strateški razvojni plan republičkog fonda za...

Strateški razvojni plan

Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje do 2011. godine

Podgorica, 21.VII 2006

Republički fond za zdravstveno osiguranje

SRP RFZZO do 2011. godine

IV © 2006 RFZZO www.rfzcg.cg.yu

Copyright © Republički fond za zdravstveno osiguranje

Ulica Vaka Đurovića bb, Podgorica

Odgovorno lice:

Direktor mr Ramo Bralić

Projektni tim RFZZO:

Mr Ramo Bralić, Vesna Popović, Mirjana Kojičić, Anđelka Babić, dr Ana Mrdak, Zoran Glomazić, Vukosava Pejović i Ranislavka Andrić

Konsultanti:

IPMIT d.o.o., Kotnikova 30, Ljubljana, Slovenija.

Vasja Kolšek, Renata Duračak, Denis Premec, Samo Drnovšek

Noema Cooperating d.o.o., Trdinova 7, Ljubljana, Slovenija.

Franc Košir

Lektor:

Zuvdija Hodžić

U Podgorici, u julu 2006. godine

Sadržaj

© 2006 RFZZO V www.rfzcg.cg.yu


SADRŽAJ

1. UVOD ......................................................................................................................... 9

2. REZIME .................................................................................................................... 13

3. SKRAĆENICE U DOKUMENTU .............................................................................. 21

4. ZNAČAJ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA............................................................ 23

5. METODOLOGIJA IZRADE SRP RFZZO U RCG..................................................... 27

5.1. METODOLOGIJA STRATEŠKOG MENADŽMENTA ..............................................28

5.2. METODOLOGIJA PROJEKTNOG MENADŽMENTA ..............................................30

5.3. UPOTREBA METODOLOGIJA STRATEŠKOG I PROJEKTNOG MENADŽMENTA KOD IZRADE SRP RFZZO ....................................................................................31

6. ANALIZE .................................................................................................................. 33

6.1. ANALIZA STANJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U RCG .......................................................................................................................34

6.1.1. PRAVNI PROPISI NA PODRUČJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENOG

OSIGURANJA ...................................................................................................34

6.1.2. ULOGA I NADLEŽNOSTI RFZZO .......................................................................37

6.1.3. INSTITUCIONALNE REFORME VLADE RCG U ODNOSU NA RAZVOJ ZZ I ZO ..........40

6.2. ANALIZA PRIVREDNOG OKRUŽENJA, DEMOGRAFIJE I ZDRAVSTVENOG STANJA STANOVNIŠTVA U RCG........................................................................40

6.2.1. PRIVREDNI RAZVOJ .........................................................................................41

6.2.2. IZDACI ZA ZDRAVSTVO.....................................................................................42

6.2.3. DEMOGRAFIJA................................................................................................45

6.2.4. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA ............................................................46

6.2.5. ZDRAVSTVENA DJELATNOST ............................................................................48

6.2.6. IZVORI FINANSIRANJA......................................................................................54

7. STRATEŠKA OGRANIČENJA I PRETPOSTAVKE ............................................ 59

7.1. MAKROEKONOMSKA KRETANJA DALJEG PRIVREDNOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA RCG .....................................................................................................61

7.2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI U RCG .......................................................................63

7.3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA.......................................................................................63


VI © 2006 RFZZO www.rfzcg.cg.yu


7.4. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I OČEKIVANE PROMJENE.............. 64

7.5. MEDICINSKE MJERE I POSTUPCI ZA UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA, SPREČAVANJE, SUZBIJANJE I RANO OTKRIVANJE BOLESTI....................... 65

7.6. STRATEGIJE WHO/SZO I EU................................................................................. 67

8. STRATEGIJA RAZVOJA RFZZO ............................................................................ 69

8.1. MISIJA RFZZO ........................................................................................................ 70

8.2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ..................................................................................... 70

8.2.1. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ..................................... 70

8.2.2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ZAPOSLENIH U RFZZO............................................... 70

8.3. VIZIJA RFZZO ......................................................................................................... 71

8.4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA RFZZO................................................................ 71

8.5. PODRUČNI CILJEVI RAZVOJA ZO........................................................................ 74

9. AKCIONI PLAN IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE ZO .......................................... 79

9.1. PROJEKTI RAZVOJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ...................................... 80

9.1.1. OBJEDINJENA NAPLATA DOPRINOSA ................................................................ 84

9.1.2. NAKNADA ŠTETE U SPROVOĐENJU OZO .......................................................... 86

9.1.3. POVREDE NA RADU I PROFESIONALNA OBOLJENJA – EVIDENCIJE....................... 88

9.1.4. ANALITIKA RASHODA ...................................................................................... 90

9.1.5. NOVI KONTNI PLAN ......................................................................................... 92

9.1.6. NOVI MODELI PLAĆANJA USLUGA (P)................................................................ 94

9.1.7. USPOSTAVITI SISTEM ZA SKLAPANJE UGOVORA ................................................ 96

9.1.8. PRAĆENJE POTROŠNJE LJEKOVA I MEDICINSKIH SREDSTAVA ............................. 98

9.1.9. OSTVARIVANJE PRAVA IZ ZO (P) ................................................................... 100

9.1.10. UVOĐENJE DZO (P)................................................................................... 102

9.1.11. EVROPSKA KARTICA ZO ............................................................................. 104

9.1.12. OBIM PRAVA I STANDARDA U OSTVARIVANJU PRAVA NA LIJEČENJE U

INOSTRANSTVU............................................................................................. 106

9.1.13. SPROVOĐENJE MEĐUNARODNIH SPORAZUMA O SOCIJALNOM OSIGURANJU .... 108

9.1.14. IZABRANI DOKTOR ...................................................................................... 110

9.1.15. INTEGRALNI ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEM (P) ................................... 112

9.1.16. DATA WAREHOUSE ZA RFZZO ................................................................... 115

9.1.17. INTERNA REVIZIJA ...................................................................................... 117

9.1.18. UPRAVLJANJE KADROVIMA (P) .................................................................... 119

Sadržaj

© 2006 RFZZO VII www.rfzcg.cg.yu


9.1.19. OPTIMALIZACIJA USLOVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI RFZZO (P) ..............121

9.1.20. ZAJEDNIČKA STRATEŠKA INFORMATIČKA PODRŠKA .......................................123

9.2. CJELOKUPNI TERMINSKI I FINANSIJSKI PLAN RAZVOJA ZO.........................124

9.3. CJELOKUPNI PLAN POTREBA PO RESURSIMA ...............................................128

9.4. POKAZATELJI REALIZACIJE SRP RFZZO..........................................................132

9.5. ORGANIZACIJA IMPLEMENTACIJE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA ......133

9.5.1. PROJEKTNI BIRO...........................................................................................133

9.5.2. MENADŽER PROJEKTA...................................................................................134

9.5.3. SPONZOR PROJEKTA ....................................................................................135

9.5.4. STRATEŠKI PROJEKTNI SAVJET ......................................................................135

9.6. PREDLOZI AKCIJA ZA PRIHVATANJE SRP RFZZO...........................................136

Uvod

© 2006 RFZZO 9 www.rfzcg.cg.yu


��

1. UVOD


10 © 2006 RFZZO www.rfzcg.cg.yu


Reforma i stalni proces unapređivanja i usavršavanja zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, jedan je od prioritetnih zadataka predviđenih Agendom ekonomskih reformi za Crnu Goru, koju je Vlada Republike Crne Gore, usvojila februara 2003. godine.

U Strategiji razvoja zdravstva Crne Gore, koju je donijelo Ministarstvo zdravlja, naglašeno je da zdravstveni sistem treba da obezbijedi očuvanje i unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva polazeći od načela jednakosti i dostupnosti građanima Crne Gore.

Primjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, reformiše se postojeći sistem zdravstvene zaštite i uspostavlja evropski model obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Model zdravstvenog osiguranja je koncipiran na osnovu pozitivnih iskustava država koje su izvršile reforme sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i uz primjenu međunarodnih standarda u ovoj oblasti.

Ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja i finansiranje pružanja zdravstvenih usluga u Crnoj Gori obezbijeđeno je kroz djelatnost Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

U izvršavanju zakonskih obaveza i odgovornosti prema osiguranim licima i davaocima zdravstvenih usluga, kao organizacija sa javnim ovlašćenjima koja mora ponuditi razvojna alternativna rješenja na području zdravstvenog osiguranja, rukovodstvo Fonda odlučilo je da uz upotrebu savremenih metodologija i pristupa, pripremi Strateški razvojni plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje do 2011. godine.

Osnovna namjera strateškog planiranja je da izađe u susret potrebama građana za boljom zdravstvenom zaštitom i ponudi savremenu i optimalnu organizaciju zdravstvenog sistema.

Projektni tim Fonda, uz saradnju sa konsultantskom kućom IPMIT (Institut za projektni management i informacione tehnologije iz Ljubljane, Slovenija), u strateškom razvojnom planu, na osnovu analize privrednog okruženja, zdravstvenog stanja i zdravstvene djelatnosti, strateških ograničenja i pretpostavki, definisanja vrijednosti, misije i vizije zdravstvenog osiguranja, opredijelio je globalne strateške ciljeve, pravce i usmerenja, kao i sadržaje 19 projekata za realizaciju tih ciljeva. Pri tome, projektni tim je imao u vidu zakonske obaveze i nadležnosti Fonda da efikasno upravlja sredstvima zdravstvenog osiguranja, obezbijedi ostvarivanje prava osiguranih lica kroz ugovaranje sa davaocima zdravstvenih usluga, uvede dobrovoljno zdravstveno osiguranje i obezbijedi savremen sistem zdravstvenog osiguranja uz primjenu dostignuća i standarda EU.

Na tim osnovama je pripremljen Strateški razvojni plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje do 2011. godine, kao dokument čijom realizacijom Crna Gora može pristupiti evropskim i evroatlantskim integracijama u ovoj oblasti.

Dokument (radi realizacije postavljenih ciljeva i izgradnje institucije Fonda u sistemu), definiše prioritetne aktivnosti, dinamiku njihove realizacije, međusobnu zavisnost, eksternu uslovljenost, neophodne kadrovske i finansijske resurse.

Uvod

© 2006 RFZZO 11 www.rfzcg.cg.yu


Ovim strateškim planom stvaraju se preduslovi za kvalitetno planiranje i definisanje projekata kojim će se konkurisati kod evropskih predpristupnih fondova radi obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za realizaciju projekta, što ovaj dokument čini veoma značajnim.

Zaposleni u Fondu spremni su da istrajnošću, timskim i savjesnim radom, aktivnostima, i u saradnji sa drugim institucijama u zdravstvenom sistemu, poštovanjem evropskih standarda, profesionalne etike i morala, realizuju ovaj razvojni plan.

Mr Ramo Bralić

Direktor

Rezime

© 2006 RFZZO – CG 13 / 13 www.rfzcg.cg.yu

��

2. REZIME



Donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, stvoreni su preduslovi reformskih procesa na području ovih oblasti u Republici Crnoj Gori (u daljem tekstu: RCG). Neophodno je reformisati postojeći sistem zdravstva i uspostaviti efikasan, finansijski održiv sistem obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, usaglašen sa evropskim standardima i uporediv sa evropskim sistemima. U tome ćemo koristiti iskustva država koje su još od 90-tih godina prošlog vijeka izvodile reformske procese u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja kako bi, uz što manje grešaka, došli do optimalnog sistema.

Zdravstveno osiguranje nije autonoman sistem, zato i ne možemo govoriti o njemu kao nezavisnom od finansijskih, političkih, društvenih i demografskih tokova.

FondFondOsiguraneOsigurane osobeosobe

DavaociDavaocizdravstvenihzdravstvenih

uslugausluga

pravna regulativa ZO

finansiranje

zdravstvene usluge

ugovori

DržavaVlada RCG

Ministarstvo zdravlja

pravna regulativa ZZ

Uspostavljanje stabilnog i održivog sistema zdravstvenog osiguranja je kompleksan proces. Na jednoj strani je država, odgovorna za određeni nivo zdravstvenog stanja stanovništva, pravnu regulativu i organizaciju zdravstvenih ustanova, koja mora balansirati i težiti ka smanjivanju troškova i rasterećenju privrede, a na drugoj strani su građani, kojima zdravstvena sigurnost znači sve više. Kompromis između socijalnih partnera, privrede i države je neophodan, no, u zdravstvu je situacija specifična, jer se radi o bitnim interesima građana. U stvaranju efikasnijeg i održivog sistema, nužno je izgrađivati partnerski odnos. Takođe je neophodno razvijati svijest kod građana o obavezi očuvanja zdravlja i većem ličnom učešću u troškovima za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Svjesno odgovornosti i obaveza prema osiguranim licima i davaocima zdravstvenih usluga, rukovodstvo Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu: Fond), kao oragnizacije sa javnim ovlašćenjima, poštujući i izvršavajući zakonske obaveze, ponudilo je razvojna alternativna rješenja na području zdravstvenog osiguranja RCG do 2011. godine. Učinilo je to kroz Strateški razvojni plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore do 2011. godine (u daljem tekstu: SRP RFZZO), primjenjujući u svom pristupu savremene tehnologije i metode planiranja i upravljanja. Strateško planiranje je u evropskim zemljama poznata aktivnost u upravljanju i rukovođenju i u fondovima »socijalnog osiguranja«. Za potrebe strateškog planiranja obično se prate razvojni trendovi u demografiji, socioekonomski uslovi, zdravstveno stanje, tehnološki i medicinski razvoj i upravljanje javnim

Rezime


sredstvima. Uzimajući u obzir ove trendove, raste potražnja stanovništva za zdravstvenim uslugama. Strategija dokumenta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „Zdravlje za sve u 21. vijeku“ obavezuje sve države članice da obezbijede solidarnost i univerzalnu dostupnost zdravstvenog osiguranja uz istovremeno savlađivanje troškova. Osnovni cilj ovih reformskih procesa u javnim zdravstvenim sistemima u državama EU je da omogući dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite u okviru sigurnih i stabilnih finansijskih izvora.

U tom smislu, Fond je prepoznao potrebu za izradom strateškog plana za savladavanje ciljeva na putu pristupa RCG evropskim i evroatlantskim integracijama.

Projektni tim Fonda, u saradnji sa konsultantskom kućom IPMIT (Institut za projektni management i informacione tehnologije iz Ljubljane, Slovenija), pripremio je SRP RFZZO. Izrada ovog dokumenta realizovana je kroz radionice, uz primjenu metodologije strateškog i projektnog menadžmenta (Metodologija za upravljanje eGovernment projektima,Vlada RCG –

Sekretarijat za razvoj, 2006). Projektni tim definisao je misiju, temeljne vrijednosti i viziju, opredijelio strateške i područne ciljeve, na osnovu kojih su izrađeni planovi strateških projekata. Projektima se realizuju postavljeni ciljevi, a sa njima se realizuje strateški razvojni plan.

AkcioniAkcioni plan za plan za realizacijurealizaciju strategijestrategije

Misija i Misija i vizijavizija

Analiza Analiza stanjastanja

CiljeviCiljevi

StrategijaStrategija

Za početak je potrebno napraviti analizu stanja, koja obuhvata:

• pravne propise na području zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja;

• obim usluga i prava osiguranika u sistemu zdravstvenog osiguranja;

• organizaciju zdravstvene djelatnosti i zdravstvene resurse u RCG;

• ulogu i nadležnosti Fonda;

• institucionalne reforme Vlade RCG u odnosu na razvoj zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i

• analizu privrednog okruženja, demografije i zdravstvenog stanja stanovništva u RCG.



U analizi je dat uporedni pregled podataka za RCG i nekoliko evropskih država (Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska, Finska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Norveška, Slovenija), a za pojedine analize, i podaci za EU.

Zdravstveno osiguranje je u dinamičnom odnosu i vezi sa privrednom i društvenom okolinom, zato je za strateška ograničenja i pretpostavke, potrebno uvažavati kao polazne osnove za pripremanje strateškog plana, sljedeća dokumenta: Zdravstvenu politiku RCG do 2020.godine, Strategiju razvoja zdravstva RCG, Agendu ekonomskih reformi Vlade RCG, Strategije razvoja i redukcije siromaštva u RCG, Strategije i usmjerenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske unije (EU). Pri tome je potrebno uvažavati temeljne vrijednosti zdravstvenog osiguranja, kao što su:

• jednakost, dostupnost, solidarnost i uzajamnost;

• centralnu ulogu u sistemu zdravstvenog osiguranja koju ima osiguranik;

• zakonito i transparentno upravljanje sredstvima zdravstvenog osiguranja;

• promocija brige i odgovornosti za vlastito zdravlje;

• partnerski odnosi u razvoju, planiranju i sprovođenju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja.

Za održivost sistema zdravstva u RCG nužna je racionalizacija zdravstvene zaštite i povećanje finansijskih sredstava, proširenje i povećanje učešća osiguranih lica u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite, uvođenje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, uvođenje privatnih ustanova u javnu zdravstvenu mrežu. Predviđeno je da se u narednom periodu poveća učešće izdataka za zdravstveno osiguranje u BDP, preraspodjelom između svih korisnika javne potrošnje, uključivanjem sredstava od dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, uvođenjem stope doprinosa za povrede na radu i profesionalna oboljenja i inicijativom da se dio sredstava, naplaćenih od akciza za duvan i alkoholna pića, kao i dio naknada od premija osiguranja motornih vozila, usmjeri za finansiranje zdravstvene zaštite, što je primjereno praksi evropskih zemalja.

Broj stanovnika u RCG se povećava po relativno dobroj prosječnoj godišnji stopi, ali koja je ipak sa tendencijom pada. Iako je stanovništvo relativno mlado, treba očekivati povećanje učešća starijih lica preko 65 godina, koji imaju veće potrebe za zdravstvenim uslugama, zbog čega će se i rashodi zdravstvenog osiguranja realno povećavati.

Ključni ciljevi zdravstvene politike u RCG su: produženje trajanja života, poboljšanje kvaliteta života u vezi sa zdravljem, smanjenje razlika u zdravlju i osiguranje od finansijskog rizika. Već nekoliko godina bilježe se pozitivne promjene u vrijednostima pojedinih indikatora, koji su od posebnog značaja za prikaz zdravstvenog stanja stanovništva (npr. porast očekivanog trajanja života na rođenju, pad mortaliteta od infektivnih i parazitskih oboljenja, pad mortaliteta odojčadi), ali događaji u bliskoj prošlosti uticali su na privremeno zaustavljanje napretka u zdravstvenom stanju stanovništva.

Rezime


U RCG broj umrlih je relativno veliki i povećavao se posljednjih godina. Za zaustavljanje negativnih i pojačanje pozitivnih trendova na području zdravstvenog stanja stanovništva, potrebno je ulagati više sredstava u preventivnu zdravstvenu zaštitu, naročito kod bolesti sistema krvotoka i sistema za disanje, koje su najčešći uzroci smrti. RCG dužna je sprovoditi preporuke i obaveze Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u planiranju zdravstvenih programa i mjera, koje će najviše uticati na poboljšanje zdravlja: unapređenje zdravlja i rano otkrivanje određenih bolesti, suzbijanje i otkrivanje faktora rizika određenih oboljenja, potpuna zdravstvena zaštita djece i omladine, zaštita žena u toku trudnoće i porođaja, zaštita starijih i drugih vulnerabilnih grupa.

Fond, u vršenju javnih ovlašćenja, u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja, polazi od načela pravednosti, jednakosti, dostupnosti i solidarnosti, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i sa strategijom Evropske unije. Kao najbitnija, naglašena su sljedeća usmjerenja i obaveze za sve članice:

• visok nivo zdravstvene zaštite u svim državama EU;

• izgradnja dostupnog informacionog sistema, koji će najbrže pripremiti i slati podatke o zdravstvenom stanju, bolestima i faktorima rizika, što je od značaja, kako za stanovnike, tako i za zdravstvene radnike;

• veća briga i odgovornost države i njenih institucija u donošenju programa za savlađivanje najozbiljnijih javno-zdravstvenih problema.

Imajući u vidu istaknute pretpostavke i ciljeve i polazeći od aktuelne situacije u sistemu zdravstva, definisana je misija Fonda:

Republički fond za zdravstveno osiguranje je organizacija sa javnim ovlašćenjima za finansiranje zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranih lica na načelima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i obaveznosti. Funkcionisanje Republičkog Fonda za zdravstveno osiguranje zasniva se na obezbjeđivanju ostvarivanja prava osiguranika i racionalnog trošenja sredstava obveznika uplate doprinosa u cilju stvaranja održivog sistema zdravstva, poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva i bržeg razvoja cjelokupnog društva Republike Crne Gore.

U skladu sa misijom opredijeljena je vizija Fonda:

Republički fond za zdravstveno osiguranje je savremena organizacija zdravstvenog osiguranja, zasnovana na uređenoj pravnoj regulativi, stabilnim finansijskim osnovama i kontroli trošenja sredstava. Republički fond za zdravstveno osiguranje obavlja svoju djelatnost sa dobro organizovanim i osposobljenim stručnim kadrom, uz podršku informacionih i komunikacionih rješenja, čime obezbjeđuje kvalitetne usluge osiguranim licima na jednostavan, dostupan i transparentan način.



Polazeći od temeljne vrijednosti Fonda da je osiguranik u centru pažnje, strateške ciljeve razvoja zdravstvenog osiguranja podijelili smo po strateškim područjima.

PARTNERSKI ODNOSIPARTNERSKI ODNOSI::••Uvesti do kraja 2008. Uvesti do kraja 2008. godinegodine dobrovoljnodobrovoljnozdravstveno zdravstveno osiguranjeosiguranje

••PovePoveććatiati dostupnostdostupnost zdravstvene zdravstvene zazašštitetiteosiguranimosiguranim licimalicima

••Razviti integralni informacioni sistem Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih zdravstva uz primjenu savremenih informaciono komunikacionih tehnologija informaciono komunikacionih tehnologija (IKT)(IKT)

FINANSIRANJEFINANSIRANJE::••StvoritiStvoriti finansijskifinansijski odrodržživiv sistem sistem zdravstvenogzdravstvenog osiguranjaosiguranja

••PovePoveććati uati uččeeššćće izdataka za e izdataka za zdravstveno osiguranje u BDPzdravstveno osiguranje u BDP

••EfikasnoEfikasno upravljati upravljati sredstvimasredstvimauzuz obezbeđenjeobezbeđenje zakonom zakonom utvrđenihutvrđenih prava prava osiguranihosiguranih licalica

UPRAVLJANJE KADROVIMAUPRAVLJANJE KADROVIMA::•Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u Fondu i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad

UNUTRAUNUTRAŠŠNJI PROCESINJI PROCESI::••Razviti sistem Razviti sistem zdravstvenogzdravstvenog osiguranjaosiguranja uzuzprimjenuprimjenu dostignudostignuččaa i i standarda EUstandarda EU

VRIJEDNOSTI

VRIJEDNOSTI

VIZIJAVIZIJA ANA

LIZEANA

LIZE

MISIJAMISIJA

OSIGURANIKOSIGURANIK

Ovih osam strateških ciljeva razvoja zdravstvenog osiguranja i dodatno definisanih 32 područna cilja do 2011. godine, po predviđanjima, ostvariće se kroz realizaciju 19 projekata ili programa projekata. Na slici su grafički prikazani početak i kraj pojedinih projekata na odgovarajućoj vremenskoj skali.

Projekt

1 Objedinjena naplata doprinosa2 Naknada štete u sprovođenju OZO3 Povrede na radu i profesionalna

oboljenja - Evidencije4 Analitika rashoda5 Novi kontni plan 6 Novi modeli plaćanja usluga (P)7 Uspostaviti sistem za sklapanje

ugovora8 Praćenje potrošnje ljekova i

medicinskih sredstava9 Ostvarivanje prava iz ZO (P)10 Uvođenje DZO (P)11 Evropska kartica ZO 12 Obim prava i standarda u ostvarivanju

prava na lječenju u inostranstvu13 Sprovođenje međunarodnih

sporazuma o socijalnom osiguranju14 Izabrani doktor15 Integralni zdravstveni informacioni

sistem (P)16 Data Warehouse za Fond17 Interna revizija 18 Upravljanje kadrovima (P) 19 Optimalizacija uslova za obavljanje

djelatnosti Fonda (P)

Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q12005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Za uspješnu realizaciju ovog SRP RFZZO, Fond će pripremati godišnje planove za svoje poslovanje i sa njihovom realizacijom će implementirati strateške i područne ciljeve. U godišnje planove poslovanja uključeni su i konkretni projekti iz SRP RFZZO, za koje je potrebno pripremati detaljne projekte i elaborate. Oni služe kao formalni osnov za početak svakog projekta

Rezime


i sadrže detaljne ciljeve projekta, organizaciju izvođenja projekta i sastav projektnog tima, kao i definisane funkcije nadzora. Za objektivno praćenje postepene realizacije planiranih strateških ciljeva nužno je definisati i upotrijebiti praćenje sa pokazateljima, sa kojima se bar jednom godišnje, mjeri postignuti nivo realizacije. Zato je potrebno definisati i upotrijebiti različite organizacione nivoe implementacije strateškog razvojnog plana. Strateški projektni savjet čine, direktor Fonda, savjetnik direktora Fonda, sponzori projekata iz ovog strateškog razvojnog plana, predsjednik Upravnog odbora Fonda i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore. Veoma je važno pravilno definisati i uspostaviti komunikaciju projektnih menadžera sa sponzorima projekata i projektnim biroom, koji se mora formirati, kao i rad projektnog biroa i korišćenje informacionog sistema za kontrolu realizacije projekata.

Za prihvatanje SRP RFZZO potrebno je pripremiti marketinške i PR akcije, koje uključuju izvođenje konferencija, prezentacija i radionica za uži krug saradnika u zdravstvu i opštu javnost, publikovanje članaka i izradu reklama u medijima, objavljivanje ovog SRP RFZZO na web stranici Fonda, izradu i podjelu besplatnih prezentacionih materijala za širu javnost i promovisanje slogana „Zdravstveno osiguranje za vas i uz vas“ za identifikaciju Fonda.

Realizacijom ovog SRP RFZZO steći će se uslovi da sistem zdravstvenog osiguranja bude kvalitetno uređen i organizovan, što će omogućiti veći prosperitet Crne Gore kao organizovanog sistema u okviru EU.

