STUDENTSKI VODIČ

Uvodna riječ

Čast mi je i zadovoljstvo, dragi kolegice i kolege, pozdraviti vas na početku vašega studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Jednako srdačno i toplo pozdravljam vas koji ste u programu Medicina kao i one koji počinju s programom Dentalna medicina. Upisali ste se na važan, vrijedan i izvrstan fakultet, pa zaslužujete čestitke, i to dvostruke, jer se upisati nije bilo lako. Fakultet čiji ste članovi postali i s kojim ćete, nadam se, ostati u vezi cijeloga života vrelo je intelektualnosti, mudrosti i stvaranja najobrazovanijih ljudi u društvu. Studirat ćete u prekrasnom gradu, na prekrasnom mjestu, u lijepim i ugodnim prostorima, po suvremenim planovima, služeći se suvremenom opremom. Fakultet je dovoljno velik da bude nacionalno važan i internacionalno vidljiv, a dostatno je mali da se i studenti i nastavnici mogu međusobno upoznati i na osobnoj razini. Većina nastavnika provela je nekoliko godina u svjetskim znanstvenim ustanovama i stekla međunarodno iskustvo, a to znači i sustav vrijednosti, znanja i kriterija. Svoja istraživanja objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima koji probiru i usustavljuju najvrjednije ljudsko znanje. Fakultet, međutim, postoji zbog studenata i nastoji da to načelo prožme sve aspekte njegova rada. Studentima se omogućuje stalan i kolegijalan kontakt s nastavnicima, dekanom, prodekanima i upravljačkim tijelima fakulteta. Tu su i studentske organizacije, savjetovalište za studente, te administrativne službe, uvijek spremne pomoći studentima u snalaženju i rješavanju problema. Naš Medicinski fakultet ima vrlo primjeren, europski i suvremen plan i program nastave, toliko dobar da ga taj program čini posebnim na najvišoj europskoj razini. On nije teži od prosječno teških europskih programa, a njegove posebnosti, usredotočenost i ozbiljnost donijet će vam znanje i diplomu koji će biti svjetski prepoznatljivi. Jako smo ponosni da od početka do kraja studija studente podučavamo znanstvenom, kritičkom, načinu mišljenja i znanstvenoj metodologiji, bez čega se danas ne može biti dobar liječnik, bez obzira gdje i što u medicini radili. Veliki naglasak dali smo i humanističkim predmetima, koji će vam otvoriti vrata spoznaja, svjetonazora, postupaka i ponašanja koji će oplemeniti stečeno biomedicinsko znanje i vještine te vam omogućiti da s bolesnicima i njihovim bližnjima komunicirate na najvišoj razini razumijevanja, suosjećanja i uljuđenosti dostojne najviših civilizacijskih standarda. Budući da naša struka obuhvaća i brojne složene vještine, koje gotovo

uvijek uključuju rizik, odgovornost i životnu važnost za pacijenta, nastava je posebno usredotočena na odgovarajuće konkretne vježbe. Strateški smo orijentirani i na tzv. mobilnost studenata, što znači da studentima omogućujemo da dio nastave obave za vrijeme praznika u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. Najbolje studente redovito nagrađujemo, i omogućujemo im različite oblike prakse, napose u znanstvenoistraživačkom i dobrotvornom radu. Na našemu fakultetu postoji i Cochrane centar, jedan od 27 na svijetu, koji liječnicima omogućuje primjenu medicine zasnovane na dokazima, a studentima usvajanje kulture služenja najpouzdanijim informacijama. Doista se nadam da ćete s diplomom u svoj radni vijek ponijeti i sve one vještine koje trebaju liječniku na nekom udaljenom otoku u zimskoj oluji, kao i one koje se rabe u najsuvremenijim bolnicama. S diplomom, međutim, ne završavaju dobrobiti koje sebi možete sebi priskrbiti na ovom studiju! Fakultet će vam svojim ugledom, vrsnoćom i trudom donijeti mogućnosti daljega napredovanja, kroz poslijediplomske studije, specijalizacije i usavršavanja na Fakultetu ili u inozemstvu. Možete dobiti preporuke koje će biti presudne u otvaranja vrata koja će vam se činiti previsoko postavljenima i pretvrdo zatvorenima; kao članovi fakultetskoga Alumnija dobivat ćete cijeloga života obavijesti o različitim mogućnostima zapošljavanja, usavršavanja, specijaliziranja i suradnje, a onima najboljima posao će biti i izravno i konkretno nuđen, i to ne jednom. Naravno, ne smijete zaboraviti da sve to morate zaslužiti.

Još jednom dobrodošli na Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu! Čestitam vam na tom velikom postignuću i želim vam da ga iskoristite tako da se vaš ugled, sreća, znanje i vrline umnože do zasluženoga statusa istaknutih europskih intelektualaca. Obećavam da ću učiniti sve što je u mojoj moći da vam u tome pomognem.

A sada, na posao.

Prof. dr. Matko Marušić

Sadržaj:Srce Fakulteta...............................................................................5Povijest Medicinskoga fakulteta u Splitu....................................6Program i obilježje studija Medicina...........................................9Program i obilježje studija Dentalna Medicina............................12Doktorska škola...........................................................................14Održavanje nastave......................................................................15Prava i dužnosti............................................................................18Osnove studiranja.........................................................................21Studentske aktivnosti...................................................................26Nakon Fakulteta...........................................................................34Dodatne informacije.....................................................................40Prilog: Kompetencijama usmjereno obrazovanje .......................42

Srce Fakulteta

Medicinski fakultet u Splitu je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u znanstvenom i obrazovnom području biomedicine i zdravstva. Nalazi se na južnoj obali poluotoka na kojemu je smješten grad Split, s pogledom na more i otoke Brač, Šoltu i Hvar. Obuhvaća zgradu temeljnih medicinskih znanosti (laboratorije), zgradu za nastavu i administraciju i hotel za gostujuće nastavnike s restoranom za nastavnike i studente. Sklop fakultetskih zgrada smješten je u blizini Sveučilišnoga kampusa.

Dekan: Prof. dr. sc. Dragan Ljutić Prodekan za nastavu i studentska pitanja:Prof. dr. sc. Zoran ĐogašProdekanica za studij dentalne medicine:Prof. dr. sc. Dolres Biočina-Lukenda Prodekanica za znanost:Prof. dr. sc. Janoš TerzićProdekan za financije: Prof. dr. sc. Ante Punda

Adresa: Šoltanska 2, 21000 SplitTelefon: 021/ 557 918 i 557 900Telefaks: 021/ 557 895E-adresa: office@mefst.hrMrežne stranice: www.mefst.hr

Tajnica fakulteta Ured dekana Diana Raos, dipl. iur. Maja Tudor – tajnica dekanaTelefon: 021/557 902 Telefon: 021/557 903E-adresa: diana.raos@mefst.hr E-adresa: ivana.pletkovic@mefst.hr

Povijest Medicinskoga fakulteta u Splitu

Povijest stvaranja Medicinskoga fakulteta u Splitu, barem u svojoj ranoj fazi, manje je bila povezana s pitanjima znanosti i akademije, a više s politikom i administracijom. To je čini manje zanimljivom i lijepom nego što bi očekivao netko tko se nije bavio osnivanjem fakulteta. Ukupno gledajući, u stvaranju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu bilo je više zapreka nego potpore, više društvenopolitičkoga osporavanja nego poticaja. Stoga je povijest naše ustanove satkana od odlučnosti i domišljatosti onih koji su tijekom vremena uspijevali nadmudriti glupost i zlobu birokratskih tijela , te sebičnost pojedinaca.

Ne računajući glasovitu salernsku medicinsku školu iz IX. stoljeća, prvi medicinski fakulteti osnovani su u Bologni 1158., Padovi 1222. i Napulju 1224. (u Beču

1365., u Budimu 1389.), a tek godine 1792. Višanin Jakov Mirković Živković, liječnik koji je medicinu završio u Padovi, a potom radio u Hvaru i Splitu, šalje u Padovu elaborat o potrebi osnivanja Medicinskoga fakulteta u Splitu. Odgovor nije dobio, iako je svoju molbu ponavljao više puta. Za vladavine Napoleonova režima utemeljeno je učilište Sv. Lazara 5. studenoga 1806. u Trogiru, dotad najviša medicinska škola na našim prostorima. Na žalost ukida se već 1809. godine. Polaznici prjelaze u Licej u Zadru, koji 1810. biva pretvoren u Centralnu školu, koja je mogla primiti učenike gimnazija i drugih liceja i koja je mogla dodijeliti i naslov liječnika. Tako je 5. kolovoza 1811. diplomu liječnika dobio Julije Pini iz Skradina, što ga čini prvim liječnikom koji je diplomirao u Hrvatskoj. Zadarsku Centralnu školu Napoleon raspušta 1811., a u prosincu 1813. Dalmacija ponovno potpada pod austrijsku vlast koja nije bila voljna obnoviti medicinski studij. Tek stoljeće i pol nakon toga “Nezavisna država Hrvatska” zakonskom odredbom 1944. osniva Medicinske fakultete u Sarajevu i Splitu. Nažalost, zbog ratnih zbivanja splitski nije bio pokrenut. Godine 1960., u dubokoj sjeni komunističke vlasti, Narodni odbor općine Split, Sekretarijat za narodno zdravlje, donosi odluku o osnivanju inicijativnoga odbora za izradu elaborata o organizaciji zdravstvene zaštite

i medicinske nastave. Elaborat, na kojemu je radilo oko pedeset liječnika i drugih stručnjaka, upućen je krajem iste godine na ocjenu Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je odbijen, ali nije poznato zbog kojih razloga i jesu li oni uopće službeno navedeni. Ipak 1963. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu otvara u Splitu trogodišnji poslijediplomski studij s mogućnošću specijalizacije i magistriranja iz područja opće medicine, a poslije i iz medicine rada, školske medicine i urgentne medicine. Godine 1965. liječnici Ante Čatipović, Miro Juretić i Ivo Marinović iz Zdravstvenog centra Kotara Split izražavaju mišljenje o potrebi osnivanja Medicinskoga fakulteta, no na to nitko ne reagira. U siječnju 1971. godine Skupština općine Split imenuje radnu skupinu liječnika za izradbu elaborata o osnivanju Medicinskoga studija u Splitu, no pregovori s Medicinskim fakultetom u Zagrebu traju sve do 11. srpnja 1974. kada je Vijeće Medicinskoga fakulteta u Zagrebu donijelo odluku o osnivanju Područnoga studija medicine u Splitu i to za početak rada 1. rujna školske godine 1974./1975. Iste je godine osnovano i Sveučilište u Splitu, ali Medicinski studij nije u njega bio uključen. Osniva se cijela peta godina studija Medicine u Splitu, a nastavu izvode nastavnici iz Zagreba i Splita. Nastava je svečano otvorena 31. listopada 1976. Iste godine Medicinski fakultet u Zagrebu prihvaća otvaranje i četvrte godine medicinskoga studija. Dana 14. lipnja 1976. u Zagrebu je promoviran Petar Lozo, kao prvi liječnik koji je studij završio na Područnom studiju medicine u Splitu.

