrada za najbolji roman za mladež. Veliki Grđevac, tijekom godine obiđe par tisuća učenika I odraslih posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Jedna od najzanimljivijih sadržaja u Velikom Grđevcu je sigurno rekonstrukciji “Mlina Družbe Pere Kvržice”, identičnog i na istom mjestu gdje su ga obnavljali Pero i družina. Isto tako u sklopu Centra položen je pružni kolosijek na kojemu su postavljeni lokomotiva parnjača s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakovog djela “Vlak u snijegu”. Općine Veliki Grđevac je interesantna destinacija za lovni, seoski i školski turizam. Lovrak je umro 1974. godine u Zagrebu, sahranjen je na mjesnom groblju u Velikom Grđevcu. Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća ukinuta je Općina Veliki Grđevac, nakon toga djelovao je mjesni ured, a poslije i mjesna zajednica. Od 1966. godine asfaltirana je glavna prometnica Bjelovar – Daruvar, a 1967. godine ukinuta je željeznička pruga koja je bila prometna veza sa Bjelovarom i dalje Zagrebom. U Domovinskom ratu 1991. godine okupirano je 40% teritorija općine, prostor je oslobođen je akciji Otkos u studenom 1991. godine. Status općine Veliki Grđevac dobiva ponovno 1993. godine i od tad Općina predvodi sve aktivnosti. Veliki Grđevac i njegova okolna mjesta su prepoznati kao lovni, seoski i školski turizam. Stoga je općina pokrenula projekt revitalizacije starog zapuštenog bazena s ostalim pratećim sportsko-rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima. U općini djeluje kulturno umjetničko društvo “Mato Lovrak” te Udruga žena “Hrvatsko srce.




5.2. Geoprometni položaj

Slika 1. Geoprometni položaj Općine Veliki Grđevac.

Općina Veliki Grđevac prostire se na 164,80 km2 nalazi se u središnjem dijelu Bjelovarsko Bilogorske županije.

Općina Veliki Grđevac graniči s:

na jugu s Općinom Hercegovac na jugozapadu s Općinom Velika Trnovitica na sjeveru s Velika Pisanica na sjeverozapadu s Općinom Nova Rača na jugoistoku s Gradom Grubišnim Poljem na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom županijom




5.3. Klimatska obilježja

Na području Općine Veliki Grđevac ne postoje meterološka mjerenja te se zbog toga koriste podaci o klimi izmjereni u meterološkoj postaji Bjelovar, koji je udaljen 25 kilometara od središta Općine Veliki Grđevac.

Kako se u prikazu klime Koppenova klasifikacija klime prema izmjerenim klimatskim pokazateljima područje Općine Veliki Grđevac ima umjereno toplu kišnu klimu, te temperature kreću od - 3 0 C do 18 0 C, dok je najniža izmjerena temperatura iznosila je - 26,7 0 C dok je najveća izmjerena temperatura je 37,3 0 C.

Tokom godine na području Općine Veliki Grđevac padne u prosijeku oko 813 mm oborina i to više u toplom periodu od travnja do rujna nego u hladnom periodu od studenog do ožujka.

Relativna vlažnost zraka tokom cijele godine u prosijeku iznosi više od 74% i ne mijenja se mnogo tokom godine.

U Općini Veliki Grđevac tijekom cijele godine najčešće puše slabi vjetar (1-3Bf) s učestalošću od oko 95% u svim sezonama osim u proljeće kada puše u 91% slučajeva. Umjereni vjetar (4-5Bf) je rijedak (oko 5% slučajeva), osim u proljeće kad je nešto češći (9%). Jaki vjetar (6-7Bf) i tišine imaju vrlo mali učestalost (0.2%). U klimatološkim terminima motrenja u analiziranom razdoblju nije zabilježen vjetar jači od 7 Bf.

Tijekom godine najveće vrijednosti nastupaju u srpnju kada sijanje Sunca traje oko 9 sati dnevno te u kolovozu (8 sati). Najniže vrijednosti su u zimskim mjesecima i kasnu jesen, u prosincu kada je trajanje sijanja samo oko 1 sat dnevno te u siječnju, veljači i studenom (oko 2 sata). Minimum u prosincu povezan je s najvećom srednjom mjesečnom količinom naoblake i najmanjom visinom Sunca nad horizontom u tom mjesecu. Iako bi bilo za očekivati da najveći broj sunčanih sati bude u lipnju kada su visine Sunca najveće, to zbog povećane naoblake nije slučaj već maksimum nastupa u srpnju zbog manje količine naoblake.

Područje Općine najviše grmljavine ima tokom toplog dijela godine. Dani s grmljavinom su najbrojniji u lipnju (6) i svibnju, srpnju i kolovozu (4 ili 3 dana). Od ukupnog godišnjeg broja dana s grmljavinom (23) 75% otpada na navedene mjesece. Također na području Općine tuča je rijetka pojava, a ako se pojavljuje onda je to u svibnju i lipnju.




5.4. Socio-demografska struktura

Tabela 1. Pregled stanovništva i kućanstava, te gustoće naseljenosti po Popisima stanovništva, Izvor DZS.

Područje Površina Stanovništvo Kućanstva Gustoćanaseljenostikm2 2001. 2011. 2001. 2011.

RH 56.594 4.437.460 4.284.889 1.477.377 1.519.038 75,7ŽUPANIJA BJELOVARSKO

BILOGORSKA 2.640 133.084 119.764 44.269 41.128 45,37

OPĆINA VELIKI GRĐEVAC 164,8 3.313 2.849 1.157 983 17,29

Županija Bjelovarsko Bilogorska veličine je 2.640 km2 s gustoćom naseljenosti od 45,37 %. razdoblju od 2001. – 2011. godine u Bjelovarsko bilogorskoj županiji broj stanovnika i kućanstava je u opadanju. Veliki Grđevac veličine je 164,80 km2 s gustoćom stanovništva 17,29%. Iz tablice 1. možemo iščitati da dolazi do smanjenja broja stanovništva kako u Županiji tako i u Općini Veliki Grđevac. Uzrok tome je nerazvijeno gospodarstvo te mali broj radnih mjesta, što se očituje odlaskom mladih iz ovih ruralnih sredina.

Tabela 2. Spolna i struktura stanovništva po naseljima popis, izvor DZS 2011.

NaseljeBroj stanovnika

0-19 20-39 40-59 60-79 80 i više 2011.M Ž

Cremušina 0 0 1 0 0 1 0Donja Kovačica 69 59 81 63 6 144 134Dražica 26 37 37 51 12 81 82Gornja Kovačica 79 92 61 48 10 147 143Mala Pisanica 33 54 52 45 8 108 84Mali Grđevac 1 1 1 3 0 2 4Pavlovac 108 120 180 110 37 270 285Sibenik 5 3 8 3 0 10 9Topolovac 3 4 5 3 0 9 6Veliki Grđevac 247 265 378 260 50 569 631Zrinska 32 28 30 30 10 66 64Općina Veliki Grđevac 603 663 834 616 133 1407 1442

Tablica 2. prikazuje stanovništvo Općine Veliki Grđevac u kojoj ima 2.849 stanovnika, od toga 1.407 osoba muškog stanovništva, a 1.442 osobe ženskog stanovništva. U Općini prevladava stanovništvo dobi od 40-59 godina. Primijetimo da dob od 0-19 godina je podjednak s dobi od 20-39 godina. U Općini Velik Grđevac prevladava stanovništvo srednje dobi od 40-59 godina njih 834. Po naseljima Općine Veliki Grđevac vidimo da u nekim naseljima kao što su Cremušina, Mali Grđevac, Sibenik i Topolovac ima jako malo stanovnika do svega njih 20-ak, dok u mjestu Cremušina ima samo jedan stanovnik.




Tabela 3. Kvalifikacijska struktura stanovništva, izvor DZS 2011.

