studentski vodi - fu.unsa.bafu.unsa.ba/wp-content/uploads/2015/11/studentski_vodic_2013.pdf ·...

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA JAVNU UPRAVUpridru ena lanica

2013/2014

STUDENTSKI VODI

STUDENTSKI VODIFAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU U SARAJEVU

1


2


3

SADR AJ

UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………. 5

OSNOVNI PODACI O FAKULTETU…..……………………………………………………………………………. 9

POZDRAVNA RIJE PRODEKANESE………………………………………………………………………………. 10

ORGANIZACIONA EMA FAKULTETA…………………………………………………………………………… 13

ASOCIJACIJA STUDENATA FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU……………………….....……………. 14

KOME SAVJETUJEMO STUDIJ NA FAKULTETU ZA JAVNU UPRAVU………………………………. 15

USLOVI ZA UPIS NA FAKULTET ZA JAVNU UPRAVU…………………………………………………….. 16

- Stjecanje statusa studenta na Fakultetu za javnu upravu……………………………….. 16

- Kriteriji za izbor prijavljenih kandidata..………………………………………………………….. 17

- Upis studenata………………………………………………………………………………………………… 18

ZNANJE I VJE TINE KOJE STUDENTI STI U TOKOM STUDIJA………………………………………… 19

TRAJANJE I CIKLUS STUDIJA..............………………………………………………………………………….. 20


4

STRU NI NAZIV (TITULA)……………………………………………………………………………………………. 21

II CIKLUS STUDIJA......................................................................................................... 22

STRU NI NAZIV............................................................................................................. 23

ME UNARODNA RAZMJENA STUDENATA I NASTAVNOG OSOBLJA……………………………. 24

BIBLIOTEKA………………………………………………………………………………………………………………… 25

- Na in kori tenja bibliote kog fonda ………………………………………………………………. 26

ASOPISI U IZDANJU FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU………………………………………………… 28

NASTAVNI PLAN I CIKLUSA STUDIJA...........………………………………………………………………… 30

NASTAVNI PLAN II CIKLUSA STUDIJA............................................................................. 37

ORGANIZACIJA NASTAVE U AKADEMSKOJ GODINI……………………………………………………… 38

PROVJERA ZNANJA – ISPITI…………………………………………………………………………………………. 40

- Oblici provjere znanja……………………………………………………………………………………… 40

- Ocjenjivanje……………………………………………………………………………………………………. 42

- Pravo prigovora na ocjenu………………………………………………………………………………. 43


5

PONAVLJANJE STUDIJSKE GODINE……………………………………………………………………………… 45

PODRU JA ZAPO LJAVANJA SVR ENIH STUDENATA

FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU.……………………………………....………………………………………… 46


6

UVOD

Javna uprava predstavlja onaj dio dr ave sa kojim gra ani svakodnevno komuniciraju. Radi se o

ansamblu institucija koje su danas sve zna ajnije u ukupnom dru tvenom, politi kom i pravnom

pogledu. Upravo, razvoj moderne ekonomije i tr ta nametnuo je potrebu za pove anjem zna aja

javne uprave i pove anjem broja organa koji vr e njene funkcije. Me utim, uprava je, bez obzira na

velike promjene koje su nastupile u pogledu zna aja njene dru tvene uloge sve do nedavno bila u

isklju ivom domenu prava i izu avala se samo u okviru upravnog prava. U novije doba u svim

zemljama Evrope problematika javne uprave iza la je iz okvira pravnog pristupa i postala je

samostalna disciplina koja, naravno, uz svoje nezaobilazne pravne aspekte obuhvata i svoju iru

politi ku, ekonomsku, psiholo ku, eti ku i drugu dimenziju. Istovremeno, u akademskoj sferi javile

su se i potrebe da se formiraju posebne visoko kolske institucije koje se bave svim vidovima


7

organizacije i djelovanja moderne javne uprave. U tom kontekstu treba posmatrati i otvaranje

Fakulteta za javnu upravu u Sarajevu kao prvu takvu instituciju u dr avi Bosni i Hercegovini.

Fakultet za javnu upravu najmla a je visoko kolska institucija ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Osnovan je 2005. godine od strane Qualitasa d.o.o - Centra za edukaciju i kvalitet, te kao ustanova

upisana u sudski registar pravnih osoba Op inskog suda u Sarajevu.

