studija snabdevanja drvnom seČkom za grad zajeČar · projekat za sistem daljinskog grejanja u...
TRANSCRIPT
_______________________________________________________________________________________________
STUDIJA SNABDEVANJA DRVNOM SEČKOM
ZA
GRAD ZAJEČAR
Pripremljeno za:
Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
DKTI- Development of a Sustainable Bioenergy Market in Serbia
Terazije 23
11000 Beograd
Pripremio:
Septembar 2018
Vojislav Milijić, Foragrobio cc doo
Sumska 9-III/1, Subotica
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 2 of 59
Sadržaj
Lista tabela
Lista slika
Lista grafikona
Lista skraćenica
1. Sažetak .......................................................................................................................................................... 6
2. Definisani zadaci........................................................................................................................................... 8
3. Metodologija .................................................................................................................................................. 9
4. Pozadina ...................................................................................................................................................... 11
4.1. Grad Zaječar ............................................................................................................................................. 11
4.2. Potreba za biomasom u sistemu daljinskog grejanja u Zaječaru ....................................................... 12
5. Raspoloživost biomase .............................................................................................................................. 16
5.1. Raspoloživost ogrevnog drveta, šumskih ostataka, pilanskih ostataka i drvne sečke ................... 16
5.2. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz čišćenja škarpi puteva i obala reka ..................................... 18
5.3. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz orezivanja i čišćenja voćnjaka ............................................. 23
5.4. Raspoloživost poljoprivredne biomase ................................................................................................ 24
6. Logistički model snabdevanja drvnom sečkom ...................................................................................... 25
6.1. Koncept snabdevanja ............................................................................................................................. 25
6.2. Snabdevači drveta i drvne sečke ........................................................................................................... 31
6.2.1. Javno preduzeće za gazdovanje šumama – JP Srbijašume ............................................................ 31
6.2.2. Mali Vlasnici privatnih šuma ............................................................................................................... 33
6.2.3. Srednji vlasnici šuma i zemljišta i korisnici državnih šuma ............................................................ 33
6.2.3.1. Eparhija Timočka ............................................................................................................................... 33
6.2.3.2. Rakita Eksploration ........................................................................................................................... 34
6.2.3.3. RTB Bor .............................................................................................................................................. 35
6.2.3.4. Salaš doo ............................................................................................................................................ 36
6.2.3.5. Delta Agrar ......................................................................................................................................... 38
6.2.4. Pilane ..................................................................................................................................................... 38
6.2.5. JKP Timok Održavanje ......................................................................................................................... 40
6.2.6. Preduzeće za upravljanje vodama – JP Srbijavode .......................................................................... 41
6.2.7. Ostali potencijalni snabdevači ............................................................................................................ 43
6.2.8. Proizvođači drvne sečke ...................................................................................................................... 43
6.3. Snabdevanje biomasom i ugovaranje snabdevanja drvnom sečkom ............................................... 43
6.4. Centralno stovarište drvne biomase – Logistički i trgovinski centar za biomasu ........................... 47
7. Finansijska analiza ..................................................................................................................................... 51
7.1. Investicija ................................................................................................................................................. 51
7.2. Operativni troškovi .................................................................................................................................. 51
7.3. Prihodi ...................................................................................................................................................... 52
7.4. Ekonomski indikatori: iRR, NPV, BCR, analiza osetljivosti ................................................................ 52
8. Zaključci ...................................................................................................................................................... 56
9. Literatura i izvori ......................................................................................................................................... 57
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 3 of 59
10. Prilozi ......................................................................................................................................................... 59
10.1. Prilog I: Lista intervjuisanih osoba ...................................................................................................... 59
Lista tabela
T-1: Osnovne informacije o Gradu Zaječaru ............................................................................................ 11
T-2: Raspoloživost drvne biomase sa ivica lokalnih puteva u Zaječaru i susednim opštinama .............. 20
T-3: Raspoloživost drvne biomase sa obala vodotoka u Zaječaru i susednim opštinama ...................... 23
T-4: Učenici u lancu snabdevanja drvnom sečkom za Zaječar ............................................................... 29
T-5: SWOT analiza za O1 i O2 ................................................................................................................. 30
T-6: Drvna biomasa: jedinice, konverzioni faktori i cene u okruženju Zaječara ...................................... 45
T-7: Drvna sečka: jedinice, konverzioni faktori i preporučene cene ........................................................ 47
T-8: Potreban prostor za skladište sveže biomase, drvne sečke, mašina i opreme ............................... 49
T-9: Investicioni troškovi ........................................................................................................................... 51
T-10: Jedinični troškovi ............................................................................................................................. 51
T-11: Inputi za operativne troškove .......................................................................................................... 51
T-12: Godišnji operativni troškovi ............................................................................................................. 52
T-13: Ekonomski indikatori: NPV, IRR, vreme povraćaja investicije i BCR za O1 .................................. 53
T-14: Ekonomski indikatori: NPV, IRR, vreme povraćaja investicije i BCR za O2 .................................. 54
Lista slika F-1: Pozicija Grada Zaječara .................................................................................................................... 11
F-2: Pozicija budućeg sistema DSG na biomasu u Zaječaru .................................................................. 12
F-3: Lokacija buduće kotlarnice na drvnu sečku i srednjoškolski centar kao glavni potrošač................. 13
F-4: Zaječarski Medicinski Centar – jedna od klinika, kotlarnica i sistem za distribuciju pare ................ 14
F-5: Zaječarski medicinski centar ............................................................................................................. 15
F-6: Ledolomi u šumama u okolini Zaječara, Boljevca i Knjaževca ......................................................... 17
F-7: Putna mreža Zaječara i susednih opština ........................................................................................ 19
F-8: Ivice puteva u okolini Zaječara ......................................................................................................... 20
F-9: Mreža reka i šumska područja u Zaječaru i susednim opštinama ................................................... 21
F-10: Obala Timoka u okolini Zaječara .................................................................................................... 22
F-11: Model snabdevanja drvnom sečkom .............................................................................................. 26
F-12: Primenljiv materijal za drvnu sečku i primenljiv kvalitet drvne sečke za projekat u Zaječaru: zeleni i
sveži šumski i ostali ostaci, zelena sečka skladištena na otvorenom ...................................................... 27
F-13: Kapaciteti potrebni za skladištenje, proizvodnju i transport sirovina i drvne sečke – iverači, samo-
istovarne prikolice i vozila, telehendleri ili frontalni utovarivači ................................................................ 28
F-14: Opštine u okviru ŠG Timočke šume, Boljevac, JP Srbijašume ...................................................... 32
F-15: Lokacije najznačajnijih šumskih poseda Eparhije Timočke SPC ................................................... 34
F-16: Lokacije zemljišta i šuma u vlasništu Rakita Exploration ............................................................... 35
F-17: Lokacije šuma i zemljišta RTB Bor ................................................................................................. 36
F-18: Lokacija poseda Salaš doo ............................................................................................................. 37
F-19: Sirovina za drvnu sečku u Salaš doo.............................................................................................. 37
F-20: Lokacija voćnjaka Delta Agrar ........................................................................................................ 38
F-21: Naka doo lokacija ............................................................................................................................ 39
F-22: Naka doo pilana .............................................................................................................................. 39
F-23: Šuma Kraljevica .............................................................................................................................. 40
F-24: Lokacija Park Šume Kraljevica ....................................................................................................... 41
F-25: Sistem reke Timok .......................................................................................................................... 42
F-26: Obala Timoka u blizini Zaječara ..................................................................................................... 43
F-27: Lokacija buduće kotlarnice i centralnog stovarišta za biomasu ..................................................... 48
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 4 of 59
F-28: Organizacija logističkog centra za drvnu biomasu ......................................................................... 49
Lista grafikona
C-1: Prihodi, troškovi i balans za O1 ........................................................................................................ 52
C-2: Prihodi, troškovi i balans za O2 ........................................................................................................ 53
C-3: Analiza osetljivosti za O1 .................................................................................................................. 54
C-4: Analiza osetljivosti za O2 .................................................................................................................. 55
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 5 of 59
Lista skraćenica
BMZ Nemačko federalno Ministarstvo za ekonomsku saradnju
BLTC Logistički i trgovinski centar za biomasu
DSG Sistem daljinskog grejanja
DKTI Nemačka inicijativa za klimu
EUR, € Euro
JP Javno preduzeće
JKP Javno komunalno preduzeće
GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
GIZ-DKTI Program razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji
ha hektar
kg kilogram
mm millimetar
m³ kubni metar
m2 kvadratni metar
MW Megavat
srm prostorni metar
ŠG Šumsko gazdinstvo
Ton, t tona
VAT porez na dodatnu vrednost
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 6 of 59
1. Sažetak
Projekat za sistem daljinskog grejanja u Zaječaru je u fazi razvoja. Planirane su 2 kotlarnice na
biomasu, čije je projektovanje u toku. Prvi projekat je mali sistem daljinskog grejanja kapaciteta 0.75
MW za nekoliko škola, sportsku halu i gradsko pozorište. Drugi projekat je kotlarnica u okviru
Medicinskog centra Zaječar kapaciteta 2.2 MW. Ukupna godišnja potreba za drvnom sečkom bi bila
do 3.600 tona/godišnje ili 10.000 nasipnih m³/godišnje, nasipne gustine BD od 360 kg/nasipnom m³.
Imajući u vidu da će se sirovina za drvnu sečku sastojati od: vegetacije sa škarpi puteva, vegetacije
iz obala reka, žbunaste i drvenaste vegetacije iz parkova, tankih grana iz orezivanja voćnjaka, kao i
šumskih ostataka, zahtev za kvalitetom sečke prema SRPS EN ISO 17225-41 bi trebao da bude:
Sadržaj vode do M55% max in kako bi se smanjio period sušenja; veličina čestica: P31/31S-P45S;
sadržaj pepela do A5.0; Klase kvaliteta A1, A2, B1, B2. Nasipna gustina: BD150-300 kg/nasipnom
m³; Donja toplotna moć: minimum 8 MJ/kg.
Ukupna količina ogrevnog drveta i šumskih ostataka koja se proizvodi u regionu je 200.000 tona
godišnje. Imajući u vidu potrebe Zajčarskih kotlarnica na biomasu od 3.600 tona/god, one
predstavljaju svega 1,8 % godišnje proizvodnje ogrevnog drveta i šumskih ostataka u timočkom
regionu. Ipak, i pored toga da je proizvodnja drveta povećana, tražnja za drvetom je povećana još
više što značajno utiče i na cene. Ukupna količina raspoložive drvne biomase iz čišćenja ivica
lokalnih puteva na teritoriji Grada Zaječara je 350 tona godišnje, a kada se na to dodaju i susedne
opštine imamo do 2.300 tona godišnje raspoložive drvne biomase sa ivica puteva. Ukupna količina
raspoložive drvne biomase koja se može sakupiti čišćenjem vegetacije sa obala vodotoka drugog
reda na teritoriji Grada Zaječara je do 630 tona godišnje. Sa druge strane ukoliko se na ovo dodaju
i obale Timoka na teritoriji Grada, dodatnih 520 tona godišnje se može obezbediti. Ukoliko gledamo
samo vodotoke drugog reda na području Zaječara i susednih lokalnih samouprava raspoloživost
iznosi 1.900 tona godišnje. Ako se na ovo dodaju i vodoci prvog reda koje održavaju JP Srbijavode
ukupan potencijal drvne biomase je oko 3.353 tona godišnje. U nadležnosti zaječarskog komunalnog
preduzeća su i parkovi i park šuma Kraljevica gde se oko 500 tona drvne biomase godišnje može
obezbediti iz sanitarnih seča i čišćenja žbunaste vegetacije. Raspoloživost poljoprivredne biomase
na teritoriji Grada Zaječara se može sakupiti oko 3.000 tona/godišnje, dok na prostoru celog okruga
oko 3.400 tona/godišnje. U blizini visok potencijal postoji u Negotinu – oko 9.000 tona/god
poljoprivredne biomase. Poljoprivredna biomasa ima specifične zahteve vezane za logistiku,
skladištenje i sagorevanje. Ona zahteva značajne površine za skladištenje sa jedne strane i
specifične mašina sa druge strane. Takođe, zahteva i specifične kotlove sa rešetkama konstruisanim
da izdrže visok sadržaj pepela sa niskom tačkom topljenja. Kotlovi na poljoprivrednu biomasu su 40-
60% skuplji za istu snagu od kotlova na drvnu biomasu i obično se ne izrađuju sa kapacitetom ispod
1MW. Tako da mi ne možemo preporučiti kotlove na poljoprivrednu biomasu i korišćenje
poljoprivredne biomasu za kotlarnice u Zaječaru.
Grad Zaječar je prepoznao priliku za proizvodnju drvne sečke i napravio prve korake u nabavci
mašina za čišćenje puteva i proizvodnju drvne sečke. Njihova ideja je da proizvode drvnu sečku,
kako bi zadovoljili sopstvene buduće potrebe i ako je moguće da višak sečke prodaju na tržištu. Što
se čišćenja puteva tiče, njihova ideja je da ovo sprovode na putevima čije je održavanje u nadležnosti
grada i u drugim opštinama ukoliko je to moguće. Iste mašine se mogu iskoristiti i za čišćenje obala
reka. Ukoliko Gradu budu bile potrebne dodatne količine sirovina za sečku, Grad iste može da nabavi
od preduzeća koja gazduju šumama, vlasnika privatnih šuma ili poljoprivrednih preduzeća koja imaju
1 http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=53689
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 7 of 59
voćnjake. Takođe, postoji i opcija kupovine dodatnih količina drvne sečke na tržištu. U Studiji su
analizirane sledeće opcije: O1 – da ugovori snabdevanje drvenim materijalom (ogrev/šumski
ostaci/vegetacija sa škarpi puteva i obala reka/ostalo) i organizuje skladištenje/sušenje i iveranječ i
O2 – da ugovori snabdevanje potrebnih količina drvne sečke adekvatnog kvaliteta.