Područje Ukupno Bezškole

1-7 razreda osnovne

školeOsnovna

školaSrednje

škole

Višaškola, VI. stupanj

fakulteta,stručnistudij

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni

studij Mag

iste

rij

Dokt

orat

Nepo

znat

o

Bjelovarsko bilogorska županija

101.323 2.442 8.777 33.374 47.118 4.035 5.146 197 48 186

Veliki Grđevac 2.422 74 266 990 971 66 54 1 - -

U tabeli 3. prikazana je kvalifikacijska struktura stanovništva u Bjelovarsko bilogorskoj županiji i Općini Veliki Grđevac. Vidljivo je da u županiji najveći broj stanovnika ima završeno srednje školsko obrazovanje, zatim njih 47.118 ima završeno osnovno obrazovanje. U Općini Veliki Grđevac Višu školu, VI. stupanj fakulteta, te stručni studij ima njih 66, dok fakulteti umjetničke akademije i sveučilišni studij ima njih 54.

5.5. Nezaposlenost

Tabela 4. Prikaz nezaposlenih po godinama, izvor Općina Veliki Grđevac.

Godina 2010 2011 2012 2013 2014Općina Veliki

Grđevac 409 364 352 371 381

Tabela 4. prikazuje nezaposlene po godinama u periodu od 2010. do 2014. godine. Najveći broj nezaposlenih je prikazan u 2010. godini, dok je u narednim godinama nezaposlenost manja s malim oscilacijama ovisno o godini. Pogledom na sve godine nezaposlenost je u padu.




Grafikon 1. Prikazuje nezaposlenost osoba na području Općine Veliki Grđevac.

2010 2011 2012 2013 2014

409

364

352

371

381

Prikaz nezaposlenih po godinama

Grafikon 1. prikazuje grafički pregled nezaposlenih osoba po godinama i vidljivo je da je nezaposlenost u Općini Veliki Grđevac nakon 2010. godine doživjela drastičan pad. Nakon 2012. godine broj nezaposlenih osoba raste.

Tabela 5. Pregled kvalifikacijske strukture nezaposlenih u 2010. i 2014. godini, izvor Općina Veliki Grđevac.

Područje Ukupno Bez škole

Osnovnaškola

Srednjaškola 3. godine

Srednješkole 4. godine

GimnazijaViša

škola,I stupnik

Fakultet, akademij

a, magisterij, doktorat

Nezaposlene osobe

2010 409 36 156 140 61 6 7 2

2011 364 32 126 127 63 5 8 3

2012 352 27 106 129 66 8 10 5

2013 371 29 111 143 67 8 9 4

2014 381 45 111 130 75 7 10 3

Tabela 5. prikazuje se kvalifikacija strukture nezaposlenih osoba od 2010. do 2014. godine. Najveći broj nezaposlenih osoba je u 2010. godini s osnovnim obrazovanjem, te s obrazovanje Srednje škole 3. godine. U 2012. godini vidimo povećanje broja nezaposlenih osoba s završenim Fakultetom, akademija, magisterij, doktorat i osoba s Višom školom I stupnik.




Grafikon 2. Pregled kvalifikacije strukture nezaposlenih u 2014. i 2015. godini, izvor općina Veliki Grđevac.

Ukupno

Bez ško

le

Osnovna š

kola

Srednja

škola

3. godine

Srednja

škola

4. godine

Gimnazi

ja

Viša šk

ola,I st

upnik

Fakulte

t, akad

emija,

mag

isterij,

doktorat

371

29111 143

678 9 4

381

45111 130

757 10 3

2013 2014

Grafikon 2. prikazuje pregled kvalifikacijske strukture nezaposlenih prema završenom obrazovanju. U grafikonu su prikazane samo dvije godine iz tablice 2013. i 2014. godina. Vidimo da je u 2013. godini porasla nezaposlenost onih s završenom srednjom školom u odnosu na osobe s završenom srednjom školom. Isto tako vidimo da je došlo do povećanja nezaposlenih s završenom srednjom četverogodišnjom školom.




5.6. Gospodarski pregled

Tabela 6. Pregled gospodarskih pokazatelja po godinama, izvor Fina, Općina Veliki Grđevac.

Rb. Godine naziv 2011. 2012. 2013. 2014.1. Ukupno broja pravnih osoba 21 22 23 232. Ukupni prihodi 28.531 30.652 26.953 29.5283. Ukupni rashodi 27.230 29.976 29.938 33.3224. Dobit prije oporezivanja 1.307 1.194 1.087 6545. Gubitak prije oporezivanja 6 517 4.072 4.4486. Ukupan broj zaposlenih baziranih na satu rada 80 84 79 827. Prosječna neto plaća po zaposlenom 3.127 3.433 3.598 3.6258. Ukupan broj nezaposlenih 409 364 352 3719. Ukupan broj obrtnika (fizičkih osoba) 9 9 10 11

10. Ukupan broj OPG-a (fizičkih osoba) 577 543 531 537 U tisućama kuna kuna

Tabela 6. prikazuje zbirne gospodarske podatke po godinama, a odnose se na pravne osobe (poduzetnike), obrtnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, Ukupan broj pravnih osoba je u porastu. Ukupni prihodi u Općini Veliki Grđevac su najveći u 2012. godini dok su najniži u 2013. godini. Rashodi su od 2011. godine do 2014. godine u konstantnom porastu. Dobit prije oporezivanja najveća je u 2011. godini te je u konstantnom padu od tad do 2014. godine. Gubitak je najveći također u 2011. godini dok je najmanji u 2012. godini. Broj zaposlenih na bazi sata rada je najveći u 2012. godini. Prosječna neto plaća je u kontinuiranom porastu u promatranom periodu. Broj nezaposlenih od kad je bio najveći u 2010. do 2013. godini je u padu, dok je u 2014. godini zabilježen porast nezaposlenih. Broj obrtnika je u porastu, a najveći je bio u 2014. godini. Broj OPG-a je u padu od 2011. do 2013. godine kada se bilježi porast broja OPG-a u 2014. godini.

Grafikon 3. Ukupan broj pravnih osoba, OPG-a i obrtnika, izvor Općina Veliki Grđevac i Fina.

2011. 2012. 2013. 2014.

21 22 23 239 9 10 11

577543 531 537

Ukupno broja pravnih osoba Ukupan broj obrtnika (fizičkih osoba)Ukupan broj OPG-a (fizičkih osoba)




Grafikon 3. prikazuje grafički prikaz broja pravih osoba, obrtnika te OPG-a u periodu od 2011 -2014. godine. Vidimo izrazito veliki broj OPG-a pogotovo u 2011. godini. Pregledom svih godina iz grafikona vidimo blagi pad poljoprivrednih gospodarstava za 1,07%. Broj obrtnika je u porastu od 2011. godine za 0,99% kao i broj pravnih osoba.

Grafikon 4. Ukupni prihodi i rashodi po godinama, izvor Fina.

2011. 2012. 2013. 2014.

28,53130,652

26,95329,528

27,23029,976 29,938

33,322Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Grafikon 4. prikazuje podatke iz tablice 6. te ilustrira odnos ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika u Općini Veliki Grđevac za period od 2011. godine do 2014. godine. U prve dvije godine prihodi su bili veći od rashoda, što dokazuje da su poslodavci poslovali s dobiti. U 2013. i 2014. godini taj trend se ne nastavlja te su rashodi su veći od prihoda što nije dobar pokazatelj o poslovanju poduzetnika.

Grafikon 5. Pregled dobiti i gubitka prije oporezivanja po godinama, izvor Fina.

2011. 2012. 2013. 2014.

1,307 1,194 1,087654

6

517

40724448

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja




Grafikon 5. prikazuje grafički prikaz dobiti i gubitka prije oporezivanja poduzetnika u Općini Veliki Grđevac, što dokazuje da u zadnje dvije godine poduzetnici posluju s gubitkom za razliku od 2011. i 2012. godine u kojoj su poduzetnici poslovali s dobiti. Dobit prije oporezivanja poduzetnika od 2011. godine do 2014 je u kontinuiranom padu.

Grafikon 6. Prikazuje ukupan odnos zaposlenih i nezaposlenih, izvor Fina i Općina Veliki Grđevac.

2011. 2012. 2013. 2014.