Otvaranjem Fakulteta ove vrste otklonila se velika praznina u na em obrazovnom sistemu koja se

javila u periodu tranzicije same javne uprave u bosanskohercegova kom dru tvu, ali i samog

dru tva. Fakultet za javnu upravu fokusiran je na stvaranju specijaliziranih kadrova koji e

doprinijeti da se oblast javne uprave uspje no prilagodi zahtjevima i potrebama vremena u kojem

ivimo.

Kroz svoj dosada nji razvoj, Fakultet za javnu upravu izgradio je zna ajnu obrazovnu i organizacijsku

infrastrukturu koja je dostupna studentima kao podr ka obrazovnom procesu. Kao jednu od velikih

uspjeha ovog Fakulteta i dokaz sposobnosti nastavnog i nenastavnog osoblja ovog Fakulteta navest

emo da je na Fakultet ove godine postao pridru ena lanica Univerziteta u Sarajevu te postao


8

jedinstvena institucija ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini. Ovakav status Fakulteta predstavlja veliki

doprinos akademskoj zajednici ali prije svega na im studentima i profesorima ovog Fakulteta.

Da bi olak ali Vama, na im budu im studentima, u snala enju u nizu pravilnika, uputa i drugih

dokumenata, te kako biste bili u mogu nosti da lak e i br e koristite sve dostupne resurse i da

ostvarite sva prava koja Vam pripadaju kao studentu Fakulteta za javnu upravu priredili smo ovaj

vodi . On predstavlja kratak i sa et referentni prikaz postoje ih aktivnosti Fakulteta, te na jednom

mjestu nastoji odgovoriti na ve inu Va ih potencijalnih pitanja.


9

OSNOVNI PODACI O FAKULTETU ZA JAVNU UPRAVU

Fakultet za javnu upravu, pridru ena lanica Univerziteta u Sarajevu

Ul. Patriotske lige broj 41, 71 000 Sarajevo

Tel.: +387 (0) 33 553-835 i (0) 33 553-837; fax: +387 (0) 33 554-146

Web: www.fju.edu.ba ; e-mail: [email protected]

Dekan: prof. dr Ismet Sejfija, [email protected]

Prodekan za me unarodne odnose: doc. dr Amina Had ibegi – Bicciato, [email protected]

Prodekan za nastavu: doc.dr Nezir Kr alo, [email protected]

Studentska slu ba: mr. Irvana Uzunovi , [email protected]

http://www.fju.edu.ba

mailto:[email protected]






10

POZDRAVNA RIJE PRODEKANESE

Dragi studenti/ce,

ast mi je i zadovoljstvo po eliti vam dobrodo licu na Fakultet za javnu upravu u Sarajevu, i estitati

vam na izboru koji ste napravili. FJU je najmla a, a i jedina ove vrste, visoko kolska ustanova u

Sarajevu. Svrha otvaranja ovog Fakulteta 2005. godine, koji je vremenom ispunio mnoge zna ajne

ciljeve, je bila da se nau no sagleda mjesto javne uprave u modernom bosanskohercegova kom

dru tvu, ali i svijetu op enito. Jedno od najbitnijih razlikovnih svojstava FJU-u jeste da je pridru eni

lan Univerziteta u Sarajevu, kao i injenica da je studij organiziran po modelu 4+1+3.

Na FJU je do sada diplomu prvog ciklusa studija steklo 353 studenata. Vi ste VIII. generacija

studenata upisanih prema novom evropskom konceptu studija. Bolonjski proces studiranja

podrazumijeva stalno prisustvovanje nastavnim aktivnostima; sistem je bodovni to podrazumijeva


11

bodovanje prisustva i u estvovanja u nastavnom procesu, testovima i zavr noj provjeri znanja. Sve

nastavne aktivnosti se vrednuju i sabiru. Ovakav nastavni proces podrazumijeva i interaktivnost,

odnosno, koherentnu saradnju u svim oblicima nastave izme u studenata i nastavnog osoblja.