Prva GeneracijaUporni Splićani uspijevaju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izboriti obećanje da će se s početkom školske godine 1979./1980. u Splitu otvoriti cjeloviti Medicinski studij. Otvoren je 1. listopada 1979. i u tom času ima dva redovna i devet izvanrednih profesora, te sedam docenata, a u Dalmaciji izvan Splita još šest izvanrednih profesora i dva docenta. Razredbenom su ispitu pristupila 154 pristupnika, a primljeno ih je 50, te još 26 koji su imali ugovore sa zdravstvenim i drugim ustanovama. Iz prve generacije studenata cjelovitoga petogodišnjeg studija u Splitu prva je, dana 6. srpnja 1984., diplomirala studentica Duška Milovanović. Iz Biskupove palače, gdje se tada odvijala nastava, za vrijeme Domovinskoga rata fakultet

prelazi u dvije zgrade dobivene od Hrvatske vojske, odnosno Hrvatske ratne mornarice: tzv. Centar za novačenje, koji se namjenjuje za zgradu Temeljnih medicinskih znanosti i Uprave Studija (2700 m2) i Marles (840 m2), bivše konačište za stražare Vojne bolnice, koje postaje Medicinski centar za ljudska prava.

Osamostaljenje Medicinskoga fakulteta Medicinski fakultet osnovan je 26. ožujka 1997., odlukom koju je donijelo Upravno vijeće Sveučilišta u Splitu. Otad se taj dan tradicionalno slavi kao Dan Fakulteta. Nakon zaprimanja odluke Sveučilišta u Splitu, Ministarstvo znanosti i tehnologije podnijelo je zahtjev Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu za mišljenje o potrebi osnivanja Medicinskoga fakulteta u Splitu. Nacionalno vijeće imenovalo je stručno povjerenstvo koje je na osnovi detaljnog elaborata dana 23. svibnja 1997. donijelo zaključak s pozitivnim mišljenjem o ispunjavanju standarda vrsnoće za ustrojstvo i izvedbu sveučilišnoga studija iz područja biomedicine i zdravstva. Na osnovi toga mišljenja Nacionalno vijeće donijelo je istoga dana mišljenje da Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu ispunjava osnovne uvjete za djelatnost visoke naobrazbe, kako je propisano zakonom. Potom Ministarstvo znanosti i tehnologije 3. lipnja 1997. donosi Rješenje o ispunjavanju svih propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Dopusnicu za početak obavljanja djelatnosti. Nakon toga Trgovački sud u Splitu 11. rujna 1997. donosi rješenje o upisu Fakulteta u svoj registar.

Napomena:Cjelovit tekst ovoga članka objavljen je kao poglavlje: Marušić M. Povijest Medicinskog fakulteta u Splitu. U: Janković S, Boban M, urednici. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 1997.-2007. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2007. str. 16-35. Poglavlje je dostupno na mrežnim stranicama.

Program i obilježje studija Medicina

Ustroj studija MedicinaStudij medicine sastoji se od šest jasno definiranih studijskih godina (od I. do VI.) koje uključuju 5500

sati izravne nastave. Osposobljavanje doktora medicine daje jamstvo da je osoba stekla niz

posebnih znanja i vještina koje se mogu podijeliti u četiri skupine:

• Odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, uključujući i načela bioloških funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrđenih činjenica i analize podataka.

• Dostatno razumijevanje građe, funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja.

• Odgovarajuće poznavanje kliničkih disciplina i postupaka koje daje cjelovitu sliku o duševnim i tjelesnim bolestima, o medicini są stajališta prevencije, dijagnoze i terapije te o ljudskom razmnožavanju.

• Odgovarajuće kliničko iskustvo u bolničkim zdravstvenim ustanovama pod primjerenim nadzorom.

Navedena znanja i vještine regulirana su Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a uključena su u nastavni plan i program studija medicine kroz različite predmete (kolegije). Broj kolegija, njihovo trajanje i broj nastavnih sati nisu jednaki na svim studijskim godinama, manji su na prve tri, tzv. predkliničke godine, a veći su na kliničkim godinama, posebice na šestoj godini u kojoj su uključene tzv. kliničke rotacije. Odabir toga oblika nastave zasniva se na shvaćanju medicinske izobrazbe kao izvora:

• znanja (knowledge)

• vještina (skills)

• stavova (attitudes)

Spomenute nastavne jedinice, na kraju studija, integriraju prethodno stečena znanja, vještine i stavove (na svim studijskim godinama, počevši od prve) u liječničku brigu o pojedinom pacijentu. Plan nastave po studijskim godinama s popisom kolegija, njihovom satnicom te pripadajućim ECTS-bodovima može se pronaći na mrežnim stranicama.

Akademska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja i u tom razdoblju:

• odvija se nastava u blokovima za pojedine predmete;• predviđeno je vrijeme (razmjerno duljini trajanja nastavnog bloka)

za ponavljanje gradiva i pripremu ispita;• održavaju se prvi ispitni rokovi.

Akademska godina se ne dijeli na semestre, nego se nastava odvija kontinuirano. Za studente koji ne uspiju položiti ispite u prvom roku, postoji mogućnost ponovnog pristupa ispitima. Drugi ispitni rok za svaki je kolegij utvrđen u drugoj polovini srpnja, a treći i četvrti u rujnu. Četvrti ispitni rok uvijek je komisijski. Svi navedeni ispitni rokovi unaprijed su određeni i definirani upisom kolegija. Detaljan izvedbeni raspored nastave (akademski kalendar) po studijskim godinama s datumima početka i kraja nastavnih blokova, vremenom predviđenim za pripremu ispita te datumima ispitnih rokova može se pronaći na mrežnim stranicama.

Skupni ispiti znanja i vještinaNa fakultetu se stječu navike cjeloživotnoga učenja i usavršavanja (što uključuje i ponavljanje temeljnih znanja i vještina) pa odslušani i položeni kolegiji nipošto ne znače da gradivo treba čim prije zaboraviti. Poznavanje i razumijevanje najvažnijih znanja i principa svih predmeta provjeravat će se i vrjednovat tzv. skupnim ispitima znanja i vještina. Nakon prve tri godine studija, studenti polažu prvi Skupni ispit znanja (SIZ-1), a na kraju studija Skupni ispit znanja-2 (SIZ-2) i Skupni ispit vještina (SIV). Pristup ispitima uvjetovan je položenim svim pojedinačnim ispitima koji su propisani za prve tri, odnosno druge tri godine integriranog studija. Skupni ispiti znanja omogućuju evaluaciju retencije znanja, potiču da se nastavni

planovi i programi organiziraju oko najvažnijega gradiva, omogućuju vrjednovanje studenata unutar i izvan generacije kao i objektivno rangiranje studenata. Važni su prilog dokumentu koji se izdaje nakon završetka studija (diploma supplement).

Organizacija studijskih godina, upis predmeta i prijava ispitaPredmeti (ili kolegiji) su organizirani tako da unutar jedne studijske godine čine logične cjeline. Tako je npr. 4. studijska godina internistička dok je 5. godina uglavnom kirurška. Redoviti studenti bez velikih problema prate nastavne planove i programe pojedinih godina i upisuju predmete. Studenti koji ne uspiju položiti propisane ispite tijekom jedne godine, moraju ponavljati predmete koje nisu položili, što znači da će ih morati ponovno upisati, slušati i polagati. Tijekom slušanja tih predmeta, studenti ne će moći upisati predmete viših godina i tako će sebi narušiti organizaciju studija. U svakom slučaju, kada student zadovolji sve obveze prema predmetu (prisustvovanje nastavi je obvezatno) moći će pristupiti ispitu (u propisanim rokovima).

Kako naći informacije o nastaviSve informacije o nastavi nalaze se, i stalno se obnavljaju i nadopunjuju, na mrežnim stranicama Fakulteta www.mefst.hr. Podatke o studiju naći ćete odabirom naslova: Integrirani studiji, potom Medicina (isto vrijedi za druge studijske programe Fakulteta), a podatke o nastavi odabirom naslova

Nastava, pa Katedre, onda odabirom odgovarajuće katedre (ime), te u katedri Studij, pa Predmet gdje ćete naći sve pojedinosti o nastavi, ispitima, udžbenicima, osobama za obraćanje, kompetencijama koje se stječu i ostalome.

Studij Medicine počinje fakultetom, ali medicinska izobrazba traje cijeli život!

Program i obilježje studija Dentalna Medicina

Dentalna medicina kao mlađa sestra Medicine jedan je od studija biomedicinskoga područja. Prva asocijacija na naziv dentalna medicina uglavnom su zubi, ali taj naziv znači mnogo više i tokom studija shvatiti ćete važnosti i uvidjeti mogućnosti koje dentalna medicina doista pruža. Suvremena dentalna medicina vuče korijen znanstvene misli u području medicinske grane još od 1728. godine objavljivanjem djela Pierrea Faucharda pod naslovom Le chirurgien dentiste ou trait des dents. Uključivanje znanstvene misli u kliničku dentalnu medicinu naglašava njezinu specifičnost, ali i različitost. Najnovije spoznaje u odgovarajućim aspektima molekularne biologije potiču razvoj nove dimenzije znanstvenoga pristupa i to kako u bazičnim, tako i u kliničkim disciplinama, pa i u sociološkom smislu. To omogućuje transformaciju uobičajenog pristupa različitim oblicima oralnih i dentalnih patoloških stanja i bolesti. Gledajući prema budućnosti, mislima uvijek ispred onoga što se zbiva sada, neupitan je nastup promjena u jačanju osobnosti dentalnomedicinske struke; i to puno brže nego što većina nas to može zamisliti i shvatiti. U Splitu je Viša stomatološka škola pokrenuta 1945. te 1961., i kao takva postojala je sve do 1970. godine. U ožujku 2007. godine Studij Dentalna medicina dobiva dopusnicu MZOŠ-a i počinje s radom u akademskoj godini 2007./2008.

