studija analize razvojnih izvora i potencijala za … · studija analize razvojnih izvora i...

STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I

POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG

PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH

Varaždin, ožujak 2012.

STUDIJA ANALIZE RAZVOJNIH IZVORA I POTENCIJALA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U LOKALNOM OKRUŽENJU U RH

2

SADRŽAJ

1. PROJEKT SOCPOD .......................................................................................................................................................... 4

2. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U EU ....................................................................................................................... 5

2.1. Mogućnosti financiranja u sklopu EU ........................................................................................................ 10

3. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U SLOVENIJI ..................................................................................................... 14

4. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ .................................................................................................. 16

4.1. Primjeri dobre prakse ...................................................................................................................................... 19

4.1.1. Autonomni centar – ACT (Čakovec) .................................................................................................. 20

4.1.2. PRONI Centar za socijalno podučavanje ......................................................................................... 20

4.1.3. Udruga RODA ............................................................................................................................................. 21

4.1.4. Udruga za kreativni razvoj Slap .......................................................................................................... 21

4.1.5. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek ........................................................................ 22

4.1.6. Uslužno- proizvodna zadruga NEOS ................................................................................................. 22

4.1.7. Zadruga Ruke ............................................................................................................................................. 23

4.1.8. Udruga za rad s mladima „Breza“ ...................................................................................................... 23

4.1.9. GONG .............................................................................................................................................................. 23

4.1.10. Udruga MOGU ............................................................................................................................................. 23

4.1.11. 100lica Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjača ............................................................. 24

4.1.12. Coca Cola ...................................................................................................................................................... 24

4.1.13. Podravka ...................................................................................................................................................... 24

4.2. Zakonski okviri .................................................................................................................................................... 25

4.2.1. Zakon o udrugama ................................................................................................................................... 25

4.2.2. Zakon o zakladama i fundacijama ...................................................................................................... 26

4.2.3. Zakon o ustanovama ............................................................................................................................... 26

5. POTPORNI MEHANIZMI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ ..................... 27


3

6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI POGODNE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U

VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI .................................................................................................................................................. 31

6.1. Struktura nezaposlenosti ................................................................................................................................ 31

6.2. Obrtništvo ............................................................................................................................................................. 34

6.3. Poljoprivreda ....................................................................................................................................................... 39

6.4. Socijalna skrb ....................................................................................................................................................... 40

6.5. Civilno društvo .................................................................................................................................................... 42

6.6. Zaključak ................................................................................................................................................................ 43

7. DIONICI I POTENCIJALNA PARTNERSTVA U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ................................................................................................................................................... 44

8. SWOT ANALIZA RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ............. 48

9. SMJERNICE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE

ŽUPANIJE .................................................................................................................................................................................. 50

10. BAZA PROJEKTNIH IDJEA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE ................................................................................................................................................... 56

11. LITERATURA ............................................................................................................................................................. 58


4

1. PROJEKT SOCPOD

Projekt SOCPOD akronim je projekta Upotreba lokalnih resursa za razvoj socijalnog

poduzetništva. Projekt je odobren za financiranje u sklopu 2. Javnog poziva u okviru operativnog

programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013. Iznos IPA sredstava je 376.072,78 Eur-a, dok je ukupna

vrijednost projekta 456.443,96 Eur-a. Projekt SOC POD traje ukupno 24 mjeseca, a predviđen datum

završetka njegove provedbe je 31.ožujak 2013. godine. U provedbi ukupno sudjeluje 6 projektnih

partnera i to: MOZAIK – Društvo za socialno vključenost kao vodedi partner, Zeleni prst – Zavod za

zdravo okolje Černelavci, Pomurska gospodarska zbornica, Tehnološki park Varaždin d.o.o., Specijalna

bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice te Udruga PET+.

SOC POD ima tri opda prekogranična cilja i to:

1. Jačati suradnju i umrežavanje između poslovnih subjekata i drugih organizacija koje djeluju na

području socijalne ekonomije i poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj

2. Promicati širenje dobre prakse za razvoj socijalnog poduzetništva inicijativama koje nude

proizvode/usluge pogodne za zapošljavanje osoba iz ranjivih socijalnih skupina, u skladu s potrebama i

raspoloživim resursima koje diktira lokalna sredina

3. Pridonijeti vedoj socijalnoj uključenosti ranjivih socijalnih skupina na osnovi njihova

zapošljavanja u razvojno perspektivnim djelatnostima (ekološke poljoprivrede, prerade bilja,

prehrambene industrije, eko-turizma i zaštite okoliša).

Aktivnosti koje de se provoditi u sklopu projekta su umrežavanje subjekata socijalnog

poduzetništva, istraživanje i razvoj novih proizvoda/usluga socijalnog poduzetništva, promocija i

marketing proizvoda, osposobljavanje u području proizvodnje, prerade i prodaje ekoloških proizvoda za

osobe iz ranjivih socijalnih skupina te obavještavanje javnosti o socijalnom poduzetništvu, projektu i

njegovim rezultatima.

Projekt je namijenjen organizacijama koje djeluju na području socijalne ekonomije,

potencijalnim nosiocima socijalno-poduzetničkih ideja, potpornim institucijama, stručnoj javnosti u

području profesionalne rehabilitacije, obrazovnim institucijama, ranjivim socijalnim skupinama te široj

javnosti.


5

2. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U EU

Institucije Europske unije kao socijalno poduzetništvo definiraju svaku vrstu poduzetništva koje

počiva i doprinosi socijalnim vrijednostima. Odnosno, primarni cilj socijalnog poduzetnika je da utječe

pozitivno na društvo, a ne da ostvari profit za poduzetnika. Socijalni poduzetnici su poduzetnici u

pravom smislu riječi, posluju na tržištu, proizvode i pružaju usluge na inovativan način te svoj dio profita

ne zadržavaju za sebe ved ga ulažu u aktivnosti koje doprinose rješavanju društvenih problema, odnosno

u područja od društvenog interesa.

Socijalno poduzede (social business = social entrepreneur) u okvirima EU je:

usmjereno na društveni utjecaj, a ne na stjecanje profita

na inovativan i poduzetan način sa svojim proizvodima i uslugama posluje na tržištu

viškove, profit ulaže u postizanje socijalnih ciljeva

njime odgovorno i transparentno upravlja socijalni poduzetnik koji uključuje svoje

zaposlenike, klijente i dionike na koje utječu te poslovne aktivnosti.

Trenutno je u EU socijalno poduzetništvo nedovoljno iskorišteno u odnosu na potencijale.

Zakonska regulativa za profitno orijentirana, tradicionalna poduzeda je uređena i omogudava im

korištenje prednosti jedinstvenog tržišta. Situacija sa socijalnim poduzedima je drugačija. Bez obzira na

ekonomsku krizu socijalna poduzeda nisu u istom položaju u odnosu na tradicionalna i otežanim im je

pristup financiranju. Njihov rad se još uvijek dovoljno ne prepoznaje i ne cijeni, a zbog svojih posebnih i

specifičnih regulativa tretiraju se drugačije. Ono što je zadada socijalnog poduzetništva je da utječe na

društvo i okolinu te doprinese ostvarenju ciljeva utvrđenih u Strategiji razvoja Europe 2020 (European

Growth Strategy 2020 – A Europe strategy for smart, suistainable and inclusive growth).

Europska razvojna strategija EU 2020 (EUROPE 2020, A European strategy for smart, sustainable

and inclusive growth) postavila je pet ciljeva (Tablica1).

TABLICA 1. – EU STRATEGIJA 2020 – CILJEVI I INDIKATORI

EU strategija 2020 - "Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj - rast"

Ciljevi Indikatori

Zaposlenost zaposleno 75% Europljana u dobi od 20 – 64 godine

Istraživanje i inovacije ulaganje 3% BDP-a (kombinirano javni i privatni udio)

Klimatske promjene

/Energija

emisija stakleničkih plinova smanjena za 20% (ili čak 30%) – manja

emisija nego li izmjerena 1990. godine

20% energije iz OIE


6

20% povedanje energetske učinkovitosti

Obrazovanje smanjenje broja napuštanja obrazovanja za 10%

najmanje 40% osoba u dobi od 30 – 34 godine završavaju tredi stupanj

obrazovanja (trogodišnja srednja škola)

Siromaštvo / socijalna

isključenost

do 2020 izvudi najmanje 20 milijuna ljudi iz siromaštva i socijalne

isključenosti

Izvor: http://ec.europa.eu/europe2020/reaching-the-goals/targets/index_en.htm

Opda uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i socijalnu inkluziju (Directorates-General (DG)

for Employment, Social Affairs & Inclusion - DG EMPL) bavi se pitanjima čiji je djelokrug u velikoj mjeri u

vezi s projektima socijalnog poduzetništva. Socijalna politika kao i politika zapošljavanja u EU doprinose

građanima na način da im omogudavaju lakše pronalaženje posla, daju mogudnost zapošljavanja u

drugim državama EU, u stjecanju i razvijanju vještina potrebnih za zapošljavanje i dr. Uz pomod

Strategije zapošljavanja u Europi (European Employment Strategy) koja ujednačava nacionalne politike

zapošljavanja te uz pomod Europskog socijalnog fonda (European Social Fund) iz kojeg se izdvaja 9

milijardi € godišnje za države članice EU, DG želi doprinijeti otvaranju novih i boljih radnih mjesta. Na

socijalnu uključenost DG utječe na način da podupire aktivnosti koje utječu na smanjenje siromaštva,

socijalnu isključenost te potiču reformu sustava socijalne i zdravstvene skrbi. Nadalje, DG je aktivan u

razvijanju boljih radnih uvjeta i zalaže se za slobodu kretanja radnika te za koordinaciju sustava socijalne

i zdravstvene skrbi.

Tri od EU 2020 ciljeva direktno su u vezi s radom DG-a i to 1., 3. i. 4. Trenutno stanje i način na

koji de DG EMPL doprinijeti njihovom ostvarivanju prikazano je u Tablici 2.

TABLICA 2. – EU STRATEGIJA 2020, NJENI CILJEVI, TRENUTNA SITUACIJA I CILJEVI DG EMPL-A

EU strategija 2020 – „Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj – rast“

Indikatori Ciljevi Trenutna situacija

Stopa zaposlenosti u dobi od 20 – 64 god. 75% do 2020. 69%

Udio napuštanja nižih stupnjeva

obrazovanja

10% 15%

Udio populacije koja završava tredi

stupanj u dobi od 30 – 34 god.

40% 31%

Br. Europljana koji žive u siromaštvu rizik od siromaštva manji

za 20 mil. ljudi

80 mil. (16% ukupne EU pop.)

http://ec.europa.eu/europe2020/reaching-the-goals/targets/index_en.htm


7

Opdi ciljevi DG EMPL-a koji doprinose EU strategiji 2020

1. Promocija povedanog sudjelovanja na tržištu rada

2. Razviti sigurno, prilagodljivo i mobilno Europsko tržište rada

3. Unaprijediti inkluziju, borbu protiv siromaštva i modernizirati socijalnu zaštitu

4. Promicati socijalnu i ekonomsku koheziju

5. Osigurati kompetentnu, učinkovitu i prilagodljivu organizaciju koja de modi odgovoriti na nove

političke ciljeve, posebno EU strategiji 2020, te koja de zadovoljiti nastale potrebe građana EU

Izvor: DG EMPL Plan upravljanja 2011. (DG Employment, Social Affairs & Inclusion 2011 Management Plan)

U skladu s rezultatima istraživanja te izvještajem Međunarodnog centra za istraživanje i

informacije o javnoj, socijalnoj i zadružnoj ekonomiji (CIRIEC - International Centre of Research and

Information on the Public, Social and Cooperative Economy) na zahtjev Europskog ekonomskog i

socijalnog odbora (EESC-a - European Economic and Social Committee) iz 2006. godine zemlje EU 25

možemo podijeliti u tri grupe odnosno na:

1. Zemlje s najvedom razinom prihvadanja koncepta socijalne ekonomije: Francuska, Italija,

Portugal, Španjolska, Belgija, Irska i Švedska.

2. Zemlje sa srednjom (relativnom) razinom prihvadanja koncepta socijalne ekonomije: Cipar,

Danska, Finska, Grčka, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska i Velika Britanija, u kojima je zajedno sa

socijalnim poduzetništvom prisutan i neprofitni sektor, dobrovoljni sektor te društvena poduzeda.

3. Zemlje s malim ili nikakvim prepoznavanjem koncepta socijalne ekonomije: Austrija, Češka,

Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Nizozemska i Slovenija – socijalna ekonomija je u početnoj fazi dok

su prepoznati neprofitni, dobrovoljni i nevladin sektor.

Trenutno, socijalno poduzetništvo u Europi i njegove osnovne karakteristike možemo izvudi iz

Projekta PASE (Public Policies and Social Enterprises) financiranog od strane programa INTERREG IVC u

sklopu Prioriteta - Inovacije i ekonomija temeljena na znanju ("Innovation & knowledge economy") –

razdoblje provedbe od 1.10.2008. – do 30.11.2011. godine. U projekt su uključeni partneri iz 7 EU država

članica i to: Španjolska, Francuska, Rumunjska, Njemačka, Poljska, Belgija, Italija.

Socijalno poduzetništvo u svakoj državi ima svoju definiciju, odnosno da su to poduzeda

financirana isključivo od strane donatora u kojem rade samo volonteri pa do profitnih poduzeda u

privatnom vlasništvu koja posluju na inovativan način te doprinose društvu. Ovakve različitosti

definiranja socijalnog poduzetništva proizlaze iz širokog spektra politika i mjera koje postoje u državama,

a definiraju socijalno poduzetništvo. Izazovi s kojima se gospodarstvo EU suočava, kao što su

nezaposlenost, siromaštvo i socijalna isključenost može riješiti i spriječiti velikim dijelom socijalno

poduzetništvo koje se direktno bavi tim društvenim problemima.


8

U Italiji socijalno poduzetništvo čine socijalne zadruge osnovane kao trgovačka društva (d.o.o.)

koje ili pružaju socijalne usluge (tip A) ili se bave uključivanjem rizičnih skupina na tržište rada (tip B).

U Austriji nema zakonske definicije socijalnog poduzetništva. Socijalna poduzeda u Austriji

osnivaju se sa svrhom omogudavanja zapošljavanja, promoviranja (re)integracije u društvo kroz

edukaciju te dobrog poslovanja kroz pristup orijentiran na potrebe tržišta. Kada govorimo o vrsti

socijalnih poduzeda onda su to socijalno-ekonomska poduzeda i neprofitni projekti/poduzeda za

zapošljavanje. Austrijska socijalna poduzeda mogu se registrirati u nekoliko oblika: udruga, zadruga,

d.o.o. te društva osnovana u skladu s građanskim pravom.

U Sloveniji kao i u Austriji socijalno poduzetništvo nije definirano. Socijalno poduzetništvo u

Sloveniji zastupljeno je u svim gospodarskim sektorima. Tipovi organizacija i njihove karakteristike koje

se pojavljuju kao socijalni poduzetnici su socijalne zadruge (ima ih malo i ne posluju dobro), socijalna

poduzeda (mali broj zbog nedostatka regulativa koje bi definirale njihov status, destimulirajuda porezna

politika), volonterske organizacije (brojne, ne mogu stvoriti nova radna mjesta), socijalno orijentirane

udruge (brojne, bez mogudnosti zapošljavanja i uključivanja ranjivih skupina), humanitarne organizacije

(dobro organizirane, orijentirane na klasičan humanitarni rad), organizacije za zaštitu okoliša (mnogo

lokalnih grupa u start-up fazi), agencija za ruralni razvoj i inovacijski centri za ruralni razvoj

(mnogobrojni, ali bez kapaciteta), uslužne zadruge za mlade (postoji nekoliko centara za mlade koji su

osnovani kao javne institucije) te udruge (mnogobrojne, bez mogudnosti zapošljavanja).

U sklopu projekta PASE definirane su perspektive razvoja socijalnog poduzetništva na području

Europske unije bududi da u proteklih 15 godina sve više poslovnih subjekata, pojedinaca i institucija

razmišljaju o socijalnom poduzetništvu.

Socijalno poduzetništvo je sektor koji se razvija, odnosno on može uz financijske i ljudske

kapacitete te javnu administraciju riješiti probleme u društvu kao što su: socijalna isključenost,

siromaštvo, položaj deprivilegiranih skupina, mijenjanju obiteljske strukture i dr. Socijalno

poduzetništvo iz razloga što je prilagodljivo, fleksibilno i učinkovito djeluje na promjene u

društvu te je traženo posebno u gospodarskom sektoru gdje profitna poduzeda nemaju razvojni

potencijal.

Socijalno poduzetništvo je nova ekonomija, odnosno postepeno ekonomijom EU dominiraju

socijalna poduzeda pa u skladu s time ekonomija postaje socijalna. Sve vedi broj socijalnih

poduzetnika bavi se rješavanjem i uspostavljanjem održivog razvoja koji je jedan od prioriteta

unutar kohezijske politike EU. U socijalnoj ekonomiji ne želi se samo zadovoljiti potrebe društva

ved se potrošačima žele ponuditi proizvodi i usluge koji su nastali na način da poštuju pojedinca,

odnosno pojedinac je imao osigurane dobre radne uvjete te je za svoj rad pravedno pladen,

proizvodnja nema štetan utjecaj za okolinu i način na koji su ponuđeni je inovativan.

Socijalno poduzetništvo je platforma za socijalno odgovorno poslovanje koje poštuje tri stupa

održivog razvoja (ekonomskog i društvenog razvoja te zaštite okoliša). Socijalno odgovorno

poslovanje može omoguditi provedbu novih regulativa za bolje korporativno upravljanje, bez

obzira na veličinu poduzeda.