Ukupna investicija u slučaju O1 je 2.340.000€ ili 2.000.000€ u slučaju O2. Godišnji operativni troškovi
su predstavljeni ispod, u slučaju O1 oni su 148.820€, a u slučaju O2 oni su 191.600€. Prihod je
računat na osnovu prodaje 8.100 MWh toplote po hipotetičnoj ceni od 50 €/MWh. Ukupni prihodi za
obe opcije su računati na 405.000€/god. U O1 investicija će biti vraćena u desetoj godini operacija.
BCR je 1,52 a iRR 10,43%. U O2 investicija će biti vraćena u desetoj godini operacija. BCR je 1,39
dok je iRR 9,99%. Analiza osetljivosti za O1 pokazuje zavisnot iRR od promena najznačajnijh inputa
– troškova investicije, troškova iveranja, troškova logistike i troškova sirovine. iRR najviše zavisi od
investicionih troškova, dok promena ostalih inputa ne utiče značajno. U scenariju O2 troškovi
iveranja i logistike ne postoje zato što se sečka dostavlja od DSG od strane snabdevača. Inputi koji
utiču na iRR su investicioni troškovi i troškovi sečke. Postoji skoro podjednak uticaj investicionih
troškova i troškova nabavke drvne sečke na iRR. Promena investicionih troškova za 30% utiče na
promenu iRR sa 17% na 10% odnosno sa 10% na 6%. Promena cene drvne sečke ima sličan efekat,
u slučaju promene cene sečke od 30% iRR će pasti sa 10% na 6% ili porasti sa 10%na 14%.
Finansijski indikatori za oba scenarija su dosta slični, ipak analiza osetljivosti iRR od cena sečke je
jasna u slučaju O2 dok investicioni troškovi imaju najveći uticaj u oba scenarija. Ne postoje značajne
finansijske razlike ukoliko Zaječar organizuje sopstvenu proizvodnju drvne sečke ili se ona kupuje
na tržištu. Imajući u vidu srednje količine potrebne drvne sečke i visoke investicione troškove sistema
DSG i potrebnih mašina, nivo investicije ima najveći uticaj na profitabilnost projekta, dok je uticaj
troškova proizvodnje drvne sečke na profitabilnost relativno mali ukoliko Zaječar sam organizuje
proizvodnju, ali može biti značajan ukoliko se drvna sečka kupuje na tržištu.
Ipak, glavna razlika između razmatranih opcija snabdevanja je u organizaciji i mogućnosti lokalne
samouprave i lokalnog preduzeća da organizuju poslovnu aktivnost, obezbede znanje, efikasnost,
konkurentnost i da alociraju rizike. Iako nema uspešnih primera lokalnih samouprava koje organizuju
snabdevanje sirovinom i proizvodnju, naročito drvne sečke, koja je nov proizvod u Srbiji, Zaječar je
već doneo odluku da organizuje proizvodnju drvne sečke iz čišćenja ivica puteva i razvija tehničke
kapacitete u tom smeru. Tako da se buduće aktivnosti Grada trebaju fokusirati na razvoj znanja i
kapaciteta za proizvodnju i komercijalnih aktivnosti vezanih za snabdevanje drvnom biomasom i
preradu iste. U slučaju da Grad svojim aktivnostima ne uspe da obezbedi potrebne količine drvne
sečke, za dodatne količine koje će kupovati na tržištu, Grad bi trebao da organizuje tender,
ugovaranje, praćenje i da razvija kontrolne mehanizme kojima bi osigurao efikasno i blagovremeno
snabdevanje potrebnim količinama drvne sečke adekvatnog kvaliteta.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 8 of 59
2. Definisani zadaci
Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar je aktivnost u okviru projekta: Razvoj održivog
tržišta bioenergije u Srbiji, koji sprovode KfW i GIZ i finansira ih Nemačko Federalno Ministarstvo za
ekonomsku saradnju (BMZ). Angažovanje konsultanta za sprovođenje Studije imalo je za cilj:
- Procenu potrebnih količina drvne sečke za planirane kotlarnice na biomasu u Zaječaru;
- Analizu da li dostupni potencijali drvne biomase (šumski ostaci, pilanski ostaci, biomasa
pored puteva i rečnih obala, orezine iz voćnjaka) zadovoljavaju zahteve za potrebnim
količinama i kvalitetom drvne sečke za projekat u Zaječaru;
- Analizu situacije na tržištu drvne biomase, identifikaciju potencijalnih dobavljača (specijalnih
preduzeća za mobilizaciju biomase, prerađivača drveta, proizvođača drvne sečke, peleta i
slično) kao i njihove mogućnosti i raspoloživost za učešće u snabdevanju u smislu količina,
kvaliteta i kapaciteta;
- Analizu očekivanih cena drvne sečke, uključujući i troškove sirovina i proizvodnje drvne
sečke;
- Pregled načina skladištenja, tehnologija i mašina koje se mogu koristiti za seču, izvlačenje i
logistiku vezanu za proizvodnju drvne sečke;
- Predlog upravljanja lancem snabdevanja i ugovaranje, uključujući i finansijsku analizu sa
ekonomskim indikatorima organizacije snabdevanja biomasom i finansijske opcije
(investicije u mašine, oprema, skladište, kontrolu kvaliteta, operativne troškove, ekonomske
indikatore, analizu osetljivosti).
Zadaci konsultanta sastojali su se od:
- Zadatak 1: Poseta Gradu Zaječaru:
o Poseta i analiza lokacije sistema DSG skladišnih prostora i logističkih mogućnosti;
o intervjuisanje najvažnijih potencijalnih snabdevača drvnom biomasom (preduzeća
koja gazduju šumama, vlasnici šuma, prerađivači drveta) u svrhu dobijanja
informacija o tržištu, logističkim izazovima i raspoloživosti za učešće u snabdevanju;
- Zadatak 2: Dizajn i verifikacija logističkih modela i modela snabdevanja budućeg sistema
daljinskog grejanja Zaječara drvnom sečkom;
o Analiza i dizajn modela snabdevanja drvnom biomasom i definisanje optimalnog
modela za obezbeđenje, sakupljanje, iveranje, skladištenje, i dostavu drvne sečke do
sistema daljinskog grejanja na ekonomski najefikasniji način;
o Pregled svih troškova u okviru lanca snabdevanja drvnom biomasom (sirovine,
sakupljanje, skladištenje, sušenje i iveranje);
o Davanje zaključaka vezanih za optimalan model snabdevanja kao i preporuka i
uputstava o tome kako da obezbede bolji, jeftiniji i pouzdaniji logistički koncept;
o Davanje preporuka i uputstava vezanih za modele ugovaranja snabdevanja između
potencijalnih snabdevača i opštine.
- Zadatak 3: Predstavljanje rezultata analiza što uključuje:
o Sažetak rezultata na Engleskom i Srpskom jeziku u pisanom izveštaju kao i
elektronska verzija Studije (WORD, PDF);
o Obezbeđenje PPT prezentacije;
o Priprema ostalih traženih rezultata.
Izveštaj je pripremljen od strane Foragrobio CC doo u predat u Septembru 2018.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 9 of 59
3. Metodologija
Primenjena metodologija u pripremi Studije se sastojala od sledećih koraka:
- Pregled literature, regulative i ostalih izvora vezanih za drvnu biomasu, opremu, logistiku,
opštinu/područje;
- Pregled koncepta sistema daljinskog grejanja za Zaječar;
- Identifikacija relevantnih predstavnika zainteresovanih strana za intervjuisanje i zakazivanje
intervjua;
- Sastanci i intervjui sa zainteresovanim stranama;
- Analiza potencijalnih lokacija za skladištenje i operacije prerade biomase;
- Dizajn koncepta snabdevanja drvnom sečkom uključujući i procenu investicija i operativnih
troškova;
- Finansijska analiza uključujući i ekonomske indikatore;
- Izveštavanje.
Pregled literature i izvora bio je fokusiran na obezbeđenje informacija o opštini i okruženju,
uključujući njihove aktivnosti vezane za sprovođenje projekta daljinskog sistema grejanja na
biomasu. Takođe, relevantna regulativa vezana za šumarstvo, drvnu industriju, životnu sredinu,
transport, izgradnju i lokalnu administraciju je analizirana kako bi se definisale potencijalne prepreke
u snabdevanju drvnom biomasom. Studije i logistički koncepti za snabdevanje biomasom za opštine
ili gradove u okruženju Zaječara su pregledane, takođe. Pregledana je i literatura vezana za
logističke koncepte i ostale relevantne studije vezane za raspoloživost biomase. Identifikovane su
zainteresovane strane i njihovi predstavnici i to sledeće grupe:
- Lokalna administracija (Opština) – donosioci odluka i potencijalni dobavljači i potrošači
biomase;
- Javno preduzeće koje gazduje državnim šumama – snabdevanje, ugovaranje drvne biomase
kao i informacije o proizvodnji drveta u državnim i privatnim šumama, šumska infrastruktura
i potencijalni snabdevači;
- Postojeći proizvođači ili prerađivači drveta i drvne biomase – snabdevanje i ugovaranje, kao
i informacije o stanju na tržištu
- Ostali vlasnici i korisnici šuma – šumarska i rudarska preduzeća kao potencijalni snabdevači
drvetom;
- Preduzeće koje upravlja vodama – snabdevanje drvetom sa obala reka;
- Proizvođači voća – snabdevanje drvnom biomasom iz orezivanja i krčenja voćnjaka.
Sastanci i intervjui su održani 20. jula i od 21-24.avgusta 2018, zajedno sa posetama potencijalnih
lokacija za skladištenje i preradu drvne biomase.
Specijalna metodologija je razvijena za utvrđivanje količina drvne biomase koje se mogu obezbediti
planskim čišćenjem škarpi puteva i obala reka. Metodologija se sastoji od mapiranja područja uz
korišćenje shape fajlova i topografskih mapa kako bi se definisao raspored i dužine reka i puteva,
kao i granice opština i šumskih područja. Za mapiranje korišćen je otvoreni softver Quantum GIS2.
U narednom koraku, kada su dužine reka i puteva identifikovane, određene su površine na kojima
raste vegetacija u širinama od 2 do 5 metara. Takođe, procenjena je pokrivenost drvenaste
2 https://qgis.org/en/site/
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 10 of 59
vegetacije po jedinici površine i procenjen je očekivan prirast vegetacije uz pretpostavku da se seča
vrši svakih pet godina.
Koncept snabdevanja drvnom sečkom je dizajniran na osnovu pregleda literature, lokalnih uslova,
inputa zainteresovanih strana, logističkih studija i dostupnih primera najbolje prakse. Investicioni i
operativni troškovi su bazirani na pregledu relevantnih izvora kao i na osnovu informacija pruženih
od strane intervjuisanih lica, standarda izgradnje i distributera mašina i opreme.
Finansijska analiza, bazirana na osnovu definisanih investicionih i operativnih troškova i prihoda,
uključila je i primenu metoda kalkulacija NPV, iRR, BCR, vremena povraćaja investicije, analize
osetljivosti koja pokazuje promenu finansijskih indikatora u slučaju promene osnovnih inputa.
Izveštaj je pripremljen i predat na komentare u GIZ DKTI 7. Septembra 2018. god.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 11 of 59
4. Pozadina
Poglavlje ispod pruža osnovne informacije o Gradu Zaječaru i aktivnostima na izmeni goriva i razvoju
sistema daljinskog grejanja, tehničkim aspektima, zahtevima za biomasom u smislu oblika, kvaliteta
i količina i raspoloživosti biomase.
4.1. Grad Zaječar
Mapa Grada Zaječara je prikazana ispod.
F-1: Pozicija Grada Zaječara
Zaječar se nalazi u regionu Istočne i Južne Srbije u Zaječarskom okrugu. Osnovne informacije o
Gradu su prikazane u tabeli ispod:
Info/Grad Zaječar
Površina km2 1.069
Broj naselja 1 urban+40 ruralnih
Ukupna pop.3 59.461 (43.860 u urbanim naseljima)
T-1: Osnovne informacije o Gradu Zaječaru
3 Prema Censusu od 2011 - http://popis2011.stat.rs/?page_id=2162
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 12 of 59
4.2. Potreba za biomasom u sistemu daljinskog grejanja u Zaječaru
Projekat za sistem daljinskog grejanja u Zaječaru je u fazi razvoja. Planirane su 2 kotlarnice na
biomasu, čije je projektovanje u toku. Prvi projekat je mali sistem daljinskog grejanja za nekoliko
škola, sportsku halu i gradsko pozorište. Mapa ispod prikazuje lokaciju budućeg sistema daljinskog
grejanja za javne objekte u Zaječaru.
F-2: Pozicija budućeg sistema DSG na biomasu u Zaječaru
Imajući u vidu da projektovanje kotlarnica još uvek nije gotovo, za potrebe ove Studije konsultant je
izvršio grubu kalkulaciju potrebne snage toplotne energije i potrebnih količina drvne sečke.
