strateška procjena utjecaja na okoliš programa...

IT-HR Ne-tehnički sažetak // str. 1

Strateška procjena utjecaja na okoliš

Programa prekogranične suradnje

Italija-Hrvatska

Ne-tehnički sažetak Izvješća o okolišu

t33 srl - www.t33.it via XXV Aprile, 28/b , 60125 Ancona (Italija)

Tel. - fax +39 071 898093, [email protected]

Upravljačko tijelo:

Regija Veneto Odjel za Politike i Međunarodnu suradnju – Ured Upravljačkog tijela Italija Hrvatska


SVRHA DOKUMENTA

Svrha strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) je promicanje održivog razvoja s ciljem da,

zahvaljujući samoj procjeni, okolišna pitanja budu unaprijed uključena u planove ili programe.

Ovo je ne-tehnički sažetak Izvješća o okolišu Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska

2014.-2020. u skladu sa Direktivom 2001/42/EZ (tkz. “SPUO Direktiva”, eng. “SEA Directive”).

Dokument je osmišljen tako da na jasan i jednostavan način, razumljiv što većem broju dionika,

predstavi rezultate strateške procjene utjecaja na okoliš.

OPIS PROGRAMA SURADNJE ITALIJA-HRVATSKA

Operativni program Italija-Hrvatska (u daljnjem tekstu OP) prekogranični je program suradnje

između Italije i Hrvatske, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Program

podupire Europsku kohezijsku politiku koja doprinosi skladnom razvoju Europske unije kroz

jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potičući pri tome ekonomski rast.


Fokus programa je razmjena znanja te iskustava, razvijanje i provedba pilot aktivnosti, testiranje

izvedivosti novih politika, proizvoda i usluga te podržavanje investicija.

Strategija programa uzima u obzir sljedeće Tematske Ciljeve (TC):

− TC 1 - Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

− TC 5 - Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima

− TC 6 - Očuvanje i zaštita okoliša te promicanje učinkovitosti resursa

− TC 7 - Promicanje održivog transporta te uklanjanje uskih grla u ključnim mrežnim

infrastrukturama.

Unutar svakog TC-a odabran je jedan ili više sljedećih Investicijskih Prioriteta (IP):

− IP 1b: Promicanje poslovnih ulaganja u inovacije i istraživanja te razvoj veza i sinergija

između poduzeća, I&R centara i visokog obrazovanja (…)

− IP 5a: Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe

temeljene na ekosustavu

− IP 5b: Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na

katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama

− IP 6c: Očuvanje, zaštita, promicanje te razvoj prirodne i kulturne baštine

− IP 6d: Zaštita te obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga temeljenih na

ekosustavu, uključujući Natura 2000 i zelenu infrastrukturu

− IP 6f: Promicanje inovativnih tehnologija u svrhu poboljšanja zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti u sektoru gospodarenja otpadom, voda i tla ili u svrhu

smanjivanja onečišćenja zraka

− IP 7c: Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s

niskom razinom buke), i prometnih sustava sa niskim emisijama CO2, uključujući

[…][…] unutarnje plovne puteve i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i

infrastrukturu zračnih luka, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

Program je podijeljen na pet Prioritetnih Osi (PO) i devet Specifičnih Ciljeva (SC) prema prikazu u

sljedećoj tablici.


Tematski cilj

Prioritetna os Specifični ciljevi Investicijski

prioritet

TC1 PO 1 Plave

inovacije SC1.1

Unaprijediti okvirne uvjete za inovacije kroz suradnju dionika sustava poglavito u sektorima plave ekonomije

IP 1b

TC5 PO 2 Sigurnost i otpornost

SC2.1 Provedba praćenja klimatskih promjena ili planiranje mjera prilagodbe

IP 5a

SC2.2 Čuvati područje programa od prirodnih katastrofa te katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom

IP 5b

TC6 PO 3 Okoliš i

kulturna baština

SC3.1 Iskoristiti prirodnu i kulturnu baštinu u svrhu ekonomskog i teritorijalnog razvoja

IP 6c

SC3.2 Doprinijeti zaštiti te obnovi bioraznolikosti Jadranskog zaljeva

IP 6d

SC3.3 Unaprijediti kvalitetu prirodnih uvjeta Jadranskog zaljeva pomoću održivih i inovativnih tehnologija i pristupa

IP 6f

TC 7 PO 4 Pomorski prijevoz

SC4.1 Unaprijediti kvalitetu, sigurnost i prirodnu održivost usluga i mreža pomorskog i obalnog prijevoza na području programa

IP 7c

\ PO 5 Tehnička podrška

SC5.1 Osiguranje efikasnosti i efektivnosti u upravljanju i provedbi programa suradnje

\

SC5.2

Osiguranje podrške prijaviteljima i korisnicima projekata te osnaživanje sudjelovanja relevantnih partnera u provedbi programa

\

PO5 je u potpunosti posvećena tehničkoj podršci provedbe programa te stoga nije uzeta u obzir

kod procjene okolišnih utjecaja.