Tako er, od vas se o ekuje da budete permanentno anga irani u nastavnom procesu. Nauka je

na in prikupljanja i obra ivanja spoznaja kroz organiziran i sistemati an proces, a nau ni proces je

sistematsko sakupljanje znanja o nekom sustavu ili predmetu prou avanja. Nauka je pokreta

razvoja dru tva u cjelini, a vi budu i akteri tog razvoja i promjena. Studij koji ste upisali omogu it e

vam da sti ete znanja kroz kompleksne kognitivne procese, a onda e vam ste eno znanje pomo i

da razumijete i materijalnu i duhovnu stvarnost dru tva. Nastavni programi su definisani tako da

ete ste i znanja iz ekonomskih, pravnih i humanisti kih znanosti, s ciljem da vam omogu imo

globalnu konkurentnost.

elimo vam uspjeh i zadovoljstvo u radu i u enju. Na a te nja je da rezultate svog rada vidimo u

uspje nim mladim ljudima, lanovima na e velike akademske zajednice. Nastavno osoblje FJU-u


12

iva ugled u iroj akademskoj zajednici i ula e napore da vas stavi pred izazove kako bi vas se

motivisalo da pomjerite sopstvene granice u razmi ljanju i u enju.

Ovo je, stoga, va a prilika da se iska ete u jednoj od najkompleksnijih oblasti moderne dr ave –

javnoj upravi.

Nakon zavr enog prvog ciklusa sti ete zvanje Bachelor/Ba elor uprave, nakon drugog Magistar

uprave a po zavr enom tre em ciklusu zvanje Doktor upravnih nauka.

Ste ene diplome e vam omogu iti zaposlenje u organima dr avne uprave, javnim preduze ima i

ustanovama, i svim institucijama iz domena uprave. Magistar uprave je osposobljen za poslove na

vrlo slo enim zadacima u dr avnoj slu bi kao i rukovode im mjestima na svim nivoima vlasti.

PRODEKANESA

Doc. dr Amina Had ibegi - Bicciato


13

ORGANIZACIONA EMA FAKULTETA


14

ASOCIJACIJA STUDENATA FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU

Asocijacija studenata Fakulteta za javnu upravu formirana je 2011. godine i kao takva lanica je

Studentskog Parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS). Sve informacije o SPUS –u mo ete na i na

njihovoj web stranici www.spus.ba a sve ostale informacije vezane za studentsku asocijaciju Fakulteta

za javnu upravu mo ete na i na na oj web stranici.

http://www.spus.ba


15

KOME SAVJETUJEMO STUDIJ NA FAKULTETU ZA JAVNU UPRAVU

Kroz uva avanje standarda savremenog visokog obrazovanja, studijski program na Fakultetu za javnu

upravu obezbje uje takav nivo stru nih znanja, metodolo ke osposobljenosti i stru nih kompetencija

bachelora uprave koji e osigurati kvalitetno i profesionalno uklju ivanje u rad dr avnih organa

uprave i institucija koje raspola u javnim ovla tenjima, drugim javnim slu bama, kao i sektorima

upravljanja drugih organizacija i udru enja, uz profesionalno obavljanje svog poziva.

Stoga, za maturante koji ele da studiraju na fakultetima dru tvenih nauka, koji imaju dobre

organizatorske i komunikolo ke sposobnosti, i koji su inovativni i spremni na timski rad, Fakultet za

javnu upravu je pravi izbor.


16

USLOVI ZA UPIS NA FAKULTET ZA JAVNU UPRAVU

Stjecanje statusa studenta na Fakultetu za javnu upravu

Status studenta Fakulteta za javnu upravu sti e se upisom u prvu studijsku godinu. Uslov za upis je

zavr ena etverogodi nja srednja kola i prijava na Konkurs za upis koji objavljuje Univerzitet u

Sarajevu i Fakultet za javnu upravu u junu svake godine. Konkurs za upis studenata u prvu studijsku

godinu objavljuje se na web-stranici Fakulteta, dnevnoj tampi, kao i na oglasnoj plo i Fakulteta, uz

prethodnu saglasnost Ministarstva, i to najkasnije dva mjeseca prije po etka studijske godine.

Pravo u a na Konkursu imaju kandidati dr avljani BiH, te strani dr avljani sa zavr enom

srednjom kolom u etverogodi njem trajanju u BiH, kao i kandidati koji su srednju kolu zavr ili

izvan BiH, a za koje je nakon postupka nostrifikacije, odnosno ekvivalencije utvr eno da imaju

zavr eno odgovaraju e srednje obrazovanje.


17

Kriteriji za izbor prijavljenih kandidata

Fakultet za javnu upravu upisuje utvr eni broj studenata prema op em i pojedina nom kriteriju.