Map data © 2018 Google
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 13 of 59
Imajući u vidu grejnu površinu od oko 12.400 m2, potrebnu toplotu od 120 W/m2 i 50% pokrivanja
toplotnih potreba kotlom na biomasu, uz ostatak pokriven kotlovima na lako lož ulje ili komprimovani
prirodni gas kao rezervu i za pokrivanje vršnog opterećenja, ukupni kapacitet kotlova na sečku od
0.75 MW bi trebalo da bude dovoljan. Imajući u vidu sadašnju situaciju na tržištu drveta i biomase
kao i planove Grada Zaječara da proizvodi drvnu sečku iz biomase koja potiče od vegetacije sa
škarpi puteva i obala reka, sečka lošeg kvaliteta, visokog sadržaja vode i pepela je preporučena kao
gorivo. Imajući u vide energetsku vrednost od 2,52 kWh/kg za sečku sa sadržajem vode od M45,
89% efikasnost kotla i 2.500 sati rada sa 100% opterećenja i 1.500 sati rada sa 30% opterećenja,
ukupne potrebne količine drvne sečke su oko 990 tona.
Kotlovi će biti instalirani u novoj kotlarnici u blizini gradskog fudbalskog stadiona. Slike ispod
pokazuju buduću lokaciju kotlarnice i najznačajnije potrošače toplote.
F-3: Lokacija buduće kotlarnice na drvnu sečku i srednjoškolski centar kao glavni potrošač
Drugi projekat je kotlarnica u okviru Medicinskog centra Zaječar. Ispod su prikazane fotografije i
mapa sa lokacijom Medicinskog centra. Imajući u vidu da projektovanje kotlarnica još uvek nije
gotovo, za potrebe ove Studije konsultant je izvršio grubu kalkulaciju potrebne snage toplotne
energije i potrebnih količina drvne sečke koristeći iste principe kao i u prethodnom slučaju. Imajući
u vidu grejnu površinu od oko 37.000 m2, potrebnu toplotu od 120 W/m2 i 50% pokrivanja toplotnih
potreba kotlom na biomasu, uz ostatak pokriven kotlovima na lako lož ulje ili komprimovani prirodni
gas kao rezervu i za pokrivanje vršnog opterećenja, ukupni kapacitet kotlova na sečku od 2.2 MW
bi trebalo da bude dovoljan. Iako Grad nema planove da snabdeva sečkom i Zdravstveni centar,
obzirom da nema ni nadležnosti vezane za isti, imajući u vidu sadašnju situaciju na tržištu drveta
verujemo da sečka lošeg kvaliteta, visokog sadržaja vode i pepela treba biti preporučena kao gorivo.
Imajući u vide energetsku vrednost od 2,52 kWh/kg za sečku sa sadržajem vode od M45, efikasnost
kotla od 89% i 2.500 sati rada sa 100% opterećenja i 1.500 sati rada sa 30% opterećenja, ukupne
potrebne količine drvne sečke su oko 2.630 tona.
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 14 of 59
F-4: Zaječarski Medicinski Centar – jedna od klinika, kotlarnica i sistem za distribuciju pare
Imajući u vidu da će se sirovina za drvnu sečku sastojati od: vegetacije sa škarpi puteva, vegetacije
iz obala reka, žbunaste i drvenaste vegetacije iz parkova, tankih grana iz orezivanja voćnjaka, kao i
šumskih ostataka, zahtev za kvalitetom sečke prema SRPS EN ISO 17225-44 bi trebao da bude:
Sadržaj vode do M55%max kako bi se smanjio period sušenja; veličina čestica: P31/31S-P45S;
sadržaj pepela do A5.0; Klase kvaliteta A1, A2, B1, B2. Nasipna gustina: BD150-300 kg/nasipnom
m³; Donja toplotna moć: minimum 8 MJ/kg.
Ukupna godišnja potreba za drvnom sečkom bi bila do 3.600 tona/godišnje ili 10.000 nasipnih
m³/godišnje, nasipne gustine BD od 360 kg/nasipnom m³.
4 http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=53689
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 15 of 59
F-5: Zaječarski medicinski centar
Map data © 2018 Google
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 16 of 59
5. Raspoloživost biomase Raspoloživost biomase za Zaječarski DSG nije analizirana do sada. Ipak, raspoloživost biomase u
regionu jeste analizairana u sklopu aktivnosti na promeni goriva u DSG Negotin, Kladovo i Knjaževac
u okviru aktivnosti podržanih od KfW u 20145 godini. Ove analize su bile fokusirane na raspoloživost
ogrevnog drveta, pilanski ostataka i šumskih ostataka u radijusu od 50 km između pomenutih
gradova. Analiza raspoloživosti poljoprivredne biomase6 za Srbiju je izrađena u okviru GIZ DKTI
projekta, a ona je obuhvatila i Grad Zaječar i okolne opštine. Do sada nisu vršene analize
raspoloživosti biomase sa škarpi puteva i obala reka. Takođe, nisu analizirane ni raspoložive količine
biomase iz orezivanja ili krčenja voćnjaka.
5.1. Raspoloživost ogrevnog drveta, šumskih ostataka, pilanskih ostataka i drvne sečke Zaječar je lociran u nekadašnjem timočkom šumskom području, koje pokriva delove Zaječarskog i
Borskog okruga, tj. Opštine Zaječar, Boljevac, Knjaževac, Bor, Negotin i Kladovo i deo Opštine
Majdanpek (oko Donjeg Milanovca). Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta je preko 215.000ha
od čega je 60% u privatnom vlasništvu. Državnim šumama gazduje JP Srbijašume, Šumsko
Gazdinstvo Timočke šume – Boljevac. Malim privatnim šumama gazduju njihovi vlasnici dok za njih
stručno-tehničke poslove obavlja JP Srbijašume, ŠG Timočke šume – Boljevac. Postoje 3 srednja
vlasnika privatnih šuma. Prvi je Eparhija Timočka Srpske Pravoslavne Crkve, a njihovim šumama
gazduje preduzeće Foresting doo. Drugi srednji vlasnik je kompanija Rakita Explorations doo koja
otkupljuje šume i zemljišta od malih vlasnika za potrebe razvoja rudnika. Treći je poljoprivredno
preduzeća Salaš doo, koje u svom vlasništvu ima i šuma. Postoje i državne šume kojima gazduju
druga preduzeća, kao što je RTB Bor, koji je u procesu privatizacije. Svi pomenuti vlasnici i korisnici
zemljišta, biće detaljnije analizirani u poglavlju 6.2.
Ukupna godišnje planirana zapremina posečenog drveta u timočkom regionu prevazilazi 280.000m3,
pri čemu je planirana seča u državnim šumama oko 160.000 m3 godišnje, a u privatnim 120.000m3
godišnje. Dodatno, površine pod šumom u delovima opština Boljevac, Knjaževac i Zaječar bile su
značajno oštećene ledolomom 2014. godine. Ove šume se predmet sanacije od 2015. godine do
danas.
U državnim šumama do sada je iz sanacija ledoloma proizvedeno oko preko 190.000 m3, dok će
30.000 m3 biti proizvedeno ove godine. Svake godine od 2015. do 2018. oko 60.000-80.000 m3
godišnje drveta se proizvodilo pri sanacijama ledoloma u privatim šumama. Iako se ledolomi
uglavnom sanirani, postoje značajna sušenja drveća u oštećenim sastojinama, koja se javljaju nakon
sušenja zbog otvaranja sklopa i upala kore. Upravo iz tog razloga, može se očekivati povećanje
količina posečenog drveta u naredim godinama. Imajući u vidu učešće od 20-40% tehničkog drveta
i 5-10% učešće iskoristivog šumskog ostatka, ukupna količina ogrevnog drveta koja se proizvodi u
regionu prelazi 160.000 m3 ili 180.000 tona godišnje, računajući da je tvrdo drvo dominantno.
5 2014. Studije Predizvodljivosti za 15 toplana na biomasu u Srbiji u gradovima/opštinama: Bajina Bašta,
Čačak, Jagodina, Kikinda, Kladovo, Knjaževac, Kosjerić, Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Priboj,
Šabac, Trstenik, Velika Plana, Zrenjanin. iC Consulenten for KfW.
6 2017. Dostupnost poljoprivrdne biomase u Srbiji. Wieser, H. Milijic, V. za GIZ DKTI. http://www.bioenergy-
serbia.rs/images/documents/studies/20171028_Agrobiomass_Study_RS.pdf
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 17 of 59
Dodatnih 23.000 tona šumskog ostatka se mogu iskoristiti za proizvodnju drvne sečke. Na sve ovo
treba dodati i količine ležećeg materijala iz ledoloma koji još nisu sanirani. Mogu se očekivati i
dodatne količine neplranirano posečenog drveta iz krčenja za potrebe proširenja rudnika. Imajući u
vidu potrebe Zaječarskih kotlarnica na biomasu od 3.600 tona/god, one predstavljaju svega 1,8%
godišnje proizvodnje ogrevnog drveta i šumskih ostataka u timočkom regionu.
F-6: Ledolomi u šumama u okolini Zaječara, Boljevca i Knjaževca
Ipak, i pored toga da je proizvodnja drveta povećana, tražnja za drvetom je povećana još više što
značajno utiče i na cene. Najznačajniji potrošači drveta u Srbiji kao što su Kronospan7, fabrika
iverice, Sparrow8 i Eko Step pellet9 proizvođači peleta, se snabdevaju iz regiona. Dodatno, Bioenergy
point10 jedan od najvećih proizvođača peleta i potrođača drveta u Srbiji se nalazi u Boljevcu i veći
deo od svojih zahteva za 100,000 tona/godišnje drveta pokriva iz Timočkog područja. Ovo
preduzeća upravo gradi CHP postrojenje kapaciteta 2.4 MWel11 koje bi trebalo da započne sa radom
sledećeg leta i da troši više od 30.000 tona drvne sečke godišnje. Takođe, postoji značajan
proizvođač peleta u okolini Kladova. Četiri pomenuta preduzeća se nadmeću u snabdevanju
drvetom, pokušavajući da obezbede količine iz državnih i privatnih šuma. One su razvile i kapacitete
za seču, izvlačenje i transport drveta i nadmeću se i za kupovinu drveta na panju iz šuma oštećenih
ledolomima. Dodatno, u regionu postoji tradicionalna proizvodnja ogrevnog drveta kako za potrebe
lokalnih sredina tako i snabdevanje gradova u Vojvodini. Uz to, tražnja za trupcima raste značajno,
zahvaljujući porastu tražnje za tehničkim drvetom u Kini i u domaćoj drvnoj industriji.
7 https://rs.kronospan-express.com/sr
8 http://sparrow.rs/kontakt/
9 http://www.ekostep-pellet.rs/en/about-us
10 http://www.bioenergy-point.rs/
11 http://www.mre.gov.rs/doc/registar230818.html#Sec_Biomasa
Photo by Foragrobio cc doo © 2015-2017 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 18 of 59
Ovo je uzrokovalo značajan skok cena ogrevnog drveta od 20% krajem 2017.god. i sličan skok cena
tehničkog drveta.
U Zaječarskom i Borskom okrugu postoje samo 2 pilane. Jedna u Zaječaru, a druga u blizini Donjeg
Milanovca. Naka doo12 je jedina pilana u krugu od 100 km od Zaječara. Njihovi godišnji kapaciteti
prerade su 8.000 m3 trupaca, što rezultuje pojavom od 3.000-4.000 tona pilanskih ostataka, ipak sve
te količine se iskoriste za proizvodnju peleta kapaciteta 6.000 tona/godišnje pa su im potrebne i
dodatne količine sirovine za pelet. Imajući u vidu da nema ostalih pilana u okruženju, pitanje je da li
se pilanski ostaci iz regiona mogu uzeti u obzir kao izvor sirovine za drvnu sečku.
U okruženju, za sada, ne postoje specijalizovana preduzeća za drvnu sečku. Sadašnja tražnja za
sečkom je niska, ali će se povećati sa razvojem postojećih projekata koji podrazumevaju promenu
goriva u toplanama i javnim objektima, koji su u toku u nekoliko opština13 u Timočkom regionu.
Tražnja će se povećati i sa CHP projektima koji se razvijaju14. Pored drveta koje potiče iz šuma,
drvenasta vegetacija koje potiče iz drugih izvora se treba uzeti u obzir za proizvodnju drvne sečke.
Kako bi se omogućilo korišćenje sirovina za drvnu sečku, za kojima ne postoji izražena tražnja, i
kako bi se smanjili troškovi nabavke sirovina, kvalitet drvne sečke bi trebalo umanjiti do mere da se
omogući sadržaj vode do 55% i sadržaj pepela do 5%.
5.2. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz čišćenja škarpi puteva i obala reka Osnovna pretpostavka vezana za raspoloživost drvne biomase sa ivica puteva i obala reka je da se
područje treba ravnomernim zahvatima očistiti u narednih pet godina i da se naredna čišćenja vrše
u istim intervalima. Pri prvim sečama količina raspoložive biomase može biti i veća, jer ovakva
čišćenja nisu obavljana redovno. Što se tiče ivica puteva, sledeće pretpostavke su promenjene: 25
tona/ha kao petogodišnji prirast odnosno proizvodnja sveže drvne biomase, 2 metara prosečna
širina pojasa ivice puta na po 2 strane, kao bufer između puta i ostalog zemljišta koje se čisti. U
praksi bufer zona između putnog i drugog zemljišta zavisi od katastarske i vlasničke situacije, ali je
prosek od 2 metara na 2 strane ili ukupno 4 metara uzet za kalkulaciju. Uzeta je i prosečna
pokrivenost putnog pojasa drvenastom vegetacijom od 70%. Što se tiče raspoloživosti biomase,
kalkulacija je vršena samo za lokalne puteva koje održava Grad Zaječar i susedni Grad Bor i opštine
Negotin, Boljevac i Knjaževac. Državni putevi nisu uzeti u obzir, jer se oni redovno održavaju i
vegetacija je već očišćena, a i njihovo održavanje nije u nadležnosti lokalnih samouprava.
