stru Ž - 213.191.137.190213.191.137.190/seminari/opatija2014/2dan/3... · primjenjene mjere...

10 – Stručni skup Vatrogasaca PGŽ - Opatija 2014

POŽARNI RIZIK, PREDUVJET ZA PRIMJENU SUVREMENIH OBLIKA ZAŠTITE I

UNAPREĐENJA PREKOGRANIČNE SURADNJE

Požarni rizik je složen model kojeg čini puno poznatih i

nepoznatih čimbenika koji čine zaštitu od požara. To je proces

ispitivanja i analize relevantnih faktora uz primjenu svih

informacija za identifikaciju potencijalnih scenarija i

ugroženosti od požara kako u urbanim sredinama tako i na

otvorenom prostoru.

Procjena rizika od požara uvijek se vodi sljedećim osnovnim

pitanjima: što, kada, gdje, kako i zašto bi se nešto dogodilo,

kolika je vjerojatnost da se to dogodi i kakve posljedice bi se

mogle dogoditi?



Primjenom suvremenih metoda olakšava se dobijanje pravihinformacija o požarnim rizicima. Informacija je bitna, no isto takoje bitan i sljedeći korak, a to je odlučivanje o preuzimanjukonkretnih aktivnosti za rješavanje problema.

Nameće potreba za regionalnom, pograničnom i međunarodnom suradnjom.

Požar ili druga vrsta nesreća ili opasnosti koje mogu biti velikihrazmjera, angažira najveće instance pojedinog područja (općina,grad, županija, država) ili veće regije (susjednih država).



Rizik se definira kao mjera vjerojatnosti i posljedica štetnogučinka na zdravlje, imovinu, okoliš, organizaciju ili zajednicu, kaorezultat događaja, aktivnosti ili operacije.

Procjena rizika je vezana za konkretnu situaciju ili akciju.

Rizik predstavlja „potencijalnu opasnost“.




Rizik je mjera povezanosti


Vjerojatnosti zbivanja neželjenog događaja (događanja, opasnosti)

Posljedice (veličine, intenziteta) takvog neželjenog događaja (događanja, opasnosti).



Najčešće se za proračun rizika uzima vjerojatnost nastankaneželjenih događaja i veličina njihovih posljedica u njihovomumnošku:


Risk = Vjerojatnost x Velicina posljedice




Kvantitativne Kvalitativne

Kombinovane




Kvantitativna

korištenjem metode stabla događaja za analizu niza potencijalnih požarnih

scenarija i kvantitativnih procjena njima odgovarajućih rizika

U načelu, u praksi se

sistematska kvantitativna

(numerička) procjena rizika

provodi na dva načina:

upotrebom check liste za analizu potencijalnih opasnosti od požara i

kvantitativne procjene adekvatnih rizika




Kvalitativna

stabla događaja se koriste za analizu potencijalnih požarnih scenarija i

primjenjivih mjera zaštite od požara kao i subjektivnih procjena rizika.

U načelu, u praksi se sistematska

kvalitativna (subjektivna), ( nema

numeričke vrijednosti) procjena

rizika provodi na dva načina:

pomoću check liste se uočavaju potencijalni požarni rizici (da se provjere

primjenjene mjere zaštite od požara kao i subjektivna procjena rizika);

Izlazni Rezultat je, u oba slučaja, popis potencijalnih Požara ili požarnih

scenarija, Mjera zaštite od požara koje je potrebno analizirati i

njihovi Procijenjeni rizici.


ČIMBENICI RIZIKA OD POŽARA



Procjenu prožarnog rizika bi trebalo započeti pregledom

svih raspoloživih i relevantnih informacija koje određuju i

karakteriziraju promatrano područje.

U praksi se razmatra osam ključnih čimbenika (faktora).


ČIMBENICI RIZIKA OD POŽARA



Koncentracija vrijednosti, nekretnine, stvari

Objekte (visoke), starost i način konstrukcije zgrada

Površine i otvorene prostore

Požarnu izloženost (objekata, otvorene prostore)

Požarno opterećenje

Geografiju, topografiju i cestovnu infrastrukturu

Demografski profil

Statistiku požara, materijalne štete i opožarene površine


RAZINE VJEROJATNOSTI



1

54

32

RijedakRare

Mala vjerovatnostUnlikely

MogućPossible

VjerovatnostLikely

Gotovo sigurnoAlmost Certain


RAZINE VJEROJATNOSTI



RijedakRare

Mala

vjerovatnost

Unlikely

Moguć

Possible

Vjerovatnost

Likely

Gotovo sigurno

Almost Certain

- mogu se pojaviti u iznimnim okolnostima - nema incidenata u posljednjih 15 godina