Rangiranje kandidata vr i se na osnovu ukupnog broja bodova ostvarenih prema slijede im

kriterijima:

1. op i kriterij odnosi se na postignuti uspjeh u srednjoj koli u sva etiri razreda i uspjeh na

diplomskom ispitu ( zbir ocjena);

2. pojedina ni kriterij odnosi se na prosjek ocjena iz predmeta maternji jezik iz sva etiri

razreda i uspjeh na diplomskom ispitu (zbir ocjena)

Prilikom upisa u prvu godinu studija Fakulteta zaklju uje se ugovor izme u studenta i Fakulteta

kojim se reguli u me usobna prava i obaveze.

Dokumenti potrebni za upis studenta na redovni ili vanredni studij na Fakultetu za javnu upravu u

Sarajevu su:

Diploma o zavr enoj srednjoj koli

Svjedod be o zavr enim razredima srednje kole (I, II, III i IV razred)


18

Izvod iz mati ne knjige ro enih (ne stariji od est mjeseci)

Uvjerenje o dr avljanstvu (ne starije od est mjeseci)

Dvije fotografije za Index dimenzija 4x6 cm

Uvjerenje o polo enim ispitima (za prepis sa drugih fakulteta)

Upis studenata

Upis studenata koji su primljeni na studij Fakulteta za javnu upravu obavlja se do roka kojeg, u

skladu sa akademskim kalendarom Univerziteta u Sarajevu i Fakulteta za javnu upravu,

utvr uje Slu ba za rad sa studentima Fakulteta.


19

ZNANJE I VJE TINE KOJE STUDENTI STI U TOKOM STUDIJA

Odbranom zavr nog/diplomskog rada odnosno okon anjem prvog ciklusa studija na Fakultetu za javnu

upravu u Sarajevu stje e se zvanje Bachelora uprave.

Znanja i stru ne kompetencije koje sti u Bachelori uprave omogu avaju kvalitetno i profesionalno

uklju ivanje u rad u organima dr avne uprave, javnim preduze ima te u ustanovama koje raspola u javnim

ovla tenjima, kao i u drugim institucijama u kojima se tra i rad na upravnom rje avanju i drugim

organizacijskim i rukovode im poslovima.


20

TRAJANJE I ciklusa STUDIJA

Prvi ciklus studija organizira se i izvodi u skladu sa pravilima zasnovanim na evropskom sistemu

prijenosa bodova (ECTS). Fakultet za javnu upravu, kao bazna institucija za formiranje novih

akademskih generacija sposobnih za podr avanje reformskih programa i projekata u oblasti javnog i

privatnog sektora, uprave Bosne i Hercegovine u procesu pridru ivanja Evropskoj uniji, uvodi

etverogodi nji prvi ciklus studija (osam semestara).

Kroz prvi ciklus studija Fakultet za javnu upravu opredjeljuje se da bude akademski nosilac i faktor

doprinosa napretku BiH u ispunjenju evropskih zahtjeva i prioriteta. Uva avanjem standarda

savremenog visokog obrazovanja, ovaj studijski program treba da obezbjedi takav nivo stru nih

znanja, metodolo ke osposobljenosti i stru nih kompetencija Bachelora (ba elera) uprave koji e

osigurati kvalitetno i profesionalno uklju ivanje u rad dr avnih organa uprave i institucija koje


21

raspola u javnim ovla tenjima, drugim javnim slu bama, kao i sektorima upravljanja drugih

organizacija i udru enja, uz profesionalno obavljanje svog poziva.

STRU NI NAZIV (TITULA)

Odbranom zavr nog/diplomskog rada odnosno okon anjem prvog ciklusa studija na Fakultetu za

javnu upravu u Sarajevu, stje e se zvanje bachelora (ba elera) uprave, sa osvojenih 240 ECTS

kredita.


22

II ciklus STUDIJA

Pravo upisa na jednogodi nji drugi ciklus studija imaju kandidati sa zavr enim prvim ciklusom

studija koji nosi 240 ECTS kredita odnosno sa zavr enim studijem po predbolonjskom nastavnom

planu i programu, na fakultetima dru tvenog smjera.

Tako er,na jednogodi nji drugi ciklus studija mogu se prijaviti i kandidati sa zavr enim prvim

ciklusom studija (koji nosi 240 ECTS) odnosno sa zavr enim studijem po predbolonjskom

nastavnom planu i programu na fakultetima drugih usmjerenja, uz obavezu polaganja razlike ispita,

koju im odre uje akademska komisija koju na prijedlog dekana imenuje Nau nonastavno vije e.