Socijalno poduzede je vektor za lokalni razvoj. Uključivanje deprivilegiranih skupina i pružanje

usluga može poboljšati lokalne kapacitete za korištenje dostupnih lokalnih resursa zatim


9

sposobnost da se stvori i održava socijalni kapital te usvoje njihove metode upravljanja koje su

povezane s održivim razvojem. Ono što Europi treba je jedinstven okvir unutar kojeg de se

poticati i razvijati socijalno poduzetništvo.

Europska komisija je prepoznala socijalno poduzetništvo kao rješenje za uspostavljanje održivog

razvoja u Europi te je stoga u listopadu 2011. godine pokrenula Inicijativu za socijalno poduzetništvo

(The Social Business Initiative). Inicijativa se temelji na nekoliko različitih dokumenata1. Cilj je da se u

Europskoj uniji osigura potporno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva bez obzira na njegov

zakonski okvir u pojedinoj zemlji članici te da se iskoristi njegov velik potencijal u osiguranju europskog

napretka.

Inicijativa za socijalno poduzetništvo želi ubrzati razvoj socijalnog poduzetništva u Europskoj uniji i to

kroz aktivnosti podizanja svijesti o tom sektoru kao i o njegovim potencijalima. Inicijativa de na

jedinstvenom EU tržištu dati prednost socijalnom poduzetništvu, odnosno biti de „pozitivno

diskriminirano“. U Inicijativi je predložen i „kratkoročni“ akcijski plan sa svojih 11 mjera koje su

podijeljene u tri teme, odnosno mjere usmjerene na poboljšanje pristupa izvorima financiranja za

socijalne poduzetnike, povedanje vidljivosti socijalnog poduzetništva te unapređenje postojedih

zakonskih okvira u vezi sa socijalnim poduzetništvom.

Poboljšanje pristupa izvorima financiranja za socijalne poduzetnike je prva tema u sklopu koje su 4

mjere i to:

1. Predstaviti europski pravni okvir za Etički investicijski fond do kraja 2011. godine

2. Poticati razvoj mikrokredita u Europi

3. Osnovati EU financijski instrument s fondom od 90 milijuna Eur-a za lakši pristup financiranju

socijalnim poduzetnicima

4. Ulaganja u socijalne poduzetnike postaviti kao prioritet Europskog socijalnog fonda i Europskog

fonda za regionalni razvoj.

Povedanje vidljivosti socijalnog poduzetništva druga je tema koja se, isto kao i prva, sastoji od 4

mjere:

1. Identificirati primjere dobre prakse te osnovati detaljni registar socijalnih poduzetnika u Europi

2. Stvoriti javnu bazu podataka o certifikatima i oznakama upotrebljivu za socijalne poduzetnike u

Europi

3. Pomodi nacionalnim i regionalnim javnim upravama da uvedu mjere za potporu, promociju i

financiranje socijalnog poduzetništva

1Dodatni dokumenti su: Communication on the Innovation Union (IP/10/1288 i MEMO/10/473), the Platform against poverty

and social exclusion (IP/10/1729), prijedlog EU komisije za osnivanje Programme on Social Change and Innovation (IP/11/1159)

http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/10/1288&format=HTML&aged=1&language=EN&guiLanguage=en

http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=MEMO/10/473&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en




10

4. Stvoriti platformu (multijezičnu, informacijsku te za razmjenu) namijenjenu socijalnim

poduzetnicima, poslovnim inkubatorima i klasterima, kao i investitorima u socijalno

poduzetništvo. Povedati vidljivost EU programa koji potiču socijalno poduzetništvo i pomodu

kojih je lakše ostvariti financiranje.

Treda tema je unapređenje postojedih zakonskih okvira u vezi sa socijalnim poduzetništvom na način da

oni postanu socijalni (naklonjeni socijalnim poduzetnicima). Unutar ove teme su ukupno tri mjere:

1. Pojednostavniti pravila koja prepoznaju Europu kao društvo europske suradnje; stvoriti pravni

okvir za zaklade, provesti studiju o stanju zajedničkog (uzajamnog) društva

2. Postaviti kvalitetne i radne uvjete da u procedurama javne nabave, posebno iz područja

zdravstvenih i usluga socijalne skrbi budu važniji nego li su trenutno

3. Pojednostaviti pravila za dodjelu državne pomodi za socijalne i lokalne službe (koje de imati

koristi od socijalnih poduzetnika).

2.1. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA U SKLOPU EU

Mogudnosti financiranja u sklopu EU namijenjene njenim članicama određuje Europska komisija.

Trenutno sredstva koja koristi i raspoređuje DG EMPL dolaze iz nekoliko izvora i to iz:

1. Europskog socijalnog fonda (European Social Fund - ESF)

2. Programa zajednice PROGRESS - PROGRESS Programme

3. Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji - European Globalisation Adjustment Fund (EGF)

4. Progress europsko mikrofinanciranje - European Progress Microfinance Facility (EMF)

5. Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF)

6. Zajednička poljoprivredna politika (CAP):

a. Europski fond za garancije u poljoprivredi (EAGGF) – izravna potpora

b. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) – ruralni razvoj.

Financiranje iz Europskog socijalnog fonda (ESF) namijenjeno je državama članicama EU te je

raspoređeno na nekoliko područja aktivnosti i doprinosi postizanju dvaju ciljeva Kohezijske politike EU

(Konvergencija i Regionalna konkurentnost i zapošljavanje). Iz ESF-a osigurano je cca. 75milijardi € (2007

– 2013) te 84 milijardi € (2014 – 2020.). ESF predstavlja 10% ukupnog budžeta EU. Krilatica ESF-a je


11

„Investing in people“ – Ulaganje u ljude. Ciljevi ESF-a su: Pokretanje ekonomske i socijalne kohezije;

Poticanje stvaranja boljih i održivih radnih mjesta; Ohrabrivanje regija u dinamičnom i ekonomkom

socijalnom okruženju u doba globalizacije. Natječaji iz ESF-a provode se u skladu s prioritetima i mjerama

OP-a ESF-a kao i NSFO-om svake pojedine države članice. Natječaji su raspisani na nacionalnom

jeziku(koji je ujedno i službeni jezik EU), dok iznos sufinanciranja ovisi o socio-ekonomskim faktorima

regije (50 - 85%). Konkretno, kada govorimo o projektima usmjerenima na poticanje ulaganja u ljudske

resurse tada govorimo o projektima koji podržavaju cjeloživotno učenje, usmjereni su na inovacije i

poduzetništvo, informatičko društvo, podizanje vještina upravljanja i vođenja, profesionalno

usmjeravanje i obuku predavača. U skladu s potrebom da se gospodarstvo prilagodi gospodarskim

promjenama tada govorimo o projektima koji su usmjereni na restrukturiranje poduzeda kroz ulaganje u

„soft skills“, produktivniju organizaciju rada, stjecanje novih ciljanih znanja i vještina, zapošljavanje i

obuku. Ulaže se također u efikasniji pristup tržištu rada kroz projekte fokusirane na modernizaciju i

jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja (npr. samozapošljavanje, žene u nesrodnim zanimanjima),

uključivanje žena i imigranata na tržište rada. Isto tako ESF podupire projekte iz područja poboljšanja

javnih usluga, transnacionalni partnerstva i dr. inovativnih aktivnosti.

Program zajednice PROGRESS (Employment and Social Solidarity Programme – PROGRESS) je

Program Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost i sastoji se od pet komponenti:

1. Zapošljavanje (Employment) - podupire provedbu Europske strategije zapošljavanja (European

Employment Strategy)

2. Socijalna zaštita i uključivanje (Social protection and inclusion) - podupire provedbu Modela

otvorene koordinacije u području socijalne zaštite i uključenosti u društvo

3. Radni uvjeti (Working conditions): podržava poboljšanje radne okoline i radnih uvjeta, što

uključuje zdravlje i sigurnost na poslu

4. Raznolikost i borba protiv diskriminacije (Diversity and combating discrimination): financira

aktivnosti vezane uz učinkovitu implementaciju principa nediskriminacije i promoviranja

europske politike poštovanja raznolikosti

5. Ravnopravnost spolova (Equality): ima za cilj provedbu strategije EU Putokazi ka ravnopravnosti

žena i muškaraca 2006.-2010. i Europskog pakta o ravnopravnosti spolova te podržava

učinkovitu provedbu ravnopravnosti i jednakosti spolova.

Aktivnosti koje se financiraju iz programa su:

1. Analitičke aktivnosti (koje uključuju prikupljanje, kompilaciju i distribuciju statističkih podataka i

indikatora), studije, izvješda i materijale za edukaciju putem interneta i drugih medija

2. Aktivnosti koje uključuju uzajamno učenje, razmjenu informacija i dobre prakse, promociju

inovativnih pristupa te organiziranje sastanaka radnih grupa i seminara na nacionalnoj i

europskoj razini.


12

3. Pružanje podrške glavnim izvođačima programa za operativne troškove, organiziranje radnih

seminara, razmjena predstavnika nacionalnih administrativnih tijela i suradnja s međunarodnim

institucijama.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nadležno je tijelo za koordinaciju Progress-a u RH.

Sudjelovati u programu kao prijavitelji projekata mogu tijela regionalne i lokalne uprave, agencije i

zavodi za zapošljavanje, državni statistički uredi, stručnjaci i savjetnici za istraživanja, sveučilišta i

istraživački centri, mediji, nevladine udruge (poglavito udruge članice europskih mreža udruga) te

socijalni partneri.

Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) svake godine ima iznos od 500 milijuna € kojim se

financira razvijanje novih vještina kod radnika koji su zbog globalne i ekonomske krize te zbog mijenjanja

globalnih tržišnih obrazaca (tvornica premjesti svoje postrojenje izvan EU) izgubili svoja radna mjesta.

Aktivnosti koje EGF financira su: pomod u traženju posla, poslovno savjetovanje, edukacije (u skladu s

potrebama), mentorstvo te promocija poduzetništva. Potencijalni prijavitelji, iz zemalja članica EU, svoje

projekte mogu prijaviti nacionalnoj kontakt točki koja zahtjeve prosljeđuje Fondu.

Progress europsko mikrofinanciranje (EMF) pokrenut je 2010. godine s ciljem da bi omogudio

dobivanje mikrokredita koji su u manjoj vrijednosti od 25.000 €. Program podupire Europska komisija i

Euroopska investicijska banka, a njime upravlja Europski investicijski fond. Program direktno ne financira

poduzetnike ved za institucije koje u zemlji korisnici programa daju mikrokredite poveda njihovu kreditnu

sposobnost(mogudnost dobivanja kredita) izdavanjem garancija (dijeljenje rizika u slučaju nemogudnosti

vradanja kredita), financiranje s namjerom da se omogudi dobivanje mirkokredita. Progress ne podržava

mikrokredite namijenjene pokrivanju minusa ili za kratkoročne revolving kredite. U financiranju mogu

sudjelovati osobe koje žele postati poduzetnici/obrtnici ili osnovati mikropoduzede (do 10 zaposlenih),

posebno socijalno poduzede; nezaposlene osobe; osobe koje imaju poteškoda s dobivanjem

konvencionalnih kredita zbog svojeg deprivilegiranog statusa (žena, pripadnik nac. manjine, mlada

osoba, osoba starije(trede) životne dobi, osoba s posebnim potrebama).

ERDF sudjeluje u postizanju sva tri cilja kohezijske politike EU(konvergencija, europska teritorijalna

suradnja, regionalna konkurentnost i zapošljavanje). ERDF ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne

kohezije te smanjivanje razlika u razvoju regija u EU. Usmjeren je na infrastrukturne investicije i

proizvodne investicije s ciljem otvaranja novih radnih mjesta kao i na lokalni razvoj i razvoj malog i

srednjeg poduzetništva. Natječaji u sklopu fonda namijenjeni su svim državama članicama i provode se

na nacionalnom jeziku. Kada govorimo o infrastrukturnim projektima važnim za gospodarski razvoj

određenog područja koji u najvedoj mjeri mogu utjecati na socijalno poduzetništvo, tada su oni

usmjereni na lokalne razvojne inicijative za razvoj i podršku MSP-a. Ostali ciljevi ERDF-a koje možemo

identificirati, a da su namijenjeni socijalnom poduzetništvu su: osiguranje održivih radnih mjesta,

smanjenje stope nezaposlenosti.

Zajednička poljoprivredna politika (CAP), u skladu sa svojim ciljevima,osim što doprinosi razvoju

poljoprivrede i poljoprivrednika, izravno financira projekte koji utječu na razvoj ruralnih područja.

Odnosno, među strateškim ciljevima politike do 2020. godine ističe se održavanje vitalnih ruralnih


13

zajednica kojima je poljoprivreda osnovna gospodarska aktivnost. Ulaganje u razvoj ruralnih područja

rezultirat de s vedom stopom zaposlenosti te de području dati određenu prednosti na gospodarskom,

socijalnom i okolišnom planu.

Hrvatska je u prosincu 2011. potpisala Ugovor o pristupanju EU te joj predstoji razdoblje do srpnja

2012. kada postaje punopravnom članicom i tada može koristiti i sve mogudnosti financiranja koje do

sada kao država kandidatkinja nije mogla. Trenutne mogudnosti financiranja za projekte s aktivnostima,

u vezi sa socijalnim poduzetništvom su:

1. Instrument pretpristupne pomodi – Instrument (IPA)

2. Program zajednice Progress

3. Program cjeloživotnog učenja – Long Life Learning Programme (LLP)

4. Europa za građane – Europe for Citizens

Program cjeloživotnog učenja(LLP) sa svojim potprogramima ujedno kao ciljane skupine uključuje i

nezaposlene osobe koji se kao pojedinci ili posredstvom organizacije koja sudjeluje u potprogramima

mogu uključiti na aktivnosti potprograma. Takvi potprogrami su Grundtvig (obrazovanje odraslih),

Leonardo da Vinci(strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Comenus (Predškolski odgoj, osnovno i

opde srednjoškolsko obrazovanje). Program LLP koordinira i provodi u RH Agencija za mobilnost i

programe EU.

Program Europa za građane provodi se u Hrvatskoj od 2007. godine, a Ured za udruge Vlade RH

imenovan je nositeljem Programa i djeluje kao kontakt točka. U programu mogu sudjelovati različite

neprofitne organizacije. Jedna od prioritetnih tema programa koja se dotiče i socijalnog poduzetništva je

Blagostanje stanovništva u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i održivi razvoj.

IPA program sastoji se od 5 komponenti koje Hrvatska može koristiti. IPA pomaže zemljama

kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne

stečevine EU te je priprema za korištenje strukturnih fondova. Države korisnice programa prikazane su

na Slici 1. Socijalno poduzetništvo provlači se direktno ili indirektno kroz svih 5 komponenti: jačanje

kapaciteta i izgradnja institucija, prekogranična suradnja - 6 posebnih CBC programa, regionalni razvoj-

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, razvoj ljudskih potencijala te ruralni razvoj.


14

SLIKA1. – DRŽAVE KORISNICE IPA PROGRAMA

Izvor: http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/index_en.htm

3. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U SLOVENIJI

Tematiku socijalnog poduzetništva u Sloveniji razmotrit demo iz razloga njihove dugogodišnje

tradicije, ponajprije u oblicima invalidskih poduzeda i zadruga, a pojavljuje se i u drugim oblicima –

društva, zavodi, ustanove. Ved kratki pregled opsega usluga koje nude organizacije u Europi pokazuje da

je u Sloveniji taj sektor još uvijek nerazvijen te ima mnogo mogudnosti za daljnji razvoj, no ipak je u

naprednijoj fazi nego u Hrvatskoj. Ovaj se primjer naglašava i iz razloga što postoje brojne dodirne točke

u pokretanju inicijativa socijalnog poduzetništva koje tek počinje stvarati svoje temelje kroz različite

studije koje de usmjeriti i u prvom redu definirati razmjere socijalnog poduzetništva na nacionalnom,

regionalnom i lokalnom nivou.

U vrijeme kad je u mnogim državama članicama (kao i u novim članicama - Poljska, Češka, s kojima

se u zadnje vrijeme uspoređuje) socijalna ekonomija na zavidnom nivou jer taj sektor osigurava do 10%

radnih mjesta na tržištu rada, u Sloveniji je još uvijek na začetku.

http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/index_en.htm


15

Ipak, u posljednje dvije godine je financijska i ekonomska kriza pripomogla vedem zanimanju za

poticanje razvoja socijalne ekonomije u Sloveniji, koja po uzoru na druge europske države nudi nove

razvojne mogudnosti i mogudnosti zapošljavanja.

Zbog činjenice da je za ujednačen regionalni razvoj potrebno razvijati socijalno poduzetništvo koje

omogudava ravnopravno uključivanje na tržište rada svih ciljnih skupina, proveden je projekt Uvođenje

modela socijalnog poduzetništva u tri pilot regije u Sloveniji. U okviru projekta izrađena je Studija

različitih sistema socijalne ekonomije i primjera dobre prakse u državama EU. Studija je pokazala da je

klima za razvoj socijalnog poduzetništva u Sloveniji još uvijek nepovoljna radi činjenice da se o socijalnoj

ekonomiji, odnosno socijalnom poduzetništvu tek počinje razmišljati. Unatoč brojnim inicijativama iz

prošlosti, još je uvijek poticajno okruženje neadekvatno, društvena odgovornost gospodarstva je na

zanemarivoj razini, a veliki broj inicijativa za razvoj socijalnog poduzetništva traži svoj razvojni potencijal

i prije svega dugoročne izvore financiranja. U okviru Studije partneri su oblikovali model razvoja

socijalnog poduzetništva u Sloveniji te dali svoje preporuke za poticanje njegovog razvoja u Sloveniji.