Na studiju ćete naučiti da biti doktor dentalne medicine ne znači samo liječiti zub, nego znači biti i onaj koji se bavi dijagnosticiranjem, liječenjem i praćenjem patoloških promjena i simptoma usne šupljine, pripadajućih struktura i organskih sustava. Današnji doktor dentalne medicine treba poznavati principe znanstvene misli i multidisciplinarnoga pristupa ostalim

medicinskim strukama, zadovoljiti kriterije suvremene dentalne medicine, i biti konkurentan.

Osnovne značajke studija:

• studij traje šest godina i ima 5500 sati izravne nastave;• završetkom studija student stječe 360 ECTS-bodova te naziv

doktor dentalne medicine (dr.med.dent.);• školska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja;• nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete;• prvi ispitni rok predviđen je nakon završenoga bloka;• drugi ispitni rok je od 16. do 31. srpnja, a treći i četvrti su u rujnu;• četvrti ispitni rok uvijek je komisijski.

U tijeku prve dvije godine slušaju se ponajprije temeljnomedicinski predmeti, dok na trećoj godini započinje klinička nastava. Sva klinička nastava općih medicinskih predmeta odvija se na odjelima i kliničkim zavodima KBC Split. Nastava kliničkih predmeta dentalne medicine odvija se na odjelima naše nastavne baze Stomatološke poliklinike Split. Detaljnije o studiju i pojedinim predmetima pogledajte na mrežnim stranicama fakulteta .

Suvremeni pristup kliničkoj praksi naglašava povezanost brojnih oralnih patoloških stanja i bolesti sa sustavnim bolestima, čime se kirurški princip zamjenjuje medicinskim. To uključuje multidisciplinarnost medicinskih struka, gdje doktori medicine i doktori dentalne medicine zajedno sudjeluju u brizi za bolesnike. Reklo bi se: "Oralno zdravlje za opće zdravlje!"

Dentalna medicina priznata je akademska disciplina koja daje poticaj u daljem znanstvenom usavršavanju, te otvara vrata doktorskom studiju. Perspektive su velike za sve naše buduće doktore dentalne medicine jer je dentalna medicina disciplina koja se razvija i raste eksponencijalno s ostalim biomedicinskim strukama. Pitanje dentalne medicine više nije nužnost već modus življenja današnjega čovjeka.

Doktorska škola

Nakon završetka integriranoga dodiplomskoga studija na našem fakultetu studenti mogu nastaviti školovanje kroz Doktorsku školu. Nedavno osnovana Doktorska škola objedinila je i reorganizirala dosadašnje poslijediplomske studije. Uvedeni su zajedničkih obvezni predmeti i izbjegnuto je multipliciranje nastavnih sati za one predmete koji se mogu dijeliti među studijima. Doktorska škola uvodi i korištenje informacijskih tehnologija u punom obimu (online predavanja, video konferencije, repozitorij multimedijalnih sadržaja, i drugo). Medicinski fakultet organizira tri poslijediplomska studija. Studij Medicina utemeljena na dokazima usmjeren je u potpunosti školovanju doktoranada zainteresiranih za kliničku medicinu, studij Biologija novotvorina predstavlja sponu između kliničke i temeljnih biomedicinskih istraživanja, a studij TRIBE – Translacijska istraživanja u biomedicini je prvi studiji na Sveučilištu u Splitu koji je u potpunosti usmjeren edukaciji u polju temeljnih medicinskih znanosti. Time se stvara cjelina od tri poslijediplomska studija koji se izvrsno nadopunjavaju i koji predstavljaju idealnu osnovu za promicanje interdisciplinarnosti. Dodatne informacije o studijima dostupne su na mrežnim stranicama.

O uspješnosti Fakulteta u poslijediplomskoj nastavi svjedoče podatci o brojnim doktoratima obranjenim u posljednjih nekoliko godina. Ti uspjesi ukazuju kako na Medicinskom fakultetu u Splitu neprestano rastu kapaciteti za obavljanje znanstveno-istraživačkoga rada i mentoriranje doktoranada.

Održavanje nastave

Predavanja, seminari, kliničke vježbe, kongresi, trajna usavršavanja, liječenja i istraživanja, samo su dio onoga što se odvija na Medicinskom fakultetu u Splitu. Da bismo vam pomogli u lakšem snalaženju po sastavnicama Fakulteta, ovdje ćemo navesti ona mjesta bez kojih “život” ne bi bio moguć.Zgrada Temeljnih medicinskih znanosti - TMZ

S velikom predavaonicom na prvom katu zgrade, uredima dekana, prodekana, vijećnicom, knjižnicom, informatičkom službom, uredom za znanost, savjetovalištem, referadom, kopirnicom te brojnim učionicama, zgrada Temeljnih medicinskih znanosti mjesto je na kojem ćete provesti veliki dio vašeg studiranja.

Ujedno ćete u njoj braniti svoje radove, pribivati promaknućima vaših nastavnika te nazočiti brojnim predavanjima naših i inozemnih predavača. U blizini se nalazi dio KBC Split, bolnica Križine, s velikom predavaonicom Križine na 6. katu. Samo nekoliko minuta hoda od zgrade TMZ nalazi se i Sveučilišni kampus sa Sveučilišnom knjižnicom. Hodom u drugom smjeru dolazite do mora, te nakon nastave brzo ste na idealnom

mjestu za razmišljanje, sunce i romantiku. Pri ponovnom dolasku u zgradu TMZ ne zaboravite baciti pogled na oglasne ploče na kojima se nalaze obavijesti o najnovijim događanjima, kao i informacije vezane za održavanje nastave i provedbu ispita.

Adresa: Šoltanska 2.

Zgrada Patološko-anatomskoga kompleksa - PAKPAK je dio sklopa zgrada Kliničkoga bolničkoga centra Split (KBC Split). U njoj se nalaze brojne seminarske i informatičke učionice, mikrobiološki praktikum, mikroskopirnice, sale za sekciju, veliki amfiteatar, te ujedno Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju.

Adresa - Spinčićeva 1

Klinički bolnički centar Split – KBC SplitZauzima glavnu i najveću nastavnu bazu Medicinskoga fakulteta. Sa svojih deset klinika i tri zavoda, 1.854 kreveta, i 20 operacijskih sala brine o zdravlju velikog broja hrvatskih građana, ali i stranih državljana. Više informacija možete naći na mrežnim stranicama.

Popularno se KBC dijeli na sljedeće lokacije:

Firule - dio KBC Split u sklopu kojega se nalazi glavna zgrada bolnice s velikom predavaonicom Firule na 1. katu, zgrada uprave, PAK, zgrada onkologije, plućni odjel, te rodilište. U svim klinikama i odjelima nalaze se seminarske dvorane i učionice s nastavnom opremom.

Adresa: Spinčićeva 1

Križine – dio KBC Split u sklopu kojega se nalazi glavna zgrada s velikom predavaonicom Križine na 6. katu, te zgrada i Odjel za zarazne bolesti. Nekoć Vojna bolnica, 1993. godine, zajedno sa Splitskim toplicama, spojena je s bolnicom Firule.

Adresa: Šoltanska 1

Splitske toplice – smještene u središtu Splita, pokraj popularne ribarnice, blizu su izvora hipotermalne sumporne vode koja je od davnina bila korištena u zdravstvene svrhe. Danas je tu Odjel za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, te na 4. katu predavaonica. Adresa: Marmontova 4

Osim navedenih ustanova, nastava se odvija i u ordinacijama opće medicine te u ordinacijama stomatološke zdravstvene zaštite u gradu Splitu, kao i u slijedećim ustanovama:

• Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije – Adresa: Vukovarska 46A, Web: http://www.nzjz-split.hr

• Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske Županije Adresa: Kavanjinova 2

• Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije – Adresa: Spinčićeva 1

• Stomatološka poliklinika Split – Adresa: A.G. Matoša 2

• Centar za rehabilitaciju Mir – Adresa: Kaštel Novi, Rudine bb

• Institut pomorske medicine – Adresa: Šoltanska 1

Prava i dužnosti

Medicinari u svojemu profesionalnom životu daju savjete i provode postupke kojima bitno utječu na živote ljudi. Tu veliku odgovornost imaju ne samo prema drugima nego i sami prema sebi. Na Medicinskom fakultetu, čiji ste Vi sada članovi, postoje dobro utvrđena pravila. Savjetujemo vam da se dobro

upoznate s njima jer za svoje neznanje sami odgovarate. Ovdje navodimo samo neke stavke iz dokumenata važnih za život na fakultetu.

ETIČKI KODEKS

• Fakultet svakom svojemu članu mora osigurati sva ljudska prava koja se ostvaruju unutar sveučilišne zajednice te prava zajamčena Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

• Prava članova Fakulteta mogu se ograničiti samo radi ostvarenja prava drugih članova sveučilišne zajednice, pacijenata i opće javnosti, a u skladu s ciljevima Fakulteta i u mjeri u kojoj je to prijeko potrebno.

• Svaki član Fakulteta treba se ponašati u skladu s načelom jednakosti i pravednosti na način koji isključuje svaku diskriminaciju, zlostavljanje, uznemiravanje ili iskorištavanje. Fakultet je dužan osigurati uvjete za ostvarivanje načela jednakosti i pravednosti.

Temeljni na etičkom kodeksu deontološki kodeksi utvrđuju prava, obveze te opisuju prijestupe kojima se krše kodeksi i zbog kojih će biti pokrenute stegovne mjere. Očekujemo da studenti ne dolaze s idejama i molbama da se krše ili iskrivljuju postavljena pravila. Ne samo da takvim molbama ne ćemo udovoljiti, nego ćemo ih smatrati nedoličnim ponašanjem. Studenti se isto tako prije svega trebaju prilagoditi kriterijima koje traži odgovarajući zavod ili klinika. Kada pravila nema, obvezatno je održavati standard osobne higijene i primjereno se odijevati. U sljedećim tablicama navodimo neke stavke deontoloških kodeksa koje možete pronaći na mrežnim stranicama.