80 84 79 82

409364 352 371

Ukupan broj zaposlenih baziranih na satu rada Ukupan broj nezaposlenih

Grafikon 6. prikazuje ukupan broj zaposlenih na bazi sata rada kod poduzetnika (u pravnim osobama) koja su predala Godišnje financijsko izvješće (GFI) za navedenu godinu, a imaju sjedište na području Općine Veliki Grđevac i ukupan broj nezaposlenih. U ovom grafikonu nisu uvršteni obrtnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ukupan broj nezaposlenih je prikaz broja nezaposlenih prijavljenih na (HZZ) po godinama. Ukupan broj nezaposlenih od 2011. godine je u smanjenju. Ukupan broj zaposlenih baziranih na satu rada je u povećanju nakon 2013. godine.

Grafikon 7. Prosječna neto plaća po zaposlenom.

2011. 2012. 2013. 2014.

3,127

3,433

3,598 3,625

Prosječna neto plaća po zaposlenom




Grafikon 7. prikazuje prosječnu neto plaću po zaposlenom kod poduzetnika ( u pravnim osobama) koje su predale GFI po godinama. Iz grafičkog prikaza možemo vidjeti da je prosječna neto plaća iz godine u godinu sve veća.

Tabela 7. Broj poduzetnika po godinama, izvor Fina.

PD Naziv 2011 2012 2013 2014A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6 6 8 8C Prerađivačka industrija 4 4 2 2

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1 1 2 2

F Građevinarstvo 1 1 1 1

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 4 4 4 4

H Prijevoz i skladištenje 1 1 2 2

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1 1 0 0

M Stručne, Znanstvene i tehničke djelatnosti 2 2 2 2Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne 1 1 1 1S Ostale uslužne djelatnosti 1 1 1 1

UKUPNO 22 22 23 23U tisućama kuna

Tabela 7. prikazuje broj poduzetnika po godinama i djelatnostima za period od 2011. godine do 2014. godine Najveći broj poduzetnika je u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo, i ribarstvo, gdje vidimo povećanje u zadnje dvije godine prikazane iz tablice, dok u djelatnosti Prerađivačke industrije bilježimo pad. Djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla je u stagnaciji. Pogledom na ukupni zbroj u tablici vidimo povećanje broja djelatnika u zadnje dvije godine navedene u tablici.

Tabela 8. Ukupni prihodi po godinama, izvor Fina.

PD Naziv 2011 2012 2013 2014A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6.519 7.980 6.435 7.878C Prerađivačka industrija 6.325 6.054 3.746 3.522

EOpskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

1.576 1.883 1.865 1.982


G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 4.530 4.829 5.012 5.176


I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 366 201

M Stručne, Znanstvene i tehničke djelatnosti 2.321 2.030 1.982 1.940Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne 816 1.140 960 1.097S Ostale uslužne djelatnosti 5.984 6.369 6.557 7.603

UKUPNO 28.531 30.652 26.953 29.528U tisućama kuna

Tabela 8. prikazuje ukupan prihod poduzetnika po djelatnostima iz koje vidimo da je izrazito najveći prihod ostvaren u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvu, ta djelatnost ostvarila




je najveći prihod u 2012. godini. U djelatnostima prerađivačke industrije bilježimo pad prihoda, dok u svim ostalim djelatnostima možemo vidjeti povećanje prihoda. Pogledamo li zbir tabele najveći prihod ostvaren je u 2012. godini, najmanji u 2013. godini.

Tabela 9. Ukupni rashodi po godinama, izvor Fina.



1.575 1.859 1.857 1.970





M Stručne, Znanstvene i tehničke djelatnosti 2.199 2.004 1.936 1.892Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne 794 1.043 864 1.062S Ostale uslužne djelatnosti 5.630 6.130 6.331 7.487


Tabela 9. prikazuje ukupan rashod po godinama. Iz tablice možemo iščitati da su najveći rashodi bili u djelatnosti poljoprivrede, šumarstvo i ribarstvo, zatim u ostalim uslužnim djelatnostima te djelatnostima Trgovine na veliko i na malo i opskrba vodim. Možemo primijetiti da djelatnost pružanja smještaja u 2013. godini i 2014. godini nije ni bilo za razliku od 2011 i 2012. godine, kao i djelatnost Građevinarstva koje je bilo u prve tri godine navedene iz tabele. Rashodi u 2011. i 2012. godini su manji u odnosu na 2013. i 2014. godinu u kojoj vidimo povećanje rashoda.

Tabela 10. Dobit nakon oporezivanja, izvor Fina.

PD Naziv 2011 2012 2013 2014A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 308 313 382 226C Prerađivačka industrija 191 230 44 8


1 24 8 13


G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 85 101 129 94



M Stručne, Znanstvene i tehničke djelatnosti 98 21 37 38Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne 12 76 76 13S Ostale uslužne djelatnosti 295 198 188 101

UKUPNO 997 969 867 511U tisućama kuna

U tabeli 10. prikazujemo dobit nakon oporezivanja takozvana neto dobit iz koje vidimo da najveću dobit ostvaruju u Poljoprivredi i šumarstvu i ribarstvu. U 2014 ta dobit je dosta manja u odnosu na prve tri godine navedene u tablici. Primijetimo da u svim djelatnostima je dobit iz




godine u godinu sve manja. Isto tako analizom cjelokupne tablice vidimo da je dobit izrazito najmanja u 2014. godini za razliku od ostalih god iz tablice.

Tabela 11. Prosječna neto plaća po djelatnostima, izvor Fina.



4.306 2.963 3.127 2.959

F Građevinarstvo 1.992 3.907 1.884 0


H Prijevoz i skladištenje 0 0 3.672 2.951

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2.066 2.755 0 0

M Stručne, Znanstvene i tehničke djelatnosti 4.988 4.514 4.416 4.295Q Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne 2.863 2.860 3.205 3.083S Ostale uslužne djelatnosti 3.138 3.562 3.048 3.261


Tabela 11. prikazuje prosječnu neto plaću po djelatnostima. Pregledom svih godina iz tablice vidimo povećanje. U djelatnosti Trgovine na veliko i na malo vidimo da je neto plaća konstantnom porastu kao i u poljoprivredi , šumarstvu i ribarstvu te Prerađivačkoj industriji. Djelatnosti koje bilježe kontinuirano smanjenje neto plaće je Stručne, Znanstvene i tehničke, dok je u drugim djelatnostima neto plaća bila manja i veća ovisno o godini. Zbirom svih četiri godine vidimo porast neto plaće.




5.7. Stanje infrastrukture2

5.7.1. Cestovna infrastruktura

Općina Veliki Grđevac jedna je od općina kojoj je neophodan sveukupan razvoj, a posebno izgradnja cestovne infrastrukturu, točnije nerazvrstanih cesta koje su prvenstveno pod ingerencijom Općine. Općina je zadužena za njihovu izgradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta za njihovo održavanje i čišćenje. Općinsko vijeće je na 19. sjednici održanoj 19. prosinca 2012. godine, donijelo odluku o nerazvrstanim cestama na području Općine Veliki Grđevac. U odluci je definirano što sačinjava, sastavni dijelovi, nerazvrstane ceste te ih je identificirana mreža od 26. pravaca, a također su definirane širine nerazvrstane ceste te osovinsko opterećenje.

5.7.2. Komunalna infrastruktura

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav na području Općine Veliki Grđevac relativno je dobro razvijen, a tom u prilog ide činjenica da Općina Veliki Grđevac posjeduje vlastito vodocrpilište „Grđevica“ s kapacitetom kvalitetne pitke vode od 24 l/s iz kojeg se trenutno opskrbljuju naselja Veliki Grđevac, Pavlovac, Mala Pisanica, Donja Kovačica i Gornja Kovačica, a ishođeni su akti o gradnji za naselja Dražica i Zrinska. Iz spomenutog vodocrpilišta opskrbljuje se i dio Općine Velika Pisanica. Distributer vode je komunalna tvrtka „Vodovod“ d.o.o. Veliki Grđevac u vlasništvu Općine Veliki Grđevac.

Odvodnja

Sustav za odvodnju trenutno nije zadovoljavajući, jer je kanalizacijom koja ne udovoljava sadašnje standarde obuhvaćen uži centar naselja Veliki Grđevac u dužini od cca 1000 m, bez pročistača s ispustom u otvoreni vodotok. Ostali dijelovi Općine za odvodnju otpadnih voda koriste septičke jame. U projektiranju je kanalizacijski kolektor i pročistač za centralni dio naselja Veliki Grđevac u dužini od oko cca 3.500 m, te se predviđa kandidirati za fiainciranje iz mjera Ruralnog razvoja.