Ukazano je na potrebu za sustavnim pristupom koji uključuje odgovarajude zakonodavne okvire i ulogu

države te potrebne oblike pomodi koji se u početnoj fazi očituju u odgovarajudem obrazovanju i

osposobljavanju menadžmenta tzv. socijalnih poduzeda koje ne teže povedanju dobita za vlasnike, ved

djeluju s ciljem osiguravanja društvenog blagostanja i nude inovativne pristupe za zapošljavanje rizičnih

skupina na tržištu rada (invalidi, dugotrajno nezaposleni, bivši ovisnici, mladi, žene, starije osobe i dr.).

S ciljem razvoja i daljnjeg poticanja socijalnog poduzetništva provodi se i projekt Izvrsnost

osposobljavanja u sektoru socijalnog poduzetništva u EU. Projektom se želi razviti i ubrzati kvaliteta

stručnog obrazovanja te istovremeno uspostaviti međunarodna mreža za razmjenu i rast znanja i

centara izvrsnosti na području socijalnog poduzetništva. Projekt je logični nastavak uspješne provedbe

projekta Uvođenje modela socijalnog poduzetništva u tri pilot regije u Sloveniji bududi da je jedna od

glavnih komponenti uvođenja socijalnog poduzetništva u Sloveniji neprestani razvoj obrazovanja

menadžmenta u tom sektoru, s ciljem poboljšanja njegove učinkovitosti.

Kako ujednačen razvoj Slovenije nede biti mogud bez razvijanja novih oblika moderne socijalne

ekonomije ona je uključena u važne strateške razvojne dokumente. Državni razvojni program Republike

Slovenije za razdoblje 2007. – 2013. u prvi plan stavlja političku i gospodarsku viziju Slovenije kao

socijalno tržišno gospodarstvo, koje de povezivati liberalno i tržišno gospodarstvo s gospodarsko

učinkovitom i prilagodljivom, ali socijalnom i partnerskom državom.

Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi je aktivnosti za razvoj i potporu socijalne ekonomije

predvidjelo ved kod pripreme Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2007. –

2013., koji se financira iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESS). Zajednički ciljevi operativnog

programa su povedanje zaposlenosti, smanjenje socijalne isključenosti, viši životni standarda ljudi i

smanjenje regionalnih razlika, a to de se modi ostvariti povedanjem ulaganja u ljudske resurse koji de

osiguravati vedi stupanj inovativnosti, zaposlenosti i gospodarskog rasta. U okviru tog programa i

razvojnog prioriteta 4. Jednake mogućnosti i poticanje socijalne uključenosti te mjere 4.1. Jednake

mogućnosti na tržištu rada i oporavak socijalne uključenosti, 2009. godine objavljen je javni poziv za


16

poticanje razvoja socijalnog poduzetništva. Za tu namjenu dodijeljena su sredstva u visini od 2 milijuna

EUR-a za 9 projekata.

Vlada Republike Slovenije prihvatila je Zakon o socijalnom poduzetništvu koji je stupio na snagu

01.01.2012. godine. Cilj zakona je da se na tržište rada vrate dugotrajno nezaposlene osobe i da ih se

angažira na način da de u okviru socijalnog poduzetništva modi samostalno stvarati prihode i brinuti o

vlastitom preživljavanju. Do sada razvijeni oblici pomodi nezaposlenim osobama, kao što su

zapošljavanje preko javnih radova i razno subvencioniranje zapošljavanja, nisu doprinijeli trajnom

napretku kod mogudnosti zapošljavanja.

Postoje brojni razlozi za uvođenje zakona:

1. Demografske promjene (nizak natalitet, produljen životni vijek ljudi)

2. Globalizacija i tehnološke promjene (napuštanje tradicionalnih djelatnosti i seljenje proizvodnje

na jeftinija tržišta)

3. Udio zaposlenih u uslužnim djelatnostima u Sloveniji uvrštava državu na rep članica EU

4. Povedanje regionalnih razlika u Sloveniji (selidbe iz ruralnih područja u veda mjesta).

Predlagatelji zakona su na temelju analize tržišta rada, ekonomske situacije, globalne krize i

trenutnog stanja gospodarstva u Sloveniji došli do zaključka da posljedice krize u Sloveniji povedavaju

potrebu za najrazličitijim uslugama koje inače tradicionalno obavljaju neprofitne organizacije. Jedino tim

organizacijama glavni cilj nije ostvarenje dobiti.

Socijalna poduzeda u Sloveniji imati de kraticu so.p. i djelovati de na područjima socijalne, roditeljske

skrbi, zaštite invalida, znanosti, izobrazbe, odgoja, zdravstvene skrbi i osiguranja, osiguravanja socijalne

uključenosti, poticanja zapošljavanja i stručne osposobljenosti osoblja, ekološke proizvodnje hrane,

očuvanja prirode i okoliša, socijalnog turizma, socijalne trgovine, kulture i očuvanja kulturne baštine,

amaterskog športa i tjelesne kulture, spašavanja i zaštite, poticanja razvoja lokalne zajednice i potpornih

usluga socijalnog poduzetništva.

4. SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJ

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj predstavlja novi pristup društvenim problemima, odnosno

problemima zajednice. Socijalnim problemima se počinje pristupati i na jedan poduzetnički način. Takav

pristup karakterizira primjena poduzetničkih načela u društvenom sektoru s ciljem unapređenja kvalitete

življenja, a služi lokalnoj zajednici ili specifičnoj skupini ljudi te promovira smisao za odgovornost na

razini zajednice. Važno je napomenuti da projekti socijalnog poduzetništva generiraju “socijalnu

vrijednost”, a ne profit.


17

Smatra se kako ključna razlika između poduzetnika i socijalnog poduzetnika, uvriježena u svijetu pa

tako i u Hrvatskoj, leži u ciljanoj skupini i priželjkivanom krajnjem ishodu, bududi da za razliku od

poduzetnika, socijalni poduzetnik ne cilja na tržište, ved na društvo u cjelini. On se ne nada nužno

financijskoj dobiti kao ishodu nakon što tržište usvoji njegovu ideju, nego se koncentrira na one

zanemarene, potlačene i ugrožene društvene skupine koje nemaju financijskih sredstava i političkih modi

kako bi sami promijenili svoju situaciju. To ne znači nužno da socijalni poduzetnici mahom odbijaju

profit. Postoje i profitna i neprofitna socijalna poduzetništva, ali primarni cilj i jednima i drugima je uvijek

socijalna dobrobit.

Da bi neka privredna aktivnost imala obilježje socijalne ekonomije, treba istovremeno imati sve tri

bitne odrednice:

1. Socijalnu – udružiti se

2. Ekonomsku – poduzeti

3. Inovativnu – ostvariti nešto novo i „drugačije“

Prema navedenim definicijama socijalnog poduzetništva nositelji socijalne ekonomije mogu se svesti

na dvije skupine:

1. Poduzeda koja nisu vođena interesima kapitala, nego uz ekonomske stvaraju i socijalne učinke

2. Različiti akteri civilnog društva koji se udružuju s ciljem stvaranja poduzeda koje de zadovoljiti

temeljne potrebe ciljanih socijalnih skupina ili zajednica.

U Hrvatskoj se nastoje definirati sljededi kriteriji za društvena poduzeda:

- registriran poslovni subjekt

- visok stupanj autonomije (poduzede koje vodi skupina ljudi)

- kontinuirana proizvodnja

- barem 1 pladeni djelatnik

- preuzimanje financijskog rizika

- demokratsko upravljanje

- rješavanje problema lokalne zajednice u kojoj je pokrenuto

- dobit se usmjerava prema cilju poduzeda.

Uobičajeni(najviše zastupljeni) oblici stjecanja dohotka su:

- intelektualno vlasništvo

- pružanje usluga

- prodaja

- investicije

- vlasništvo

- članarina.


18

U ideji socijalnog poduzetništva treba razlikovati dvije osnovne razine poduzetničke djelatnosti:

a) dohodovna djelatnost - asocijacije građana koja ostvaruju prihod/dobit iz gospodarske

djelatnosti, koji se usmjerava (reinvestira) u razvoj vlastite djelatnosti;

b) socijalno zapošljavanje - u okvirima asocijacija građana koje samostalno ili u partnerstvu pokredu

program socijalnog zapošljavanja za članove lokalne zajednice i to na dva načina:

- osiguravaju tehničku i/ili financijsku pomod korisnicima za pokretanje vlastite djelatnosti

(obrt, zadruga ili poduzede);

- osniva novi pravni subjekt (obrt, zadrugu ili poduzede) s osnovnim ciljem zapošljavanja što

vedeg broja socijalno marginaliziranog/ugroženog ili dugotrajno nezaposlenog stanovništva.

(Ivana Šuntid, Branislav Vorkapid: „Udruge i socijalno poduzetništvo“).

Oblici društveno odgovornog poslovanja su:

- Ulaganja u tehnologiju i sustave upravljanja koji pogoduju zaštiti okoliša

- Ulaganja u razvoj ljudskih potencijala

- Ulaganja u lokalni društveni razvoj.

S druge strane, u neprekidnoj potrazi za različitim izvorima financijskih prihoda i nastojanju da

osiguraju trajni priljev sredstava, mnoge hrvatske organizacije civilnog društva okredu se alternativnim,

poduzetničkim strategijama (strategijama socijalnog poduzetništva) kako bi osigurale financijsku

potporu donatora (Varga, 2006). NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team) je 2005.

godine proveo istraživanje o socijalnom poduzetništvu u Hrvatskoj. Ovo je istraživanje poslužilo kao

osnova za procjenu i analizu oblika socijalnog poduzetništva koje provode hrvatske udruge te izazova s

kojima se suočavaju u njihovom planiranju i provedbi. NESsT definira socijalno poduzetništvo kao

poslovne pothvate potaknute misijom koje provode organizacije civilnog društva. NESsT definira

organizacije civilnog društva kao nevladine organizacije, neprofitne organizacije, grupe iz lokalne

zajednice, volonterske udruge i druge pravne osobe koje su odvojene od vladinog i poslovnog sektora i

promiču zajedničko ili javno dobro. U kategoriju organizacija civilnog društva spadaju sve formalno

registrirane neprofitne i nedržavne organizacije ili udruženja te grupe iz lokalnih zajednica koje ne

pripadaju u vladin i poslovni sektor.

Trenutačno se vedinom socijalnog poduzetništva pod rukovodstvom organizacija civilnog društva

diljem Hrvatske upravlja ad hoc i neučinkovito, uz malo ili nimalo planiranja ili pripreme i uz nedovoljan

pristup financijskom kapitalu i potpori potrebnoj za proširenje i napredak. Mnogo je razloga tomu, no

jedan od ključnih je nedostatak mogudnosti, ljudskih potencijala i stručnog znanja potrebnog za

poduhvat socijalnog poduzetništva. Mnogi voditelji organizacija civilnog društva su visokokvalificirani u

području svoje struke (okoliš, invaliditet, socijalna pomod), ali im nedostaje praktično poslovno

obrazovanje. (Varga, 2006.)

Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj imaju eksplicitno odobrenje za bavljenje trgovačkim

djelatnostima, ali u skladu s “ograničenjem distribucije”, odnosno, sav višak prihoda ili profita mora se


19

ponovo uložiti u socijalnu svrhu organizacije civilnog društva umjesto u bogadenje dioničara (Varga,

2006.)

4.1. PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Prikaz primjera socijalnog poduzetništva daje sliku široke lepeze mogudnosti i potencijala ovog

sektora u rješavanju društvenih problema i omogudava snažno osvještavanje javnosti o fenomenu

socijalnog poduzetništva, bilo da se radi o djelovanju organizacija civilnog društva u sferi socijalnog

poduzetništva ili tvrtki koje aktivno primjenjuju politiku društveno odgovornog poslovanja. Osim toga

postoje i druge institucije koje ved provode ili započinju pripremu projekata na temu socijalnog

poduzetništva, što de biti predmet daljnjih studija.

NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team) - međunarodna neprofitna udruga koja

radi na rješavanju kritičnih društvenih problema na tržištima zemalja u razvoju, razvijajudi i podržavajudi

socijalna poduzetništva koja jačaju održivost udruga građanskog društva i maksimaliziraju njihov

društveni utjecaj. Njihov usmjeren praktičan rad kao i proširena istraživanja, dokazala su da socijalna

poduzetništva imaju jak potencijal da istodobno djeluju izravno preko društvenog utjecaja udruge

civilnog društva (civil society organizations - CSOs) u Hrvatskoj, kao i da stvaraju svoje financijske izvore,

dopunjujudi druge izvore financiranja. Od kada je prisutan na tržištu, od 2005. godine, NESsT je

sponzorirao tri natječaja socijalnog poduzetništva, pomažudi više od 40 građansko – društvenih udruga

sa samofinancirajudom inicijativom te uložio u tri zrela socijalna poduzetništva do sada.

Primjer udruge Dupinov san predstavlja jedan od čestih oblika socijalnog poduzetništva u

Republici Hrvatskoj, ali i svijetu. Radi se o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji, osnovanoj 2001. godine s

ciljem ostvarivanja eko komunikacijskih projekata, akcija i edukativnih modula koji na pozitivan,

proaktivan i motivirajudi način ostvaruju senzibiliziranje javnosti prema očuvanju prirodne baštine

jadranske regije (mora, obale i otoka). Upravo problemi iz područja ekologije često predstavljaju

poseban interes socijalnih poduzetnika. Članovi udruge svojim radom promiču povezivanje građana

"jadranske" i kontinentalne" Hrvatske na projektima zaštite i očuvanja prirodne baštine Jadrana,

jadranske obale i otoka, socijalno poduzetništvo, humanizam i filantropiju, zaštitu morskih sisavaca i

ostalih raznolikih životnih sustava. Djelovanje udruge temelji se na promicanju ekološke svijesti, kvalitete

života i aktivizma, poticanju održivog razvoja, interaktivnoj ekoedukaciji, te promicanju ekoodrživog

turizma. Udruga svoje poslovanje financira iz različitih izvora, odnosno donacijama, državnim

subvencijama, sponzorstvima i vlastitim sredstvima. U realizaciji projekata ostvaruju kvalitetnu suradnju

s međunarodnim fondacijama, gospodarskim sektorom (promičudi sustav marketinga za društvene

ciljeve - Cause-Related Marketinga), tijelima lokalne i državne uprave te elektronskim i tiskovnim

medijima.


20

Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem

- URIHO Zagreb pod ovim imenom posluje od 1996. godine. Osnivači Ustanove su Grad Zagreb i Hrvatski

savez gluhih i nagluhih osoba. Ukupno je zaposleno oko 570 radnika od čega preko 52% čine osobe s

invaliditetom različitih kategorija i profila. U sklopu svoje osnovne djelatnosti URIHO surađuje s

obrazovnim centrima, institucijama, udrugama i sl. koje se bave problematikom osoba s invaliditetom te

ih osposobljava za stjecanje različitih zanimanja i omogudava zaposlenje.

4.1.1. AUTONOMNI CENTAR – ACT (ČAKOVEC)

Autonomni centar – ACT je neprofitna nevladina organizacija osnovana u siječnju 2003. sa

sjedištem u Čakovcu a radi na razvoju civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju,

informiranje i savjetovanje potičudi društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog

poduzetništva, filantropije i medija. ACT teži društvu aktivnog građanstva s jednakim mogudnostima i

slobodnim pristupom znanju i informacijama. ACT je u 2008. provodio 10 projekata u raznovrsnim

područjima (neformalna edukacija, jačanje kapaciteta nevladinih organizcija, nezavisna kultura, razvoj

socijalnog poduzetništva...). ACT vodi peteročlani upravni odbor na čelu s predsjednikom. Izvršni tim na

čelu s izvršnim direktorom u 2008. brojao je 6 zaposlenika i preko 30 honorarnih stručnih suradnika. U

2008. ACT je imao gotovo 720.000,000 kn prihoda, od čega je 5% bilo od samofinancirajudih djelatnosti.

Poduzede zapravo djeluje po principu zadruge – svi koji rade imaju podjednako pravo odlučivanja. Inače,

i samo zapošljavanje radnika/suradnika ima u sebi socijalnu komponentu – zapošljavaju se samohrani

roditelji, dugotrajno nezaposlene osobe i slično. Socijalna komponenta ocrtava se u radu poduzeda u

nekoliko segmenata. Primjerice, sav prihod u 2007. i 2008. raspodijeljen je programima i projektima

ACT-a koji nisu našli dovoljnu potporu donatora. Tako je 2007. zahvaljujudi tim sredstvima realiziran

projekt edukacije za ravnopravnost u koji su bili uključeni osnovnoškolci iz romske zajednice, a dobit iz

2008. iskorištena je za edukacijski projekt udruga osoba s invaliditetom. Početkom 2009. osnovano je i

drugo poduzede – ACT Konto d.o.o. Kako vedina neprofitnih organizacija, naročito u sektoru civilnog

društva ne upravlja financijskim sredstvima niti vodi financijsko poslovanje sukladno zakonima, ACT je

prepoznao potrebu pružanja podrške organizacijama civilnoga društva u financijskom poslovanju

(računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi te porezno savjetovanje za neprofitne organizacije

(udruge, građanske inicijative, lokalne zaklade)). Kako ACT ima za jedan od svojih strateških ciljeva

razvijanje socijalnog poduzetništva uz konkretnu praksu socijalnog poduzetništva, ACT također želi raditi

na edukaciji i prenošenju iskustava zainteresiranim organizacijama. Unatoč značajnom povedanju

prihoda od početka djelovanja socijalnih poduzeda, ACT ipak ne uspijeva pokriti sve svoje troškove. ACT-

ističe i poteškode u poslovanju unutar postojedih zakonskih i poreznih okvira.