Proračunska alokacija – sveukupni proračun programa iznosi EUR 236.890.847, uključujući

sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) (EUR 201.357.220) i nacionalna sredstva

(EUR 35.533.626).

Podjela ERDF sredstava prema PO:

Os 1 Os 2 Os 3 Os 4 Os 5

12% 25.5% 35% 21.5% 6%


METODOLOGIJA PROCJENE

Procjena se temelji na metodologijskim odredbama SPUO direktive i odnosi se na područje

pokriveno programom suradnje Italija-Hrvatska. U tijeku procjene korišteni su relevantni okolišni

ciljevi te odgovarajući pokazatelji utvrđeni tijekom preliminarne faze postupka određivanja

sadržaja strateške studije. Isti predstavljaju temelj potreban za opis stanja okoliša te njegovih

razvojnih trendova na području programa kao i temelj za procjenu mogućih zanačajnih utjecaja

programa na okoliš.

Potencijalni utjecaji programa na okoliš određeni su temeljem kvalitativnog pristupa. Uzeta su u

obzir značajna pitanja koja se odnose na klimatske promjene i povezane rizike, kopnene i morske

ekosustave, kakvoću vode i kvalitetu vodoopskrbe, kvalitetu i korištenje tla, kvalitetu zraka,

prirodnu/kulturnu baštinu i krajolik, tehnološke rizike, zdrastvene i sanitarne rizike te štete,

gospodarenje energijom i otpadom.

Naposljetku, opisani su kumulativni efekti između okolišnih pitanja te prekograničnih utjecaja, s

naglaskom na njihovu međuzavisnost i povezane utjecaje.

KLJUČNA OKOLIŠNA PITANJA NA PODRUČJU SURADNJE

Prekogranično područje karakteriziraju različiti morski, obalni i kopneni ekosustavi. Kvaliteta

različitih primarnih okolišnih komponenti područja prekogranične suradnje nije zadovoljavajuća:

naime, iako je na području prisutno mnoštvo prirodnih resursa (zaštićena prirodna područja,

Natura 2000 područja, morska zaštićena područja), visoka bioraznolikost, dobra kakvoća vode za

kupanje te prisutnost kulturnih znamenitosti i dobara pod zaštitom UNESCO Konvencije, ljudske

aktivnosti negativno utječu na situaciju ili na trend mnogih okolišnih komponenti. Stoga, pojave

poput poplava, obalnih erozija, gubitka kopnene i morske bioraznolikosti te onečišćenje zraka

predstavljaju ključna pitanja područja prekogranične suradnje. Sažetak stanja i trendova ključnih

okolišnih pitanja područja prekogranične suradnje prikazan je u tablici u nastavku.


Pokazatelj Stanje Trendovi Sažeti opis Prilagodba na klimatske promjene i rizici

Emisija stakleničkih plinova

�

Nastojanja na međunarodnom i nacionalnom nivou radi smanjenja emisija stakleničkih plinova utjecala su na prethodni rast emisija i na području prekogranične suradnje. Trend emisija stakleničikih plinova u 2012. godini u usporedbi sa 1990. g. smanjen je za ~14% u Italiji te za ~18% u Hrvatskoj.

Rizik od opustošenja � Rizik od opustošenja na području prekogranične suradnje, u odnosu na “indeks sklonosti opustošenju” uglavnom varira između niskog do srednjeg. Proizlazi da je najosjetljivije područje ono srednje i južne Italije.

Poplave �

Prvenstveno zbog morfologije tla, popolave i odroni kritičniji su na području Italije, nego Hrvatske.

Obalna erozija �

Obalna erozija značajnija je na talijanskom području, dok je hrvatska obala podležnija kraškim procesima nego mehaničkom trošenju stijena.

Kakvoća i opskrba kopnenih voda

Stanovništvo spojeno na javnu vodoopskrbu

�

Stanje spojenosti na vodoopskrbu u dvije države uključene u program prekogranične suradnje je prilično ujednačeno, s postotkom spojenosti od oko 80% u obje države.

Stanovništvo spojeno na javnu odvodnju otpadnih voda

�

U Italiji, iako postoji razlika u regijama, većina stanovništva (~85%) spojena je na odvodnju otpadnih voda, dok je u Hrvatskoj spojeno samo 27% stanovništva.

Kakvoća kopnenih voda �

Ekološko stanje je dobro ili vrlo dobro za 29% talijanskih vodnih tijela. Prema Okvirnoj direktivi o vodama, u Hrvatskoj su dostupni neujednačeni podaci.