Plinoopskrba

Plinoopskrbom su pokrivena naselja Veliki Grđevac, Mala Pisanica (Pavlovac i Donja Kovačica), dok ostala naselja općine nisu plinificirana, a trenutno ne postoji plan daljenje plinifikacije Općine.

2 Izvor Općina Veliki Grđevac




Elektroopskrba

Električnom energijom i javnom rasvjetom pokrivena su sva naselja na području Općine Veliki Grđevac.

Zbrinjavanje otpada

U području Općine Veliki Grđevac nije uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Taj sustav bi osiguravao izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, vrednovanje neizbježnog otpada i kontrolirano sakupljanje, skladištenje i odlaganje ostatka otpada.

Poštanski i telekomunikacijski sustav

U Velikom Grđevcu nalazi se jedna pošta, a telekomunikacijska pokrivenost cijelog područja Općine je zadovoljavajuća, što znači da je fiksnom telefonijom pokriveno uglavnom cijelo područje, osim naselja Sibenik, Cremušina, Mali Grđevac i Topolovica, a mobilnom telefonijom kao i Internet vezom sva naselja.

5.7.3. Društvena infrastruktura

Na području Općine Veliki Grđevac postoje vatrogasni domovi i to u naseljima Veliki Grđevac, Pavlovac, Dražica, Mala Pisanica, Donja Kovačica i Gornja Kovačica.

Dječji vrtić „Slatki potok je u Velikom Grđevcu kapaciteta do 25 djece u jednoj mješovitoj skupini. Općina Veliki Grđevac posjeduje 3. Dječja igrališta, i to 2. u Velikom Grđevcu i jedno u Pavlovcu.

Općina Veliki Grđevac ima 3. malonogometna igrališta, a jedno veliko nogometno igralište. U Velikom Grđevcu je školsko sportska dvorana, te Dom kulture Mato Lovrak i dvije društvene prostorije za okupljanje umirovljenika i mladeži. Značajno je spomenuti i Centar Mato Lovrak i Spomen soba Mato Lovrak, te bazen u izgradnji.




5.8. Lokalna samouprava

5.8.1. Organizacijska analiza

Općina Veliki Grđevac kao jedinica lokalne samouprave svoj organizacijski ustroj definira sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi. Organizacijski ustroj je definiran Pravilnikom o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela (JUO), kojeg svaka jedinica lokalne samouprave donosi prema svojim potrebama i svom organizacijskom ustroju. JUO upravlja Pročelnik, kojeg imenuje općinski načelnik na temelju javnog natječaja.

Obavljanje poslova iz djelokruga JUO obavljaju:

1. Rukovodeći i drugi stručni poslovi,2. Upravni, imovinsko pravni, opći poslovi i drugi stručni poslovi,3. Analitički, materijalno financijski, računovodstveni, financijsko-planski i drugi stručni

poslovi,4. Opći administrativno - pisarnički, arhivski i ostali poslovi,5. Pomoćno-tehnički i ostali poslovi.

Naziv radnih mjesta, opis poslova u Općini Veliki Grđevac

1. Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela2. Stručni suradnik za upravne, imovinsko pravne i opće poslove3. Viši referent za financije i računovodstvo4. Administrativni referent5. Spremačica

5.8.2. Analiza prihoda proračuna

Tabela 12. Ostvareni proračun u Općini Veliki Grđevac po godinama, izvor Ministarstvo financija

Račun iz rač. plana

Opis stavke 2010 2011 2012 2013 2014

6 PRIHODI POSLOVANJA 4.667.022 4.870.746 5.759.987 7.253.525 6.360.36161 Prihodi od poreza 2.408.922 2.643.630 2.551.648 2.427.186 2.634.01862 Doprinosi 0 0 0 0 0063 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od

subjekata unutar općeg proračuna 1.061.868 1.145.466 1.989.574 3.528.343 2.343.430

64 Prihodi od imovine 314.382 276.756 282.030 319.199 477.23665 Prihodi od upravnih i administrativnih

pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

666.018 784.758 902.953 943.762 874.881

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 215.832 12.010 33.385 35.035 30.796

67 Prihodi iz proračuna 0 0 0 0 068 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0 8.126 397 0 0




U tabeli 12. prikazan je ostvareni proračun Općine Veliki Grđevac, tj prihodi od poslovanja koji su ostvareni u periodu od 2010.- 2014. Pregledom godina iz tablice vidimo porast prihoda od 2010. do 2013. godine. U 2014 . godini prihod je nešto manji iz razloga što su prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija bili manji od prethodnih godina. Prihodi od poreza su najveći u 2011. godini. Pomoć iz inozemstva kao i prihodi od upravnih administrativnih pristojbi su najveći u 2013. godini, dok su prihodi od imovine najveći u 2014. godini.




6. REZULTATI ANKETNOG UPITNIKA

U sklopu izrade Strateškog razvojnog programa (SRP) Općine Veliki Grđevac izrađen je anketni upitnik kako bi se dala prilika svim značajnijim pojedincima i predstavnicima poduzetnika, udruga i ostalih, da svojim prijedlozima i komentarima daju svoj doprinos u izradi SRP-a u održivom razvoju kroz svoje projektne ideje.

1. Pitanja o statusu i povijesti anketiranje osobe, njegovom iskustvu i problemima2. Pitanja o zadovoljstvu funkcioniranja lokalne samouprave i mogućnostima koje se

pružaju.3. Pitanja o viziji razvoja i dugoročnim ciljevima iz perspektive anketirane osobe4. Pitanja specijalizirana za poduzetnike, obrtnike i OPG-ove.5. Pitanja specijalizirana za predstavnike udruga (NVO organizacije)6. Prijava vlastitih projektnih ideja koje će se naći na popisu projektnih ideja

U Općini Veliki Grđevac ispunjeno je 8 anketa, a sažeti rezultati anketa su:

Osnovni problemi Općine Veliki Grđevac su:o Nedostatak prostora za smještaj starijih osoba,o Nedostatak društvenih događanja (kino, kazališne predstave, predavanja,

edukacije),o Trgovački centri,o Nedostatak sajmova,o Neuređeni poljski putovi, o Neuređeni sustav odvodnje oborinskih voda,o Nedovoljna komunikacija predstavnika Općine i stanovništva,o Nezaposlenost,o Smanjenje broja stanovništva,o Pasivnost i zavist,o Ekološko zagađivanje (divlji deponiji),o Nedostaje sustava odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda,o Ne dovoljno ažurirana web stranica Općine,o Nezainteresiranost mladih,o Nedostatka financijskih sredstava, o Nedostatak radnih mjesta,o Odlazak mladih iz općine,

Glavni potencijal razvoja Općine Veliki Grđevac su:o Izgradnja bazena,o Osnivanje Kulturnog centra Mato Lovrak,o Korištenje EU fondova,o Projekt Vlakom kreacije do bazena imaginacije,o Turizam, seoski turizam, lov i ribolov, o Razvoj poduzetništva, poticanje malog i srednjeg poduzetništva,




o Izgradnja cestovne i komunalne infrastrukture ,o Društvena infrastruktura,o Ostanak mladih na području Općine,o EU fondovi,edukacija i poticaji,o Promidžba potencijala Općine,

Glavna prepoznatljivost Općine je Mato Lovrak, u kojem nije dovoljno iskorišteni turistički potencijal.

Veliki je interes iskazan za korištenje EU fondova i dodatnom edukacijom.

Sve navedene informacije dobivene kroz anketni upitnik su ugrađene u izradu SRP Općine Veliki Grđevac.

7. VIZIJA RAZVOJA

Vizija opisuje budućnost kakvu bismo željeli svojoj Općini. To je iskazani cilj Strateškog razvojnog programa, a na osnovi njega donose se odluke u tijeku izrade SRP. Izjava o viziji opisuje kako bi naša općina izgledala za 5 godina kao rezultat uspješno provedenog SRP. Vizija odražava odgovore na gornja pitanja. Vizija će najvjerojatnije opisati odgovorima na postavljena pitanja:

Koja je prepoznatljivost Općine? Najvažnije gospodarske aktivnosti? Na kojim poslovima se zapošljavaju ljudi? Kvaliteta javnih usluge? Kakvu sliku i reputaciju imaju osobe koje dolaze u Veliki Grđevac?