4.1.2. PRONI CENTAR ZA SOCIJALNO PODUČAVANJE

PRONI Centar za socijalno podučavanje je nevladina, neprofitna udruga građana koja posebnu

pozornost u svom radu posveduje mladima, uvažavajudi različitosti etničkog podrijetla, vjere, kulture,

spola i rase. U PRONI-ju smatraju kako neprofitne organizacije u današnjim okolnostima neizbježno


21

moraju biti okrenute profitnim aktivnostima. PRONI Centar je stoga rano počeo razvijati i nuditi različite

edukacijske programe zainteresiranim udrugama, institucijama i poslovnom sektoru,a tijekom godina

razvili su ekspertizu u raznovrsnim područjima edukacije (od međusektorske suradnje, rada u zajednici,

prevencije pušenja do timskog rada, odnosa s javnošdu, upravljanja projektnim ciklusom, upravljanja

volonterima...). Tako je desetak institucija i organizacija angažiralo PRONI Centar za izvođenje različitih

obrazovnih programa tijekom 2008. Drugi izvor prihoda organizacije je Trening centar u Pirovcu. PRONI

Centar provodi dvogodišnje sveučilišno obrazovanje za voditelje rada s mladima i rada u zajednici.

Korisnici Trening centra su primarno nevladine organizacije iz Hrvatske i inozemstva te u novije vrijeme

osnovne škole u svrhu provođenja projektne nastave ili nastave u prirodi. Osim provođenja vlastitih

poduzetničkih aktivnosti, PRONI Centar provodi projekte kojima podiže kapacitete za socijalnu

ekonomiju drugih organizacija i pojedinaca.

4.1.3. UDRUGA RODA

“RODA – Roditelji u akciji” skupina je zainteresiranih građanki i građana koja se zauzima za

dostojanstvenu trudnodu, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Svojim djelovanjem postali su prepoznati

u javnosti u područjima ostvarivanja prava na adekvatnu rodiljnu naknadu i prava na rodiljni dopust;

medicinski potpomognute oplodnje, trudnode i poboljšanja uvjeta rađanja; promocije, edukacije i

savjetovanja o dojenju; edukaciji i podršci roditeljima i bududim roditeljima; sigurnosti djece u prometu

te zagovaranju prava djeteta i roditelja za vrijeme bolničkog liječenja djeteta. Udruga RODA dosad je u

provedbi svojih aktivnosti surađivala s brojnim organizacijama: Hrvatskim društvom za pedijatriju,

Unicefom, Uredom pravobranitelja za djecu, Hrvatskom udrugom primalja, Udrugom odgajatelja, s

brojnim hrvatskim i međunarodnim udrugama i stručnjacima koji rade u interesu djece.

4.1.4. UDRUGA ZA KREATIVNI RAZVOJ SLAP

Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka organizacija je koja se bavi razvojnim projektima kroz

koje potiče socijalno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje, međusektorsku suradnju, te kroz

svoj trening centar radi na održivosti organizacija civilnog društva. Trenutno sudjeluju u provedbi 8

projekata financiranih iz različitih komponenti IPA predpristupnog fonda Europske unije:

4.1.4.1. SEFOR - Social Entrepreneurs Forum | 2011.

Kako bi se olakšalo i potaknulo socijalno poduzetništvo od organizacija civilnog društva

povezanih od strane Udruge Slap, krenula je inicijativa stvaranja Foruma socijalnog poduzetništva kao

mreže koja bi trebala raditi na stvaranju poticajnijeg okvira za razvoj socijalnog poduzetništva u

Hrvatskoj. Za provedbu ciljeva Foruma socijalnog poduzetništva osigurana su novčana sredstva

predpristupnog EU fonda kroz IPA IV komponentu Razvoj ljudskih potencijala.

4.1.4.2. Ethno-brand | 2009.-2010.


22

Kroz projekt Ethno-brand koji je financiran od Europske unije (INTERREG ADRIATIC Programme)

stvorena je robna marka rukotvorina Panona. Riječ je o brandu koje je temeljen na tradicionalnim

vrijednostima i motivima, utkanima u moderne i upotrebne predmete, namijenjen poslovnoj, uspješnoj i

samosvjesnoj ženi. Ujednačavanjem standarda kvalitete i podizanjem kapaciteta udruga koje se bave

rukotvorinama te pojedinaca i malih obrta, objedinjavanjem šarolike ponude pod brandom Panona, Slap

nastoji stvoriti temelje za povedanje zapošljavanja teže zapošljivih skupina društva. Izrada rukotvorina

jedno je od područja kroz koja je to mogude ostvariti. Projekt Ethno-brand je završen pokretanjem web-

shopa na adresi www.panona.net kroz koji de rukotvorine udruga žena i malih obrta biti dostupne tržištu

24 sata dnevno.

4.1.4.3. YES - Youth Employment Support Programme | 2006.-2010.

Poticanje zapošljavanja mladih i žena glavni je cilj projekta YES kojega financira talijanska zaklada

Unidea. Završena su dva ciklusa projekta koji je ukupno trajao 36 mjeseci, a obuhvadao je module za

osposobljavanje ekopoduzetnika, agroturističkog animatora, coop managera, za izradu rukotvorina te za

jačanje kapaciteta udruga žena.

4.1.4.4. Training centar

Osim navedenih projekata, Udruga Slap kroz svoj Trening centar pruža kontinuirane usluge

radionica i konzultacija za sve organizacije civilnog i poslovnog sektora te jedinice lokalne samouprave,

na teme održivosti udruge, prikupljanja sredstava, pozicioniranja, neprofitnog poduzetništva i slično.

4.1.5. UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA ZELENI OSIJEK

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek je neprofitna udruga građana osnovana 1995.

godine u Osijeku s ciljem aktiviranja građana za zaštitu prirode i okoliša te unaprjeđenje kvalitete

življenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu ekološki opravdanih tehnologija i održivog razvoja.

4.1.6. USLUŽNO- PROIZVODNA ZADRUGA NEOS

Osječka Zadruga Neos izvrstan je primjer socijalnog poduzetništva. U svojim djelatnostima

zapošljava bivše i rehabilitirane ovisnike i na taj način im pomaže u resocijalizaciji i povratku u normalan

život. Zadruga Neos (Ne ovisnost) osnovana je 2009. godine od strane volontera i korisnika Udruge Neos.

Ovakav primjer socijalnog poduzetništva iznimno je važan za bivše ovisnike koji radom u zadruzi stječu

radnu naviku, uče se novim poslovima i zarađuju novac kojime sami raspolažu. Članovi zadruge danas se

bave raznim poslovima.

http://www.panona.net/


23

4.1.7. ZADRUGA RUKE

Zadruga Ruke proizašla kao rezultat Pilot projekta osnaživanja žena ruralnih područja. U projektu

je educirano 25 žena koju su zatim zaposlene u zadruzi. Cilj zadruge nije stvaranje profita, nego stvaranje

uvjeta da ljudi u potrebi dobiju priliku da započnu svoj posao. Zadrugare i kooperante čeka daljnja

edukacija, priprema projekata (suradnja udruge i zadruge) te rad na ujednačavanju kvalitete proizvoda.

4.1.8. UDRUGA ZA RAD S MLADIMA „BREZA“

Udruga „Breza“ osnovana je 2001. godine u Osijeku, a razvila je tri područja svoga djelovanja:

stambena zajednica, savjetovalište za obitelj, projekti za djecu i mlade. Stambena zajednica ˝Breza˝

skrbi o djeci i mladima na principu velike obitelji. Jedina je internacionalna stambena zajednica u

Hrvatskoj jer smještava mlade iz inozemstva: Švicarske i Njemačke. Načinom rada odstupa od klasičnog

institucionalnog sustava skrbi. Pruža mogudnost smještaja za najviše 8 - 10 korisnika dobi od 14 - 21

godine. Stambena zajednica nastoji pomodi mladima koji imaju poteškoda u vlastitoj obitelji (poremedeni

obiteljski odnosi, zlostavljanje, dezorijentiranost, gubitak samopouzdanja, nedostatak smisla i životnih

ciljeva). Udruga Breza ima 7 zaposlenih, a financira se iz različitih izvora (MZSS, inozemni centri za

socijalnu skrb, prodaja vlastitih proizvoda, savjetodavne usluge, projekti, donacije).

4.1.9. GONG

GONG je udruga građana utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u

političkim procesima. GONG provodi nestranačko nadgledanje izbornog procesa, vrši edukaciju građana

o njihovim pravima i dužnostima, potiče obostranu komunikaciju građana i njihovih izabranih

predstavnika, zalaže se za transparentnost rada svih javnih službi, provodi kampanje javnog zagovaranja

te potiče i pomaže samoorganiziranje građana.

4.1.10. UDRUGA MOGU

Udruga Mogu provodi programe terapijskog, rekreativnog i sportskog jahanja za osobe svih

dobnih skupina s različitim oblicima fizičkih, mentalnih i/ili emocionalnih oštedenja. Cilj Udruge je

unaprijediti kvalitetu življenja osoba s posebnim potrebama kroz izvanredne učinke terapijskog jahanja

dijeledi znanje, iskustvo i inspiraciju te unaprijediti odnose između ljudi i prirode. Udruga postoji od

1998. godine, a u svojim aktivnostima surađuje s medicinskim, pedagoškim, psihološkim i ostalim

stručnjacima i institucijama, u cilju osiguranja kvalitete i uspjeha u aktivnosti terapijskog jahanja.


24

4.1.11. 100LICA UDRUGA ZA KREATIVNU BORBU PROTIV VJETRENJAČA

Ciljevi Udruge su međusobno povezivanje i okupljanje afirmiranih i neafirmiranih umjetnika te

kreativnih ljudi s područja djelovanja Udruge i njihovo predstavljanje široj publici; širenje vidika

prosječnog suvremenog čovjeka; promicanje i unapređenje urbane i alternativne kulture i umjetnosti. Za

svoj multimedijalni, umjetnički i humanitarni projekt dobila je nekoliko značajnih nagrada i priznanja.

4.1.12. COCA COLA

Coca-Cola Beverages Hrvatska kao društveno odgovorna kompanija u zajednicu ulaže više od

milijun kuna godišnje. Društveno odgovorno ponašanje strateška je odrednica Coca-Cole Beverages

Hrvatska, kao i matične tvrtke Coca-Cole Hellenic te The Coca-Cola Company. Djeluje uglavnom na

principu sponzorstva. Sponzorstvom smatraju financijsko, organizacijsko i medijsko povezivanje s

osobama ili projektima radi ostvarivanja poslovnih ciljeva, podršku koju pružaju ili poslovni dogovor, tj.

ugovorni odnos u koji stupaju. Sponzorstvo uglavnom realiziraju u novcu, resursima, znanju ili ljudima

koje ustupaju. Odlučuje za projekte koji imaju kapacitet da potaknu pozitivne promjene za šire društvo, a

ne samo za manju skupinu ljudi. To ne moraju nužno biti veliki projekti, ali je važno da identificiraju

konkretno područje u kojem žele napraviti pomake na bolje i da imaju viziju kako de to napraviti. U tom

slučaju oni daju «početni novac», znanje i druge resurse i čuvaju projekt dok on ne naraste do te mjere

da se može dalje razvijati i bez njihove pomodi. Idealno partnerstvo za konkretne pomake u društvu čini

suradnja i javnog i civilnog i gospodarskog sektora – takozvano među-sektorsko partnerstvo države,

civilnog društva i tvrtki.

4.1.13. PODRAVKA

Podravka kroz donacije, sponzorstva, osnivanja fondova i druge aktivnosti konkretno sudjeluje u

poboljšavanju socijalne realnosti. Njihov cilj je društveno odgovorno poslovanje, tj. unapređenje društva

i kvalitete života građana. Podravka od svog osnutka ulaže u humanitarne projekte, znanost i

obrazovanje, održivi razvoj, kulturu, umjetnost i sport. U vrednovanju projekata prednost imaju

kvaliteta, posebnost i korist koju realizacija projekta predstavlja za lokalnu zajednicu. Sudjeluju u

nekoliko takvih projekata (Top stipendija za top studente tjednika Nacional, jedan su od osnivača

Biotehničke zaklade na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, sponzoriraju Podravske motive,

Renesansni festival, prate aktivnosti Hrvatskog društva za celijakiju, sponzoriraju osječki HNK, Čokolino

višebojac i brojne druge aktivnosti, društva, udruge i projekte). Podravkina zaklada „Uvijek sa srcem"

osnovana je sa svrhom poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata koji su radnici Podravke te članova njihovih obitelji, promicanjem socijalne sigurnosti

u slučajevima kada to nije mogude postidi primjenom odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kao i primjenom drugih propisa. Godine 2001. Podravka je

osnovala Zakladu "prof. Zlata Bartl". Osnovna ideja Zaklade je promicanje stvaralačkog i inovativnog rada

studenata. Sredstva iz Podravkine Zaklade koriste se za dodjelu stipendija i potpora redovitim

studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija, državljanima Republike Hrvatske.

http://www.zakladauvijeksasrcem.hr/

http://www.zakladauvijeksasrcem.hr/

http://www.zakladazlatabartl.hr/


25

Jedna od zamki ulaganja privatnog sektora u zajednicu jest i razmišljanje o tome bi li novac možda bio

bolje uložen u nova radna mjesta, no s druge strane postoje brojne prednosti društveno odgovornog

poslovanja kao, između ostalog, novog oblika komunikacije koji nudi mnogo mogudnosti za stvaranje

goodwilla kod ciljanih javnosti. Uz to rješavaju se konkretni problemi u društvu, čime se dobiva na

važnosti u lokalnoj sredini te snažan interni motivirajudi faktor. Prije svega ipak tvrtke smatraju da je

njihova najveda društvena odgovornost poslovati profitabilno, kako bi sve to bili u mogudnosti i ostvariti.

4.2. ZAKONSKI OKVIRI

Pregledom zakona u Republici Hrvatskoj koji bi mogli utjecati na uvođenje socijalnog poduzetništva,

vidljivo je da se neki zakoni (Zakon o udrugama, Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o trgovačkim

društvima, itd.) dotiče jednim dijelom socijalnih poduzeda, no nigdje eksplicitno ne navodi točne

zakonske okvire njihovog djelovanja. Postojedi zakonski okvir daje određenu osnovu za djelovanje

socijalnog poduzeda, a ona je definirana sljededim zakonima:

Zakon o udrugama, Narodne novine br.: 88 (11.10.2001.)

Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 36 (01.06.1995.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 64

(16.07.2001.)

Zakon o radu, 137 1.10.2004. pročišdeni tekst

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 47 (12.07.1995.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 90

(25.07.2005.)

Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br.: 177 (15.12.2004.)

Zakon o ustanovama,

Zakon o trgovačkim društvima.

4.2.1. ZAKON O UDRUGAMA

Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postojanja udruga

sa svojstvom pravne osobe, te registracija i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj,

ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i

dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili

zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna,

nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena

ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i

djelovanje toga oblika udruživanja. Svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba može, pod

http://www.pomakonline.com/content/view/101/52/


http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/233067.html








26

jednakim uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge. Osobe bez

poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošdu mogu biti članovi udruge, ali bez prava

odlučivanja u tijelima udruge. Način njihova sudjelovanja u radu tijela udruge uređuje se statutom

udruge. Udruga može od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni

statutom. Uz djelatnosti propisane ovim zakonom, udruga može obavljati djelatnost kojom se stječe

prihod, sukladno zakonu no ona se ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili trede

osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti

isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni

statutom.

4.2.2. ZAKON O ZAKLADAMA I FUNDACIJAMA

Ovim se Zakonom uređuju osnivanje, ustrojstvo, djelatnost i prestanak zaklada i fundacija,

registracija i prestanak predstavništava stranih zaklada, odnosno fundacija te nadzor nad njihovim

radom. U smislu ovoga Zakona zaklada sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju

neke opdekorisne ili dobrotvorne svrhe. Fundacija je definirana kao imovina koja u određenom

vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke opdekorisne ili dobrotvorne svrhe odnosno unapređuje

kulturnu, prosvjetnu, znanstvenu, duhovnu, dudorednu, športsku, zdravstvenu, ekološku ili drugu

društvenu djelatnost, odnosno opdenito materijalno stanje društva. Dobrotvornom svrhom definira se

potpora osobama kojima je potrebna pomod. Prema zakonu svrha zaklade je opdekorisna, odnosno

dobrotvorna ako se tiče samo osoba koje pripadaju određenom staležu, pozivu, nacionalnoj, jezičnoj,

kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj grupi ili slično, određenom krugu osoba, odnosno osoba koje žive na

određenom području ili su obuhvadene djelatnošdu određene udruge, ustanove ili druge pravne osobe.

Zaklada i fundacija su pravne osobe. Država primjerenim propisima potiče i olakšava rad zaklada.

4.2.3. ZAKON O USTANOVAMA

Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom.

Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja,

športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i

druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Na pravnu osobu koja djelatnost obavlja radi

stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima. Zakonom se može propisati da se

pojedine djelatnosti ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.

U ostalim navedenim zakonima može se iščitati niz pravila primjerice o sprečavanju rada na

crno, obavljanju dopunskih djelatnosti na seoskim domadinstvima, obavljanju djelatnosti u javnom

interesu i druge situacije koje se svrstavaju u sferu socijalnog poduzetništva. Takva detaljna istraživanja i

analize predmet su nacionalnih strateških dokumenata, s obzirom da se zakonodavstvo i može mijenjati


27

samo na tom nivou, odnosno mogu biti predmet zasebne studije na regionalnoj razini koja de dati

preporuke za izmjenu istih.

5. POTPORNI MEHANIZMI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG

PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

Socijalno poduzetništvo ili socijalna ekonomija danas se ubrzano razvija i privlači sve vedu

pozornost u privatnom, javnom i neprofitnom sektoru. Mada je relativno nepoznat pojam, socijalno se

poduzetništvo u Hrvatskoj počinje razvijati. Sam pojam socijalnog poduzetništva mnogo je jasniji nego

prije tri godine, no potrebno je uložiti još mnogo napora da bi socijalno poduzetništvo bilo prepoznato

kao jedan od načina smanjenja broja nezaposlenih i socijalno isključenih.