12 http://www.naka-doo.com/pelet.html
13 Negotin razvija kotlarnicu na drvnu sečku u okviru bolnice, uz podršku Kancelarije za upravljanje javnim
ulaganjima. Kladovo razvija projekat toplane na drvnu seču uz podršku KfW banke kao i kotlarnicu na
drvnu sečku u okviru bolnice uz podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima. Knjaževac razvija
kotlarnicu na drvnu sečku u okviru bolnice uz podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.
Majdanpek je već instalirao kotlove na drvnu sečku u srednjoj školi uz podršku Kancelarije za upravljanje
javnim ulaganjima i razvija toplanu na drvnu sečku uz podršku KfW banke. Bor razvija kotlarnicu na
drvnu sečku u okviru bolnice uz podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i u procesu je
selekcije za podršku KfW za toplanu na drvnu sečku.
14 Pored projekta Green Energy point CHP, projekat CHPa od 4MWel u Boljevcu je u razvoju od strane
kompanije Tersa Balkan doo, koja je ishodovala energetsku dozvolu -
http://www.mre.gov.rs/doc/Zahtevi_ED220818.html#
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 19 of 59
F-7: Putna mreža Zaječara i susednih opština
Map by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 20 of 59
F-8: Ivice puteva u okolini Zaječara
Ukupna količina raspoložive drvne biomase iz čišćenja ivica lokalnih puteva na teritoriji Grada
Zaječara je 350 tona godišnje, a kada se na to dodaju i susedne opštine imamo do 2.300 tona
godišnje raspoložive drvne biomase sa ivica puteva.
Grad/Opština držina (m) Površina (ha) Masa
(tona na 55% sadržaja vode)
Godišnji prinos (tona na 55%
sadržaja vode)
Boljevac 249.736 100 1.748 350
Bor 366.642 147 2.566 513
Knjaževac 446.232 178 3.124 625
Negotin 317.132 127 2.220 444
Zaječar 249.104 100 1.744 349
Ukupno 1.628.844 652 11.402 2.280
T-2: Raspoloživost drvne biomase sa ivica lokalnih puteva u Zaječaru i susednim opštinama
Što se tiče obala reka, sledeće pretpostavke su usvojene: 35 tona po ha kao petogodišnja
proizvodnja sveže drvne biomase; 3 metara sa obe stane ili 6 metara ukupno kao zona obale -
između reke i susednog zemljišta koja se treba čistiti od vegetacije u slučaju vodotoka drugog reda
kojima upravljaju lokalne samouprave i 5 metara sa obe strane ili 10 metara ukupno kao zona obale
– između reke i susednog zemljišta koja se treba čistiti od vegetacije u slučaju Timoka kojim
upravljaju JP Srbijavode. U praksi širina ove zone zavisi od katastarske situacije i vlasništva ali je
ovaj prosek uzet za kalkulacije. Prosečna pokrivenost obale vegetacijom od 70%. Samo su uzete u
obzir obale reka van šumskih područja. Obale reka u šumskih područjima nisu uzete u obzir jer su
one ili deo gazdinskih jedinica u državnim šumama ili deo privatnih šuma, tako da nadležnost lokalnih
samouprava i vodoprivrednih preduzeća u čišćenju ovih obala ne postoji.
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 21 of 59
F-9: Mreža reka i šumska područja u Zaječaru i susednim opštinama
Map by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 22 of 59
F-10: Obala Timoka u okolini Zaječara
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 23 of 59
Grad/Opš. Dužina
vodotoka (m)
Dužina vodotoka
u šumama
(m)
Dužina vodotoka
van šuma (m)
JP Srbijavode
dužina vodotoka
(m)
P (ha)
Drvna biomasa (tona na 55%sv)
Prinos (t/god na 55% sv)
Lok su. dužina
vodotoka (m)
P (ha)
Drvna biomasa (tona na 55%sv)
Prinos (t/god na 55% sv)
Boljevac 228.292 104.356 123.937 45.014 45 1.103 221 78.922 47 1.160 232
Bor 295.123 157.533 137.590 16.417 16 402 80 121.173 73 1.781 356
Knjaževac 194.733 20.239 174.494 79.612 80 1.951 390 94.882 57 1.395 279
Negotin 354.016 136.787 217.230 48.754 49 1.194 239 136.453 82 2.006 401
Zaječar 438.588 116.864 321.724 106.343 106 2.605 521 215.382 129 3.166 633
Ukupno 1.510.753 535.778 974.975 328.162 296 7.255 1.451 646.812 388 9.508 1.902
T-3: Raspoloživost drvne biomase sa obala vodotoka u Zaječaru i susednim opštinama
Ukupna količina raspoložive drvne biomase koja se može sakupiti čišćenjem vegetacije sa obala
vodotoka drugog reda na teritoriji Grada Zaječara je do 630 tona godišnje. Sa druge strane ukoliko
se na ovo dodaju i obale Timoka na teritoriji Grada, dodatnih 520 tona godišnje se može obezbediti.
Ukoliko gledamo samo vodotoke drugog reda na području Zaječara i susednih lokalnih samouprava
raspoloživost iznosi 1.900 tona godišnje. Ako se na ovo dodaju i vodoci prvog reda koje održavaju
JP Srbijavode ukupan potencijal drvne biomase je oko 3.353 tona godišnje.
U nadležnosti zaječarskog komunalnog preduzeća su i parkovi i park šuma Kraljevica gde se oko
500 tona drvne biomase godišnje može obezbediti iz sanitarnih seča i čišćenja žbunaste vegetacije.
Ukupna raspoloživost drvne biomase koja se može organizovati i sprovesti direktno od strane Grada
Zaječara sa lokalnih puteva, reka i parkova se procenjuje na 1.500 tona godišnje.
Ukupna raspoloživost drvne biomase koju može da proizvede komunalno preduzeće i Zaječara u
Zaječaru i susednim opštinama – na lokalnim putevima i vodotocima drugog reda iznosi 4.200 tona
godišnje.
Ukupna raspoloživost drvne biomase koja čija se proizvodnja može organizovati u saradnji između
Grada Zaječara i JP Srbijavode na teritoriji Grada Zaječara iznosi 520 tona godišnje, a kada se na
ovo dodaju i susedne opštine dobijamo raspoloživost za proizvodnju drvne biomase od 1.450 tona
godišnje.
5.3. Raspoloživost drvenaste vegetacije iz orezivanja i čišćenja voćnjaka U okolini Zaječara postoji tradicija voćarske proizvodnje i to na većim površinama, što potiče od
bivših državnih poljoprivrednih preduzeća. U blizini Zaječara ima nekoliko privatnih firmi kao što su:
Delta Agrar doo, Agromarket doo i Salaš doo koje u svom posedu imaju voćnjake od preko 100ha
jabuka, višnje i drugog voća. Voćnjaci jabuka, se mogu smatrati kao najinteresantniji u smislu količina
biomase koje nastaju iz orezivanja. Godišnje se u zasadima jabuka starijim od 10 godina oreže od
4-8 tona/ha. Salaš doo, sakupi oko 100 tona orezina i drvnog materijala iz krčenja voćnjaka sa oko
30 ha voćnjaka koje orezuju i 10 ha starog voćnjaka višnje kojih krče. Sa druge strane Delta Agrar
sakuplja 1-2 t/ha sa 150 ha njihovih maldih zasada jabuka, koje po pravilu mulčiraju na licu mesta.
Imajući u vidu njihove planove da zasade preko 500 ha plantaža jabuka u narednim godinama u
okolini Zaječara, oni se mogu smatrati potencijalnim izvorom sirovina za drvnu sečku kada zasadi
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 24 of 59
budu sazreli. Agromarket takođe sve orezine mulčira, ali količine nisu značajne obzirom da se radi
o zasadima višnje koje se ne režu intenzivno. Analize ostataka iz orezivnja voća do sada nisu
rađene. Imajući u vidu postojanje starih voćnjaka u vlasništvu malih poljoprivrednika, kao i ekspanziju
novih zasada, količine drvnog materijala koje će se u budućnosti moći sakupiti iz voćnjaka mogu biti
relevantne za snabdevanje drvnom sečkom.
5.4. Raspoloživost poljoprivredne biomase Raspoloživost poljoprivredne biomase je analizirana do detalja u 2017. Dostupnost poljoprivredne
biomase u Srbiji Wieser, H. Milijic, V. za GIZ DKTI15. Ako imamo u vidu potencijale opisane u
pomenutoj studiji kao potencijale koje se mogu prikupiti u formatu velikih bala, a koji podrazumevaju
stopu iskorišćenja slame od 60% na posedima većim od 50 ha uz umanjenje za količine slame koje
koriste stočarski proizvođači na farmama većim od 50 ha, kako objašnjava metodologija iz Studije
do detalja, ukupan potencijal poljoprivredne biomase koja podrazumeva slamu ječma, raži, ovsa,
pšenice, ostalih žitarica, kukuruza, soje i suncokreta, i imajući u vidu korišćenje slame u stočarskoj
proizvodnju, na teritoriji Grada Zaječara se može sakupiti oko 3.000 tona/godišnje, dok na prostoru
celog okruga oko 3.400 tona/godišnje. U blizini visok potencijal postoji u Negotinu – oko 9.000
tona/god. Poljoprivredna biomasa ima specifične zahteve vezane za logistiku, skladištenje i
sagorevanje. Ona zahteva značajne površine za skladištenje sa jedne strane i specifične mašine sa
druge strane. Takođe, zahteva i specifične kotlove sa rešetkama konstruisanim da izdrže visok
sadržaj pepela sa niskom tačkom topljenja. Kotlovi na poljoprivrednu biomasu su 40-60% skuplji za
istu snagu od kotlova na drvnu biomasu i obično se ne izrađuju sa kapacitetom ispod 1MW. Tako da
mi ne možemo preporučiti kotlove na poljoprivrednu biomasu i korišćenje poljoprivredne biomasu za
kotlarnice u Zaječaru.
15 http://www.bioenergy-serbia.rs/images/documents/studies/20171028_Agrobiomass_Study_RS.pdf
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 25 of 59
6. Logistički model snabdevanja drvnom sečkom
Zahtevi za kvalitetom drvne sečke određuju primenljiv logistički koncept mnogo više nego potrebne
količine – količine određuju razmeru primenjenog koncepta, ali ne i model. Zahtev ovog projekta je
sadržaj vode od maksimalno 55%, koji određuje da se može koristiti sečka iz svežeg drveta –
sirovina za proizvodnju sečke se ne mora osušiti pre iveranja ili se sama sečka ne mora osušiti pre
korišćenja. Takođe, dozvoljeni sadržaj pepela je do 5% što implicira da se potrebna sečka može
proizvoditi i iz tankih grana, grmlja, grana sa lišćem i iglicama. Drvna sečka za ovaj projekat se može
proizvoditi iz ogrevnog drveta, šumskih ostataka, pilansih ostataka, ostataka iz čišćenja i orezivanja
voćnjaka, čišćenja parkova i drvenaste vegetacije sa obala reka i škarpi puteva. Ovaj materijal se
može iverati u svežem stanju, a može se i uskladištiti i iverati kasnije. Takođe, proizvedena sečka
za ovaj projekat se može uskladištiti pod nadstrešnicom ili na otvorenom.
Imajući u vidu sisteme daljinskog grejanja na drvnu sečku, koji se razvijaju u ostalim gradovima
Isočne Srbije (Kladovo, Majdanpek, Negotin, Bor, Knjaževac) i zahtev za drvnom sečkom kotlarnica
koje se planiraju u Zaječaru, otvara se jasna poslovna prilika za razvoj proizvodnje drvne sečke. U
slučaju Zaječara ovaj posao se može proširiti i na čišćenje drvenaste vegetacije sa obala reka i
škarpi puteva. Grad Zaječar je prepoznao ovu priliku i napravio prve korake u nabavci mašina za
čišćenje puteva i proizvodnju drvne sečke. Njihova ideja je da proizvode drvnu sečku, kako bi
zadovoljili sopstvene buduće potrebe i ako je moguće da višak sečke prodaju na tržištu. Što se
čišćenja puteva tiče, njihova ideja je da ovo sprovode na putevima čije je održavanje u nadležnosti
grada i u drugim opštinama ukoliko je to moguće. Iste mašine se mogu iskoristiti i za čišćenje obala
reka. Ukoliko Gradu budu bile potrebne dodatne količine sirovina za sečku, Grad iste može da nabavi
od preduzeća koja gazduju šumama, vlasnika privatnih šuma ili poljoprivrednih preduzeća koja imaju
voćnjake Takođe, postoji i opcija kupovine dodatnih količina na tržištu.
Primarni snabdevači drveta za iveranje su korisnici državnih šuma – JP Srbijašume, mali vlasnici
privatnih šuma, srednji vlasnici privatnih šuma – Eparhija Timocka i preduzeće Foresting doo koje
gazduje njihovim šumama, preduzeća koja se bave rudarstvom Rakita Eksploration i RTB Bor,
vodoprivredno preduzeće JP Srbijavode kao i firme koje izvode radove u održavanje vodotokova,
vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta i voćnjaka kao što su Salas doo i Delta Agrar, gradsko
komunalno preduzeće JKP Timok Održavanje koje se bavi održavanjem puteva i vodotoka i drugi.