Prilikom prijave na konkurs kandidat predaje originalna dokumenata u skladu sa uslovima konkursa.


23

STRU NI NAZIV (TITULA)

Odbranom zavr nog/magistarskog rada odnosno okon anjem drugog ciklusa studija (60 ECTS) na

Fakultetu za javnu upravu u Sarajevu stje e se zvanje magistra uprave.

Magistar uprave je osoba koja je osposobljena za rad na najslo enijim poslovima u dr avnoj slu bi,

javnim preduze ima i ustanovama, kao i drugim institucijama, na poslovima i zadacima na kojima se

tra i timski rad, dono enje najzna ajnijih odluka, rad na upravnom rje avanju, kao i na

rukovode im poslovima na svim nivoima vlasti.


24

ME UNARODNA RAZMJENA STUDENATA I NASTAVNOG OSOBLJA

Od samog po etka svoga rada Fakultet za javnu

upravu je ostvarivao uspje ne kontakte sa raznim

fakultetima i univerzitetima iz okru enja i Evrope.

Takva vrsta saradnje doprinijela je da na i

studenti i nastavno osoblje odlaze na studijske

razmjene. Do sada na i studenti i profesori su

posje ivali Visoku kolu za upravu i pravnu regulativu pokrajine Bayern, Savezna Republika

Njema ka - Fachhochschule für öffentliche Verwaltung und Rechtspflege in Bayer, i Fakultet za

upravo Univerziteta u Ljubljani. Tako er, Fakultet za javnu upravu kroz programe TEMPUS,

ERASMUS i BASILEUS u estvuje u razmjeni studenata i nastavnog osoblja.


25

BIBLIOTEKA

Biblioteka Fakulteta za javnu upravu namijenjena je potrebama izvo enja i unapre enja nastavnog

i nau no - istra iva kog rada na Fakultetu, tako da njenu

gra u koriste studenti, nastavno osoblje Fakulteta, kao i

stalni i povremeni saradnici Fakulteta.

Svojom sadr inom fond biblioteke zadovoljava kriterije

nastavno - nau nog procesa Fakulteta za javnu upravu.

Biblioteka Fakulteta za javnu upravu nastala je kada je

nastao i fakultet 2005. godine.


26

Na in kori tenja bibliote kog fonda

Bibliote ki fond mogu koristiti studenti fakulteta, nastavnici i saradnici Fakulteta za javnu

upravu.

Studenti iznajmljuju knjige na osnovu svoga indeksa.

Rezervisane knjige mogu e je podi i u periodu od sedam dana ukoliko su rezervisane knjige

na raspolaganju.

Istovremeno se mo e koristiti vi e knjiga, ali je student du an da nakon polaganja ispita iste

vrati u biblioteku.

Korisnik je du an pa ljivo postupati sa gra om koja mu je data na kori tenje.

U vlastitom interesu korisnik treba prilikom prijema naru ene gra e pogledati njeno stanje i

eventualna o te enja prijaviti odmah.

Ako se utvrdi da je korisnik o tetio gra u, du an je nadoknaditi tetu.


27

Ukoliko je korisnik izgubio povjerenu knjigu istu je du an platiti u onom iznosu koliko

izgubljena knjiga ko ta.


28

ASOPISI U IZDANJU FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU

Fakultet za javnu upravu od 2010. godine izdaje nau ni asopis „UPRAVA“. Pokretanje asopisa dio

je nastojanja da se afirmi e novi ukupni prilaz

prou avanju slo ene i delikatne oblasti javne

uprave. U cilju afirmacije Fakulteta za javnu

upravu, ali i unapre enja javne uprave kao

cjeline potrebno je da se sistemski izla u nau na

dostignu a do kojih se dolazi u procesu

nastave. Ovo je posebno va no kada se ima u vidu da je u na oj dr avi u toku ustavna reforma

kojom treba da se dr ava Bosna i Hercegovina u ini funkcionalnom i modernom dr avom. Dr ava,

me utim ne mo e biti funkcionalna ukoliko javna uprava ne odgovara blagovremeno svim onim


29

zahtjevima i ciljevima koji pred nju postavljaju prije svega gra ani, a onda i sve dru tvene i politi ke

organizacije.

