studija razvoj herbalnog sektora u fbih bos

8/13/2019 Studija Razvoj Herbalnog Sektora u Fbih Bos.

1/72

UDRUENJE GRAANA ZA

LJEKOVITO I AROMATINOBILJEI NJIHOVE PROIZVODEFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Studija

Sarajevo, 2012. god.

STUDIJA

RAZVOJ HERBALNOG SEKTORA U F BIH

CRVENA KNJIGA - FAZA I


2/72

POLEINA KORICE SA SLIKOM KOJA E PREI NADRUGU STRANU


3/72

DESNA STRANA SA NASTAVKOM SLIKE


4/72

PRAZNA LIJEVA STRANA


5/72


6/72

Izvod iz recenzije

Studija Razvoj herbalnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine Crvenaknjiga Faza I ekspertnog tima Udruenja graana za ljekovito bilje i njihove

proizvode F BiH pojavljuje se u vrijeme kada je zanimanje javnosti i potrebapodizanja nivoa znanja aka, studenata i stanovnitva u oblasti sakupljanja,plantanog uzgoja i prerade ljekovitog bilja vea nego ikada. Osnovni moto u opisusvih segmenata ovog tiva, autora i saradnika, je kako zadovoljiti ekonomske,ekoloke i socijalne aspekte u racionalnoj eksploataciji, a pri tome sauvati prirodu,te razviti zadovoljstvo i prepoznati smisao ouvanja ukupnog biodiverziteta naputu prema europskim integracijama.

Studija ima vie poglavlja sistematski i sinhronizirano obraenih, tako da itaocu

daje jasnu viziju o principima i nainima ukupnog razvoja herbalnog sektora.Posebna vrijednost Studije je u razvrstavanju ljekovitih biljnih vrsta u tri kategorijeprema trnosti (privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije I - trinoprimarne; privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije II - trino na prelazuprimarnih i sekundarnih; privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije III -trino sekundarne). Status ljekovitih biljnih vrsta svih kategorija definiran jeprema nomenklaturi (privredno vane, rijetke, ugroene i zatiene ljekovite biljnevrste) koja korespondira sa Braun Blanquetu metodom i europskim standardima.U cilju odrivosti ljekovitih biljnih vrsta izvrena je relevantna procjena

maksimalne godinje koliine eksploatacije (sakupljanja) Kvote. Navedenisegmenti razvoja herbalnog sektora, posebno popis, kategorizacija prema trnosti,status ljekovitih biljnih vrsta, odreivanje maksimalnih godinjih koliinasakupljanja Kvote predstavljaju Crvenu listu ljekovitog bilja kao segmentaCrvene knjige faza I. Pored prigodne karte ljekovitog biljauspostavljen je poetnidigitalizirani sistem praenja temeljnih karakteristika u MAP sektoruinstaliranjem GIS a. Oekivati je da e sa razvojem trita rasti svijest stanovnitvai saznanje da racionalno i odrivo koritenje prirodnih resursa, posebno ljekovitogbilja, mogu generirati i znaajno ubrzati revitalizaciju agrarne privrede i

ostvarivanje profita za razliite strukture stanovnitva. Preporuke i upute izsadraja ove Studije sigurno e biti korisne u podizanju razine znanja uenika istudenata, ali e i svima onima koji se bave sakupljanjem i uzgojem ljekovitog biljabiti pozitivna valencija u ostvarivanju njihovih ciljeva, posebno u odrivom iracionalnom gospodarenju resursom. Ova Studija je korisno tivo za uenike istudente, ali i visoko vrijedan doprinos iroj proizvodnoj praksi, te podsticaj i izvornaunih i strunih informacija za ukupan razvoj herbalnog sektora u F BiH.

Recezenti:

Prof. dr Nezir TanoviMr. sc. Danijela Petrovi


7/72

Rije autora

Slubenaupotreba ljekovitog i aromatinog biljau zdravstvene, terapeutske imnoge druge svrhe ima vrlo dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini, kao to suuvijek

bili i vrlo vaanekonomski i ekolokiresurs zemlje. S obzirom da su prirodniresursi uvijek bili prioritet, pitanje odrivosti i ouvanja biodiverziteta,talijanskasuradnja je iskoristila priliku da doprinese razvoju racionalnog i produktivnog

upravljanja ljekovitom i aromatinom bilju i openito ouvanju bio-raznolikosti.

Ova publikacija prezentira velika tradicionalna znanja o ljekovitom bilju i njegov

razvoj idaje snaandoprinos sistematizaciji i analitikojklasifikaciji herbalnogsektora Bosne i Hercegovine koji treba biti u skladu s meunarodnimparametrima,obavezama i europskim standardima. to vie, s obzirom naznaajovaj sektor imajako vaan aspekt zaprivredu naezemlje. Ova Studija je identificirala i sistematski

razvrstala ljekovite biljne vrste, to predstavlja Crvenu listu koja e sa drugimlistama Crvenog popisa flore i faune initi konanu Crvenu knjigu, kao bitannacionalni dokument koji e biti prepoznatljiv i u korespondirati sa europskimprincipima i na meunarodnom tritu.

Zahvalni smo naimkolegama iz talijanske suradnju u Sarajevu za njihove vrijednesavjete. Nae posebne zahvale izraavamo i dugujemo gospoi Santa Mole,ravnateljici Tehnikejedinice talijanske suradnje u Beogradu, za njene prijedlogei njeno svestrano zalaganje za promicanje razliitihstrunih publikacijaorazvoju ruralnog sektora u Bosni i Hercegovini.


8/72


9/72

PREDGOVOR

Osnovna pretpostavka, motivi i ciljevi za realizaciju aktivnosti kreiranja i

publikovanja ove Studije bila je potreba za unaprjeenje herbalnog sektora u

Federaciji Bosne i Hercegovine i izrada Crvene liste koja e sa crvenim popisimaflore i faune initi dokument Crvenu knjigu.. Dostupnost ove Studije uenicima,studentima i svim drugima zainteresiranima, znaajno e doprinijeti rjeavanjustabilnog i odrivog gospodarenja resursom ljekovitog bilja.

Veliki broj ljekovitih biljnih vrsta rasprostranjen je u okruenju i moe seupotrijebiti u razliite svrhe, prije svega: ekonomske, zdravstvene i ekoloke.Potranja stanovnitva za ljekovitim biljem i njihovim proizvodima (ekstrakti,destilati, tinkture i finalni farmaceutski proizvodi) stalno se poveava. To dovodi do

pretjerane eksploatacije samoniklog ljekovitog bilja i naruavanja ukupnogbiodiverziteta, te sadanjim i buduim generacijama namee izazov da se njihovbroj, posebno autohtonih, rijetkih, ugroenih i zatienih vrsta uva i racionalnokoristi. Danas, vie ve ikada do sadaraste novo, pozitivno saznanje: to vie ovjekmoe, to je vea njegova etika i moralna odgovornostprema resursu i okruenju.Sadanje opustoenje prirodnog resursa, pogotovo ljekovitog i aromatinog bilja,pokazatelj je loeg stanja i ljudskog odnosa, individualnog i kolektivnog egoizma.Pretjerana i neodriva eksploatacija ljekovitog bilja ukoliko se nastavi ovimtempom mogla bi i u blioj budunosti imatikao porazni krajnji ishod i za prirodu i

za ovjeka.

Dostupna literatura sa vrlo vrijednim sadrajima segmentarno obrauje tematikuljekovitog bilja. Meutim, ova Studija obrauje tematiku koja se odnosi na ukupanrazvoj MAP sektora, rasprostranjenost, klasifikaciju prema trnosti, definiranjestatusa i odreivanje Kvota maksimalno dozvoljenog godinjeg sakupljanja.Savakako, Studija je podsticaj i drugim naunim disciplinama da saine Crveneliste u cilju uobliavanja svih segmenata u Crvenu knjigu kao obvezujui konanidokument.

Uvjereni smo u injenicu da dok ovjek koristi prirodu, on treba potovati principeodrivosti a sakupljanje ljekovitog bilja nesmije biti predmet njegove samovolje vepouke koje sa sobom nosi ova Studija. Ljubav na podruju okolinske etikeobavezuje nas na razumno osjeajan odnos prema njoj, prema odrivosti, premaekolokoj kulturi.


10/72


11/72

11

UVOD

Tokom pripreme za izradu studije, odran je veliki broj radno konsultativnihsastanaka i rasprava sa aktivnim ueem veeg broja predstavnika razliitihinteresnih grupa u sektoru sakupljanja ljekovitog i aromatinog bilja (MAP)1 idrugih sekundarnih sirovina. Od njih su dobiveni korisni savjeti i usmjerenja prema

ciljevima i rjeenjima za unapreenje sektora i mogunosti da to bude jedan odpravaca budueg progresa u cilju veeg radnog angamana stanovnitva ruralnihpodruja i odrivosti resursa herbalnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.Ovaj sektor je u bliskoj prolosti, naalost, samo ohrabrivan i nedovoljno jepodstican, tako da je njegova transformacija prema progresu i odrivosti ila veomasporo, moglo bi se rei da je vie koena nego podsticana. Nadamo se da e ovaStudija stvoriti klimu i pretpostavke koje e voditi prema razvojnim projektima uovoj oblasti, motivisati stanovnitvo F BiH prema odrivom sakupljanju,organiziranom otkupu i preradi ljekovitog bilja i drugih sekundarnih umskihproizvoda, startnoj poziciji za izradu prve faze Crvene knjige i putu premaintegracijama u EU.

Zadatak Studije je da predloi viziju razvoja sektora koja bi bila argumentovanoprihvatljiva sa prijedlogom konkretnih mjera i mogunou primjene u irojproizvodnoj praksi, da stvori prtpostavke za izradu Crvene knige Faza I,

odnosno definira Crvenu listu2

ljekovitih biljnih vrsta i predloi model kakodigitalizirati sistema (GIS-a) za upravljanje resursom ljekovitog bilja. Nastojanje dase racionalno i odrivo upravlja herbalnim sektoromutoliko je znaajnije, ukolikose ima u vidu da su realne anse daoblast sektora MAP moe biti odriva, radnointenzivna, profitabilna i izvozno orjentisana.

Svakako, Studija ukazuje na mjere i postupke odrivog sakupljanja ljekovitog bilja idrugih sekundarnih umskih proizvoda sa akcentom na: procjenu resursa,okolinih i socijalnih aspekata, markiranja aktivnosti i uvjete za izradu Crvene listekao dijela konanog dokumenta Crvene knjige.

Federacija Bosne i Hercegovine raspolae sa velikim bogatstvom i raznovrsnouljekovitih biljnih vrsta, gljiva, raznolikog ljekovitog jagodiastog voa (borovnica,brusnica, umska jagoda), kao i drugim razliitim plodovima u skupinamapoljoprivredne i umske vegetacije. Izuavanje i prijedlog mjera racionalnog iodrivog koritenja prirodnog potencijala za iru proizvodnu praksu, predstavljajedan od bitnih temelja za ukupan razvoj privrede. Ljekovito bilje i sekundarni

1MAP(Medicinal and aromatic plants)

2Iba ovdje staviti: Crvena lista sa crvenim popisima flore i faune ini konani dokument Crvenu

knjigu


12/72

12

umski proizvodi uglavnom su se izuavali sa aspekta privredne eksploatacije,zanemarujui odrivost i ouvanjeukupnog biodiverziteta. Bitno je naglasiti, da eovaj dokument-Studija biti temelj za druge makro-projekte i strategije, posebno

izradu konanog obavezujueg dokumenta Crvene knjige, koja je temeljna

obaveza prema ouvanju vlastitog biodiverziteta i evropskih integracija.