Stoga je predložena sljedeća vizija Općine Veliki Grđevac

Održivi razvoj zasnovan na prepoznatljivoj turističkoj ponudi kulturnog centra Mato Lovrak, organiziranoj poljoprivrednoj proizvodnji i razvijenom

poduzetništvu, izgrađenoj cestovnoj, komunalnoj, te društvenoj infrastrukturi i korištenje obnovljivih izvora energije, kroz veliku mogućnost korištenja EU

fondova.




8. SWOT ANALIZA

Namjera sadržaja SWOT analize je da identificira vlastite snage koje treba dalje jačati i razvijati, zatim vlastite slabosti koje treba otklanjati ili umanjivati, zatim vanjske prilike koje je potrebno koristiti i vanjske prijetnje koje je potrebno izbjegavati ili čije djelovanje je potrebno neutralizirati. Temeljem takvih namjera iz sadržaja SWOT analize mogu se identificirati buduće strateške programske aktivnosti koje će najviše doprinositi razvoju Općine Veliki Grđevac.

UNUTRAŠNJE SNAGE UNUTRAŠANJE SLABOSTIGospodarske promjene

Prepoznata potreba za provođenjem SRP promjena,

Interes stanovništva lokalne samouprave za izradom projekata i korištenja EU fondova,

Prirodni resursi, potencijal i tradicija Prirodni potencijali za turizam (KC Mato Lovrak), Ljudi posjeduju određena znanja i vještine za

poljoprivrednu proizvodnju.

Neizgrađena, cestovna, komunalna, poduzetnička i društvena infrastruktura

Neizgrađena komunalna infrastruktura, Potrebna rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, Potrebna izgradnje kanalizacijskog sustava, Završiti izgradnju vodoopskrbe, Zapušteni društveni i vatrogasni domovi po naseljima

Općine, Potrebno održavanje u uređenje mjesnih groblja po

naseljima.Nerazvijena i nekonkurentno poljoprivreda

Puno mali neorganiziranih tradicionalnih poljoprivrednih proizvođača,

Nedostaje povezivanje (udruživanje) OPG-a, Nedostaju prerađivački kapaciteti poljoprivrednih

proizvoda, Neorganizirano tržište i prodaja za male OPG-e, Ne postoji marketing tradicionalnih poljoprivrednih

proizvoda.

Nerazvijeni turizam Nedostatak malih smještajnih kapaciteta, Nedovoljna promidžba turističke destinacije, Nekorišteni potencijali za izletnički turizam, Neiskorišteni potencijal ruralnog turizma.

Nerazvijeno poduzetništvo i nekonkurentno gospodarstvo Smanjenje broja OPG-a, Poduzetnici su fokusirani na lokalno tržište, Nedovoljno korištenje informatičko komunikacijskih,

tehnologija u redovnom poslovanju i svakodnevnom životu,

Nedovoljno prepoznata potreba za edukacijama i stalnim učenjem,

Niža obrazovna struktura stanovništva, Nedostatak poduzetničkih zona.

VANJSKE PRILIKE VANJSKE PRIJETNJEEuroatlantske integracije

Članstvo u Europskoj uniji, Članstvo u NATO –savezu, Otvaranje tržišta Europske unije, Potencijalni izvori sredstava za

razvoj .poljoprivrede i gospodarsko socijalnu koheziju u EU strukturnim i kohezijskim fondovima.

Globalizacija Globalna ekonomska gospodarska kriza, Dolazak međunarodne konkurencije, Neadekvatno obrazovanje, Otvoreno tržište – ulazak ostalih "velikih igrača" na malo

lokalno tržište, Centralizacija – velika prisutnost odlučivanja u Zagrebu.




Geografski položaj Globalno sagledavanje tržišnih mogućnosti, Blizina Bjelovara, Povećana potražnja za tradicionalnim i ekološkim

poljoprivrednim proizvodima, Povećana potražnja za ruralnim turizmom,

Korištenje novih tehnologija Mogućnost korištenje obnovljivih izvora energije, Korištenje tehnoloških inovacija, internetskih i

informatičkih tehnologija.

Politička nestabilnost Birokracija nije prilagođena promjenama i potrebama

poduzetništva, obrta i OPG-a, Siva ekonomija i rad na crno, Nedostatak strategije na nacionalnoj razini, Centralizacija upravnih poslova, Visoko porezno opterećenje, Nerazriješena pravno imovinska stanja zemljanih

površina u zemljišnim knjigama, Ukidanje poreznih olakšica, Veće političke nestabilnosti –nemogućnost financiranja

razvojnih programa.




9. DUGOROČNI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI, MJERE I AKTIVNOSTI

Dugoročni cilj 1."Razvoj turističke ponude bazirane na prepoznatljivosti književnika Mate Lovraka i ostale

turističke ponude te zaštita okoliša i prirode "Glavna prepoznatljivost Općine Veliki Grđevaca je po književniku Mati Lovraku, a posebno po njegovom djelu Vlak u snijegu, što je u dosadašnjem radu općinsko rukovodstvo uspješno koristi u brendiranju turističke destinacije Veliki Grđevac. Upravo je daljnji cilj razviti kompletnu turističku ponudu baziranu na toj prepoznatljivosti.

Razvojni prioritet 1. Razvoj turističke ponude na prepoznatljivosti Mate Lovrak

Mjera 1. aktivnosti

Razvoj turističke ponude bazirane na

prepoznatljivosti

I. Identifikacija turističkih proizvoda i usluga - identificirati potencijalnu turističku ponudu baziranu na prepoznatljivosti pisca Mate Lovraka, osigurati održivost buduće turističke ponude i prepoznati turističke proizvode i usluge na području Općine.

INDIKATOR: Identificirana prepoznatljiva turistička ponudaII. Osmišljavanje i razvoj turističke ponude - temeljem identificirane

prepoznatljivosti turističke ponude potrebno je u suradnji sa stručnjacima iz područja razvoja turizma osmisliti i razviti cjelokupnu turističku ponudu Općine.

INDIKATOR: Razrađena turistička ponuda.III. Izgradnja turističkih kapaciteta – sukladno prepoznatljivosti i

identificiranoj turističkoj ponudi sustavno izgrađivati turističke kapacitete.

INDIKATOR: Izgrađeni turistički kapaciteti.IV. Promocija ponude ruralnog razvoja - promidžba identificirane i

razvijene turističke ponude, promidžbu fokusirati preko interneta i atraktivnih web stranica na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

INDIKATOR: Izrađena web stranica sa cjelokupnom turističkom ponudom na području Općine.

Razvojni prioritet 2. Razvoj ostale turističke ponude

Mjera 1. aktivnosti

Razvoj ruralnog i sportskog – rekreativnog

turizma

I. Identifikacija proizvoda i usluga ruralnog i sportsko-rekreativnog turizma – identifikacija proizvoda i usluga ruralnog i sportsko rekreativnog turizma na području Općine.

INDIKATOR: Identificirani proizvodi i usluge ruralnog i sportsko-rekreativnog turizma.II. Osmišljavanje i razvoj ponude ruralnog i sportsko-

rekreativnog turizma - temeljem identificirane ponude osmišljeni turistički programi i aranžmani na području Općine.




INDIKATOR: Osmišljena zajednička ponuda ruralnog i sportsko-rekreativnog turizma

III. Promocija ponude ruralnog i sportsko rekreativnog turizma - promidžba identificirane i razvijene turističke ponude, promidžbu fokusirati preko interneta i atraktivnih web stranica na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

INDIKATOR: Izrađena web stranica sa cjelokupnom turističkom ponudom na području Općine

Mjera 2. aktivnosti

Razvoj turističke destinacije

I. Razvoj turističkih događaja i manifestacija - identifikacija prepoznatljivih manifestacija i događaja (sanjam kreativnosti). Kroz događaje i manifestacije se promovira turistički potencijal i postojeća turistička ponuda Općine.