DEONTOLOŠKI KODEKS STUDENATA

DEONTOLOŠKI KODEKS NASTAVNIKA

utvrđuje prava:na sudjelovanje u obrazovnom procesu, na pravodobno i primjereno upoznavanje s uvjetima studiranja te svim odlukama koje se tiču studiranja i studentskoga standarda

na sudjelovanje u obrazovnom procesu, kao i pravo utjecanja na taj proces, njegovo oblikovanje i vrjednovanje

na pravednost i jednakost vrjednovanja rada i rezultata rada

na znanstveno istraživanje, objavljivanje i razmjenu rezultata istraživanja

na kolegijalan odnos nastavnika, poštovanje, uvažavanje i trud da se gradivo primjereno rastumači, prenese i ispita

na neprekidno usavršavanje i ustrajanje na promicanju kakvoće i razine vlastita znanja i stručnosti unutar izabranoga područja

na propisane i obznanjene konzultacije s nastavnicima

na napredovanje u službi prema odgovarajućim propisima i pravo da tuđi neprimjeren rad ne zadržava i ne odugovlači ostvarenje tih prava.

obveze:postizanje što boljeg uspjeha u cilju osposobljavanja za svoje buduće zanimanje

nastojanje da studenti što djelotvornije postignu ciljeve predmeta

poštivanje rasporeda nastave i pohađanje obveznih oblika nastave

osigurati točnost, prikladnost i primjerenost sadržaja predmeta koji podučavaju

primjeren odnos prema kolegama, te pacijentima, uključujući čuvanje liječničke tajne

poštivati dostojanstvo svojih kolega i u suradnji s njima raditi u interesu napredovanja studenata i kolega nastavnika, te Fakulteta u cijelosti

izbjegavanje bilo kakvog oblika korupcije, nuđenja i primanja mita

izbjegavanje bilo kakvog oblika korupcije, nuđenja i primanja mita

Ni na koji se način ne će tolerirati slab rad. Fakultet se ne prilagođava slabim, nego dobrim studentima, onima koji primjereno uče i rade. Ne dopustite da za vas interveniraju vaši roditelji ili prijatelji, jer će vam to samo nanijeti štetu i sramotu. Na ovom fakultetu nema intervencija! Molimo da o tom stavu Fakulteta na vrijeme obavijeste sve one koji vas vole i za vas brinu, kako poslije ne bi bilo neugodnosti i nesporazuma.

Postupci koji se nikako neće tolerirati su:

• svi oblici plagiranja, krivotvorenja i drugi načini kršenja akademske čestitosti;

• sudjelovanje u obrazovnom procesu u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem opojnih droga;

• namjerno ometanje ili prekidanje nastave, istraživanja ili drugih akademskih aktivnosti;

• uporaba ili namjera uporabe bilješki, podataka, za vrijeme ispita ukoliko nije izrijekom dopuštena;

• pomaganje prilikom provjere znanja kada se očekuje da student samostalno obavi zadatak;

• lažno predstavljanje i predstavljanje tuđega rada kao svojega;• zloporaba računalnih sustava ili tehnološke opreme za nedopustive

svrhe;• bilo koja vrsta namjernog fizičkog ozljeđivanja, zlostavljanja,

uznemiravanja, ucjenjivanja, onemogućavanja, prijetnji, prisiljavanja, ponižavanja, zastrašivanja, izrugivanja, vrijeđanja ili slično.

Osnove studiranja

Opće je mišljenje da je studij medicine odnosno dentalne medicine iznimno težak, da „uništava život”, da je „idealan za štrebere” i sl. Dopustite da upućeno kažemo da to uopće nije istina, nimalo. Nesporazum proistječe iz promatračeva (studentova) odnosa prema životu i radu.

Što znači biti studentStudij je kao rad, posao, dakle cjelodnevna i cjeloživotna zauzetost kakvu, primjerice, vidite u inženjera strojarstva u tvornici automobila ili nastavnika matematike u srednjoj školi. Oni svaki dan ustaju rano i osam su sati na poslu, a najčešće rade i navečer kod kuće, putuju na seminare i sastanke, poslovne susrete ili na usavršavanja, specijalizacije, tečajeve i druge oblike dodatnoga i – cjeloživotnoga učenja. Vi, kao studenti prve godine sveučilišnoga studija, jednako ste tako odrasli, odgovorni i opterećeni! Dragi kolegice i kolege, studij nije zabava, nego rad. Studentski život jest lijep, i treba biti lijep, ali to ne isključuje činjenicu da njega nema bez ozbiljnoga i sustavnoga učenja, ranoga ustajanja i rada do kasno u noć. U tome je razlika studija medicine od možda nekih drugih studija: oni nije teži, nego je ozbiljnije organiziran. Jasno je da će neki vječni student drukčije govoriti o studiju od uspješnoga, no na vama je da opazite razliku, filtrirate („obradite”) informacije i stvorite svoje mišljenje i stajalište, a time i odaberete svoje ponašanje.

Studentska iskaznicaStudentska iskaznica popularno nazvana X-ica identifikacijski je dokument s pomoću kojega studenti ostvaruju svoja prava i popuste (primjerice, na subvencioniranu prehranu u studentskoj menzi). Razine prava ovise o mjestu prebivališta. Studentska iskaznica je neprenosiva, što znači da se njome može služiti samo osoba na čije ime glasi. Studentska iskaznica vrijedi do kraja studija, a njezinu valjanost obnavlja visoko učilište evidentiranjem upisa akademske godine, odnosno semestra. Za izdavanje X-ice, zamjene zbog gubitaka i slično, nadležan je, u Službi za sveučilišne i stručne studije, g. Boris Matutinović.

Indeks Indeks je glavni dokument vašega studiranja. Nakon završene nastave student će u indeks dobiti potpis voditelja predmeta. Ako student tijekom nastave nije ispunio obveze utvrđene nastavnim planom i programom, uskratit će mu se potpis. Nakon polaganja ispita, konačne ocjene upisuju se u indeks i otuda najčešće bivaju pokazane prijateljima, obitelji te samome sebi. Svi studenti indekse dobivaju prilikom upisa i popunjavaju osobno. Nakon potpisa i ovjere od tajnice fakulteta, indekse mogu preuzeti u Službi za sveučilišne i stručne studije i to kod g. Josipa Barića za studij Medicina, i kod g. Filipa Klarića Kukuza za studij Dentalna medicina.

Oblici nastaveOblici ostvarivanja studija su predavanja, seminari, vježbe, praktična nastava, konzultacije, mentorski rad, voditeljski rad, stručna praksa, terenska nastava, te sudjelovanje studenata u stručnom i znanstvenom radu. Značajke i posebnosti navedenih oblika nastave brzo ćete upoznati, a ovdje nam je dužnost naglasiti sljedeće:

Propisano gradivo seminara studenti moraju pripremiti unaprijed!

Doista, pripremite se za nastavu, jer jedino tako moći ćete iskoristili sve od svojih učitelja, mentora, i samih sebe, te ćete mnogo brže i učinkovitije usvojiti gradivo vaših predmeta. Seminari omogućuju da se vaš glas čuje, stoga pokažite naučeno te testirajte sami sebe u znanju o kojemu se na seminarima raspravlja.

Studomat i prijava ispitaPutem studomata pregledavaju se službene informacije o studentu (predmeti, ocjene, broj izlazaka na ispit). Predviđa se uskoro i mogućnost naručivanje različitih potvrda (osim prijepisa ocjena). Aktivacijski kod studenti dobivaju s početkom nastavne godine. Pristup je moguć preko dva studomata koji su smješteni u prizemlju zgrade TMZ ili preko službenih stranica fakulteta www.mefst.hr , i to preko početne stranice, zatim odabriom naslova Studenti, te ISVU Studomat, ili izravno na https://www.isvu.hr/studomat/aplikacija/. Molimo studente da prijave sve moguće pogrješno evidentirane ocjene ili predmete u sustavu ISVU.

Studenti prve godine studija Medicina i Dentalna medicina ne prijavljuju ispite putem studomata! Nakon odslušanoga predmeta studenti Medicine će biti automatski prijavljeni na ispit na prvi raspoloživi rok. U slučaju da student nije ostvario prolaznu ocjenu na ispitu, automatski je prijavljen na prvi slijedeći raspoloživi rok (u srpnju, tj. rujnu).

Popunjavanje prijavnice za studente prve godine studija Dentalna Medicina ovisi o implementaciji sustava ISVU na Fakultetu, o čemu će studenti biti na vrijeme obaviješteni.

IspitIspit je postupak utvrđivanja ocjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti studenata. Zajedno s rezultatima kolokvija i provjere znanja tijekom trajanja nastave, služi za konačno formiranje ocjene. Polaže se pisano, usmeno, praktično, ili kombinirano, s tim da je pisani dio ispita obavezan. Ukoliko se ispit polaže usmeno ispitivanje smije trajati maksimalno 45 minuta. Pravilnik o studiju i sustavu studiranja detaljno opisuje uvjete i prava studenata, te vam preporučamo da ga pomno proučite. Ovdje navodimo bitne stavke iz tog pravilnika:

• Ako se ispit sastoji od dva dijela, student koji položi jedan dio, a ne položi drugi dio, ne mora ponovno polagati dio koji je položio, osim u slučaju ponovnog upisa predmeta.

• Ispiti su javni. I student i ispitivač imaju pravo zahtijevati nazočnost drugih studenata i pripadnika akademske zajednice.

• Student ima pravo uvida u svoju ispitnu dokumentaciju u roku od 48 sati od objave rezultata ispita.

• Ispit iz jednoga upisanoga predmeta može se polagati najviše četiri puta u akademskoj godini u kojoj je predmet upisan. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje čelnik sastavnice.

• Raspored polaganja ispita objavljuje se najkasnije jedan dan prije održavanja ispita na mrežnim stranicama ili na oglasnoj ploči Fakulteta.