Javna uprava mo e imati funkcionalnu organizaciju samo onda kada su funkcionalne i sve druge

institucije dr ave koje opslu uje.

Ponu eni tekstovi u asopisu „UPRAVA“ pokazuju akademsku upu enost autora u tretiranju veoma

va nog pojmovnog aparata poput: „dr ava“, „pravo“, „nevladine organizacije“, „uprava“,

„makroekonomska politika“, „jezi ka politika“ itd., a osim toga u nau no – teorijskom dijelu nude

valjana prakti na rje enja problematike pobrojanih fenomena.

asopis je indexiran u me unarodnim bazama EBSCO publiching i CEEOL (Central European

Electronic Online Library).


30

NASTAVNI PLAN I ciklusa STUDIJA

Fakultet organizira i izvodi dodiplomski studij iz nau nih i stru nih oblasti javne uprave

za koje je akreditiran.

Nastavni plan i program po kojem radi Fakultet za javnu upravu daje potrebna teoretska, i

metodolo ka znanja, koja su potrebna za nastavak studija na drugom stepenu. Ovaj plan i program

je univerzalan jer nudi jaku prakti nu naobrazbu uz vrlo dinami nu teorijsku podlogu kako bi

osposobila stru njake za rad, kako na svim poslovima javne uprave tako i na odgovornim mjestima

u privatnim kompanijama. U program su ugra eni svi elementi savremene uprave tako da student

educiraju i se na na em Fakultetu sti e znanja iz pravnih, ekonomskih, informati kih nauka te

stranog jezika.


31

Kroz prvi ciklus studija Fakultet za javnu upravu opredjeljuje se da bude akademski nosilac i faktor

doprinosa napretku BiH u ispunjenju evropskih zahtjeva i prioriteta. Uva avanjem standarda

savremenog visokog obrazovanja, ovaj studijski program treba da obezbjedi takav nivo stru nih

znanja, metodolo ke osposobljenosti i stru nih kompetencija bachelora (ba elera) uprave koji e

osigurati kvalitetno i profesionalno uklju ivanje u rad dr avnih organa uprave i institucija koje

raspola u javnim ovla tenjima, drugim javnim slu bama, kao i sektorima upravljanja drugih

organizacija i udru enja, uz profesionalno obavljanje svog poziva.