Skraćenice u dokumentu


��

3. SKRAĆENICE U DOKUMENTU



Skraćenica Objašnjenje

RCG Republika Crna Gora

RFZZO Republički fond za zdravstveno osiguranje

SRP RFZZO

Strateški razvojni plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje do 2011.godine

ZZ Zdravstvena zaštita

ZO Zdravstveno osiguranje

OZO Obavezno zdravstveno osiguranje

DZO Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

ZZZ Zakon o zdravstvenoj zaštiti

ZZO Zakon o zdravstvenom osiguranju

BDP Bruto društveni proizvod

PU Poreska uprava

IKT Informaciono-komunikacione tehnologije

WHO/SZO World health organisation / Svjetska zdravstvena organizacija

EU Evropska unija

MKB10 Međunarodna klasifikacija bolesti – 10. revizija

Značaj zdravstvenog osiguranja


��

4. ZNAČAJ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA



Razvoj sistema zdravstvene zaštite za svaku zemlju je od posebnog strateškog značaja i bitno utiče na cjelokupni društveni i privredni razvoj. Njegov poseban značaj se ogleda u tome što država svojim najvećim pravnim aktom, garantuje građanima pravo na zdravstvenu zaštitu.

Sistem zdravstvenog osiguranja predstavlja značajan segment socijalne sigurnosti građana. Uspostavljanje sistema zdravstvenog osiguranja proizilazi iz strategije razvoja zdravstvenog osiguranja, strategije razvoja zdravstvene zaštite, kao i drugih značajnih strategija za razvoj države. Zdravstvenim osiguranjem država preuzima obavezu da pokrije sve negativne posljedice rizika za slučaj bolesti, trudnoće, povreda, nesreća na poslu, gubitka zarade, što prevazilazi mogućnosti građana i time smanjuje njihov finansijski rizik. Zato je ovo područje društvene djelatnosti sastavni dio institucionalnih reformi Vlade Republike Crne Gore od 2004 godine, koje se realizuju i kroz obaveze države u procesima uključivanja u evroatlantske integracije i proces pristupanja EU.

Jedan od osnovnih ciljeva svakog društva jeste zdrav građanin – pojedinac, koji radom i znanjem utiče na razvoj društvene zajednice. Zato je polazni osnov socijalnog modela zdravstvene zaštite - da zdravlje nije tržišna roba, već opšte dobro. Dostupnost zdravstvene zaštite je jedno od ustavom zagarantovanih prava, koje se obezbjeđuje svima, bez obzira na njihovo zdravstveno, socijalno ili ekonomsko stanje. Drugim riječima, ako bi na tom području vladala samo tržišna logika, imali bi neusklađenost između socijalne pravednosti i uspješnosti u savlađivanju osnovnih problema zdravstvenog stanja stanovništva.

Cilj svake države je da ima zdravu populaciju, koja će svojim radom uticati na povećanje nivoa razvoja države, a samim tim i standarda svih građana. Zbog opšteg društvenog značaja zdravstvenog osiguranja, država je stvarni nosilac politike zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja. Na razvoj ovog područja država utiče uređenom pravnom regulativom i obezbjeđuje resurse za zdravstvenu zaštitu, ulaže u planiranje, razvijanje i upravljanje sistemom zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja kako bi, unutar raspoloživih sredstava, obezbijedila efikasan, racionalan, kvalitetan i dostupan sistem svim građanima.

Zdravstveni sistem je veoma složen sistem i njegov ekonomski uticaj je veliki u ukupnom finansijskom sistemu države. Zdravstveno osiguranje, koje podrazumijeva pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, mora se sprovoditi efikasno na principima obaveznosti, solidarnosti i uzajamnosti, sa stalnom težnjom za njegovim unapređenjem i dograđivanjem. Kao i svaki drugi složen sistem, sistem zdravstvenog osiguranja ne može se zaokružiti i uvijek dovoljno razraditi. Potrebno ga je uvijek dopunjavati u skladu sa opštim smjernicama razvoja društva.

S obzirom na demografske promjene, napredak medicinske nauke i tehnologije, veće informisanje i znanje stanovništva o mogućnostima medicine u savlađivanju bolesti, raste potražnja stanovništva za zdravstvenim

Značaj zdravstvenog osiguranja


uslugama. To utiče na sve veći raskorak između finansijskih resursa i očekivanja stanovništva i otvara značajno razvojno pitanje: kako obezbijediti jednaku dostupnost zdravstvene zaštite? Strategija dokumenta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „Zdravlje za sve u 21. vijeku“ obavezuje sve države članice da obezbijede solidarnost i univerzalnu dostupnost zdravstvene zaštite uz istovremeno savlađivanje troškova.

Strategijom je definisano da su do 2010. godine, države članice dužne da obezbijede mehanizme za trajno finansiranje i raspoređivanje finansijskih sredstava za zdravstvenu zaštitu, koji će se temeljiti na načelima jednake dostupnosti, cjenovne efikasnosti, solidarnosti i dobrog kvaliteta.

U sistemima zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u svijetu, postoje velike razlike ali sve države teže da:

• Poboljšaju kvalitet zdravstene zaštite i zdravstvenog osiguranja i

• Smanje troškove zdravstvenog osiguranja, sa optimizacijom medicinskih i administrativnih procesa.

Optimalan i efikasan sistem zdravstvenog osiguranja državi pruža kvalitetniju osnovu za nesmetani rast i razvoj. Sistem zdravstvenog osiguranja nije samostalan i odvojen od društvenog uređenja, zato se i ne može govoriti o sistemu nezavisnom od finansijskih, političkih, društvenih i demografskih tokova.

Šema 1: Model zdravstvenog osiguranja u RCG

FondFondOsiguraneOsigurane osobeosobe

DavaociDavaocizdravstvenihzdravstvenih

uslugausluga

pravna regulativa ZO

finansiranje

zdravstvene usluge

ugovori

DržavaVlada RCG

Ministarstvo zdravlja

pravna regulativa ZZ

Uspostavljanje stabilnog i održivog sistema zdravstvenog osiguranja je kompleksan proces. Na jednoj strani je država, odgovorna za određeni nivo zdravstvenog stanja stanovništva, pravnu regulativu i organizaciju zdravstenih ustanova, koja mora balansirati i težiti ka smanjivanju troškova i rasterećenju privrede, a na drugoj strani su građani, kojima zdravstvena sigurnost znači sve više. Kompromis između socijalnih partnera, privrede i države je neophodan, no, u zdravstvu je situacija specifična, jer se radi o najbitnijim interesima građana. Zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom je nužno, iako su građani obično u prosjeku nezadovoljni sistemima zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja.



U stvaranju efikasnijeg i održivog sistema, nužno je izgrađivati partnerski odnos sa privatnim sektorom. Takođe je neophodno razvijati svijest kod građana o obavezi očuvanja zdravlja i većem ličnom učešću u troškovima za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Država u okviru finansijskih mogućnosti uvijek pokušava da utvrdi prioritete i na prvo mjesto postavi one aktivnosti koje će sa kumulativnim poboljšanjem stanja donijeti najviše. Neodgovarajuće određivanje prioriteta može sve skupa dovesti u neuravnotežen sistem, koji ne obezbjeđuje temeljne vrijednosti zdravstvenog osiguranja, a to su jednakost i solidarnost. Koncept finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja oblikovan je na način da je dostupan svim društvenim slojevima. Osnovni izvor finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja su doprinosi. Osnovice i stope doprinosa utvrđene su zakonom.

Šema 2: Funkcionalna šema zdravstvenog osiguranja

PoreskaPoreska upravaupravaDoprinosiDoprinosi

OsiguranaOsigurana licalica

DavaociDavaocizdravstvenih uslugazdravstvenih usluga

PrimarniPrimarniSekundarniSekundarni

TerciarniTerciarni

13

2 4

5

LEGENDA:

1: obezbjeđivanje zdravstvenog osiguranja, upravljanje, organizacija

2: načini obračuna doprinosa

3: prikupljanje doprinosa

4: ugovorni odnosi i obračunski mehanizmi

5: ostvarivanje zdravstvenih usluga

Sistem funkcionisanja zdravstvenog osiguranja zasniva se na principu međusobnih usklađivanja interesa osiguranih lica, obveznika uplate doprinosa i prava utvrđenih zakonom. RFZZO je u vršenju javnih ovlašćenja nosilac obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u RCG i dužan je da obezbjeđuje prava osiguranih lica na osnovu finansijskih mogućnosti sa davaocima zdravstvenih usluga. Osigurana lica ostvaruju zdravstvenu zaštitu u zdravstvenim ustanovama sa kojima RFZZO ima zaključene ugovore. Zakonske obaveze za naplatu doprinosa objedinjuju se u PU RCG.

Metodologija izrade SRP RFZZO u RCG


��

5. METODOLOGIJA IZRADE SRP RFZZO U RCG



Strateški razvojni program zdravstvenog osiguranja u RCG izrađen je uz primjenu metodologije strateškog i projektnog menadžmenta koje se dopunjavaju. Projektni menadžment povezan je sa strateškim menadžmentom, jer projekti često proizilaze iz strateških i drugih razvojnih programa.

Prema metodologijama strateškog i projektnog menadžmenta, potrebno je prvo definisati misiju, koja daje odgovor na pitanje koje vrijednosti treba afirmisati. Na osnovu misije, vrijednosti i analiza, definiše se vizija, koja daje odgovor na pitanja, kao što su: „Gdje treba organizacija da stigne? Šta će raditi u budućnosti? Kakva će organizacija izgledati u celini? Kako će se organizacija ponašati u budućnosti?“

Iz definisane vizije, potrebno je oblikovati strateške područne ciljeve ili strategije, na osnovu kojih se izrađuju projektni planovi. Projekti su jedan od načina djelovanja organizacije kojima se nastoji realizovanje postavljenih ciljeva i predstavljaju osnov opstanka i napretka. Uspješnost projekata zavisi od njihove sinergije sa organizacijom. Projekti utiču na strategiju organizacije i na osnovu njih (u fazi ostvarivanja tih strategija) glavni menadžeri oblikuju funkcionalni menadžment, različiti operativni rad, programe projekata i projekte. Realizovanjem pojedinih projektnih planova, ostvaruje se strateški razvojni program.

5.1. METODOLOGIJA STRATEŠKOG MENADŽMENTA

Strateški menadžment je oblikovanje i implementacija strateških planova organizacije. Tu definiciju jasno prikazuje Šema 3.

Šema 3: Prikaz aktivnosti strateškog menadžmenta

StrateStratešški ki managementmanagement

Strateško planiranje

Izvođenje strateških planova institucije

Strateško planiranje je ocjenjivanje problema organizacije s razvojnog stanovišta i utvrđivanje poslovnih planova kojima se svaka organizacija mora baviti. Neophodno je izvršiti procjenu realnosti postavljenih strateških ciljeva, razviti strategije za realizaciju istih i izvršiti izbor najprihvatljivije strategije, a zatim definisati strateške planove, koji su rezultat procesa strateškog planiranja. Planovi moraju biti sveobuhvatni, prilagodljivi, usklađeni, i moraju odražavati sadašnje i buduće potrebe organizacije.

Realizacija strateških planova organizacije je faza, koja se odnosi na izradu različitih planova projekata, programa aktivnosti, kao i drugih zadataka strateškog menadžmenta. Na osnovu te faze može se provjeriti da li su usvojeni strateški planovi primjenjivi u samoj organizaciji.



Polazna tačka svakog strateškog menadžmenta je analiza, misija, vizija, ciljevi i strategija, kao što prikazuje Šema 4.

Šema 4: Polazne tačke strateškog menadžmenta

AkcioniAkcioni plan za plan za realizacijurealizaciju strategijestrategije

Misija i Misija i vizijavizija

Analiza Analiza stanjastanja

CiljeviCiljevi

StrategijaStrategija

Izrada analize stanja je pojašnjenje svih okolnosti koje organizaciji, na duži rok, predstavljaju okvir djelovanja.

Misija je usmjerena ka definisanju stalnih namjera organizacije. Misija se odnosi na pitanje: koje je osnovno poslovno područje organizacije, koliko će biti široka poslovna djelatnost organizacije? Misija ukratko objašnjava svrhu postojanja organizacije.

Vizija je opis organizacije kao cjeline, njene djelatnosti, kulture, tehnologije u budućnosti. To je koncept nove i željene slike organizacije u budućnosti, koja je posebno potrebna i korisna za davanje smjernica svim saradnicima: šta bi se u organizaciji moralo promijeniti! Vizija je pogotovo potrebna organizacijama kod kojih su neophodne radikalne promjene.

Cilj je rezultat, kojeg organizacija želi postići, a odnosi se na planski period postavljen na početku. Svaka organizacija ima jedan ili više ciljeva, koji mogu biti dugoročni i kratkoročni.

Strategija je način na koji se realizuju ciljevi projekta.

Proces strateškog menadžmenta počinje ocjenjivanjem položaja organizacije. U sklopu toga govorimo o cjelovitoj ocjeni prednosti i slabosti, prilika i prijetnji (SWOT = Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats). Sadržaj takve analize jeste vrednovanje prošlih i sadašnjih razpoloživih podataka koji daju osnov samom procesu strateškog planiranja. Ocjenjivanjem organizacije, utvrđuje se gdje ona ima prednosti pred konkurencijom i gdje su njene glavne slabosti. Pored toga traže se prilike, odnosno izazovi za organizaciju kao i prijetnje s kojima se ona suočava.



5.2. METODOLOGIJA PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Prema Metodologiji za upravljanje eGovernment projektima (Vlada RCG –

Sekretarijat za razvoj, 2006) projektni menadžment možemo definisati kao planiranje, organizovanje, vođenje i kontrolisanje svih vidova projekta, kao i motivisanje svih učesnika za sigurno postizanje ciljeva u predviđenom vremenu, kvalitetu i planiranim troškovima. Ova metodogija, takođe, definiše projekat, program projekata i portfolio.

Projekat je zaključena cjelina međusobno povezanih aktivnosti, koji ima početak i kraj. Po pravilu, odnosi se na pojedinačnu djelatnost, jer se, obično, projekat u istom sadržaju ili redosljedu aktivnosti, ne ponavlja. Njegova namjena je da obavi unaprijed planirani zadatak u određenim vremenskim i finansijskim okvirima i u okviru dogovorenog kvaliteta.

Program projekata je grupa povezanih projekata, koje je potrebno koordinirano realizovati. Programi projekata često uključuju rad, koji je povezan sa pojedinim (odvojenim) projektima u programu projekata, a premašuje okvir njihovog izvođenja.

Portfolio je zbirka projekata i/ili programa projekata i drugih poslova koji se obavljaju s namjerom olakšanja efikasnosti savlađivanja potrebnih napora za postizanje strateških ciljeva. Jedan od ciljeva portfolio menadžmenta je maksimizacija vrijednosti portfelja sa pažljivim izborom projekata i/ili programa projekata u portfelj.

Projektni menadžment je moguće tretirati u užem smislu kao menadžment, koji je zadužen za projekat, ili šire u vezi sa procesima i sa menadžmentom prije početka projekta, i nakon njegovog završetka. Projektni menadžment obuhvata izvođenje funkcija menadžmenta, potrebnih za izvođenje i postizanje konačnog cilja projekta, a istovremeno projektni menadžer mora posebnu pažnju obratiti na integraciju i veze projekta s okolinom.

Uspješnost izvođenja projekta je u velikoj mjeri zavisna od projektnog menadžmenta koji omogućava efikasno planiranje, izvođenje i kontrolisanje projekta. Planiranje projekta izvodi se najčešće uz pomoć metoda mrežne analize koja omogućava grafički prikaz aktivnosti projekta i veza između njih (gant diagram), gdje su, prije svega, naglašene aktivnosti koje neposredno određuju trajanje cijelog projekta, njihova vremenska ograničenja i kritične tačke na osnovu kojih se omogućava optimalno izvođenje projekta. Pri tom mrežna analiza omogućava stalno praćenje i kontrolisanje svih planiranih elemenata projekta i optimalizaciju upotrebe resursa (ljudskih i ostalih), koji su potrebnih za izvođenje aktivnosti. Organizacijom se određuju obaveze, odgovornost i autoritet učesnika na projektu.

Kod izvođenja projekta neizbježno dolazi do odstupanja od planiranog. Kontrolom projekta upoređuje se faktičko izvršenje sa planom, kako bi se na tom nivou adekvatno reagovalo. U slučaju kad je obim zaposlenih, kao i radnih i finansijskih sredstava, određen, pokušava se usklađivanjem aktivnosti ukloniti uska grla, koja bi mogla nastati zbog datih ograničenja i istovremeno postići što kraće izvođenje projekta.



Potrebno je naglasiti da se organizaciona struktura mora prilagoditi projektnom načinu rada, što je moguće postići na različite načine. Članovi projektnih grupa, koji učestvuju u izvođenju projekata, moraju pokrivati sva stručna područja potrebna za uspješno izvođenje projekata.

U organizacijama zato postoji potreba za usklađivanjem projektnog rada sa tekućim poslovima. Dinamičnost projekata i iz toga nastale potrebe za vještinama i znanjima članova projektnih grupa neizbježno dovodi do situacije da su potrebe veće od njihove raspoloživosti. Za uklanjanje i smanjivanje razlika između potreba i raspoloživosti, izvode se preventivne aktivnosti i usklađivanja.

5.3. UPOTREBA METODOLOGIJA STRATEŠKOG I PROJEKTNOG MENADŽMENTA KOD IZRADE SRP RFZZO

Izrada SRP RFZZO izvodila se kroz radionice i radom između radionica. Rad na radionicama temeljio se na učenju s radom (learning by doing) i odvijao se interaktivno. Strateški projektni tim je, pored spoljnih konsultanata, obuhvatao članove koji su obrađivali problematiku iz sljedećih područja:

• razvoja i organizacije zdravstvenog osiguranja;

• pravne regulative iz oblasti zdravstvenog osiguranja;

• mreže zdravstvenih ustanova;

• informacionih sistema u zdravstvu;

• pripreme potrebnih analiza (posebno na području demografskog, privrednog razvoja, rada i poslovanja zdravstvenih ustanova, prava iz zdravstvenog osiguranja i ostalih analiza) i

• makroekonomske i finansijske politike.

Iz toga slijedi organizaciona struktura projekta kako prikazuje Šema 5.

Šema 5: Organizaciona struktura projekta SRPZO

Projekat SRPZO

Sponzor projektaDirektor RFZZO-CG

Menadžer projekta

Strateški projektnitim iz RFZZO-CG

Spoljni izvođači – članovi strateškog projektnog tima

Saradnici za pripremu različitih materiala između radionica

Stručni saradnici

Spoljni stručni suradnici

Analize


��

6. ANALIZE



6.1. ANALIZA STANJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U RCG

Ova analiza obuhvata:

• pravne propise na području zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja (u poglavlju 0 6.1.1. Pravni propisi na području zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja),

• obim usluga i prava osiguranika u sistemu zdravstvenog osiguranja (u poglavlju 0 6.2.5. Zdravstvena djelatnost, na strani 48),

• organizaciju zdravstvene djelatnosti i zdravstvene resurse u RCG (u poglavlju 0 6.2.5. Zdravstvena djelatnost, na strani 48),

• ulogu i nadležnosti Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (u poglavlju 0 6.1.2. Uloga i nadležnosti na strani 37),

• Institucionalne reforme Vlade RCG u odnosu na razvoj zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja (u poglavlju 0 6.1.3. Institucionalne reforme Vlade RCG u odnosu na razvoj ZZ i na strani 40).

6.1.1. PRAVNI PROPISI NA PODRUČJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Sistem zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u RCG uređuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti («Sl.list RCG» br. 39/04), i Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.list RCG» br. 39/04), koji su stupili na snagu 10. juna 2004. godine. Ovim sistemskim zakonima građanima se obezbjeđuju prava iz ZZ i ZO.

ZZZ utvrđuje da su građani RCG, u ostvarivanju prava na ZZ, potpuno jednaki. ZZ se sprovodi na načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Zakon određuje prioritetne mjere ZZ, prava i dužnosti građana u njenom ostvarivanju, zdravstvenu službu i nivoe zdravstvene djelatnosti, prava i dužnosti zdravstvenih radnika i saradnika, licence, stručno usavršavanje i osposobljavanje zdravstvenih radnika. Jedan od glavnih izvora za finansiranje mreže javnih zdravstvenih ustanova su sredstva OZO. Takođe, ZZZ propisuje da se ZZ finansira iz sredstava DZO.

ZZO definisana su rješenja čiji su osnovni ciljevi da:

• organizacija zdravstvenog osiguranja bude prepoznatljiva, efikasna i finansijski stabilna;

• osiguranicima pruži socijalnu sigurnost i primjerenost u korišćenju Ustavom i Zakonom proklamovanih prava;

• obezbijedi evidenciju o osiguranicima i obveznicima uplate doprinosa;

• obezbijedi zakonsku osnovu za uspostavljanje OZO i DZO;

• pravnim i fizičkim licima – obveznicima uplate doprinosa, jasno i cjelovito odredi njihova prava i obaveze;

Analize


• omogući realno uspostavljanje ugovornih odnosa između osiguranika i davalaca zdravstvenih usluga;

• RFZZO svojom organizacijom osiguranicima obezbjeđuje kvalitetno ostvarivanje prava iz OZO.

Zdravstvenim osiguranjem građanima se obezbjeđuje ostvarivanje prava na ZZ i drugih prava iz OZO na načelima obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti. Zakonom je predviđeno lično učešće osiguranih lica u troškovima korišćenja ZZ, međutim ono je utvrđeno u simboličnim iznosima i veliki broj osiguranih lica je oslobođen tog učešća.

OZO finansira se iz doprinosa, manjim dijelom iz sredstava Budžeta, sredstava akciza koje Budžet RCG ustupa za finansiranje prava iz ZO, donacija, sredstava po konvencijama, iz naknada šteta i drugih izvora. ZZO utvrđene su osnovice i stope doprinosa, kao i ko su obveznici plaćanja doprinosa. Kao i u svim zemljama u tranziciji, postoji veliki problem neredovnog plaćanja doprinosa od strane obveznika uplate doprinosa.

Slijede pojašnjenja odredbi ZZO.

Od člana 1 do 6 Zakona, date su osnovne odredbe i načela OZO.

Od člana 7 do 14, definisana su osigurana lica – osiguranici, članovi porodica osiguranika i druga lica koja ostvaruju pravo na ZZ i druga prava iz ZO.

Članom 15, načelno su definisana prava osiguranih lica iz OZO, a odredbama člana 16, utvrđuje se šta ZZ obuhvata, dok član 17 utvrđuje obim prava i standarda ZZ, tzv. osnovni paket usluga. Osnovni cilj definisanja obima prava i standarda je usklađivanje potrošnje zdravstvenih usluga sa finansijskim mogućnostima, racionalnije upravljanje sredstvima, bolja kontrola zdravstvenih usluga koje se pružaju osiguranim licima, smanjenje potražnje za zdravstvenim uslugama koje nijesu neophodne za zdravlje osiguranih lica i dr. Obim prava i standarda ZZ utvrđuje Vlada RCG na predlog Ministarstva zdravlja, polazeći od godišnjeg programa zdravstvene zaštite i godišnjeg finansijskog plana RFZZO, kao i raspoloživih zdravstvenih kapaciteta, posebno vodeći računa o zaštiti vulnerabilnih kategorija stanovništva.

Saglasno odredbama člana 19, RFZZO treba da donese odgovarajuća opšta akta kojima će bliže regulisati indikacije za korišćenje medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu rehabilitaciju, listu ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava OZO, kao i indikacije za medicinsko-tehnička pomagala (proteze, ortopedska i druga pomagala, stomatološko-protetičku pomoć, stomatološke materijale i nadoknade) i standarde za materijale od kojih se izrađuju ova sredstva, rokove korišćenja, kao i uslove za izradu novih sredstava prije isteka rokova.

Članovima 21, 22, i 23 definisana je ZZ osiguranih lica na radu u inostranstvu. Bliže uslove i način ostvarivanja ZZ osiguranih lica na radu u inostranstvu, utvrđuje RFZZO.

Pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad i osnov za obračun naknade, utvrđuje se članovima od 25 do 32. Ovim odredbama regulisano je da se naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, određuje u visini od najmanje 70% od osnovice. Takođe, detaljnije se uređuje postupak vezan za slučajeve trajanja privremene spriječenosti za rad



duže od 10, odnosno 12 mjeseci, nakon čega se osiguranik upućuje na ocjenu radne sposobnosti od strane Republičkog fonda PIO. Bliži način ostvarivanja prava osiguranika na privremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, utvrđuje RFZZO.

Pravo na naknadu putnih troškova za osigurano lice i njegovog pratioca u vezi korišćenja ZZ, definisano je odredbama člana 33. RFZZO propisuje bliže uslove na naknadu putnih troškova u vezi korišćenja ZZ.

Članom 34 do 50 propisuje se postupak utvrđivanja svojstva osiguranika, način vođenja evidencija o osiguranim licima, način dokazivanja svojstva osiguranog lica, kao i podaci koji se unose u evidenciju. Svojstvo osiguranog lica utvrđuje se na osnovu prijave, a dokazuje propisanom ispravom (zdravstvena knjižica) koju izdaje RFZZO, čiju ovjeru vrši na osnovu dokaza da je obveznik uplate doprinosa izmirio dospjele obaveze po osnovu doprinosa za OZO.

Članom od 51 do 58, definisano je ostvarivanje zdravstvene zaštite kod izabranog doktora u domu zdravlja i kod drugih zdravstvenih ustanova s kojima RFZZO zaključi ugovor o pružanju usluga.

Član 52 definiše ostvarivanje prava osiguranika na upućivanje radi liječenja u inostranstvo na teret sredstava OZO, ako oboljenje nije moglo uspješno da se liječi u zemlji. Postupak i način ostvarivanja ovog prava, kao i obim prava i standarda u ostvarivanju prava na liječenje u inostranstvo, po ovlašćenju iz Uredbe Vlade RCG, uređuje RFZZO. Na akt kojim se uređuje postupak i način ostvarivanja prava na upućivanje na liječenje u inostranstvu, saglasnost daje Ministarstvo.

Organe vještačenja, način rada, sastav i ovlašćenja ljekarskih komisija, definišu članovi 54 do 57.

Lično učešće osiguranih lica u troškovima korišćenja ZZ i kategorije osiguranih lica koje ne podliježu učešću u troškovima korišćenja ZZ, uređeno je odredbama članova 59 do 61. Odluku o visini učešća u troškovima korišćenja ZZ donosi Ministarstvo zdravlja na osnovu godišnjeg programa ZZ i godišnjeg finansijskog plana RFZZO.

Članovima 62 do 70, reguliše se način finansiranja OZO, tj. obveznici plaćanja doprinosa, osnovice i stope plaćanja doprinosa.

Članovima 71 – 78 definisani su slučajevi prava na naknadu šteta od strane RFZZO u sprovođenju OZO.

DZO predstavlja novinu u ZZO i definisano je odredbama članova od 79 – 86. DZO građanin može sebi i članovima svoje porodice obezbijediti u okviru utvrđenih standarda, posebne uslove pružanja ZZ, kao i ona prava koja nijesu obezbijeđena OZO. RFZZO je u obavezi da uvede ovo osiguranje. Način i uslovi korišćenja prava iz DZO, način i visinu uplate premija, utvrđuje RFZZO uz saglasnost Ministarstva zdravlja.