Da bi se obezbijedilo odrivo i racionalno koritenje resursom samoniklogljekovitog bilja, nuno je pristupiti detaljnoj razradi svih aspekata, prije svega:podizanju nivoa znanja kod sakupljaa ljekovitog bilja, uspostavljanju doraivakihi preraivakih kapaciteta, organiziranju trita,zatitiokolia i ukupne odrivosti.Iz navedenih i drugih razloga izvrena je obaveza identifikacije i metodologijeodreivanja stanita, zatim odreivanja statusa i procjene maksimalne dozvoljenegodinje koliine sakupljanja3, kako bi pojedine ljekovite biljne vrste trajno ostale

u svom definiranom statusu, ili iz niih definiranih kategorija (rijetke, ugroene,rizine zatiene) prelazile u kategoriju privredno vanih. Naalost, eksploatacijaljekovitog bilja i drugih umskih proizvoda u veini sluajeva na ukupnom prostoruF BiH, se obavlja na nain koji nije u skladu sa pravilima i kodeksom racionalnog iodrivog i uzrokuje smanjenje biljnh vrsta ili njihov prelazak iz privredno vanih urijetke i zatiene, esto dovodi i do trajnog nestanka odreene biljne vrste. Kodopisa ljekovitog i aromatinog bilja ukljuujui i ljekovito jagodiasto voe koristitie se sinonim MAP (Medicinal and aromaticplants), odnono nacionalni terminherbalni sektor.

3Procjena resursa ljekovitih biljnih vrsta i njihov status predstavlja dinamian proces podloan stalnim

praenjem i eventuelnoj izmjeni


13/72

13

2. VIZIJA, ZADACI I CILJEVI MAP SEKTORA

2.1 Vizija i zadaci razvoja

Vizija razvoja sektora ljekovitog bilja i drugih umskih proizvoda temelji se naopredjeljenju da se mobilizira i radno angaira znaajan dio stanovnitva,posebnoruralnog podruja F BiH u ostvarivanju ekonomskih i ekolokih aspekata . To moebiti objektivna, realna i apsolutno ostvarljiva formula za progres, pogotovo

podruja u oteanim uvjetima ivljenja. Zapravo, Studija treba da definira i pojasniniz pitanja u ovom sektoru, prije svega, mogunosti racionalnijeg i odrivogsakupljanja samoniklih ljekovitih biljnih vrsta, odrivost i ouvanje ukupnogbiodiverziteta, uzgoj i preradu, trine odnose, odredi statusa ljekovitih biljnih

vrsta, odreivanje maksimalnog godinjeg sakupljanja (Kvote), te mjere ipostupke za izradu Crvene liste ljekovitog bilja preduvjeta sa drugim crvenimpopisima za izradu Crvene knjige, kao obavezujueg putaprema integracijama uEU. Navedene mjere nije mogue odvojeno promatrati, zapravo, to je sinhroniziranaveza uzrono posljedinih reakcija. Isto tako, veoma je vano pojasniti stanjetrita, regulatorni okvir, okolinu i socijalnu odrivost, uloge i odgovornostinteresnih grupa, koji su neophodni uslovi za unapreenje, profitabilan i odriv sektor.

Studiju treba gledati kao dinamian, "otvoren" strateki dokument, koji e svremenom trebati mijenjati i prilagoavati promjenama u okruenju, kojipredstavlja opi okvir i strateko plansko-programski dokument te je sredstvo zauinkovitije i uspjenije upravljanje resursom ljekovitog bilja. U tom smislu,sadraj dokumenta treba promatrati i kao iv program, koji e omoguavatipotrebne promjene za razvoja ljekovitog bilja. Meutim, nema jednostavnihrjeenja koja e imati formulu brzog rjeavanja navedenih aspekata. To je zapravoproces postepene promjene (transformacije) koja ukljuuje niz dopunjavajuihintervencija iz niza interesnih grupa, od kojih bi svaka trebala pruiti doprinos

dugoronom cilju odrive industrijeMAP sektora. Fokus rjeenja u sektoru MAP-a(Medicinsko ljekovito i aromatino bilje) ukljuujui gljive i druge umske proizvode,iskazan je koordinacijom tri meusobno povezane funkcije:

U mijenjanju i oblikovanju novih mjera i programa, sukladno postavljenim

prioritetima i ciljevima, potrebno je osigurati sudjelovanje kako pojedinca tako i

lokalnih nositelja razvoja iz privatnog, javnog i civilnog sektora.

Analiziranje svih informacija vezanih za ovaj sektor. Bilansiranje razliitih interesa. Implementacija dogovora i usvojenih ciljeva.


14/72

14

Proces revitalizacije MAP sektora podrazumijeva:

U najsaetijem obliku reeno, vizija ukupnog razvoja MAP sektora moe se odredititenjom da se iz dananjeg nerazvijenogstanja obezbijedi ambijent koji ebiti:

1.1. Zadaci u sektoru

Zadatak sektora ljekovitog bilja i prateih postupaka izmeu onoga to je ono sadai to seod njega oekuje u budunostijeste:

Znaaj izrade Studije jeste da obezbijedi okvir za lokalnu politiku upravljanjaresursom i ruralnim razvojem, koja e biti koherentna sa vlastitim i evropskimprincipima, ali i sa prioritetima sveobuhvatne politike na nivou Bosne i

Hercegovine. Studija je pripremana uz strune konsultacije na svim nivoima i natemelju participativnog pristupa, kako bi se obezbijedilo da se njena

implementacija reflektuje podjednako na potebe svih podruja u F BiH.

Strukturnu i organizacionu transformaciju. Poveati profitabilnost i radno angairati stanovnitvo ruralnog podruja. Racionalno i odrivo sakupljanje ljekovite biljne vrste i umskih proizveda. Definiranje svih mjera i postupka za izradu Crvene liste ljekovitog bilja

odnosno sastavnog dijela I faze Crvene knjige.

Za ruralno podruje primjeren. Sakupljanjem i kultivacijom ljekovitog bilja odriv. Tehniko-tehnoloki moderan. Ekoloki prihvatljiv.

Da postupcima sakupljanja i mjerama uzgoja daje proizvod koja e bitiprihvaen od potroaa u zemlji i inozemstvu.

Osigura nivo profitabilnosti i odrivosti. Radno angaira vei broj stanovnitva, pogotovo ruralnih podruja. Transformie postojeu sakupljaku praksu i vodi je u proces revitalizacije i

odrivosti.


15/72

15

2.2.Ciljevi

Najvaniji uiciljevikoji treba da proisteknu iz ove studije su:

Definirati metodologiju identifikacije ljekovitih biljnih vrsta i sekundarnihumskih sirovina u cilju kontrole i zatite i uope ouvanja biodiverziteta(IzraditiCrvenulistu ljekovitih biljnih vrsta kaoFazu I Crvene knjige).

Definirati metodologiju odreivanja statusa umskih nedrvnih proizvodaprema nacionalnom poimanju koji je u cjelosti kompatibilan sa evropskom

nomenklaturom :

Odrediti maksimalnu koliinu dozvoljenog godinjeg sakupljanja pojedinihljekovitih biljnih vrsta kako ne bi iz privredno vanog statusa prelazile urijetke i rizine (godinjeKvotesakupljanja).

Izraditi konanu metodologiju gospodarenja i upravljanja umskimresursom elektronskim, digitaliziranim sistemom zasnovanom na GIS4

tehnologiji.

Uspostaviti model interaktivnog kompleksnog sistema organizacije iupravljanja MAP i sekundarnim umskim proizvodima.

Opisati okolinu i socijalnu procjenu MAP sektora i drugih sekundarnihumskih proizvoda i definisatiprednosti i mogunosti ostvarivanja profita uracionalnoj eksploataciji, mjere i postupke racionalne eksploatacije, trite, mogunosti i prednosti prerade irazliite vidove podrke.

Strktno primjenjivati principe odrive eksploatacije, te pravilnouspostavljati odnose u lancu vrijednosti sakupljaa i otkupljivaa,potovatiprincipe i interese drave, zakonsku uravnoteenost, prelazak satradicionalnog na odrivo sakupljanje, pri emu treba voditi rauna da se

potuju konvencije: CITES, GACP; i dr. Od posebne vanosti je asistiranjesakupljaima i preraivaima u cilju podizanja nivoa znanja s aspekta

4GISGeografski Informacioni Sistem

Nestala izumrla vrsta ( Extinct Ex) Jako ugroena vrsta (Endagerend E) Ugroena i ranjiva vrsta (Vulnerabre V) Rijetka ili potencijalno ugroena vrsta (Rare R) Nedovoljno poznata vrsta (Insuffciently Known K)


16/72


17/72


18/72

18

Objektivno od MAP sektora moe se oekivati da postane znaajniji sudionik uupoljavanju stanovnitva u ruralnim podrujima F BiH. To se moe postii ukombinaciji sljedeih inioca:

Odrivim sakupljanjem i proizvodnjom, uspostavljanjem otkupa idoraivakih kapaciteta.

Trino i profitno oblikovane ponude i potranje (najvaniji faktor).


19/72

19

4. MAKRO OKVIRI I RAZLOZI ZA RAZVOJ MAP SEKTORA

4.1. Procjena okolinih i socijalnih aspekata MAP sektora.

Na ukupnom podruju BiH sakupljai ljekovitog bilja nisu organizirani i uglavnomsu sve aktivnosti individualne naravi. Sakupljanje bilja je sezonskog karaktera i

uglavnom je konbinovano sa drugim aktivnostima iz domena agrarnih djelatnosti.

Sakupljai ljekovitog bilja i drugih umskih proizvoda prodaju otkupljivaimasirovinu, prije svega, pravnim osobama. Samo se oko 30% anketiranih proizvoaau F BiH izjasnilo da su organizirani od strane kupaca. U cjelini posmatrano zarade

sakupljaa nisu adekvatne, 60% sakupljaa se izjasnilo da nisu ostvarili fer cijenusakupljenog bilja. Analiza lanca vrijednosti sakupljenog bilja ukazuje na injenice:

Veina sakupljenog ljekovitog bilja (90%) usmjerena je prema ino tritu.Pravinost u pogledu trgovinskih relacija ne odnosi se samo na cijenu, ve ona

podrazumijeva i raspodjelu rizika, obuke, transporta, avansnog plaanja i dr. Zaveinu sakupljaa kratkorone potrebe za zaradom su u prvom planu. Prekomjernaeksploatacija resursa direktna je posljedica njihovog siromatva. Nedostatakznanja dovodi do neodrive prakse i kompromitira njihovu sposobnost da ostvareadekvatne zarade u budunosti. Racionalni odgovorovakvim injenicama je da sesektor ljekovitog bilja i gljiva revitalizira na potpuno drugaijim principima. Za sadane postoje nikakve kontrole u vezi sa sakupljanjem u sektoru MAP. Bez obzira na

navedene okolnosti potranja je glavna determinanta o koliinama bilja koje sesakupljaju, te u znaajnoj mjeri cijena od strane kupca. Ukoliko nema adekvatne

cijene tada nee doi do komercijalnog sakupljanja.