Kopnena bioraznolikost i ekosustav

Nacionalna zaštićena područja

☺ Na području programa nalazi se veliki broj zaštićenih prirodnih površina, pretežno nacionalnih parkova.

Ekološka mreža zaštićenih područja Natura 2000

☺

Ekološka mreža zaštićenih područja Natura 2000 nedavno je upotpunjena s novim hrvatskim područjima.

Očuvanje vrsti ☺

Bogatstvo divljih vrsti posebice je izraženo na području programa. Naime, na tom području nalazi se najviši postotak ugroženih vodozemaca i gmazova u Europi.


Prirodni i poluprirodni ekosustavi

�

Područja uključena u program pripadaju mediteranskim i kontinentalnim biogeografskim regijama.

Morski ekosustav i prirodni resursi

Zaštićena morska područja

☺ Na području programa nalazi se veliki broj zaštićenih morskih područja.

Izvori zagađenja � Morska područja duž jadranske obale suočavaju se sa značajnim okolišnim problemima poput slijevanja urbanih otpadnih voda i krutog otpada, slijevanja ulja, obalne eutrofikacije i urbanizacije.

Kakvoća vode za kupanje ☺

Kakvoća vode za kupanje bolja je u Hrvatskoj nego duž talijanske obale. U svakom slučaju u obje države kakvoća vode za kupanje je vrlo dobra.

Ribolov � Ribolov predstavlja svojevrsnu opasnost za morski ekosustav Jadranskog mora. Ukupan ulov je prilično visok, iako nije moguće utvrditi točan postotak izlova za prijašnje godine. Nadalje, isti se oporezuje.

Kvaliteta i korištenje tla

Umjetna tla i površine � Kvaliteti tla i krajolika na području suradnje prijeti brtvljenje tla. Većina partnera shvatila je važnost zelenih pojasa te se stoga postavljaju ograničenja urbanom razvoju koji je jedan od glavnih uzroka brtvljenja tla.

Onečišćena područja �

Kvaliteti tla i krajolika na području suradnje prijeti onečišćenje od strane poljoprivrednih te industrijskih aktivnosti, posebice u Italiji. Većina partnera podržava dekontaminaciju tla koristeći brownfields-e u novim razvojnim projektima.

Tehnološki rizici

Nesreće ☺

U zadnjih dvadeset godina na području suradnje dogodilo se samo par značajnijh nesreća. Najzastupljenija kategorija je prijevoz, posebice morski.

Povezane štete ☺ ? U obje države nema prijavljenih šteta na imovini, usjevima i stoci. Kvaliteta zraka i zdravlje

Emisija čestica �

Rizici povezani sa emisijom čestica utječu na cijelo područje. Na emisiju čestica pretežno utječe prometno zagađenje, posebice dizel motori. Koncentracija onečišćenja prisutna je poglavice u urbanim područjima i duž glavnih prometnica.

Ostala onečišćenja zraka �

Rizici povezani sa izlaganjem ozonu utječu na cijelo područje. Trendovi idu ka smanjenju atmosferskog onečišćenja te boljoj kontroli emisija. Međutim, područja s velikom koncentracijom onečišćenja i dalje su prisutna, ona se nalaze na cijelom području suradnje te se posebice odnose na emisije uzrokovane prometom u urbanim centrima te gusto naseljenim područjima. Onečišćenje zraka je rasprostranjeno te se iz tog razloga problemu treba pristupiti na svim razinama: lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj.

Izloženost zagađivačima u urbanim područjima

� Kvaliteta zraka je kritični problem poglavito u urbanim područjima gdje je gustoća stanovništva i prometa najviša, a to se odnosi posebice na Italiju.


Krajolik i kulturna baština

Krajolik �

Italija i Hrvatska imaju visoku razinu fragmentacije krajolika što je rezultat izgradnje duž jadranske obale. Regionalni procesi odlučivanja često utječu negativno na kvalitetu krajolika. Vrijednosti kulturne i prirodne baštine krajolika suočavaju se sa prijetnjama urbanizacije, razvojem infrastrukture, poljoprivredne proizvodnje kao i restauracijskim projektima te projektima stvaranja staništa.

Zaštićena područja ☺

Na području suradnje obje države prisutne su izvanredne kulturne znamenitosti koje su i pod zaštitom UNESCO Konvencije.

Energija

Potrošnja energije �

Od 1990. g. potrošnja energije u Italiji porasla je, no od 2005. g. ista se smanjila. U Hrvatskoj u zadnjim desetljećima prisutno je smanjenje potrošnje energije.

Obnovljiva energija ☺

Od 2003. g., u Italiji i Hrvatskoj, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora pokazuje značajan porast, u postotku većem od europskog prosjeka.