- mogla bi se dogoditi u nekom trenutku, pogotovo ako se promijene okolnosti - 5 do 15 godina od posljednjeg incidenta

- može se dogoditi pod trenutnim okolnostima - jedan incident u proteklih 5 godina

- vjerovatno će se pojaviti u nekom trenutku u trenutnim okolnostima - češći i periodični incidenti u proteklih 5 godina

- očekuje se da će se pojaviti u većini slučajeva, osim ako se promijene okolnosti - češći i periodični incidenti u posljednih godinu dana

1

2

3

4

5




Učinkovit ili efektivan donosilac odluke ili izvršni zapovjednik takve odluke donosi na sistematičan način, s jasno određenim elementima, najčešće koristeći različite procedure, po čemu se i razlikuje od ostalih članova organizacije

Zbog prirode samog procesa danas se smatra da se problemi odlučivanja u realnim uvjetima isto rješavaju na bazi kvantitativnih i kvalitativnih analiza, uz veće korištenje modernih informacijskih sustava

Odlučivanje je generički proces, a koristi se svjesno ili nesvjesno

Donošenja odluke je potpuno specifičan izvršni zadatak




Uobičajenih procesa donošenja odluka

Model (kvanitativni ili kvalitativni opis problema)

Kriterij (cilj odlučivanja)

Ograničenja

Optimizaciju (izbor najboljeg ili optimalnog rješenja)




Odluka ima svoje opće značajke koje se odnose na promatrani problem odlučivanja, a to su tri međusobno ovisne i relevantne značajke:

Važnost odluke

Vrijeme i ekonomski aspekti u procesu donošenja odluke

Stupanj složenosti




Sve odluke nemaju istu važnost, a i posljedice donesenihodluka pri rješavanju (istih, sličnih ili različitih) problema,nemaju istu težinu

Stoga se i načini donošenja odluka (priprema za odlučivanje)razlikuju od slučaja do slučaja, baš kao i metode koje se tomprilikom koriste




Odluke se moraju donositi pravovremeno (dozvoljena su vrlomale odstupanja) i nesmiju biti neracionalne.

Pogrešna odluka može koštati donositelja odluke više od vrijednosti optimalne donesene odluke.




Puno je čimbenika koji povećavaju stupanj složenostipojedine odluke odnosno pružaju mogućnost međusobnograzlikovanja odluka. Za njezino je donošenje potrebnorazmotriti veći broj promjenjivih pokazatelja i/ili varijabli ikoristiti samo ovisne promjenjive pokazatelje/varijable.

Složenost raste i ukoliko se koriste nepotpuni ili nepouzdani podacikoji opisuju varijable, pokazatelje i dr.




Donositelj odluke mogu biti pojedinac ili grupa ljudi

Pojedinac Grupa ljudi




Svaki donositelj odluke mora posjeodvati dvije vrlo specifične i razvijene osobine

kreativnost sposobnost




Kreativnost

Kreativnost podrazumijeva sposobnost stvaranja novih i boljih ideja i predstavlja neprocjenjivo blago za rješavanje teških i

složenih problema. Ne posjeduju svi ovu osobinu !

Ipak, mnogi od tih ljudi imaju izvanredne analitičke sposobnosti i mogu biti odlični u korištenju kvantitativnih metoda za rješavanje prethodno definiranih problema odlučivanja.




Sposobnost odabira zadovoljavajućeg, a ne optimalnog rješenja

je druga vrlo bitna osobina svakog donositelja odluke

Sposobnost




U odnosu na stilove, četiri ljudske karakteristike izuzetno utječu na efikasnost odlučivanja

impulsivnost

pretjerana opreznost

defanzivnost

inteligencija




Impulsivnost

Impulsivna osoba je ona koja ne posjedujeodgovarajuću sposobnost da ne donosi ishitreneodluke, a u samom donošenju odluka se snikime ne savjetuje.

Takva osoba je posebno „opasna“




Pretjerana opreznost karakterizira stalnu želju za dobivanjem novih informacija prije donošenja odluke. Ova osobina kao takva zasigurno smanjuje rizike koji nastaju u trenutku odabira odluke, ali će najvjerovatnije ukazati na nedostatak samopouzdanja samog donositelja odluke. Odlaganje donošenja odluke u vremenskom smislu također može imati negativne posljedice.

Pretjerana opreznost




Defanzivnost predstavlja osobinu uplašenosti pojedinca (zapovjednika), koja ga motivira na stalnu želju sa samoisticanjem koja je jača od želje za donošenjem dobre odluke. Čovjek koji posjeduje ovu osobinu može postati filter koji iskrivljuje percepcije i logiku, čime se može značajno utjecati na procese odlučivanja.