4.2. Analiza profita i trgovinski odnosi

U sakupljanju ljekovitog bilja, gljiva i drugih sekundarnih umskih proizvoda u FBiH ukljuen je znaajan broj ljudi ruralnog podruja, razliite spolne i starosnestrukture: 15% je mlaih sakupljaa, 55% ljudi je srednje starosne dobi uglavnomena i 30% sakupljaapripada kategoriji starijih ljudi.

Openito uzevi, sve grupe sakupljaa imaju oteane ili veoma teke ivotne uvjete.U nekim podrujima za pojedine porodiceili cijela naselja ostvaruju prihod odljekovitog bilja i gljiva, kao primaran za egzistenciju, ili prostu reprodukciju, za

Sakupljai primaju manji dio vrijednosti sakupljene sirovine. Veleprodaja je u znaajno povoljnijem odnosu od sakupljaa. Maloprodaja dobije najveu vrijednost od sakupljene sirovine.


20/72

20

neke sakupljae to predstavlja do 50% njihovog prihoda, dok je veliki brojstanovnitva ruralnog podruja u velikoj mjeri, ili iskljuivoovisan od ovog resursa.Sakupljai i uzgaivai ljekovitog bilja su meu najsiromanijim grupama ljudi.Prihodi koji dolaze od sakupljanja esto su nekonzistentni. Poveanje profita za

sakupljae ljekovitog bilja i gljiva moe se postii na sljedei nain:

4.3.Organizacioni aspekti

Nema jednostavnog rjeenja za transformaciju i revitalizaciju postojeegupravljanja MAP sektorom koji e poslovati na odrivoj osnovi. To je procespostepene promjene koja ukljuuje niz dopunjavajuih intervencija iz nizainteresnih grupa (javni i privatni sektor, civilno drutvo, trgovinski odnosi i dr.) odkojih svaka treba da nastoji pruiti doprinos dugoronom cilju odrive industrije.Dakle, pored privatnog sektora koji bi trebao imati vodeu ulogu i drugi subjektiznaajno trebaju utjecati na strateka opredjeljenja u sektoru MAP. Ovo je zbogtoga to je indentifikacija nekih rjeenja koja mogu biti atraktivna, esto ometanaod strane interesnih grupa koji u MAP sektoru vide samo profit u lancu vrijednosti i

odsustvom ozbiljnijih organizacija koje mogu artikulirati i predstavljati miljenjesakupljaa. Koordinirajua uloga je efikasna kada ima vie meusobno povezanefunkcije:

Poveati uee u lancu vrijednosti i omoguiti sakupljaima da dobiju veuproporciju vrijednosti.

Veu cijenu kroz dodanu vrijednost. Obezbijediti trite za mogunost prodaje veih i raznovrsnijih proizvoda i

stvaranju direktnih trgovakih veza (najvaniji segment).

Pokretanje inicijativa fer trgovine. Odrivo sakupljati ljekovito bilje kao mjeru postojanosti i stabilnosti biljnih

vrsta i ukupnog biodiverziteta.

Analiziranje informacija ( informacije koje se odnose na interesne grupe). Balansiranje interesa (proces i mjesto gdje sve strane mogu izraziti svoj

interes).

Realizacija dogovora (poduzimanje akcija onako kako je dogovoreno). Mobilizacija financijskih, ljudskih i tehnikih resursa. Koordinaciju akcija.


21/72

21

4.4.Pokretai za revitalizaciju MAP sektora

Posljedica tekih ekonomskih prilika najvie se odraava na sektoru MAP ( uglavnom dominira neracionalna eksploatacija ukupnog resursanaruavanje

biodiverziteta), pogotovo to je u ovoj oblasti vrlo malo regulative , ili je istaarhaina (bez obzira na injenice kodeksa CITES i Konvencije o biolokojraznovrsnosti, te postojeem Zakonu o okoliu).U bliskoj vezi sa pokretaima upravljanja lanca snadbijevanja niz je pravnih i kvazipravnih instrumenata koji nastoje zatititi odreene vrste ili promovisati odrivuindustriju.

Jedan od bitnih faktora regulative za racionalnu eksploataciju u oblasti MAP su

smjernice za dobru praksu u poljoprivredi koje strogo upuuju na zatitu iodravanje bioloke ravnotee.

4.5. Zarada kao pokreta

Za vei broj stanovnitva u oteanim uslovima privreivanja egzistencija ovisi osakupljanju ljekovitog bilja i izmeu ostalog, zato bi trebao da postoji dodatnimotiv da se osigura kontrola i da se sakupljanje obavlja na odriv nain. Neodrivapraksa je:

Navedeni pokazatelji ukazuju na injenice da postoji jak argument da je odrivaeksploatacija resursa MAP-a i fer ponaanje u trgovinskim odnosima u interesu svihkoji su ukljueni utaj lanac. Potivanje vrijednosti i usvajanje odrivih praksi imajuza krajnji rezultat odrivost poslovne logike i smisla razvijanja ovoga sektora. S

obzirom da su stavovi onih koji su ukljueni u trgovinu od fundamentalnog znaaja,bitno je promovisanje i jaanje ovih pokretaa. Konkretno, promovisanjerazumijevanja sakupljaa, uzgajivaa, preraivaa i trgovaca bilo bi izuzetnokorisno. Moe se identificirati niz naina pomou kojim bi se poboljao prihod ljudiukljuenih u MAP sektor:

Poveati uee u lancu vrijednosti i omoguiti sakupljaima da dobiju veuproporciju vrijednosti.

Omoguiti sakupljaima da dobiju bolju cijenu kroz dodatnu vrijednost. Omoguiti sakupljaima da prodaju veu koliinu proizvoda.

Rezultat siromatva (sakupljai ele ad hock zaradu, ime se prouzrokujeprekomjerna eksploatacija).

Nedostatak znanja i nepostojanje tehnike branja. Dominacija i provoenje interesa onih grupa kojima nije stalo do resursa.


22/72

22

U potencijalne aktivnosti koje bi omoguile sakupljaima da dobiju veu vrijednostspadaju:

Neki od naina na koji sakupljai takoer, mogu dobiti veu vrijednost su:

Da bi sakupljai prodavali veu koliinu proizvoda potrebno je da sepovea opa

potranja iz oblasti MAP sektora. To zapravo znai i povean izvoz i poveanupotronju na lokalnom tritu. Vano je uoiti sinergiju izmeu strategija zapoboljanje cijena koje primaju sakupljai i strategija za rast cjelokupnog trita.Zarada sredstava za ivot onih koji su ukljueni u MAP sektor, treba da se poboljai da postane sigurnija na nain:

Napori da se sakupljai ojaaju putem udruivanja, educiranjem i drugimorganizacionim mjerama. Napori da se uvedu ogranienja koja e smanjiti ili potpuno eliminisati

nelojalnu konkurenciju.

Pruanje aktivnih informacija sakupljaima o tritu. Pruanje podrke u stvaranju direktnih trgovakih veza. Nastojanje da se u lancu vrijednosti pobolja efikasnost. Nastojanje da se pokrene inicijativafer trgovine.

Poboljanje kvaliteta proizvoda (poboljanjem kvaliteta svoga proizvodasakupljai bi mogli diktirati veu cijenu, bolji pristup tritu).

Dobivanje organskih i/ili drugih formi certifikacija. Poduzimati vee aktivnosti za doradu i preradu proizvoda.

Odrivo sakupljanje treba da donese i kratkoronu i dugoronukorist. Upravljanje resursom treba da obuhvati: zatitu ugroenih vrsta, jasnu

kontrolu resursa nad pravom vlasnitva, educiranje nad sakupljakim

aktivnostima. Pomo interesnim grupama da rade na odriv nain (podrka formiranju i

razvoju udruenja za ljekovito bilje i gljive, podrka planovima upravljanja,obuavanje sakupljaa o mjerama i postupcima, te tehnikama sakupljanja).

Jaanje napora za uzgoj, posebno rizinih i ugroenih ljekovitih biljnihvrsta.


23/72

23

4.6. Inicijative za odrivo sakupljanje

Odrivo sakupljanje podrazumijevada se dugorona korist moe smatrati dobrom iopom privilegijom. U situaciji otvorenog pristupa resursu vano je njegovo

efikasno upravljanje koje treba ukljuivati mehanizme za kontrolu prava koritenjaprivatnosti i uope resursa. Pored ukljuivanja fizikih i pravnih subjekatakoji seoslanjaju na resurs i koji ele kontrolisatiprava koritenja, sistem upravljanja moraobuhvatati jasne, odgovarajue kaznene mjere. Zatita, ouvanje i promovisanjeokolia suoena je sa razliitim preprekama, a to se ogleda kroz:

Racionalno upravljanje resursom MAP podrazumijeva odreivanje Kvota zaposebne oblasti branja MAP sektora. UvoenjeKvota podrazumijeva iIdentifikaciju ljekovitih biljnih vrsta za svaku opinu, te njihovo razvrstavanje ustatus: privredno vanih, rijetkih, rizinih, zatienih (Ovakva metodologija zaljekovite biljne vrste zbog privrednog znaaja ima praktinu nacionalno obiljeje ikorespondira sa metodologijom evropske nomenklature).

4.7. Statusno privredne (trne)kategorije

Veliki broj ljekovitih biljnih vrsta predstavlja znaajan, ali nedovoljno iskoritenprivredni resurs. Sve vea potreba probirljivog i suptilnog potroaa i trita zaljekovitim biljem i njihovim proizvodima nameu obavezu za racionalnimsakupljanjem i ouvanjemukupnog biodiverziteta. Na prostoru F BiH identificiranoje ukupno 49 ljekovitih biljnih vrsta koje se po privrednoj vanostimogu razvrstatiu tri kategorije:

Kao najefikasniji nain u zatiti resursa samoniklog ljekovitog biljka jesteizrada dokumenta koji e definisati njihov status (privredno vana, rijetka,rizina, zatiena), te omoguiti umskim drutvima da u sklopu svojihaktivnosti izdaju potvrde o maksimalno dozvoljenim godinjim koliinamasakupljanja razliitih vrsta ljekovitog bilja za odreena podruja Kvote.

Kategorija I dominantno privredne ljekovite biljne vrste.

Kategorija II manje privredno dominantne ljekovite biljne vrste. Kategorija III sekundarneprivredne biljne vrste.

Neadekvatni institucionalni okviri i kapacitet za implementaciju zakona. Nefikasna koordinacija na lokalnom, pogotovo na dravnom nivoa. Slabi drutveni i ekonomski uvjetiza provedbu mjera.