Gospodarenje otpadom

Proizvodnja otpada �

Konstantno povećanje volumena komunalnog otpada predstavlja trajno pitanje u obje države, iako ima tendeciju stabilizacije.

Odlagališta �

U obje države samo dio volumena komunalnog otpada bude nanovo iskorišten dok ostatak završava na odlagalištu.

Recikliranje �

U Italiji postotak odvajanja komunalnog otpada raste u cijeloj zemlji i odnosi se na sve vrste otpada. Hrvatska ne posjeduje mjerodavne podatke o tom pitanju. Naime, u Hrvatskoj je recikliranje komunalnog otpada počelo tek 2007. g. te je postotak reciklaže i dalje nizak.


CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA

Izbor okolišnih ciljeva značajnih za program prekogranične suradnje temeljio se na Analizi

koherentnosti iz Poglavlja 4. Ta analiza omogućila je da se utvrde okolišni prioriteti za područje

suradnje, u skladu sa međunarodnom, europskom i nacionalnom razinom. Izabrani okolišni ciljevi

grupirani su prema okolišnoj temi. Popis ciljeva prikazan je u tablici niže.

Opći okolišni ciljevi dodatno su podijeljeni na specifične ciljeve. Isti su uzeti u obzir tijekom

procjene okolišnih utjecaja.

Na temelju Analize konteksta te Analize koherentnosti provednih u Izvješću o okolišu (poglavlje 3. i

4.) okolišni ciljevi koji se odnose na dva okolišna pitanja (klimatske promjene i povezani rizici te

morski ekosustav) od primarnog su značenja za područje suradnje. Ovaj prioritet je uzet u obzir

tijekom analize okolišnih utjecaja OP-a.

Okolišna pitanja

Tema Opći okolišni

ciljevi Specifični okolišni ciljevi

Klimatske

promjene i

povezani rizici

Emisije stakleničkih plinova

Smanjiti emisiju stakleničkih plinova

Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u industriji Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u poljoprivredi Smanjiti emisiju stakleničkih plinova u ostalim sektorima

Prilagodba

Smanjiti rizike od poplava

Smanjiti izloženost stanovništva rizicima od poplava Poboljšati upravljanje područjima kojima prijete rizici od poplava Spriječiti ili umanjiti štetu nastalu uslijed poplava

Smanjiti rizike

povezane sa

obalnom erozijom

Smanjiti izloženost stanovništva rizicima od obalne erozije Poboljšati upravljanje područjima kojima prijete rizici od obalne erozije Spriječiti ili umanjiti štetu nastalu uslijed obalne erozije Promicati prilagodbu u ključnim osjetljivim sektorima kao što je turizam

Smanjiti rizike od opustošenja

Promicati prirodna rješenja za izazove koje donose klimatske promjene Promicati prilagodbu u ključnim osjetljivim sektorima kao što je poljoprivreda

Kvaliteta zraka Onečišćenje

zraka Poboljšati kvalitetu zraka

Ostvariti dobru razinu kvalitete zraka koja ne utječe na porast značajnih negativnih utjecaja niti rizika za ljudsko zdravlje Ostvariti dobru razinu kvalitete zraka koja ne utječe na porast značajnih negativnih utjecaja niti rizika na okoliš Promicati održivu mobilnost


Okolišna pitanja



Kakvoća vode i

vodoopskrba

Kakvoća vode

Poboljšati ili održati kakvoću podzemnih i površinskih voda te vode za kupanje

Smanjiti zagađenje nitratima te organskim tvarima iz poljoprivrede

Kontrolirati i spriječiti onečišćenje voda iz industrije

Korištenje vode Smanjiti opterećenje slatkih voda

Smanjiti onečišćenje koje proizlazi iz tretiranja otpadnih voda Nadzirati vodne resurse Promicati održivo korištenje vode

Kopneni

ekosustav

Kopnena bioraznolikost

Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti

Utemeljiti prekograničnu ekološku mrežu radi očuvanja ekosustava Zaustaviti gubitak bioraznolikosti Uvrstiti očuvanje bioraznolikosti u ekonomske i ostale sektorske politike

Kopneni prirodni resursi

Obnoviti degradirane ekosustave i njihove prateće usluge

Zaustaviti degradaciju ekosustava

Smanjiti svjetlosno zagađenje

Morski ekosustav

Morska bioraznolikost

Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti

Promicati održivu upotrebu morskih resursa

Morski prirodni resursi

Poboljšati ili održati kakvoću obalnih voda

Osigurati dobro okolišno i ekološko stanje morskog i obalnog područja Dobro okolišno i ekološko stanje morskog i obalnog područja do 2020. g.