Odredbama članova 87 do 98 uređuje se organizacija i način rada RFZZO, čime se apostrofira značaj uloge RFZZO u sistemu ZZ i ZO.

Javnost rada RFZZO, koja se obezbjeđuje kroz obavezno informisanje Vlade o radu RFZZO najmanje jedanput godišnje, definisana je od 95 do 98. Nadzor

Analize


nad zakonitošću rada RFZZO vrši Ministarstvo zdravlja. Utvrđuju se i sredstva rezervi za pokriće RFZZO. Ukoliko su sredstva rezervi nedovoljna za pokriće gubitaka, a time se dovodi u pitanje ostvarivanje prava iz OZO, odredbama člana 98, propisana je obaveza RCG da garantuje za ostvarivanje tih prava.

Odredbama članova 99 do 103, ustanovljen je način zaključivanja ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga u cilju sprovođenja utvrđenog obima ostvarivanja prava iz OZO. Kriterijume za zaključivanje ugovora i način plaćanja zdravstvenih usluga, propisuje Ministarstvo na predlog RFZZO. Postupak zaključivanja ugovora sa davaocima usluga sprovodi se svake godine na način što RFZZO upućuje poziv svim davaocima zdravstvenih usluga utvrđenih mrežom zdravstvenih ustanova, u skladu sa utvrđenim kriterijumima, čime se izjednačavaju svi davaoci usluga u mogućnostima konkurisanja za pružanje ZZ na teret sredstava RFZZO, u cilju efikasnog korišćenja sredstava RFZZO i efikasnog pružanja ZZ osiguranih lica.

Oblast ZZ i ZO, pored navedena dva zakona, uređena je i podzakonskim aktima.

6.1.2. ULOGA I NADLEŽNOSTI RFZZO

Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da RFZZO vrši javna ovlašćenja u rješavanju o pravima i obavezama iz OZO. RFZZO ima svojstvo pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom i

Statutom RFZZO. Ovom odredbom zakonodavac je RFZZO dao određenu samostalnost i autonomiju u izvršavanju tih javnih ovlašćenja.

RFZZO je jedini nosilac OZO u RCG. Takođe, RFZZO obezbjeđuje i sprovodi DZO.

Zakonodavac je u lex specialis-u uredio sva pitanja o funkcionisanju, organizaciji kao i ovlašćenjima koja proizilaze iz javnog interesa u izvođenju obaveza, ovlašćenja i odgovornosti. Makroorganizacija, prava, obaveze i odgovornosti, odlučivanje organa RFZZO, kao i druga pitanja od značaja za rad i funkcionisanje RFZZO, preciznije su uređena Statutom na koji, na osnovu odredbi člana 94, saglasnost daje Vlada RCG.

Poslovi koje obavlja RFZZO u vršenju javnih ovlašćenja su sljedeći:

• Učestvuje u sprovođenju zdravstvene politike u vezi sa OZO;

U vršenju ovih poslova neophodna je saradnja sa Ministarstvom zdravlja i Vladom RCG, kao i drugim organima i nadležnim institucijama koje imaju odgovornost za obezbjeđivanje i stvaranje uslova za ostvarivanje ZO. Iz tog ovlašćenja proizilazi i obaveza poboljšanja sistema ZZ i ZO.

• Određuje obim standarda ZZ, u skladu sa zakonom i utvrđuje prioritet u finansiranju ZZ;

Za realizaciju tih zakonskih ovlašćenja, RFZZO mora uspostaviti obimne evidencije o korišćenju zdravstvenih usluga i drugih prava iz ZO. Takođe mora imati dostupnost do svih evidencija iz oblasti socijalne medicine i zdravstveno-statističkih podataka.



• Vodi evidenciju o osiguranim licima i obveznicima uplate doprinosa;

Ova obaveza nalaže RFZZO da uspostavi informatički podržane baze podataka i organizuje decentralizovan i mrežno povezan servis službi za obavljanje tih poslova. Evidencije moraju biti ažurne i kvalitetne, uključujući i podatke o ostvarivanju prava. Neophodna je povezanost sa PU, Zavodom za statistiku, Republičkim zavodom za zapošljavanje, Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstvenim ustanovama. U planu poboljšavanja tih evidencija treba predvidjeti povezivanje sa većim obveznicima uplate doprinosa.

• Obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine o zakonitom ostvarivanju tih prava i pruža potrebnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštite njihovih interesa;

U okviru obavljanja ovih poslova propisuje postupke i načine ostavarivanja prava osiguranih lica u vezi ostvarivanja ZZ, prava na privremenu spriječenost za rad, prava na putne troškove i dr. Kroz ova akta obezbjeđuje i ostvarivanje prava i zaštitu interesa osiguranih lica.

• Utvrđuje prioritete u finansiranju ZZ iz sredstava OZO;

U okviru ovlašćenja i zadataka tč. 5 člana 88 Zakona i na osnovu praćenja realizovanih podataka o trendovima zdravstvenog stanja stanovništva, uzroka smrti i drugih empirijskih podataka u korišćenju zdravstvene zaštite osiguranih lica, utvrđuje kriterijume za zaključivanje godišnjih ugovora. Dogovorene prioritete RFZZO planira i finansijski kvantifikuje u godišnjem finansijskom planu.

• Predlaže kriterijume za zaključivanje ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga, zaključuje ugovore i vrši kontrolu ugovornih obaveza;

Ugovori se zaključuju najkasnije do 31. marta za tekuću godinu. Za realizaciju ovih zadataka RFZZO treba da organizuje informatički podržano prikupljanje finansijskih i drugih podataka od davalaca zdravstvenih usluga, posebno obimnu službu kontrole radi kontrolisanja trošenja sredstava koja je zdravstvena ustanova ostvarila na osnovu ugovora sa RFZZO.

• Utvrđuje kriterijume i mjerila za određivanje cijena zdravstvenih usluga obuhvaćenih OZO, određuje cijene zdravstvenih usluga;

Za uspješno ostvarivanje ove nadležnosti treba obezbijediti dobro osposobljen stručni tim plansko-analitičkih stručnjaka, kao i dobru saradnju sa ljekarima koji će vršiti kontrolu. Potrebno je uvesti nove obrasce za fakturisanje sa elementima koje će sadržati fakture sa jasno definisanim standardima za slanje određenih podataka informatičkim putem iz zdravstvenih ustanova.

• Obezbjeđuje sprovođenje međunarodnih ugovora o OZO;

Zbog određenog broja domaćih osiguranika koji rade u inostranstvu, turista i poslovnih ljudi koji dolaze u RCG, potrebno je dobro organizovati i stručno osposobiti ljude za obavljanje ovih poslova, a

Analize


naročito za obavljanje poslova prilagođavanja propisima i postupcima EU u projektu priključivanja.

• Donosi godišnji program ZZ, finansijski plan i usvaja izvještaje o poslovanju;

Ovo je nadležnost Upravnog odbora, propisana članom 91 ZZO. Ona podrazumijeva veliku odgovornost i obavezu stručne službe oko pripreme stručnih materijala za donošenje odluka po ovim dokumentima.

• Utvrđuje visinu učešća osiguranih lica u troškovima korišćenja ZZ;

Po članu 59 ZZO, ovo je nadležnost Ministarstva zdravlja (greška u zakonu koju treba ispraviti), ali je RFZZO dužan da priprema osnove za donošenje odluka; RFZZO mora, shodno članovima 60 i 61, uspostaviti evidencije o vrstama bolesti, visini troškova dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, kao i evidenciju lica koja ne podliježu ličnom učešću u troškovima korišćenja ZZ.

• Razmatra stanje u oblasti ZO i predlaže mjere za efikasno funkcionisanje ZO u RCG;

Na osnovu člana 88 tačke 11 ZZO, Fond je ovlašćen da razmatra, analizira i ocjenjuje stanje u oblasti ZO i predlaže mjere za efikasno funkcionisanje i razvoj. RFZZO donosi godišnje programe rada i finansijske planove, srednjoročne i dugoročne planove i opšte akte za ostvarivanje prava osiguranih lica. Na osnovu tog zakonskog ovlašćenja RFZZO je pristupio izradi SRP RFZZO.

• Sprovodi DZO i obezbjeđuje ga u skladu sa ZZO;

Za organizovanje i sprovođenje ovog zadatka, RFZZO mora da izradi odgovarajući projekat uvođenja i organizovanja ponude programa DZO, kao i zaposlene za obavljanje ovih poslova.

RFZZO je samostalna finansijska institucija čije stručne, administrativne, pravne, ekonomske i druge poslove obavlja stručna služba. Aktom o unutrašnjoj organizaciji, stručna služba je organizovana u Centrali i dvadeset jednoj organizacionoj jedinici po opštinama širom RCG. U RFZZO radi 166 zaposlenih, od čega 57 sa visokom stručnom spremom, što je dobra kadrovska struktura, ali ne zadovoljava broj kadrova prvenstveno u oblasti medicinske i farmaceutske struke.

Većina procesa rada u RFZZO informatički je podržana. Formirane su sve glavne baze podataka (osiguranici, obveznici uplate doprinosa, ljekari, ljekovi, MKB X i ostali šifranici). Od oktobra 2003. godine, uvedena je nova zdravstvena knjižica. Prvi reformski koraci sa informatičkim praćenjem uvedeni su na području propisivanja ljekova na recept, gdje su se već pokazali rezultati, s obzirom da je projekat vratio troškove uvođenja.

Analiza odredaba ZZO predstavlja osnovu za pripremu dugoročnog SRP RFZZO.

Iz analize zakonske regulative i ovlašćenja RFZZO, proizilazi da RFZZO u vršenju javnih ovlašćenja u ZO nijesu date odgovarajuće pravne osnove kako



bi efikasno ostvarivao svoju ulogu u sistemu ZZ, pa je neophodno pristupiti izmjenama i dopunama ZZO.

6.1.3. INSTITUCIONALNE REFORME VLADE RCG U ODNOSU NA RAZVOJ ZZ I ZO

Ključni ciljevi sadržani u Zdravstvenoj politici RCG do 2020. godine su: produženje trajanja života, poboljšanje kvaliteta života u vezi sa zdravljem, smanjenje razlika u zdravlju i osiguranje od finansijskog rizika.

Strategijom razvoja zdravstva RCG, koja se bazira na zdravstvenoj politici, definisane su osnovne programske aktivnosti koje će se sprovoditi u zdravstvenom sistemu, s ciljem preduzimanja političkih, ekonomskih, socijalnih, naučnih, stručnih, upravnih i zakonodavnih mjera koje treba da reformišu sistem zdravstva. Osnovni cilj reforme je dovođenje zdravstvenog sistema u stanje optimalne funkcionalnosti, kako bi se u okviru raspoloživih sredstava, postigao najveći pozitivni efekat na zdravstveno stanje stanovništva RCG.

Vezano za razvoj ZZ i ZO, Agendom ekonomskih reformi u RCG 2002-2007, definisano je da su ciljevi zdravstvene politike: efikasnija i kvalitetnija ZZ, da se omogući pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, stvaranje finansijski održivog zdravstvenog sistema, itd.

6.2. ANALIZA PRIVREDNOG OKRUŽENJA, DEMOGRAFIJE I ZDRAVSTVENOG STANJA STANOVNIŠTVA U RCG

Analiza privrednog okruženja, demografije i zdravstvenog stanja stanovništva u RCG obuhvata:

1. privredni razvoj,

2. izdatke za zdravstvo,

3. demografiju,

4. zdravstveno stanje stanovništva,

5. zdravstvenu djelatnost i

6. izvore finansiranja.

U analizi je dat uporedni pregled podataka za nekoliko evropskih država (Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska, Finska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Norveška, Slovenija)4, a za pojedine podatke i za EU. Sa njima se upoređuju svi podaci. Na osnovu njih date su sve konstatacije i komentari. Ako u datim tabelama nema podataka za neku od tih država, to znači, da nije bilo moguće dobiti zvanične podatke.

Analize


6.2.1. PRIVREDNI RAZVOJ

BDP u RCG u 2004 godini iznosio je 1.535,0 mil. € ili, po stanovniku, je 2.473 €. Učešće izdataka za zdravstvo u ukupnom BDP u 2004.g. je iznosilo 6,2%, dok je za 2005.g. 6,6%.

Od sredstava OZO u 2005. godini, za ZZ izdvojeno je 167,52 € po stanovniku.

Podaci o privrednom razvoju RCG vide se iz pokazatelja o godišnjem kretanju BDP i BDP po stanovniku.

Tabela 1: BDP u RCG

Godina Bruto društveni proizvod - BDP

(milion €)

Indeks rasta BDP

Populacija (usred godine)

BDP (€) po stanovniku

Stopa rasta

populacije

2000 1.022,2 / 612.496 1.668,9 0,40%

2001 1.244,8 121,8 614.791 2.024,8 0,37%

2002 1.301,5 104,6 617.085 2.109,1 0,37%

2003 1.433,0 110,1 618.233 2.317,9 0,19%

2004 1.535,0 107,1 620.706 2.473,0 0,40%

2005e1 1.644,0 107,1 623.189 2.638,0 0,40%

2006f2 1.759,0 107,0 625.682 2.811,3 0,40%

2007f3 1.873,3 106,5 628.184 2.982,1 0,40%

Izvor: Agenda ekonomskih reformi za RCG, 2002-2007; Sekretarijat za razvoj; Monstat;ISSP

RCG se, prema osnovnim podacima o privrednom razvoju, stabilno razvija. Populacija konstantno raste uz trend postepenog smanjenja stope rasta populacije. Takođe se u RCG smanjuje stopa rasta BDP ali još ima visok trend rasta u poređenju sa drugim evropskim državama.

U periodu od 2000 – 2004. godine, rast populacije u RCG je 1,3%, odnosno 0,33% godišnje. Veći rast je zabilježen u Bosni i Hercegovini (u prosjeku 0,88% godišnje), Norveškoj (u prosjeku 0,71% godišnje), i u Belgiji (u prosjeku 0,60% godišnje). U većini evropskih zemalja zabilježen je rast populacije, osim u Bugarskoj, gdje se populacija smanjila za 5%.

1 Za 2005. godinu postoji samo procjena (e – estimation). 2 Za 2006. godinu postoje prognoze (f – forecast). 3 Za 2007. godinu postoje prognoze (f – forecast). 4 Postojala je namjera da se podaci za Srbiju uvrste u analizu, ali zbog korišćenja jedinstvene metodologije i pouzdanih izvora kod ostalih proučavanih zemalja, što u ovom slučaju nije bilo moguće obezbijediti, konstatovali smo da podaci iz Srbije nijesu uporedivi i iz tog razloga su izostavljeni.



RCG ima mali BDP, što je razumljivo jer je država sa malim brojem stanovnika. Rast BDP u RCG u periodu 2000 – 2004.g. od oko 50%, ukazuje na pozitivna kretanja i daleko je veći u odnosu na mnoge evropske države.

BDP po stanovniku prikazuje Tabela 2.

Tabela 2: BDP (u €) po stanovniku

Država 2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 1.291 1.497 1.547 1.674 1.943

Austrija 25.942 26.547 27.404 27.959 28.996

Belgija 24.775 25.225 25.896 26.463 27.685

Bosna i Hercegovina 1.302 1.427 1.565 1.650 1.758

Bugarska 1.677 1.927 2.108 2.266 2.518

Hrvatska 4.555 4.989 5.502 5.902 6.222

Danska 32.525 33.468 34.376 35.202 36.515

Finska 25.554 26.960 27.684 27.995 29.061

Njemačka 25.095 25.664 26.006 26.217 26.856

Italija 20.620 21.908 22.661 23.181 23.932

Norveška 40.510 42.012 44.582 43.158 44.614

Slovenija 10.458 11.053 11.875 12.450 13.093

Crna Gora 1.669 2.025 2.108 2.224 2.473

EU15 23.120 23.908 24.641 24.871 25.908

Izvor: http://epp.eurostat.cec.eu.int; http://data.euro.who.int/hfadb; Sekretarijat za razvoj; Monstat; ISSP

BDP po stanovniku u RCG u 2004. godini je iznosio 2.473 €, što je na nivou Bugarske. Manji BDP po stanovniku imaju samo Albanija i Bosna i Hercegovina, dok ostale države imaju veći BDP po stanovniku.

6.2.2. IZDACI ZA ZDRAVSTVO

Učešće ukupne javne potrošnje u BDP RCG u 2004.g. je 45,51%, u 2005.g. 45,18%, dok je za 2006.g. planirano 44,64%, što znači da je prisutan trend smanjenja javne potrošnje u BDP.

Analize


Grafik 1: BDP, javna potrošnja i izdaci za OZO u RCG

1.759,00

785,25

112,70

1.644,00

1.580,00

742,85698,66

108,3095,60

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2004 2005 Plan 2006

U mil. €

BDP Javna potrošnja Izdaci za OZO

Izdaci OZO u 2004.g. čine 6,23% od BDP ili 13,68% od ukupne javne potrošnje, u 2005.g. taj odnos je 6,59% od BDP ili 14,58% od javne potrošnje, dok je za 2006.g. planirano 6,37% od BDP ili 14,35% od ukupne javne potrošnje.

Učešće izdataka OZO u BDP prikazuje Tabela 3.

Tabela 3: Učešće izdataka OZO u BDP

Godina Izdaci RFZZO (milion €)

Udio učešća RFZZO u BDP

2000 58,1 5,68%

2001 76,0 6,11%

2002 92,1 7,08%

2003 96,6 6,74%

2004 95,6 6,23%

2005 108,3 6,59%

2006 112,1 6,37%

2007 115,9 6,19%

Izvor: Agenda ekonomskih reformi za RCG, 2002-2007; Sekretarijat za razvoj; Monstat; ISSP; RFZZO

Učešće izdataka OZO u BDP RCG se od 2000. godine do 2002. godine povećavalo, da bi kasnije pala ispod 7%.

Učešće javnih izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima za zdravstvo u evropskim državama kreće se između 67% i 87%. U većini država sa najvećim BDP po stanovniku, udio javnih izdataka za zdravstvo polako raste (Norveška, Danska i Finska), izuzev u Austriji koja ima najmanje učešće izdataka za zdravstvo, sa tendencijom daljeg smanjenja.

Učešće ukupnih izdataka za zdravstvo u BDP prikazuje Tabela 4.



Tabela 4: Učešće (u %) ukupnih izdataka za zdravstvo u BDP

Država 2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 2,00 2,10 2,20 2,30 2,90

Austrija 7,50 7,40 7,50 7,50 /

Belgija 8,70 8,80 9,10 9,60 /

Danska 8,40 8,60 8,80 9,00 /

Finska 6,70 6,90 7,20 7,40 /

Njemačka 10,60 10,80 10,90 11,10 /

Italija 8,10 8,20 8,40 8,40 /

Norveška 8,50 8,90 9,90 10,30 9,90

Slovenija 8,00 8,20 8,86 8,80 8,60

Izvor: http://epp.eurostat.cec.eu.int

Najmanje učešće izdataka za zdravstvo u BDP zabilježeno je u Albaniji (2,9% u 2004.godini), a najveće u Norveškoj, oko 10%.

Učešće ukupnih izdataka za zdravstvo u BDP u posmatranom periodu u navedenim evropskim državama raste. Kako RCG nema zvanične podatke o privatnim izdacima, već samo podatke o izdacima OZO, nije je moguće upoređivati sa ostalim evropskim zemljama.

Ukupne izdatke za zdravstvo po stanovniku u periodu od 2000. do 2004. godine prikazuje sljedeća tabela.

Tabela 5: Ukupni izdaci za zdravstvo po stanovniku (u €)

Država 2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 26 31 34 38 56

Austrija 1.946 1.964 2.055 2.097 /

Belgija 2.155 2.220 2.357 2.540 /

Danska 2.732 2.878 3.025 3.168 /

Finska 1.712 1.860 1.993 2.072 /

Njemačka 2.660 2.772 2.835 2.910 /

Italija 1.670 1.796 1.903 1.947 /

Norveška 3.443 3.739 4.414 4.445 4.417

Slovenija 837 906 1.052 1.096 1.126

Crna Gora 95 124 149 156 160

Izvor: http://epp.eurostat.cec.eu.int/; http://data.euro.who.int/hfadb; vlastiti izračuni iz podataka o izdacima RFZZO i broja stanovnika RCG

Najmanje izdatke za zdravstvo po stanovniku u 2004.godini ima Albanija 56 €, a najveće Norveška 4.417 €, dok je u RCG taj iznos oko 160 €.

Analize


Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja u RCG prikazuje Grafik 2.

Grafik 2: Struktura sredstava OZO u RCG

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

50.000.000

2001 2002 2003 2004 2005

Prihodi Fonda u €)

Prih. od privred.djelat. Prih. od vanprivred.djel. Prih. od sam.djelat. Prih. od Fonda PIO

Prih.od zemljoradnika Prih.od Budžeta za nezap. Prih.od Zav.za zapošlj. za nezap. Ostali prihodi

Sredstva OZO u RCG se u periodu od 2001. do 2005. godine, povećavaju po prosječnoj godišnjoj stopi 11,1%, pa su se sredstva OZO u RCG u tom periodu povećala za skoro 53%, što donekle prati rast Budžeta RCG.

Budžet RCG u periodu od 2002 – 2004. godine, bilježi stalni deficit sa tendencijom smanjenja. Smanjenje deficita rezultat je rasta budžetskih prihoda, koji su u navedenom periodu porasli za 63,5%.

6.2.3. DEMOGRAFIJA

Sa stanovišta ZO vrlo je važno učešće populacije starosti do 14 godina i preko 65 godina u ukupnoj populaciji. Takođe je važan podatak o očekivanom trajanju života, koje predstavlja sveobuhvatan pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva.

Udio mlađih od 14 godina u RCG u 2003. godini u ukupnoj populaciji je oko 20%, a to je dosta povoljno učešće, jer je u drugim državama taj procenat niži.

Učešće stanovnika starijih od 65 godina u RCG je u prosjeku oko 12%, pa se može konstatovati da je stanovništvo Crne Gore relativno mlado u komparaciji sa evropskim državama. Kako je trend rasta stanovnika starosti preko 65 godina prisutan, očekuje se da će izdaci za zdravstvo zbog tog učešća u ukupnoj populaciji, rasti.

U RCG ukupno očekivano trajanje života iznosi 73,1 godine, od toga očekivano trajanje života za muškarce iznosi 71,7 godine, a za žene 76,9 godina5.

5 Statistički godišnjak Instituta za javno zdravlje Crne Gore, 2004.godine



6.2.4. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA6

Promjene u zdravstvenom stanju stanovništva uslovljene su činjenicom da je RCG zemlja u tranziciji, tako da su pokazatelji zdravstvenog stanja slični ostalim zemljama u tranziciji.

Broj živorođene djece opada sa 14,1‰ u 1994. godini, na 12,6‰ u 2004.godini.

Opšta stopa smrtnosti se sa 7,4‰ koliko je iznosila u 1994.godini povećala na 9,2‰ u 2004.godini.

U RCG je evidentno smanjenje stope mortaliteta odojčadi, koja je u 2004.godini iznosila 7,8 na 1000 živorođenih što je gotovo za pola manje u odnosu na 1994.godinu. Ovaj pokazatelj je veoma značajan, jer pokazuje veći kvalitet ZZ na području ginekologije i akušerstva.

U RCG od 2002.godine nije bilo maternalne smrti, pa se po ovom indikatoru može svrstati među najrazvijenije evropske države.

Promjene u natalitetu i mortalitetu imale su značajnog uticaja i na prirodni priraštaj stanovništva. Stopa prirodnog priraštaja se snizila sa 7,4‰ u 1994.godini na 3,5‰ u 2004.godini.

Trend živorođenih, ukupno umrlih, prirodnog priraštaja i umrle odojčadi u RCG prikazuje Grafik 3.

Grafik 3: Broj živorođenih, ukupno umrlih, umrle odojčadi i prirodnog priraštaja u RCG

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

0

20

40

60

80

100

120

140

Živorođeni Ukupno umrli Prirodni priraštaj Umrla odojčad

Broj umrlih u RCG u periodu od 1999. do 2004. godine, po grupama bolesti MKB10, prikazuje Grafik 4.

6 Izvor podataka: statistički godišnjaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore

Analize


Grafik 4: Broj umrlih u RCG po grupama bolesti MKB-10

2.4382.912 2.872 2.706 2.873 2.961

820

881 8961.000

967 971

1.097

681 629 813837 842183

219 266243

274 231304

245 297 238233 214551 474 471 513520 488

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

1999 2000 2001 2002 2003 2004

Bolesti sistema krvotoka (I00-I99) Tumori (C00-D48)

Simptomi, znaci i patološki klinički i laboratorijski nalazi (R00-R99) Bolesti sistema za disanje (J00-J99)

Povrede, trovanja i posledice djelovanja spoljnih faktora (S00-T98) Ostalih oboljenja

Vodeći uzroci smrti stanovništva RCG u 2004.godini su bolesti sistema krvotoka, od kojih je umrlo 2.961 stanovnik ili 51,89% umrlih, zatim slijede maligna oboljenja sa 971 stanovnikom ili 17,01% umrlih. Visoko učešće kardiovaskularnih i malignih oboljenja odslikava rizično ponašanje populacije, kao što je pušenje, alkoholizam, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktvnost, loši socio-ekonomski uslovi kao i dejstvo faktora rizika iz okruženja (zagađen vazduh, hrana, voda). Grupa bolesti «Simptomi, znaci, patološki, klinički i laboratorijski nalazi»7 od kojih je u 2004.godini umrlo 842 stanovnika ili 14,75% je znatno manji broj u odnosu na 1999.godinu, kada je od ove grupe bolesti umrlo 1.097 stanovnika ili 20,34%. U periodu od 1999. do 2004.godine bilježi se rast broja umrlih od bolesti sistema za disanje (3,39% u 1999.god. i 4,05% u 2004.god.), dok je u istom periodu zabilježen negativan trend umiranja od povreda, trovanja i posljedica djelovanja spoljnjih faktora (5,64% u 1999.god. i 3,75% u 2004.god.).

Pomenutih 5 grupa uzroka smrti čine 91,45% (5219) svih umrlih u RCG u 2004. godini, a samo 8,55% (488) su sva oboljenja iz ostalih grupa bolesti koja su u 1999.godini činila 10,22% (551) svih umrlih.