Opština ima sledeće opcije:
- O1 – da ugovori snabdevanje drvenim materijalom (ogrev/šumski ostaci/vegetacija sa škarpi
puteva i obala reka/ostalo) i organizuje skladištenje/sušenje i iveranje;
- O2 – da ugovori snabdevanje potrebnih količina drvne sečke adekvatnog kvaliteta.
Ovo poglavlje će obraditi snabdevanje i logističke modele u detaljima, uključujući i analizu
potencijalnih snabdevača kao i organizacione opcije.
6.1. Koncept snabdevanja
Primenljiv model lanca snabdevanja je predstavljen na ilustraciji ispod. Sledeće operacije su prisutne
u ovom modelu:
1. Proizvodnja i prikupljanje drvne biomase, što sadrži:
a. Seču drveta i biomase – u slučaju korišćenja drvne biomase iz šuma, obala reka i
škarpi puteva;
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 26 of 59
b. Izvlačenje drveta i biomase na šumski put ili na šumsko stovarište – u slučaju
korišćenja drvne biomase iz šuma, škarpi puteva i obala reka;
c. Preradu drveta uz proizvodnju drvnog ostatka u primarnoj preradi – u slučaju
korišćenja drvne biomase iz prerade drveta;
d. Transport drvne biomase do centralnog stovarišta;
2. Operacije u BLTC, uključujući:
a. Skladištenje drvne biomase;
b. Iveranje;
c. Skladištenje drvne sečke;
d. Manipulaciju biomasom i drvnom sečkom;
3. Transport drvne sečke;
4. Potrošnju drvne sečke u DSG, uključujući:
a. Skladištenje u skladištu kotlarnice;
b. Manipulaciju drvnom sečkom;
c. Potrošnju drvne sečke.
F-11: Model snabdevanja drvnom sečkom
Proizvodnju i sakupljanje drveta i drvne biomase organizuju vlasnici ili korisnici šuma. U planinskim
područjima Istočne Srbije, seča se vrši motornim testerama dok se izvlačenje drveta vrši skiderima
ili adaptiranim poljoprivrednim traktorima. Ova praksa postoji i u državnim i u privatnim šumama, sa
razlikom da je mreža puteva razvijenija u državnim šumama kao i razmere operacija. Individualni
vlasnici privatnih šuma operacije izvode na manjim površinama – na jednoj ili više parcela, dok
korisnici državnih šuma operacije izvode u jednom ili više odeljenja u okviru gazdinskih jedinica.
Drvna biomasa se može proizvoditi i čišćenjem vegetacije sa obala reka i ivica puteva. U ovom
slučaju specijalne mašine koje seku automatski ili ručna seča se može primeniti. Drvna biomasa se
potom treba transportovati na centralno stovarište – BLTC što podrazumeva operacije utovara na
transportno sredstvo na šumskom putu ili stovarištu ili na pilani ako se radi o pilanskim ostacima.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 27 of 59
Drvna sečka se takođe može proizvoditi direktno na šumskom ili asfaltnom putu. Centralno stovarište
za biomasu jeste mesto sa dovoljno prostora za neprerađenu biomasu, za skladištenje drvne sečke
i za manipulaciju angažovanim mašinama. Na tom stovarištu drvna biomasa se pomoću iverača
prerađuje u drvnu sečku. Drvna sečka se može skladištiti na istom mestu pod nadstrešnicama kako
bi se obezbedilo dodatno sušenje i zaštita od atmosferskih padavina. Manipulacija drvnom
biomasom se obavlja telehendlerima ili frontalnim utovarivačima, a moguća je i primena traktora sa
utovarnom kašikama. Iverači mogu biti mobilni i stacionarni a praktičnija je upotreba mobilnih
mašina.
Transport sečke do toplane se izvodi vozilima koja imaju mogućnost samo-istovara. Ovakva vozila
moraju biti usklađena sa transportnim propisima, naročito ako se kotlarnica nalazi u gradu gde je
pristup kamionima ograničen ili zabranjen. Za duže distance na lokacijama gde je moguć pristup
teških vozila, obično se koriste kamioni sa prikolicama sa pokretnim podom kapaciteta od 90-100m³.
Ipak na manje distance mogu se upotrebiti i kiperi ili kamioni sa kontejnerima. Isto tako traktori sa
samo-istovarnim prikolicama se mogu koristiti za veoma male distance.
F-12: Primenljiv materijal za drvnu sečku i primenljiv kvalitet drvne sečke za projekat u Zaječaru:
zeleni i sveži šumski i ostali ostaci, zelena sečka skladištena na otvorenom
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 28 of 59
F-13: Kapaciteti potrebni za skladištenje, proizvodnju i transport sirovina i drvne sečke – iverači,
samo-istovarne prikolice i vozila, telehendleri ili frontalni utovarivači
Skladište sečke u kotlarnici obično zahteva prostor za sečku potrebnu za par dana do jedne nedelje
sa rezervama predviđenim za zimski period veće potrošnje ili nepredviđenih blokada saobraćaja. U
projektu u Zaječaru trebalo bi predvideti podzemno skladište sa pokretnim podom koje je povezano
sa kotlom sa hidrauličnim transporterima, tako da dodatna manipulacija nije potrebna. Tabela ispod
prikazuje organizacione modele u dva scenarija snabdevanja. Proizvodnju drvne biomase može
organizovati grad preko komunalnih preduzeća i vlasnici i korisnici šuma. Komunalno preduzeće
može vršiti čišćenje ivica puteva i obala reka i ako je moguće transportovati biomasu, vršiti
skladištenje i proizvodnju sečke. U državnim šumama seču i izvlačenje vrše privatne firme za usluge
seče i izvlačenja. U slučaju prodaje na panju, privatne firme kupuju drvo i vrše ili pod ugovaraju seču
i izvlačenje. Oni mogu vršiti i dostavu do BLTCa. U privatnim šumama vlasnici privatnih šuma ili firme
koje kupuju drvo na panju vrše seču i izvlačenje i mogu da vrše transport do BLTCa ili da isti vrše
uslužna preduzeća.
Transport drvne sečke iz državnih šuma sa šumskog puta ili stovarišta može organizovati proizvođač
sečke. Iz privatnih šuma transport se može organizovati na isti način, a mogu i sami prodavci dovoziti
drvo do skladišta proizvođača sečke. Sve operacije u BLTCu uključujući skladištenje sirovine,
iveranje, skladištenje sečke i manipulaciju, treba da budu organizovane od strane snabdevača
drvnom sečkom ili Grada u zavisnosti od primenjenog scenarija. Iveranje u oba slučaja može biti
rađeno samostalno ili uslužno. Što se tiče kapaciteta, u slučaju opcije 1 Grad treba da razvije
kapacitete dovoljne da pokriju sopstveni konzum sečke koliko god bilo moguće, dok u opciji 2
privatno preduzeće treba da dimenzioniše kapacitete u skladu sa potrebama i drugih potencijalnih
kupaca. Transport sečke do toplane treba biti organizovan od strane snabdevača ili pod ugovoren.
Na kraju samo skladištenje u kotlarnici, treba da organizuje Grad.
Da sumiramo, uloge i odgovornosti snabdevača sečkom – Grada u slučaju O1 ili privatne firme u
slučaju O2 počinju planiranjem dostave drvne sečke u DSG, ugovaranjem i kupovinom ne prerađene
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 29 of 59
sveže biomase. Obaveze se nastavljaju proizvodnjom biomase na ivicama puteva i obalama reka,
preuzimanjem biomase (uključujući merenje količina i kontrolu kvaliteta) na šumskom putu,
šumskom stovarištu ili pilani i transportom ne prerađene biomase do centralnog stovarišta – BLTC,
u zavisnosti od dogovora. Glavna odgovornost leži u upravljanjem svim operacijama (skladištenje,
iveranje, manipulacija) u BLTCu i dostavi sečke potrošaču.
Info/Model – uloge O1 – Opština ugovara snabdevanje drvnim
materijalom (ogrev/šumski ostaci/pilanski
ostaci/ostali ostaci) i organizuje
skladištenje/sušenje i iveranje
O2 – Opština ugovara snabdevanje potrebnih
količina drvne sečke adekvatnog kvaliteta
Proizvodnja i
sakupljanje
drvne
biomase
Sečka drveta Državne šume – drvo i biomasa na putu ili
centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na
panju – firme koje pružaju uslugu seče i
izvlačenja za JP Srbijašume, ŠG Timočke šume –
Boljevac ili privatne firme koje kupuju drvu na
panju
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili
podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC –
firma koja gazduje šumama Foresting doo
Šume u oblastima rudnike – RTB Bor, Rakita
Eksploraitons
Voćnjaci – Salas doo, Delta Agrar doo
Obale reka – JP Srbijavode i JKP Timok
odrzavanje
Parkovi, putevi – JKP Timok Održavanje
Državne šume – drvo i biomasa na putu ili
centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na panju –
firme koje pružaju uslugu seče i izvlačenja za JP
Srbijašume, ŠG Timočke šume – Boljevac ili
privatne firme koje kupuju drvu na panju
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili
podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC –
firma koja gazduje šumama Foresting doo
Šume u oblastima rudnike – RTB Bor, Rakita
Eksploraitons
Voćnjaci – farmeri ili podugovarači koji rade
čišćenje voćnjaka
Obale reka ili škarpe puteva – firme koje rade
čišćenje reka ili puteva
Izvlačenje
drveta
Državne šume – drvo i biomasa na putu ili
centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na
panju – firme koje pružaju uslugu seče i
izvlačenja za JP Srbijašume, ŠG Timočke šume –
Boljevac ili privatne firme koje kupuju drvu na
panju
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili
podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC –
firma koja gazduje šumama Foresting doo
Šume u oblastima rudnike – RTB Bor, Rakita
Eksploraitons
Voćnjaci – Salas doo, Delta Agrar doo
Obale reka – JP Srbijavode i JKP Timok
odrzavanje
Parkovi, putevi – JKP Timok Održavanje
Državne šume – drvo i biomasa na putu ili
centralnom stovarištu ili na mestu seče ili na panju –
firme koje pružaju uslugu seče i izvlačenja za JP
Srbijašume, ŠG Timočke šume – Boljevac ili
privatne firme koje kupuju drvu na panju
Mali vlasnici šuma – mali vlasnici šuma ili
podugovarači ili kupci drveta na panju
Srednji vlasnici šuma – Eparhija Timočka SPC –
firma koja gazduje šumama Foresting doo
Šume u oblastima rudnike – RTB Bor, Rakita
Eksploraitons
Voćnjaci – farmeri ili podugovarači koji rade
čišćenje voćnjaka
Obale reka ili škarpe puteva – firme koje rade
čišćenje reka ili puteva
Transport drvne biomase do
centralnog stovarišta
Grad
Usluge prevoznik
Privatna firma snabdevač ili uslužni prevoz
Operacije na
centralnog
stovarištu
Skladištenje
biomase
Grad
Privatna firma snabdevač
Iveranje Grad
Usluge iveranja
Privatna firma snabdevač ili uslužno iveranje
Skladištenje
drvne sečke
Grad
Privatna firma snabdevač
Transport sečke do toplane Grad
Usluge prevoznik
Privatna firma snabdevač
Potrošnja
drvne sečke
Skladištenje
sečke u DSG
Grad
Grad
Potrošnja drvne
sečke
Grad
Grad
T-4: Učenici u lancu snabdevanja drvnom sečkom za Zaječar
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 30 of 59
Glavna razlika između O1 i O2 leži u delegiranju uloga što se reflektuje i u obezbeđenju investicija,
ciljevima i načinu upravljanja. U O1 Grad mora da razvije strukturu koju sama finansira i kojom sama
upravlja. Ovo struktura već postoji u vidu JKP Timok Održavanje. Cilj ove strukture nije pravljenje
profita, već obezbeđenje najisplativijih rešenja za snabdevanje drvenom sečkom kako bi se
obezbedili najniži mogući troškovi grejanja. Sa druge strane sve investicije, obezbeđenje biomase,
operativni troškovi, znanje, trening i organizacija se moraju obezbediti od strane opštine, dok će ona
obezbediti kontrolu i nezavisnost u snabdevanju sečkom. U opciji O2 glavni cilj privatne firme
snabdevača je profit. Obezbeđenje drvne biomase, investicija, operativni troškovi, znanje,
organizacija kao i rizik i konkurencija biće na privatnoj firmi. U ovoj opciji opština će razviti
mehanizme javne nabavke kako bi mogla obezbediti najpovoljnije uslove za nabavku potrebnih
količina sečke adekvatnog kvaliteta. Glavni pozitivni i negativni aspekti oba modela su predstavljeni
u SWOT analizi ispod.