Smanjiti pritisak na prirodne resurse

Spriječiti daljnje propadanje, zaštiti i poboljšati stanje obalnih, zemaljskih i močvarnih ekosustava koji izravno ovise o vodenim ekosustavima

Kvaliteta tla i upravljanje tlom

Kvaliteta tla Sanirati onečišćena tla i zemlju

Očuvati funkciju tla Zaštiti tlo te ga održivo koristiti i na taj način spriječiti daljnju degradaciju istog

Obnoviti degradirana tla

Upravljanje tlom

Poboljšati učinkovitost upravljanja tlom i zemljom

Promicati održivo upravljanje zemljom

Tehnološki

rizici

Prevencija

rizika

Spriječiti

tehnološke rizike -

Zdravlje te sanitarni rizici i štete

Zaštita ljudskog zdravlja

Smanjiti kemijsko zagađenje te utjecaje istog na zdravlje

Smanjiti postotak bolesti koje se šire putem onečišćene vode

Smanjiti zvučno zagađenje

-

Smanjiti elektromagnetsko zagađenje

-


Okolišna pitanja



Prirodna i kulturna baština te krajolik

Krajolik i kulturna baština

Očuvati krajolik i kulturnu baštinu

Primijeniti pridruženi pristup očuvanju bioraznolikosti i krajolika u integrirani okvir

Promicati zaštitu, upravljanje i planiranje krajolika

Promicati očuvanje opipljive i neopipljive značajne baštine Promicati zaštitu arheoloških nalazišta Promicati održiv turizam koji se temelji na zaštiti i očuvanju kulturne baštine

Energija

Obnovljiva Promicati obnovljive izvore energije

Promicati upotrebu solarne energije Promicati upotrebu energije vjetra

Promicati upotrebu energije vode

Učinkovitost Poboljšati energetsku učinkovitost

Poboljšati energetsku učinkovitost u javnom sektoru Poboljšati energetsku učinkovitost u privatnom sektoru

Gospodarenje otpadom

Proizvodnja Smanjiti proizvodnju otpada

Poboljšati gospodarenje otpadom smanjenjem otpuštanja otpada u more

Recikliranje Promicati recikliranje i ponovnu upotrebu

-

GLAVNI OKOLIŠNI UTJECAJI I MJERE ZA UBLAŽAVANJE

Analiza okolišnih utjecaja ima tri glavne faze. U prvoj fazi okolišni ciljevi spojeni su sa predloženim

specifičnim ciljevima i planiranim aktivnostima programa prekogranične suradnje. Nakon toga

određeni su specifični ciljevi sa mogućim pozitivnim ili negativnim utjecajima na određeni okolišni

cilj. U drugoj fazi, eksperti zaduženi za stratešku procjenu utjecaja na okoliš procijenili su intenzitet

utjecaja prema skali važnosti. U trećoj fazi analizirani su dobiveni podaci radi procjene

kumulativnih i prekograničnih utjecaja svake pojedine aktivnosti predviđene programom

prekogranične suradnje. Predložene su mjere za ublažavanje mogućih negativnih utjecaja ili mjere

koje će orijentirati program ka održivosti. U cijelosti, od programa se očekuju pretežno pozitivni

utjecaji na okolišne komponente. Naime, nekolicina ustanovljenih negativnih utjecaja često se

temelji na nejasnoj definiciji aktivnosti SC-a. Stoga, cilj predloženih mjera ublažavanja je pojasniti

mehanizme realizacije SC-a. Cilj orijentacijskih mjera je poboljšanje okolišne izvedivosti programa.

Sažeti opis procijenjenih utjecaja i predloženih mjera predstavljen je u nastavku.

U tablici koja slijedi, podijeljeni prema okolišnoj temi, opisani su utjecaji specifičnih ciljeva.


Prioritetna Os 1 – Plave inovacije

SC1.1 posvećen je unaprijeđenju okvirnih uvjeta za inovacije u sektorima plave ekonomije kroz

suradnju dionika istraživačkog sektora i poslovnog svijeta. Uključivanje strategija plave ekonomije

proizvodi pozitivne učinke na upotrebu resursa i na klimatske promjene. Značaj ovog utjecaja

procijenjen je uzimajući u obzir njegovo nesigurno i promjenjivo obilježje.

Mjera uvođenja eko-inovativnih instrumenata i procesa u sustave brodogradilišta mogla bi imati

pozitivan učinak na kakvoću morske vode: ovaj utjecaj je lokaliziran i promjenjiv, ali moguć i sa

dugoročnim djelovanjem. Mjera koja se tiče akvakulture i ribarstva, iako se temelji na inovaciji,

proizvodi “nepoznate” učinke na morsku bioraznolikost jer nije jasno uključuje li održive tehnike i

procese.