24/72

24

Iz okoline i socijalne procjene jasno je da:

Odrivo sakupljanjeljekovitog bilja vodi prema:

Iako se u principu socijalna i okolina odrivost tretiraju posebno, cijenimo da semogu jedinstveno razmatrati. Socijalna odrivost odnosi se na sakupljae ljekovitogbilja, a sigurnost, odrivost i zarada velikog broja ljudi u rauralnom podrujuupravo ovisi od odrive upotrebe resursa.

4.8.Certifikacija

Certifikacija je dokazni dokument koji potvruje da je proizvod usklaen sapravilima i kriterijima certificiranog pravila. Certifikacija ljekovitog bilja suoena jesa problemima:

Certifikacija u oblasti ljekovitog bilja znai:

Stvaranju ekonomske vrijednosti (ekonomska odrivost). Smanjenju siromatva (socijalna odrivost). titi bazu okolinih resursa (okolinsa odrivost).

Zarade sakupljaa ljekovitog bilja i gljiva nisu ni adekvatne ni sigurne. Kod sakupljaa, veletrgovca i maloprodaje postoji prostor za praviniju

raspodjelu. Identificiran je izvjestan broj privredno vanih ljekovitih biljnih vrsta koje su u

riziku da dobiju status, rijetke, ugroene i zatiene biljne vrste. Nivo znanja kod sakupljaa ljekovitog bilja i gljiva je na niskoj razini. Kompanije koje se bave otkupom ljekovitog bilja nisu organizovale i educirale

sakupljae i imaju odgovornost za ouvanje biodiverziteta.

Nedostatak ekolokog znanja; Neizvjesna realizacija trine koristi od certifikata; Neiskustvo sa certifikacijom za dostizanje standarda veih nivoa.

Da potie iz okolia koje je postojano i ima odriv rast; Da bude sakupljeno na nain koji ne naruava odrivost i biodiverzitet; Da potie iz jasno definiranog podruja branja; Da ga sakupljaju educirani berai sa poznatih podruja.


25/72

25

5. UZGOJ LJEKOVITOG BILJA

Poveanje povrina uzgajanih ljekovitih biljnih vrsta rezultat je sve vee potranjepreraivake industrije kojoj je potrebna sirovina ujednaenog kvaliteta za

preradu. Samoniklo ljekovito, aromatino i medonosno bilje to zbog razliitegenetske strukture genotipova, papulacija, i sl., to zbog razliitog supstrat na komese proizvodi ili razliite plodnosti tla te agroekolokih uvjeta uzgoja, u konaniciimaju razliit kvalitet proizvoda. Sjetvene povrine ljekovitih biljnih vrstapoveavaju se iz godine u godinu.Plantani uzgoj ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja u privrednom smisluovisan je prije svega, od agroekolokih uslova, tipa zemljita, nadmorske visine,sjemena i sadnog materijala, agrotehnike proizvodnje, njege usjeva i etve (berbe).Ljekovite biljne se moe uzgajati na veini tipova oraninih zemljita. Iakopreferiraju plodnijim i ocjeditijim zemljitima dobrih fizikih i hemijskih osobina,iako uzgoj ljekovitih biljnih vrsta u najveoj mjeri ovisi o tipu zemljita inadmorskoj visini.

5.1 Kategorije zemljita pogodneza uzgoj ljekovitih biljnih vrsta

KalkomelansonPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

ubri Satureja hortensis; Dimnjaa Fumaria officinalis; Kantarion Hypericumperforatu; Lanilist Linaria officinalis; Nana paprena Mentha piperita.

RankerPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:Lincura Gentiana lutea; Dupac Teucrium chamaedrys; Artioka Cynaracardunculus; Kunica Achillea millefolium.

SmonicePogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

Metvica Mentha piperita; Miloduh Hyssopus officinalis; Anis Pimpinella anisum.

KalkokambisolPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

Arnica Arnica montana; Crvena pustikara Digitalis purpurea; Maslaak Taraxacum officinalis.

Pogodnost uzgoja ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja ovisi o:

Tipovima i bonitetnim kategorijama zemljita. Nadmorskoj visini


26/72

26

Lesivirano tloPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

Estragon Artemisia dracunculus; Bosiljak Ocimum basilicum; Bijeli ljez Althaeaofficinalis; Matinjak Melissa officinalis

Eutrino smee tloPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

Miloduh Hyssopus officinalis; Hren Armoracia lapathifolia; Gorocvijet Adonisvernalis.

Distrino smee tloPogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj:

Kaun Orehis morio; Bora Borago officinalis;Gavez Syntitum officinalis.

5.2.Plantani uzgoj u odnosuna nadmorsku visinu

Nizijski (nie nadmorske visine sa blagim uzvienjima 180 600 m),Neven Calendula officinalis; Majina duica Thymus serpilum; Bosiljak Ocimimbasilicum; Estragon Artemisia dracunculus; Kunica Achilea millefolium; ubar Satureja hortensis; Bijeli sljez Althaea officinalis; Komora Foeniculum vulgare;Gavez Synthitum officinalis; Kamilica Matricaria chamomila;

Brdski ( vee nadmorske visine 600 1000 m),Kaun Orchis morio; Kopar Anethum graveolens; Maslaak Taraxacum

officinalis; Metvica Mentha piperita; Hren Armoracia lapathifolia;

Planinski rejon (venadmorske visine od 1000 m ).

Lincura Genitiana lutea; Arnika Arnica montana; Artioka Cynara earduneulus;Crvena pustikara Digitalis purpurea.

Ljekovite biljne vrste koje nisu razvrstane u grupu po nadmorskoj visini mogu se

uzgajati na svimm proizvodnim podrujima.


27/72

27

6. SMJERNICE I PREPORUKE ZA MAP SEKTOR

Revitalizacija MAP sektora moe znaajno doprinijeti stvaranju ekonomskiopravdanog privrednog ambijenta u ruralnim podrujima. Meutim, pokretanjeovoga sektora se moe prepoznati samo kao jedan i nikako kao jedini pokretakiimpuls ivota na selu, koji ukljuuje: stvaranje prostorne demografske slike uodnosima selo-grad. Polazei od injenica da je progres agrarne privrede u oblastiherbalnog sektora (MAP) mogu, budui pravci razvoja ovog sektora trebaju setemeljiti na principima:

Ope preporukeo Finansijskim inputom dati podrku programima koji se odnose na

MAP sektor u oblastima: racionalne i odrive eksploatacijesamoniklog ljekovitog bilja, plantanom uzgoju i preradi.

Preporuke koje se odnose na okruenjeo Upravljati resursom herbalnog sektora na odriv nain i pridravati

se meunarodnih i vlastitih institucionalnih okvira/pravni okviri.

Preporuke koje se odnose na podizanje nivoa znanjao Formirati strunitim na nivou savjetodavne strune slube i educirati

stanovnitvo za mjere i postupke sakupljanja , uzgoja i prerade ljekovitog bilja..

Preporuke koje se odnose na lanac vrijednostio Ukupne finansijske inpute herbalnom sektoru (proizvodu) dogovarati u

kontekstu sakuplja-otkupljiva-trgovac. Ukoliko se dogovoreni principiizigravaju mogue je uvesti stroija ogranienja na koritenje resursa.


28/72

28


29/72

29

7. PESTLE I SWOT ANALIZA

Prednosti/Strenghts

BIH raspolae sa velikim bogatstvom iraznovrsnou ljekovitih biljnih vrsta.

Kvalitet bilja je iznad prosjenih

evropskih vrijednosti. Veliki broj razliitih

struktura stanovnitva opredijeljen je za

sakupljanje ljekovitog bilja. Pored

tradicije, izraen je i povean nivo znanja.

Opa je ocjena evropskih eksperata da je

ipak uinjen napredaku u MAP sektoru.

Izvozom ljekovitog bilja popravljamo

platno deviznu poziciju BIH.

Tehnika / TehnologicalMAP sektor se u velikoj mjeri temelji na

izvozu iste supstance. Nije usklaen

proizvodni i preraivaki sektor, mali je

bro reraivaa.

Mogunosti/Opportunities

Strana ulaganja predpristupni fondovi.

Fleksibilna privredna struktura. Vea

potpora ruralnim podrujima. Izvoz

sirovine i proizvoda certificiranih kao

organski. Veliki potencijal i raznovrsnost

MAP sektora.

Socijalna / Social

Dominira siromatvo u ruralnim

oblastima.Veliki je pritisak na prirodne

resurse u nekim ruralnim oblastima.

Veliki broj porodica iskljuivo ivi od

MAP sektora.

Politika/Political

Otvaraju se mogunosti izvoza

ljekovitog bilja ali i za prijetjerano i

neracionalno koritenje resursa. U BiH

revitalizaciju MAP sektora treba traiti

na stazi EU integracija.

Ekonomska / EconomicSve je vea konkurencija u MAP

sektoru na meunarodnim tritima.

Pritisak na mare profita od strane

svjetskih kompanija i pojavljivanje

snanih ino brendova na integrisanomevropskom tritu moe predstavljati

prijetnju vlastitoj inertnosti. MAP

sektor je izvozno orjentiran, radno

intenzivan i visoko rofitabilan.

Slabosti/Weaknesses

Nedovoljno su za sada iskoriteni prirodni

potencijali. Nedovoljni i nepovoljni

financijski inputi za potpore u ruralnim

sredinama. Nedostatak investicionih

potpora za kapitalna ulaganja u uzgoju i

preradi. Nedotatak nacionalnih direktiva u

cilju zatite resursa od prekomjerne

eksploatacije.

Pravna /Legal

Status BiH kao potencijalnog kandidata za

lanstvo u EU namee obavezu primjenemeunarodne i nacionane regulative u

MAP sektoru. Prijetnje/Threats

Izraena konkurencija od strane veih

privrednih centara u MAP sektoru.

Migracioni procesi-trend iseljavanja mladih i

obrazovanih ljudi iz ruralnih podruja.

Nestabilnost drutveno-politikog okruenja.

Nizak nivo konkurentnosti vlastitih

proizvoda. Opasnost od naruavanja

biodiverziteta.

Okolina / EnvironmentalSve otrija ogranienja u pogledu

zatite ivotne sredine obavezuju na

izraen oprez mjere i postupke za

ouvanje biodiverziteta.