Ova analiza pokazuje kako postoje brojne definicije socijalnog poduzetništva. Najsažetije rečeno,

socijalni poduzetnici pokredu organizaciju ne radi profita ved i radi šire socijalne vrijednosti za svoju

okolinu, a to se može očitovati i kroz socijalne ciljeve, kao što su održivost neprofitne organizacije,

stvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje marginaliziranih skupina i sl.

Stoga je potreban dokument, odnosno strategija koja de definirati pitanja i stvarati poticajno

okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva. Iz tog je razloga pokrenuta inicijativa da se pristupi izradi

Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva, čiji je nositelj izrade

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. U 2010. godini od strane MINGORP-a dodijeljeno je

ukupno 2,5 milijuna proračunskih kuna za proizvodno – uslužne zadruge, odnosno za početna ulaganja,

materijalnu proizvodnju i savjetodavne usluge. Od tog novca, zadrugama koje razvijaju socijalno

poduzetništvo dodijeljeno je milijun kuna. Također, u program Promemorija – program stvaranja

egzistencije socijalnog poduzetništva – uloženo je 1,5 milijuna kuna, a provodi se na području cijele RH s

ciljem izobrazbe poduzetnika početnika, poduzetnika u rastu i razvoju, poticanje poduzetništva socijalno

isključenijih kategorija (branitelji, žene, nezaposleni s 50 i više godina…).

U Hrvatskoj je okvir za razvoj socijalnog poduzetništva formuliran Nacionalnom strategijom

stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006. – 2011. i pripadajudim Operativnim

planom. Ciljevi definirani ovom Strategijom, a odnose se na socijalno poduzetništvo su:

- Poticati programe socijalnog poduzetništva, socijalne ekonomije i socijalnog zapošljavanja

stvarajudi poticajni zakonodavni i porezni okvir za poduzeda i neprofitne organizacije

- Razviti mjere sustavnog pradenja učinaka i procjene uspješnosti ulaganja u neprofitno

poduzetništvo u odnosu na ekonomske i socijalne učinke

- Predložiti subjekte koji mogu biti nositelji programa socijalnog zapošljavanja te koji bi na temelju

određenih uvjeta mogli ostvarivati određene olakšice u poslovanju

- Sustavno raditi na razvijanju mjera za izgradnju kapaciteta i infrastrukturne podrške za sve

subjekte socijalnog poduzetništva


28

- Razvijati središta podrške za socijalno poduzetništvo te razvijati regionalne i nacionalne forume

za socijalno poduzetništvo

- Razmotriti mogudnost da se osiguraju financijska sredstva podrške za početna ulaganja u

socijalno poduzetništvo i za održivost u kasnijim razvojnim fazama poduzetničkog poslovanja

- Poticati profitni sektor da se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja, kako kroz

programe sufinanciranja programa neprofitnog poduzetništva, tako i osiguravanjem pristupa

tržištu te pružanjem mentorskih usluga organizacijama koje se bave neprofitnim

poduzetništvom

- Poticati zajedničke programe socijalnog zapošljavanja javnog, poslovnog i neprofitnog sektora

na lokalnim razinama kroz javno-privatno partnerstvo

- Osigurati potrebne porezne uvjete za programe neprofitnog poduzetništva

- Izračunati i uključiti ekonomske pokazatelje socijalne ekonomije u izračun BDP-a

- Poticati umrežavanje sa srodnim organizacijama u Europi i svijetu.

Ciljevi su operacionalizirani kroz konkretne mjere čiji su nositelji javna tijela, a najznačajnija su

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ured za udruge vlade RH te Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva – potporne institucije koje se bave promicanjem i potporom socijalnog

poduzetništva.

Ipak, u tom je razdoblju malo toga učinjeno sukladno zacrtanim ciljevima. Jedan od razloga je taj što

je određeno mnogo nositelja razvoja koji su imali upitnu mod odlučivanja. Kako se bliži novo strateško

planiranje i stvaranje novog dokumenta, pokušati de se redefinirati mjere i njihovi nositelji te u

narednom razdoblju imati mogudnost učiniti mnogo više na razvoju socijalnog poduzetništva. Ono na što

treba staviti naglasak svakako je analiza postojedeg zakonodavstva, uspostavljanje centara podrške,

promocija i edukacija.

Ministarstvo gospodarstva ima u planu osigurati 150 milijuna kuna iz IPA programa kroz 9 novih

grant shema koje de biti dogovorene do kraja ove godine. No, ogromne mogudnosti za socijalno

poduzetništvo otvoriti de socijalni fond EU koji de staviti na raspolaganje 350 milijuna eura kroz 20 grant

shema. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi rade na pripremama za dolazak sredstava iz socijalnog

fonda, koji de omoguditi udrugama i zadrugama prijavljivanje na natječaje kojima de cilj biti olakšavanje

pristupa socijalno ugroženim skupinama na tržištu rada te daljnji razvoj svih aktivnosti koje doprinose

zapošljavanju socijalno isključenih kategorija.

Problem nezaposlenosti gorudi je problem hrvatskog gospodarstva. No, još je vedi problem što je

među nezaposlenim velik broj onih koji su isključeni iz tržišta, s malom ili nikakvom mogudnosti za

pronalaženje posla – bilo zbog godina, neiskustva, neodgovarajude spreme, imovinskog ili fizičkog stanja

i ostalih predispozicija. Koncept socijalnog poduzetništva i socijalnog zapošljavanja u svijetu sve više

prihvada kao odgovor na takvu situaciju.

Kako bi se olakšalo i potaknulo socijalno poduzetništvo od organizacija civilnog društva povezanih od

strane Udruge Slap krenula je inicijativa stvaranja Foruma socijalnog poduzetništva – mreže koja bi

trebala raditi na stvaranju poticajnijeg okvira za razvoj socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Za


29

provedbu ciljeva Foruma osigurana su novčana sredstva predpristupnog EU fonda kroz IPA IV

komponentu Lokalna partnerstva, a biti de provedene sljedede aktivnosti:

- Ustroj mreže – Foruma socijalnog poduzetništva

- Pradenje i popularizacija socijalnog poduzetništva

- Izgradnja kapaciteta

- Marketinške usluge

- Pokretanje nagrade za socijalnog poduzetnika godine.

Forum koji predstavlja institucionalnu potporu socijalnom poduzetništvu, orijentirao se na

promociju društvenog poduzetništva te resursnih centara, odnosno Clustera za eko-društveni razvoj

(obuhvada 5 resursnih centara koji uključuje stručni tim savjetnika iz različitih polja djelovanja). Tu je i

Mreža eko-društvene ekonomije južne/istočne Europe – Esensee, inicirana od 7 organizacija: Zdravi

grad, ACT, Slap, ESCOOP, Grupa 484, ORT i Little People of Kosovo u suradnji s Programom UN-a za

razvoj – Projekt COAST. Specifični ciljevi su društveno-gospodarsko umrežavanje, izgradnja kapaciteta

OCD-a i predstavnika organizacija eko-društvene ekonomije.

Hrvatske organizacije svakog se dana susredu s nesigurnostima u smislu svoje održivosti. Gotovo

nijedna od njih nema osnovno financiranje, što ih prisiljava da se oslanjaju isključivo na nepredvidljiv

priljev projektnih sredstava. Strani su se donatori uglavnom povukli iz Hrvatske zbog planiranog

pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, što predstavlja trend u financiranju prisutan i u ostalim zemljama

regije.

Sve više hrvatskih udruga okredu se tržištu kako bi pokušale ostvariti prihode za financiranje svog

rada. Socijalno poduzetništvo može se financirati na različite načine:

- Honorari za usluge: usluge koje neprofitna organizacija napladuje, često na temelju neke

postojede vještine i stručnosti osoblja

- Prodaja proizvoda: prodaja proizvoda koje se proizveli korisnici udruge, prodaja proizvoda

korisnicima udruge, prodaja doniranih proizvoda ili proizvodnja i prodaja novih proizvoda

- Korištenje nematerijalne imovine: ostvarivanje prihoda od patenata, licenci, naknada za

intelektualno vlasništvo ili prijenosa prava iz vrijednosnih papira

- Korištenje materijalne imovine: iznajmljivanje nekretnina, prostora, opreme i dr., kada se ne

koriste za aktivnosti povezane s misijom

- Kamate od ulaganja: kamate od aktivnih ili pasivnih ulaganja financijskih sredstava (npr.

ušteđevine, rezervna sredstva…)

- Članarine: članovi ili korisnici usluga neprofitne organizacije pladaju članarinu u zamjenu za

proizvode, usluge ili druge pogodnosti.

Postoji vrlo malo alternativnih izvora financiranja, osim nekoliko donatora kao što je Nacionalna

zaklada za razvoj civilnog društva, koja dodjeljuje institucionalne potpore različitih iznosa kako bi

pomogla organizacijama civilnog društva u postizanju održivosti. Nacionalna zaklada svake četiri godine

radi strateški plan djelovanja. Posljednji, još aktualni, donesen je u Strategiji djelovanja za razdoblje od


30

2008. – 2011. godine. U okviru cilja 5 - Razvoj društvenog poduzetništva i zapošljavanja u neprofitnom

sektoru, zaklada djeluje na:

- stvaranju uvjeta za zapošljavanje u neprofitnom sektoru

- promicanju koncepta društvenoga (socijalnog) poduzetništva

- decentralizaciji i deetatizaciji pružanja društvenih/socijalnih usluga (mladi, kultura, socijalna

skrb, zaštita zdravlja, obrazovanje, zaštita okoliša, informiranje, itd.)

- sudjelovanju u procesu standardizacije uvjeta za pružanje društvenih/socijalnih usluga i

društveno (socijalno) poduzetništvo

- razvoju servisa u lokalnoj zajednici

- osiguranju mogudnosti udruživanja sredstava s organizacijama civilnoga društva i drugim

dionicima u svrhu privlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Na kraju svake godine četverogodišnjeg plana Nacionalna zaklada radi analizu i vrednovanje

aktivnosti i rezultata u prethodnoj godini i na temelju tih saznanja unapređuje djelovanje i unosi

promjene/prilagodbe u operativnom i financijskom planu za narednu godinu.

Gotovo sva socijalna poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule su same organizacije civilnog društva,

rijetko kad uz vanjsku potporu. One su odabrale aktivnost koja je najbolje odgovarala njihovim

organizacijskim sredstvima u smislu raspoložive stručnosti i minimalnih financijskih troškova osnivanja.

Te se organizacije opdenito slažu da socijalno poduzetništvo pozitivno utječe na njihov ugled i pomaže

im u djelotvornijem ostvarenju njihove misije.

Kako bi bilo što više uspješnih primjera u Hrvatskoj, potrebno je stvoriti uvjete za njihovo nastajanje.

U tom smislu potrebno je:

- u zakonodavnom smislu osigurati različite poticajne mjere i olakšice za organizacije koje de

svojim djelovanjem pridonositi vlastitoj održivosti, osobito socijalnom zapošljavanju

- sustavno raditi na izgradnji kapaciteta i stvaranju infrastrukture potpore stvaranjem referentnih

centara potpore te osnivanjem regionalnih i nacionalnog foruma za socijalno poduzetništvo

- osigurati financijska sredstva za početna ulaganja u socijalno poduzetništvo i za održivost u

kasnijim fazama poduzetničkog poslovanja

- poticati poslovni sektor da se aktivnije uključe u programe socijalnog zapošljavanja

sufinanciranjem programa neprofitnog poduzetništva i osiguravanjem pristupa tržištu te

pružanjem mentorskih usluga organizacijama koje se bave neprofitnim poduzetništvom

- njegovati i promovirati primjere dobre prakse te javno pohvaljivati i nagrađivati uspješne

socijalne poduzetnike.

Prioriteti koji su ved jasno definirani od strane dionika koji imaju određena iskustva u socijalnom

poduzetništvu odnose se na nužnost osnivanja fonda za razvoj socijalnog poduzetništva koji bi

organizacijama pružao financijska sredstva, zatim osnivanje referentnih centara za potporu razvoju

poduzetničkih inicijativa u neprofitnom sektoru te stvaranje poticajnog zakonodavnog okvira u ovom

području.


31

6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI POGODNE ZA RAZVOJ

SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ

ŽUPANIJI

Kako Studija, kao jedna od prvih u Hrvatskoj, nastoji približiti i definirati pojam socijalnog

poduzetništva te identificirati mogudnosti razvoja u ovom području, jedan od elemenata analize je i

razmatranje gospodarskih djelatnosti koje su pogodne za zapošljavanje socijalno ugroženih skupina ili

stvaranja poduzetničkih aktivnosti organizacija civilnog društva. Naime, definicija socijalnog poduzetnika

definira ga kao subjekta koji pokrede organizaciju ne radi profita ved i radi šire socijalne vrijednosti za

svoju okolinu, a to se može očitovati i kroz socijalne ciljeve, kao što su održivost neprofitne organizacije,

stvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje marginaliziranih skupina i sl. U ovom kontekstu potrebno je

uzeti u obzir i dvije osnovne razine poduzetničke djelatnosti. Prva se odnosi na dohodovnu djelatnost, a

druga na socijalno zapošljavanje.

Da bismo identificirali potencijale na području Varaždinske županije potrebo je sagledati nekoliko

segmenata koji određuju smjer razvoja socijalnog poduzetništva:

- struktura nezaposlenosti

- stanje u gospodarstvu (poljoprivreda i obrtništvo)

- socijalna skrb

- civilno društvo

6.1. STRUKTURA NEZAPOSLENOSTI

Da bismo dobili jednu realnu sliku potencijala razvoja socijalnog poduzetništva potrebno je,

između ostalog, sagledati stanje nezaposlenosti i zapošljavanja na području Varaždinske županija i to

unatrag nekoliko godina.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područne službe Varaždin, Varaždinska

županija je u razdoblju od 2006. do 2009. godini bilježila kontinuirani pad broja nezaposlenih osoba

prijavljenih u evidenciji HZZ-a - Područne službe Varaždin, s prosječnom stopom od 12,7 % godišnje.

Zbog poremedaja2 na tržištu rada, u 2010. godini zabilježen je rast prosječne nezaposlenosti u svim

županijama, pa tako i u Varaždinskoj županiji.

2 Gospodarske promjene mogu utjecati na tržište rada u smislu vede nezaposlenosti, neodgovarajudih radnih

mjesta te nižeg životnog standarda pa kažemo da je došlo do poremedaja na tržištu rada.


32

Varaždinska županija proteklih godina bilježi konstantno povedanje udjela nezaposlenih žena, koji

u prosincu 2011. godine iznosi 46,1% od ukupno zaposlenih. Ipak u 2010. i 2011. godini taj se broj

smanjuje zbog vedeg broja novo prijavljenih muškaraca.

U Varaždinskoj županiji zabilježen je porast korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.

Godine 2006. novčanu naknadu u prosjeku je koristilo 33,1% nezaposlenih, dok je u prosincu 2011.

godine taj postotak iznosio 35,9%, a istovremeno udio korisnika novčane naknade za vrijeme

nezaposlenosti na državnoj razini iznosi 23,1%.

Nepovoljna struktura nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje vidljiva

je i iz udjela dugotrajno nezaposlenih3 osoba u ukupnoj masi nezaposlenih. Tako je 2006. godine u

prosjeku bilo 5.113 ili 58,1% dugotrajno nezaposlenih osoba, dok ih je u prosincu 2011. godine bilo

4.158, odnosno 39%.

Pregled nezaposlenih prema kvalifikacijskoj strukturi u prosincu 2011. godine pokazuje nam da

osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, kao i osobe sa završenom

visokom školom, I. stupnjem fakulteta i stručnim studijem sudjeluju u ukupnoj masi nezaposlenih osoba

s udjelom nešto vedim od 9%, dok najvedi broj nezaposlenih osoba ima završenu srednju trogodišnju

školu i školu za KV i VKV radnike (37,5%).

Karakteristika kretanja dobne strukture nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciji Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje - Područne službe Varaždin pokazuje da se od 2006. do 2009. godine udio osoba

starijih od 45 godina povedavao uz istovremeno smanjenje udjela osoba mlađih od 30 godina. U 2009.

godini došlo je do preokreta, udio osoba starijih od 45 god. se smanjuje, a udio osoba mlađih od 30 g. se

povedava.

Gledajudi strukturu zanimanja nezaposlenih osoba, prema podacima HZZ-a - Područne službe

Varaždin, među prvih 6 zanimanja koja najduže čekaju na zaposlenje (duže od godine dana) nalaze se:

obudarski radnik, čistačica, radnik u održavanju, tekstilni radnik, skladišni radnik, radnik visokogradnje. S

druge strane, iz te se skupine dva zanimanja pojavljuju kao ona u kojem se nalazi najvedi broj

nezaposlenih u evidenciji u prosincu 2011. godine. Najvedi broj nezaposlenih bilježe zanimanja

prodavača i čistačice.

3 Dugotrajno nezaposlenim osobama smatraju se osobe koje su više od godine dana prijavljene u evidenciji Zavoda

za zapošljavanje.


33

TABLICA3: PREGLED NEZAPOSLENIH OSOBA PREMA DJELATNOSTI PRETHODNOG ZAPOSLENJA U

PROSINCU 2011. GODINE

GRUPE DJELATNOSTI Ukupno Muškarci Žene

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 394 252 142

Rudarstvo i vađenje 34 30 4

Prerađivačka industrija 2.959 1.467 1.492

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 6 4 2

Opskrba vodom; uklanjanje otp. voda, gosp. otpadom te dj. san. okoliša

155 108 47

Građevinarstvo 1.384 1.272 112

Trgovina na veliko imalo; popravak motornih vozila i motocikala 1.358 580 778

Prijevoz i skladištenje 260 175 85

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 524 168 356

Informacije i komunikacije 74 46 28

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 72 24 48

Poslovanje nekretninama 28 16 12

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 178 105 73

Administrativne i pomodne uslužne djelatnosti 216 99 117

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 316 188 128

Obrazovanje 159 38 121

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 146 23 123

Umjetnost, zabava i rekreacija 45 14 31

Ostale uslužne djelatnosti 291 110 181

Djelatnosti kudanstava kao poslodavaca; djelatnosti kudanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

85 15 70

Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Ukupno 8.684 4.734 3.950

Osobe bez prethodnog radnog iskustva 1.289 643 646

Pregled nezaposlenih osoba prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u prosincu 2011. godine

pokazuje nam najvedi postotak u prerađivačkoj industriji, zatim građevinarstvu, trgovini, djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. S

druge strane, najviše nezaposlenih prema rodovima zanimanja bilo je jednostavnih zanimanja (26,4%) i

zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,%).