Razvoj morskog i obalnog turizma pomoću inovativnih usluga imao bi nepoznate utjecaje: s jedne

strane, ako razvoj prati povećanje broja turista, to bi moglo imati negativne učinke na upotrebu

resursa i na ekosustav, s druge strane, ako je cilj aktivnosti unapređenje turističke kvalitete (izvan

vrhunca turističke sezone) to bi moglo smanjiti postojeći učinak. Te nepoznate utjecaje vjerojatno

balansiraju pozitivni utjecaji na morske resurse koji su povezani sa ulaganjem u plavu ekonomiju.

Mjere za ublažavanje i orijentacijske mjere za Os 1.

Za osnažiti beznačajne pozitivne utjecaje treba prvenstveno odobriti eko-učinkovite projekte

(orijentacijska mjera).

Prioritetna Os 2 – Sigurnost i otpornost

SC2.1 promiče investicije za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe koji se

baziraju na ekosustavu.

Od mogućih mjera koje uključuju instrumente za prilagodbu na klimatske promjene obalnih

područja, očekuju se pozitivni utjecaji na rizike povezane sa klimatskim promjenama (poplave i

obalne erozije). Naime ti utjecaji su vrlo važni jer su direktni i sigurni (oni predstavljaju bit SC-a) i

sa širokim prostornim opsegom.

Mogući pozitivni utjecaj očekuju se na kulturnu baštinu kao rezultat mogućeg smanjenja rizika

štete zahvaljujući naporima u upravljanju rizicima, no ovaj potonji utjecaj bio bi beznačajan jer je

indirektan i nesiguran.


Mjere koje se tiču energetskih usluga u javnom sektoru i energetski učinkovitih rješenja u javnim

zgradama, imaju značajan pozitivan utjecaj na energetsku učinkovitost i, posljedično, na smanjenje

emisija stakleničkih plinova.

Mogu se očekivati interakcije sa prirodnim resursima, no, iako investicijski prioritet uključuje

pristup koji se temelji na ekosustavu, zbog manjka podataka, teško je opisati moguće aktivnosti.

Obnova i očuvanje prirodnih resursa temelj je za učinkovitu prilagodbu, međutim, aktivnosti

upravljanja rizicima u određenim slučajevima mogu naštetiti ekosustavu. Iz tog razloga, u ovoj fazi

procjene, nije moguće utvrditi utjecaj istih.

SC2.2, kroz razvoj sustava za upravljanje katastrofama, fokusiran je na upravljanje rizikom.

Moguće aktivnosti imaju za cilj poboljšanje koordinacije, podizanje svijesti i promicanje smanjenja

okolišnih rizika kao i promicanje zajedničkog upravljanja hitnoćama. Pozitivni utjecaji očekuju se

na rizike od klimatskih promjena. Oni su značajni jer su mogući te sa širokim prostornim opsegom.

Sve aktivnosti ovog specifičnog cilja nematerijalne su prirode te je stoga, u ovoj fazi, nemoguće

utvrditi njihove utjecaje na ostala okolišna pitanja.


Kod mjera prilagodbe na klimatske promjene, treba promicati povećanje otpornosti kroz aktivnosti

koje imaju za cilj zaštitu staništa (orijentacijska mjera).

Prioritetna Os 3 – Okoliš i kulturna baština

SC3.1 ima za cilj iskoristiti prirodnu i kulturnu baštinu u svrhu ekonomskog i teritorijalnog

razvoja. Mjere uključuju podršku znanju te razvoj zajedničkih strategija u svrhu promicanja održive

upotrebe resursa u ekonomskom sektoru, posebice u turizmu.

Strategije suradnje za očuvanje kulturne baštine imale bi značajne pozitivne učinke (direktne i

raširene) na povezane ciljeve. Aktivnosti u turizmu mogle bi imati kontroverzne utjecaje. Iako je

fokus SC-a na prirodnoj i kulturnoj baštini, rast turizma mogao bi imati negativne posljedice na

prirodne resurse. Konzervativno, negativni, a ne značajni utjecaji utvrđeni su na korištenje vode,

emisije CO2 i proizvodnju otpada. Uzimajući u obzir cilj SC-a, nisu uzeti u obzir negativni utjecaji

turizma na bioraznolikost i na ekosustave.

SC3.2 posvećen je održavanju i obnovi bioraznolikosti u Jadranskom zaljevu. Obuhvaća


nematerijalne mjere i pilot aktivnosti praćenja i poboljšanja znanja, koordinacije planiranja i

upravljanja te održivo ribarstvo. Pozitivni vrlo značajni utjecaji očekuju se na morski ekosustav.