7 Odnosi se na grupisani broj umrlih kod kojih nije utvrđen uzrok smrti.



Grafik 5:Broj umrlih u RCG na 100.000 stanovnika po grupama bolesti MKB 10

398,0

473,7438,5

464,7 477,0

133,9

143,3162,1

156,4156,449,6

39,938,6

37,7 34,5

29,9

35,639,4

44,3 37,2

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2000 2001 2002 2003 2004

Broj umrlih na 100.000 stanovnika

bolesti sistema krvotoka maligne bolesti povrede i trovanja bolesti sistema za disanje

Najveći broj umrlih na 100.000 stanovnika u RCG je od bolesti sistema krvotoka, i taj broj se u periodu od 2000. do 2004. iz godine u godinu povećavao, tako da je sa 398,0 u 2000.godini, porastao na 477,0 u 2004.godini. Iz podataka o bolestima sistema krvotoka, najčešći uzroci umiranja (2004.god.) su bolesti srca plućnog porijekla i druge bolesti srca (30,56%), bolesti krvnih sudova mozga (12,25%) i ishemične bolesti srca (8,43%). Situacija sa ishemičnom bolešćui srca u RCG je zadovoljavajuća, s obzirom na podatak da je 1999.godine od ove bolesti umrlo 12,18%, a 2004.godine, 8,43% od ukupnog broja umrlih u RCG.

Analizirajući podatke o broju umrlih na 100.000 stanovnika od malignih bolesti, u posmatranom periodu je u RCG zabilježen trend rasta ove bolesti, tako da je u 2000.godini umrlo 133,9, a u 2004.godini umrlo 156,4 stanovnika od ove bolesti.

Kada govorimo o broju umrlih na 100.000 stanovnika zbog povreda i trovanja, RCG bilježi pozitivan trend, tako da je u 2000. godini od ove bolesti umrlo 49,6, a u 2004. 34,5 od ukupnog broja umrlih.

Po broju umrlih na 100.000 stanovnika zbog bolesti sistema za disanje situacija u RCG se pogoršava, što pokazuje podatak da je od ove bolesti u 2000.godini umrlo 29,9; u 2003. 44,3 i 2004.godini 37,2 umrla.

6.2.5. ZDRAVSTVENA DJELATNOST

Obezbijeđenost ZZ stanovništva ogleda se kroz praćenje pojedinih pokazatelja, kao što su broj i nivo zdravstvenih ustanova, broj medicinskog kadra po specijalnostima na 100.000 stanovnika, broj pregleda, broj postelja, stopa hospitalizacije, iskorišćenost posteljnog fonda, dužina bolničkog liječenja i slično.

Analize


ZZ u RCG obezbjeđuje 31 zdravstvena ustanova, čiji je osnivač RCG, od toga 18 domova zdravlja, 7 opštih bolnica, 3 specijalne bolnice, Klinički centar, AU Crne Gore i Institut za javno zdravlje. U ovim zdravstvenim ustanovama, 31.12.2004. godine8 bilo je 8.154 zaposlenih. Od toga je 5.951 ili 73% zdravstvenih radnika i saradnika i 2.203 ili 27% nemedicinskih radnika, što je vrlo veliki udio u poređenju sa državama EU.

Rad po osnovu koncesija u zdravstvenom sistemu RCG ne postoji.

Tabela 6: Pregled stanja kadrova javnih zdravstvenih ustanova vanbolničke i bolničke ZZ u RCG u 2004. godini

Kadrovi u JZU u RCG Broj Učešće

UKUPNO SVIH RADNIKA 8.154 100%

Ukupno zdravstveni radnici i saradnici 5.951 73,0%

SVEGA visoka stručna sprema 1.685 20,7%

SVEGA ljekari + stomatolozi 1.509 18,5%

Svega ljekara 1.239 15,2%

Ljekari opšte medicine 112 1,4%

Ljekari na specijalizaciji 239 2,9%

Ljekari - specijalisti 888 10,9%

Svega ljekara stomatologa 270 3,3%

Opšti stomatolozi 119 1,5%

Stomatolozi na specijalizaciji 27 0,3%

Stomatolozi specijalisti 124 1,5%

Farmaceuti 98 1,2%

Ostali sa visokom školskom spremom 78 1,0%

Svega sa višom stručnom spremom 335 4,1%

Svega sa srednjom stručnom spremom 3.922 48,1%

Svega sa nižom stručnom spremom 9 0,1%

SVEGA Nemedicinski radnici 2.203 27,0%

Izvor: Institut za javno zdravlje, Evaluacija Programa ZZ za 2004.godinu

U javnim zdravstvenim ustanovama je u RCG u 2004. godini bilo 27% nemedicinskog kadra, dok je učešće u državama EU, ovog kadra do 18%. U istoj godini ukupan broj srednje medicinskog kadra u RCG predstavlja skoro

8 Podaci Insituta za javno zdravlje



72% svih zdravstvenih radnika i saradnika, odnosno na jednog ljekara dođe 2,8 srednje medicinskog kadra.

Primarna zdravstvena zaštita

Stanovništvo RCG obezbijeđeno je ljekarskim i ostalim kadrom na primarnom nivou i postignuta je zadovoljavajuća dostupnost po vrstama primarne ZZ. Izvršava se u okviru opšte medicine, ZZ djece i omladine, žena u funkciji materinstva, kućnog liječenja, stomatološke zaštite, polivalentne patronaže, laboratorijske i radiološke dijagnostike, kao i hitne medicinske pomoći.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, broj posjeta kod ljekara primarne ZZ (bez stomatologije) u 2002.godini je 2.631.568 ili 6.466 po ljekaru; u 2003.godini broj pregleda je 2.737.464 ili 6.810 po ljekaru, dok je 2004.godine obavljeno 2.653.466 pregleda ili 6.667 po ljekaru.

Broj posjeta u stomatologiji u 2002.godini je 441.990 ili 1.637 po ljekaru; u 2003.godini je bilo 448.380 posjeta ili 1.692 po ljekaru, dok je u 2004.godini, broj posjeta 446.271 ili 1.659 po ljekaru.

Zdravstvena zaštita sekundarnog i tercijarnog nivoa

Po broju bolnica na 100.000 stanovnika, RCG se kreće u okviru evropskog prosjeka i prema podacima u periodu od 2000 – 2004.godine na nivou je Hrvatske, oko 10% više nego Albanija, oko 20% više nego u Sloveniji.

U sljedećoj tabeli prikazan je broj postelja u zdravstvenim ustanovama na 100.000 stanovnika.

Analize


Tabela 7: Broj postelja u zdravstvenim ustanovama na 100.000 stanovnika

Broj postelja u zdravstvenim ustanovama na 100.000 stanovnika Država

2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 326,3 325,5 314,1 306,6 300,7

Austrija 861,3 852,4 844,4 834,1 ...

Belgija 717,0 701,2 690,8 684,9 682,5

Bosna i Hercegovina 323,5 322,1 310,0 314,3 296,8

Bugarska 741,1 720,1 648,5 628,5 613,1

Hrvatska 615,2 599,8 566,9 561,2 553,0

Danska 429,6 422,1 413,5 398,7 ...

Finska 753,6 736,8 731,2 724,9 690,1

Njemačka 911,9 901,1 887,4 874,6 857,9

Italija 449,5 446,8 430,2 411,8 ...

Slovenija 539,9 516,4 508,4 495,5 479,9

Crna Gora ... 428,4 421,2 420,2 418,9

Izvor: http://data.euro.who.int/hfadb; Institut za javno zdravlje, Statistički godišnjak 2001,2002,2003 i 2004.g.,Evaluacija Programa ZZ za 2004.godinu

Broj postelja u zdravstvenim ustanovama na 100.000 stanovnika u 2004.godini najveći je u Njemačkoj (858) i Finskoj (690), dok je najmanji u Bosni i Hercegovini (297), zatim Albaniji (301). U RCG broj postelja na 100.000 stanovnika je 419.

Broj bolničkih liječenja na 100 stanovnika, prikazuje sljedeća tabela.

Tabela 8: Broj bolničkih liječenja na 100 stanovnika

Država 2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 8,55 8,79 8,83 8,74 8,71

Austrija 29,23 29,71 31,20 31,22 /


Bugarska 15,44 15,32 16,45 17,54 19,55

Hrvatska 15,73 15,79 15,68 16,21 16,36

Danska 18,82 18,96 19,58 19,75 /

Finska 26,71 26,02 26,15 25,97 25,78

Italija 16,06 16,23 15,72 / /

Norveška 16,77 17,77 18,08 19,04 19,26

Slovenija 16,71 16,58 16,39 16,89 17,27

EU 18,20 18,18 18,12 17,92 /



Država 2000 2001 2002 2003 2004

Crna Gora / 11,23 10,78 10,87 10,92

Izvor: Institut za javno zdravlje, Statistički godišnjak 2001,2002,2003 i 2004.g.,Evaluacija Programa ZZ za 2004.godinu; http://data.euro.who.int/hfadb

U RCG broj bolničkih lječenja na 100 stanovnika u 2004. godini je oko 11, po čemu je RCG samo ispred Bosne i Hercegovine sa 8 i Albanije sa 9. U EU prosječan broj bolničkih lječenja na 100 stanovnika kreće se u tom periodu oko 18, odnosno oko 65% više nego u RCG.

Prosječnu dužinu bolničkog liječenja prikazuje sledeća tabela.

Tabela 9: Prosječna dužina bolničkog liječenja

Država 2000 2001 2002 2003 2004

Albanija 6,90 6,70 6,80 6,60 6,40

Austrija 8,83 8,35 8,07 7,97 ,,,

Belgija 8,90 8,86 8,80 8,70 ,,,


Bugarska 11,50 10,70 9,20 8,80 8,20

Hrvatska 11,92 11,80 11,17 11,00 10,68

Danska 6,00 5,90 5,70 5,40 ,,,

Finska 10,30 10,30 10,50 10,20 10,00

Njemačka 11,40 11,20 10,90 10,60 10,40

Italija 7,70 7,60 7,60 ,,, ,,,

Norveška 7,80 7,70 7,50 7,20 7,50

Slovenija 8,60 8,30 8,10 7,40 7,50

EU 9,81 9,67 9,57 9,48 ,,,

Crna Gora ,,, 10,52 10,79 9,97 9,77

Izvor: http://data.euro.who.int/hfadb; Institut za javno zdravlje

Najduže prosječno trajanje bolničkog liječenja u 2004. godini imaju Hrvatska (10,7) i Njemačka (10,4), a najkraće Albanija (6,4), Norveška i Slovenija (7,5).

Iz podataka o bolničkom lječenju i kapacitetima na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene djelatnosti u RCG, može se zaključiti, da je nivo bolničkog lječenja u poređenju sa posmatranim državama u ovoj analizi bitno manji. Pri tome treba uzeti u obzir način vođenja podataka o bolničkom lječenju u pojedinim državama, jer se u pojedinim državama u podatke o bolničkom lječenju uključuju rehabilitacioni centri (npr. Finska), domovi za stare i sl.

Strateška prednost RCG je da ima manji posteljni fond (418,9) na 100.000 stanovnika u odnosu na ostale razvijene evropske države. Ubuduće treba težiti daljem smanjenju posteljnog fonda kroz organizaciju rada dnevnih bolnica, saglasno dobrim praksama država EU.

Shodno postojećim zakonskim rješenjima, predviđenim reformskim projektima i Master planu razvoja zdravstva RCG za period 2005 – 2010 godine, razvoj

Analize


zdravstvene službe u Crnoj Gori, na sekundarnom nivou daće prednost ambulantnom tretmanu koji će obrađivati sve prethospitalne procedure prije prijema na stacionarno liječenje.

Ovakvim pristupom omogućiće se promjene odnosa između ambulantno i stacionarno tretiranih pacijenata u korist prvih i smanjiti obim hospitalizovanih pacijenata, što će uticati na racionalizaciju stacionarne službe uz istovremeno povećanje kvaliteta pruženih usluga, dijagnostike i terapije.

Ambulantno propisani ljekovi na recept

U RCG se broj ambulantno propisanih ljekova na recept u 2005. godini povećao za više od 7% u odnosu na 2004. godinu, a vrijednost čak za više od 11%.

Sljedeći grafik prikazuje broj ambulantno propisanih ljekova na recept u ustanovama primarne ZZ u RCG u 2005. godine, po ATC klasifikaciji.

Grafik 6: Broj ambulantno propisanih ljekova na recept u RCG u 2005. godini

Kardiovaskularni sistem; 933.773

Sistemski antiifektivni ljekovi; 617.496

Digestivni trakt i metabolizam; 311.346

Centralni nervni sistem; 339.898

Respiratorni sistem; 155.323

Urogenitalni sistem i polni hormoni; 17.697

Sistemski hormoni bez polnih hormona; 28.349

Mišićno-koštani sistem; 274.909

Antineoplastici i imunosupresivi; 7.321

Krv i krvotvorni organi; 25.316

Ljekovi protiv parazitskih infekcija; 2.766

Dermatološki ljekovi; 67.888

Čulni organi; 80.762

Najviše ambulantno propisanih ljekova na recept u RCG u 2005. godini predstavljaju ljekovi za kardiovaskularni sistem (oko 33%), sistemski antiifektivni ljekovi (oko 22%), centralni nervni sistem (oko 12%), digestivni trakt i metabolizam (oko 11%) i mišićno-koštani sistem (oko 10%).

Ukupna vrijednost ambulantno propisanih ljekova na recept u RCG u 2005. godini prikazana je u sljedećem grafiku.



Grafik 7: Ukupna vrijednost (u €) ambulantno propisanih ljekova na recept u RCG u 2005. godini

Mišićno-koštani sistem; 339.723

Dermatološki ljekovi; 111.823

Krv i krvotvorni organi; 107.951

Ljekovi protiv parazitskih infekcija; 4.862

Centralni nervni sistem; 990.466

Čulni organi; 208.690

Urogenitalni sistem i polni hormoni; 214.887Antineoplastici i imunosupresivi; 276.485

Sistemski antiifektivni ljekovi; 1.923.160Digestivni trakt i metabolizam;

1.745.130

Kardiovaskularni sistem; 3.140.675

Respiratorni sistem; 501.765

Sistemski hormoni bez polnih hormona; 436.489

Po vrijednosti najviše učešće u ambulantno propisanim ljekovima na recept predstavljaju recepti za kardiovaskularni sistem (preko 31%), sistemski antiifektivni ljekovi (preko 21%), ljekovi za digestivni trakt i metabolizam (preko 17%) i recepti za bolesti centralnog nervnog sistema (približno 10%).

Ova analiza potrošnje ambulantno propisanih ljekova na recept u RCG, pokazuje da treba još puno uraditi u cilju daljeg praćenja propisivanja i potrošnje ljekova na recept, poštujući medicinske doktrine o upotrebi ljekova.

6.2.6. IZVORI FINANSIRANJA

Prihodi RFZZO su doprinosi za OZO, sredstva iz Budžeta Republike, sredstva od akciza, sredstva po konvencijama, donacije, naknade štete, kamate, dividende, rente i drugi izvori u skladu sa ZZO.

Obveznici uplate doprinosa, osnovice i stope doprinosa za OZO, definisane su ZZO:

• Najviše prihoda od doprinosa RFZZO ostvaruje od doprinosa za ZO zaposlenih u privredi i vanprivredi (realnom i javnom sektoru). Doprinose za ZO zaposlenih plaćaju poslodavci prilikom isplate zarade, odnosno novčane naknade. Osnovicu za plaćanje doprinosa čini zarada zaposlenog, koja je definisana zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, s tim da osnovica ne može biti niža od najniže cijene rada propisane opštim kolektivnim ugovorom. Stopa doprinosa koju plaća poslodavac je 6% na zarade zaposlenih a iz zarada zaposleni plaćaju 7,5% tj.ukupna stopa doprinosa je 13,5%.

• Preduzetnici koji samostalno obavljaju djelatnost plaćaju doprinose po stopi od 13,5% a osnovicu za plaćanje čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti u skladu sa propisima o porezu na dohodak

Analize


fizičkih lica, s tim što osnovica ne može biti niža od prosječne zarade u Republici za mjesec za koji se plaća doprinos.

• Fond PIO plaća doprinose za ZO penzionera po stopi od 19% a osnovicu čini penzija ostvarena u skladu sa Zakonom.

• Poljoprivrednici uplaćuju doprinose za ZO po stopi od 13,5% na osnovicu, koja od od 01.01.2006.godine, čini 12% prosječne zarade u RCG u prethodnoj godini.

• Budžet RCG plaća doprinose za ZO nezaposlenih lica koja ne primaju novčanu naknadu po stopi od 7,5% na osnovicu koju čini 50% od najniže cijene rada.

• Zavod za zapošljavanje plaća doprinose za ZO nezaposlenih lica koja primaju novčanu naknadu po stopi od 7,5% na iznos novčane naknade.

U sljedećoj tabeli prikazana je struktura prihoda u RFZZO u periodu od 2001. do 2005. godine.

Tabela 10: Struktura prihoda RFZZO

Ostvarenje (u €) Opis

2001 2002 2003 2004 2005

Prih. od privred.djelat. 29.378.043 36.399.296 37.992.702 39.789.143 43.499.243

% - 123,9 104,4 104,7 109,3

Prih. od vanprivred.djel. 24.340.567 22.074.893 26.153.225 34.674.340 30.616.931

% - 90,7 118,5 132,6 88,3

Prih. od sam.djelat. 2.061.411 2.202.574 1.887.358 1.364.992 1.654.860

% - 106,8 85,7 72,3 121,2

Prih. od Fonda PIO 11.228.548 22.367.481 23.901.771 16.916.355 20.674.839

% - 199,2 106,9 70,8 122,2

Prih.od zemljoradnika 80.898 115.075 87.899 148.611 254.606

% - 142,2 76,4 169,1 171,3

Prih.od Budžeta za nezap. 1.738.392 1.040.326 2.701.845 1.724.670 5.695.453

% - 59,8 259,7 63,8 330,2

Prih.od Zav.za zapošlj. za nezap. 0 77.430 102.929 107.005 257.886

% - - 132,9 104,0 241,0

Ostali prihodi 943.658 302.604 1.579.642 1.677.318 3.793.628

% - 32,1 522,0 106,2 226,2

SVEGA PRIHODI 69.771.517 84.579.679 94.407.371 96.402.434 106.447.446

% - 121,2 111,6 102,1 110,4

U prikazanom periodu evidentan je rast prihoda od doprinosa za ZO, posebno od doprinosa za ZO zaposlenih u privredi i vanprivredi, koji se iz godine u godinu povećavaju što je, prije svega, rezultat privrednog rasta i sveukupnih



aktivnosti na evidentiranju obaveza i naplaćenih doprinosa koje u sklopu konsolidovane naplate javnih prihoda obavlja PU.

Prihodi od Fonda PIO za ZO penzionera takođe predstavljaju značajnu stavku u strukturi ukupnih prihoda ali se još ne ostvaruju u planskim okvirima i nedovoljni su za pokriće izdataka za ZZ ove kategorija osiguranika.

Posebnu vrstu prihoda čine transferi iz Budžeta za ZO nezaposlenih lica, a od 2005. godine i za izbjegla, interno raseljena lica i kapitalne investicije.

Ostali vanredni prihodi rezultat su sređivanja poslovnih knjiga i prikazani iznosi nijesu praćeni novčanim tokom.

Redovnija i veća naplata prihoda RFZZO uticala je na smanjenje obaveza prema dobavljačima, prije svega ljekova i medicinskog materijala, opreme, za materijalne troškove javnih zdravstvenih ustanova i dr. koje su sa cca 20 mil.€ u 2003.godini, smanjene na 14,5 mil.€ na kraju 2005.godine.

Na nivo ostvarenih prihoda značajno utiče činjenica, da jedan broj poslodavaca još radi u tzv. »sivoj zoni» i ne postoje u evidenciji obveznika uplate doprinosa, a samim tim ne uplaćuju zakonske obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Takođe, zbog loših ekonomskih uslova poslovanja jedan broj privrednih subjekata ne uplaćuje, ili neredovno uplaćuje, obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Značajna su potraživanja od Fonda PIO i Budžeta RCG zbog neredovnog i nedovoljnog uplaćivanja doprinosa za ZO i transfere.

Ako se preduzmu adekvatne mjere za naplatu poreza i doprinosa, broj obveznika uplate doprinosa bi se po procjenama povećao za oko 30%, što bi uticalo na povećanje prihoda RFZZO. Time bi se stvorili uslovi za postizanje veće likvidnosti RFZZO i dalje smanjenje obaveza prema dobavljačima, na podizanje kvaliteta ZZ, poboljšanje materijalno - socijalnog statusa zaposlenih u zdravstvu, odnosno na zarade zaposlenih, rješavanje stambene problematike i slično.

Strukturu rashoda u odnosu na prava iz OZO prikazuje sljedeća tabela.

Tabela 11: Struktura rashoda u odnosu na prava iz OZO

Nivo Vrsta zdravstvene usluge

2001 2002 2003 2004 2005

I Primarna zaštita 35.375.455,78 41.532.544,83 40.860.093,80 37.221.272,33 41.545.447,80

II Sekundarna zaštita 25.765.374,99 28.666.934,31 31.145.169,61 32.352.913,76 39.026.233,74

III Tercijarna zaštita 6.025.599,96 6.705.625,43 7.288.114,60 7.759.754,29 9.589.938,25

IV Ostala prava iz ZZ 4.466.958,45 7.783.457,45 7.786.025,28 7.997.398,17 8.528.319,47

V Ostala prava iz ZO 3.298.016,78 4.515.321,71 3.986.307,94 4.293.208,15 4.421.071,63

VI Ostali izdaci 1.077.455,64 2.881.131,65 5.504.147,22 5.956.319,32 5.781.107,43

UKUPNO 76.008.861,61 92.085.015,38 96.569.858,45 95.580.866,03 108.892.118,32

Iz sredstava OZO izmiruju se obaveze prema zdravstvenim ustanovama za pruženu ZZ osiguranim licima RFZZO na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou.

Analize


Izdaci za ZZ obuhvataju utrošena sredstva za ambulantne i dispanzerske, kao i stacionarne usluge u zdravstvenim ustanovama u sistemu i van sistema javnog zdravstva, utrošena sredstva za ljekove izdate na recept i ljekove i medicinski materijal utrošen u domovima zdravlja i bolnicama, kao i izdatke za ortopedske sprave i pomagala.

Izdaci za ostala prava iz ZO, tj. za naknadu bolovanja, putne troškove za vrijeme ostvarivanja ZZ u zemlji i inostranstvu, takođe su obezbjeđivana iz sredstava RFZZO.

Strateška ograničenja i pretpostavke


��

7. STRATEŠKA OGRANIČENJA I PRETPOSTAVKE

.



Zdravstveno osiguranje je u dinamičnom odnosu i vezanosti sa privrednom i društvenom okolinom. Povezano je sa zdravstvenim stanjem, ekonomskim i medicinsko-tehnološkim kretanjima, koji najviše utiču na brzi rast izdataka za ZZ. Sve to predstavlja velike izazove sistemima ZZ i ZO, koji se sve više suočavaju sa uticajem globalizacije i tržišnih zakonitosti. Ovako stanje traži strateško planiranje, u okviru kojeg je potrebno razriješiti suprotnosti između privredne i tržišne situacije i javnog interesa u okviru javnog ZO.

RCG i njena zdravstvena politika već razpolažu sa nekoliko dokumenata koji su osnov za definisanje ograničenja i pretpostavki u pripremi strateških pravca i ciljeva u SRP RFZZO:

• Agenda ekonomskih reformi Vlade RCG,

• Strategija razvoja zdravstva RCG,

• Predlog strategije razvoja i redukcije siromaštva u RCG i

• mnogobrojni podaci iz analiza u ovom strateškom razvojnom programu (SRP RFZZO).

Pored toga treba prihvatiti i uvažavati kod izrade SRP RFZZO:

• makroekonomske trendove daljeg privrednog i socijalnog razvoja RCG,

• demografske trendove u RCG,

• ZZ i zdravstvena djelatnost,

• zdravstveno stanje stanovništva i očekivane promjene,

• strategiju WHO/SZO i EU,

• izvore finansiranja.

Takođe toga potrebno je prihvatiti i uvažavati:

• temeljne vrijednosti zdravstvenog osiguranja u RCG:

−−−− jednakost, dostupnost, solidarnost i uzajamnost;

−−−− centralnu ulogu u sistemu ZO koju ima osiguranik;

−−−− zakonito i transparentno upravljanje sredstvima ZO;

−−−− promocija brige i odgovornosti za sopstveno zdravlje;

−−−− partnerski odnosi u razvoju, planiranju i sprovođenju ZZ i drugih prava iz ZO i

• temeljne vrijednosti zaposlenih u RFZZO:

−−−− stalno poboljšavanje nivoa usluga osiguranim licima RFZZO;

−−−− kreativnost i neophodnost promjena;

−−−− korak ispred ostalih;

−−−− poštovanje pravne regulative, profesionalne etike i moralnih vrijednosti;

−−−− postizanje postavljenih ciljeva, strategija i projekta iz SRP RFZZO;

−−−− ponos što doprinosimo ostvarivanju misije i vizije RFZZO.



7.1. MAKROEKONOMSKA KRETANJA DALJEG PRIVREDNOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA RCG

Agenda ekonomskih reformi je sveobuhvatan dokument koji je usvojila Vlada RCG u namjeri, da ostvari sljedeće zadatke:

• rast životnog standarda građana uz adekvatan obrazovni, zdravstveni i efikasan socijalni sistem;

• ekonomski rast baziran na privatnom sektoru, uz smanjenje regionalnih disproporcija;

• usklađenost zakona i procesa sa EU i Svjetskom trgovinskom organizacijom;

• ekonomski rast, uz očuvanje životne sredine, i

• održavanje makroekonomske stabilnosti, uz smanjenje javne potrošnje.

Fiskalnu situaciju u RCG karakterišu:

• značajno učešće javne potrošnje u BDP;

• planirani budžetski deficit,

• novi, ali još nedovršen sistem izvršenja budžeta;

• spoljni dug;

• očekivano poboljšanje u naplati prihoda.

Cilj poreske politike je da se postigne fiskalna ravnoteža, dok se istovremeno održava poreska struktura, bazirana na konkurentnosti i širokoj osnovi, koja dozvoljava snažan rast privatnog sektora.

Pokrivanje budžetskog deficita zahtijeva čvršću disciplinu na rashodnoj strani, posebno kad su u pitanju politika zarada, direktni i indirektni transferi preduzećima i visoki troškovi za administriranje penzionog i zdravstvenog fonda, kao i fonda za zapošljavanje. Da bi se reforma ostvarila, potrebno je da se postigne efikasnost u poslovanju i smanje troškovi u ovim institucijama.



Grafik 8: Prihodi, rashodi i deficit budžeta RCG (u milion €) u periodu od 2002. do 2005. godine

229,9

341,6

375,8

435,5

255,0

386,8402,1

461,1

-25,6-26,3-45,3-25,2

-50

50

150

250

350

450

550

2002 2003 2004 2005e

mil. €

Prihodi Rashodi Deficit

U Finansijskom planu održivosti sistema zdravstva 2005-2007 predviđeno je, da sredstva za ZZ u sljedećim godinama realno opadaju u odnosu na učešće u BDP na 6,60% u 2007. godini (koje obuhvata sredstva OZO i sredstva budžeta za finansiranje ZZ preko Ministarstva zdravlja), dok učešće izdataka OZO u tekućim cjenama poslije 2005. godine, pada ispod 6,4%. Planirano je da se sredstva za ZZ osiguranih lica nominalno povećavaju u prosjeku za oko 4,1 % godišnje.