HZZ - Područna služba Varaždin, od 18. siječnja 2011. godine provodi mjere Nacionalnog plana

za poticanje zapošljavanja u okviru kojih su u 2011. godini sklopljeni ugovori za sufinanciranje

zapošljavanja i obrazovanja za 1.171 osobu te se 631 osoba obrazuje u sklopu projekata. Mjere

obuhvadaju potpore za zapošljavanje (dugotrajno nezaposlenih osoba, posebnih skupina nezaposlenih


34

osoba te osoba iznad 50 godina, prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža te

samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba), potpore za samozapošljavanje, potpore za

usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, stručno osposobljavanje za rad te sufinanciranje/financiranje

zapošljavanja u javnom radu. Osim navedenih mjera, provode se i mjere iz Nacionalnog programa za

Rome (Akcijski plan Desetljeda za uključivanje Roma 2005.-2015.). U okviru mjere Financiranje

zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine kroz programe javnih radova zaposleno je 12 osoba

romske nacionalne manjine u 2011. godini.

Kako je i navedeno u temeljnom strateškom dokumentu Županije, Županijskoj razvojnoj strategiji

2011.-2013., sljededi su problemi usko povezani s problemima koji se nastoje riješiti razvojem socijalnog

poduzetništva:

- Smanjenje broja zaposlenih; povedanje broja nezaposlenih

- Nepovoljna struktura nezaposlenih (visok udio nisko obrazovanih te osoba starije životne dobi u

strukturi nezaposlenih)

- Otežano zapošljavanje osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom

Stvaranje novih stimulativnih mogudnosti zapošljavanja kroz porezne olakšice i druge

makroekonomske instrumente, posebno za mlade i poduzetnike-početnike te ostale skupine teže

zapošljivih osoba te izrada fleksibilnih programa zapošljavanja na regionalnoj razini, korištenje sredstava

EU fondova te ostalih izvora financiranja za poticanje zapošljavanja prijedlozi su navedeni u Strategiji kao

jedna od temeljnih razvojnih potreba.

6.2. OBRTNIŠTVO

Obrtnici Varaždinske županije unatrag 4 godine posluju u uvjetima gospodarske krize što pokazuju

podaci u Tablici 4. o smanjenju broja obrta i zaposlenih u zadnje 4 krizne godine (2008, 2009, 2010. i

2011.), a pad boja obrta i zaposlenih nastavljen je i u 2012. godini.

TABLICA 4: KRETANJE BROJA OBRTNIČKIH RADIONICA I BROJA ZAPOSLENIH U ZADNJIH 6 GODINA

Godina 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Broj

obrtnika

3 357 3 305 3 260 3 094 2 964 2 862

Broj

zaposlenih

6 850 7 017 6 605 5 905 5 299 5 081


35

Potrebno je napomenuti kako smo se na području Varaždinske županije po broju obrtnika u

2011. godini vratili unatrag na stanje prije 15 godina, dok je stanje broja zaposlenih jednako stanju od

prije 10 godina.

TABLICA 5: BROJNO STANJE OBRTA PO DJELATNOSTIMA U 2006. I 2010. GODINI

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Brojno stanje obrta Razlika Indeks

Skupine djelatnosti 31.12.2006. 31.12.2010. + ili - %

1. Proizvodni obrti (uključeni

građevinari i poljoprivrednici)

1 090 925 -165 84,86

2. Uslužni obrti 861 880 19 102,2

3. Trgovački obrti 521 369 -152 70,82

4. Autoprijevoznički obrti 479 427 -52 89,14

5. Ugostiteljski obrti 406 363 -43 89,4

U K U P N O : 3 357 2 964 -393 88,29

Najvede smanjenje broja obrta u proteklom četverogodišnjem razdoblju je u trgovačkim

obrtima i iznosi oko 29,18 % (152 obrta manje), zatim u proizvodnim obrtima 15,14 % ili 165 obrta

manje, autoprijevozničkih obrta je manje za 10,86 % (52 obrta), ugostiteljskih obrta je manje za 10,60 %

ili 43 obrta, a jedino je broj uslužnih obrta povedan za 2,20 %, odnosno 19 obrta.

TABLICA 6: POLOŽENI ISPITI O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI PREMA ZANIMANJIMA

ZANIMANJE 2007 2008 2009 2010 2011 Sveukupno

Cvjedar - aranžer 2 7 4 2 1 105

Drvogalanterist 1 - - - - 7

Keramičar 5 3 4 1 1 43

Maser 8 12 4 2 8 89

Pečenjar - 1 - - - 11

Pomodni prodav. 1 5 6 1 - 19


36

Posluž. jela i pida 18 22 15 18 20 390

Prip.jed.jela i slas 8 1 2 1 2 142

Prip.bureka i pica - - - - 2 2

Teracer - - - - 7

Trgovačko posl. 2 9 3 8 2 46

Trgov.posl. i poz.r 4 1 3 1 4 34

Ispit o stručnoj osposobljenosti u 2011. godini položilo je ukupno 40 osoba, što predstavlja lagan

rast u odnosu na prošlu godinu (34) no u posljednjih 7 godina bilježi se vedi pad (2001. godina – 91).

Majstorski ispit je u 2011. godini položilo ukupno 29 osoba što predstavlja značajan pad u odnosu 2008.

godinu (76).

TABLICA 7: POPIS AKTIVNIH TRADICIJSKIH OBRTA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Red.

broj

Tadicijski obrti -djelatnosti

Broj obrtnika

1. Bačvarsko-stolarski obrt 2

2. Četkari 2

3. Dimnjačari 4

4. Knjigoveža 2

5. Košarač 1

6. Kovač 1

7. Lončar-grnčar 4

8. Keramičar-pedar 2

9. Kamenoklesari 11

10. Staklari 10

11. Postolar 2


37

12. Licitari 1

13. Izrada glazbala 1

14. Ručno kovanje-umjet.bravarija 5

15. Restauracija namještaja 2

16. Urar 5

17. Zlatar 7

UKUPNO 62

Sljededi obrti su navedeni su kao aktivni no bez registriranog broja obrtnika:

1. Staklar-šuplje staklo

2. Izrada vitraja

3. Bakrokotlar

4. Kišobranar

5. Krovopokrivač od slame

6. Remenar

7. Ručno tkanje

8. Ljevanje lakih metala

9. Užar

10. Klobučar

11. Krznar

12. Kitničar

13. Puškar

TABLICA 8: POPIS REGISTRIRANIH DOMAĆIH RADINOSTI I SPOREDNIH ZANIMANJA ZA RAZDOBLJE

2007.-2011. GODINE

DOMADA RADINOST

SPOREDNO ZANIMANJE

2007. 2 -

2008. 5 1

2009. 8 3

2010. 2 1

2011. 8 7


38

Identificirani problemi u obrtništvu na području Varaždinske županije:

- nelikvidnost (jer su obrtnici najčešde zadnji u procesu pladanja za proizvode i usluge i njih)

- značajno je povedan rad na „crno“ koji uzima i ono malo prometa obrtnicima koji legalno posluju

(najvedi broj obrta koji se zatvori nastavlja rad na „crno“)

- manja je potražnja za proizvodima i uslugama obrtnika od 20 do 30 % zbog pada kupovne modi

stanovništva(svakim danom sve je više nezaposlenih osoba, a u zadnje vrijeme dolazi do

značajnog povedanja cijena prehrambenih proizvoda i komunalnih usluga )

- nepovoljni uvjeti kreditiranja.

Zbog svega gore navedenog dolazi do zatvaranja obrta jer obrtnici više ne mogu pladati sve svoje

zakonske obveze, poreze i doprinose na državnoj i lokalnoj razini.

Obrtnička komora Varaždinske županije predlaže neke od sljededih mjera za poboljšanje položaja

obrtništva u uvjetima gospodarske krize:

- smanjenje nelikvidnosti,

- smanjenje sive ekonomije,

- povedanje potpora malom gospodarstvu na tri razine, državnoj, županijskoj i lokalnoj,

- smanjenje poreza, doprinosa i naknada

- povoljniji uvjeti kreditiranja,

- porezno rasteredenje obrtništva koje se odnosi na oslobođenje od pladanja poreza na dohodak

ili dobit za prve tri godine poslovanja novootvorenih obrta,

- posebne porezne olakšice za tradicijske i deficitarne obrtničke djelatnosti,

- podizanje granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 85.000,00 kuna na 200.000,00

kuna (zbog toga jer preko 50 % obrtnika rade sami i to najviše u uslužnim djelatnostima, te su im

usluge i proizvodi skuplji za iznos PDV-a, koji plada krajnji potrošač ),

- poboljšati zakonski i institucionalni okvir za razvoj sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička

komora provode projekt "Vrijedne ruke", usmjeren na promociju proizvoda tradicijskih i umjetničkih

obrta, domade radinosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog gospodarstva. Projekt

"Vrijedne ruke" pokrenut je kako bi se afirmirao rad ljudi koji svojim umijedem i znanjem stvaraju novu

vrijednost, koji hrane sebe i svoju obitelj, neki od njih zapošljavaju i druge stvarajudi proizvode u

tradicijskom duhu, a više od 2000 ljudi je prepoznato kroz tu aktivnost. Za proizvodnju tradicijskih

proizvoda obrazovanje gotovo više i ne postoji te je u pitanju opstanak takvih obrta. Navedeni projekt

također ističe potrebu zaštite proizvođača autohtonih proizvoda, njihova stimuliranja te vrednovanja.

Projekt "Vrijedne ruke" pokrenut je radi informiranja javnosti o postojanju ljudi koji svojim umijedem i

znanjem proizvode ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine, tradicijske proizvode nastale u malim

obrtima, zadrugama, obiteljskim gospodarstvima i malom poduzetništvu kako bi takvi proizvodi doprli

do potrošača. Podupirudi poduzetničke aktivnosti koje se naslanjaju na kulturnu tradiciju potiče se

javnost na osvješdivanje važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi se pridonijelo povedanju ukupne

konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju hrvatskog nacionalnog ali i lokalnih identiteta.


39

Hrvatska obrtnička komora, s ciljem upozoravanja na potrebu očuvanja i razvoja starih, dijelom

autohtonih hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje, promicanja strukovnog obrazovanja za takva

zanimanja te razvoja i promocije umjetničkih obrta koji njeguju dugu tradiciju u hrvatskoj povijesti, u

skladu s Pravilnikom o tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama, od 2009. godine dodjeljuje

znak tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama.

Katalog „Vrijedne ruke“ s područja Varaždinske županije predstavlja čak 100 različitih proizvoda

tradicijskih i umjetničkih obrta, domade radinosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog

gospodarstva.

TABLICA 9: BROJ PROIZVOĐAČA U KATALOGU „VRIJEDNE RUKE“ PREMA VRSTI OBRTA/PROIZVODA

ZA VARAŽDINSKU ŽUPANIJU

Vrsta obrta/proizvoda

Broj proizvođača

suveniri i rukotvorine 38

kiparstvo 4

lončarstvo 5

proizvodnja hrane 19

slikarstvo 17

uzgoj cvijeda 8

medičarstvo 1

bačvarstvo 1

pčelarstvo 2

tkanje 1

klesarstvo 1

drvena galanterija 4

klobučarstvo 1

vodeničarstvo 1

6.3. POLJOPRIVREDA

Reljefno raznovrsna područja Varaždinske županije pogodna su za različite vrste poljoprivredne

proizvodnje: brdoviti dio za vinogradarstvo, vodarstvo, stočarstvo, a nizinski za ratarstvo, vrtlarstvo,

cvjedarstvo, stočarstvo i vinogradarstvo.

Poljoprivreda Varaždinske županije bazira se uglavnom na obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima (OPG). U 2010. godini u upisniku obiteljskih gospodarstava bilo je upisano 10.195 OPG-


40

a. Svega tredina njih nastupa na tržištu komercijalno, dok dvije tredine OPG-a proizvodi za vlastite

potrebe.

Na području Varaždinske županije, u svrhu poticanja razvoja civilnog društva iz područja

poljoprivrede, osnovan je Županijski savez poljoprivrednih udruga.

Varaždinska županija također s udrugama/zadrugama aktivno radi na zaštiti autohtonih i

tradicionalnih proizvoda i robnih marki na području Varaždinske županije i to: Purek z Bednje,

Varaždinsko zelje, Varaždinski klipič, Prosta trnovečka makovnjača, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški

rozetlin, Zagorski puran z varaždinskih brega i Zagorski puran.

Županijskom razvojnom strategijom definirane su neke od sljededih potreba za poticanje daljnje

razvoja poljoprivrede na području Varaždinske županije:

- Poticanje udruživanja poljoprivrednika u proizvodne i tržne zadruge

- Sustavna edukacija poljoprivrednika

- Poticanje mladih osobe na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom

- Unapređenje proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima

- Poticanje ekološke proizvodnje

Prema saznanjima o postojedim projektima i aktivnostima koje provode akteri regionalne i lokalne

samouprave može se zaključiti da je sektor poljoprivrede jedan od najzanimljivijih što se tiče razvoja

socijalnog poduzetništva na području Varaždinske županije. Mnogi projekti koji omogudavaju poticanje

zapošljavanja ciljnih skupina socijalnog poduzetništva sažeti su primjerice pod aktivnostima poticanja

poljoprivredne djelatnosti na području Županije (sufinanciranje saveza poljoprivrednih udruga,

sufinanciranje ekološke poljoprivrede, projekt Domade mlijeko, sufinanciranje sadnica).

6.4. SOCIJALNA SKRB

Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih

životnih potreba, a nisu u mogudnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih

izvora. Korisnik socijalne skrbi je i tjelesno ili mentalno oštedeno ili psihički bolesno dijete, odrasla osoba,

starija, nemodna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne

može udovoljiti osnovnim životnim potrebama. Kao takav, korisnik socijalne skrbi, dio je socijalnog

poduzetništva jer predstavlja značajnu ciljnu skupinu u okviru postojedih i/ili potencijalnih projekata na

području Varaždinske županije. U 2011. godini u Centrima za socijalnu skrb bilo je evidentirano 3.427

korisnika stalne pomodi, odnosno 1,9% u odnosu na broj stanovnika županije.


41

U Varaždinskoj županiji živi 15,3% osoba starijih od 65 godina prema popisu stanovništva iz 2001.

godine, te oni stoga čine glavnu skupinu korisnika socijalno-zdravstvenih usluga. Mreža socijalnih usluga

u županiji razvija se u zadnjih nekoliko godina, posebice izvaninstitucionalne usluge (skrb za starije i

nemodne osobe koje žive u vlastitim kudanstva u ruralnim sredinama). Značajan projekt u ovom

području koji provodi Društvo crvenog križa Varaždinske županije je „Pomod u kudi“ namijenjen starijim i

nemodnim osobama. Ono što ga svrstava u sferu socijalnog poduzetništva je što je isti spojen s

projektom zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena naziva „Geronto domadice“. Projekt zapošljava

žene koje se nalaze u evidenciji HZZ – Područne službe Varaždin duže od tri godine. Projektom je u 2011.

godini bilo obuhvadano 250 korisnika te zaposleno 11 geronto domadica. Kako bi se projekt dalje razvijao

traži se podrška od strane JLS-a u županiji koji bi pružili financijsku potporu. Isto tako, u planu je

proširenje projekta koje bi zahtijevalo dodatno zapošljavanje a odnosi se na pružanje dodatnih usluga

korisnicima (teže fizičke aktivnosti) za koje bi se zapošljavali dugotrajno nezaposleni muškarci. Za daljnji

nastavak projekta potrebne su i aktivnosti poput edukacije, promicanje dobrosusjedskih odnosa te

jačanja lokalne zajednice.

Varaždinska županija inicirala je i osnivanje Zaštitne radionice s ciljem skrbi osoba s invaliditetom

koje se ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost u opdim ili posebnim uvjetima na otvorenom tržištu

rada. Povod su bili i podaci iz Hrvatskog registra osoba s invaliditetom iz 2009. godine, prema kojem na

području Varaždinske županije živi 11,8% osoba s invaliditetom, od kojih je najvedi broj u radno aktivnoj

dobi. U provođenju radionica nailazi se na određene probleme, poput stvaranja konkurentnosti

poduzetnicima te prevelika administracija koja poduzetnicima oduzima mnogo vremena. Neka od

rješenja za dalju uspješnu provedbu zaštitnih radionica jest pružanje pomodi poduzetnicima u

administraciji te utvrditi proizvode koji de imati tržište kako bi se osigurala održivost proizvodnje, te

fokusiranje na uslužne djelatnosti.

Osim toga, Varaždinska županija financira oko 40 udruga u okviru socijalne skrbi (uglavnom

braniteljske udruge te udruge s ciljem pružanja potpore osobama s invaliditetom). Problemi koji se

pojavljuju jesu statičnost udruga, strah od udruživanja i gubljenja samostalnosti te time i financiranja,

nezainteresiranost za edukaciju i sudjelovanje u projektima.