Predmeti koji se izu avaju na dodiplomskom studiju po godinama i sa bodovima


32

I GODINA

Teorija dr ave

Teorija uprave

Osnovi ekonomije

Informatika u upravi

Engleski jezik

Izborni predmet

Ustavno pravo

Osnovi statistike u upravi

Organizacija javnog sektora

Bosanski/hrvatski/srpski jezik

Osnove menad menta

Izborni predmet


33

IZBORNI PREDMETI

Sociologija u uprave

Sport i zdravlje

Poslovno komuniciranje

II GODINA

Upravno pravo i evr.upravno pravo

Lokalna samouprava

Poreski sitem BiH i EU

Upravljanje ljudskim resursima u upravi

Osnove gra anskog prava

Izborni predmet

Javne finansije

Pravno ure enje javne uprave

Informatizacija poslovnih procesa u upravi

Ekonomika javnog sektora

Engleski jezik II

Izborni predmet


34

IZBORNI PREDMETI

Upravljanje projektima

Etika u upravi

Upravljanje kvalitetom u javnom sektoru

III GODINA

Upravni postupak i upravni spor

Radni odnosi u upravi i socijalna za tita

Ra unovodstvo

Engleski jezik u upravi

Zemlji noknji no pravo

Izborni predmet

Posebni upravni postupci

Prostorno ure enje i gra enje

Nova javna uprava

Kancelarijsko poslovanje i arhivistika

Odr ivi razvoj i javna uprava

Izborni predmet


35

IZBORNI PREDMETI

Odr ivi razvoj i javna uprava

Demokratski politi ki sistemi

Nova javna uprava

IV GODINA

Javna uprava i nevladin sektor

Uporedni upravni sistemi

Evropske integracije i institucije EU

E-uprava

Engleski jezik u upravi II

Uporedni upravni sistemi

Studentska praksa

Upravljanje investicijama u javnom sektoru

Nomotehnika

Javne slu be

Izborni predmet

Zavr ni rad


36

IZBORNI PREDMETI

Javna uprava i nevladin sektor

Reforma javne uprave


37

NASTAVNI PLAN I PROGRAM II ciklusa STUDIJA

I GODINA

Metodologija nau nog istra ivanja

Upravno procesno pravo

Javna uprava i politi ki sistem BiH

Regionalna ekonomska politika i struktura fondova EU

Engleski jezik

Izborni predmet

Izrada zavr nog (magistarskog) rada

IZBORNI PREDMETI

Diplomatsko-konzularno pravo i protokol

Ljudska prava


38

ORGANIZACIJA NASTAVE U AKADEMSKOJ GODINI

Fakultet organizuje i realizuje prvi ciklus studija iz oblasti uprave. Studijski program prvog ciklusa

podijeljeni je na studijske godine i semestre.

U skladu sa (E)CTS, obim studijskog programa iznosi 60 (E)CTS studijskih bodova u jednoj studijskoj

godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova u jednom semestru. Studij prvog ciklusa traje etiri

godine, a vrednuje se sa 240 (E)CTS studijskih bodova.

Akademska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava u zimskom semestru

po inje tre eg ponedjeljka u septembru i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih

aktivnosti i jedna sedmica za zavr ne ispite). Dopunska nastava i popravni ispiti organiziraju

se nakon zimskog semestra i traju najdu e etiri sedmice. Ovjera zimskog i upis ljetnog

semestra (i zimski odmor) traju dvije sedmice.


39

Nastava u ljetnom semestru po inje tre eg ponedjeljka u februaru i traje 16 sedmica (15 sedmica

kontinuiranih aktivnosti i jedna sedmica za zavr ne ispite). Dopunska nastava i popravni ispiti

organizuju se nakon ljetnog semestra i traju najdu e etiri sedmice. Ljetni odmor i ostale

nastavne i vannastavne aktivnosti (organizovanje dopunske - dodatne nastave, ljetna kola, i

sl.) uklju uju i i oblike provjere znanja traju ukupno sedam sedmica. Fakultet organizira jedan

dodatni ispitni rok sa jednim ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice

septembra. Ovjera ljetnog i upis zimskog semestra traje dvije sedmice.

Ta an kalendar organizacije i realizacije studijskog programa za studijsku godinu utvr uje i

objavljuje nastavno - nau no vije e Fakulteta, najkasnije 60 dana prije po etka nastave u

studijskoj godini.

Nastava se organizira i izvodi prema utvr enom rasporedu sati. Fakultet e objaviti raspored sati

najkasnije 10 dana prije po etka nastave.


40

PROVJERA ZNANJA – ISPITI

Provjere znanja se organiziraju u terminima utvr enim za izvo enje nastave iz predmeta iz

kojih je predvi ena provjera znanja.

Oblici provjere znanja

Oblici provjere znanja mogu biti usmeni, pismeni i

prakti ni, a na in ispitivanja odre uju nastavnici na

predmetima. Pismena provjera se po pravilu vr i

putem testa ili pismenog rada a rezultati se uvaju do po etka sljede e kolske godine. Rad

studenata prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra. Ocjenjivanje se vr i

dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra (prisustvo,

zainteresovanost i anga man na svim vidovima nastave; kolokviranje i polaganje vje bi; ulazni


41

testovi za vje be; testovi iz odre enih oblasti predmeta; seminarski radovi i sl.) i na zavr nom

ispitu, na kojem se utvr uje kona na ocjena.

Ispiti se obavljaju u ispitnim rokovima i to:

redovnom ispitnom roku koji se odr ava u prvoj sedmici nakon 15 sedmica kontinuirane

nastave u semestru,

popravnom ispitnom roku koji se odr ava u prvoj sedmici nakon odr ane dopunske nastave.

Termini za odr avanje ispita se objavljuju najkasnije sedam dana prije dana odr avanja ispita.

Ispiti se organiziraju tako da student mo e biti optere en polaganjem najvi e jednog ispita u istom

danu. Ispit i svi oblici provjere znanja su javni.

Dva parcijalna ispita (testa) rade se pismeno u periodu od 1-15.10 i 1-15.11 za zimski semestar i od

1-15.3. i 1-15. 4. za ljetni semestar. Ocjene iz parcijalnih provjera ulaze u kona nu ocjenu i uzimaju

se u obzir na zavr nom ispitu.