OcjeneIma još nešto što želimo i moramo reći, iako je mnogima nije drago o tome otvoreno i objektivno govoriti, pa ni misliti. Naime, nije svejedno koliko ste uspješni u studiju. Nije točno da je dovoljno položiti ispit, a da ocjena nije važna. I na studiju postoje ocjene i one su važne kao i one u osnovnoj i srednjoj školi, ako ne i važnije. Ocjene se gledaju, prema njima se procjenjuje vaša profesionalna vrijednost i na temelju ocjena dobivaju se pozicije, stipendije, preporuke i – karijera. A kao i u svim ostalim poslovima, i u medicini karijera može biti blistava, svjetska, bogata i draga, ali i jadna, nevoljna, nesretna i siromašna. Dopustite da vas roditeljski obavijestimo da će uspješnost vašega studiranja (ocjene) odlučiti koliko ćete biti zadovoljni svojim poslom, ugledom i primanjima u dobi od pedeset godina. A tada više nema prilike za popravak.

Prosjek ocjena ne ovisi samo o ocjeni predmeta već i o ECTS-bodovima koje taj predmet nosi! Utvrđuje se na način da se umnošci prolaznih ocjena i ECTS-bodova svakoga predmeta zbroje pa zatim podijele s ukupnim brojem ECTS-bodova svih predmeta koji se ocjenjuju, te se konačni rezultat zaokruži na dvije decimale. Primjer:

Predmet Ocjena ECTSMedicinska humanistika I :Uvod u Medicinu 5 2Medicinska biologija 5 9Medicinska fizika i biofizika 5 6Socijalna medicina 5 4Anatomija 3 20Histologija i embriologija 5 10Kliničke i socijalne vještine I 5 3Istraživanja u biomedicini i zdravstvu I 5 4Izborni predmet 1 položio 2Izborni predmet 2 položio 2

Ukupno stečeno ECTS bodova 60Prosjek ocjena bez utjecaja ECTS sustava 4,75

Težinski prosjek ocjena po ECTS sustavu 4,28

ECTS-bodovi vas korigiranjem prosjeka nagrađuju tako da vrijeme uloženo za svladavanje svakog predmeta bude jednako cijenjeno te da se vaš trud uložen tijekom cijeloga studija doista vidi!

Knjižnica Medicinskog fakultetaKnjižnica je zasebna ustrojbena jedinica unutar Medicinskoga fakulteta. Osnovana je krajem 2002. godine te je jedna od najmlađih knjižnica Sveučilišta i informacijsko je središte za područje biomedicine. Studentima su na raspolaganju svakim radnim danom od 8.00 do 21.00 čitaonica s 36 radnih mjesta,

koja je idealno mjesto za učenje i ponavljanje, te računalna učionica sa 16 računala. U knjižnici možete pronaći publikacije potrebne za vaš studij te dobiti različite informacije koje će vam tijekom njega zatrebati. Knjige koje knjižnica ima u svome fondu mogu se posuditi na rok od mjesec dana, osim ako se radi o jedinome primjerku. Pretraživanje baza podataka i ostalih dostupnih elektroničkih izvora moguće je sa svih računala u knjižnici, kao i s vlastitih prijenosnih računala putem bežične veze s internetom. Ukoliko vam u pretraživanju zatreba pomoć, osoblje knjižnice stoji vam uvijek na raspolaganju. Više o knjižnici možete pronaći na mrežnim stranicama.

Zdravstveno osiguranje, potvrde i javni prijevozSvi studenti svoje zdravstveno osiguranje ostvaruju preko svojih roditelja. U tu svrhu studenti trebaju odmah po upisu godine, a najkasnije s početkom listopada 2010., zatražiti od Službe za sveučilišne i stručne studije odgovarajuću potvrdu koju zatim predaju HZZO-u. Prazni obrasci potvrde za zdravstveno osiguranje, te potvrda za ostvarivanje studentskoga popusta na javni prijevoz ili za ostale svrhe nalaze se na ulazu u fakultet u prozirnim policama. Ispunjena potvrda ostavlja se u sandučiću, koji se također nalazi na ulazu u fakultet. Služba za sveučilišne i stručne studije ovjerit će potvrde i ostaviti ih u prozirnim policama na pregradi, odvojene po studijima, u roku od najviše 24 sata radnim danom.

Sistematski preglediSistematske preglede za studente koji prvi puta upišu studij obavlja Zavod za javno zdravstvo, a obavijest o terminu stavit će se na oglasnu ploču. U slučaju preklapanja termina sistematskoga pregleda i nastave, apsolutnu prednost ima održavanje nastave. Za novi termin studenti se trebaju javiti u Službu za sveučilišne i stručne studije.

Studentske aktivnosti

Studentski zbor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u SplituStudentski zbor je nepolitička i nestranačka organizacija, čija je uloga zastupanje i predstavljanje studenata u svim tijelima uprave Medicinskoga fakulteta i Sveučilišta te s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i ostalim tijelima gdje se raspravlja o studentima. Članovi Zbora su svi studenti upisani na neki od studijskih programa Medicinskoga fakulteta, s tim da svaka godina studija izabire i svojega predstavnika i zamjenika. Sam zbor je ujedno član Studentskoga zbora Sveučilišta u Splitu. Športske momčadi sastavljene od studenata Medicinskoga fakulteta u Splitu jednom godišnje sudjeluju na športskom natjecanju studenata biomedicinskih fakulteta Hrvatske i susjednih zemalja – Humanijadi, i često ostvaruju odlične rezultate. Športske momčadi i pojedinci sudjeluju i na sveučilišnim prvenstvima. Studenti Medicinskoga fakulteta svake godine sudjeluju i na smotri Sveučilišta na kojoj je stol Medicinskoga fakulteta jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih. O ostalim akcijama raspitajte se u sobi 419 zgrade TMZ, ili na telefon 021/557 819.

CroMSIC CroMSIC (Croatian Medical Students International Committee) udruga je studenata medicine koja djeluje pri četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj. CroMSIC je punopravni član IFMSA (International Federation of Medical Students’ Associations) koja broji više od milijun članova, što je čini najvećom studentskom organizacijom na svijetu. Splitska podružnica Udruge CroMSIC osnovana je 27. svibnja 2000., kada je i održan prvi sastanak članova udruge – studenata medicine Medicinskoga fakulteta u Splitu. Djelovanje udruge ostvaruje se kroz rad šest odbora:

1. Odbor za profesionalne razmjene (Standing Committee on Professional Exchange)

2. Odbor za znanstvene razmjene (Standing Committee on Research Exchange)

3. Odbor za medicinsku edukaciju (Standing Committee on Medical Education)

4. Odbor za javno zdravstvo (Standing Committee on Public Health)5. Odbor za reproduktivno zdravlje i AIDS (Standing Committee on

Reproductive Health and AIDS)6. Odbor za ljudska prava i mir (Standing Committee on Human

Rights and Peace)

Glavna djelatnost Udruge CroMSIC jest organiziranje studentskih razmjena, pri čemu se stranim studentima medicine omogućava obavljanje ljetne prakse ili znanstvenog istraživanja u Kliničkom bolničkom centru Split ili drugim nastavnim bazama Medicinskoga fakulteta u Splitu, a našim studentima u inozemstvu. Ukoliko se želite uključiti u rad Udruge, ili vas zanimaju dodatne informacije, pošaljite upit na cromsic.split@gmail.com.

Hrvatska akademska zajednica (HAZ)HAZ je studentska udruga koja okuplja studente i diplomande hrvatskih sveučilišta. S preko 700 članova najveća je studentska udruga na Sveučilištu. Pri Medicinskom fakultetu udruga je započela s radom u studenom 2007. godine. Svojim aktivnostima nastoji utjecati na studentska pitanja, edukacijsku, te društvenu i humanitarnu komponentu studentskoga života. Aktivnosti koje udruga planira organizirati i odraditi kroz akademsku godinu 2010./2011. su sljedeće:

• posjet Medicinskom fakultetu i Sveučilištu u Rijeci• IV. humanitarni malonogometni turnir• III. humanitarni koncert• akcije mjerenja krvnoga tlaka i šećera u krvi stanovnicima grada

Splita i drugih mjesta• akcije darivanja krvi• volontiranje u suradnji s udrugama koje se bave humanitarnim

radom.Udruga je otvorena za sve studente, a svi zainteresirani za informacije i eventualne prijedloge mogu se obratiti na e-adresu: haz.split@gmail.com.

Studenti za studente SplitUdruga Studenti za studente Split osnovana je 19. rujna 2008.g. kao slobodna, nepolitička i dobrovoljna udruga sa sjedištem u Splitu. Utemeljena je radi promicanja, razvitka i unaprijeđenja života studenata Sveučilišta u Splitu kroz djelovanje njenih članova. Brine se za interese studenata iz domena obrazovnog, socijalnog, kulturnog, zabavnog i sportskog života

studenata. Neki od projekata predviđeni za slijedeću godinu su: Edukacija o studentskim organizacijama, Sajam stipendija, Studentski turizam, Studentski partiji. Detaljnije informacije o projektima i udruzi možete pronaći na mrežnim stranicama http://szssplit.hr.

Perpetuum Lab Perpetuum Lab je najveći i najposjećeniji portal studenata medicine u Hrvatskoj koji objavljuje vijesti vezane uz hrvatske medicinske fakultete i zbivanja u hrvatskoj znanosti. Osnovan od strane medicinskih studenata, osim kolumni, vodiča za studij, nastavnih materijala, skripti te popisa događanja ima i forum koji je dosad posjećen više od milijun puta. Na njemu ćete naći odgovore na vaša pitanja, tračeve, rasprave i savjete. Zabavite se, učite, slijedite ideale i naravno priključite se Perpetuum Lab-u kako bi podijelili iskustvo studiranja medicine s drugima. Više informacija možete pronaći na http://www.perpetuum-lab.com.hr/, kao i na stranicama Facebook-a, te na Twitter-u.