30/72

30


31/72

31

8. STANITA, INVENTARIZACIJA I DIGITALIZACIJA MAPSEKTORA

8.1. Odreivanjestanita

Briga o prirodnom bogastvu i biolokoj raznolikosti postaje ne samo bitna tema, vei predmet odgovornosti svake zemlje. Iz dana u dan postavljaju se pitanja da li smo

nauili upravljati prostorom, znamo li dovoljno o biolokoj raznolikosti, kakav euinak imati neka ljudska aktivnost i sl. Na ova i druga pitanja u kontekstuouvanja prirode i odrivog razvoja obavezuje nas i vlastito zakonodavstvo, ali imeunarodne konvencije, direktive i obavezujue smjernice. Pretpostavkeuspjenog planiranja zatite prirode temelje se na valjanim podacima o prostoru.Bez znanja o biolokoj raznovrsnosti i njezinoj prostornoj rasprostranjenosti nijemogue donositi bilo kakve odluke o procjenama koje su u skladu sa aktiuvnosti mana izradi faze I Crvene knjige kao obaveznog dokumenta u pristupu EUintegracijama. Raznolikost stanita nekog podruja sa aspekta iskoritavanja MAPsektora usko je povezana s agroekolokim uvjetima, prije svega s geografskimpoloajem, hidrografskim uvjetima, pogotovo sa pretjeranim antropogenimutjecajem. S poveanjem ljudske aktivnosti u prekomjernoj eksploataciji ljekovitihbiljnih vrsta izvorna se stanita unitavaju sve bre, zato su i razumljiva nastojanjameunarodne zajednice da se zatiti i ouva raznolikost stanita izradom Crvene

knjige. Dakle utjecajem ovjeka na mjestima primarnih prirodnih stanita nastalasu nova sekundarna ili antropogena stanita. Klasifikacija stanita koja jerelevantna u EU najveim dijelom se temelji na vegetaciji, a posebno narasprostranjenosti i raznovrsnosti ljekovitih biljnih vrsta.Da bi se ciljevi

inventarizacije i procjene resursa MAP sektora mogli ostvariti potrebno je

dominantna stanita markirati, inventarizirati, kartirati, digitalizirati i u odreenimvremenskim razdobljima pratiti radi spreavanja eventuelnih negativnih utjecaja imoguih radikalnih promjena.

8.2. Inventarizacija, kartiranje i praenje stanjastanita.

Inventarizacija stanita obuhvata niz postupaka koji na posljetku rezultirajujedinstvenim popisom svih stanita na odreenom prostoru (opini, kantonu iliirem podruju). Inventarizacija stanita jedan je od prvih i poetnih korakaza svebudue postupke (ukoliko je cilj samo inventarizacije ljekovitih biljnih vrsta ondase ona provodi po relevantnim fitocenolokim principima, ukoliko je ciljkompleksne inventarizacije onda se provodi detaljan popis flore i faune stanita).Dakle, utvrujemo pojam koja stanita imamo (prirodna ili antropogena). Svako

stanite treba obiljeiti imenom i kodom. Na temelju navedenih podataka pravi sekarta u GIS-u. Karta ima za cilj da odgovori na pitanje gdje se neko stanite nalazi,tj. kakav je prostorni raspored stanita. U kartu se ubacuju podaci sa terena o


32/72

32

rasprostranjenosti i raznovrsnosti, zatim obiljeavanje zatienih ili podrujaspecifinih karakteristika i praenju promjena na stanitu tokom vremena. Bezobzira na postupke kartiranja i stanita tehnikama i metodama daljinskogpromatranja(izrada i analiza satelitskih snimaka i aerofotogrametrija) uvjek su

potrebna terenska istraivanja, pa zato i jeste ovo stalan proces. Kartiranje stanitase ograniava na jedan od sljedeih naina:

Periodino ponavljanje kartiranja stanita istovremeno je i oblik praenja promjenastanita. Ponavljanje kartiranja upozorava na promjene koje nastaju urasprostranjenosti i raznovrsnosti odreene biljne vrste.

Prije nego se pristupi kartiranju ili praenju stanja neophodno jevladati satematikom kartiranja:

Upotreba karata i snimaka na terenu satojala bi se od biljeenja poloaja nastanitu uoenog u prirodi koordinatama ili ucrtavanja povrine ili poloaja nekog

stanita na podlogu prikladnog mjerila. Manje vidljive promjene efikasnije jekartirati GPS ureajima.

Geografski (zatieno ili neko drugo specifino podruje). Tematski (kartiraju se samo odreeni tipovi stanita - MAP sektor). Geografsko tematski (kartiraju se samo odreeni tipovi stanita na

odreenom geografski ogranienom podruju).

ta je cilj kartiranja ?o potrba za veim brojem podataka o stanitima nekog

podruja,o ustanoviti promjene povrina na podruju koje neko stanitezauzima,

o ustanoviti promjene koje se dogaaju na stanitu, kako bi se mogao procijenitistepen ugroenosti odreene biljke.

ta kartirati i koje promjene pratiti ?o stanita nekog podruja,o samo odreeni tip stanita npr. MAP sektor,o promjene u sastavu stanita. Kako osigurati vrijednost podataka ?o primijeniti metode kartiranja stanita kartografskim podlogama i aero

satelitskim) snimkama,

o primijeniti metode kartiranja stanita na takastim lokalitetima,o primijeniti metod rada na trajnim plohama sa odgovarajuom

opremom.


33/72

33

Topografske karte su obavezan dio pomagala kojima se sluimo za namjene: potrebe inventarizacije, kartiranja i praenja stanja, za planiranje, za pomo ukretanju i snalaenju na terenu, za biljeenje podataka, izvjetavanje i td.

Daljinsko posmatranje je sakupljanje podataka o predmetu posmatranjaodgovarajuim instrumentima sa vee ili manje udaljenosti. U naelu radi se osnimkama iz satelita. Pri aerosnimanju koriste se instalirani navigacioni ureaji kojiupravljaju radom kamera. Ovakvi snimci mogu se koristiti za izradu topografskih i

katastarskih baza podataka, urbanistiko i prostorno planiranje, analizu i praenjestanja nekog stanita i mnoge druge namjene.

8.3.Upotreba digitalnih pomagala

Za kartiranje i praenje stanita mogu se upotrijebiti digitalna pomagala: GPSureaji, internet, GIS i dr. Namjena ovih pomagala je geokodiranje lokaliteta,biljeenjedodatnih podataka, njihovo pohranjivanje, te obrada i analiza,

Upotreba GPS ureaja ima namjenu brzog odreivanja poloaja neke take bilogdje u prostoru. Rad mu se temelji na prijemu radio signala koje emitiraju sateliti.

Mjerenjem vremena puta signala runi ureaj moe izraunati svoj poloaj iprikazati ga korisniku u obliku kordinate ili poloaja na karti. Prednosti koritenjaGPS ureaja su viestruke: brzina, preciznost, jednostavnost rada. U kartiranju

stanita i praenju stanja GPS ima ulogu ureaja za geokodiranje mjesta rada:

Upotreba interneta moe se uspjeno iskoristiti za geokodiranje lokaliteta na kome je markirano neko stanite. Preduvjet je pristup internetu zadovoljavajuombrzinom i osnovno znanje o radu raunalom te odgovarajua podrka i usluga.

Geografsko informacioni sistem GIS sistem je za prikupljanje, spremanje,provjeru, integraciju, upravljanje, analizu i prikaz podataka koji su prostorno

povezani. Za upotrebu GIS-a obino je potrebna baza podataka i odgovarajuiprogram.

Biljeenje poloaja takastog lokaliteta nekog stanita u svrhukartiranja stanita

Biljeenje poaja takastog lokaliteta nekog stanita u svrhunaknadne potpore tumaenju sadraja satelitske snimke.

Biljeenju poloaja sredine ili uglova ploha na kojoj se obavljapraenje.

Biljeenje oblika i poloaja koje stanite zauzima u prostoru.


34/72

34

Primjenu GIS-a u MAP sektoru moemo upotrijebiti na vie naina, praktinih,strunih, posebno u spoju sa daljinskim promatranjem za pripremu aktivnosti namarkiranju i indentifikaciji ljekovitih biljnih vrsta, njihovoj rasprostranjenosti i

raznovrsnosti, pohranjivanje ovih podataka, analizu rezultata, planiranje buduihaktivnosti. S ovako adekvatnim podacima u GIS u mogue je iste prikazivatikartografski na tematskim podlogama razliita sadraja, analizirati podrujepojavljivanja nekog stanita ili npr. promjene brojnosti neke biljke na stanitu.

GIS se koristi kao sredstvo za podrku procesu odluivanja i moe znaajnodoprinijeti osmiljavanju administrativnih i upravnih procedura koje su efikasnije,transparentne i jednostavne za upotrebu u velikom broju djelatnosti, prema tome i

u MAP sektoru. GIS moe ubrzati razne vrste svakodnevnih radnih postupaka ibrzim dostavljanjem auriranih podataka pomoi donoenju odluka o velikombroju vanih pitanjauz istovremeno pruanju visokog kvaliteta.Svaka odluka kojaukljuuje prostorne aspekte, poput situacija gdje je potrebno odluiti gdje se netotreba, odnosno ne treba uraditi, moe se donijeti uz pomo GIS-a. Traenje

podataka, koje bi inaeoduzelo mnogo vremena, je ovdje automatizirano. Mogueje jednostavno odrediti podruja podesna za odreene aktivnosti kao, prije svegaraznovrsnost i rasprostranjenost odreenih ljekovitih biljnih vrsta, promjene kojese dogaaju raznim utjecajima u odnosu na startnu poziciju unosa podataka,promjenu definiranih Kvota i dr. Glavni proizvod svake GIS aplikacije je tematskamapa koja daje prikaz trenutne situacije i/ili moguih rjeenja.

Prednosti koje nudi GIS u MAP sektoru:

GIS predstavlja kombinaciju hardvera, softvera i podataka. On kombinira grafikepodatke u vidu mapa sa dodatnim podacima u vidu tabela (baza podataka).

Prema naim procjenama najefikasnija je elektronska forma-digitalizacije upravljanja MAP sektorom, a zbog velikog broja i obima

postojeih podataka nuno je koritenje GIS-a.

Kvalitetno donoenje odluka sa novim mogunostima analize podataka Bri uvid u podatke Bolja komunikacija sa opinama i kantonima. Rukovanje velikim koliinama podataka Poveana transparentnost i efikasnost u javnim procedurama. Bolja raspodjela istraivanih ploha resursa MAP sektora. Jednostavna identifikacija odgovarajuih lokacija za indentifikaciju

ljekovitih biljnih vrsta.


35/72

35

Digitalna mapa unutar GIS-a sadrava tri kljuna elementa: podruja, linije i take.Podruje moe predstavljati parcelu, ili prostor pod ljekovitim biljem. Linijemogu predstavljati pravce rasprostranjenosti odreenih biljnih vrsta. Svaki odovih elemenata prikazanih na mapi je povezan sa bazom podataka koja sadri dalje

informacije kao to su veliine ploha, naziv, uslovi/stanje, ogranienja ili vlasnikiposjed.

Prvi korak u podeavanju GIS-a je kombiniranje podataka iz razliitih izvora kao ipodataka koji daju razliite informacije. Za osnovu se obino uzimaju zranefotografije i mape odabranih lokaliteta na kojima je u startnoj poziciji odreen broj ivrsta ljekovite biljke. Takoer, preko fotografije je mogue postaviti postojei planmaksimalnog godinjeg sakupljanja biljaka Kvotu, kao dodatni podatak. Takodobivamo potpuno novi uvid u podatke. Plan se vrlo lahko moe uporediti sa

stvarnim prikazom. Na ovaj nain je mogue utvrditi prekomjerno sakupljanje iugroenost pojedine ljekovite biljne vrste.

emu slui GIS?