Temeljem svega navedenog, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Varaždinske županije kao

potrebu navodi razvoj mreže socijalnih usluga u obitelji i zajednici s posebnim naglaskom na povedanju

dostupnosti sluga u zabačenim i rijetko naseljenim područjima, gdje je najprimjerenije razvijati usluge

pomodi i njege u kudi, nabavke potrepština te dostave obroka i prijevoz liječniku te jačanje udruga iz

domene socijalne skrbi.


42

6.5. CIVILNO DRUŠTVO

Uključivanje poslovnog sektora u rad civilnog društva potiče socijalno poduzetništvo i njegov

razvoj. Najčešdi oblici pomodi poslovnog sektora civilnom društvu su financijska pomod, osiguranje

pristupa tržištu rada te pružanje mentorskih usluga organizacijama civilnog društva koje se bave

socijalnim poduzetništvom. Primjer dobre prakse daju nam države članica EU koje potiču da u upravnim

odborima civilnih društava sudjeluju predstavnici gospodarskog sektora koji prenose znanja i

usmjeravaju civilna društva da se lakše snalaze sa svojim aktivnostima, proizvodima i uslugama na

tržištu.

Osim udruga, civilno društvo predstavljaju i zaklade, fundacije, vijeda i koordinacija nacionalnih

manjina (neprofitne pravne osobe), sindikati, privatne ustanove i neformalne građanske inicijative. Na

području Varaždinske županije registrirano je ukupno šest zaklada i jedna fundacija te jedna strana

udruga. Udruge su po broju najzastupljenije u sektoru civilnog društva i u Varaždinskoj županiji ih je

registrirano ukupno 1621 (Tablica 10). Ukoliko pretpostavimo da je u svakoj od ovih udruga aktivno

samo petero građana, tada govorimo o ukupno 8105 osoba angažiranih u civilnom sektoru.

Civilno društvo na nacionalnom nivou ima svoj strateški dokument „Nacionalna strategija

stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva„ koji je vrijedio za razdoblje od 2006. do 2011.

godine, dok je Strategija istog naziva za razdoblje 2012. do 2016. još uvijek u izradi. U strategiji su

navedene smjernice za organizacije civilnog društva kao i potporne institucije i načini na koji se može

unaprijediti civilno društvo, stvoriti poticajno okruženje za njegov razvoj i razviti bolji financijski, pravni

institucionalni okvir. Sadržaj nove Strategije4 je definiran i društveno (neprofitno) poduzetništvo je njezin

dio pod nazivom „Civilno društvo i društvena kohezija“ zajedno s volonterstvom, umrežavanjem i

pružanjem javnih (socijalnih) usluga. Na regionalnom nivou civilno društvo je sektor koji se obrađuje u

regionalnim strateškim dokumentima, na primjer na području Varaždinske županije to je Županijska

razvojna strategija.

Djelatnosti koje postojede udruge kao i dr. organizacije civilnog društva ved koriste kao oblike

gospodarskih djelatnosti u socijalnom poduzetništvu su tradicijski obrti, izrada suvenira, nakita i

rukotvorina. Najčešde udruge koje se takvim oblicima socijalnog poduzetništva bave su kulturne udruge,

udruge žena i zadruge. Provođenje ovakvih aktivnosti ima svrhu očuvanja kulturne baštine, tradicije i

financijske dobiti za članove udruga ili za samu udrugu koja na taj način financira svoju egzistenciju ili

ostale godišnje aktivnosti kao što su humanitarne akcije, darivanja obitelji s slabijim imovinskim

4 Izvor: http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=202

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=202


43

statusom i slično. Primjeri takvih socijalno poduzetničkih poduhvata su: Zadruga Lepoglavske čipke,

Udruga žena Preslica, Udruga žena Vidovec, Udruga Žene iz centra svijeta. Ove djelatnosti imaju učinak

na društvo, ali nemaju velik ekonomski učinak. Zadruge koje se ponašaju kao socijalne vedinom su

angažirane u sektoru poljoprivrede, dok se udruge najviše angažiraju u prodaji (suveniri, rukotvorine i

sl.).

6.6. ZAKLJUČAK

Kada promatramo socijalno poduzetništvo kao tradicionalno, tada zapravo nema potrebe ograničiti se

na pojedine gospodarske djelatnosti iz razloga što svaka od njih izuzev proizvodnje alkoholnih pida,

duhanskih proizvoda, kemijskih tvari, pesticida, područje B (rudarstvo i vađenje) te druge djelatnosti za

koje možemo redi da na negativan način utječu na zajednicu. Takve djelatnosti koje na negativan način

utječu na okolinu niti se nede u samom startu smatrati socijalnim poduzetništvo jer da bi se one

definirale kao takve njihov utjecaj na zajednicu je pozitivan. Ipak, mogude je izvudi određene zaključke

koji nam ukazuju na područja koja su pogodna za razvoj socijalnog poduzetništva na području

Varaždinske županije:

Sektori koji se mogu prepoznati da budu u pravom smislu motori socijalnog poduzetništva su ICT

sektor, poljoprivredni sektor, prehrambeni sektor i tekstilni sektor. Ovi sektori su ujedno i

najzastupljeniji u Varaždinskoj županiji. ICT sektor prvenstveno počiva na inovacijama i na taj

način se ICT tvrtke uključuju u socijalno poduzetništvo. ICT tvrtke mogu biti socijalni poduzetnici

na način da razvijaju software namijenjen osobama s posebnim potrebama koji de im omoguditi

da mogu biti ravnopravni na tržištu rada. U poljoprivrednom sektoru socijalno poduzetništvo

može biti uključeno na način da deprivilegirane skupine budu unutar sektora radna snaga, kao

što je obavljanje sezonskih poslova koje ne mogu obavljati strojevi. Što se tiče tekstilnog i

prehrambenog sektora, on se može uključiti na način da svoje postojede etape proizvodnje koja

je zastarjela zamijeni s novima koje su prilagođene i možda jednostavnije u njihovom

upravljanju, a da ne narušavaju efikasnost proizvodnje i kvalitetu proizvoda, a pri zapošljavanju,

osobe s posebnim potrebama stavljaju u ravnopravan položaj.


44

7. DIONICI I POTENCIJALNA PARTNERSTVA U

SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Kako je i navedeno u prethodnim poglavljima, postoje različite ciljne skupine koje su dio aktivnosti i

projekata namijenjenih razvoju socijalnog poduzetništva na regionalnoj razini. Promatrajudi područje

Varaždinske županije dionike demo podijeliti u nekoliko skupina.

S jedne strane, ciljne skupine koje mogu biti predmet socijalnog poduzetništva na području

Varaždinske županije mogu se promatrati kroz socijalnu isključenost koja dijeli dionike prema uzroku5:

- s obzirom na ekonomski status (siromašni, nezaposleni, posebice dugotrajno nezaposlene

osobe, beskudnici/e, kudanice, povratnici/e, raseljene osobe, migranti),

- s obzirom na obiteljsku strukturu (jednočlana kudanstva, jednoroditeljske obitelji, djeca bez

roditeljske skrbi, parovi s troje ili više djece),

- s obzirom na identifikaciju (nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine, seksualne manjine,

osobe s alternativnim stilom života (npr.punkeri/ce),

- s obzirom na dob (mlade osobe u dobi između 15 i 29 godina, starije osobe 65 i više godina te

umirovljenici/e)

- s obzirom na počinjenje zločina (zatvorenici/e i bivši zatvorenici/e, maloljetni/e delikventi/ce,

žrtve zločina),

- s obzirom na obrazovanje (osobe s nižim stupnjevima obrazovanja),

- s obzirom na zdravstveno stanje (osobe s posebnim potrebama, osobe s mentalnim bolestima,

osobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim

drogama, osobe oboljele od genetskih i kroničnih bolesti),

- s obzirom na invaliditet (osobe s tjelesnim i senzoričkim invaliditetom, osobe s

mentalnim/intelektualnim teškodama).

S druge strane tu je sektor civilnog društva na području Varaždinske županije čija je zastupljenost

prikazana u sljededim tablicama(tablica 10, 11 i 12):

5 Raspoživi podaci o pojedinim skupinama na području Varaždinske županjie obrađeni su u prethodnom poglavlju.


45

TABLICA 10: BROJ REGISTRIRANIH UDRUGA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Sjedište udruge Varaždinska županija

Djelatnost Br. registriranih udruga (RuRHMU)

Duhovna 5

Ekološka 50

Etnička 2

Gospodarska 156

Hobistička 11

Humanitarna 14

Informacijska 9

Kulturna 184

Nacionalna 12

Okupljanje i zaštita djece, mladih i obitelji 41

Okupljanje i zaštita žena 36

Ostale djelatnosti 159

Prosvjetna 15

Socijalna 69

Tehnička 213

Udruge domovinskog rata 21

Zaštita prava 9

Zdravstvena 26

Znanstvena 14

Športska 592

UKUPNO 1621

Izvor: Registar udruga RH Ministarstva uprave, obrada AZRA siječanj 2012.

TABLICA 11: REGISTRIRANE ZAKLADE NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Zaklade u Varaždinskoj županiji

HUMANITARNA ZAKLADA "CIVILIZACIJA LJUBAVI"

ORGULJAŠKA ZAKLADA DON PETAR NAKID

ZAKLADA PRUDENS FUTURI

ZAKLADA SOLIDARNOSTI GRADA VARAŽDINA


46

ZAKLADA ZA POMOD DJECI VITA

HUMANITARNA ZAKLADA ZA POMOD OBOLJELIMA OD RAKA

"KNAPUT - BRANKO BEK"

Izvor: Ministarstvo uprave RH

TABLICA 12: FUNDACIJE REGISTRIRANE NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Fundacije u Varaždinskoj županiji

FUNDACIJA PRO VITAE - ZA ŽIVOT

Izvor: Ministarstvo uprave RH

Osim navedenih dviju skupina, dionike socijalnog poduzetništva na području Varaždinske

županije sagledali smo kroz dva segmenta. Dionici koji ved sudjeluju u poticanju razvoja socijalnog

poduzetništva putem provođenja različitih mjera, projekata i aktivnosti te dionici koji su iskazali interes

za sudjelovanjem sukladno djelatnosti institucije/organizacije iz koje dolaze. Popis dionika temelji se na

prikupljenim projektnim idejama te iskazu interesa za uključivanjem u projekte socijalnog poduzetništva,

te sudjelovanjem u radnoj skupini. Malen broj dionika ukazuje nam na ved istaknuti problem

neosviještenosti dionika o tome što socijalno poduzetništvo predstavlja. Upravo iz tog razloga baza

projekata u posljednjem poglavlju biti de „živa“ baza koja de se konstanto ažurirati i biti jedan od važnih

pokazatelja provedbe ove Studije.

TABLICA 13: DIONICI RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

JAVNI SEKTOR INSTITUCIJA/ORGANIZACIJA

Varaždinska županija

Grad Varaždin

AZRA d.o.o.

DAN d.o.o.

Tehnološki park Varaždin

HZZ-Područna služba Varaždin

HGK Županijska komora Varaždin

Obrtnička komora Varaždin

Zavod za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji

Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof

Obiteljski centar


47

Srednja strukovna škola

Centar za prevenciju ovisnosti

CIVILNI SEKTOR INSTITUCIJA/ORGANIZACIJA

U.N.I.O.R.

Šahovski savez Varaždinske županije

Društvo naša djeca

Udruga mladih Moving

Tenis klub Varaždin

Bedem ljubavi

Zelena mreža 042

Zajednica Cenacolo

Era slobodnih ruku


48

8. SWOT ANALIZA RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ

ŽUPANIJI

Snage Slabosti

Postojanje velikog broja inicijativa za razvoj socijalnog

poduzetništva (aktivno civilno društvo, županijski projekti i

poticaji)

Postojanje potpornih institucija koje mogu poticati razvoj

socijalnog poduzetništva (tehnološki park, razvojne agencije,

komore)

Postojanje fonda za rehabilitaciju na nacionalnoj razini

Postojanje nacionalnih programa poticanje određenih oblika

socijalnog poduzetništva (javni radovi, projekti udruga – Bedem

ljubavi, Ludbreško sunce, Franjo Koščec)

Nepostojanje strategije za razvoj socijalnog poduzetništva na

nacionalnoj i regionalnoj razini

Nedostatak aktivnosti potpornih institucija i JLS-a za poticanje

socijalnog poduzetništva

Nedovoljna svijest javnosti o socijalnom poduzetništvu

Raspršeni i međusobno neusklađeni zakonodavni okviri i

potporni mehanizmi

Loš predznak u javnosti o socijalnom poduzetništvu

Ukidanje dobrih primjera socijalnog poduzetništva u prošlosti (pr.

zaštitne radionice)

Nepostojanje sustava mentorstva za pomod ciljnim skupinama u

ulasku na tržište rada

Nedostatak institucije za rehabilitaciju ciljnih skupina


49

Prilike Prijetnje

Izrada strategije za planski pristup poticanja socijalnog

poduzetništva u županiji

Promocija i podizanje svijesti javnosti o mogudnostima i

prednostima socijalnog poduzetništva za razvoj gospodarstva i

smanjenje nezaposlenosti

Uvođenje potpornih mjera za razvoj socijalnog poduzetništva

Edukacija - ciljnih skupina, mentora, javnosti, gospodarskog

sektora

Senzibilizacija poduzetnika na uključenje u projekte socijalnog

poduzetništva

Uspostava ureda za razvoj socijalnog poduzetništva (pružanje

informacija, koordinacija aktivnosti, pružanje podrške ciljnim

skupinama – socijalno ugroženim skupinama, civilnom sektoru,

poduzetnicima)

Nepostojanje strategije za razvoj socijalnog poduzetništva na

nacionalnoj razini

Nedostatak suradnje između resornih ministarstava koji bi trebali

poticati socijalno poduzetništvo

Nezainteresiranost nacionalne, regionalne i lokalne vlasti za

sufinanciranje projekata socijalnog poduzetništva

Nedostatak koordinacije institucija koje se bave aktivnostima

poticanja socijalnog poduzetništva

Narušavanje konkurencije na tržištu


50

9. SMJERNICE ZA RAZVOJ SOCIJALNOG

PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE

ŽUPANIJE

Temeljem svega ranije navedenog razvidno je da postoji dovoljno prostora i neiskorištenih resursa

za kvalitetan razvoj socijalnog poduzetništva (SP) na području Varaždinske županije/Sjeverozapadne

Hrvatske. Osim toga trenutna gospodarska situacija te projekcije bududeg razvoja gospodarstva u

županiji i sjeverozapadnoj regiji namedu potrebu jačanja ovog oblika poduzetništva.

Kako bi se angažirali i na održiv način koristili svi raspoloživi resursi potrebni za razvoj i održivost

svih oblika socijalnog poduzetništva potrebno je odrediti smjernice razvoja, odnosno prioritete, mjere i

mogude aktivnosti razvoja socijalnog poduzetništva.

Suština djelovanja javne uprave na svim razinama njezinog utjecaja je da pokrede (inicira) aktivnosti

koje opdenito doprinose razvoju društva i zajednice u njezinom okruženju. To je i osnovni razlog zašto je

značajan dio mjera i aktivnosti koje predviđaju predložene smjernice razvoja SP-a usmjerena na javni

sektor.

Opdenito gledajudi, smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva trebaju biti usmjerene prema

sljededim sektorima u kojima se nalaze potencijalni socijalni poduzetnici (Thompson, 2002) kao nositelji

razvoja socijalnog poduzetništva, odnosno:

1. profitnom sektoru u kojem organizacije imaju do određene mjere razvijenu odgovornost da

trebaju činiti dobro i pomagati društvu i zajednici u kojoj posluju (stručnom potporom,

donacijama, osnivanjem zaklada i sl.)

2. socijalnim poduzedima koja su osnovana s ciljem ostvarivanja socijalne koristi, ali koje nisu u

potpunosti prihvatile i provele načela poslovanja u skladu s vrijednostima SP-a

3. civilnom sektoru kojeg uglavnom pokredu volonteri (najvedi udio u SP-u).

I neki drugi autori koji se bave problematikom SP-a kao što je Charles Leadbeateru (1998) navode da

su tri glavna izvora iz kojih dolaze socijalni poduzetnici upravo javni, privatni i volonterski sektor. Sva tri

sektora bilježe porast inovacijskih aktivnosti i u određenom smislu predstavljaju polazište za

implementaciju mjera i aktivnosti koje proizlaze iz smjernica za razvoj socijalnog poduzetništva. Bitno je

napomenuti da samo suradnja između ova tri sektora može proizvesti održivu socijalnu inovaciju i

stvoriti održivu socijalnu vrijednost za društvo u cjelini.

Koliko je važna ta međusektorska isprepletenost i uspostavljanje partnerskih odnosa između

različitih sektora govori i Sherill Johnson(2000) koji smatra da, socijalni poduzetnici imaju sposobnost


51

ukloniti tradicionalne prepreke između javnog, privatnog i neprofitnog sektora. On njihove organizacije

naziva hibridnim organizacijama koje različitim profitnim i neprofitnim aktivnostima razvijaju nove

pristupe rješavanju društvenih problema.

Zbog ranije navedenih razloga smatramo da je smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva

potrebno provoditi putem sektorskih cjelina koje imaju zajednički interes promicati i razvijati socijalno

poduzetništvo te je neminovna njihova uključenost u proces razvoja socijalnog poduzetništva (Slika 2.).

Osim toga, ovim sektorima valja pridružiti i financijski sektor bez kojeg bi bilo znatno teže realizirati

smjernice i provoditi poticajne mjere. Postoje primjeri dobre prakse gdje je upravo bankarski sektor

pokazao kako se mogu ostvariti odlični rezultati u razvoju SP-a putem dobro osmišljenih kreditnih linija

za mikropoduzetnike.