Defanzivnost




Inteligencija, brzinu učenja, mogućnost pamćenjačinjenica i ostalih čimbenika koji utječu na kvalitetuodluke. Razlikuje se (od zapovjednika do zapovjednika)zbog razlika u prirodnim sposobnostima, općemobrazovanju, specijalističkoj obuci, iskustvu, razvijenimvještinama itd.-teoretičar-praktičar

Inteligencija




Bez obrade informacija nema niti odlučivanja niti zapovijedanja.

S ovog aspekta razlikujemo tri vrste odluka:

Odluke u uvjetima izvjesnosti

Odluke u uvjetima rizika

Odluke u uvjetima neizvjesnosti




Odluke u uvjetima izvjesnosti

Odluku u uvjetima izvjesnosti karakterizira dovoljnakoličina informacija, ali se u praksi ovakvi slučajevijavljaju kod jednostavnih problema na operativnoj raziniodlučivanja




Odluke u uvjetima rizika karakterizira potrebna, ali ne i dovoljna količina informacija da bi odlučivanje bilo sa punom izvesnošću. U praksi ovakve odluke najčešće se odnose na složene probleme kod kojih je ishod u rješavanju moguće odrediti određenim stupnjem vjerovatnosti.

Odluke u uvjetima rizika




Odluke u uvjetima neizvjesnosti se odnose na vrlosložene probleme, pri čemu raspoložive informacije nisudovoljne ni za procjenu vjerojatnosti ishoda u rješavanjuproblema.U ovim slučajevima odluke ne treba odmah donositi, većtreba nastaviti s analizom problema i prikupljanjeminformacija kako bi se odredila razina rizika.

Odluke u uvjetima neizvjesnosti


PRIMJENA SUVREMENIH OBLIKA ZAŠTITE

Reprezentativni primjeri metode procjene požarnih rizika

Razvila je NFPA , National Fire Protection Association, SAD

Metoda check liste Metoda stabla događaja





Metoda check liste



Metoda check liste je prebrojavanje potencijalnihpožarnih opasnosti odnosno mjera zaštite od požara,bilo da su postojeće ili ih je tek potrebno uvesti ipredstavljaju subjektivnu procjenu preostalog rizika odpožara.Ova metoda, međutim, ne uzima u obzir razmatranjelogičnog razvoja požara o čemu je moguće raspravljatipomoću metode stabla događaja.



Metoda stabla događaja



Stablo događaja pokazuje više od popisa potencijalnihopasnosti i mjera zaštite od požara za procjenuvjerojatnosti nastanka, posljedica i eventualnog rejtingarizika.Ovom metodom gradi se stablo događaja od nastankaopasnosti od požara, slijedeći logičan niz, čime seosigurava više informacija za procjenu vjerojatnostinastanka, posljedica i razina rizika.


Integriranog graničnog upravljanja uspostavlja se učinkovit proces koordinacije nadležnih tijela s jedinstvenom namjerom postizanja efikasnog i

efektivnog sustava upravljanja različitim situacijama i pojavama na granici, koje bi mogle negativno

utjecati na funkcioniranje cjelokupnog sustava pojedine države




U Republici Makedoniji (ožujak, 2007) formiran je

Nacionalni koordinacijski centar prekograničnog

upravljanja (NKCGU)



Postignut je visok stupanj međusobne koordinacije državnih

institucija u sklopu njihovih nadležnosti unutar sustava.


UNAPREĐENJE MEĐUNARODNE I PREKOGRANIČNE SURADNJE



Na taj je način uspostavljen i sustav mjera organiziranja i

koordinacije tijela uključenih u sustav IGU-a, između ostalog i u

području zaštite od požara, eksplozija, prijevoza opasnih tvari itd.

Razmjena informacija i podataka institucija i tijelaprovodi se putem IS-a (informatičkog sustava) u sklopu IGU-a. U postupku ispunjavanja svojih nadležnosti NKCGU-auspostavljene su regionalna i međunarodna suradnja, a uskladu s ratificiranim sporazumima i partnerskim odnosima sOEBS-om, EAR-om, EK-om, IOM-om, FRONTEKS-om i dr.


ZAKLJUČAK



Procjena požarnog rizika unutar nekog područja sastoji se oddefiniranja stupnjeva i zone opasnosti .

Procjenu rizika je potrebno započeti pregledom svih raspoloživih irelevantnih informacija koje određuju i definiraju pojedinu zajednicu

Cilj procjene i odluke je smanjenje rizika od pojave požara,katastrofa velikih razmjera i dugotrajnih posljedica, brz i profesionalniodgovor.

Usavršavanje i primjena novih iskustava, standarda i metoda,informacijske tehnologije kao i unapređenje regionalne, prekogranične imeđunarodne suradnje.

stru Ž - 213.191.137.190213.191.137.190/seminari/opatija2014/2dan/3... · primjenjene mjere...

Documents