O1 – Grad ugovara snabdevanje drvnim materijalom
(ogrev/šumski ostaci/pilanski ostaci/ostali ostaci) i
organizuje skladištenje/sušenje i iveranje
O2 - Grad ugovara snabdevanje potrebnih količina drvne
sečke adekvatnog kvaliteta
Snage
1. Nezavisno snabdevanje
sečkom
2. Kontrola nad
mehanizmima snabdevanja
3. Sigurnost snabdevanja
Slabosti
1. Grad će morati da investira i
da organizuje snabdevanje
2. Nema iskustva u lokalnoj
administraciji
3. Nema primera dobre prakse
u Srbiji
Snage
1. Privatna firma će investirati
2. Grad ima mehanizme za
nabavku
3. Privatne firme imaju znanja i
kapacitete
Slabosti
1. Visoka cena sečke
2. Nemogućnost obezbeđenja
potrebnih količina u definisano
vreme
3. Problemi u snabdevanju
sečkom adekvatnog kvaliteta
Mogućnosti
1. Direktno i indirektno
zapošljavanje
2. Razvoj efikasnih modela
ugovaranja dostave biomase
3. Postavljenje primernog
modela
Pretnje
1. Ograničena sredstva za
investiranje
2. Neefikasno upravljanje
javnim i gradskim
preduzećima
3. Rizik snabdevanja
Mogućnosti
1. Razvoj efikasnih opcija za
ugovaranje drvne sečke
2. Efekat ekonomije obima
3. Uspostavljanje modela
saradnje
Pretnje
1. Različiti ciljevi grada i
privatnih firmi
2. Loša saradnja između Grada i
snabdevača
3. Problemi u sprovođenju
ugovora
T-5: SWOT analiza za O1 i O2
Glavne snage O1 modela uključuju nezavisnost u snabdevanju, kontrolu na nad mehanizmima
snabdevanja što može uticati na sigurnost snabdevanja. Mogućnosti O1 modela su direktna i
indirektna zapošljavanja i razvoj efikasnih rešenja u snabdevanju biomasom, što može da rezultuje
postavljanjem dobrih primera i modela. Glavni nedostaci leže u činjenici da Grad nema znanja i
iskustva i da će sam morati da snosi trošak i rizike u organizaciji snabdevanja, dok pretnje leže u
ograničenim sredstvima, neefikasnom upravljanju i rizicima snabdevanja. Glavne prednosti O2
modela su u tome što će privatni partner snositi investicije i rizik, dok će Grad imati na raspolaganju
mehanizme da obezbedi konkurentnu nabavku. Privatni snabdevač ima znanje i kapaciteta za razvoj
poslovanja vezanog za drvnu sečku. Glavne mogućnosti leže u razvoju efikasnih opcija ugovaranja
i uspostavljanju modela saradnje uz dodatnu mogućnost da snabdevač postigne konkurentnu cenu
zahvaljujući ekonomiji obima. Glavni nedostaci u O2 su mogućnost eskalacije cena, nemogućnost
da se obezbede potrebne količine u traženom terminu kao i nemogućnost da se obezbedi sečka
adekvatnog kvaliteta. Glavne pretnje u O2 su u različitim ciljevima snabdevača i Grada što može da
rezultuje lošom saradnjom i problemima vezani za primenu i sprovođenje ugovornih obaveza.
Imajući u vidu da Grad Zaječar već razvija kapaciteta za čišćenje ivica puteva i obala reka i za
proizvodnju drvne sečke na osnovu modela pradstavljenog kao O1, model O2 se može delimično
promeniti u slučaju da se potrebne količine drvne sečke ne mogu obezbediti od strane JKP Timok
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 31 of 59
Održavanje. Model O2 se može primeniti i u slučaju snabdevanja kotlarnice Medicinskog centra
Zaječar ukoliko to JKP Timok Održavanje ne može sprovesti iz nekog razloga.
6.2. Snabdevači drveta i drvne sečke
Identifikovani su i intervjuisani su najvažniji potencijalni snabdevači drvetom i drvnom sečkom u
okolini Zaječara. Analizirani su njihovi kapaciteti i njihovo interesovanje za učešćem u snabdevanju
budućih kotlarnica na drvnu sečku u Zaječaru. Nije identifikovan ni jedan specijalizovan proizvođač
drvne sečke.
6.2.1. Javno preduzeće za gazdovanje šumama – JP Srbijašume
Državnim šumama u okolini Grada Zaječara gazduje JP Srbijašume, Šumsko gazdinstvo Timočke
šume – Boljevac. Ukupna površina državnih šuma i šumskog zemljišta kojim gazduju ŠG Timočke
šume je preko 80.000 ha. Kao preduzeće koje gazduje državnim šumama JP Srbijašume je nadležno
za sve operacije vezane za šumarstvo u skladu sa Zakonom o šumama, od planiranja gazdovanja i
implementacije planova, preko čuvanja šuma, zaštite šuma, doznake stabala za seču, žigosanja
posečenog drveta do organizovanja proizvodnje drvnih sortimenata i prodaje. Timočke šume imaju
godišnje plan seča16 u iznosu od 160.000 m³ drveta od čega je oko 100,000 m³ ogrevno drvo, a
generiše se i oko 20.000 tona šumskog ostatka nakon seča. Seču organizuje JP ali je izvode
privatne firme specijalizovane za usluge seče i izvlačenja drveta. Prodaja drveta vrši se na panju,
pored panja, na šumskom putu ili na stovarištu i ona je u nadležnosti Generalne Direkcije JP
Srbijašume a ne šumskih gazdinstava ili uprava.
Postoji propisana procedura ugovaranja drveta, ali zbog velike potražnje, sistem dodeljivanja
traženih količina drveta kupcima favorizuje kupce koji imaju viši stepen finalizacije proizvoda. Što se
ogrevnog i celuloznog drveta tiče najznačajniji kupci su fabrike peleta i iverice.
Predstavnici ŠG Timočke šume ne vide potencijal u razvoju snabdevanja drvnom sečkom. Takođe,
postoji visoka tražnja za ogrevnim drvetom za proizvodnju iverice i drvnog peleta, što je rezultovalo
visokom konkurencijom i prilikom prodaje drveta na panju u šumama oštećenim ledolomima. Prema
predstavnicima ŠG, postoji mogućnost korišćenja šumskih ostataka, ali je isplativost toga upitna
naročito u prorednim sečama. Dodatni problem je i obezbeđenje radne snage, što već predstavlja
izazov u proizvodnji drveta. U slučaju interesovanja Grada Zaječara da se delimično snabdeva
sirovinom za drvnu sečku, potrebno je uspostaviti direktan kontakt sa ŠG Timočke šume ili sa
Generalnom direkcijom.
16 http://www.srbijasume.rs/boljevac.html
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 32 of 59
F-14: Opštine u okviru ŠG Timočke šume, Boljevac, JP Srbijašume
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 33 of 59
6.2.2. Mali Vlasnici privatnih šuma
Privatne šume su dominantna vlasnička kategorija – preko 130.000 ha šuma u timočkom šumskom
području su u privatnom vlasništvu. Privatnim šumama gazduju sami vlasnici ali ŠG Timočke šume
pruža stručno tehničke poslove, što uključuje: doznaku stabala za seču, žigosanje posečenog drveta
i savetodavne usluge. Vlasnici šuma organizuju pošumljavanje, seču i prodaju drveta. Godišnje se
u privatnim šumama poseče oko 120.000 m³ drveta od kojih je 80.000 m³ ogrevnog drveta. Ova
proizvodnja generiše i oko 14.000 tona šumskih ostataka. Privatne šume u okruženju su
fragmentirane ali su posedi veći u poređenju sa drugim delovima Srbije. Postoji i nekoliko lokalnih
udruženja vlasnika šuma čije su aktivnosti uglavnom usmerene na izgradnju šumskih puteva.
Iako privatnim šumama gazduju sami vlasnici, koji su ranijih godina sprovodili i seču, zbog povećane
tražnje za drvetom seča privatnih šuma je postala biznis za lokalne i regionalne firme. Uobičajena
praksa je da se drvo iz privatnih šuma prodaje na panju i da kupci vrše seču. Takođe, postoji i prodaja
šumskih parcela od strane odsutnih vlasnika. Kupci na panju, organizuju seču, izvlačenje i prodaju
trupaca i ogrevnog drveta. Krajnji kupci su potrošači ogrevnog drveta kao što su pilane, stanovništvo,
fabrike peleta i iverice.
Ako je Grad zainteresovan da privuče šumske ostatke iz privatnih šuma, treba se ispitati mogućnost
pregovaranja o snabdevanju i dovoženja materijala za drvnu sečku na stovarište sa lokalnim
šumskim preduzećima.
6.2.3. Srednji vlasnici šuma i zemljišta i korisnici državnih šuma
U okolini Zaječara postoji 5 identifikovanih srednjih privatnih vlasnika šuma i zemljišta i jedan korisnik
državnog zemljišta koji se nalazi u procesu privatizacije. Svaki od njih se može smatrati potencijalnim
snabdevačem sirovina za drvnu sečku za Zaječarske kotlarnice.
6.2.3.1. Eparhija Timočka
Jedini tipičan srednji vlasnik šume je Eparhija Timočka, Srpske Pravoslavne Crkve. Oni su vlasnici
oko 1.000 ha šuma crkava i manastira. Njihovo najveće imanje je Manastir Suvodol, sa oko 300 ha.
Drugi manastiri su Bukovo, Vratna, Manastirica, a imaju i više manjih parcela crkvenih šuma.
Gazdovanje ovim šumama je povereno preduzeću Foresting doo17, privatnoj konsultantskoj firmi iz
Beograda. Ovo preduzeće organizuje sve aktivnosti vezane za gazdovanje šumama u Eparhiji
Timočkoj, dok Eparhija dobija godišnju naknadu i snabdevanje ogrevnim drvetom. Pored Eparhije
Timočke, Foresting doo gazduje i šumama Žičke Eparhije. U Timočkoj Eparhiji godišnja seča iznosi
2.500 m³ od čega je 800 m³ godišnje u Manastiru Suvodol. Kvalitativna struktura posečenog drveta
obuhvata oko 70% ili 1.800 m³ ogreva i do 10% šumskog ostatka, od čega je 50% iskoristivo ili oko
150 tona. Glavne vrste drveća su tvrdi lišćari – bukva i hrast, a imaju i manje površine plantaža
četinara.
17 https://sites.google.com/view/forestingdoo/%D0%BF%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 34 of 59
F-15: Lokacije najznačajnijih šumskih poseda Eparhije Timočke SPC
Seču je podugovorena od strane firmi za seču. Ogrevno drvo se koristi za snabdevanje manastira ili
se prodaje trgovinama ogrevnim drvetom ili proizvođačima iverice, dok se šumski ostaci koriste kao
ogrev gde je moguće. Generalno, oni mogu biti interesantni za snabdevanje Grada šumskim
ostacima ali su njihovi kapaciteti i količine ograničene, a imanja su fragmentirana i dislocirana.
6.2.3.2. Rakita Eksploration
Firma Rakita Exploration18 razvija rudnik bakra u okolini Bora. U procesu razvoja u zadnjih nekoliko
godina oni su otkupili više od 300 ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta i šuma u atarima sela
Slatina, Brestovac i Metovnica na teritoriji Grada Bora, oko 20 km od Zaječara.
Oko 150 ha šuma je otkupljeno od strane Rakita a firma nastavlja otkup. Trenutno ove šume se ne
koriste, jer vlasnik nema plan gazdovanja šumama niti je ovlašćen da obavlja doznaku stabala za
seču i otpremu posečenog drveta. Takođe, Srbijašume nemaju ovlašćenja da obavljaju stručne i
tehničke poslove u šumama u vlasništvu preduzeća. Uz to, u slučaju krčenja šuma za potrebe
rudnika, desetostruka vrednost šume se mora uplatiti u državni budžet na ime promene namene
šumskog zemljišta. Ipak, ekspanzija rudnika bi trebala da generiše značajne količine ogrevnog
drveta i šumskog ostatka. Ukoliko je prosečna zapremina šuma oko 100 m³/ha, oko 15.000 m³
ogreva i šumskog zemljišta može biti dostupno tržištu. Šumski ostaci mogu biti potencijalni izvor
snabdevanja za Zaječarske kotlarnice i ostale korisnike drvne sečke.
18 http://www.rakita.net/en/home/
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 35 of 59
F-16: Lokacije zemljišta i šuma u vlasništu Rakita Exploration
6.2.3.3. RTB Bor
RTB Bor19 je državni rudarsko topioničarski basen koji se nalazi u procesu privatizacije20. Pored
zemljišta koje se koristi za rudnike i industrijsku proizvodnju, preduzeće gazduje i sa oko 800 ha
šuma. Šume su raštrkane između rudnika i još uvek za njih ne postoje planovi gazdovanja. Godišnje
od 200-500 m³ bagrema se poseče, a vrše se i povremena proširenja kopova na račun šuma. Ove
godine, objavljen je javni poziv za prodaju 6.000 m³ drveta na panju i čišćenja 29 ha šume. Kao i u
slučaju prethodnog preduzeća, desetostruka vrednost šume se mora uplatiti u državni budžet kao
naknada za promenu namena šumskog zemljišta. Imajući u vidu objavljen pravac razvoja RTBa sa
novim vlasnikom, može se očekivati da će više površina pod šumom biti iskrčeno za potrebe razvoja
rudnika, što će rezultovati značajnim količinama tehničkog drveta, ogrevnog drveta i drvnih ostataka.
19 https://rtb.rs/en/ 20 http://rs.n1info.com/a416275/Biznis/Kinezi-preuzimaju-RTB-Bor.html
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 36 of 59
F-17: Lokacije šuma i zemljišta RTB Bor
6.2.3.4. Salaš doo
Salaš doo21 je poljoprivredno preduzeće bazirano u selu Salaš u Gradu Zaječaru. Preduzeće je
vlasnik ili korisnik preko 5.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Oni takođe poseduju i oko 360 ha šuma,
a koristili su i 340 ha državnih šuma, dok gazdovanje istim nije povereno JP Srbijašume. Preduzeće
ima važeći plan gazdovanja šumama prema kome bi trebalo da godišnje seče oko 1.800 m3 drveta.
Ipak do sada nisu izvodili nikakve planirane aktivnosti na seči drveta. Godišnje krče oko 10 ha
voćnjaka višnje i orezuju oko 35 ha voćnjaka jabuka, šljiva i dunja. Dodatno, trenutno imaju
uskladištenih oko 300 tona drvne sečke u džambo vrećama, koje su proizveli pre nekoliko godina.