Zavr ni ispiti se obavljaju u toku posljednje sedmice nastave u semestru ili u prvoj sedmici

nakon zavr ene nastave. Studenti koji ne polo e ispit (ne zadovolje) u regularnom


42

(redovnom) roku mogu polagati popravni ispit iz predmeta koji nisu polo ili na kraju jednog

semestra. Izme u regularnog (prvog) i popravnog ispitnog roka nastavnici i saradnici e

konsultacijama, a po potrebi i dopunskom nastavom pomo i studentima da se pripreme za

popravni ispit.

Ocjenjivanje

Kona na ocjena formira se na osnovu zbira ostvarenih bodova na predispitnim aktivnostima i

zavr nom/popravnom ispitu, u skladu sa sljede om skalom:

10 (A) - (izuzetan uspjeh sa neznatnim gre kama) nosi 95-100 osvojenih bodova,

9 (B) - (iznad prosjeka, sa ponekom gre kom) nosi 85-94 osvojenih bodova,

8 (C) - (prosje an, sa primjetnim gre kama), nosi 75-84 osvojenih bodova,

7 (D)- (op enito dobar, ali sa zna ajnim nedostacima), nosi 65-74 osvojenih bodova,

6 (E)- (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 osvojenih bodova,

5 (F, FX) - (potrebno znatno vi e rada), ispod 55 bodova.


43

U slu aju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, to predstavlja donji prag za ocjenu 10, skala

iz prethodnog stava mo e se korigovati prema najboljem postignutom uspjehu, na prvom ispitnom

roku.

Pravo prigovora na ocjenu

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom mo e u roku od 24 sata nakon saop enja ocjene

pismeno tra iti ponavljanje ispita pred komisijom dostavljaju i pismeni zahtjev Slu bi za rad sa

studentima naslovljen na dekana. Student mo e tra iti komisijski ispit najvi e dva puta u toku jedne

studijske godine, podno enjem zahtjeva za ponavljanje ispita koji mora biti obrazlo en.

Dekan imenuje predsjednika i dva lana komisije u roku od 24 sata od primitka zahtjeva ako ocjeni

da je zahtjev opravdan, s tim da jedan lan komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a

ispitiva s ijom ocjenom student nije zadovoljan ne mo e biti predsjednik komisije. Zahtjev za

ponavljanje ispita mora biti obrazlo en. Dekan odre uje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana


44

od podno enja zahtjeva studenta. Komisija, mo e donijeti ocjenu na bazi samo pismenog ispita i

rada u toku nastave i vje bi ili obaviti i usmeni dio ispita. Na odluku komisije mo e se izjaviti

alba dekanu Fakulteta.


45

PONAVLJANJE STUDIJSKE GODINE

Studenti mogu prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najvi e (6) est

(E)CTS studijskih bodova-kredita, ili najvi e jedan ne polo eni predmet, ukoliko on nosi vi e od (6)

est (E)CTS studijskih bodova – kredita, pod uslovom da nepolo eni predmet koji se prenosi u

narednu studijsku godinu nije preduslov za slu anje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini.

Student koji obnavlja studijsku godinu obavezan je ponovo prisustvovati realizaciji nastave iz

predmeta koje nije polo io.

Prilikom ponovnog upisa predmeta, zbog nedovoljnog broja (E)CTS studijskih bodova - kredita iz

stava 1. ovog lana, student je du an izvr iti uplatu odgovaraju e naknade, iju visinu, svojom

odlukom, utvr uje Upravni odbor Fakulteta.


46

PODRU JA ZAPO LJAVANJA SVR ENIH STUDENTA FAKULTETA ZA JAVNU UPRAVU

Svr eni studenti Fakulteta za javnu upravu osposobljeni su za rad u organima dr avne uprave,

javnim preduze ima, te u ustanovama koje raspola u javnim ovla tenjima, kao i u drugim

institucijama u kojima se tra i rad na upravno-pravnim i drugim organizacijskim i rukovode im

poslovima. Tako er osposobljeni su za rad na poslovima planiranja bud eta, pra enje plana i

procjenu ekonomskog stanja preduze a, obavljanju ra unovodstvenih poslova kao i drugih

administrativnih poslova.

studentski vodi - fu.unsa.bafu.unsa.ba/wp-content/uploads/2015/11/studentski_vodic_2013.pdf ·...

Documents