Mjera koje se tiče Integriranog obalnog upravljanja mogla bi imati pozitivan učinak na prilagodbu

na klimatske promjene. Od integriranog upravljanje morem, obalnim i ruralnim područjem te

prekograničnim prirodnim resursima očekuju se pozitivni značajni utjecaji na kopneni ekosustav te

pozitivan, ali ne i značajan (jer nesiguran) utjecaj na prirodnu i kulturnu baštinu te na krajolik.

SC3.3 ima za cilj poboljšati okolišne uvjete morske vode korištenjem inovativnih tehnologija u

svrhu smanjenja onečišćenja. Pozitivni utjecaji na morsku vodu sami po sebi su bit SC-a: isti su vrlo

značajni budući da su direktni, mogući i sa širokim prostornim i vremenskim opsegom. Aktivnosti

koje predviđaju informacijske sustave za ekosustav te one koje imaju za cilj smanjiti rizik od

stranih organizama poboljšavaju pozitivan učinak na morski ekosustav.


Budući da SC3.1 promiče turizam, mogao bi imati negativan utjecaj na upotrebu resursa (emisije

stakleničkih plinova, voda, proizvodnja otpada) te bi mogao interferirati sa zaštićenim staništima.

Stoga, potrebno je uzeti u obzir sljedeće mjere za ublažavanje:

Jasno istaknuti u OP-u instrumente kojima će se osigurati održivi rast turizma. Osigurati održivi

razvoj turizma (posebice na prirodnim područjima) uvođenjem kriterija za odabir projekata te

izbjegavajući promociju turizma u zaštićenim staništima.

Nadalje, tijekom faze odabira projekata, područja gdje je prirodna/kulturna baština pod velikim

utjecajem klimatskih promjena, ekstremno štetnih prirodnih pojava te masovnog turizma, treba

podržati okolišnu degradaciju (orijentacijska mjera).

Prioritetna Os 4 – Pomorski prijevoz

SC4.1 ima za cilj unaprijediti kvalitetu, sigurnost te prirodnu održivost usluga pomorskog i

obalnog prijevoza na području programa. Aktivnosti predviđaju poboljšanje multimodalnosti kroz

promicanje povezanosti luka, regionalnih zračnih luka i turističkih mjesta. Napori u optimizaciji

mobilnosti unaprijedili bi održivost sektora sa pozitivnim utjecajima na kakvoću morske vode te na

kvalitetu morskih ekosustava. U skladu sa investicijskim prioritetom (7c), mjere će promicati

održivu mobilnost koja podrazumijeva bolju uoptrebu energije, sa pozitivnim, ali ne i značajnim

učinkom (indirektni, koji nije moguć) na energetsku učinkovitost te na emisije stakleničkih

plinova.



U “promociji međuoblanog prometnog povezivanja te usluga pomorskog prijevoza kroz pilot

prekogranične rute” treba izbjegavati lokacije koje se nalaze u ekološkoj mreži zaštićenih područja

Natura 2000 ili, kao alternativa, treba provesti odgovarajuću preventivnu analizu učestalosti

(mjera za ublažavanje).

Dati prednost (s odgovarajućim odredbama o kriterijima za odabir) intervencijama sa niskom

razinom ugljika (orijentacijska mjera).


PREKOGRANIČNI UTJECAJI NA OKOLIŠ

Okolišna pitanja Okolišni ciljevi SC1.1 SC2.1 SC2.2 SC3.1 SC3.2 SC3.3 SC4.1

Klimatske promjene i povezani rizici

Smanjiti emisiju stakleničkih plinova + + - b.z.u. Smanjiti rizike od poplava ++ + Smanjiti rizike povezane sa obalnom erozijom ++ + + Smanjiti rizike od opustošenja +

Kvaliteta zraka Poboljšati kvalitetu zraka b.z.u.

Kakvoća vode i vodoopskrba Poboljšati ili održati kakvoću podzemnih i površinskih voda te vode za kupanje Smanjiti opterećenje slatkih voda b.z.u. b.z.u.

Kopneni ekosustav Obnoviti degradirane ekosustave i njihove prateće usluge ? + Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti ?

Morski ekosustavi Poboljšati ili održati kakvoću obalnih voda + ++ ++ + Zaštiti i očuvati raznolikost vrsti ++ ++ + Smanjiti pritisak na prirodne resurse + ++ ++ +

Kvaliteta i upotreba tla Sanirati onečišćena tla i zemlju Poboljšati učinkovitost upravljanja tlom i zemljom

Tehnološki rizici Spriječiti tehnološke rizike

Zdravlje te sanitarni rizici i štete Smanjiti kemijsko zagađenje te utjecaj istog na zdravlje Smanjiti zvučno zagađenje Smanjiti elektromagnetsko zagađenje

Prirodna i kulturna baština - Krajolik Očuvati krajolik i kulturnu baštinu b.z.u. + b.z.u.