Glasnik Medicinskog fakulteta u SplituGlasnik Medicinskog fakulteta u Splitu objavljuje se od 2007. godine i u njemu ćete naći mnoštvo informacija o zbivanjima na fakultetu i o aktivnostima kako studenata, tako i vaših profesora. Trenutno se izdaju dva broja Glasnika godišnje, u svibnju i u studenom. Uredništvo Glasnika broji pet članova, a autori članaka uglavnom su studenti i djelatnici Medicinskoga fakulteta u Splitu. Cilj Glasnika je zabaviti i informirati studente i djelatnike Fakulteta te dokumentirati svakodnevne znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti na Fakultetu i fakultetskim nastavnim bazama. Glasniku nije cilj objaviti fotografije s izložbi i tekstove koji će osvojiti Pulitzerovu nagradu nego priloge koji će zabaviti i informirati čitatelje. Zato, ako i vi imate što reći Fakultetskoj javnosti, pošaljite svoje tekstove i fotografije na glasnik@mefst.hr.

Važne informacije• Ured svih studentskih organizacija i udruga na Fakultetu nalazi se

na 4. katu zgrade Temeljnih medicinskih znanosti. • Savjetovalište za studente vodi mr. sc. Slavica Kozina, prof.

psihologije. Nalazi se na 4. katu zgrade TMZ u sobi 422. Sa svojim pitanjima i problemima studenti se Savjetovalištu mogu obratiti u radno vrijeme Fakulteta ili na e-adresu slavica.kozina@mefst.hr.

• Za nastavu i studentska pitanja zadužen je i Prodekan za nastavu i studentska pitanja Medicinskoga fakulteta, te djelatnici Studentske referade, koja se nalazi u Zgradi temeljnih medicinskih znanosti, Šoltanska 2.

• Odgovori na pitanja vezana za studentski standard dostupna su na mrežnim stranicama Studentskoga centra Sveučilišta u Splitu www.scst.hr.

Studiranje u Splitu

Split je drugi po veličini grad u Hrvatskoj, koji sa svojom 1700 godina starom povijesti, bogatom kulturnom i sportskom ponudom, te s parkom prirode Marjanom i predivnim plavim morem, danas školuje više od 26 tisuća studenata. Upoznavanje ljepote ovoga grada, njegovih građana i

posjetitelja bit će idealan dodatak vašem studentskom životu. Dodatne informacije o znamenitostima Splitu možete pronaći na http://hr.wikipedia.org/wiki/Split te na http://www.split.hr/, a u sljedećim odjeljcima navest ćemo studentske ustanove, organizacije i informacije koje mogu obogatiti vaš studentski život i pomoći vam u lakšem otkrivanju Splita , a i samih sebe.

Sveučilište u SplituRektor: Prof.dr.sc. Ivan Pavić Adresa: Livanjska 5Telefon: 021/ 558 222, 558 200Telefaks: 021/ 348 163Mrežne stranice: http://www.unist.hr/E-adresa: rektorat.office@unist.hr

Sveučilište u Splitu je znanstveno-nastavna ustanova osnovana 15. lipnja 1974. godine. Medicinski fakultet čini jednu od njegovih 13 sastavnica

koje uz još 4 studijska centra provode stručno, preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Dodatne informacije možete vidjeti na sveučilišnim mrežnim stranicama na kojima se nalaze i svi brojevi glasnika Sveučilišta Universitas, kao i studentski vodič Sveučilišta.

Sveučilišna knjižnicaAdresa: Ruđera Boškovića 31Telefon: 021/ 434 808Telefaks: 021/ 434 801E-adresa: svkst@svkst.hr

Sveučilišna knjižnica u Splitu je knjižnica općeznanstvenoga tipa. Svi su dokumenti koje knižnica posjeduje pretraživi preko knjižničnih kataloga i mogu se koristi isključivo u čitaonicama. Fotokopiranje sadržaja se naplaćuje. Članom knjižnice postaje se ispunjavanjem pristupnice uz predočenje indeksa i osobne iskaznice te plaćanjem članarine. Radno vrijeme i ostale informacije nalaze se na mrežnim stranicama http://www.svkst.hr/.

Studentski Centar SplitAdresa: Sinjska 6Telefon: 021/361 853, 362 946Telefaks: 021/346 770Mrežne stranice: http://www.scst.hrRavnateljica: Gordana Raos

Studentski centar je ustanova zadužena za prehranu, smještaj i student-servis splitskih studenata. Subvencionirana prehrana putem X-ice dostupna je u deset restorana u Splitu o kojima više možete saznati na http://www.scst.hr/prehrana.php. Smještaj je moguć u 2 studentska doma, a izgradnja trećeg i najvećega doma (600 kapaciteta) je u tijeku. Domovi:

Hostel Spinut Kapacitet: 223 mjesta Adresa: Spinutska bb Telefon: 021/386 733Telefaks: 021/386 774

Bruno Bušić Kapacitet: 403 mjesta (većinom trokrevetne sobe)Adresa: Spinutska 37Telefon: 021/386 727Telefaks: 021/386 727

Natječaje za smještaj, te dodatne informacije o domovima možete pronaći na http://www.scst.hr/smjestaj.php.

Student servis Student servis je služba koje posreduje u zapošljavanju studenata, omogućujući tako studentima da zarade novac za sebe i priušte si ono sto žele. Za učlanjenje su potrebne osobna iskaznica, OIB, JMBG, dvije fotografije, te žiro račun Splitske banke ili Privredne banke Zagreb. Satnice iznose oko 18 – 30 kn, ali treba biti oprezan - ukoliko student u tijeku kalendarske godine ostvari primitak putem Student servisa te druge primitke (stipendije, nagrade i sl.) u iznosu većem od 9.600,00 kn bruto, tada više ne može biti uzdržavani član roditelja na njegovoj poreznoj kartici, a ukoliko zaradi više od 50,000,00 kn godišnje postaje porezni obveznik. Dodatne informacije na http://www.scst.hr/studentservis.php.

Studentski ZborAdresa: Livanjskaulica br. 5/IVTelefon: 021/535 386Telefaks: 021/535 386Mrežne stranice: www.szst.hrE-adresa: zbor@szst.hrPredsjednik: Vide Popović

Studentski zbor Sveučilišta u Splitu krovna je studentska organizacija čije su temeljne zadaće sudjelovanje studenata u tijelima uprave visokih učilišta i Sveučilišta, ustroju i provedbi studentskih programa, provedbi aktivnosti koje utječu na socijalni i ekonomski položaj studenata, zastupanje studenata u međunarodnim studentskim organizacijama te aktivno sudjelovanje u kreiranju nastavnih, športskih, kulturnih i znanstvenih

aktivnosti. Na svim sastavnicama Sveučilišta u Splitu djeluju podružnice Studentskoga zbora, a predsjedništvo Podružnice biraju upravo studenti na izborima za studentske predstavnike koji se provode tijekom ožujka svake dvije godine. Na Medicinskom fakultetu, u sobi 409, možete stupiti u kontakt s predstavnicima Zbora. Više informacija možete naći na mrežnim stranicama Zbora.

Stipendije Sveučilište u Splitu svake godine raspisuje natječaj za dodjeljivanje stipendija za studente. Informacije o kategorijama i uvjetima nalaze se na mrežnim stranicama Sveučilišta. Portal na kojemu se mogu vidjeti stipendije unutar Hrvatske, ali i one koje nude ustanove izvan Hrvatske nalazi se na www.stipendije.info. Ne zaboravite da se uspjeh uvijek cijeni; ocjene tj. prosjek ocjena koji postignete za vrijeme studija pomoći će vam u dobivanju i međunarodnih stipendija.

Nakon Fakulteta

A što kada diplomiram?Nije prerano na prvoj studijskoj godini pitati o tome što studenta čeka kada diplomira. Iako put prema diplomi tek počinje i premda još ni izbliza nije potrebno da student odluči što će raditi kada diplomira, poznavanje mogućnosti rada i zaposlenja liječnika vrlo je važno zbog odnosa prema učenju i fokusiranju pozornosti za vrijeme studija na sve potencijalne mogućnosti rada koje studij otkriva u svojemu programu.Dva su pravila koja treba držati na umu u odnosu na pitanje što poslije studija. Prvo je da je najvažnije dobro učiti i steći što više znanja i što bolje ocjene. Time se stvara osnova lakšega i upućenijega biranja nakon diplome, stječu se radne navike, samopoštovanje i poštovanje onih koji će odlučivati hoće li se vaša želja ispuniti. Drugo, sada je prilika i pravi čas da doznate da liječnički rad nije samo bijeli ogrtač, klinika i bolesnici, nego ima i drugih mogućnosti o kojima studenti malo znaju, toliko malo da za vrijeme studija zanemare priliku da se o njima primjereno informiraju, odnosno upoznaju toliko dobro da bi poželjeli krenuti tim putom u svojoj liječničkoj karijeri.

ŠTO LIJEČNIK RADIOvdje vam, naravno, ne ćemo preporučivati ni jedan izbor, nego ćemo pošteno iznijeti koji sve izbori dolaze u obzir, od čega se sastoje i koje su im vrline i mane. Na vama će biti da odlučite.Medicina ima tri sastavnice i one su u manjoj ili većoj mjeri sadržane u radu svakoga liječnika. To je klinički rad (s bolesnicima), temeljni znanstvenoistraživački rad i javnozdravstveni rad. Primjerice, iako je u načelu praktičar koji radi s pojedinim pacijentima, kliničar se služi znanstvenim spoznajama, načinom mišljenja i metodologijom, a pridonosi i javnom zdravstvu, dobrobiti cijele populacije, jer iz njegova rada proistječu spoznaje koje su poopćive i rezultati koji, iako pojedinačni, vrijede za cijelu populaciju. Javnozdravstveni radnik radi s populacijama i populacijskim podatcima, ali i on se služi znanstvenim postupcima i logikom a njegovi rezultati naposljetku dopiru i do pojedinaca. Istraživač u temeljnim medicinskim znanostima, i kada radi s bakterijama, molekulama ili miševima, ipak uvijek misli na neki klinički fenomen, vodi se logikom kliničke fiziologije ili patofiziologije i vjeruje, ispravno, da će njegovi rezultati prije ili poslije biti primijenjeni u kliničkoj ili javnozdravstvenoj

praksi. To je vjerovanje toliko utemeljeno u praksi da je stvoren pojam „translacijska medicina” koji označava tijesnu povezanost bolničke postelje i laboratorija, gdje se klinička pitanja prenose izravno u laboratorij (primjerice, intenzivna i duboka znanstvena analiza uzoraka pojedinog pacijenta) ili se neki laboratorijski nalaz odmah primjenjuje na bolesnikcima kojima može pomoći.Specijalizacija je nužna zato što je medicina prevelika. To znači da pojedinom stručnjaku ne bi trebalo pripisivati ni sve zasluge, moć, ni znanje, a niti krivnju. Više ljudi umre pri kirurškim zahvatima zbog problema anestezije ili transfuzije krvi nego zbog kirurške nespretnosti. Veća je razlika rada i znanja između ortopeda i neonatologa, nego između fiziologa i internista. Iako se pojavljuju nove specijalnosti, granice među njima sve više se brišu i one postaju sve više međuovisne. To znači da morate dobro poznavati medicinu (opet pitanje vrsnoće učenja!) i kritički način mišljenja da biste sebe prepoznali na mjestu gdje prirodno pripadate. Srećom, to također znači da i kad pogriješite, pogrješku možete ispraviti razmjerno malom intervencijom drukčijega usredotočenja unutar istre struke.Ukratko, ako dobro učite, ne možete izgubiti, a ako slabo učite, ne možete dobiti. Budući pak da većina studenata uči osrednje, upravo oko njihova uspjeha vode bitku i oni i nastavnici. Srž rješenja je u pojačanju truda oko pažnje, otvorenosti, mobilnosti i – učenja.