Imaju i preko 200 tona uskladištenih sirovina za drvnu sečku koje potiču iz krčenja voćanjaka i ostale
drvenaste vegetacije. Interes Salaša je da sečku i sirovine za sečku proda. Mogućnost snabdevanja
Zaječara od strane Salaš doo bi trebalo proveriti u direktnim kontaktima između Grada i preduzeća,
imajući u vidu da je Salaš svega 20 km od Zaječara.
21 http://www.salasdoo.rs/Index_ser.html
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 37 of 59
F-18: Lokacija poseda Salaš doo
F-19: Sirovina za drvnu sečku u Salaš doo
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 38 of 59
6.2.3.5. Delta Agrar Delta Agrar22 je poljoprivredno preduzeće deo Delta Grupe i jedan od najvećih vlasnika zemljišta i
poljoprivrednih proizvođača u Srbiji. U Zaječaru firma razvija zasade jabuka. Trenutno imaju oko
150ha voćnjaka na 5 km od Zaječara i planiraju proširenje na oko 500 ha. Trenutno ostatke iz
orezivanja voćnjaka mulčiraju, ali kako se voćnjaci šire i sazrevaju, imajući u vidu 4-8 tona orezina
godišnje, oni bi u narednih deset godina trebali da generišu oko 2.000 tona orezina godišnje. Oni su
potencijalno zainteresovani za prodaju orezina na paritetu ivica voćnjaka. Mogućnost saradnje se
treba proveriti u direktnom kontaktu između Grada i preduzeća.
F-20: Lokacija voćnjaka Delta Agrar
6.2.4. Pilane
Nakka doo23 poseduje pilanu u Zaječaru i to je jedina pilana u krugu od 100 km od Zaječara. Njihov
godišnji kapacitet prerade je 8.000 m3 trupca, što rezultuje sa 3.000-4.000 tona pilanskog ostatka
godišnje. Ipak, sve ostatke koriste u proizvodnji peleta, kapaciteta od 6.000 tona/godišnje i čak
moraju da kupuju dodatne sirovine za proizvodnju peleta. Mogućnost snabdevanja Zaječara
pilanskim ostatkom je veoma ograničena i moguća je samo u slučaju da je ovom preduzeću isplativije
da proizvodi sečku umesto peleta, što nije realno u bliskoj budućnosti.
22 https://www.deltaagrar.rs/home.html 23 http://www.naka-doo.com/pelet.html
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 39 of 59
F-21: Naka doo lokacija
F-22: Naka doo pilana
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 40 of 59
6.2.5. JKP Timok Održavanje JKP Timok Održavanje je komunalno preduzeće24 osnovano od strane Grada Zaječara 2018.
godine. Preduzeće je zaduženo za održavanje zelenih površina, javne rasvete, sportskih i
rekreativnih objekata. Preduzeće razvija kapacitete za održavanje i čišćenje puteva i proizvodnju
drvne sečke za snabdevanje budućih kotlarnica na biomasu.
Sa druge strane ovo preduzeće upravlja i park šumom Kraljevica, koja je u državnom vlasništu.
Površina šumskog zemljišta je 330 ha od čega je 150 ha obraslo šumom. Do 2015. godine postojala
je osnova gazdovanja za GJ Kraljevica, prema kojoj je godišnja planirana seča iznosila 500 m3 uz
krčenje oko 50 ha žbunaste vegetacije na celom prostoru. Planirane aktivnosti nikada nisu izvršene.
Potrebno je pripremiti i usvojiti novu osnovu gazdovanja šumama, ali najmanje 500t ona godišnje se
može očekivati iz sanitarnih seča i čišćenja žbunaste vegetacije. Takođe, JKP Timok Održavanje za
proizvodnju sečke može da iskoristi drvni materijal iz čišćenja ostalih gradskih parkova.
F-23: Šuma Kraljevica
24 http://timokodrzavanje.rs/
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 41 of 59
F-24: Lokacija Park Šume Kraljevica
Vodotoci drugog reda, što uključuje male reke i potoke su u nadležnosti lokalnih samouprava, tako
da Grad može planirati i organizovati čišćenje vegetacije sa obala uz odobrenje nadležnih
inspekcijskih organa.
6.2.6. Preduzeće za upravljanje vodama – JP Srbijavode
Upravljanje rekama i vodotocima u Srbiji je povereno Javnom Preduzeću Srbijavode25. Upravljanje
obalama reka prevog reda u Zaječarskom i Borskom okrugu je u nadležnosti Radne Jedinice
Negotin. Oni upravljaju delovima Dunava, Jeseničkom rekom, Prečkom rekom i Timokom. Obale
Timoka su najrelevantnije što se tiče mogućnosti za snabdevanje sirovinama za drvnu sečku za
Grad Zaječar. Sistem Timoka je dugačak 202 km i sastoji se od: Svrljiškog Timoka i Trgoviškog
Timoka koji u Knjaževcu formiraju Beli Timok; Crni Timok i Beli Timok formiraju Timok u Zaječaru,
koji se uliva u Dunav blizu Negotina. JP Srbijavode organizuju upravljanje vodotokovima, što
uključuje i čišćenje vegetacije iz korita i sa obala reka. Nakon inicijalnog čišćenja vegetacije sa obala
i iskopavanja panjeva, svakih pet godina je potrebno vršiti čišćenje vegetacije, imajući u vidu njen
rast. Ove aktivnosti planiraju JP Srbijavode, ali ih, uz ostale aktivnosti po ugovoru vrši Vodoprivreda
Požarevac26. Ove aktinosti moraju biti odobrene od strane vodoprivredne i šumarske inspekcije
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vodoprivredno preduzeće ima nadležnost nad
državnim zemljištem na obalama reka, ali je izazov u tome što reke menjaju tok a po pravilu se
državno zemljište graniči sa privatnim posedima i pri operacijama čišćenja vegetacije je potrebno
proveriti vlasništvo kako bi se izbegli sporovi. Postoji mogućnost snabdevanja Zaječara sirovinom
za drvnu sečku sa obala Timoka, ali se ona mora detaljnije proveriti u direktnim razgovorima između
Grada i JP Srbijašume.
25 http://www.srbijavode.rs/ 26 http://www.vodoprivreda.co.rs/sajt/index.html
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 42 of 59
F-25: Sistem reke Timok
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 43 of 59
F-26: Obala Timoka u blizini Zaječara
6.2.7. Ostali potencijalni snabdevači
Ostali potencijalni snabdevači materijala za iveranje su farmeri koji čiste voćnjake. Postoji trend
razvoja plantaža jabuka i borovnica i krčenja zasada šljiva i drugih voćnih vrsta. Celo stablo voćnog
drveta je primenljivo za proizvodnju sečke adekvatnog kvaliteta, uključujući i tanke grane iz
orezivanja koje mogu podići sadržaj pepela usled visokog učešća kore. Politika Grada treba da bude
takva da omogući farmerima dostavljanje drvenog materijala iz voćnjaka u BLTC.
6.2.8. Proizvođači drvne sečke Nisu identifikovana preduzeće za snabdevanje drvnom sečkom u okolini. Sadašnja tražnja za
sečkom u regionu nije visoka, ali će se povećati sa razvojem projekata promene goriva u sistemima
daljinskog grejanja sa fosilnih goriva na biomasu, ili proizvodnje struje iz biomase, koji su u toku u
nekoliko opština u okolini Zaječara. Zato se može očekivati i razvoj specijalizovanih proizvođača
drvne sečke.
6.3. Snabdevanje biomasom i ugovaranje snabdevanja drvnom sečkom
U scenariju O1 Grad bi trebalo da ugovara i organizuje snabdevanje neprerađene drvne biomase sa
ivica puteva kojima upravlja Grad ili susedne lokalne samouprave; da ugovara snabdevanje
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 44 of 59
neprerađene drvne biomase sa obala reka sa JP Srbijavode ili iz šuma sa JP za gazdovanje
šumama, vlasnicima privatnih šuma ili trgovcima drvetom ili sa pilanama. Takođe, Grad bi trebalo
da organizuje transport sirovine za proizvodnju drvne sečke do centralnog stovarišta – logističkog
centra za biomasu, gde će se drvo skladištiti pre iveranja. Drvo se može iverati na mestu proizvodnje
ili prezimanja u zavisnosti od oragnizacije proizvodnje.
Drvni proizvodi koji se mogu koristiti za proizvodnju drvne sečke su ogrev u dugom, sečenice i
šumski ostaci, koji potiču sa ivica puteva, obala reka, parkova i slično. Takođe drvo od debljih i tanjih
grana ili stabala voća je primenljivo.
Cena drvnih proizvoda se obično izražava u zapreminskim merama – kubni metar (m³) ili prostorni
metar (srm). Ipak, drvo i drvna biomasa posebno se mogu prodavati i u masenim jedinicama –
tonama. Pri kupovini drveta u tonama, značajno je pitanje niske nasipne gustine biomase u
poređenju sa trupcima i ogrevnim drvetom. Dodatno, sadržaj vode svežeg drveta i biomase je
konstantan i iznosi do 45-55%, dok nasipna gustina varira, pa se energetska vrednost drvne biomase
mora izračunati posredno na osnovu težine. Tabela ispod prikazuje osnovne osobine drvnih
proizvoda, jedinice koje se koriste u trgovini, faktore konverzije i cene.
Proizvod/jedinica m³ Prostorni metar (srm) tona
Definicija Zapremina kocke punog
drveta stranice 1m
Zapremina kocke ispunjene drvetom i
prostorom izmeću komada drveta
stranice 1m
Težinska meta
Ogrev Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog drveta,
peletare i proizvođači iverice
Ogrev u dugom Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Ne koristi se Mera koju koriste kupci energetskog drveta,
peletare i proizvođači iverice
Sečenice Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog drveta,
peletare i proizvođači iverice
Šumski ostaci Mera koju koriste
preduzeća za
gazdovanje šumama
Mera koju koriste vlasnici privatnih
šuma i trgovci
Mera koju koriste kupci energetskog drveta,
peletare i proizvođači iverice
Pilanski ostaci Ne koristi se Mera koju koriste pilane i prerađivači
biomase
Mera koju koriste kupci energetskog drveta,
peletare i proizvođači iverice
Proizvod/Osobine
Sadržaj vode (%)
Gustina (t/m³)
Konverzioni faktor
prm u m3
Energetska
vrednost
(kWh/kg)
Četinari Lišćari
Definicija
Udeo mase vode u masi
svežeg drveta
Masa 1m³ drveta
Koliko m³ drveta su
potrebni za 1prm
drvnih proizvoda
Energetska
vrednost 1kg drveta
Ogrev 45-55 760 1120 0,69 2,50
Ogrev u dugom 45-55 760 1120 / 2,50
Sečenice 45-55 760 1120 0,55 2,50
Šumski ostaci 45-55 760 1120 0,40 2,50
Pilanski ostaci 30-45 540 800 0,60 3,20
Proizvodi/cene
Državne šume Privatne šume Pilane
Na panju Na
putu/stovarištu
Na panju Na putu Na pilani
Definicija Cena drveta na panju –
u šumi pre seče-kupac
snosi troškove seče,
izvlačenja, utovara i
Cena drveta na
šumskom putu ili
stovarištu –
kupac snosi
Cena drveta na
panju – u šumi
pre seče-kupac
snosi troškove
Cena drveta na
šumskom putu ili
stovarištu – kupac
Cena drveta na
šumskom putu ili
stovarištu – kupac
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 45 of 59
transporta. U slučaju
šumskih ostataka kupac
snosi troškove
izvlačenje, utovara i
transporta
troškove utovara i
transporta
seče, izvlačenja,
utovara i
transporta.
snosi troškove
utovara i transporta
snosi troškove
utovara i transporta
Ogrev Čet: 4,20 – 15,50 €/m³
Liš: 6,20–23,50 €/m³
Čet:18-23 €/m³
Liš: 26-34€/m³
10-15 €/srm ili 15-
20 €/m³
1/3 to 1/2
prodajne
vrednosti
Liš: 30 €/srm or 40
€/m³
/
Ogrev u dugom Čet: 4,20 – 15,50 €/m³
Liš: 6,20–23,50 €/m³
Čet:18-23 €/m³
Liš: 26-34€/m³
10-15 €/srm ili 15-
20 €/m³
1/3 to 1/2 of
prodajne
vrednosti
Liš: 33€/ton or 40
€/m³
/
Sečenice Čet: 2,6-7,2 €/m³
Liš: 5,7– 15,7€/m³
Čet:11 €/m³
Liš: 23 €/m³
Kao ogrev Kao ogrev
/
Šumski ostaci Čet: 3,00 – 6,2 €/m³
Liš: 3,3 – 11,5 €/m³
/ 7 €/srm Kao ogrev
/
Pilanski ostaci / / / / 9-13 €/srm
T-6: Drvna biomasa: jedinice, konverzioni faktori i cene u okruženju Zaječara
Snabdevanje drvetom sa ivica puteva u nadležnosti je Grada, tako da JKP Timok Održavanje to
može da izvodi na lokalnim putevima. Cena drveta se ne treba uračunavati samo troškovi seče,
transporta i iveranja. Slično je i sa drvnim materijalom sa obala reka u nadležnosti Grada. U slučaju
da JKP Timok Održavanje izvodi čišćenje puteva ili obala reka u drugim opštinama, usluge bi trebale
da se naplate a vrednost drveta da se odredi na osnovu troškova i iskustava iz sličnih operacija u
Zaječaru.