Energija Promicati obnovljive izvore energije Smanjiti potrošnju energije i poboljšati energetsku učinkovitost b.z.u. + b.z.u.

Gospodarenje otpadom Smanjiti proizvodnju otpada b.z.u. b.z.u. Promicati recikliranje i ponovnu upotrebu b.z.u.

Pozitivni utjecaji Skala mjerenja intenziteta utjecaja Negativni utjecaji

++ Vrlo značajni utjecaji --

+ Značajni utjecaji -

? Nepoznati utjecaj1 ?

b.z.u. Bez značajnih utjecaja b.z.u.

1 "?": neke mjere predviđene programom mogle bi imati indirektne učinke koje je teško odrediti temeljem trenutačne metodologije procjene.


MJERE PRAĆENJA

Sustav praćenja sastavni je dio SPUO postupka. Opis mjera za praćenje mora biti uključen u

izvješće o okolišu te one moraju biti na raspolaganju i u trenutku objave odluke.

Predloženi sustav za praćenje uzima u obzir okolišni kontekst te pokazatelje rezultata, učinka i

djelovanja. Isti su u stanju pratiti neočekivane okolišne utjecaje programa tijekom provedbe istog.

Većina tih pokazatelja temeljiti će se na informacijama koje su već dostupne u sustavu praćenja

dok će se nekolicina podataka prikupljati direktno od korisnika programa.

Svi podaci prikupljeni tijekom raznih faza biti će ukljućeni te analizirani u izvješću o okolišu koje će

tim za praćenje periodično sastavljati te dostaviti Zajedničkom tehničkom tajništvu i Upravljačkim

tijelima. Navedeno izvješće treba analizirati odbor za praćenje, pogotovo tijekom revizije i odluka o

reprogramiranju ili prilagodbi strategije, a u svrhu postizanja zadovoljavajućeg održivog razvoja

područja programa prekogranične suradnje te ciljeva istog.

ZAKLJUČAK

Okolišna procjena utvrdila je da su sveukupni utjecaji programa prekogranične suradnje Italija-

Hrvatska na okoliš pozitivni. Nekolicina predviđenih negativnih utjecaja može se izbjeći koristeći

predložene mjere za ublažavanje.

Tijekom strateške procjene utjecaja na okoliš, uzeti su u obzir razni alternativni scenariji

(osmišljena su tri različita scenarija – A, B, C – mijenjajući alokaciju sredstava; nadalje, dva

dodatna scenarija o CO2 emisijama osmišljena su koristeći usporedni model i uzevši u obzir razne

aktivnosti predviđene programom. Osmišljen je i tkz. scenarij “nulta opcija”). Analiza je pokazala

da se sadašnja predložena strategija (scenarij “A”) za javne konzultacije može smatrati dobrom

alternativom spram drugih opcija predloženih tijekom definiranja programa, budući da predstavlja

kompromis između potreba područja prekogranične suradnje i okolišnih utjecaja programa.

Naime, odabrana strategija ima za cilj realno odgovoriti na potrebe područja suradnje, istovremeno

potičući dobre okolišne utjecaje.

Tijekom procjene okolišnih utjecaja na program, naišlo se na dvije glavne poteškoće u sastavljanju

Izvješća o okolišu:


Poteškoće Kako se pristupilo poteškoćama

Podaci europskih statističkih institucija (Europske

agencija za okoliš i Eurostata) na razini Nuts 3 često

ne postoje. Nadalje, u mnogim slučajevima, analiza

je bila ograničena zbog razlika u kvaliteti, obrađenim

razdobljima i opsegu dostavljenih informacija od

strane dvaju različitih nacionalnih statističkih

sustava.

Sakupljeni su dostupni podaci razine Nuts 3 za cijelo

područje suradnje. Podaci razine Nuts 2 korišteni su

u slučajevima kada nisu bili dostupni podaci

različitih nacionalnih sustava te različitih razina

unutar jednog statističkog sustava.

Različita razina provedbe europskih odredbi u Italiji

i u Hrvatskoj odražava se u nejednakoj dostupnosti

(za neka okolišna pitanja) podataka.

Uzeti su u obzir prvenstveno podaci u

prekograničnom formatu. Nadalje, korištene su

druge nacionalne statistike koje opisuju specifične

aspekte ili koje daju jasnu sliku određenog pitanja.

Budući da se spojilo podatke iz različitih statističkih

izvora, mora se uzeti u obzir činjenica da su

pokazatelji koji opisuju prekogranični okolišni

kontekst aproksimativni.

SPUO postupak predviđa fazu konzultacija o okolišnim pitanjima koja će uključiti dionike i javnost.

Prijedlozi prikupljeni tijekom konzultacija uzeti će se u obzir kod pripreme konačne verzije

programa.

strateška procjena utjecaja na okoliš programa...

Documents