Klinički radJavnost njčešće liječnika prispodobljuje radu s bolesnicima – u bolnici, liječničkoj ordinaciji, hitnoj pomoći, pa i u privatnom životu. Rad s bolesnicima jako je cijenjen i u pučanstvu i u struci, i tome nema prigovora. On donosi uzbuđenja brzih intervencija, sjaj važnosti za bolesnika, ljepotu promišljanja zagonetne dijagnoze, moć odlučivanja i popularnost među bolesnicima i njihovom rodbinom. No, taj posao ima i svoju težinu: veliku a svakodnevnu i cjeloživotnu odgovornost, stres, suosjećanje s teško bolesnima i umirućima, bezbroj molbi i intervencija, noćna dežurstva a kadšto i teške uvjete rada. Onaj tko se želi baviti kliničkom medicinom mora u obzir i procjenu uzeti i te, manje sjajne i manje poznate strane toga posla. Žalosno je vidjeti mlade liječnike koji se trude dobiti najuglednije specijalizacije, a onda ih gledati kako cijeli život bježe od posla jer je on za njihove mogućnosti i kriterije pretežek i prezahtjevan.

Temeljna biomedicinska istraživanjaTaj je posao od kliničkoga lakši fizički, a teži intelektualno. Neposredni rizici su manji, ali su dugoročni veći. Naime, sasvim je prihvatljivo biti prosječan liječnik, ali nije ugodno biti prosječan znanstvenik. U kliničkoj se medicini cijeni kvalitetna rutina, a u znanstvenoistraživačkoj upravo suprotno – visoka originalnost. Kliničar možda dobije više izravnoga novca (honorarni rad, darovi, dežurstva), ali znanstvenik dobije više neizravnoga – putovanja, projekti, ekspertize i nagrade. Kliničar ima gratifikaciju u poštovanju, zahvalnosti i divljenju pacijenata, a istraživač u potpunom intelektualnom, nerutinskom angažmanu, poštovanju maloga broja, ali vrlo učenih pojedinaca i stalnoj nadi u veliku slavu koja u načelu dolazi (ako uopće dođe) u neočekivanu trenutku.

Javno zdravstvoIako prema hrvatskoj tradiciji tako ne bi trebalo biti, javno zdravstvo kao životna karijera među studentima je najmanje popularno. Ne ulazeći u stvarne razloge toj pojavi, studentima prve godine treba reći da je kroz rad zagrebačkoga profesora medicine dr. Andrije Štampara u vremenu između dva svjetska rata hrvatska medicina stekla trajnu svjetsku slavu i ugled u području javnoga zdravstva. Štamparova se bista nalazi u predvoju zgrade Svjetske zdravstvene organizacije u Genevi, a njegovo učenje ni danas nije isključeno iz javnozdravstvenih stručnih knjiga, pa ni udžbenika. Javno zdravstvo brine o zdravlju pučanstva, populacije. Ono dakle nije važno samo zdravstveno-medicinski, nego i politički i gospodarski. U načelu, javnozdravstveni poslenici prikupljaju podatke s terena i analiziraju ih kako bi prepoznali mjesta izvora (pojave) bolesti ili ugrožene populacije i predlažu i provode mjere opće zaštite. Posao je neizrecivo važan, ali i zanimljiv – epidemiolozi su oni koji postavljaju hipoteze koje testiraju, više ili manje izravno, i kliničari i istraživači temeljne medicine. U praksi, više života spasi dobar javnozdravstveni radnik, nego li najbolji kirurg. Struka je bliska politici i upravljanju, što donosi ugled i moć, a tehnička važnost međunarodne suradnje nudi mnogo putovanja i razmjene iskustava na najvišim razinama. Istraživački rad je nužnost, a prikupljanje podataka ne ovisi o prihvaćanju prijedloga istraživačkih projekata, nego je rutina koju financira društvo.

NEKA VAŽNA PITANJABezbroj je pitanja koja se na početku studija mogu postaviti o tome što studenta očekuje kada diplomira. Ovdje se odgovara samo na ona najvažnija, premda se zasad možda takvima ne čine.

UgledO različitostima ugleda prema strukama i specijalizacijama već smo govorili. Tu postoji mnogo zbunjujućih čimbenika, mitova i krivih predodžbi, pa je o tome bolje ne duljiti. Na kraju ispadne da je svatko sebi tvorac i kriterija i sreće. Konkretno i objektivno, iako donekle pretjerano pojednostavnjeno, možemo reći da se ugled mjeri stručnim i znanstvenim publikacijama. Taj je stav nepopularan među onima koji publikacija nemaju, ali iskren odgovor mladom čovjeku na pragu karijere zahtijeva i pokoju nepopularnu istinu.

NovacSvaka je biomedicinska specijalnost otprilike jednako plaćena pa, u načelu, veličina prihoda ne bi trebala odlučivati o izboru karijere. Kriterij ne smije biti ni ugled u javnosti, jer je to varavo mjerilo, kao ni težina dobivanja posla, jer onaj tko vrijedi željeni posao dobije prije ili poslije. Izbor treba obaviti srcem, tražeći ono što vam se doista sviđa, i umom, odabirući ono što doista možete primjereno raditi.Ipak treba spomenuti razmjerno nepoznato i razmjerno teško prepoznatljivo postojanje „posredne zarade”. Naime, ugledan znanstvenik i liječnik često i mnogo putuje, dobiva novac za istraživanja, konferencije i suradnju, studijske boravke i sl., pa i to treba računati ne samo u prihod, nego i u ugled. Račun je razmjerno jednostavan: ako netko službeno ode na kongres u Pariz i stanuje u skupom hotelu, jede na posebnim večerama, ide na posebna razgledavanja grada i muzeja i posjeti neku slavnu kazališnu predstavu, lako je izračunati koliko bi to novca iznosilo onome tko bi isti izlet osobno plaćao, odnosno koliko mu taj novac tražio dodatnoga rada izvan regularnoga radnoga vremena.

Privatni životNe ulazeći u pojedinosti, studente treba podsjetiti da postoji i pojam privatnoga života, od obitelji, djece i doma, do hobija i užitaka svih vrsta. Njega definitivno treba uskladiti sa zadanostima vlastitih vrlina i mana, sa snovima u odnosu na struku i s vlastitim mogućnostima i mogućnostima društva. Ne može se sve odjednom i sve odlično, ali ništa bitnoga ne smije

se ni žrtvovati. S jedne strane, treba planirati zrelo i razumno, a s druge treba prihvatiti da sve ima svoju cijenu i da sve cijene uvijek treba platiti. Prava mudrost je da se ispravno procijene vlastite mogućnosti i postave ciljevi koji će se ostvariti. Neambiciozni planovi donose dosadu i siromaštvo, a preambiciozni frustracije i razočaranja. To ne znači da savjetujem umjerenost, dapače; savjetujem najvišu ambiciju, ali uza svijest o tome da se nikako ne može dobiti više od uloženoga. Još davno je to nazvano zlatnim pravilom mehanike i, iako su mnogi mislili da će uspjeti, nije poznato da da je itko u povijesti čovječanstva to pravilo uspio izigrati.

DVIJE PREPORUKEMladež ne voli ni slušati niti poslušati preporuke starijih, pa dvije koje slijede dajem doduše s puno ljubavi, ali malo nade. No, dođe dan kad i ti neposlušni počnu davati preporuke, a s time počinju opisujući koliko su pogriješili što preporuke starijih nisu poslušali u vremenu kad su ih mogli iskoristiti.

Preporuka prvaDošla su tako dobra vremena, medicina se toliko razvila i usložila, prilike za nastavak studija umnožile i društveni zahtjevi na medicinu toliko su se povećali da ni iole ambicioznom mladom liječniku više nije dovoljno samo diplomirati. Školovanje treba nastaviti, ovako ili onako. Budući da medicina sve više zahtijeva znanstveni način rada, kriterije, način mišljenja i

metodologiju, najbolje je prvi dio poslijediplomskoga obrazovanja usmjeriti prema znanosti. S poslijediplomskim studijima treba biti oprezan, važnije je izabrati kvalitetna mentora nego kvalitetan studij. Onima koje dostatno zanima znanost poželjno je nakon studija naći međunarodnu stipendiju i godinu do tri provesti u nekom dobrom istraživačkom laboratoriju. To donosi zrelost i kritičnost koje se drugdje ne mogu steći, publikacije koje se broje cijeloga života, prednost u natjecanju za stalno zaposlenje i, s posebno mnogo rada malo sreće, podatke na osnovi kojih se može napraviti izvrstan doktorat. A doktorat je preduvjet za akademsku karijeru i visoke pozicije, bez obzira na to kojom ćete se granom medicine baviti.Medicinski fakultet u Splitu nudi poslijediplomske studijske

programe u svojoj Doktorskoj školi, ali i manje formalne i manje opsežne oblike usavršavanja, primjerice kroz e-tečaj Cochrane centra ili izravan rad s Cochrane centrom, što znači ovladavanje filozofijom i tehnologijom medicine zasnovane na dokazima.Više nema pripravničkog staža i, umjesto da sa strjepnjom i neodređeno dugo čekate specijalizaciju, dodatno se školujte. Dobro je da je vaše istraživačko i profesionalno područje povezano s budućim poslom, ali to nije nužno, jer istraživački rad donosi mudrost prije znanja i zrelost prije tehnoloških vještina. Ta mudrost i zrelost neizrecivo se korisne i u slučaju da se u karijeri ne budete željeli ili ne mognete baviti znanstvenim radom.