Mogući pristup za održivost sistema zdravstva je racionalizacija ZZ i povećanje dodatnih sredstava. Pored mjera utvrđenih Finansijskim planom održivosti, ističu se i sljedeće mjere:

a.) Proširenje i povećanje participacija osiguranih lica prilikom korišćenja zdravstvenih usluga.

b.) Uvođenje DZO, koji može obezbijediti dodatna prava i usluge koje nijesu uključene u OZO, usluge u većem standardu i usluge prilikom liste čekanja. Sa DZO moglo bi se postići najmanje 5% dodatnih sredstava u finansiranju zdravstva.

c.) Uvođenje privatnih ustanova u javni sistem zdravstva, a u javnim zdravstvenim ustanovama za koje se utvrdi da se ne mogu obezbijediti

sredstva iz OZO, racionalnije je omogućiti rad po koncesijama.

Predviđeno je da se u narednom periodu poveća učešće izdataka za ZO u BDP preraspodjelom između svih korisnika javne potrošnje, uključivanjem sredstava od DZO, uvođenjem stope doprinosa za povrede na radu i profesionalna oboljenja i inicijativom da se dio sredstava, naplaćenih od akciza za duvan i alkoholna pića, kao i dio naknada od premija osiguranja motornih vozila, usmjeri za finansiranje ZZ, što je primjereno praksi evropskih zemalja.



Takođe, predstoji značajno povećanje izdataka za ZZ i ostala prava iz ZO zbog uključivanja vojnih osiguranika (aktivnih vojnih lica, vojnih penzionera i članova njihovih porodica), u sistem OZO. Ovo uslovljava potrebu iznalaženja dodatnih sredstava za finansiranje.

7.2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI U RCG

Broj stanovnika, starosna, polna i socijalna struktura, kao i prostorna naseljenost, jedan su od značajnih elemenata za planiranje programa ZZ i ZO.

Podaci i trendovi ukazuju da se broj stanovnika u RCG konstantno povećava po prosječnoj stopi od 0,33% godišnje, što je, u poređenju sa drugim evropskim državama, visoka stopa, ali ima tendenciju pada.

Učešće starih preko 65 godina je 12 %, a učešće mlađih od 14 godina je 20%. Iako je stanovništvo RCG relativno mlado, treba očekivati povećanje učešća starih preko 65 godina, koji imaju veće potrebe za zdravstvenim uslugama (zbog čega su rashodi za tu populaciju, prema empirijskim podacima u razvijenim evropskim zemljama, veći za oko 3,5 do 4,5 puta u odnosu na ostale kategorije stanovnika). Procjena je da će se rashodi ZO godišnje zbog toga realno povećati za najmanje 0,7%.

Grafik 9: Učešće stanovnika u RCG po starosnim grupama po popisu iz 2003.godine

Udeo stanovnika u RCG po starostnim grupama

65 i više11%

10 - 147%

5 - 97%

0 - 46%

60 - 645%

55 - 595%

50 - 547%

45 - 497%

40 - 447%

35 - 397%

30 - 34 7%

25 - 297%

20 - 248%

15 - 198%

Nepoznato1%

Izvor: Statistički godišnjak Republike Crne Gore 2005

7.3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Iz Agende ekonomskih reformi proizlazi da je cilj zdravstvene politike u Crnoj Gori, da se ZZ učini efikasnijom i kvalitetnijom, da se omogući pristup primarnoj ZZ i stvori institucionalni okvir koji će doprinijeti stvaranju finansijski



održivog zdravstvenog sistema. Ključni ciljevi zdravstvene politike u Republici Crnoj Gori do 2020. godine su:

• produženje trajanja života,

• poboljšanje kvaliteta života u vezi sa zdravljem,

• smanjenje razlika u zdravlju i

• osiguranje od finansijskog rizika.

Povećanje kvaliteta usluga i smanjivanje troškova, kao i razvoj privatne inicijative u oblasti zdravstva, vodi ekonomskom razvoju i povećanju kvaliteta života građana. ZZO u članu 3, definiše OZO kao dio sistema socijalnog osiguranja građana, kojim se na načelima obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti, svim građanima RCG, kao i drugim licima, obezbjeđuje pravo na ZZ i druga prava u skladu sa ZZO.

U RCG već nekoliko godina bilježe se pozitivne promjene u vrijednostima indikatora, koji su od posebnog značaja za prikaz zdravstvenog stanja stanovništva. Do 2000.godine, evidentan je porast očekivanog trajanja života na rođenju i pad mortaliteta odojčadi. Raspad bivše Jugoslavije, ratovi u okruženju, pružanje ZZ velikom broju izbjeglica i raseljenih lica iz ratom zahvaćenih područja, nezaposlenost i siromaštvo, uticali su na privremeno zaustavljanje napretka u zdravstvenom stanju stanovništva. U populaciji RCG značajno su zastupljene vulnerabilne grupe i zdravstvene usluge, pružene njima, značajno opterećuju sredstva RFZZO.

7.4. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I OČEKIVANE PROMJENE

U istočnim državama Evrope umire relativno više ljudi nego u njenim zapadnim državama. Od 1995. godine u RCG broj živorođene djece i prirodni priraštaj konstantno pada, a broj ukupno umrlih konstantno raste. U evropskim državama broj ukupno umrlih građana opada, dok u RCG broj ukupno umrlih i umrlih na 100.000 stanovnika u periodu od 2000. do 2004. godine, raste. Od 2004. godine taj negativan trend se zaustavio.



Grafik 10: Ukupno umrlih na 100.000 stanovnika u RCG, u periodu 2000. – 2004.godine

893,4

919,4

922,6

880,5

880,3

850

860

870

880

890

900

910

920

930

2000 2001 2002 2003 2004

U cilju zaustavljanja negativnih trendova i jačanja pozitivnih trendova na području zdravstvenog stanja stanovništva RCG, potrebno je ulagati sredstva u preventivnu ZZ.

U RCG je daleko najviše umrlih (oko 50%) zbog bolesti sistema krvotoka. Po broju umrlih zbog bolesti sistema za disanje, situacija u RCG se pogoršava, a trend zbog povreda i trovanja se smanjuje.

Broj umrle odojčadi u RCG se smanjuje od 1995. godine, ali je u odnosu na evropske države i dalje visok, ali je opravdano očekivati da se ta razlika smanji, odnosno da padne na nivo EU, ili čak ispod tog nivoa. U RCG, od 2002. godine, nije zabilježena nijedna maternalna smrt. Ta dva pokazatelja su vrlo važna, jer ukazuju na veći nivo kvaliteta ZZ na području ginekologije i akušerstva. Možda je to i rezultat broja specijalista pedijatara na 100.000 stanovnika, koji je u RCG, u poređenju sa drugim evropskim državama, veoma velik.

7.5. MEDICINSKE MJERE I POSTUPCI ZA UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA, SPREČAVANJE, SUZBIJANJE I RANO OTKRIVANJE BOLESTI

Sad kao nezavisna država, RCG će postati punopravni član WHO/SZO pa je i dužna da sprovodi preporuke i obaveze u planiranju i donošenju zdravstvenih programa, koji će najviše uticati na poboljšanje zdravlja. To su, prije svega, programi i mjere za unapređivanje zdravlja i rano otkrivanje određenih bolesti, mjere na suzbijanju i otkrivanju faktora rizika određenih oboljenja, potpuna zdravstvena zaštita djece i omladine, zaštita žena u toku trudnoće i porođaja, lica starijih od 65 godina i drugih vulnerabilnih grupa.



Vlada RCG je već usvojila Uredbu o obimu prava i standarda zdravstvene zaštite iz OZO («Sl.list RCG», br.79/05) u kojoj su utvrđeni sljedeći prioriteti u finansiranju:

1. Mjere na unapređivanju zdravlja i ranom otkrivanju određenih bolesti za cjelokupno stanovništvo,

2. Mjere na otkrivanju i suzbijanju faktora rizika određenih oboljenja za cjelokupno stanovništvo,

3. Potpuna ZZ djece predškolskog uzrasta,

4. ZZ djece i omladine do završetka školovanja,

5. Potpuna ZZ žena u toku trudnoće, porođaja i godinu dana poslije porođaja,

6. Potpuna ZZ lica starijih od 65 godina života,

7. Potpuna ZZ vojnih i civilnih invalida rata, u skladu sa posebnim propisima,

8. Potpuna ZZ lica ometenih u razvoju, u skladu sa posebnim propisima,

9. Liječenje lica sa duševnim poremećajima i nedovoljno mentalno razvijenih lica,

10. Liječenje oboljelih od zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom,

11. Liječenje lica oboljelih od reumatske groznice i njenih komplikacija, malignih oboljenja, šećerne bolesti, hronične bubrežne insuficijencije, koronarne, cerebralne i vaskularne bolesti, sistemskih autoimunih bolesti, fiksne hipertenzije sa komplikacijama, progresivnih nervnomišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multipleks skleroze, cistične fibroze i hemofilije,

12. Liječenje lica čije je stanje u neposrednoj životnoj opasnosti, zbog bolesti ili povrede.

Poseban teret za privredu i zdravstveni sistem u državama u Evropi su hronične nezarazne bolesti (HNB): bolesti srca i krvnih sudova, maligna oboljenja, hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) i šećerna bolest. Ove bolesti su u Evropi (uključene su i države u tranziciji) uzrok za 85% smrtnosti stanovništva. Skupština WHO/SZO je još 1998 ocijenila štetan uticaj HNB i pozvala sve države da razviju nacionalne politike za suzbijanje i kontrolu hroničnih bolesti. Program WHO/SZO, koji se zove CINDI (engl. Countrywide Integrated Noncommunicable Disease Intervention), međunarodni je zdravstveni program, koji povezuje u mrežu 28 država članica, prije svega iz Evrope. Strategija CINDI je usmjerena na suzbijanje četiri faktora rizika, koji su vezani za način života – pušenje, štetna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i štetna konzumacija alkohola.

RCG se kao država aktivno uključila u taj program sa integrisanim pristupom i zdravstvenom politikom i mjerama koje će smanjiti uticaj faktora rizika kod stanovništva i sa racionalnom upotrebom zdravstvenih usluga na primarnom nivou.



7.6. STRATEGIJE WHO/SZO I EU

U poglavju “0 4. Značaj zdravstvenog osiguranja“ prikazali smo strategiju WHO/SZO “Zdravlje za sve u 21. vijeku“, koja obavezuje sve države članice da obezbijede solidarnost i univerzalnu dostupnost ZZ za sve građane, uz istovremeno savlađivanje troškova. Osnovni cilj je pojačati i obezbijediti zdravlje ljudi kroz cijeli njihov život i smanjiti uticaj učestalosti bolesti i povreda u prvom vijeku novog milenijuma. Za postizanje ciljeva WHO/SZO predviđaju se četiri ključne strategije:

• međusektorsko savlađivanje rizika, koji utiču na zdravlje, uključujući fizičke, ekonomske, kulturne i druge društvene prilike i perspektive s namjerom da se obezbijedi što veći pozitivni uticaj na zdravlje;

• planiranje zdravstvenih programa koji će najviše uticati na poboljšanje zdravlja stanovništva;

• obezbijediti organizaciju primarne ZZ, koja će biti usmjerena ka porodici, lokalnoj zajednici i društvu kao cjelini, koju prati dobro organizovan bolnički sistem;

• obezbijediti takav razvoj ZZ u koji će, kod usvajanja odluka i njihovog sprovođenja, biti uključeni kao partneri za zdravlje svi subjekti, od porodice, škole, preduzeća, lokalnih zajednica, do države kao cjeline.

RFZZO, u vršenju javnih ovlašćenja, u ostvarivanju prava iz ZO, polazi od načela pravednosti, jednakosti, dostupnosti i solidarnosti, u skladu sa preporukama WHO/SZO.

EU u Mastrichtskom ugovoru, u jednom od osnovnih dokumenata za funkcionisanje EU, ne predviđa ujedinjavanje sistema ZZ članica. Razlike u uređenju područja ZZ između članica su tako velike, da bi uvođenje “jedinstvenog evropskog“ sistema ZZ u EU bilo neizvodljivo. Međutim, novi izazovi koje donosi 21. vijek, uslovljeni su demografskom situacijom, promjenama u zdravstvenom stanju i novim tehnologijama, kao i naučnim dostignućima na raznim područjima. Proširenje na nove države traži nove mjere i programe na području zdravstvene zaštite. Maja 2000.godine, usvojena je Strategija zdravstvene zaštite EU, koja uključuje tri glavna područja:

• poboljšanje informacija o zdravlju i zdravstvenom stanju;

• povećanje brige i odgovornosti za bolju ZZ;

• savlađivanje i smanjivanje faktora koji štetno djeluju na zdravlje.

Ono što je u strategiji EU najbitnije, i naglašeno kao usmerenje i zahtjev za sve članice je:

• visok nivo ZZ u svim državama EU

• izgradnja dostupnog informacionog sistema, koji će najbrže pripremiti i poslati podatke o zdravstvenom stanju, bolestima i faktorima rizika, što je od značaja kako za stanovnike tako i za zdravstvene radnike;

• veća briga i odgovornost države i njenih institucija za donošenje programa za savlađivanje aktuelnih javno-zdravstvenih problema.



Ove obaveze traže i donošenje određenih strategija i usmerenja RFZZO u SRP RFZZO.

Strategija razvoja zdravstvenog osiguranja


��

8. STRATEGIJA RAZVOJA RFZZO



8.1. MISIJA RFZZO

Imajući u vidu prethodne analize i ovlašćenja utvrđena ZZO, definisana je misija RFZZO:

Republički fond za zdravstveno osiguranje je organizacija sa javnim ovlašćenjima za finansiranje zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranih lica na načelima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i obaveznosti. Funkcionisanje Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje zasniva se na obezbjeđivanju ostvarivanja prava osiguranika i racionalnog trošenja sredstava obveznika uplate doprinosa u cilju stvaranja održivog sistema zdravstva, poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva i bržeg razvoja cjelokupnog društva Republike Crne Gore.

8.2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI

Temeljne vrijednosti dijele se na:

• temeljne vrijednosti zdravstvenog osiguranja i

• temeljne vrijednosti zaposlenih u RFZZO CG.

8.2.1. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Temeljne vrijednosti zdravstvenog osiguranja u RCG su:

• jednakost, dostupnost, solidarnost i uzajamnost;

• centralna uloga u sistemu ZO koju ima osiguranik;

• zakonito i transparentno upravljanje sredstvima ZO;

• promocija brige i odgovornosti za sopstveno zdravlje;

• partnerski odnosi u razvoju, planiranju i sprovođenju ZZ i drugih prava iz ZO.

8.2.2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI ZAPOSLENIH U RFZZO

Temeljne vrijednosti zaposlenih u RFZZO su:

• stalno poboljšavanje nivoa usluga osiguranim licima RFZZO;

• kreativnost i neophodnost promjena;

• korak ispred ostalih;

• poštovanje pravne regulative, profesionalne etike i moralnih vrijednosti;

• postizanje postavljenih ciljeva, strategija i projekta iz SRP RFZZO;

• ponos zbog doprinosa ostvarivanju misije i vizije RFZZO.



8.3. VIZIJA RFZZO

Tekst vizije RFZZO je sljedeći:

Republički fond za zdravstveno osiguranje je savremena organizacija zdravstvenog osiguranja zasnovana na uređenoj pravnoj regulativi, stabilnim finansijskim osnovama i kontroli trošenja sredstava. Republički fond za zdravstveno osiguranje obavlja svoju djelatnost sa dobro organizovanim i osposobljenim stručnim kadrom uz podršku informacionih i komunikacionih rješenja, čime obezbjeđuje kvalitetne usluge osiguranim licima na jednostavan, dostupan i transparentan način.

Promotivni slogan SRP RFZZO je:

Zdravstveno osiguranje za vas i uz vas!

8.4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA RFZZO

Polazeći od dokumenata koja opredjeljuju politiku razvoja sistema ZZ i ZO, opredijeljeni su sljedeći strateški ciljevi razvoja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje:

1. Stvoriti finansijski održiv sistem zdravstvenog osiguranja.

2. Povećati učešće izdataka za ZO u BDP.

3. Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica.

4. Uvesti do kraja 2008. godine DZO.

5. Povećati dostupnost ZZ osiguranim licima.

6. Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih

IKT.

7. Razviti sistem ZO uz primjenu dostignuća i standarda EU.

8. Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad.

Strateške ciljeve razvoja ZO po strateškim područjima prikazuje Slika 1.



Slika 1: Strateški ciljevi razvoja ZO po strateškim područjima

PARTNERSKI ODNOSIPARTNERSKI ODNOSI::••Uvesti do kraja 2008. Uvesti do kraja 2008. godinegodine dobrovoljnodobrovoljnozdravstveno zdravstveno osiguranjeosiguranje

••PovePoveććatiati dostupnostdostupnost zdravstvene zdravstvene zazašštitetiteosiguranimosiguranim licimalicima

••Razviti integralni informacioni sistem Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih zdravstva uz primjenu savremenih informaciono komunikacionih tehnologija informaciono komunikacionih tehnologija (IKT)(IKT)

FINANSIRANJEFINANSIRANJE::••StvoritiStvoriti finansijskifinansijski odrodržživiv sistem sistem zdravstvenogzdravstvenog osiguranjaosiguranja

••PovePoveććati uati uččeeššćće izdataka za e izdataka za zdravstveno osiguranje u BDPzdravstveno osiguranje u BDP

••EfikasnoEfikasno upravljati upravljati sredstvimasredstvimauzuz obezbeđenjeobezbeđenje zakonom zakonom utvrđenihutvrđenih prava prava osiguranihosiguranih licalica

UPRAVLJANJE KADROVIMAUPRAVLJANJE KADROVIMA::•Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u Fondu i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad

UNUTRAUNUTRAŠŠNJI PROCESINJI PROCESI::••Razviti sistem Razviti sistem zdravstvenogzdravstvenog osiguranjaosiguranja uzuzprimjenuprimjenu dostignudostignuččaa i i standarda EUstandarda EU

VRIJEDNOSTI

VRIJEDNOSTI

VIZIJAVIZIJA ANA

LIZEANA

LIZE

MISIJAMISIJA

OSIGURANIKOSIGURANIK

Slijede globalne strategije i usmjerenja za pojedine strateške ciljeve razvoja ZO (Tabela 12).

Tabela 12: Pravci i usmjerenja za postizanje strateških ciljeva razvoja ZO

Strateški cilj razvoja ZO

Pravci i usmjerenja

Stvoriti finansijski održiv sistem ZO

• U okviru finansijskih sredstava - obezbjeđenje i usklađivanje novih prava, uključujući i nove zdravstvene usluge iz OZO.

• Realno i pravovremeno planiranje finansijskih sredstava u okviru uravnoteženih prihoda i rashoda RFZZO.

• Poštovanje načela obaveznosti i solidarnosti obveznika uplate doprinosa.

• Usaglašavanje obima prava i standarda, u skladu sa uvođenjem novih medicinskih tehnologija, bioloških ljekova, sa raspoloživim finansijskim sredstvima i makroekonomskim kretanjima.

Povećati učešće izdataka za ZO u BDP

• Uključenje sredstava DZO u finansiranje zdravstvenih usluga.

• Povećanje naplate doprinosa u saradnji sa PU.

• Povećanje učešća osiguranika u troškovima korišćenja ZZ.

• Inicirati uvođenje stope doprinosa za povrede na radu i profesionalna oboljenja.

• Inicirati da se dio prihoda od akciza na upotrebu alkohola i duvana i dio prihoda od osiguranja pri registraciji motornih vozila, usmjeri za finansiranje zdravstvenih usluga.



Strateški cilj razvoja ZO

Pravci i usmjerenja

Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica

• Selektivno uvođenje novih tehnologija, metoda liječenja i ljekova na osnovu utvrđenih prioriteta.

• Podsticanje davalaca zdravstvenih usluga za primjenu utvrđenih i planiranje novih standarda u cilju efikasnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga.

• Upravljanje obimom i strukturom liste ljekova.

• Uključivanje privatnog sektora u pružanju zdravstvenih usluga na teret sredstava OZO.

Uvesti do kraja 2008. godine DZO

• Zalaganje za međugeneracijsku uzajamnost i jednake premije za osiguranike bez obzira na starost, pol i zdravstveno stanje.

• DZO je sastavni dio ZO stanovništva i novi izvor za finansiranje ZZ.

Povećati dostupnost ZZ osiguranim licima

• Pripremanje predloga za izmjene i dopune ZZZ i ZZO.

• Podsticanje kvalitetnih procesa i zastupanje interesa osiguranih lica u cilju smanjenja razlika u dostupnosti zdravstvenih usluga u odnosu na područja u RCG sa upotrebom IKT.

• Unificiranje postupaka i organizacije u ostvarivanju prava osiguranih lica kod davalaca zdravstvenih usluga, posebno kod izabranog doktora.

Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih IKT

• Definisanje i stvaranje uslova i organizacije za primjenu IKT u saradnji sa davaocima zdravstvenih usluga.

• Proširivanje elektronskih i on-line usluga uz korišćenje postojećih baza podataka RFZZO

• Uspostavljanje infrastrukture za uključivanje evropskih standarda e- zdravstvene zaštite.

Razviti sistem ZO uz primjenu dostignuća i standarda EU

• Saradnja u cilju prilagođavanja propisa na području ZZ i ZO propisima EU.

• Postupno uvođenje promjena u organizaciji, dograđivanje i vođenje internih nadzora radnih procesa i komunikacija u centrali i područnim jedinicama.

• Prilagođavanje informacione podrške ključnim procesima.

Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad

• Usavršavanje znanja, analiza i strateških informacija o ZZ i ZO.

• Omogućavanje uslova za razvoj kadrova za potrebe planiranja, razvoja i rukovođenja ključnim procesima u RFZZO.

• Motivisanje zaposlenih, poboljšanje njihovog socijalnog statusa i unapređivanje međusobnih odnosa.

• Poboljšanje prostornih i informatičkih uslova za rad u centrali i područnim jedinicama.



Slijede predloženi projekti za postizanje pojedinih strateških ciljeva razvoja ZO (Tabela 13).

Tabela 13: Projekti za postizanje pojedinih strateških ciljeva razvoja ZO

Strateški ciljevi ZO Projekti

Stvoriti finansijski održiv sistem ZO. 1. Objedinjena naplata doprinosa 2. Naknada štete u sprovođenju OZO 3. Analitika rashoda

Povećati učešće izdataka za ZO u BDP. 1. Povrede na radu i profesionalna

oboljenja - Evidencije

Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica.

1. Novi kontni plan 2. Praćenje potrošnje ljekova i

medicinskih sredstava 3. Ostvarivanje prava iz ZO (P) 4. Novi modeli plaćanja usluga (P)

Uvesti do kraja 2008. godine DZO 1. Uvođenje DZO (P)

Povećati dostupnost ZZ osiguranim licima.

1. Evropska kartica ZO 2. Obim prava i standarda u ostvarivanju

prava na liječenju u inostranstvu 3. Izabrani doktor 4. Uspostaviti sistem za sklapanje

ugovora

Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih IKT.

1. Integralni zdravstveni informacioni sistem (P)

2. Data Warehouse za Fond

Razviti sistem ZO uz primjenu dostignuća i standarda EU.

1. Sprovođenje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

2. Interna revizija

Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad.

1. Upravljanje kadrovima (P) 2. Optimalizacija uslova za obavljanje

djelatnosti RFZZO (P)

8.5. PODRUČNI CILJEVI RAZVOJA ZO

Imajući u vidu javna ovlašćenja definisana zakonom, a na osnovu analiza koje su rađene, kao i odabrane metodologije pri izradi strategije, opredijeljena su četiri područja djelovanja RFZZO za realizaciju strateških ciljeva. Područni ciljevi razvoja ZO su sljedeći:

1. U saradnji sa nadležnim institucijama smanjiti učešće nenaplaćenih prihoda za 15 %.

2. Do kraja 2007 poboljšati kvalitet informatičke podrške procesima praćenja naplate doprinosa.

3. Periodično (2x godišnje) informisati osiguranike i obveznike uplate doprinosa o zakonskim posljedicama neplaćanja uplate.

4. Predložiti stručne analize za uvođenje doprinosa za poslodavce za slučajeve povreda na radu i profesionalne bolesti.

5. Pripremiti stručne predloge za dopune zakonskih propisa.



6. Postaviti nove modele plaćanja zdravstvenih usluga za primarni, sekundarni i tercijarni nivo ZZ.

7. Uspostaviti kontrolu ostvarivanja prava osiguranih lica i ugovornih obaveza davalaca zdravstvenih usluga.

8. Uspostaviti pravne, organizicione i operativne osnove za kontrolu.

9. Izgraditi informatičko rješenje za podršku nove metodologije plaćanja davalaca usluga.

10. Uspostaviti medicinsko - finansijsku kontrolu izvršenja ugovornih obaveza.

11. Uspostaviti medicinsko - finansijsku kontrolu potrošnje ljekova iz OZO i DZO.

12. Pripremiti kriterijume i uslove za izvođenje javnih nabavki za opremu i materijale u zdravstvenim organizacijama.

13. Uspostaviti pravne, organizicione i operativne osnove za DZO.

14. Izgraditi informatičku podršku za DZO.

15. Uspostaviti ugovorne odnose sa davaocima zdravstvenih usluga u cilju povećanja kvaliteta ZZ osiguranim licima.

16. Analizirati uslove za liječenje osiguranih lica u zemljama izvan RCG.

17. Razviti informaciono-komunikacioni sistem kao podršku efikasnog ostvarivanja prava osiguranih lica.

18. Uvesti evropsku karticu zdravstvenog osiguranja.

19. Vršiti edukaciju zdravstvenog kadra i kadrova RFZZO na području ZO.

20. Definisati standarde, specificirati potrebnu hardversku i sistemsku opremu, specificirati funkcionalnosti informaciono-komunikacionih rješenja, obezbijediti prostorije.

21. Obezbijediti bezbjednost i tajnost podataka.

22. Predlagati promjene za ZO.

23. Uvesti Data-Warehouse za zdravstveni sistem.

24. Organizovati Stručnu službu RFZZO u skladu sa statutom i aktom o organizaciji.

25. Uspostaviti internu reviziju.

26. Najmanje dva puta godišnje obavještavati javnost o rezultatima poslovanja, projektnim i drugim aktivnostima Fonda.

27. Do sredine 2007 ažurno urediti web stranicu.

28. Izvoditi obuku o promjenama propisa iz oblasti ekonomije i finansije.

29. Izvoditi obuku o promjenama pravne regulative.

30. Izvoditi informatičku obuku za obavljanje neophodnih radnih procesa.

31. Davati neophodna uputstva o promjenama radnih procesa u Fondu.

32. Izvoditi obuku u skladu sa pravilnikom o obrazovanju zaposlenih.



Slijede područni ciljevi razvoja ZO po pojedinim strateškim ciljevima razvoja ZO (

Tabela 14).