SLIKA 2. - INTERESNI SEKTORI NEOPHODNI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA

Svaki od navedenih sektora ima svoju ulogu u poticanju i razvoju SP-a, odnosno uključen je neku

od navedenih smjernica. Tako javni sektor ima odlučujudu ulogu u iniciranju i promociji ideje o SP-u te

stvaranju pozitivnog okruženja za njezin razvoj. Osim toga javni sektor ima i najvedu odgovornost za

donošenje političkih odluka kojima se određuje zakonska legislativa SP-a kao i pri donošenju potpornih

mjera. Privatni i civilni sektor kao važne komponente u implementaciji vrijednosti SP-a sudjeluju u

smjernicama kao korisnici potpora, ali i kao oni koji unaprjeđuju ovaj vid poduzetništva putem vlastitih

udjela, edukacijom, promocijom, informiranjem, pružanjem stručne potpore dionicima i ostalim

aktivnostima.


52

TABLICA 14: SMJERNICE, MJERE I PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA

NA PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE/SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

Smjernice Mjere Prijedlog aktivnosti

IZRADA STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Izrada metodologije za strategiju i akcijski plan

istraživanje, prikupljanje podataka,

analize na području RH i VŽŽ

prikupljanje primjera dobre prakse iz

područja socijalnog poduzetništva

komparacija stanja sa zemljama u

okruženju i zemljama s razvijenim SP-om

definiranje prioriteta, strateških ciljeva,

mjera i aktivnosti

USPOSTAVA INSTITUCIJE NA REGIONALNOJ RAZINI, ZA UPRAVLJANJE RESURSIMA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA

Analiza postojedih resursa na regionalnoj razini u cilju razvoja socijalnog poduzetništva

analizirati resurse u vlasništvu jedinice

lokalne samouprave i drugih institucija

(prostor, poljoprivredna zemljišta…)

analiza raspoloživih ljudskih resursa na

lokalnoj/regionalnoj razini

definirati uvjete i mogudnosti za

stvaranje potpore kroz korištenje resursa

Izgradnja baze podataka o postojedim kapacitetima za razvoj SP-a

umrežavanje s bazama postojedih

institucija (HZZ, HGK, HOK i dr.)

ažuriranje i prezentacija podataka

UNAPREĐENJE ZAKONSKOG OKVIRA ZA RAZVOJ SP NA LOKALNOJ, REGIONALNOJ I NACIONALNOJ RAZINI

Osnivanje partnerstva između predstavnika zakonodavnih tijela i nositelja razvoja socijalnog poduzetništva

radionice, okrugli stolovi, seminari s

ciljem prijenosa obveza unaprjeđenja

zakonskog okvira prema zastupnicima u

predstavničkim tijelima

OBRAZOVANJE ZA SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO I RAZVOJ INFRASTRUKTURNE POTPORE OBRAZOVANIM INSTITUCIJAMA

Osiguranje cjeloživotnog obrazovanja za potrebe socijalnog poduzetništva

analizirati postojede obrazovne programe

različitih institucija

utvrditi potrebe za novim obrazovnim

programima u skladu s zahtjevima tržišta

rada i potencijala za razvoj socijalnog

poduzetništva

osigurati sufinanciranje za programe kvalifikacije i prekvalifikacije za koje postoji najviše potrebe


53

Uključivanje redovnih obrazovnih institucija u razvoj i implementaciju programa edukacije za socijalno poduzetništvo

opremiti obrazovne institucije dodatnom

opremom i posebnom didaktičkom

opremom

uvoditi alternativne oblike edukacije

osigurati obrazovanje na daljinu

izrada nastavnog programa iz područja


podrška kreiranju novih proizvoda (od zamisli do prodaje i samo-održivosti), poslovnih procesa i projekata u sklopu društvenog poduzetništva

Osnivanje specijalističkog studija SP

izrada kurikuluma za specijalistički studij

SP-a

opremanje visokoobrazovnih institucija

potrebnom opremom

osposobljavanje nastavnika –

postdiplomsko obrazovanje

ŠIRENJE SVIJESTI O ULOZI I POTREBI RAZVOJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U ZAJEDNICI

Izrada marketinške strategije popularizacije socijalnog poduzetništva

Provođenje informativnih kampanja u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti socijalnog poduzetništva

organizirati motivacijske radionice u cilju

unaprjeđenja i razvoja motiviranosti za

uključenjem u neki oblik socijalnog

poduzetništva

informirati udruge civilnog društva o socijalnom poduzetništvu

uključivanje svih vrsta medija na lokalnoj i regionalnoj razini

Tematsko informiranje o važnosti i oblicima

SP-a za pojedine dionike

organizirati tematske radionice u cilju

podizanja svijesti i informiranja za

pojedinu skupinu dionika da bi se

prikazale prednosti i potrebe za razvojem

i uključivanjem u socijalno poduzetništvo


54

OSIGURATI PODRŠKU

INSTITUCIJAMA

SOCIJALNOG

PODUZETNIŠTVA

Uspostaviti partnerstvo između institucija i organizacija na lokalnoj i regionalnoj razini u cilju pružanja tehničke podrške za razvoj socijalnog poduzetništva

uspostaviti neformalni oblik udruženja za

pružanje tehničke podrške u osnivanju,

registraciji i vođenju poslovanja u okviru


predstaviti utvrđene partnerske oblike

podrške javnosti

kapacitiranje potpornih razvojnih

institucija za pružanje tehničke podrške

Provođenje programa podrške socijalnom poduzetništvu

definirati djelatnosti u okviru kojih se

provodi tehnička podrška

definirati godišnje planove za pružanjem

tehničke podrške i analizirati ostvarene

rezultate

analizirati rad nakon pružene tehničke podrške, utvrditi nedostatke i potrebe za rješavanjem istih

POBOLJŠANJE

KVALITETE ŽIVOTA

CILJNIH SKUPINA

NAKON UKLJUČIVANJA

U SOCIJALNO

PODUZETNIŠTVO

Uspostava mehanizama

mjerenja učinkovitosti

razvoja socijalnog

poduzetništva

utvrditi kriterije za mjerenje učinaka

socijalnog poduzetništva na kvalitetu

života

utvrditi prednosti koje su ostvarene

nakon uključivanja u neki oblik socijalnog

poduzetništva

Olakšavanje pristupa tržištu rada i društvenoj integraciji osobama u nepovoljnom položaju/marginaliziranim skupinama

osnivanje zaštitnih radionica/radnih centara, te društvenih poduzeda

uključivanje specijaliziranih socijalnih ustanova i ostalih relevantnih organizacija (ustanova, udruženja…) u socijalno poduzetništvo

POTICANJE

VOLONTERSKOG

RADA I PARTNERSTVA

ZA RAZVOJ

SOCIJALNOG

PODUZETNIŠTVA U

OKVIRU CIVILNOG

SEKTORA

Jačanje stručnog kapaciteta različitih neprofitnih organizacija

mentoriranje

pružanje stručne podrške civilnom sektoru od strane privatnog i javnog sektora

Potpore projektima civilnog sektora za poticanje socijalnog poduzetništva

osnivanje, otvaranje lokalnih edukacijskih centara, ureda pri određenoj instituciji koji bi služili kao potpora nosiocima inicijativa SP u određenoj sredini

pružanje tehničke, administrativne i financijske podrške za projekte socijalnog poduzetništva

sufinanciranje i financiranje projekata socijalnog poduzetništva

poticanje osnivanja zaklada i fundacija


55

Povezivanje u interesne organizacije na regionalnoj ili nacionalnoj razini

stvaranje krovnih organizacija radi jačanja kapaciteta i utjecaja pojedinih interesnih udruženja

uspostava međunarodne suradnje sa srodnim organizacijama

DEFINIRANJE PRIJEDLOGA POTICAJNE POLITIKE I PROGRAMA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U RAZLIČITIM GOSPODARSKIM SEKTORIMA

Izravne financijske potpore i porezno rasteredenje nositeljima socijalnog poduzetništva u gospodarstvu

strukturirane financijske potpore poduzedima koja bi se uključila u SP

porezne i druge olakšice poduzetnicima koji su angažirani u radu s udrugama i određenim poduzedima

osnivanje posebnog fonda za financiranje SP na regionalnoj razini

osmišljavanje kreditnih linija za SP– niže kamatne stope / mikrokreditiranja

razvijati projekte mentorstva - primjeri dobre prakse SP

tehnička, stručna potpora organizacijama i pojedincima za pripremu i pisanje projekata SP

financijske potpore osnivanju zadružnog sustava, posebno u poljoprivredi, šteditno-kreditnoj djelatnosti, građevinarstvu i dr

Institucionalna potpora gospodarskom sektoru za razvoj socijalnog poduzetništva (administrativna i tehnička pomod)

inkubacijske potpore

poticanje zadrugarstva, posebno u poljoprivrednom sektoru, građevinarstu, šteditno-kreditnom sektoru, ugostiteljstvu, prodaji na malo i dr.

poticanje osnivanja zaklada i fundacija

Kod izrade konačnog programa poticanja razvoja SP-a na temelju navedenih smjernica i predloženih aktivnosti moraju se primjenjivati preporuke i EU direktive kako bi se ostvarila održivost u tri primarna područja – ekonomski i društveni razvoj te zaštita okoliša.


56

10. BAZA PROJEKTNIH IDJEA ZA RAZVOJ SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA NA

PODRUČJU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Baza projektnih ideja izrađena je na temelju prikupljanja projektnih ideja od strane Radne skupine za razvoj socijalnog poduzetništva u

Varaždinskoj županiji, civilnog sektora te članova partnerstva uključenih u izradu Županijske razvojne strategije koja se sastoje od javnog, civilnog

i privatnog sektora Varaždinske županije zatim analize projektnih prijedloga, identificiranja projekata te na kraju definiranja partnerstva po

pojedinom projektu.

TABLICA 15: PROJEKTNE IDEJE

NAZIV PROJEKTA PREDLAGATELJ PARTNERI KRATKI OPIS IZNOS PROJEKTA

Palijativna skrb Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof, Varaždinska 2, Novi Marof

/ Projekt obuhvada izgradnju i opremanje objekta za zbrinjavanje i njegu palijativnih bolesnika.

1.600.000,00 eura

MBO nije zlo! Regionalni tjednik, Varaždin, Mildetida 13

VTV, radio, T7 VIS, Udruga za otpad, Varkom

Projekt obuhvada informiranje javnosti o prednostima mehaničko-biološke obrade otpada u odnosu na zakopavanje otpada u zemlju ili bacanja u okoliš.

40.000,00 eura

Sportski turizam Tenis klub Varaždin, Vukovarska 7, Varaždin

Grad Varaždin i Varaždinska županija

Projekt obuhvada organizaciju sportskih sadržaja na različitim lokacijama u Varaždinskoj županiji. Ukupno trajanje projekta odnosi se na mjesec ili više dana na različitim lokacijama i s različitim sportsko-kulturno-turističkim sadržajima.

Minimalno 20.000,00 eura

Eko vrtid d.o.o. u osnivanju, Vukovarska 7, Varaždin

Grad Varaždin i Varaždinska županija

Projekt obuhvada uspostavu tematskog vrtida koji de u svoje poslovanje uklopiti korištenje obnovljivih izvorima energije.

Minimalno 70.000,00 eura


57

Mobilna škola šaha Šahovski savez Varaždinske županije, Alojzija Stepinca 1, Varaždin

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije

Projekt mobilna škola šaha pokušaj je da se poveda prisutnost i popularizira šah u osnovnim školama Varaždinske županije te da se time od najranije dobi potiče i trenira kreativno razmišljanje mladih.

20.000,00 eura

Domade mlijeko Varaždinska županija, Franjevački trg 7, Varaždin

Grad Ivanec, Grad Lepoglava, Opdina Bednja, Opdina Klenovnika

Cilj projekta je povedati domadu proizvodnju i preradu mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kroz izgradnju mini-mljekare u gradu Ivancu, u Hrvatskoj. Na temelju dokumenta o osnivanju tvrtke bilo koji mali proizvođač mlijeka može imati udjela u mini-mljekari (jedan proizvođač može posjedovati do 5 posto mljekare). To daje mini-mljekari socijalni karakter i osigurava način i sredstva za male proizvođače mlijeka da se natječu na otvorenom tržištu.

2.000.000 eura

Miomirisna oaza u dječjem odmaralištu Varaždin na Rabu

Društvo naša djeca Varaždin, Varaždin, Kralja P. Krešimira IV 15/1

Grad Varaždin i Grad Rab Uređenje površine od 250 m2 u miomirisnu

oazu uz Dječje odmaralište Varaždin na otoku Rabu

/

Proizvodnja novog asortimana drvenih didaktičkih igračaka

LOTUS trgovina usluge i proizvodnja, Kučanska 14, 42000 Varaždin

/ Projekt obuhvada nabavu novog stroja za izradu didaktičkih igračaka i pomagala za djecu i osobe s posebnim potrebama, odnosno uvođenje novog proizvodnog asortimana te certifikaciju obrta i proizvoda. Cilj projekta je zadovoljavanje potreba domadeg i tržišta EU za didaktičkim igračkama i pomagalima za djecu i osobe s posebnim potrebama.

60.000,00 eura

Širenje mreže socijalnih usluga

Udruga „Franjo Koščec“, A. Šenoe 10a 42000 Varaždin

/ Projektom se nastoji volontera proširiti mrežu

socijalnih usluga za osobe s različitim vrstama

invalidnosti boljim umrežavanjem nevladinih

udruga.

/


58

11. LITERATURA

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj

1. Civilno društvo.hr, časopis br.11/12, 2006.godina, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva 2. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj,

2007.; L. Comolli, E. Varga, P. Varga 3. Mreža mladih Hrvatske: Sam svoj majstor – početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije

mladih i za mlade, prosinac 2009. 4. Pomakonline – Magazin za društveni razvitak, rujan 2011. 5. Mladi i poduzetni, priručnik; Ivana Šuntid; 2011. 6. Udruge i socijalno poduzetništvo,priručnik; Ivana Šuntid, Borislav Vorkapid 7. Socijalno poduzetništvo – mogudnosti, izazovi, perspektive“, prezentacija; Teo Petrčevid,

Autonomni centar – ACT, 04.10.2011. 8. Socijalno poduzetništvo,prezentacija;prof. dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka,

mr.sc. Mirela Alpeza, mr.sc. Julia Perid, mr.sc. Anamarija Delid 9. „O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u Republici Hrvatskoj“, pregledni znanstveni rad; prof.

dr. sc. Marica Škrtid, Mihaela Mikid, dipl. oec., Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007.

10. http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39 11. http://www.beskucnici.info/messages/cat/bitibeskucnik/50

Primjeri dobre prakse

12. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, 2007.; L. Comolli, E. Varga, P. Varga

13. http://www.dupinovsan.org/index.php 14. http://www.uriho.hr/o-nama/ustanova-uriho 15. http://www.kulturpunkt.hr/i/indeks/3/ 16. http://www.proni.hr/index.php/o-nama/ 17. http://roda.hr/article/category/o-udruzi 18. http://www.pomakonline.com/content/view/118/61/ 19. http://www.zeleni-osijek.hr/o-nama.php 20. https://fullbusiness.com/tvrtka/zadruganeos.htm 21. http://www.pomakonline.com/content/view/580/29/ 22. http://www.obz-invest.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=157 23. http://www.mogu.hr/sto_cinimo.php 24. http://www.100lica.net/ 25. http://www.podravka.hr/odgovornost

http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39

http://www.dupinovsan.org/index.php

http://www.uriho.hr/o-nama/ustanova-uriho

http://www.kulturpunkt.hr/i/indeks/3/

http://www.proni.hr/index.php/o-nama/

http://roda.hr/article/category/o-udruzi


http://www.zeleni-osijek.hr/o-nama.php

https://fullbusiness.com/tvrtka/zadruganeos.htm


http://www.obz-invest.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=157

http://www.mogu.hr/sto_cinimo.php

http://www.100lica.net/

http://www.podravka.hr/odgovornost


59

Zakonski okviri

26. Zakon o udrugama, Narodne novine br.: 88 (11.10.2001.) 27. Zakon o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 36 (01.06.1995.) 28. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama, Narodne novine br.: 64

(16.07.2001.) 29. Zakon o radu, 137 1.10.2004. pročišdeni tekst 30. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 47 (12.07.1995.) 31. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br.: 90

(25.07.2005.) 32. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br.: 177 (15.12.2004.) 33. Zakon o ustanovama, Narodne novine br. 76 (16.08. 1993.)

Potporni mehanizmi za razvoj socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj

34. NESsT Practitioner Series: Pokreni se – Iskustva održivog socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, 2007.

35. Mreža mladih Hrvatske: Sam svoj majstor – početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i za mlade, prosinac 2009.

36. Civilnodruštvo.hr, časopis br. 11/12, 2006. godina 37. Pomakonline – Magazin za društveni razvitak, rujan 2011.

Socijalno poduzetništvo u sloveniji

38. Uvajanje socialnega podjetništva v Sloveniji – Primerjalna študija: Italija, Avstrija, Slovenija; studeni 2004.

39. INTEGRA, Inštitut za raziskovanje človeških virov: Socialna ekonomija v Sloveniji – osnova za rasoravo, 2009.

Smjernice

40. www.ashoka.org/facts 41. Johnson Sherrill: Literature Review on Social Entrepreneurship. Research Associate. Edmonton:

Canadian Centre for Social Entrepreneurship, 2000. 42. Leadbeater Charles: The rise of the Social Entrepreneur. London: Demos, 1997. 43. Matica Vanja: Socijalno podjetništvo – tema za 21. stoletje, diplomska naloga. Ljubljana:

Univerza v Ljubljani Ekonomska fakulteta, 2007. 44. Thompson John: The World of the Social Entrepreneur. The International Journal of Public

Sector Management, Huddersfield, 15 (2002), 4/5, str. 415-431.








http://www.ashoka.org/facts

studija analize razvojnih izvora i potencijala za … · studija analize razvojnih izvora i...

Documents