INDIKATOR: Imati nekoliko prepoznatljivih manifestacija u Općini.

II. Uređenje naselja Općina - sa postavljanjem urbanog estetičkog, uređenja užeg središta naselja Veliki Grđevac kao i sva ostala turistički atraktivna područja.

INDIKATOR: Uređeni centar naselja kao i sva područja u kojima se nalaze turističke atrakcije.

III. Izrada turističkih putokaza i promotivnih materijala - postavljanje putokaza izrazito je važno kako bi se turisti lakše snalazili kod kretanja od jedne turističke atrakcije do druge, da se objedini kompletna turistička ponuda i izrađeni promotivni materijali Općine kao turističke destinacije.

INDIKATOR: Postavljeni putokazi i izrađeni promotivni materijali.

Mjera 2. aktivnosti

Zaštita okoliša i prirode

I. Identifikacija potencijalnih projekata – potrebno je identificirati projekte koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode na području Općine.

INDIKATOR: Identificirani projekti Zaštite okoliša i prirode.II. Sanacija divljih deponija - na području Općine su Identificirani divlji

deponiji koji se trebaju urediti i očistiti, te urediti kontroliran i sustavan odvoz smeća.

INDIKATOR: Sanirani divlji deponiji

III. Zaštita prirode i krajobraza – temeljem identificiranih prirodnih ljepota i krajobraza zaštitiit i staviti u funkciju turizma ove prirodne znamenitosti.

INDIKATOR: Identificirane prirodne ljepote i krajobrazi




Dugoročni cilj 2."Razvoj poduzetništva i obrtništva, ekološke i tradicionalne poljoprivrede i povezivanje poljoprivrednih

proizvođača"U analizi stanja Općine Veliki Grđevac identificirano je da bi dugoročni ciljevi razvoja trebali biti turizam, poduzetništvo, obrtništvo i poljoprivredna proizvodnja, s obzirom da je trenutni porast trenda potražnje za tradicionalnim i ekološkim poljoprivrednim proizvodima koji nedostaju na tržištu preporučamo da razvoj poljoprivredne proizvodnje ide u smjeru razvoja tradicionalne i ekološke poljoprivrede te povezivanje i udruživanje manjih proizvođača u proizvođačke organizacije ili udruge koje mogu zajednički plasirati zajedničke proizvode i nabavljati zajednički repromaterijal za proizvodnju.

Razvojni prioritet 1.

Razvoj poduzetništva - U suradnji s potpornim institucijama i konzultantima potaknuti razvoj poduzetništva. Razvoj poduzetništva je proces u kojemu Općina ne može samostalno i direktno utjecati. Međutim kroz suradnju sa potpornim institucijama kao što je županijska razvojna agencija i privatni konzultanti mogu se provoditi projekti koji potiču razvoj poduzetništva. Na način da se identificiraju postojeći i budući poduzetnici s kojima će se kontinuirano raditi na razvoju njihovog poslovnog pothvata. Osnovni interes Općine je da potakne privatne inicijative i pruži im osnovnu logističku potporu (kroz savjetodavne usluge) kako bi povećali vjerojatnost poduzetničkog uspjeha.

Mjera 1. aktivnosti

Razvoj poduzetništva

I. Identifikacija postojećih i budućih poduzetnika - ispitati postoji li interes za ulazak u poduzetništvo od strane stanovništva na području Općine.

INDIKATOR: Ispitan poduzetnički potencijal i identificirani budući i postojeći poduzetnici, te identificirani partneri (potporne institucije i konzultanti) u provođenju projekta razvoja poduzetništva.II. Odlazak na studijsko putovanje sa određenim temama, kao što je

ruralni turizam, poljoprivredna proizvodnja i ostalo.

INDIKATOR: Izvršeno studijsko putovanje potencijalnih i budućih poduzetnikaIII. Razrada poduzetničkih ideja i izrada poslovnih planova - kako bi

poduzetnici i obrtnici uspjeli u svom poduzetničkom pothvatu potrebno je kvalitetno razraditi poslovnu ideju i dodati joj financijske elemente kako bi ona postala održiva.

INDIKATOR: Identificirani poduzetnički projekti i izraženi poslovni planovi.IV. Pronalazak izvora financiranja i realizacija projekta - Kako bi svaka

poduzetnička ideja uspjela potrebno je osigurati financijska sredstva za njihovo provođenje, a to su povoljna kreditna sredstva HBOR-a i bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

INDIKATOR: Pronađeni izvori financiranja i realizirana sredstva za provođenje projekata.V. Praćenje poslovanja poduzetnika tokom 12 mjeseci provedbe

projekata - pratiti poduzetnika kako se razvija poduzetnički pothvat sukladno poslovnom planu.

INDIKATOR: Izvršeni sastanci poduzetnika i poslovnih savjetnika i analizirano poslovanje te praćenje sukladnosti definiranim poslovnim planom.

VI. Izgradnja vlastitih ljudskih potencijala za apsorpciju sredstava iz EU




fondova – Izuzetno je važno izgraditi vlastite ljudske kapacitete za korištenje EU fondova.

INDIKATOR: Zaposleni novi stručnjaci za korištenje EU fondova

Razvojni prioritet 2.

Razvoj ekološke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje i organiziranje poljoprivrednih proizvođača - S obzirom da je područje Općine tradicionalno ruralni kraj u kojemu ima poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji te je iskazan interes anketiranih osoba za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju.

Mjera 1. aktivnosti

Povezivanje poljoprivrednih proizvođača OPG-a u

Proizvođačke organizacije i/ili klastere

I. Identifikacija postojećih i tradicionalnih poljoprivrednih proizvođača OPG-a – istražiti postoji li interes nositelja OPG-a na području Općine koji bi zajednički nastupili na tržištu i radili na zajedničkom razvoju.

INDIKATOR: Popis zainteresiranih nositelja OPG-a koji su zainteresirani za udruživanje i zajednički nastup na tržištuII. Organiziranje udruge poljoprivrednih proizvođača

INDIKATOR: Osnovana udruga OPG-a na području OpćineIII. Zajednički nastup na tržištu

INDIKATOR: Članovi udruge se dogovorili o zajedničkom nastupu na tržištu, zapisnik sa sastanka i popis prisutnih na sastanku

IV. Zakup štanda na tržnici u Bjelovaru i ostalim područjima RH

INDIKATOR: Udruga ima zakupljen štand na tržnici u Bjelovaru

Mjera 2. aktivnosti

Poticanje tradicionalne i ekološke poljoprivredne

proizvodnje

I. Identifikacija postojećih ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih proizvođača OPG-a

INDIKATOR: Izrađen popis postojećih ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih proizvođačaII. Identifikacija površina, kultura i kapaciteta ekoloških i tradicionalnih

OPG-a

INDIKATOR: Izrađena baza podataka, površine, kulture i kapacitete ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda na OPG-imaIII. Izrada kataloga ekološke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje,

opis i količine ukupne proizvodnje na području Općine.

INDIKATOR: Izrađen tiskani i digitalni katalog ekoloških i tradicionalnih poljoprivrednih proizvođača na području Općine.

Mjera 3. aktivnosti

Edukacija poljoprivrednih proizvođača OPG-a

I. Edukacija o novim načinima direktne prodaje od proizvođača do kupca

INDIKATOR: Izvršena edukacija nositelja i članova OPG-a o direktnoj prodajiII. Edukacije za specijalizirane proizvođače (voćare, povrtlare i dr.)

INDIKATOR: Izvršena edukacija za poljoprivredne proizvođačeIII. Edukacija o zajedničkom nastupu na tržištu i ostalim razvojnim

mogućnostima

INDIKATOR: Izvršena edukacija nositelja i članova OPG-a o novim tržišnim uslugama




Mjera 4. aktivnostiPoticanje razvoja prerade poljoprivrednih proizvoda

I. Identifikacija poduzetnika i investitora za preradu poljoprivrednih proizvoda

Indikator: Identificirani poduzetnici i investitori za preradu u poduzetničkoj zoniII. Osmišljavanje poticajnih mjera ispred Općine za poticanje

poduzetnika i investitora prerađivača poljoprivrednih proizvoda

Indikator: Razrađene poticajne mjere za prerađivačke tvrtke poljoprivredne proizvodnje ovisne o broju kooperanata i zaposlenih sa područja Općine

Dugoročni cilj 3."Razvoj cestovne, komunalne, društvene i poduzetničke infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije

te energetsku učinkovitost"Cestovna, komunalna i društvena infrastruktura je osnova i pokretač razvoja svake lokalne samouprave te je veliki naglasak na izgradnji upravo ove infrastrukture. Izgradnja infrastrukture zahtjeva velika ulaganja koja premašuju proračun Općine te je osnovni cilj financira iz fondova EU.