Upotreba GIS-a nudi razne prednosti koje se mogu saeti u tri kategorije:

ta se postie GIS-om?

poveanje efikasnosti, visok kvalitet odluka i

poboljane usluge.

Bri uvid u podatke. Automatizirana obrada standardnih procedura i koordiniran razvoj. Istovremeno koritenje od strane vie korisnika kombinacija podataka iz

razliitih izvora informacija, ukljuujui podatke sakupljaaljekovitog bilja.

Integrirano planiranje i bra obrada podataka. Vea pouzdanost podataka i vea transparentnost.


36/72

36

Kada je GIS koristan?

ta je potrebno za postavljanje GIS-a?

esto se podcjenjuje ono to je potrebno za postavljanje GIS-a. Za razliku oduredskog softvera poput Worda, koji jednostavno omoguava poetak rada, GISsoftver je poluspreman. Potrebno ga je dovriti i napuniti podacima kako bi semogao koristiti. To je zato to svaki GIS mora biti prilagoen konkretnimpotrebama za koje e se koristiti. Stoga, je potrebno programirati koje grupepodataka treba moi povezati. Potom se podaci prikupljaju i unose u sistem. Kasnijese ti podaci redovno auriraju. Ovisno od svrhe GIS-a, to zahtijeva umijee i vrloesto, dosta vremena.

Upravljaki aspekt GIS-a

Implementaciju GIS-a treba posmatrati kao projekat sa jasno definiranim ciljevima i

fazama. Radi se o sloenom procesu koji se moe ostvariti samo po principu korakpo korak. Implementacija GIS-a ne ukljuuje samo tehnike aspekte. Kako najeenavodi na promjene u radnim procedurama, obino zahtijeva prilagoavanjaorganizacijske strukture. U odreenim sluajevima su potrebna i prilagoavanjazakonskog okvira. Konano, za uspjenu implementaciju GIS-a je esto je potrebnopromijeniti i nain razmiljanja. Svaka osoba koja donosi odluke i koja elipokrenuti projekat implementacije GIS-a mora biti svjesna socijalnih,

organizacijskih i zakonskih promjena koje prate uvoenje nove tehnologije i samimtim, pozitivno podravati proces profesionalnim upravljanjem promjenama.

Institucije koje e biti ukljueni u implementaciju GIS-a u MAP sektoru su:Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo F BiH i svih kantona(savjetodavne strune slube), Udruenje graana za ljekovito i aromatino bilje injihove proizvode F BiH, Poljoprivredni zavodi F BiH, Poljoprivredni fakulteti u F

BiH, u elektronskim medijima.

Na poetku svake implementacije GIS-a, potrebno je pripremiti jasan plancjelokupne procedure.

Za aktivnosti planiranja i odluivanja koje ukljuuju:

Prostorna pitanja (npr. pronalaenje adekvatne lokacije za identifikaciju ipraenje ljeko bilja).

Veliku koliinu podataka koji se mogu povezati sa odreenim lokacijama. Ponavljanje analize zasnovano na neprekidnom auriranju podataka.


37/72

37

Dokumentiranje i pretraivanjestartna pozicija

Minimalnom koliinom informacija koja bi trebala pratiti svaku procjenjenu vrstuukljuenu u Crveni popis primjenom IUCN kategorija i kriterija (IUCN/SSC [2000])smatraju se:

Ime vrste (nauno na lokalnim jezicima, latinsko, englesko ili drugo ime) Kategorija Crvenog popisa - status U kojim se opinama pojavljuje Koja je maksimalna godinja koliina sakupljanja u opini Kvota.

Dokumentiranje i pretraivanje dogradnja

Karta geografske rasprostranjenosti (obima pojavljivanja), Naelo na temelju kojega je vrsta ukljuena u Popis (ukljuujui bilo koje

upotrebljene numerike podatke ili izvedene zakljuke koji se odnose napragove kriterija)

Sklonost ka odreenom stanitu (temeljem klasifikacije koritene kod GLCC- Global Land Cover Characterization)

Uzroke ugroenosti (upotrebom standardne klasifikacije uzrokaugroenosti)

Mjere zatite, sadanje i predloene (uporabom standardne klasifikacije) Podatke o bilo kakvim promjenama u statusu vrste u Crvenom popisu, tezato je status promjenjen Konzultacijski postupak (ukljuujui imena procjenitelja) Sve nove dodane vrijednosti trebale bi sadravati te podatke, te je potrebno

moi pretraivati podatke po istim zahtjevima.

8.4.Praenje promjena pojava na stanituu sektoru MAP

Poslije kartiranja slijedi faza praenja promjena na stanitu. Praenje stanja(monitoring) je postupak ponavljanog posmatranja, (s odreenom namjerom),

jednog ili vie elemenata prema unaprijed odreenom prostornom i vremenskomplanu. Predmet posmatranja moe biti tano odreeno stanite i promjene npr. uMAP sektoru ili vie stanita na vie lokaliteta istovremeno. Praenje ima za cilj da

Takvom planu mogu voditi dva razliita puta:

Prvi korak uvijek mora biti precizno definiranje cilja: ta elimo postii(utjecaj!) implementacijom ovog GIS-a?

U drugom koraku treba detaljno definirati sve zadatke, odrediti prioritete,dogovoriti vremenski okvir i definirati odgovornosti.

Preporuka: Uspostavljanje GIS treba biti postepeno, poevi sa 1-3jednostavne i korisne aplikacije koje zahtijevaju ogranien broj podataka iukljuuju samo par aktivnih sudionika kako bi se ve u ranoj fazi vidjelirezultati.


38/72

38

utvrdi da li je naruen odnos, raznovrsnost i brojnost odreenih biljnih vrsta ilineki drugi detalj.

Promjene se mogu utvrditi jednostavno kvantitativnim brojenjem i usporediti sa

ranijim podacima.Za MAP sektor koristi se ljestvica za konbiniranu procjenubrojnosti i pokrovnosti prema Braun Blanquetu.

Naruavanje stanita u smislu manje brojnosti i pokrovnosti moe biti znakugroavanja pojedinih ljekovitih biljnih vrsta, dok je stalnost opet znak dobrezatite i odrivosti.

8.5.Ope preporuke za rad na terenu ( kartiranje stanita, foto-dokumentacija i dr.)

Prikupljanje fotografija na terenu od kljune je vanosti za ukupan rad napripremnim fazama izrade Crvene knjige faza I. Namjena fotografija je viestruka:dokumentiranje nalaza stanita, dokumentiranje poloaja lokaliteta,dokumentiranje tipa stanita, stvaranje i dokumentiranje uvida u vegetaciju. Bezobzira na ovakve fotografije nuno je zabiljeiti: datum i vrijeme fotografisanja,poloaj sa koga se fotografie, azimut smjera fotografisanja.Prilikom snimanja jedna od temeljnih fotografija je snimak svih biljnih vrsta na

plohi, ak i pojedine njene organe(cvijet, list, plod i dr). Svaku datoteku fotografiju

imenovati prema sadraju koji se prikazuje. Niz fotografija sa jednog mjestapohranjuje se u mapu. Sve mape se pohranjuju u digitalnu formu .Stanite bi trebalona terenu ifrovati na sljedei nain: ime stanita na lokalnim jezicima , a ljekovitebiljne vrste uobiajenim nazivom i obavezno latinskim nazivom, staniteobiljeavati prema klasifikaciji koja se utvrdi, opis stanita prema vegetaciji, uzrociugroenosti ukoliko je prisutna, predloiti mjere zatite stanita.

Sigurnosne upute

Sprijeiti eventuelneopasnosti samostalnog rada u nepristupanim predjelima.Planirati sve postupke i mjere rada na terenu.

+ biljka je rijetko prisutna (deset biljaka na stanitu i mala pokrovnost), 1 broj je primjeraka iste vrste vei, ali je pokrovnost mala (5 10%), 2 biljka je mnogobrojnija ili, pokriva 10 20% povrine, 3 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 25 50% povrine, 4 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 50 75% povrine, 5 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 75 100% povrine, r (rarus-rijedak) biljka je na stanitu pojedinana i imale pokrovnosti.


39/72

39

Pravne upute

Osigurati doputenje nadlenih radnika za kontrolu ili ouvanje okolia.Osigurati saglasnost vlasnika privatnog posjeda.

Strune uputePoduzeti sve mjere kako bi sakupljanje podataka bilo to uspjenije.Pravilno izvriti determinaciju ljekovitih biljnih vrsta,Obavezno upisati sve karakteristine podatke na stanitu i fotografisati.


40/72

40


41/72

41

9. CRVENA LISTA FAZA I CRVENE KNJIGE

Dostupnost Crvene liste i knjige bitan je element koji pomae da se na relativnolagan nain uvjerimo koje su vrste ugroene te poduzmemo korake da ih najboljezatitimo. Osim samog pregleda koje e biti dostupno u elektronskim medijimacjelokupnom stanovnitvu, bitno je da strunjaci irom F BiH mogu utjecati naprocjenu ugroenosti te da im je omoguen unos ugroenosti i mjere zatiteljekovitih biljnih vrsta.

Crvene liste (takoer Crveni popisi, eng. Red List) i Crvene knjige (eng. Red DataBooks, Red Books) spadaju meu naire primjenjivane alate u zatiti biolokeraznolikosti u svijetu. Ove su publikacije nuni katalozi ugroenih vrstau kojem jesvaka vrsta popraena barem podatkom o kategoriji ugroenosti(status ljekovitihbiljnih vrsta).Crvene liste i knjige, razvijene su na strunoj i naunoj podlozi odstrane relevantnih strunjaka, uglavnom inenjera umarstva i poljoprivrede,biologa, specijalista za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je Crvena lista ili

knjiga i izraena. Crvena lista ili knjiga ima za glavnu ulogu usmjeravanje panjeukupne javnosti, strunih, vladinih i drugih slubi, na vrste koje se smatrajuugroenim,rijetkim i zatienim koje zahtjevaju ozbiljneprograme zatite ili druguaktivnost u svrhu njihova ouvanja.

Crvena lista ljekovitih biljnih vrsta prezentira popis s statusnom kategorijom, doksu Crvene knjige obimnija djela koja uz to daju i aroliku paletu dodatnihinformacija, uzroke ugroenosti, potrebne mjere zatite, opise vrsti, podatke orasprostranjenosti i dr. Kako bi podaci o procjeni ugroenosti bili usporedivi naregionalnoj, ali i na globaljijim razinama, nuna je primjena lahko razumljivih iprimjenjivih kriterija i metoda procjene ugroenosti . Kategorije predstavljajusisteme ugroenosti, od niih ka viim, a svaka je opisana, te popraenametodologijom koju valja primjeniti(razrada MAP Herbalnog sektora vizija,ciljevi, zadaci, prijedlozi, uzgoj i dr.) kako bi se odgovarajui stepen ugroenosti

vezao uz procjenjivanu (evaluiranu) vrstu.