Preporuka drugaPretražite svoje srce, i sami odlučite. Ne treba se bojati da ne ćete prepoznati znakove svoje sreće; za to samo treba biti iskren – tek prema samome sebi.Ne slijedite druge, ne gledajte novac ni ugled, nego gušt. Drugi imaju druge vrline i mane, druge tajne planove i obveze i na njih se ne možete ugledati, jer – vi ste drukčiji.Svoju karijeru gradite na svojim vrlinama. Svatko ima vrline, a za karijeru u medicini mogu biti presudne i one za koje to nikako ne bismo pomislili površnim i laičkim promatranjem. Uspješna karijera sama donosi i ugled i novac. Onaj tko juri za novcem zaradit će ga, ali manje i teže nego onaj tko prije svega misli o karijeri.Svaki posao je važan i častan i svaki služi ukupnoj dobrobiti bolesnika i zdravlju naroda. Budite spremni platiti cijene te odluke i to za cijeli život, a ne samo za nekoliko godina.Postavite se kao da su vam sva vrata otvorena, premda neka možda i nisu. Odlučite postići svoje vrhunce, a prilika za to – već teče. Sad ili nikad!I ne zaboravite da skoro sve ovisi o dobrom učenju.

Prof. dr. Matko Marušić

Dodatne informacije

Najčešće kratice:

BSB - Basic science building, zgrada temeljnih medicinskih znanosti

ECTS - European Credit Transfer and Accumulation System

IBZ - Istraživanja u biomedicini i zdravstvu

ISVU - Informacijski sustav visokih učilišta

PAK - Patološko-anatomski kompleks u bolnici Firule

TMZ - Zgrada temeljnih medicinskih znanosti

TNZ - Temelji neuroznanosti

CARNet za brucoše

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet pružatelj je Internet usluga za akademsku zajednicu i ustanove iz sustava školstva, koja ima zadatak osigurati brzu, sigurnu i kvalitetnu mrežnu povezanost svih ustanova na CARNet mrežu. Studentima CARNet nudi pristup Internetu s fakulteta, studentskog doma i od kuće, edukaciju putem online tečajeva i multimedijalnih usluga te pruža podršku i sigurnost u njihovoj uporabi.Preduvjet za korištenje svih usluga je posjedovanje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr, koji će te dobiti u startnom paketu na početku studija.U suradnji s komercijalnim pružateljima Internetskih usluga, CARNet vam osigurava povoljne pretplatničke pakete pristupa Internetu u pokretnoj mreži: MobileCARNet, VipmeCARNet, Tele2CARNet, Stick2CARNet; te nepokretnoj mreži, bez ograničenja prometa: XCARNet / 3DCARNet, MetroCARNet, OptiCARNet, Duo.CARNet i Trio.CARNet (http://www.carnet.hr/studenti/pristup_internetu). Od CARNetovih edukacijskih programa i alata, studentima su na raspolaganju online tečajevi , E-learning akademija, Cisco akademija, CARNetova korisnička konferencija CUC , Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla”, e-Tečajevi za primjenu u nastavi , e-Knjižnica i online enciklopedija (http://www.carnet.hr/studenti/edukacija).

Informacije o CARNetovim uslugama potražite na www.carnet.hr ili se obratite CARNetovom Helpdesku na besplatni telefon 0800 227 638 ili e-mailom helpdesk@carnet.hr .

Prilog: Kompetencijama usmjereno obrazovanje

Uvodne napomeneCilj obrazovanja je stjecanje određenih novih znanja i vještina, što podrazumijeva i usvajanje novih stavova. Krajnji ishod studiranja je odgovarajući profil studenta, koji se sastoji od određenog broja novostečenih odlika. Te novostečene odlike osposobljavaju studenta da nakon diplomiranja bude kompetentan za samostalan i učinkovit rad u odabranoj profesiji. Zato je uobičajeno te novostečene odlike nazivati kompetencijama.Diploma je jamstvo da student ima sve kompetencije predviđene programom studija, i da je osposobljen (kompetentan) učinkovito obavljati radne zadatke. To je ključna informacija koja zanima buduće poslodavce.

Slijedeći te trendove, pristupili smo kreiranju kvalifikacijskoga okvira Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je sačinjen u skladu sa smjernicama danim u Hrvatskom Kvalifikacijskom Okviru (HKO) i preporukama Europske Unije (European Qualifications Framework for lifelong learning).Preduvjet za organiziranje studija utemeljenoga na tim načelima, te usmjerenoga stjecanju kompetencija jest sastavljanje popisa svih kompetencija koje doktor medicine nakon diplomiranja treba imati. Kako bi se i studenti (koji odmah na početku studija moraju znati što se od njih očekuje) i nastavnici (koji svoje nastavne programe moraju prilagoditi tim ciljevima) lakše orijentirali, očekivani konačni profil, koji predstavlja zbroj svih traženih kompetencija, podijelili smo u nekoliko logičkih cjelina:

1. temeljna znanja;2. temeljne kliničke vještine;3. vještine komuniciranja s pacijentima, njihovim obiteljima i

članovima zdravstvenih timova;4. profesionalno ponašanje i stavovi;5. akademski stavovi;6. vještine upravljanja procesima i vještine vođenja zdravstvenih

timova;7. vještine podučavanja.

Svaka od tih cjelina sadrži skupove očekivanih ishoda učenja za koje smo nastojali slijediti formulu SMART (Specific, Measurable, Agreed, Relevant, Timely): specifičnost, mjerljivost, usklađenost, primjerenost i pravodobnost.

Zadaća je svake katedre da u daljem radu, a na tim osnovima, detaljno pobroji sve očekivane kompetencije (opet primjenjujući formulu SMART) koje će proisteći iz rada katedre.

Temeljna znanja Usvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će moći objediniti:

1.1. Temeljna znanja iz znanstvenih i humanističkih osnova medicine, sa sposobnošću primjene tih znanja tijekom prakticiranja zdravstvene skrbi.

1.2. Znanje o etiologiji, patogenezi, kliničkim odlikama, komplikacijama, načelima prevencije i zdravstvene skrbi najčešćih bolesti i stanja koja ugrožavaju živote.

1.3. Podatke važne za propisno dokumentiranje povijesti bolesti.1.4. Relevantne laboratorijske testove.1.5. Čimbenike nužne za planiranje zdravstvene skrbi.1.6. Mjere i postupke nužne za liječenje oboljelih.

Osim nabrojenih znanja, student će objediniti i spoznaje o:

1.7. Ulozi i važnosti medicinske informatike.1.8. Ulozi i važnosti novih tehnologija u medicini.1.9. Zakonskom okviru profesije.1.10. Ulozi i važnosti ekonomije u zdravstvu1.11. Ulozi i važnosti osiguranja kakvoće zdravstvene skrbi.

Temeljne kliničke vještineUsvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će moći demonstrirati:

2.1. Uzimanje kliničke povijesti bolesti.2.2. Uzimanje i propisno dokumentiranje fizikalnog statusa.2.3. Obavljanje svih kliničkih postupaka u domeni liječnika primarne

zdravstvene zaštite.2.4. Pravodobno prepoznavanje kritičnih situacija i poduzimanje

potrebnih mjera prve pomoći.2.5. Kreiranje programa zdravstvene skrbi za kliničke i izvankliničke

pacijente.2.6. Savjetovanje pacijenata u svim dobnim skupinama, uključivši

promociju zdravog življenja.

Vještine komuniciranjaUsvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će demonstrirati kompetentnost:

3.1. Slušanja drugih.3.2. Obavješćivanja pacijenata i obitelji o postavljenoj dijagnozi,

planiranom liječenju i prognozi, na jasan i suosjećajan način.3.3. Priopćivanja nepovoljnih vijesti.3.4. Komuniciranja sa suradnicima na jasan, uljudan i učinkovit način.3.5. Jasnog i sveobuhvatnog komuniciranja, u usmenom i u pismenom

obliku.3.6. Uporabe suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija.3.7. Priopćivanja osnovnih činjenica na engleskom jeziku.

Profesionalno ponašanje i stavoviUsvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će moći oblikovati i jasno izraziti svoje stavove o:

4.1. Važnosti primjene etičkih načela u praksi.4.2. Primjeni načela uvažavanja i čestitosti u odnosu s pacijentima i

suradnicima.4.3. Načelu odgovornosti i posvećenost preciznosti i pouzdanosti.4.4. Činjenici stalnih promjena u medicinskoj praksi.4.5. Nužnosti uvažavanja posebnosti vezanih uz spol, te društvene i

kulturalne različitosti.

Ponašanje na akademskoj razini i na akademski načinUsvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će moći oblikovati i demonstrirati sljedeće akademske odlike:

5.1. Postavljat će pitanja slijedeći znanstvena načela.5.2. Razlikovat će važne od nevažnih informacija i ispravno ih rabiti u

procesu rješavanja problema.5.3. Kritički će prosuđivati informacija i na osnovi kritičke prosudbe

moći će donositi ispravne odluke.5.4. Imat će jasno definirane stavove o nužnosti cjeloživotnoga učenja.

Vještine upravljanja procesima i vještine rukovođenjaUsvajanjem sadržaja predviđenih ovim skupom ishoda, student će demonstrirati:

6.1. Volju za rad u zdravstvenim timovima, kao rukovoditelj i kao primatelj naloga.

6.2. Vještinu mirnog razrješenja konflikta.6.3. Sposobnost samosvladavanja i upravljanja sobom.

Vještine podučavanjaUsvajanjem sadržaja predviđenih tim skupom ishoda, student će:

7.1. Djelovati kao uzor suradnicima.7.2. Prenositi informacija vezane uz zdravlje zdravim i bolesnim

osobama.7.3. Promicat će načela doličnog ponašanja i profesionalnosti u odnosima

s kolegama, bolesnicima i njihovim obiteljima.