Tabela 14: Relacija između strateških i područnih ciljeva razvoja ZO

Strateški ciljevi ZO Područni ciljevi ZO

Strateški cilj: 1. Stvoriti finansijski održiv sistem ZO

• U saradnji sa nadležnim institucijama smanjiti učešće nenaplaćenih prihoda za 15 %.

• Do kraja 2007 poboljšati kvalitet informatičke podrške procesima praćenja naplate doprinosa.

• Periodično (2x godišnje) informisati osiguranike i obaveznike doprinosa o zakonskim posljedicama neplaćanja uplate.

Strateški cilj: 2. Povećati učešće izdataka za ZO u BDP

• Predložiti stručne analize za uvođenje doprinosa za poslodavce za slučajeve povreda na radu i profesionalne bolesti.

• Pripremiti stručne predloge za dopune zakonskih propisa.

Strateški cilj: 3. Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica

• Postaviti nove modele plaćanja zdravstvenih usluga za primarni, sekundarni i tercijarni nivo ZZ.

• Uspostaviti kontrolu ostvarivanja prava osiguranih lica i ugovornih obaveza davalaca zdravstvenih usluga.

• Uspostaviti pravne, organizicione i operativne osnove za kontrolu.

• Izgraditi informatičko rješenje za podršku nove metodologije plaćanja davalaca usluga.

• Uspostaviti medicinsko - finansijsku kontrolu izvršenja ugovornih obaveza.

• Uspostaviti medicinsko - finansijsku kontrolu potrošnje ljekova iz OZO i DZO.

• Pripremiti kriterijume i uslove za izvođenje javnih nabavki za opremu i materijale u zdravstvenim organizacijama.

Strateški cilj: 4. Uvesti do kraja 2008. godine DZO

• Uspostaviti pravne, organizacione i operativne osnove za DZO.

• Izgraditi informatičku podršku za DZO.



Strateški ciljevi ZO Područni ciljevi ZO

Strateški cilj: 5. Povećati dostupnost ZZ osiguranim licima

• Uspostaviti ugovorne odnose sa davaocima zdravstvenih usluga u cilju povećanja kvaliteta ZZ osiguranim licima.

• Analizirati uslove za liječenje osiguranih lica u zemljama izvan RCG.

• Razviti informaciono-komunikacioni sistem kao podršku efikasnog ostvarivanja prava osiguranih lica.

• Uvesti evropsku karticu ZO.

• Vršiti edukaciju zdravstvenog kadra i kadrova RFZZO na području ZO.

Strateški cilj: 6. Razviti integralni informacioni sistem zdravstva uz primjenu savremenih IKT

• Definisati standarde, specificirati potrebnu hardversku i sistemsku opremu, specificirati funkcionalnosti informaciono-komunikacionih rješenja, obezbijediti prostorije.

• Obezbijediti bezbjednost i tajnost podataka.

Strateški cilj: 7. Razviti sistem ZO uz primjenu dostignuća i standarda EU

• Predlagati promjene za ZO.

• Uvesti Data-Warehouse za zdravstveni sistem.

• Organizovati Stručnu službu RFZZO u skladu sa statutom i aktom o organizaciji.

• Uspostaviti internu reviziju.

• Najmanje dva puta godišnje obavještavati javnost o rezultatima poslovanja, projektnim i drugim aktivnostima RFZZO.

• Do sredine 2007 ažurno urediti web stranicu.

Strateški cilj: 8. Vršiti permanentnu edukaciju zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za svoj rad

• Izvoditi obuku o promjenama propisa iz oblasti ekonomije i finansije.

• Izvoditi obuku o promjenama pravne regulative.

• Izvoditi informatičku obuku za obavljanje neophodnih radnih procesa.

• Davati neophodna uputstva o promjenama radnih procesa u RFZZO.

• Izvoditi obuku u skladu sa pravilnikom o obrazovanju zaposlenih.

Akcioni plan implementacije strategije zdravstvenog osiguranja


��

9. AKCIONI PLAN IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE ZO



9.1. PROJEKTI RAZVOJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Za realizaciju strateških ciljeva, neophodno je implementirati sljedeće projekte:

1. Objedinjena naplata doprinosa 2. Naknada štete u sprovođenju OZO 3. Povrede na radu i profesionalna oboljenja – Evidencije 4. Analitika rashoda 5. Novi kontni plan 6. Novi modeli plaćanja usluga (P) 7. Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora 8. Praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava 9. Ostvarivanje prava iz ZO (P) 10. Uvođenje DZO (P) 11. Evropska kartica ZO 12. Obim prava i standarda u ostvarivanju prava na liječenju u inostranstvu 13. Sprovođenje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju 14. Izabrani doktor 15. Integralni zdravstveni informacioni sistem (P) 16. Data Warehouse za RFZZO 17. Interna revizija 18. Upravljanje kadrovima (P) 19. Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnosti RFZZO (P)

Vezu između strateških ciljeva i predloženih projekata prikazuje sljedeća tabela.



Tabela 15: Relacija između strateških ciljeva i projekata razvoja ZO

Projekat \ Strateški cilj Stvoriti finansijski održiv sistem ZO

Povećati učešće izdataka za ZO u

BDP

Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje

zakonom utvrđenih prava osiguranih

lica


Povećati dostupnost

zdravstvene zaštite osiguranim licima

Razviti integralni informacioni sistem

zdravstva uz primjenu

savremenih IKT


Vršiti permanentnu edukaciju

zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za

svoj rad

Objedinjena naplata doprinosa x x x

Naknada štete u sprovođenju OZO x x

Povrede na radu i profesionalna oboljenja - Evidencije

x x x

Analitika rashoda x x x

Novi kontni plan x x

Novi modeli plačanja usluga (P)

x x x

Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora x x x

Praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava

x x x

Ostvarivanje prava iz ZO (P) x x x

Uvođenje DZO (P) x x x x x

Evropska kartica ZO x x


© 2006 RFZZO www.rfzcg.cg.yu

Projekat \ Strateški cilj Stvoriti finansijski održiv sistem ZO

Povećati učešće izdataka za ZO u

BDP

Efikasno upravljati sredstvima uz obezbjeđenje

zakonom utvrđenih prava osiguranih

lica


Povećati dostupnost

zdravstvene zaštite osiguranim licima

Razviti integralni informacioni sistem

zdravstva uz primjenu

savremenih IKT


Vršiti permanentnu edukaciju

zaposlenih u RFZZO i povećati stepen njihove odgovornosti za

svoj rad

Obim prava i standarda u ostvarivanju prava na liječenju u inostranstvu

x x

Izabrani doktor x x x

Data Warehouse za RFZZO x x

Integralni zdravstveni informacioni sistem (P) x x

Sprovođenje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

x x

Interna revizija x x

Upravljanje kadrovima (P) x x

Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnosti RFZZO (P)

x x



Objašnjenja i uputstva za tumačenje podataka i skica kod opisa projekata

RESURSI

U opisu projekata u tabelama, među ostalima, nalazi se spisak potrebnih ljudskih resursa. Taj spisak treba čitati tako da ako je angažman zaposlenih i spoljnih saradnika 100%, tada pored njih ne piše procenat; ako je angažman drugačiji od 100%, tada piše koliko.

� Primjer: Informatičar; Ekonomista; Ljekar (25%) – informatičar i ekonomista rade 100%, ljekar radi 25%.

Ako je navedeno više resursa i zajednički procenat, to znači, da je svaki resurs opterećen za isti procenat.

� Primjer: 2 pravnika [25%] – svaki pravnik radi 25% svoga radnog vremena.

TERMINSKI PLANOVI

U opisu projekata nalaze se izračunati početak i kraj projekata. Te datume ne treba uzimati kao strogo određene. Datum „Početak projekta – 13.11.2006“ treba čitati kao „Početak projekta – novembar 2006.“ ili u nekim slučajevima „Početak projekta – kraj 2006.“

Iza opisa svakog projekta nalazi se i grafički prikazan terminski plan projekta sa uslovljenim eksternim procesima (tamo gdje postoje). Pojedina faza projekta grafički je prikazana vodoravnim simbolom čija dužina odgovara trajanju faze. Ako su faze međusobno uslovljene, to je prikazano pomoću veza (povezanih crta). Strelica je uvijek orijentisana prema zavisnoj fazi. Ostala objašnjenja nalaze se na primjeru jednog terminskog plana.

Rel.Br.

Projekt / Faza / Aktivnost Početak Kraj ProcjenaFinansijaKumulativa

98 Obim prava, standarda i normativa zdravstvenihusluga za sekundarni i terc ijarni nivo

02.04.2007 02.04.2007 0 €

99 Ministarstva zdravlja daje saglasnost na kriterije -primarni nivo

26.09.2006 26.09.2006 0 €

100 Ministarstva zdravlja daje saglasnost na kriterije -sekundarni i terc ijarni nivo

24.08.2007 24.08.2007 0 €

02.04

26.09

24.08

A M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D JHalf 1, 2006 Half 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008

Rel.Br.


25 Uspostaviti sis tem za sklapanje ugovora 01.06.2006 20.12.2007 45.000 €

26 Izrada Kriterija - prijedlog Ministarstva zdravlja(primarni nivo)

01.06.2006 29.06.2006 3.000 €

27 Zaključivanje ugovora - primarni nivo 27.09.2006 22.12.2006 9.000 €

28 Izrada Kriterija - prijedlog Ministarstva zdravlja(sekundarni i tercijarni nivo)

02.04.2007 27.06.2007 9.000 €

29 Zaključivanje ugovora - sekundarni i tercijarni nivo 27.08.2007 20.12.2007 12.000 €

30 Uspostavljanje osnova za kontrolu izvršenja ugovora 25.12.2006 19.04.2007 12.000 €


IME PROJEKTA

SIMBOL PROJEKTA

IME FAZE SIMBOL FAZE

EKSTERNI PROCES

SIMBOL EKSTERNOG PROCESA

VREMENSKA SKALA

VEZA (USLOV MEĐU FAZAMA)



9.1.1. OBJEDINJENA NAPLATA DOPRINOSA

Projekt Objedinjena naplata doprinosa

Skraćeno ime projekta Naplata doprinosa

Skraćenica UCG

Započet projekt? da

Sadržaj projekta – projektni zadatak

• Identifikacija i objedinjena registracija svih obveznika uplate doprinosa u cilju povećanja stepena obuhvatnosti

• Objedinjeno prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa o stvorenim obavezama-zaduženjima (OPD 1 i OPD 3) i izvršenim uplatama doprinosa po svim osnovima, čime će se povećati naplata prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje

• Povećati odgovornost obveznika za zakašnjelo dostavljanje izvještaja i zakašnjelo uplaćivanje doprinosa, uz obračun odgovarajućih kamata

• Informatička podrška u Fondu

Eksterni/Interni Eksterni

Prioritet projekta Visoki

Međusobna veza sa ostalim projektima

- - -

Uslovljenost realizacije projekta eksternim procesima

• Centralni registar i objedinjene naplate javnih prihoda (poreza i doprinosa) - Projekat Svjetske Banke (Poreska uprava i Fond PIO)

Početak projekta Kraj projekta Procjena potrebnih finansija (EUR)

30.6.2008 26.8.2008 5.300 €

Angažman zaposlenih u RFZZO i spoljnih saradnika na pojedinim fazama projekta

� Povezivanje sa registrom građana i pravnih subjekata u PU - ekonomista [70%]; informatičar [70%]

� Informatička podrška u RFZZO - ekonomista [70%]; Informatičar [70%]; spoljni saradnik

Rezultati (outputi) projekta Aplikacija o registraciji, zaduženju i uplatama poreskih obaveznika doprinosa

Komentari Početak projekta - nakon implementacije projekta koji vode Poreska uprava i Fond PIO.



Slika 2: Terminski fazni plan projekta Objedinjena naplata doprinosa sa očekivanim terminima eksternih procesa

Re l.Br .

Projekt / Faza / Ak tivnos t Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

2 Objedinjena naplata dopr inosa 30.06.2008 26.08.2008 5.300 €

3 Povezivanje sa regis trom građana i pravnihsubjekata u Poreskoj Upravi

30.06.2008 28.07.2008 1.400 €

4 Informatička podrška u Fondu 14.07.2008 26.08.2008 3.900 €

26 02 09 16 23 30 07 14 21 28 04 11 18 25 01 08 15 22 29 06Jun '08 Jul '08 Aug '08 Sep '08 Oct '08

Re l.Br .

Projekt / Faza / Ak tivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

88 Eks terni uslovi i p rocesi 01.06.2006 27.08.2010 0 €

89 Centralni registar i objedinjene naplate javnihprihoda (poreza i doprinosa) - Projekt Svjetske

30.06.2008 30.06.2008 0 € 30.06

26 02 09 16 23 30 07 14 21 28 04 11 18 25 01 08 15 22 29 06Jun '08 Jul ' 08 Aug '08 Sep '08 Oct '08



9.1.2. NAKNADA ŠTETE U SPROVOĐENJU OZO

Projekt Naknada štete u sprovođenju OZO

Skraćeno ime projekta Regresi

Skraćenica REG

Započet projekt? Ne


• Obezbijediti dostupnost podataka od davalaca zdravstvenih usluga, osiguravajućeg društva, poslodavaca i drugih relevantnih činilaca

• Izvršiti analizu postojećih zakona i podzakonskih propisa koji regulišu pitanje naknade štete u sprovođenju OZO

• Definisati popis dokumentacije – dokaza neophodnih u postupku dokazivanja činjenica u postupku naknade štete

• Definisati procese – procedure po kojima će se postupati • Informatički podržati uvođenje sistema naplate šteta • Utvrditi evidencije i izvještaje za praćenje efikasnosti

sprovedenih postupaka

Eksterni/Interni Interni

Prioritet projekta Srednji

Međusobna veza sa ostalim projektima • Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora


• Ugovori sa davaocima zdravstvenih usluga • Zakon o osiguravajućim društvima • Zakon o osiguranju u saobraćaju


2.7.2007 10.12.2008 9.000 €


� Izvršiti analizu postojećih zakona i podzakonskih propisa, Definisati popis dokumentacije i procesa - 2 pravnika [20%]

� Informatički podržati uvođenje sistema naplate šteta - informatičar [10%]; pravnik [20%]

Rezultati (outputi) projekta

Uspostavljen sistem naplate šteta u skladu sa ZZO

Komentari - - -



Slika 3: Terminski fazni plan projekta Naknada štete u sprovođenju OZO sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br .

Projek t / Faza / Aktivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

5 Naknada š tete u sprovođenju OZO 02.07.2007 10.12.2008 9.000 €

6 Izvršiti analizu postojećih zakona i podzakonskihpropisa , Def inisati popis dokumentacije i procesa

02.07.2007 10.12.2008 7.200 €

7 Informatički podržati uvođenje s istema naplatešteta

18.06.2008 10.12.2008 1.800 €


Rel.Br.

Projekt / Faza / Ak tivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

90 Ugov ori sa davaocima zdravstvenih usluga 29.06.2007 29.06.2007 0 €

91 Zakon o osiguravajućim društvima 29.06.2007 29.06.2007 0 €

92 Zakon o osiguranju u saobraćaju 29.06.2007 29.06.2007 0 €

29.06

29.06

29.06




9.1.3. POVREDE NA RADU I PROFESIONALNA OBOLJENJA – EVIDENCIJE

Projekt Povrede na radu i profesionalna oboljenja – Evidencije

Skraćeno ime projekta Povrede

Skraćenica PovRad

Započet projekt? ne


• Izraditi sistem evidencije izvještavanja davalaoca zdravstvenih usluga o povredama na radu i o profesionalnim bolestima

• Povezivanje sa podacima PIO i izabranim doktorom • Analiza i predlog za uvođenje stope doprinosa

Eksterni/Interni interni

Prioritet projekta niski

Međusobna veza sa ostalim projektima • Izabrani doktor


• Definisanje stope doprinosa • Zakon o organizaciji Hitne službe • Zakon o evidencijama u oblasti ZZ


2.7.2007 17.6.2008 5.850 €


� Izraditi sistem evidencije izvještavanja + povezivanje sa podacima PIO i izabranim doktorom - ekonomista [25%]; informatičar [25%]; ljekar [25%]; pravnik [25%]

� Rad sistema evidencije i prikupljanje podataka - ljekar [10%]

� Analiza i predlog za uvođenje stope doprinosa - ekonomista [25%]; pravnik [25%]; ljekar [25%]


Predlog za uvođenje doprinosa za povrede na radu i profesionalna oboljenja

Komentari Za praćenje faze „Rad sistema evidencije i prikupljanje podataka“ zadužen je sponzor projekta (ljekar).



Slika 4: Terminski fazni plan projekta Povrede na radu i profesionalna oboljenja – Evidencije sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnos t Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

93 Definisanje stope doprinosa 02.07.2007 02.07.2 007 0 €

94 Zakon o organizaciji Hitne Službe 01.01.2007 01.01.2 007 0 €

95 Zakon o evidencijama u oblasti zdravstvene zaštite 02.07.2007 02.07.2 007 0 €

02.07

01.01

02.07

N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J AHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008 Half 2, 2008

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

8 Povrede na radu i profes ionalna oboljenja -Evidencije

02.07.2007 17.06.2008 5.850 €

9 Izraditi sistem ev idencije izv ještavanja +Povezivanje sa podacima PIO i izabranim doktorom

02.07.2007 26.09.2007 3.000 €

10 Rad sis tema evidencije i prikupljanje podataka 27.09.2007 20.03.2008 600 €

11 Analiza i predlog za uvođenje stope doprinosa 21.03.2008 17.06.2008 2.250 €

N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J J AHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008 Half 2, 2008



9.1.4. ANALITIKA RASHODA

Projekt Analitika rashoda

Skraćeno ime projekta Analitika

Skraćenica AnRas



• Obezbijediti bolje analitičke sadržaje u dijelu rashoda i plaćanja što će poslužiti za bolje informisanje i bolju konsolidaciju podataka u sistemu zdravstva kao dijela javne potrošnje, u skladu sa Zakonom o budžetu i novim Pravilnikom o kontnom planu, što će poslužiti kao okvir za donošenje finansijskog plana Fonda

• Prilagoditi analitičke evidencije pruženih zdravstvenih usluga novom kontnom planu u cilju praćenja i izvještavanja o rashodima po mjestu nastanka, po nivoima zdravstvene zaštite, po vrsti troška i slično

• Analitiku rashoda prilagoditi novom modelu plaćanja i načinu fakturisanja zdravstvenih usluga

• Standardizovati uspostavljene evidencije u dijelu rashoda i način izvještavanja između RFZZO i javnih zdravstvenih ustanova, kako bi se omogućilo adekvatno praćenje i analiza i kontrola istih u smislu preduzimanja mjera za njihovo smanjenje i racionalizaciju potrošnje


Prioritet projekta srednji


• Novi kontni plan • Novi modeli plaćanja usluga (P) • Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora


- - -


4.12.2006 20.12.2007 10.500 €


� Usklađivanje analitike rashoda sa potrebama primarnog nivoa ZZ - 5 ekonomista [40%]; sistemski analitičar (vanjski)[40%]; 3 spoljna saradnika [25%];

� Usklađivanje analitike rashoda sa potrebama sekundarnog i tercijarnog nivoa ZZ - 5 ekonomista [40%]; sistemski analitičar (vanjski)[40%]; 3 spoljna saradnika [25%];


Usklađena analitike rashoda sa potrebama u cilju efikasnijeg pružanja ZZ i racionalnijeg upravljanja sredstvima

Komentari - - -



Slika 5: Terminski fazni plan projekta Analitika rashoda

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnost Početak Kraj Proc jenaFinans ijaKumulativa

12 Analitika rashoda 04.12.2006 20.12.2007 10.500 €

13 Start projekta 04.12.2006 04.12.2006 0 €

14 Usklađivanje analitike rashoda sa potrebamaprimarnog nivoa zdravstvene zaštite

04.12.2006 01.01.2007 3.500 €

15 Usklađivanje analitike rashoda sa potrebamasekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite

24.10.2007 20.12.2007 7.000 €

04.12

J A S O N D J F M A M J J A S O N D J F M AHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008



9.1.5. NOVI KONTNI PLAN

Projekt Novi kontni plan

Skraćeno ime projekta Konto

Skraćenica NKP



• Analiza postojećeg koncepta evidencije koji je mješovit i istovremeno uključuje obračunski sistem, modifikovani obračunski sistem i gotovinski sistem

• Analiza postojeće strukture prihoda i rashoda uvažavajući specifičnosti RFZZO i zdravstvenih ustanova, u cilju predloga osnova za izradu novog pravilnika o računovdstvu i kontnom planu

• Izrada pravilnika u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima. Pravilnik treba da uredi ekonomsku i funkcionalnu klasifikaciju računa za RFZZO i javne zdravstvene ustanove, što podrazumijeva alokaciju rashoda po nivoima zdravstvene zaštite i ekonomskim kategorijama što je značajno za sagledavanje cjelishodnosti trošenja sredstava Fonda

• Predvidjeti primjenu gotovinske i modifikovane gotovinske osnove što podrazumijeva evidenciju transakcija ili događaja u momentu prijema ili isplate gotovine, kao i evidenciju neizmirenih obaveza i finansijske i nefinansijske aktive za Fond i JZU

Eksterni/Interni eksterni/interni

Prioritet projekta visoki


• Novi modeli plaćanja usluga (P)


- - -


1.8.2006 25.12.2006 13.675 €


� Na svim fazama – ekonomista [50%]; ekonomist [40%]; 2 ekonomista [25%]; sistemski analitičar (vanjski)[17%]; 9 spoljnih saradnika [10%]


Pravilnik o računovodstvu i kontnom planu RFZZO i javnih zdravstvenih ustanova

Komentari - - -



Slika 6: Terminski fazni plan projekta Novi kontni plan

Rel.Br.


16 Novi kontn i plan 01.08.2006 25.12.2006 13.675 €

17 Start projekta 01.08.2006 01.08.2006 0 €

18 Analiza postojeć eg koncepta evidencije i postojećestrukture prihoda i rashoda

01.08.2006 27.09.2006 5.470 €

19 Izrada pravilnika u skladu s a Međunarodnimračunovods tvenim standardima

28.09.2006 24.11.2006 5.470 €

20 Predvidjeti p rimjenu gotovinske i modif ikovanegotovinske osnove

27.11.2006 25.12.2006 2.735 €

01.08




9.1.6. NOVI MODELI PLAĆANJA USLUGA (P)

Projekt Novi modeli plaćanja usluga (P)

Skraćeno ime projekta Plaćanja

Skraćenica NMP



• Uvođenje novih modela plaćanja za primarni, sekundarni i tercijarni nivo, sa utvrđenom namjenskom alokacijom sredstava

• Nakon testiranja novog modela plaćanja za primarni nivo u DZ Podgorica, postepeno ovaj model uvoditi i u ostale ustanove primarnog nivoa ZZ

• Analiza modela plaćanja ambulantno-specijalističkih usluga u bolnicama

• Analiza modela plaćanja stacionarnih usluga plaćanja u bolnicama (po b.o.danu, po bolesniku, po slučaju i sl).

• Uvođenje indikatora za praćenje pokazatelja o izvršenju planova rada, koji će ujedno biti i podsticaj medicinskom osoblju i menadžmentu ZU za kvalitetnijim i racionalnijim pružanjem zdravstvenih usluga

• Donijeti nove cjenovnike zdravstvenih usluga • Utvrditi način izvještavanja ZU prema Fondu i s tim u vezi

predvidjeti potrebne obrasce za evidentiranje pruženih usluga i ostalih indikatora

• Utvrditi način fakturisanja pruženih zdravstvenih usluga i izgled fakture za sekundarni i tercijarni nivo ZZ

Eksterni/Interni eksterni / interni



• Izabrani doktor


• Propisi Ministarstva zdravlja • Obim prava, standarda i normativa zdravstvenih usluga za

sekundarni i tercijarni nivo


3.7.2006 25.5.2009 182.380 €


� Plaćanje zdravstvenih usluga primarne ZZ u ostalim ustanovama PZZ - spoljni saradnik [50p]; stručni konsultant [10%]; ekonomista [50%]; ljekar [20%]; Pravnik [20%]; 2 ekonomista [20%]

� Plaćanje zdravstvenih usluga SEKUNDARNE i TERCIJARNE ZZ - spoljni saradnik [50%]; stručni konsultant [30%]; ekonomista [50%]; ljekar [30%]; pravnik [30%]; ekonomist [30%]; 4 spoljna saradnika [20%]; informatičar [50%]


Efikasno upravljanje sredstvima uz obezbjeđenje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica. Na ovaj način se daje podrška reformskim procesima.

Komentari

U procjeni finansija uračunati su i troškovi stručnih putovanja. U test-periodu nijesu predviđena sredstva pošto se projekat finansira iz sredstava Svjetske banke! 10.000€ je trošak za spoljne saradnike koji nijesu plaćeni iz sredstava Svjetske banke.



Slika 7: Terminski fazni plan projekta Novi modeli plaćanja usluga (P) sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Re l.Br.

Projek t / Faza / Aktivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

21 Novi modeli plaćanja usluga (P) 03.07.2006 25.05.2009 182.380 €

22 Testiranje novog modela plaćanja u okviru Pilotprojekta DZ Podgorica

03.07.2006 25.12.2006 10.000 €

23 Plaćanje zdravstvenih usluga primarne zdravstvenezaštite u ostalim ustanov ama PZZ

26.12.2006 12.12.2007 43.400 €

24 Plaćanje zdravstvenih usluga SEKUNDARNE iTERCIJARNE zdravstvene zaštite

13.12.2007 25.05.2009 128.980 €

Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q32006 2007 2008 2009

Re l.Br.


97 Propisi Ministarstva zdravlja 01.06.2006 01.06.2006 0 €

98 Obim pr ava, standar da i normativa zdravstvenihusluga za sekundarni i tercijar ni nivo

02.04.2007 02.04.2007 0 €

01.06

02.04

Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q32006 2007 2008 2009



9.1.7. USPOSTAVITI SISTEM ZA SKLAPANJE UGOVORA

Projekt Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora

Skraćeno ime projekta Ugovaranje

Skraćenica Ugovori

Započet projekt? da, na primarnom nivou


• Izrada predloga kriterijuma • Ugovaranje • Kontrola izvršenja ugovora • Praćenje realizacije



Međusobna veza sa ostalim projektima • Izabrani doktor (za primarni nivo)


• Saglasnost Ministarstva zdravlja na kriterije - primarni nivo • Obim prava, standarda i normativa zdravstvenih usluga za

sekundarni i tercijarni nivo • Saglasnost Ministarstva zdravlja na kriterije - sekundarni i

tercijarni nivo


1.6.2006 20.12.2007 45.000 €


� Na svim fazama – 3 ekonomista [30%]; pravnik [30%]; 2 ljekara [30%]; spoljni saradnik


Uspostavljen sistem za sklapanje ugovora

Komentari



Slika 8: Terminski fazni plan projekta Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br.