Razvojni prioritet 1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija cestovne infrastrukture

Mjera1. aktivnosti

Izgradnja i/ili rekonstrukcija nesvrstanih cesta i ulica

I. Identifikacija nerazvrstanih cesta – koje se planiraju financirati iz EU fondova

INDIKATOR: Popis potencijalnih nerazvrstanih cesta i ulica, te napravljena odluka o nerazvrstanim cestama, a troškovi izgradnje stavljeni u Općinski proračun.II. Izrada projektne dokumentacije za nerazvrstane ceste i ishođenje

građevinske dozvole

INDIKATOR: Izrađena projektna dokumentacija i dobivene građevinske dozvole.III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva

INDIKATOR: Izvršena prijava na EU natječaj.IV. Zatvaranje financijske konstrukcije putem poslovnih banaka ili

HBOR-a

INDIKATOR: Ugovor sa poslovnom bankom ili HBOR-om.V. Provedba projekata dobivenih na natječajima i povrat sredstava

INDIKATOR: Realizirani projekt i dobivena financijska konstrukcija.

Razvojni prioritet 2. Izgradnja komunalne infrastrukture

Mjera 1. aktivnosti

Izgradnja vodovodne mreže i vodocrpilišta

I. Identifikacija naselja za izgradnju vodovodne mreže i vodocrpilišta

INDIKATOR: Identificirana naselja koja nemaju vodovod, donesene odluke na općinskom Vijeću o izgradnji vodovoda, te je stavljena stavka u Općinskom proračunu.II. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju vodovoda i ishođenje





INDIKATOR: Izrađena projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola.III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva


HBOR-a


INDIKATOR: Realizirani projekt i dobivena bespovratna sredstva.

Mjera 2. aktivnosti

Izgradnja sustava odvodnje (kolektora i pročistača)

I. Identifikacija naselja za izgradnju sustava odvodnje

INDIKATOR: Identificirana naselja i donesena odluka o izgradnji.II. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije i ishođenje


INDIKATOR: Izrađena projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola.

III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva


HBOR-a



Razvojni prioritet 3. Izgradnja društvene infrastrukture

Mjera 1. aktivnosti

Izgradnja društvene infrastrukture

I. Identificirani projekti za izgradnju ili rekonstrukciju društvene infrastrukture

INDIKATOR: Donesene odluke o izgradnji/rekonstrukcije društvene infrastrukture od strane nositelja ili Općinskog vijeća, stavljene stavke u Općinskom proračunu.II. Izrada projektne dokumentacije za navedene projekte i ishođenje


INDIKATOR: Dobivena pravovaljana građevinska dozvola.III. Prijava projekta na natječaje EU fondova ili nadležna ministarstva


HBOR-a






Razvojni prioritet 4. Izgradnja Poduzetničke infrastrukture

Mjera 1. aktivnosti

Izgradnja Poduzetničke infrastrukture

I. Donošenje općinskih odluka oko formiranju i izgradnji poduzetničke zone

INDIKATOR: Odluke Općinskog vijeća o formiranu poduzetničkih zona i Odluka o izgradnji poduzetničke zone.II. Izrada projektne dokumentacije za navedene projekte i ishođenje


INDIKATOR: Dobivena građevinska dozvola.

III. Prijava projekta na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva


HBOR-a



Razvojni prioritet 5. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) i energetske učinkovitosti (Eu)

Mjera 2. aktivnostiPoticanje korištenja

Obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

i. Identifikacija potencijalnih projekata – identificirani svi projekti koji se mogu prijaviti na Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na području Općine

INDIKATOR: Popis projekata za OIE i Eu.ii. Praćenje natječaja i prijava na natječaj – kontinuirano praćenje i prijava

na natječaj projekata OIE i Eu

INDIKATOR: Prijavljeni projekti na natječaj.iii. Izgradnja ekološki prihvatljive i energetski učinkovitije javne rasvjete

INDIKATOR: Postavljena energetski učinkovita javna rasvjeta.iv. Provedba ostalih projekata korištenja obnovljivih izvora energije i


INDIKATOR: Provedeni ostali identificirani projekti.




10. KATALOG PROJEKTNIH IDEJA

Izrada kataloga projektnih ideja nam omogućava pregled potencijalnih projekata i njihov formalno pravni status, točnije postoji li projektna dokumentacija i/ili razrađeni projekt koji je spreman za prijavu na vanjski izvor financiranja (EU fond ili nadležna ministarstva i agencije). Upravo nam takav pregled pomaže da racionalno planiramo vlastita sredstva u proračunu kako bi omogućili izradu projektne dokumentacije i osiguranje građevinske dozvole bez koje je nemoguće prijaviti se na bilo koji EU fond.

R.Br.

Naziv projekta Dug.cilj/prioritet/

mjeraSRP

Faza predloženog projektaU tijeku

je izvođenje

radova

Pripremljena projektna

dokumentacija

U tijeku je izrada

projektne dokumentacije

Idejni prijedlog

1. Centar Mate Lovrak X2. Sportsko rekreaciona građevina X3. Izgradnja Sustava javne rasvjete X4. Izgradnja kanalizacijskog

kolektora naselja Veliki Grđevac X

5. Poduzetnička zona BEGOVCI, izgradnja infrastruktura X

6. Poduzetnička zona BEGOVCI, izgradnja II dijela X

7. Pročistač otpadnih voda X8. Proširenje mosta na dionici D.

kovačica - S. Kovačica X

9. Rekonstrukcija asfaltnog zastora prometnice u Pavlovcu, Ul. M. Gupca (5000 m)

X

10. Rekonstrukcija asfaltnog zastora prometnice Veliki Grđevac-Donja Kovačica (1800 m)

X

11. Rekonstrukcija ostalih prometnica na području Općine (10000m) X

12. Rekonstrukcija nogostupa na području Općine X

13. Sajam Kreativnosti X14. Sanacija divljih odlagališta otpada X15. Sanacija odlagališta otpada

Cremušina X

16. Sportsko rekreacijski centar X17. Uređenje površine na križanju

ulica K.Tomislava i Hrv. Branitelja u V Grđevcu

X

18. Vodovod naselja Dražica X19. Vodovod naselja Zrinska X20. Uređenje parka u Velikom

Grđevcu X

21. Rekonstrukcija Dječjeg vrtića "Slatki potok" Veliki Grđevac X

22. Rekonstrukcija potkrovnih prostorija Osnovne škole Mate Lovraka u Velikom Grđevcu

X




23. Geodetska izmjera k.o. Veliki Grđevac X

24. Rekonstrukcija ostalih nerazvrstanih cesta na području Općine

X

25. Izrada urbanističkog plana naselja Veliki Grđevac X

26. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe X




11. POVEZIVANJE S OPĆINSKIM PORAČUNOM

Izuzetno je važno međusobno povezati SRP sa proračunom Općine iz razloga što se u SRP-u definiraju ciljevi i pravci daljnjeg razvoja Općine, te se općinskim proračunom definiraju projekti i aktivnosti, te osiguravaju sredstva u proračunu za njihovu provedbu. S obzirom da je SRP nemoguće provesti bez financijskih sredstava u Općinskom proračunu, zbog toga je izuzetno važno povezati proračun sa dugoročnim ciljevima, razvojnim prioritetima, mjerama i aktivnostima iz SRP-a. Zbog svega navedenog upravo je izrada SRP-a prvi korak u izradi sustavnog razvojnog proračuna Općine Veliki Grđevac.