Sam naziv "Crvena" ukazuje na alarmantnost sadranih podataka i potrebu zaintervencijom, a nerijetko kao "upozoravajua boja" i prati takvupublikaciju.NovijiCrveni popisi izraeni za globalnu razinu od strane IUCN SSC-a su Crveni popisugroenih ivotinja iz 1996. godine (Baillie &Groombridge [1996]) i Crveni popisugroenih biljaka iz 1997. (Kerry & Harriet [1998]).Najnoviji je svakako Crvenipopis ugroenih vrsta objavljen 2000. godine (IUCN/SSC [2000]) koji po prvi putaujedinjuje bilje i ivotinje u jedinstveni popis sadrei procjene ugroenosti, tj.

rizinost od izumiranja za vie od 18.000 vrsta cijeloga svijeta. Takoer, po prviputa lista nije objavljena kao tiskani materijal, ve iskljuivo u obliku digitalnogzapisa na Webu (URLhttp://www.iucn.org/redlist/2000/index.html) i CD mediju.
http://www.iucn.org/redlist/http://www.iucn.org/redlist/


42/72

42

Namjera je da se ovakav princip zadri i u budue, s obzirom na planirano godinjeauriranje s jedne strane, te fleksibilnost medija za ovakove aktivnosti sdruge.Mnotvo je drugih Crvenih popisa i Crvenih knjiga objavljeno u posljednjemdesetljeu, ogranienih obimom geografski, taksonomski ili na oba ova naina.

Procesi ugroavanja vrsti, prirodnim ili antropogenim fatorima, te izazvanepromjene u populacijama, uglavnom su kontinuirani. Praktinosti radi, meutim,ovi kontinuirani procesi podijeljeni su uglavnom u arbitrane kategorije, vie ilimanje egzaktno opisane. Kako e kategorije izgledati, koliko e ih biti, kako e bitidefinirane njihove granice i sl., pitanja na koja su esto za potrebe izradanacionalnih Crvenih popisa davani i razliiti odgovori. Nesumnjivo je, meutim, daje kategorizacija nuan korak u procjenjivanju ugroenosti, te da u velikoj mjeriolakava opisivanje ovih procesa. IUCNkategorije ugroenosti u upotrebisu gotovo30 godina, a zbog svoje su jasne i logine strukture vrlo iroko prihvaene irom

svijeta. Njihova osnovna uloga je:

Za adekvatnu analizu stanja, pogotovo za izradu Crvene listekao pripremne fazeizrade Crvene knjige potrebno je analizirati Herbalni potencijal i njegov razvojsa aspekta:

Osnovni ciljevi ukupnog projekta fitocenolokog aspekta su:

Podrati promjenu od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja kaodrivoj bio-diversifikaciji;

Stvarati prihod za ukupnu populaciju stanovnitva ukljuenu u racionalnueksploataciju, plantani uzgoj i doradu ljekovitih biljnih vrsta.

osigurati sistem procjene ugroenosti koji se moe koegzistentno provoditi odstrane razliitih osoba,

poboljati objektivnost jasnim i nedvosmislenim kriterijima procjene razliitihfaktora koji utjeu na rizik nestajanja vrste,

osigurati sistem koji moe olakati uspotredbu ugroenosti razliitih vrsti, pruiti korisnicima Crvenih listi mogunost boljeg razumijevanja naina

klasifikacije pojedine vrste.

Prirodnog biljnog potencijala Fitocenoloka karta; Mapiranja statusa ugroenih, rijetkih, ranjivih, rizinih i zatienih vrsta Ekonomski (trino) razvrstavanje ljekovitih biljnih vrsta; Odreivanje maksimalne godinje koliine sakupljanja odreene biljne vrste

Kvote.


43/72

43

9.1. STATUS LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA F BIH

R/b

Vrste

Status ljekovitih biljnih vrsta F BiH

privrednovane

rijetke ugroene zatiene

1 Bokvica irokolisna(Plantago major L.) *2. Bokvica uskolisna(Plantago lanceolata L.) *

3. Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) * 4. Branka (Arnika montana L.) * 5. Breza (Betula pendulaL.) *

6. Brljan (Hedera helix L.) *7. Brusnica (Vaccinium vitis idaea L) * 8. Bun (Hyoscyamus niger L.) *

9. Crvotoina (Licopodium clavatu L.) * 10. ubri (Satureja hortensis L.) *11. Divlji luk (Allium ursinu L.) *

12. Dupac (Teucrium chamaedry L.) *13. Gladika (Ononis spinosa L.) *14. Glog (Crataegus monogyna L.) *

15. Imela (Viscum album L.) *

16. Islandski liaj (Cetraria islandica L.) * 17. Jagoda umska (Fragaria vesca L.) *18. Jaglac (Primula verum L.) *

19. Jagorevina ( Primula officinalis L.) *20. Kantarion (Hypericum perforatu L.) *

21. Kadulja (Salvia officinalis L.) *

22. Kiica (Centaurium umbellatum L.) *23. Kleka (Juniperus communis L.) *

24. Kopriva (Urtica dioica L.) *

25. Konjogriz (Cichorium intybus L.) *

26. Kruina (Rhamnus frangula L.) *27. Kunica (Achillea millefolium L.) *

28. Kupina (Rubus fruticosus L.) *

29. Lincura (Gentiana lutea L.) * 30. Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) *

31. Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). *

32. Ljubiica mirisna(Viola odorata L.) * 33. Majina duica (Thymus serpyllum L.) *34. Malina (Rubus idaeus L.) * 35. Maslaak(Taraxacum officinale L.) *36. Medunika (Filipendula ulmaria L.) *

37. Oman (Inula helenium L.) * 38. Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) *

39. Pelin (Artemisia abshintiu L.) *

40 Salep(Orchis morio) 41. Podbjel (Tussilago farfarfara L.) *

42. Preslica (Equisetum arvense L.) *

43. Ranjenik pravi(Anthyllis vulneraria L.) * 44. ipurak (Rosa canina L.) *

45 Smilje (Helichrysum italicum L.)46. Trnjina (Prunus spinos L.) *

47. Uva (Arctostphylos uva-ursi L.) * 48. Vrijesak (Calluna vulgaris L.) *

49. Zova (Sambucus nigra L.) *


44/72

44

9.2. KATEGORIZACIJA LJEKOVITIH BILJNIHVRSTA PREMA TRNOSTI

Ljekovite biljne vrste su prema trnosti svrstane u tri kategorije:

Privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije I (trino primarne)Privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije II(trino na prelazuprimarnih i sekundarnih) Privredno vane ljekovite biljne vrste kategorije III (trino sekundarne)

PRIVREDNO VANE LJEKOVITE BILJNEVRSTE KATEGORIJA I

PRIVREDNO VANE LJEKOVITEBILJKE KATEGORIJE II

PRIVREDNO VANE BILJNEVRSTE KATEGORIJE III

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Bokvica . (Plantago major L.) Smilje (Helichrysum italicum L.)

Branka (Arnica montana L.) Bokvica u. (Plantago lanceolata L.) Konjogriz (Cichorium intybus L.)Breza (Betula pendula Roth L) Bun (Hyoscyamus niger L.) Maslaak(Taraxacum officinale)Brljen (Hedera helix L) Dupac (Teucrium ehamadeus L.) Oman (Inula helenium L.)Brusnica (Vaccinium vitis idaea L) Crvotoina (Lycopodium clavat..L.) Paprat (Polipodium vulgare L.)Divlji luk (Allium ursinum L.) ubri (Satureja hortensis L.) Kiica(Centarium umbellat. L.)Glog (Crataegus monogyna L.) Jagoda (Fragaria vesca L.) Podbjel (Tussilago farfara L)

Imela (Viscum album L.) Jagorevina (Primula officinalis L) Vrijesak (Calluna vulgaris L.)Islandski liaj (Cetraria islandika L) Gladiika (Ononis spinosa L.)Jaglac (Primula veris L.) Ljubiica (Viola odorata L.)Kadulja (Salvia officinalis L.) Majina d, (Thymus serpyllum L.)Kantarion(Hypericum perforatum L) Medunika (Filipendula ulmaria L.)

Kleka (Juniperus communis L.) Pelin bijel (Artemisia absinthium L)

Kopriva (Urtica dioica L.) Pelin crni (Artemisia vulgaris L.)Kruina (Rhamnus frangula L.) Preslica (Equisetum arvense L)Kunica (Achillea millefolium L.) Tratinic (Bellis perennis L.)Kupina (Rubus fruticosus L.) Trnjina (Prunus spinosa L.)

Lincura (Gentiana lutea L.) Uva (Aretostaphylos uva ursi L.)

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.)

Lipa crna (Tilia plathyphyllosa L.)

Malina (Rubus idaeus L.)

Ranjenik pravi(Anthyllis vulneraria)

ipurak (Rosa canina L.)Zova (Sambucus nigra L.)

Od ukupnog broja 49 ljekovitih biljnih vrsta razvrstanih u tri kategorije

prema ekonomskim (trinim) kriterijima statusno je:

Privredno vanih 49 (etrdeset devet); Rijetkih sa naznakama za prelazak u ugroene 8 (osam); Ugroemih 10 (deset); Neophodno je zatititi 8 (osam).


45/72

45

9.3. PROCJENA RESURSA MAP SEKTORA F BIH

Na temelju objektivnih utvrenih procjena rasprostranjenosti iraznovrsnosti ljekovitih biljnih vrsta, posebno njihove odrivosti, tabelarno

su prikazane maksimalne godinje koliine za sakupljanje Kvote.

U odreivanju Kvota (maksialna godinja koliina sakupljanja ljekovitogbilja) procjena je odreivana na temelju svjee biomase izraenau tonama(t.).

Prikaz Kvota u rubrikama tabela za jednu ili vie opina odreivan jepremaobjektivnoj procjeni (identine su vrijednosti Kvote za odreeneopine sa slinim rasprostranjenostima ljekovitih biljnih vrsta, pa se Kvotaodnosi na svaku opinu bez obzira to su tabelarno prikazane kao grupa ukoloni).

U odreivanju Kvota posebno rijetkih, ugroenih i zatienih biljnih vrsta,maksialno se uvaavala injenica da naznaena maksimalna godinjakoliina nee ugroziti vrstu, ak bi navedene kategorije imale brzi trendprelaska u privredno vane biljne vrste.

Eksploataciju pojedinih vrsta ili njihovih dijelova treba u potpunostizabraniti ( arnika korijen, jaglac korijen, runolist), te po potrebi uvesti i

perodinu zabranu eksploatacije ( lincure i islandskog liaja).

Navedene grupe opina u tabli nisu razvrstane po principu kantonalnogustrojstva, ve na principu maksimalne dozvoljene godinje koliinesakupljanja ljekovite biljne vrste.

Izvjestan broj opina u F BiH nije naveden tabelarno, obzirom da nijeinteresantan sa stanovita raznovrsnosti i rasprostranjenosti ljekovitihbiljnih vrsta.

Podaci o svim relevantnim injenicama prikazani su na www straniciAgromediteranskog i Agronomsko i tehnolokog fakulteta u Mostaru.

Izraen je GIS program za praenje i unos podataka i relevantnih informacijao ljekovitom bilju.