Projekt / Faza / Ak tivnost Početak Kraj ProcjenaFinansijaKumulativa

98 Obim prava, standarda i normativa zdravstvenihusluga za sekundarni i terc ijarni nivo

02.04.2007 02.04.2007 0 €

99 Ministarstva zdravlja daje saglasnost na kriterije -primarni nivo

26.09.2006 26.09.2006 0 €

100 Ministarstva zdravlja daje saglasnost na kriterije -sekundarni i terc ijarni nivo

24.08.2007 24.08.2007 0 €

02.04

26.09

24.08


Rel.Br.


25 Uspostaviti sis tem za sklapanje ugovora 01.06.2006 20.12.2007 45.000 €

26 Izrada Kriterija - prijedlog Ministarstva zdravlja(primarni nivo)

01.06.2006 29.06.2006 3.000 €

27 Zaključivanje ugovora - primarni nivo 27.09.2006 22.12.2006 9.000 €

28 Izrada Kriterija - prijedlog Ministarstva zdravlja(sekundarni i tercijarni nivo)

02.04.2007 27.06.2007 9.000 €

29 Zaključivanje ugovora - sekundarni i tercijarni nivo 27.08.2007 20.12.2007 12.000 €

30 Uspostavljanje osnova za kontrolu izvršenja ugovora 25.12.2006 19.04.2007 12.000 €




9.1.8. PRAĆENJE POTROŠNJE LJEKOVA I MEDICINSKIH SREDSTAVA

Projekt Praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava

Skraćeno ime projekta Ljekovi + MS

Skraćenica LJMS



• izraditi sistem za evidenciju i praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava kod davalaoca zdravstvenih usluga




• Novi modeli plaćanja usluga (P) • Integralni zdravstveni informacioni sistem (P) • Ostvarivanje prava iz ZO (P)


- - -


8.1.2007 5.6.2009 282.800 €


� Na svim fazama – ekonomista [20%]; informatičar [30%]; ljekar [20%]; farmaceut [30%]; 5 spoljnih saradnika [10%]


informacije za upravljanje i praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava

Komentari Spoljni saradnici: 5 predstavnika davalaca usluga, Instituta za zdravlje i ministarstva – centralni tim.



Slika 9: Terminski fazni plan projekta Praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava

Re l.Br .

Projek t / Faza / Ak tivnos t Početak Kraj Proc jenaFinans ijaKumulativa

31 Praćenje potrošnje ljekova i medicinsk ihsredstava

08.01.2007 05.06.2009 282.800 €

32 Start projekta 08.01.2 007 08.01.2007 0 €

33 Primarni nivo 08.01.2 007 26.10.2007 96.000 €

34 Sekundarni i tercijarni nivo 29.10.2 007 05.06.2009 186.800 €

08.01

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q12006 2007 2008 2009



9.1.9. OSTVARIVANJE PRAVA IZ ZO (P)

Projekt Ostvarivanje prava iz ZO (P)

Skraćeno ime projekta Prava

Skraćenica PRAVZO



• Analiziranje postojeće zakonske i podzakonske regulative • Pripremanje predloga izmjena i dopuna ZZO • Pripremanje predloga podzakonskih akata kojima se reguliše

ostvarivanje prava iz OZO • Pripremanje realnog – optimalnog nivoa prava iz OZO u

odnosu na finansijske mogućnosti Fonda • Uspostavljanje urednih evidencija o osiguranicima, obveznicima

uplate doprinosa i svih prava iz OZO radi evidentiranja troškova po osiguranom licu

• Pripremanje predloga ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga




• Integralni zdravstveni informacioni sistem (P) • Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora


- - -


1.6.2006 24.10.2006 11.000 €


� Izrada i donošenje podzakonskih akata – 5 pravnika [30%]; farmaceut [10%]; 2 ljekara [30%];

� Informatička podrška i uspostavljanje urednih evidencija o ostvarivanju prava osiguranika - pravnik [20%]; farmaceut [10%]; 2 ljekara [10%]; ekonomist [10%]; informatičar [50%]


• Podzakonski aktovi • Urađena softverska aplikacija za podršku poslovnim procesima

Komentari - - -



Slika 10: Terminski fazni plan projekta Ostvarivanje prava iz ZO (P)

Rel.Br.

Proj ekt / Faz a / Akti vnost Početak Kraj ProcjenaFinansijaKumulat iva

35 Ostvarivanje prava iz ZO (P) 01. 06 .2006 24.10 .2006 11.000 €J F M A M J J A S O N D J F M A M J J A S O NHalf 1, 2006 Hal f 2 , 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007

res urs ima)

37 Analizi ranje postojeć e regulative 01.06.2006 28.06.2006 0 €

38 Izrada i donošenje podzakonskih akata 29.06.2006 25.09.2006 6.600 €

39 Informatička podrš ka i uspos tavljanje urednihevidencija o ostvarivanju prava osiguranika

29.06.2006 24.10.2006 4.400 €



9.1.10. UVOĐENJE DZO (P)

Projekt Uvođenje DZO (P)

Skraćeno ime projekta DZO

Skraćenica DZO



• Priprema i donošenje podzakonskih akata • Ugovori sa davaocima zdravstvenih usluga • Promocija DZO • Kadrovski i organizacioni uslovi




• Ostvarivanje prava iz ZO (P)


• ZZO (izmjene i dopune) • Ostali zakonski propisi iz oblasti osiguranja


1.6.2006 4.6.2008 534.250 €


1. faza - pravnik [25%]

2. faza -ekonomista [50%]; pravnik [50%]; ljekar [50%]


Uvedeno DZO

Komentari - - -



Slika 11: Terminski fazni plan projekta Uvođenje DZO (P) sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br.


40 Uvođenje DZO (P) 01.06.2006 04.06.2008 534.250 €

41 1. faza 01.06.2006 25.10.2006 241.250 €

42 2. faza 19.06.2007 04.06.2008 293.000 €

Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q22005 2006 2007 2008 2009

Re l.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnos t Početak Kraj Proc jenaFinansijaKumulat iva

101 Zakon o zdravstvenom osiguranju ( izmjene idopune)

18.06.2007 18.06.2 007 0 €

102 Ostali zakonski propisi iz oblasti osiguranja 18.06.2007 18.06.2 007 0 €

18.06

18.06

Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q22005 2006 2007 2008 2009



9.1.11. EVROPSKA KARTICA ZO

Projekt Evropska kartica ZO

Skraćeno ime projekta Evropska kartica

Skraćenica EuroCard



• Stvaranje uslova za izdavanje kartice osiguranim licima • Upotreba evropskih kartica kod davalaca zdravstvenih usluga • Pravna osnova: rješenja Evropske komisije broj 189, 190 i 191






• Informatička osnova za primanje pacijenata u zdravstvenim ustanovama


4.1.2010 15.6.2011 234.920 €


� Stvaranje svih uslova za izdavanje kartice - ekonomista [10%]; 3 informatičara [10%]; pravnik [20%];

� Izdavanje i korišćenje evropskih kartica kod davalaca zdravstvenih usluga – 2 informatičara [50%]; 3 spoljna saradnika [30%]; 2 programera (spoljni)[50%]


Funkcionisanje evropske zdravstvene kartice u zdravstvenom sistemu

Komentari

Spoljni saradnici: 3 iz davalaca zdravstvenih usluga + 3 za pravljenje aplikacija (interfejse).

U procjenu potrebnih finansija uzet je u obzir trošak od 100.000€ za kartice, čitače, informaciono rješenje za čitače i slične troškove.



Slika 12: Terminski fazni plan projekta Evropska kartica ZO sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br.


43 Evropska kartica ZO 04.01.2010 15.06.2011 134.920 €

44 Start projekta 04.01.2010 04.01.2010 0 €

45 Stvaranje svih uslova za izdavanje kartice 04.01.2010 23.09.2010 5.400 €

46 Izdavanje i korišćenje evropskih kartica koddavalaca zdravstvenih usluga

24.09.2010 15.06.2011 129.520 €

04.01


Re l.Br.

Projekt / Faza / Aktivnost Po četak Kraj Procjen aFinansijaKumulativa

103 Informatička osnova z a primanje pac ijenata uzdr av stvenim ustanovama

27.08.2010 27.08.2010 0 € 27.08Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2009 2010 2011 2012



9.1.12. OBIM PRAVA I STANDARDA U OSTVARIVANJU PRAVA NA LIJEČENJE U INOSTRANSTVU

Projekt Obim prava i standarda u ostvarivanju prava na liječenje u inostranstvu

Skraćeno ime projekta Inostranstvo

Skraćenica INO



• Analiziranje postojeće regulative i uporedna rješenja zemalja i okruženja, kao i šire

• Definisanje dijagnoza, stanja za liječenje u inostranstvu • Izrada predloga podzakonskih akata na području

međunarodnog osiguranja (postupak i način, obim prava i standardizacija ostvarivanja prava na liječenje u inostranstvu

• Uspostavljanje organizacionih radnih tijela vještačenja (komisija)

• Informatička podrška ovog postupka • Uvođenje neophodnih evidencija i izvještavanja po osnovu

ostvarivanja ovih prava radi praćenja troškova






- - -


6.11.2006 23.10.2007 9.840 €


� Analiziranje postojeće regulative i uporednih rješenja + Izrada i donošenje podzakonskih akata - pravnik [20%]; 2 ljekara [20%]; 2 Spoljna saradnika [20%];

� Informatička podrška ovog postupka, uspostavljanje neophodnih evidencija i izvještavanja - ljekar [10%]; pravnik [10%]; informatičar [10%]


• Odluka o obimu prava i standarda za upućivanje na liječenje u inostranstvo

• Pravilnik o postupku i načinu upućivanja na liječenje u inostranstvo

Komentari Spoljni saradnici: 2 konsultanta iz Kliničkog centra.



Slika 13: Terminski fazni plan projekta Obim prava i standarda u ostvarivanju prava na liječenje u inostranstvu

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnos t Poče tak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

47 Obim prava i standarda u os tvarivanju prava nalječenju u inos trans tvu

06.11.2006 23.10.2007 9.840 €

48 Start projekta 06.11.2006 06.11.2006 0 €

49 Analiziranje postojeće regulative u uporednihrješenja + Izrada i donošenje podzakonskih akata

06.11.2006 27.06.2007 8.640 €

50 Informa tič ka podrška ovog postupka, uspostavljanjeneophodnih evidenc ija i izvještavanja

28.06.2007 23.10.2007 1.200 €

06.11

M J J A S O N D J F M A M J J A S O N D J FHalf 1, 2006 Half 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008



9.1.13. SPROVOĐENJE MEĐUNARODNIH SPORAZUMA O SOCIJALNOM OSIGURANJU

Projekt Sprovođenje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

Skraćeno ime projekta Međunarodno osiguranje

Skraćenica MZO



• Izrada osnova za pregovore u oblasti međunarodnog ZO, učestvovanje u pripremama sporazuma o socijalnom osiguranju

• Predlaganje administrativnog sporazuma, predlaganje sporazuma o paušalu, predlaganje obrazaca po osnovu međunarodnog zdravstvenog osiguranja (način obračuna paušala i obračuna stvarnih troškova

• Sprovođenje sporazuma o socijalnom osiguranju (saradnja sa inostranim kasama)

• Informatička podrška implementaciji sporazuma o socijalnom osiguranju

• Uvođenje izvještavanja o ostvarenim prihodima i rashodima po osnovu međunarodnog ZO

Eksterni/Interni eksterni





- - -


5.11.2007 14.9.2011 64.600 €


� Priprema i pregovori za zaključivanje sporazuma o socijalnom osiguranju Predlaganje administrativnog sporazuma, paušala, obrazaca - ekonomista [10%]; 2 pravnika [10%];

� Informatička podrška implementaciji sporazuma, Uvođenje izvještavanja o ostvarenim prihodima i rashodima - ekonomista [10%]; pravnik [10%]; informatičar [10%]


Zaključeni međunarodni ugovori

Komentari

Trajanje projekta do kraja strateškog razvojnog programa. Spoljni saradnici: 1 iz Ministarstva zdravlja. U procjeni finansija uzeti su u obzir i troškovi dnevnica i putnih troškova, kao i materijalnih troškova pregovarača.



Slika 14: Terminski fazni plan projekta Sprovođenje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

Rel.Br.


51 Sprovođenje međunarodnih sporazuma osocijalnom osiguranju

05.11.2007 14.09.2011 64.600 €

52 Start projekta 05.11.2007 05.11.2007 0 €

53 Priprema i pregovori za zaključivanje sporazuma osocijalnom osiguranju te Predlaganjeadminis trativnog sporazuma, paušala, obrazaca

05.11.2007 27.09.2010 40.800 €

54 Informatička podrška implementaciji sporazuma,Uvođenje izvještavanja o ostvarenim prihodima i

22.10.2008 14.09.2011 23.800 €

05.11

H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H22005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013



9.1.14. IZABRANI DOKTOR

Projekt Izabrani doktor

Skraćeno ime projekta Izabrani doktor

Skraćenica IZDOK



• izrada baze podataka o izabranim ljekarima od strane opredijeljenih osiguranika

• izrada evidencija usluga • raspisivanje poziva za izbor i promjenu • odabir




• Integralni zdravstveni informacioni sistem (P) • Novi modeli plaćanja usluga (P)


- - -


8.1.2007 21.3.2008 90.800 €


� Priprema i izrada baze podataka – 2 informatičara [30%]; ekonomista [20%]; pravnik [20%]

� Implementacija u ustanovama primarne zdravstvene zaštite van Podgorice – 2 informatičara; ljekar [20%]; 3 ekonomista [20%]; pravnik [10%]


Implementacija projekta reforme primarne zdravstvene zaštite na području RCG.

Komentari U procjeni finansija uzeti su u obzir i troškovi konsultantske kuće, kao i IT spoljnih izvođača.



Slika 15: Terminski fazni plan projekta Izabrani doktor

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnost Početak Kraj Proc jenaFinans ijaKumulativa

55 Izabrani dok tor 08.01.2007 21.03.2008 90.800 €

56 Start projekta 08.01.2007 08.01.2007 0 €

57 Priprema i izrada baze podataka 08.01.2007 02.07.2007 6.000 €

58 Implementacija u ustanovama primarne zdravstvenezaštite van Podgorice

05.04.2007 21.03.2008 84.800 €

08.01

O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M J JHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008 Half 2, 2008



9.1.15. INTEGRALNI ZDRAVSTVENI INFORMACIONI SISTEM (P)

Projekt Integralni zdravstveni informacioni sistem (P)

Skraćeno ime projekta IZIS

Skraćenica IZIS

Započet projekt? da, na primarnom nivou


• Definisanje strategije razvoja • Definisanje strukture i obima podataka • Definisanje načina komuniciranja u zdravstvenom sistemu • Definisanje standarda HW opreme i IKT infrastrukture • Postavljanje standarda za sigurnost i bezbjednost • Definisanje upravljačke strukture sistema

Eksterni/Interni interni / eksterni



- - -


- - -


2.10.2006 8.7.2008 380.000 €


Analiza stanja i Definisanje strategije razvoja - ekonomista [10%]; 2 informatičara [30%]; pravnik [10%]; 5 spoljnih saradnika [10%]

Definisanje strukture i obima podataka te načina komuniciranja u zdravstvenom sistemu - ekonomist [10%]; 2 informatičara [30%]; pravnik [10%]; 5 spoljnih saradnika [10%]; pravnik [10%]; ljekar [10%]

Definisanje standarda HW opreme i IKT infrastrukture, te standarda za sigurnost i bezbjednost; Definisanje upravljačke strukture sistema; Implementacija modula. - Ekonomist [10%]; 2 Informatičara [30%];


Dokument koji definiše IZIS

Komentari

Spoljni saradnici: 5 ljudi (Ministarstvo zdravlja, Institut za zdravlje, davaoci zdravstvenih usluga, fakultet).

SW i HW će biti centralno nabavljeni i razvijeni za više projekata zajedno; kod svakog projekta se inače parcijalno definišu SW i HW potrebe, ali konačno rješenje je zajedničko. Jedino na taj način će biti centralno rješenje bolje, pošto u tom slučaju trošak neće pasti samo na jedan projekat nego će se, u stvari, raspodijeliti.

Troškovi nabavke SW i HW za zdravstvo (trenutna procjena kreće se oko 3 miliona € do kraja 2009. godine) nijesu uključeni u procjenu potrebnih finansija, u ovom projektu nalaze se samo troškovi izrade projekta.



Napomena: Ovo je veoma bitan segment ukupnog razvoja zdravstvenog sistema. Od načina na koji se bude realizovao ovaj projekat i dinamike njegovog izvođenja, zavisiće uspješnost i kvalitet reformi.

Veličina crnogorskog zdravstvenog sistema, kao i nepostojanje informacionog sistema zasnovanog na tehnologijama starije generacije, mogu biti strateška konkurentska prednost u odnosu na zemlje EU.

Ukoliko se na kvalitetan način pristupi planiranju, izgradnji i implementaciji ovog sistema, stvorili bi se preduslovi da se »preskoči« i vremenska distanca u razvoju bar za 10 – tak godina, i smanji razlika u tehnološkoj razvijenosti nas i zemalja EU.

Neophodno je veoma obazrivo i mudro pristupiti procjeni troškova za ovaj projekat, jer se oni mogu višestruko razlikovati, u zavisnosti od načina realizacije i primijenjene tehnologije.

Optimalno bi bilo da se do kraja planskog perioda razvije ovakav sistem na svim nivoima ZZ (svim domovima zdravlja, opštim i specijalnim bolnicama, Kliničkom centru Crne Gore, Insitutu za javno zdravlje i dr.) uz troškove od oko 8 – 10 miliona €.



Slika 16: Terminski fazni plan projekta Integralni zdravstveni informacioni sistem (P)

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnost Početak Kraj ProcjenaFinans ijaKumulativa

59 Integralni zdravs tveni informacioni s istem (P) 02.10.2006 08.07.2008 380.000 €

60 Start projekta 02.10.2006 02.10.2006 0 €

61 Analiza stanja i Definisanje strategije razvoja 02.10.2006 26.03.2007 8.400 €

62 Definisanje strukture i obima podataka te načinakomuniciranja u zdravstvenom sistemu

29.11.2006 23.05.2007 159.000 €

63 Definisanje standarda HW opreme i IKTinf rastrukture, te standarda za sigurnost ibezbjednost; Def inisanje upravljačke strukturesis tema; Implementac ija modula.

26.01.2007 08.07.2008 212.600 €

02.10

S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M JHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008



9.1.16. DATA WAREHOUSE ZA RFZZO

Projekt Data Warehouse za Fond

Skraćeno ime projekta Data Warehouse

Skraćenica DW



Definisanje strategije razvoja i implementacije DW

Definisanje načina skladištenja podataka u RFZZO

Pristup do podataka

Načini korišćenja

Metodologije izvještavanja na osnovu tih podataka




• Ostvarivanje prava iz ZO (P) • Analitika rashoda • Praćenje potrošnje ljekova i medicinskih sredstava • Uvođenje DZO (P)


- - -


8.1.2007 25.12.2007 196.400 €


Definisanje strategije razvoja i implementacije DW definisanje načina skladištenja podataka u Fondu - ekonomista; farmaceut [20%]; 2 informatičara; ljekar [20%]

Pristup do podataka i načini korišćenja, Metodologije izvještavanja na osnovu tih podataka - ekonomista [50%]; farmaceut [20%]; 2 informatičara [70%]; ljekar [20%]


Alati za upotrebu Data Warehouse RFZZO.

Komentari

Dodatni spoljni saradnici: konsultantska kuća / konsultant specijalisti za DW. U procjeni potrebnih finansija uzet je u obzir trošak konsultantske kuće za postavljanje Data Warehouse = 160.000€ .



Slika 17: Terminski fazni plan projekta Data Warehouse za RFZZO

Rel.Br.


64 Data Warehouse za Fond 08.01.2007 25.12.2007 196.400 €

65 Start projekta 08.01.2007 08.01.2007 0 €

66 Def inisanje strategije razvoja i implementacije DWte def in isanje načina skladiš tenja podataka uFondu

08.01.2007 29.08.2007 187.200 €

67 Pristup do podataka i načini korišćenja,Metodologije izvještavanja na osnovu tih podataka

30.08.2007 25.12.2007 9.200 €

08.01

S O N D J F M A M J J A S O N D J F M A M JHalf 2, 2006 Half 1, 2007 Half 2, 2007 Half 1, 2008



9.1.17. INTERNA REVIZIJA

Projekt Interna revizija

Skraćeno ime projekta Interna revizija

Skraćenica IR



• analiza zakonskih rješenja za institucionalizovanje interne revizije u organizacijama koje se bave javnim ovlašćenjima

• analiza nivoa rizika poslovanja RFZZO • izrada i donošenje predloga pravilnika o internoj reviziji • stvaranje organizacionih pretpostavki za rad službe • informatička podrška i izvještavanje




- - -


• Propisi Ministarstva finansija


29.12.2006 27.3.2007 2.300 €


Analiza zakonskih rješenja za institucionalizovanje interne revizije - pravnik [30%]

Izrada i donošenje predloga pravilnika o internoj reviziji - ekonomista [50%]; pravnik [50%]

Informatička podrška i izvještavanje (sve vrijeme trajanja projekta) - Učestvuje informatičar koji je zajednički za sve projekte (strateška informatička podrška).


Uspostavljeno odjeljenje za internu reviziju.

Komentari - - -



Slika 18: Terminski fazni plan projekta Interna revizija sa očekivanim terminima eksternih procesa.

Rel.Br.


68 Interna revizija 29.12.2006 27.03.2007 2.300 €

69 Analiza zakonskih r ješenja za instituc ionalizovanjeinterne revizije

29.12.2006 26.01.2007 300 €

70 Izrada i donošenje p redloga pravilnika o internojreviziji

29.01.2007 27.03.2007 2.000 €

71 Informatička podrška i izvješ tavanje (cijelo vr ijemetrajanja projekta)

29.12.2006 27.03.2007 0 €

Oc t Nov Dec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug SepQtr 4, 2006 Qtr 1, 2007 Qtr 2, 2007 Qtr 3, 2007

Rel.Br.

Projek t / Faza / Ak tivnost Po četak Kraj Procjen aFinansijaKumulativa

96 Pr opisi Ministars tva finans ija 29.12.2006 29.12.2006 0 € 29.12Oc t Nov Dec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug SepQtr 4, 2006 Qt r 1, 2007 Qt r 2, 2007 Qt r 3, 2007



9.1.18. UPRAVLJANJE KADROVIMA (P)

Projekt Upravljanje kadrovima (P)

Skraćeno ime projekta Kadrovi

Skraćenica HRM



• Implementacija akta o sistematizaciji u potpunosti • Utvrđivanje parametara za vrednovanje zarada u skladu sa

aktom o sistematizaciji • Izrada i donošenje Pravilnika o napredovanju i Pravilnika o

stručnom obrazovanju i usavršavanju zaposlenih • Izrada programa edukacije za TOP menadžment • Izrada programa edukacije za šalterske radnike • Izrada programa edukacije za zaposlene odjeljenja za kontrolu • Izrada programa edukacije za zaposlene u zdravstvenim

ustanovama • Organizovanje internih škola po donijetim programima




- - -


- - -


1.1.2007 1.7.2011 153.000 €


Implementacija akta o sistematizaciji i Izrada i donošenje Pravilnika o napredovanju i stručnom obrazovanju i usavršavanju zaposlenih - ekonomista [20%]; informatičar [20%]; 2 pravnika [20%]; ljekar [20%]


HRM plan

Komentari

Za ostale faze - Izrada programa edukacije, Sprovođenje godišnjih edukativnih programa - biće potrebni i spoljni saradnici: konsultanti za definisanje područja menadžmenta, socijalna medicina, sklapanje ugovora,...

U procijeni potrebnih finansija za te faze fiksni troškovi predstavljaju Izradu i sprovođenje programa edukacije do kraja 2011. godine.



Slika 19: Terminski fazni plan projekta Upravljanje kadrovima (P)

Rel.Br.


72 Upravljanje kadrovima (P) 01.01.2007 01.07.2011 153.000 €

73 Start projekta 01.01.2007 01.01.2007 0 €

74 Implementacija akta o sistematizaciji i Izrada idonošenje Pravilnika o napredovanju i s tručnomobrazovanju i usavršavanju zaposlenih

02.01.2007 29.03.2007 3.000 €

75 Izrada programa edukacije 30.03.2007 21.09.2007 30.000 €

76 Provođenje godišnjeg edukativnog programa 2007 29.05.2007 20.11.2007 24.000 €

77 Ažuriranje postojećeg programa edukacije iProvođenje godišnjeg edukativnog programa 2008

04.02.2008 21.11.2008 24.000 €


02.02.2009 20.11.2009 24.000 €


01.02.2010 19.11.2010 24.000 €


07.02.2011 01.07.2011 24.000 €

01.01

H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H12005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013



9.1.19. OPTIMALIZACIJA USLOVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI RFZZO (P)

Projekt Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnosti RFZZO (P)

Skraćeno ime projekta Prostorije

Skraćenica PROST



• Priprema analize i snimak postojećeg stanja poslovnih prostorija RFZZO

• Izrada predloga građevinskih projekata za renoviranje i proširenje poslovnih prostorija

• Izvršenje procedure odabira i ugovaranje sa projektantskim kućama

Eksterni/Interni Interni

Prioritet projekta Srednji


- - -


- - -


2.10.2006 21.10.2009 107.600 €


Za sve faze projekta planirani su ekonomista [10%] i pravnik [10%].


Izrada projekata Fonda.

Komentari



Slika 20: Terminski fazni plan projekta Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnosti RFZZO (P)

Re l.Br.


81 Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnostiFonda (P)

02.10.2006 21.10.2009 307.600 €

82 Početak projekta 02.10.2006 02.10.2006 0 €

83 Priprema analize i snimak postojećeg stanjaposlovnih prostorija Fonda

02.10.2006 26.03.2007 1.200 €

84 Izrada predloga građevinskih projekata renoviranja iproširenja poslovnih prostorija

27.03.2007 18.09.2007 51.200 €

85 Odabir izvođača radova i ugovaranje 19.09.2007 12.03.2008 1.200 €

86 Izvođenje građevinskih radova i Tehničko opremanje 13.03.2008 21.10.2009 254.000 €

02.10




9.1.20. ZAJEDNIČKA STRATEŠKA INFORMATIČKA PODRŠKA

Prilikom izvođenja projekata razvoja zdravstvenog osiguranja potrebna će biti konstantna strateška informatička podrška od RFZZO. Ta podrška biće aktivna do 2011. godine.