Povezivanje s proračunom za Općinu Veliki Grđevac (u tisućama kunama)Veza sa

dugoročnim ciljem

Razvojni program Mjera Aktivnosti Vrijednost Odgovornost

1. 1.1. 1.1.1.

Identifikacija turističkih proizvoda i usluga JUO,

Osmišljavanje i razvoj turističke ponude

Načelnik, JUO, Vanjski stručnjaci

Izgradnja turističkih kapaciteta Načelnik, JUO, Projektanti

Promocija turističke ponude Načelnik, JUO,Vanjski stručnjaci

1. 1.2. 1.2.1.

Identifikacija proizvoda i usluga ruralnog i sportsko-rekreativnog turizma

Načelnik, JUO

Osmišljavanje i razvoj ponude ruralnog i sportsko-rekreativnog turizma


Izrada promotivnih putokaza i materijala

Načelnik, JUO,Vanjski stručnjaci

1. 1.2. 1.2.2.

Razvoj turističkih događaja i manifestacija (sajam kreativnosti) Načelnik, JUO

Uređenje naselja Općine (urbana estetika) Načelnik, JUO

Izrada Turističkih putokaza i promotivnih materijala Načelnik, JUO

1. 1.3. 1.3.1.Identifikacija potencijalnih projekata Načelnik, JUOSanacija divljih deponija Načelnik, JUOZaštita prirode i krajobraza Načelnik, JUO

2. 2.1. 2.1.1.

Identifikacija zainteresiranih vlasnika OPG-a Načelnik, JUO

Organiziranje udruge/zadruge Načelnik, JUOVanjski stručnjaci

Zajednički nastup na tržište Načelnik, JUOVanjski stručnjaci

2. 2.2. 2.2.1. Identifikacija postojećih i potencijalnih poduzetnika Načelnik, JUO,

Odlazak na studijsko putovanje , ruralni turizam, poljoprivredna proizvodnja i ostalo


Razrada poduzetničkih ideja i izrada poslovnih planova

Načelnik, JUO, Konzultant




Pronalazak izvora financiranja i realizacija projekta


Praćenje poslovanja poduzetnika tokom 12 mjeseci provedbe projekata


3. 3.1. 3.1.1.

Identifikacija nerazvrstanih ulicaJUO,

Predstavničko tijelo

Izrada projektne dokumentacije i dobivanje građevinske dozvole

Načelnik, JUO, Projektant

Izrada prijave na natječaj za nerazvrstane ceste i ulice


Zatvaranje financijske konstrukcije putem HBOR-a ili Poslovne banke Načelnik, JUO

Provedba projekata dobivenih na natječajima


3. 3.2. 3.2.1.

Identifikacija projekata za izgradnju vodovodne mreže i vodocrpilišta JUO



Izrada prijave na natječaj Eu fondova i nadležnih ministarstava za izgradnju vodovoda i vodocrpilišta


Zatvaranje financijske konstrukcije putem HBOR-a ili Poslovne banke

Načelnik, JUOKonzultant

Provedba projekata dobivenih na natječajima i povrat sredstava


3. 3.2. 3.2.2.

Identifikacija naselja za izgradnju sustava odvodnje JUO



Izrada prijave na natječaj za izgradnju sustava odvodnje


Zatvaranje financijske konstrukcije putem HBOR-a ili Poslovne banke Načelnik, JUO



3. 3.3. 3.3.1.

Identifikacija projekata za izgradnju ili rekonstrukciju društvene infrastrukture Načelnik

Izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za identificirane projekte


Prijava projekata na EU fondove ili nadležna ministarstva



Načelnik, JUO,Konzultant



3. 3.4. 3.4.1.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju Poduzetničke zone i ishođenje građevinske dozvole


Prijava projekata na natječaje EU fondova i nadležna ministarstva



Načelnik, JUO,Konzultant



3. 3.5. 3.5.1. Identifikacija potencijalnih projekata Načelnik, JUOPraćenje natječaja i prijava na natječaj Načelnik, JUO




Izgradnja prihvatljive i energetski učinkovitije javne rasvjete Načelnik, JUO

Provedba ostalih projekata korištenih obnovljivih izvora energije Načelnik, JUO




12. KOMENTARI JAVNE RASPRAVE

dana 15.03.2016. godine održana je javna rasprava o izradi Strateškog razvojnog programa Općine Veliki Grđevac, na kojoj je bilo tridesetak sudionika iz redova privatnog sektora, javnog i nevladinih organizacija. Predstavljanje strateškog razvojnog programa je napravljeno putem prezentacije, a prezentacija je bila podijeljena u tri djela koju je sačinjavala analiza stanja, predstavljanje vizije, dugoročnih ciljeva, razvojnih prioriteta, mjera i aktivnosti Strateškog razvojnog programa Općine Veliki Grđevac. Nakon prezentacije uslijedili su komentari i sugestije prisutnih, a oni glase:

Veća zastupljenost poljoprivredne proizvodnje Prerada poljoprivrednih proizvoda, kao što je voće, povrće i drvo Također od poljoprivrede veća zastupljenost tradicionalne i ekološke poljoprivrede Edukacija poljoprivrednih proizvođača Uređenje, modernizacija i rekonstrukcija poljskih putova

Sve navedene sugestije su ugrađene u Strateški razvojni dokument Općine Veliki Grđevac, a u nastavku su fotografije s javne rasprave.

13. PROVOĐENJE, PRAĆENJE I AŽURIRANJE




Općina Veliki Grđevac zbog svog geografskog položaja i nerazvijenog gospodarstva i smanjenog broja stanovništva, a posebno radno aktivnog stanovništva, nije u mogućnosti samostalno financirati razvojne projekte definirane u SRP-u nego ovisi isključivo o vanjskim sredstvima financiranja. Stoga su opravdana očekivanja za financiranje većine ovih projekata kroz financijska sredstva EU i nadležnih ministarstava. Također je važno napomenuti da je potrebno izgraditi vlastite razvojne kapacitete i/ili pronaći partnere s kojima će se provesti svi navedeni projekti u SRP-u.

Stoga je izuzetno važan korak provođenja, praćenja i ažuriranja SRP-a. Kako bi sustav provođenja, praćenja, ali i ažuriranja SRP-a imao svoju stvarnu ulogu, potrebno je imenovati osobu iz Općine koja će voditi računa o provedbi SRP-a i dinamici provedbe predloženih projekata, te voditi računa da se osiguraju vlastita sredstava kod donošenja godišnjeg proračuna Općine Veliki Grđevac. Osoba zadužena za provedbu SRP-a je temelj za ostvarivanje postavljenih ciljeva, razvojnih prioriteta, mjera i aktivnosti, a sve u svrhu ostvarenja razvojne vizije.

Uloga konzultanta je da kvartalno komunicira sa predstavnicima Općine Veliki Grđevac i informira se o provedbi SRP-a te da se sastane sa predstavnicima Općine i analizira dosada učinjene korake u provedbi, a definirane u SRP-u, te da ukazuje na povezivanje sa proračunom prati plan provedbe SRP-a.

Dugoročno bi Općina trebala imati zaposlenu osobu ili vanjskog suradnika zaduženog za vanjske izvore financiranja, kao što su ministarstva, fondovi i EU fondovi, koja bi pripremala dogovorene projekte proizašle iz SRP-a za Općinu Veliki Grđevac.

S obzirom da SRP pripada dinamičkoj makro-strategiji potrebno je svake godine pratiti i ažurirati aktivnosti SRP-a kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na zatečeno stanje u okruženju. Ažuriranje može znatnije utjecati na ostvarenje i neostvarenje ciljeva zacrtanih u SRP-u te pozitivno ili negativno utjecati na ostvarenje vizije razvitka.

Najvažnije je napomenuti kako je nositelj svake aktivnosti čovjek. Bez ljudi s visokom motivacijom i potrebnim znanjem, jako je teško pokrenuti bilo kakve promjene. Jedan od ciljeva SRP-a upravo je identificirati te ljude takozvane "POKRETAČE" u zajednici kako bi ostvarenje postavljene vizije bilo što realnije moguće provedivo.

„Onoliko koliko posiješ, toliko ćeš i požeti „



strateški razvojni program općine veliki grđevac · web viewstrateški razvojni program općine...

Documents