46/72

46

Privredno vane lj.biljne vrsteKategorija: I; II; III. Kvote

Bugojno,

G. Vakuf,

Busovaa,Vitez,

Visoko

Jajce,

Dobreti,Kreevo

Biha,B.Krupa

Cazin,

S. Most

Kladua,Buim

Bokvica irokolisna(Plantago major L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Bokvica uskolisna(Plantago lanceolata) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Borovnica(Vaccinium myrtillus L.) 50 10 12 12 -Branka (Arnika montanaL.) - - - - -

Breza (Betula pendulaL.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Brljan (Hedera helix L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.) 3,0 1,0 - - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) 3,0 - 2,0 1,0 2,0

Crvotoina (Licopodium clavatu L.) 0,2 - - - -

ubri (Satureja hortensis L.) 3,0 1,5 3,0 3,0 2,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno

Dupac (Teucrium chamaedry L.) 2,0 1,0 3,0 2,0 2,0

Gladika (Ononis spinosa L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Glog (Crataegus monogyna L.) 15,0 10,0 12,0 12,0 8,0

Imela (Viscum album L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Islandski liaj (Cetraria islandica L.) 5,0 0,1 0,1 0,1 0,2

Jagoda umska (Fragaria vesca L.) 0,5 0,1 0,3 0,2 0,2

Jaglac (Primula verum L.) 2,0 1,0 1,0 1,0 0,2

Jagorevina (Primula officinalis L.) 3,0 0,4 1,5 1,5 0,5

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 2,5 2,5 2,0 2,0 1,5

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kiica (Centaurium umbellatum L.) 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5

Kleka (Juniperus communis L.) 30,0 7,0 15,0 15,0 8,0

Kopriva (Urtica dioica L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,3 0,2 0,3 0,5 0,4

Kruina (Rhamnus frangula L.)5,0 3,0 0,1 0,1 -

Kunica (Achillea millefolium L.) 2,5 1,5 2,0 3,0 2,5

Kupina (Rubus fruticosus L.) 15,0 10 15,0 15,0 5,5

Lincura (Gentiana lutea L.) 2,0 - - - -

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 9,0 7,0 5,0 6,0 7,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 6,0 5,0 3,0 4,0 4,0

Ljubiica mirisna(Viola odorata L) 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Majina duica (Thymus serpyllum L.) 2,5 2,0 2,5 2,5 3,0

Malina (Rubus idaeus L.) 1,0 - 0,2 0,2 0,1

Maslaak (Taraxacum officinale L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Medunika(Filipendula ulmaria L.) 2,5 1,0 2,5 2,5 2,0

Oman (Inula helenium L.) 0,5 0,1 0,5 0,4 0,3

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 1,0 0,5 0,2 0,2 0,1Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,3 0,4 0,4 0,6 0,5

Pelin(Artemisia vulgaris L.) 1,5 2,0 1,0 1,5 1,0

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 9,0 8,0 10,0 10,0 8,0

Preslica (Equisetum arvense L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) 0,1 - - - 0,1

ipurak (Rosa canina L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Smilje (Helichrysum italicum L.) - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.) 2,5 - 0,4 1,0 0,5

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 4,5 3,0 2,0 2,0 3,0

Zova (Sambucus nigra L.) 15,0 8,0 8,0 12,0 10,0


47/72


48/72

48


Ustikolina

Ilija,Gorade

Teanj,Kladanj

Livno,

Tomislav .

Glamo,Drvar,

Zenica,

epe,



Borovnica(Vaccinium myrtillus L.)3,0 20,0 20,0 30,0 8,00

Branka (Arnika montanaL.) - 0,5 - -



Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.) 5,0 - 0,3 0,5 -

Bun (Hyoscyamus niger L.) 1,0 1,5 2,0 2,5 0,5

Crvotoina (Licopodium clavatu L.) - - - - -


Divlji luk (Allium ursinu L.) neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno



Glog (Crataegus monogyna L.) 8,0 7,0 15,0 15,0 10

Imela (Viscum album L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranienoIslandski liaj (Cetraria islandica L.) 0,1 0,1 5,0 5,0 0,2







Kleka (Juniperus communis L.) 35,0 15,0 30,0 55,0 10,0



Kruina (Rhamnus frangula L.) 1,0 1,0 1,0 5,0 2,0


Kupina (Rubus fruticosus L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno

Lincura (Gentiana lutea L.) - 1,0 3,0 3,0 -



Ljubiica mirisna(Viola odorata L) 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1


Malina (Rubus idaeus L.) 1,0 3,0 1,5 2,0 1,5



Oman (Inula helenium L.) 0,5 0,5 0,5 0,8 0,5

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.)0,1 0,2 1,0 1,5 1,5

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,2 0,2 0,5 0,5 0,3

Pelin(Artemisia vulgaris L.) 1,5 0,5 0,3 0,3 0,1



Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) - - 0,1 - -




Uva (Arctostphylos uva-ursiL.) 1,5 1,0 2,0 2,0 2,0




49/72

49


Kalesija,

Sapna

Tuzla,

Lukavac,

Banovii,ivinice

GraanicaDoboj. I.

Gradaac,Sapna,

eliBokvica irokolisna(Plantago major L.) neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno neogranieno


Borovnica(Vaccinium myrtillus L.) - - 15,0 - -Branka (Arnika montanaL.) - - - - -



Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.) - - 0,1 - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) - - - - -



Divlji luk (Allium ursinu L.) - - 15,0 - -



Glog (Crataegus monogyna L.)6,0 7,0 10,0 5,0 4,0


Islandski liaj (Cetraria islandica L.) - - - - -







Kleka (Juniperus communis L.) - - 10,0 - -


Konjogriz (Cichorium intybus L.)0,1 0,1 0,2 0,1 0,2

Kruina (Rhamnus frangula L.) - - 7,0 - -



Lincura (Gentiana lutea L.) - - - - -



Ljubiica mirisna(Viola odorata L) - - - - -

Majina duica (Thymus serpyllum L.) - - - - -

Malina (Rubus idaeus L.) - - - - -



Oman (Inula helenium L.) - - - - -

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,1 0,3 0,1 0,1

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,2 0,1 0,2

Pelin(Artemisia vulgaris L.) - 0,1 0,1 - 0,1



Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) - - - - -




Uva (Arctostphylos uva-ursiL.) - - - - -




50/72

50


Srebrenik

Busovaa

Teoak,Cazin,

Klju

B.Petrovc

KljuUsora,

Doboj jug

Kupres,

B.Grahovo



Borovnica(Vaccinium myrtillus L.) - 10,0 35,0 - 35,0Branka (Arnika montanaL.) - - - - -



Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.) - 1,0 2,0 - 0,7

Bun (Hyoscyamus niger L.) - 0,2 2,5 - 2,5



Divlji luk (Allium ursinu L.) - - 30,0 - 30,0



Glog (Crataegus monogyna L.) 8,0 8,0 25,0 6,0 25,0


Islandski liaj (Cetraria islandica L.) - - 2,0 - 1,0







Kleka (Juniperus communis L.) - - 40,0 - 40,0



Kruina (Rhamnus frangula L.)- - 1,0 - 1,0



Lincura (Gentiana lutea L.) - - 0,1 - 0,1



Ljubiica mirisna(Viola odorata L) - - - - -


Malina (Rubus idaeus L.) - - 2,0 - 2,0



Oman (Inula helenium L.) - 0,5 0,8 - 0,8

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,3 1,5 0,1 1,5Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,5 0,1 0,5

Pelin(Artemisia vulgaris L.) - 0,2 0,3 - 0,3







Uva (Arctostphylos uva-ursiL.) 0,5 0,8 2,0 - 2,0




51/72

51


Ilida,Vogoa,S.Grad.

Mostar,

apljina,Stolac

Ravno,

Neum

itluk,Ljubuki,Posuje

Grude. Brijeg

Bokvica irokolisna(Plantago major L.) 8,0 8,0 4,0 2,0 2,5

Bokvica uskolisna(Plantago lanceolata) 5,0 5,0 2,0 1,0 1,5

Borovnica(Vaccinium myrtillus L.) - - - - -

Branka (Arnika montanaL.) 0,3 - - - -Breza (Betula pendulaL.) neogranieno - - - -

Brljan (Hedera helix L.) neogranieno 1,5 1,0 0,2 0,3

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.) - - - - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) - 0,2 - 1,5 -


ubri (Satureja hortensis L.) - 3,0 2,5 4,0 3,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) 20,0 - - - -

Dupac (Teucrium chamaedry L.) 0,1 - - - -


Glog (Crataegus monogyna L.) 4,0 4,0 4,0 5,0 4


Islandski liaj (Cetraria islandica L.) - - - - -

Jagoda umska (Fragaria vesca L.) 0,1 - - - -




Kadulja (Salvia officinalis L.) - 150,0 50,0 65,0 20,0


Kleka (Juniperus communis L.) 10,0 - - - -



Kruina (Rhamnus frangula L.) 1,0 - - - -

Kunica (Achillea millefolium L.)0,3 1,0 0,5 0,6 0,5


Lincura (Gentiana lutea L.) - - - - -



Ljubiica mirisna(Viola odorata L) 0,3 - - - -

Majina duica (Thymus serpyllum L.) - 2,0 2,0 2,0 2,5

Malina (Rubus idaeus L.) 3,0 - - - -



Oman (Inula helenium L.) - - - - -

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,1 1,0 0,5 0,3

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,5 0,5 0,2Pelin(Artemisia vulgaris L.) - 0,2 0,3 0,3 0,1

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 0,4 - - - -




Smilje (Helichrysum italicum L.) - - 12,0 10,0 12,0


Uva (Arctostphylos uva-ursiL.) - - - - -




52/72

52


53/72

53

10. KALENDAR SAKUPLJANJA LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA

Naziv biljke/mjesec3 4 5 6 7 8 9 10 11

Bokvica irokolisna(Plantagomajor )

Bokvica uskolisna(Plantago l. L.)

Borovnica,(Vaccinium myrtillus L.)

Branka (Arnika montanaL.)

Breza (Betula pendulaL.)

Brljan (Hedera helix L.)

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)

Bun (Hyoscyamus niger L.)

Crvotoina (Licopodium clavatu L.)

ubri (Satureja hortensis L.)

Divlji luk (Allium ursinu L.)

Dupac (Teucrium chamaedry L.)

Gladika (Ononis spinosa L.)

Glog (Crataegus monogyna L.)

Imela (Viscum album L.)Islandski liaj (Cetraria islandica L)

Jagoda umska (Fragaria vesca L.)

Jaglac (Primula verum L.)

Jagorevina (Primula officinalis L.)

Kantarion (Hypericum perforatu L.)

Kadulja (Salvia officinalis L.)

Kiica (Centaurium umbellatum L.)

Kleka (Juniperus communis L.)

Kopriva (Urtica dioica L.)

Konjogriz(Cichorium intybus L.)

Kruina (Rhamnus frangula L.)

Kunica (Achillea millefolium L.)

Kupina (Rubus fruticosus L.)

Lincura (Gentiana lutea L.)

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.)

Lipa crna (Tilia plathyphyllos S. L.).

Ljubiica mirisna(Viola odorata L.)

8/13/2019 Studij

studija razvoj herbalnog sektora u fbih bos

Documents