Podrška će se vršiti od strane najmanje jednog informatičara iz RFZZO, koji će da sarađuje na svim projektima gdje je to potrebno. Planovi resursa na većini od 19 projekata, u onim segmentima gdje se pojavljuju informatičari, već uzimaju u obzir i učestvovanje strateške informatičke podrške, mada ona nije eksplicitno prikazana. Na projektima na kojima je planiran manji procenat informatičara od očekivanoga ili očekivani informatičar nije planiran, znači da će dio posla odraditi strateška informatička podrška. Osim toga podrška se može iskoristiti i na projektima na kojima za sada nije planirana.

Zajednička projektna aktivnost

Zajednička strateška informatička podrška

Sadržaj projektne aktivnosti

• Podrška svim projektima prilikom izvođenja aktivnosti

Početak aktivnosti Kraj aktivnosti Procjena potrebnih finansija (EUR)

01.06.2006 30.06.2011 63.140 €


1 Informatičar


Podrška.

Komentari - - -



9.2. CJELOKUPNI TERMINSKI I FINANSIJSKI PLAN RAZVOJA ZO

Slika 21 prikazuje cjelokupni terminski plan projekata iz SRP RFZZO.

Slika 21: Terminski plan projekata iz SRP RFZZO

Tip Projek t / Faza / Ak tivnos t

Projekti Strateškog Razvojnog PlanaZO CG

Projek t Objedinjena naplata doprinosa

Projek t Naknada štete u sprovođenju OZO

Projek t Povrede na radu i profesionalnaoboljenja - Evidencije

Projek t Analitika rashoda

Projek t Novi kontni plan

Program Novi modeli plaćanja usluga (P)

Projek t Uspostaviti sistem za sklapanjeugovora

Projek t Praćenje potrošnje ljekova imedicinskih sredstava

Program Ostvarivanje prava iz ZO (P)

Program Uvođenje DZO (P)

Projek t Evropska kartica ZO

Projek t Obim prava i standarda uostvarivanju prava na lječenju uinostranstvu

Projek t Sprovođenje međunarodnihsporazuma o socijalnom osiguranju

Projek t Izabrani doktor

Program Integralni zdravstveni informacionisistem (P)

Projek t Data Warehouse za Fond

Projek t Interna revizija

Program Upravljanje kadrovima (P)

Program Optimalizacija uslova za obavljanjedjelatnosti Fonda (P)

Zajednička Strateška InformatičkaPodrška

Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q22005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012



Sljedeća slika prikazuje terminski plan eksternih uslova i procesa.

Slika 22: Terminski plan eksternih uslova i procesa

Projekt / Faza / Aktivnost

Propisi Ministarstva zdravlja

Saglasnost Ministarstva zdravlja na kriterije -primarni nivoZakon o organizaciji Hitne Službe

Propisi Ministarstva finansija

Obim prava, standarda i normativazdravstvenih usluga za sekundarni i tercijarniUgovori sa davaocima zdravstvenih usluga

Zakon o osiguravajućim društvima

Zakon o osiguranju u saobraćaju

Definisanje stope doprinosa

Zakon o evidencijama u oblasti zdravstvenezaštiteZakon o zdravstvenom osiguranju (izmjene idopune)Ostali zakonski propisi iz oblasti osiguranja

Saglasnost Ministarstva zdravlja na kriterije -sekundarni i tercijarni nivoCentralni registar i objedinjene naplate javnihprihoda (poreza i doprinosa) - ProjektSvjetske Banke (Poreska uprava i Fond PIO)Informatička osnova za primanje pacijenata uzdravstvenim ustanovama

01.06

26.09

01.01

29.12

02.04

29.06

29.06

29.06

02.07

02.07

18.06

18.06

24.08

30.06

27.08

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q32006 2007 2008 2009 2010 2011



Slika 23 prikazuje predviđeni ukupni budžet RFZZO u periodu od 2006. godine do 2011. godine za predložene projekte SRP RFZZO.

Troškovi nabavke SW i HW za zdravstvo (trenutna procjena kreće se oko 3 miliona € do kraja 2009. godine) nijesu uključeni u procjenu potrebnih finansija.

Slika 23: Predviđeni ukupni budžet RFZZO za SRP RFZZO od 2006. do 2011. godine

Task Name Procjena

Finansija Kumulativa

Projekti Strateškog Razvojnog Plana ZO CG 2.402.355 €

Objedinjena naplata doprinosa 5.300 €

Naknada štete u sprovođenju OZO 9.000 €


5.850 €

Analitika rashoda 10.500 €

Novi kontni plan 13.675 €

Novi modeli plaćanja usluga (P) 182.380 €

Uspostaviti sistem za sklapanje ugovora 45.000 €


282.800 €

Ostvarivanje prava iz ZO (P) 11.000 €

Uvođenje DZO (P) 534.250 €

Evropska kartica ZO 134.920 €

Obim prava i standarda u ostvarivanju prava na lječenju u inostranstvu

9.840 €


64.600 €

Izabrani doktor 90.800 €

Integralni zdravstveni informacioni sistem (P)

380.000 €

Data Warehouse za Fond 196.400 €

Interna revizija 2.300 €

Upravljanje kadrovima (P) 153.000 €

Optimalizacija uslova za obavljanje djelatnosti Fonda (P)

107.600 €

Zajednička Strateška Informatička Podrška 63.140 €

Details

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

2006 2007 2008 2009 2010 2011

325.947 € 1.043.349 € 626.541 € 270.690 € 109.063 € 116.766 €

5.300 €

2.495 € 6.505 €

3.324 € 2.526 €

3.333 € 7.167 €

13.675 €

10.689 € 47.147 € 89.399 € 35.145 €

12.714 € 32.286 €

116.459 € 116.528 € 49.813 €

11.000 €

341.250 € 212.778 € 180.222 €

54.056 € 80.864 €

2.057 € 7.783 €

2.213 € 15.745 € 22.302 € 18.579 € 5.761 €

70.946 € 19.854 €

33.357 € 270.152 € 76.491 €

196.400 €

14 € 2.286 €

57.000 € 24.000 € 24.000 € 24.000 € 24.000 €

619 € 52.486 € 27.495 € 27.000 €

7.238 € 12.429 € 12.476 € 12.429 € 12.429 € 6.140 €

Sljedeća slika prikazuje predviđeni budžet spoljnih troškova RFZZO u periodu od 2006. do 2011. godine za predložene projekte SRP RFZZO. Spoljni troškovi su troškovi spoljnih saradnika, spoljnih izvođača, konsultanata i konsultantskih kuća, odnosno svi spoljni materijalni troškovi.



Slika 24: Predviđeni budžet svih spoljnih troškova RFZZO za SRP RFZZO od 2006. do 2011. godine

Task Name Procjena


Projekti Strateškog Razvojnog Plana ZO CG 1.954.915 €


Naknada štete u sprovođenju OZO 0 €


0 €






252.800 €

Ostvarivanje prava iz ZO (P) 0 €




3.840 €


0 €



357.200 €


Interna revizija 0 €



100.000 €

Zajednička Strateška Informatička Podrška 0 €

Details

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

2006 2007 2008 2009 2010 2011

294.313 € 856.000 € 519.501 € 216.581 € 69.275 € 99.245 €

1.800 €

0 € 0 €

0 € 0 €

1.429 € 3.071 €

6.675 €

10.314 € 22.401 € 58.763 € 23.101 €

5.086 € 12.914 €

104.269 € 104.051 € 44.480 €

0 €

240.000 € 152.778 € 122.222 €

95.275 € 125.245 €

914 € 2.926 €

0 € 0 € 0 € 0 € 0 €

38.294 € 11.706 €

29.895 € 255.347 € 71.958 €

160.000 €

0 € 0 €

54.000 € 24.000 € 24.000 € 24.000 € 24.000 €

0 € 50.000 € 125.000 € 125.000 €

0 € 0 € 0 € 0 € 0 € 0 €

Sljedeća slika prikazuje predviđeni budžet unutrašnjih troškova RFZZO u periodu od 2006. do 2011. godine za predložene projekte SRP RFZZO. Unutrašnji troškovi su troškovi svih zaposlenih u RFZZO, s tim povezani troškovi, i svi unutrašnji materijalni troškovi.



Slika 25: Predviđeni budžet svih unutrašnjih troškova RFZZO za SRP RFZZO od 2006. do 2011. godine

Task Name Procjena


Projekti Strateškog Razvojnog Plana ZO CG 447.440 €


Naknada štete u sprovođenju OZO 9.000 €


5.850 €






30.000 €

Ostvarivanje prava iz ZO (P) 11.000 €




6.000 €


64.600 €



22.800 €


Interna revizija 2.300 €



7.600 €

Zajednička Strateška Informatička Podrška 63.140 €

Details

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

Cost

2006 2007 2008 2009 2010 2011

41.634 € 187.349 € 107.041 € 54.108 € 39.788 € 17.520 €

3.500 €

2.495 € 6.505 €

3.324 € 2.526 €

1.905 € 4.095 €

7.000 €

375 € 24.746 € 30.636 € 12.044 €

7.629 € 19.371 €

12.191 € 12.476 € 5.333 €

11.000 €

1.250 € 10.000 € 8.000 €

8.781 € 5.619 €

1.143 € 4.857 €

2.213 € 15.745 € 22.302 € 18.579 € 5.761 €

32.652 € 8.148 €

3.462 € 14.805 € 4.533 €

36.400 €

14 € 2.286 €

3.000 € 0 € 0 € 0 € 0 €

619 € 2.486 € 2.495 € 2.000 €

7.238 € 12.429 € 12.476 € 12.429 € 12.429 € 6.140 €

9.3. CJELOKUPNI PLAN POTREBA PO RESURSIMA

Plan potreba po resursima napravljen je da prikazuje potrebu napora u čovjek-mjesecima i po broju pojedinog tipa resursa. Ova dva tipa podataka moramo kod čitanja uvijek da kombinujemo.

Primjer:

Red »Napor u mjesecima« pokazuje npr. da će ekonomisti biti potrebni u 2006. godini 14 čovjek-mjeseci, a u 2007. godini 53 čovjek-mjeseca. Red »Broj potrebnih« pokazuje da bi, s obzirom na zauzetost po projektima, ukupno trebali 5 ekonomista u 2006. godini i 7 ekonomista u 2007. godini. Iz toga proizilazi da bi jedan ekonomista bio prosječno zauzet 2,8 mjeseca na projektima u 2006. i 7,6 mjeseci na projektima u 2007. Ako ne želimo da se zauzetost pojedinog ekonomiste poveća u 2007. godini, tada će rukovodstvo RFZZO odlučiti da se na projektima angažuje više od 7 ekonomista u 2007. godini.



Tabela 16: Godišnji plan potreba po resursima

Resursi Godina 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Ukupni napor resursa (čovjek-mjeseci)

Napor u mjesecima 14 53 23 8 3 1 102

Ekonomisti Broj potrebnih: 5 7 3 2 1 1


Informatičar (za sve projekte) Broj potrebnih: 1 1 1 1 1 1


Informatičari Broj potrebnih: 2 7 4 1 2 2


Sistemski analitičar (spoljni) Broj potrebnih: 1 1 0 0 0 0


Programeri (spoljni) Broj potrebnih: 0 0 0 0 1 1


Pravnici Broj potrebnih: 3 3 2 1 1 1


Ljekari Broj potrebnih: 2 3 2 1 0 0


Farmaceuti Broj potrebnih: 1 1 1 1 0 0


Spoljni saradnici Broj potrebnih: 5 5 3 2 1 1


Stručni konsultanti Broj potrebnih: 0 1 1 1 0 0



Grafik 11: Planirani napor - Ekonomisti

Planirani napor - Ekonomisti

0

10

20

30

40

50

60

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

Čo

vje

k-m

jese

ci

Grafik 12: Planirani napor - Informatičari

Planirani napor - Informatičari

0

10

20

30

40

50

60

70

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

Čo

vje

k-m

jese

ci



Grafik 13: Planirani napor - Pravnici

Planirani napor - Pravnici

0

5

10

15

20

25

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

Čo

vje

k-m

jese

ci

Grafik 14: Planirani napor - Ljekari

Planirani napor - Ljekari

0

5

10

15

20

25

30

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

Čo

vje

k-m

jese

ci



Grafik 15: Planirani napor - Spoljni saradnici

Planirani napor - Spoljni saradnici

0

5

10

15

20

25

30

35

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godina

Čo

vje

k-m

jese

ci

9.4. POKAZATELJI REALIZACIJE SRP RFZZO

Za uspješnu realizaciju SRP RFZZO do 2011. godine, RFZZO će pripremati godišnje planove razvoja, realizacije strategije i planove implementacije projekata, kojima se postavljeni strateški i područni ciljevi žele postići. U godišnje planove poslovanja uključeni su i konkretni projekti iz SRP RFZZO, za čije izvođenje je potrebno pripremati detaljne projektne materijale, koji služe kao formalni osnov za start projekata i sadrže detaljne ciljeve projekata, organizaciju izvođenja projekata i sastav projektnog tima, kao i definisane funkcije nadzora.

Za objektivno praćenje postepene realizacije planiranih strateških ciljeva, kao i cjelokupnog SRP RFZZO, neophodno je upotrijebiti metodologiju praćenja sa pokazateljima, sa kojima se periodično mjeri postignuti nivo realizacije. Za pokazatelje prije svega treba upotrijebiti pokazatelje koji su bili upotrijebljeni u analizi za SRP RFZZO:

1. Finansiranje

• Privredni razvoj

• Izdaci za zdravstvo

• Demografija

• Izvori finansiranja

2. Partnerski odnosi

• Zdravstveno stanje stanovništva

• Zdravstvena djelatnost

• Trendovi broja osiguranih lica po kategorijama i područnim jedinicama

• Realizovani i upotrebljavani moduli integralnog informacionog sistema



3. Unutrašnji procesi

• Trendovi porasta informatizovanih radnih mjesta u RFZZO

• Broj uređenih područnih jedinica i odjeljenja u centrali

4. Upravljanje kadrovima

• Broj realizovanih usavršavanja za sve zaposlene u RFZZO

• Broj dana i učesnika u usavršavanju za upotrebu informacionih rješenja

• Broj dana i učesnika u usavršavanju zaposlenih u područnim jedinicama

• Broj dana i učesnika u usavršavanju na međunarodnim kursevima

• Struktura kadrova po stepenu postignutog obrazovanja

9.5. ORGANIZACIJA IMPLEMENTACIJE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA

Za implementaciju SRP RFZZO nužno je definisati različite organizacione nivoe implementacije, uključujući strateški projektni savjet sa sponzorima projekata, rukovodstvo projekata i, naročito, komuniciranje projektnih menadžera sa sponzorima projekata i projektnim biroom, kao i projektni biro sa projektnim informacionim sistemom i sistemom kontrole realizacije projekata.

9.5.1. PROJEKTNI BIRO

Prema novoj sistematizaciji u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji RFZZO postoji odjeljenje za upravljanje promjenama, a i u njemu je neophodno zadužiti dvojicu ekonomista (vođu i pomoćnika) za organizaciju i izvođenje projektnog biroa, odnosno za (administrativno i informacionu) koordinaciju izvođenja projekata. U ovom SRP RFZZO već je utvrđeno puno strateških projekata i programa projekata, jer djelatnost Fonda zahtijeva uspostavljanje velikog broja samostalnih projekata, projekata u okviru programa projekata i naravno, izvođenje redovnih zadataka. Kod tako velikog broja zadataka potrebno je puno planiranja, izrade različitih izvještaja, praćenja razvoja proizvoda i razmjenjivanja iskustava. Takvoj okolini odgovara formiranje programsko-projektnog biroa, koji može pružiti pomoć u obliku savjetovanja i može obavljati određene zadatke umjesto nosilaca uloga na programima i projektima.

Obično je projektni biro u nekoj organizaciji formiran za više projekata, a njegov zadatak je obavljanje širokog spektra različitih poslova, koje bi inače morao obavljati vođa projekta ili dijelom članovi projektne grupe. Najčešće se u projektnom biroju obavlja ulogu sekretara projekata, a toj ulozi slijede uloga organizatora projekata, uloga staratelja rezultata projekata i uloga pravnog savjetnika. Prema tome, glavni zadatak projektnog biroa bio bi izvještavanje menadžera projekata i sponzora projekata o neophodnim informacijama o izvođenju projekata. Projektni biro u ulozi sekretara projekata na osnovu



ovlašćenja vođe projekta i u skladu sa pravilnikom programa projekata, brine za projektnu dokumentaciju, na zahtjev menadžera projekta, organizuje sastanke na projektu, šalje pozivnice za projektne sastanke, piše zapisnike projektnih sastanaka i slično. U ulozi organizatora projekata priprema planove projekata sa naglaskom na pripremi terminskih planova projekta, prati izvođenje aktivnosti, prati troškove projekata, od projektnih timova prikuplja podatke o stanju aktivnosti, priprema potrebne izvještaje i ažurira planove projekata. Projektni biro je kao staratelj rezultata projekata odgovoran za definisanje, dokumentovanje i implementiranje procedura, kao i elemenata planova u vezi sa praćenjem razvoja rezultata projekata za vrijeme trajanja projekta i evidentira zahtjeve po promjenama rezultata projekata. Projektni biro u ulozi pravnog savjetnika priprema ugovore sa spoljnim izvođačima, vrši nadzor izvođenja ugovora, predlaže (i učestvuje kod izvođenja) mjere u slučaju neizvršenja ugovora.

9.5.2. MENADŽER PROJEKTA

Menadžer projekta je ključna osoba na projektu, koja od strateškog projektnog savjeta prima mandat za izvođenje projekata u okviru troškova, rokova, obima i kvaliteta, koje je odobrio strateški projektni savjet. Menadžer projekta mora imati stručno, metodološko znanje i sposobnost rukovođenja, jer je njegov zadatak da provjerava ostvarivanje ciljeva projekta s obzirom na uslove,da predlaže organizovanje projekta, vodi saradnike, pravi predloge nacrta rokova i troškova projekta, nadzire tok projekta i o tome se savjetuje sa sponzorima projekata, koje mora redovno izvještavati o događanjima na projektu. Menadžer projekta, u saradnji sa sponzorima projekata, takođe obezbjeđuje resurse, odlučuje o sadržajnim alternativama projekta, delegira zadatke, odlučuje o promjenama i u saradnji sa sponzorom projekta izvještava strateški projektni savjet preko redovnih izvještaja o napretku i bitnijim problemima, koje mora u vezi sa projektom riješiti.

Menadžer projekta je odgovoran za izvođenje projekta prema planu projekta, zato je preporučljivo, da već potencijalni menadžer projekta sarađuje kod pripreme projekta. Inače, menadžer projekta je za tu ulogu imenovan za sve vrijeme trajanja projekta. Formalno imenovanje menadžera projekta je dokumentovano u planu projekta, i imenuje ga direktor RFZZO na osnovu predloga sponzora projekta, najkasnije pred sami početak projekta.

Menadžer projekta odgovoran je za kvalitetno izvođenje odabranog odgovarajućeg razvojnog (tehničkog) pristupa, odgovoran je za uvažavanje svih trenutno važećih standarda i metodologija sa područja sadržaja projekta, odgovoran je za nadzor nad radom spoljnih izvođača i za koordinaciju rada sa spoljnim izvođačima. Uz pomoć sponzora projekta koordinira rad sa predstavnicima ostalih državnih ustanova koje su uključene u projekat, i svakodnevno daje uputstva članovima projektne grupe, informiše ih sa svim u vezi projekta, motiviše i podupire, rješava nastale moguće konflikte među njima. Ako ne može da razriješi nastale konflikte ili probleme na projektu, on mora što prije uključiti sponzore projekta u rješavanje tih problema.



9.5.3. SPONZOR PROJEKTA

Sponzori projekata imaju u RFZZO vrlo značajnu ulogu, jer su oni „motori“ svih projekata, kojima su sponzori. Oni su idejne vođe pojedinih projekata. Sponzori projekata odabiru odgovarajući razvojni (tehnički) pristup, koji će omogućavati izradu kvalitetnih rješenja i pomoći menadžerima projekta, da što je moguće kvalitetno izvedu projekte.

Sponzor projekta predviđa osnovni okvir troškova, rokova, obima i kvaliteta projekta, na osnovu kojeg menadžeri projekta prave planove i koje na kraju odobri strateški projektni savjet, u kojem značajnu ulogu imaju baš sponzori projekata.

Vrlo važan zadatak sponzora projekata u RFZZO jeste predlaganje pojedinih menadžera projekta, sa kojima moraju puno sarađivati kod izvođenja projekata. Sponzori projekta moraju da budu prvi sa kojima će se menadžer projekta posavjetovati o rješenju pojedinih problema. Sponzori projekta, na osnovu predloga menadžera projekta, odobravaju organizovanje projekta, nacrte rokova i troškova projekta. Sponzor projekta je mentor menadžera projekta i on mu savjetuje kod vođenja projekta. Ako nastupe problemi sa članovima projektnog tima iz RFZZO ili sa spoljnim izvođačima ili sa predstavnicima ostalih državnih ustanova, koje menadžeri projekta ne mogu savladati, sponzori projekta rješavaju te probleme.

Sponzor projekta u saradnji sa menadžerom projekta, obezbjeđuje potrebne resurse za izvođenje projekta i izvještava strateški projektni savjet preko redovnih izvještaja o napretku i bitnijim problemima, koje se moraju u vezi sa projektom riješiti. Sponzor projekta takođe savjetuje menadžera projekta kod odlučivanja o promjenama i daje mu savjete o mogućim sadržajnim alternativama projekta.

9.5.4. STRATEŠKI PROJEKTNI SAVJET

Strateški projektni savjet predstavlja najviši organ odlučivanja u RFZZO u vezi sa projektima iz SRP RFZZO. Čine ga:

• direktor Fonda,

• savjetnik direktora Fonda,

• sponzori projekata iz ovog SRP RFZZO,

• predsjednik Upravnog odbora Fonda,

• predstavnik Ministarstva finansija,

• predstavnik Ministarstva zdravlja,

• predstavnik Instituta za javno zdravlje,

• predstavnik Kliničkog centra i

• predstavnik domova zdravlja.

Strateški projektni savjet mora biti od strane sponzora projekata i menadžera projekata redovno izvještavan o napretku pojedinih projekata i o bitnijim problemima koji se moraju u vezi sa pojedinim projektom riješiti. Ako postoji mogućnost rješenja tih problema uz pomoć državnih ustanova, koje imaju



predstavnike u strateškom projektnom savjetu, nadležnost tih predstavnika je da pomognu, da se ti problemi što prije razriješe. Uloga ovih predstavnika različitih državnih ustanova u strateškom projektnom savjetu je i promocija projekata SRP RFZZO.

Direktor RFZZO je po svojoj funkciji predsjednik strateškog projektog savjeta, zato što je u mogućnosti da u budžetu obezbijedi potrebna finansijska sredstva, da u saradnji sa drugim članovima strateškog projektnog savjeta obezbijedi eventualnu potrebnu saradnju različitih državnih ustanova na projektu, potpisuje ugovore sa spoljnim izvođačima, odobrava plaćanja spoljnih izvođača s obzirom na obavljene usluge i dostavljenu opremu. Predstavnik strateškog projektog savjeta je nadležan za imenovanje menadžera projekta i ostalih članova projektnih timova, nadležan je za formalno preuzimanje rezultata projekata, odgovoran je za ispunjavanje poslovnih ciljeva projekata, odgovoran je za obezbjeđivanje finansijskih sredstava u skladu sa planom projekta i za rješavanje problema koji prevazilaze ovlašćenja menadžera i sponzora projekta.

9.6. PREDLOZI AKCIJA ZA PRIHVATANJE SRP RFZZO

Za prihvatanje SRP RFZZO potrebno je izvršiti više akcija, koje je najsmislenije razdvojiti na dvije faze: vršenje akcija u dugoročnom i kratkoročnom periodu.

Kao što je već rečeno, uloga svih predstavnika različitih državnih ustanova u strateškom projektnom savjetu je i promocija projekata SRP RFZZO. Da bi se prihvatio SRP RFZZO u dugoročnom vremenu (tu je obuhvaćeno vrijeme do 2011. godine), potrebno je poštovati i upotrijebiti predloge iz ovog SRP RFZZO.

Važno je pri tome uspostaviti projektne planove i vođenje projekata, kao što je pripremanje planova projekata sa pripremom terminskih planova projekata, izvođenje i praćenje izvođenja raznih aktivnosti na projektima, vršenje nadzora nad njima. Svi saradnici na projektima moraju sarađivati u sinergiji, odnosno učestvovati na svim nivoima projektnog rada, kako bi se mogli ispuniti poslovni ciljevi različitih projekata i glavni cilj SRP RFZZO: finansiranje ZZ i drugih prava iz ZO osiguranih lica na načelima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i obaveznosti.

Da bi se ostvarili strateški i područni ciljevi iz SRP RFZZO, potrebno je opšte prihvatanje tih projekata. Zato projektni tim mora, u saradnji sa spoljnim konsultantima, izraditi plan organizovanja tržišnih akcija. U tom segmentu organizovana je strateška konferencija saradnicima iz RFZZO. Namjera te konferencije je promocija SRP RFZZO saradnicima RFZZO, kako bi se obavila javna razprava unutar RFZZO, s ciljem prihvatanja SRP RFZZO na Upravnom odboru. Po potvrdi Upravnog odbora, na kraju Ministarstvo zdravlja Vladi RCG predlaže SRP RFZZO na usvajanje s namjerom njegovog prihvatanja u svojim planovima. Na tom nivou potrebno je uključiti i Ministarstvo finansija. Poslije potvrde na Vladi RCG, organizovala bi se i otvorena prezentacija za opštu javnost.



Slijedi nekoliko predloga, kako bi se mogla ostvariti planirana marketinška i PR akcija SRP RFZZO:

• organizovanje konferencija, prezentacija i radionica za uži krug saradnika u zdravstvu, a zatim za opštu javnost,

• publikovanje članaka u pisanim medijima (novine, revije),

• izrada reklama u medijima (televizija, radio),

• objavljivanje SRP RFZZO na web stranici, sa konstantno ažuriranim forumom, aktuelnim informacijama i obrazloženjima,

• izrada besplatnih letaka sa osnovnim informacijama iz SRP RFZZO i njihova distribucija na vidnim mjestima (domovi zdravlja, klinike, opšte bolnice) i

• slogan „Zdravstveno osiguranje za vas i uz vas“ pokušati identifikovati i vizuelno prilagoditi, koje bi javnost prihvatila kao identifikaciju RFZZO.

strateški razvojni plan republičkog fonda za...

Documents