Snabdevanje sirovinama za selu sa obala Timoka je nadležnosti JP Srbijavode. Ipak, može se
pretpostaviti da seču ili preuzimanje posečenog drveta može obaviti JKP Timok Održavanje uz
Ugovor sa JP Srbijavode.
Sa JP Srbijašume, ugovore o kupovini drveta moguće je ispregovarati samo sa Generalnom
direkcijom za količine preko 50 m³. Uobičajena praksa JP je da zaključuju godišnje ugovore, gde
stalni kupci imaju prednost. JP Srbijašume u nekim slučajevima, kao što su fabrike iverice ili peleta
imaju praksu zaključivanja desetogodišnjih ugovora, ali nakon probnog perioda od nekoliko godina
sa godišnjim ugovorima. Postoji i slučaj vezan za CHP postrojenja na drvnu biomasu gde su JP
Srbijašume zaključile dvanaestogodišnje ugovore o snabdevanju bez probnog perioda. Preuzimanje
drveta može biti:
- Na panju;
- Pored panja;
- Na šumskom putu ili centralnom stovarištu.
Prodaja drveta na panju je opcija koju nude JP Srbijašume, naročito kad se radi o drvetu slabijeg
kvaliteta u izdanačkim šumama gde je ogrev dominantan proizvod. Ovo praksa se u okolini zadnjih
godina dosta primenjuje zbog potrebe sanacije ledoloma. Praksa JP-a je da šumsko gazdinstvo
objavi javni poziv27 za prodaju drveta na panju u određenim odeljenjima u okviru gazdinskih jedinica.
Preduzeća zainteresovana za kupovinu se nadmeću ponudama, tako se startna cena može uvećati
27 http://www.srbijasume.rs/licitacija.html
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 46 of 59
i za 10% i više. U slučaju prodaje na panju ugovori se baziraju na planiranim količinama za seču,
dok se plaćanje vrši na osnovu izmerenih količina posečenog i preuzetog drveta. Postoji cenovnik
JP Srbijašume za prodaju drveta na panju28, gde cena zavisi od pozicije šume, stanja puteva, a
postoji i specijalna kategorija za drvo iz šuma oštećenih požarima, snegolomima, vetrolomima ili
ledolomima. U slučaju prodaje na panju, svi poslovi seče i izvlačenja se sprovode od strane kupca,
gde prodavac kontroliše i nadgleda seču i izvlačenje.
Prodaja drveta pored panja je praksa koja se sprovodi za manje količine drveta. Na taj način se vrši
prodaja šumskih ostataka nakon seče lokalnom stanovništvu na malo. Šumski ostaci se sakupljaju i
izvlače na šumski put gde ih mere šumarski tehničari. Ovo je prodaja na malo gde šumske uprave
ili gazdinstva vrše direktnu prodaju. Druga mogućnost je da se naprave godišnji ili čak i dugoročni
ugovori za sakupljanje i izvlačenje šumskih ostataka. Ipak troškovi ovih aktivnosti mogu biti značajni
naročito u slučaju prorednih seča na strmim terenima i bez optimalne mreže šumskih puteva i vlaka.
Ovakve operacije, takođe zahtevaju i značajnu radnu snagu, jer je za sakupljanje biomase potreban
i manuelan rad ukoliko se radi o, za mašine, nepristupačnim mestima ili ako su ostaci rasuti
neophodno ih je sakupiti na gomile pre sakupljanja.
Prodaja drveta na šumskom putu ili centralnom stovarištu je najčeša praksa JP Srbijašume,
naročito kad se radi o trupcima i ogrevnom drvetu. Pilane, fabrike iverice i peleta najčešće i kupuju
drvo na ovaj način. Šumski ostaci, se sa druge strane ne izvlače u slučaju primene sortimentne
metode, koja je najznačajnija. Kupovina šumskih ostataka na centralnom stovarištu je najisplativija,
ipak ovo je moguće primeniti samo ako se primenjuje deblovna metoda, gde se izvlače delovi stabala
koji se na stovarištu kroje u sortimente.
Mogućnosti ugovaranja snabdevanja potrebno je istražiti u slučaju scenarija O1 u direktnim
pregovorima između Grada Zaječara i JP Srbijašume.
Sa vlasnicima privatnih šuma, ili trgovcima drvetom u slučaju O1 Zaječar može napraviti ugovore
za dostavljanje biomase do centralnog stovarišta ili o kupovini drvne biomase na kamionskom putu.
Važno je da se naglasi da je ugovaranje sa velikim brojem individualnih vlasnika privatnih šuma
komplikovano zbog njihove male individualne proizvodnje i količina drveta za prodaju. Ipak, značajne
količine drveta se mogu obezbediti iz privatnih šuma ako se napravi mogućnost da vlasnici
dostavljaju drvo u centralno stovarište gde bi ih Grad otkupljivao. Sa druge strane, postoje preduzeća
koja trguju drvetom iz privatnih šuma i sa njima je moguće napraviti ugovore o snabdevanju i dostavi
drvne biomase na centralno stovarište ili za preuzimanje drveta na stovarištu prodavca ili šumskom
putu.
U slučaju O2 scenarija, u slučaju da Grad ne može sam da proizvode potrebne količine drvne sečke,
Grad će organizovati javnu nabavku za kupovinu i dostavu drvne sečke do toplane – mesta
potrošnje. Uslovi za kupovinu trebaju sadržati obavezujuće elemente vezane za kvalitet, količine kao
i raspored i vreme dostave. Ugovor mora odrediti cenu, kvalitet, količinu, raspored dostave i
zajedničke obaveze. Cena drvne sečke se može izraziti po jedinici sečke definisanog kvaliteta na
referentni sadržaj vode. Kvalitet sečke treba biti utvrđen i proveravan na osnovu domaćih standarda
za drvnu sečku29 u skladu sa zahtevima tehnologije za sagorevanje koja će biti korišćena. Količina
treba biti određena na osnovu potrošnje, dok raspored dostave treba biti određen na osnovu
28 http://www.srbijasume.rs/pdf/cenovnikogr.pdf 29 SRPS EN ISO 177225-1 and SRPS EN ISO 177225-4
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 47 of 59
mesečnih potreba i kapaciteta skladišta kotlarnice. Na kraju, zajedničke obaveze, uključujući
plaćanje, penale, sporove i uslove raskida Ugovora, treba da se definišu.
Drvna sečke se na tržištu Srbije i Zapadnog Balkana, prodaje prema težinskim i zapreminskim
merama. Transakcije na osnovu energetske vrednosti ne postoje. Tabela ispod predstavlja jedinice,
konverzione faktore i cene drvne sečke. Za ugovaranje možemo preporučiti prodaju po zapreminskoj
jedinici sa kontrolom kvaliteta, granulacije i sadržaja vode prema domaćim standardima30.
Prozivod/Jedinica Nasipni m³ tona
Definicija Zapremina kocke koji ispunjava nasuta drvna sečka sa prostorom
između komada drvne sečke stranice 1m
Mera mase
Drvna sečka Mera koju koriste peletari i fabrike iverice Mera koju koriste peletari i fabrike
iverice
Osobine drvne
sečke
Sadržaj vode (%)
Gustina (t/nasipni m³)
Energetska vrednsot
(kWh/kg)
Četinari Lišćari
Definicija Sadržaj vode u ukupnoj
masi vlažne sečke
masa 1 nasipnog m³ drvne sečke Energetska vrednost 1kg drvne
sečke
Drvna sečka 45-55 300-350 400-450 2,50
Cene drvne sečke
Dostavljena na skladište kupca
Definicija Sečka dostavljena i istovarena na skladištu kupca
Miks lišćara i četinara 12-15 €/nasipni m³
T-7: Drvna sečka: jedinice, konverzioni faktori i preporučene cene
Obzirom da će sečka biti dostavljena sa mesta proizvodnje sirovine ili centralnog stovarišta, sadržaj
vode dostavljene sečke u kotlarnice bi trebalo biti od 45% - 55%. Tako cena može biti izražena u
RSD/nasipnom m³ drvne sečke sa sadržajem vode do 55%. Ovaj sadržaj vode je primenljiv samo u
slučaju da instalirani kotlovi mogu raditi na takvom režimu.
6.4. Centralno stovarište drvne biomase – Logistički i trgovinski centar za biomasu
U slučaju da se primeni scenario O1 drvna sečka se može proizvoditi na mestu seče ili da se dostavi
do centralnog stovarišta za biomasu kojima će upravljati JKP Timok Održavanje.
30 SRPS EN ISO 18134-2, SRPS EN ISO 17827-1, SRPS EN ISO 18315, SRPS EN ISO 14780
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 48 of 59
F-27: Lokacija buduće kotlarnice i centralnog stovarišta za biomasu
Stovarište za biomasu se može organizovati pored buduće kotlarnice, gde postoje gradska parcela
od 7.000 m2.To je grinfild lokacija sa dovoljno mesta za organizaciju kotlarnice, skladišta
neprerađene biomase i drvne sečke. Lokacija je pristupna za transportna sredstva kroz asfaltne
puteve povezane sa obilaznicom oko Zaječara. Mapa koja prikazuje ovu lokaciju prikazana na F-2.
Imajući u vidu da će se sirovina za drvnu sečku sa ivica puteva, obala reka ili šuma proizvoditi u
proleće, leto ili jesen, a da će se sečka koristiti u jesen i zimu, prostor za skladištenje drveta i sečke
će biti potreban. Oko 2.000 m2 je potrebno za otvoreno skladište drvne sečke, nadstrešnice za sečku
Photo by Foragrobio cc doo © 2018 GIZ DKTI
Map data © 2018 Google
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 49 of 59
i mašine i opremu. Sečka se može skladištiti i na otvorenom, ukoliko se instaliraju adekvatni kotlovi
koji mogu izdržati visok sadržaj vode.
Info Tona Tona u srm ili nasipni
m³ Visina gomile (m) Potrebna površina (m2)
Sveža drvna biomasa 3000 0.36 5 - 7 1,400
Drvna sečka 500 0.36 4 - 6 300
Mašine i oprema 200
T-8: Potreban prostor za skladište sveže biomase, drvne sečke, mašina i opreme
Primer organizacije logističkog centra za drvnu biomasu je prikazan ispod.
F-28: Organizacija logističkog centra za drvnu biomasu
Stovariše treba da ima i pristup putu bez težinskih restrikcija. Potrebno je da ima i osnovnu
infrastrukturu: struju, vodu, kanalizaciju, telefon. Stovarište treba da bude asfaltirano kako bi se
sprečila kontaminacija materijala za iveranje kamenom, peskom ili šljunkom što može da uzrokuje
oštećenja na iveračima. Otvoreni delovi se mogu koristiti za skladište sveže biomase, a ovi delovi
moraju da imaju dovoljno prostora za manipulaciju kamionima i drugim mašinama. Sve ove uslove
ispunjava stovarište lokalnog komunalnog preduzeća. Nadstrešnica za drvnu sečku se treba
izgraditi. Treba imati krov i mora biti otvorena sa čeone i delimično bočnih strana kako bi se
omogućila ventilacija i prirodno prosušivanje drvne sečke. Na stovarištu je potrebno obezbediti
nadstrešnicu za mašine ili po potrebi kancelarijski kontejner.
Grad Zaječar je u postupku javne nabavke multi funkcionalnog31 vozila za čišćenje puteva i
vegetacije pored puteva sa dodacima za utovar, sečenje, orezivanje grana, itd. Uz to Grad nabavlja
31 http://www.zajecar.info/files/tender/2018/8/kd404-3251.pdf
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 50 of 59
i ručno hranjeni iverač sa sopstvenim motorom kao i vozilo sa kiper polu prikolicom. Mašine koje
Grad nabavlja imaju kapacitet za seču drveta do 15cm u prečniku i iveranje drveta do 20cm u
prečniku. Stabla većih prečnika se mogu seći motornim testerama ili se mogu cepati pre iveranja.
Traženi kapacitet iverača od 40 nasipih m3 na sat, će u slučaju iskorišćenja kapaciteta od 50%,
ukoliko radi 4 sati dnevno, 220 dana u godini, moći da proizvede oko 18.000 nasipih m3 sečke, što
je skoro dvostruko više od potreba Gradskih kotlarnica. Ovaj iverač se može koristiti ili za uslužno
iveranje ili za proizvodnju drvne sečke za prodaju. Cena uslužnog iveranja u Srbiji se kreće od 12-
14 €/toni. Iverač se može vući uz pomoć traktora ili kamiona. Manipulacija drvnom biomasom ili
sečkom se može izvesti uz pomoć multi funkcionalnog vozila koje se nabavlja. Takođe, telehendler
opremljen sa prednjom utovarnom kašikom se može koristiti za ove svrhe.
BLTC kao mesto za skladištenje sirovina i proizvodnju sečke je neophodan i u slučaju O2. Takođe
sečka se može proizvoditi na mestu proizvodnje sirovine, ukoliko instalirani kotlovi mogu sagorevati
sečku sa visokim sadržajem vode. Snabdevač drvnom sečkom bi trebao da ima lokaciju koja
zadovoljava uslove vezano za veličinu prostora i mogućnosti prirodnog sušenja drveta. Dobavljač u
O2 scenariju takođe mora da bude opremljen iveračem i transportnih sredstvima. Adekvatne
prikolice za transport drvne sečke su takođe potrebne. Prikolice sa pokretnim podom kapaciteta od
90-100 m³ se najčešće koriste za transport sečke, ali se mogu koristiti i kiper ili kontejnerske prikolice
kapaciteta 50-60 m³ za dostavu drvne sečke na lokacije gde je ograničen pristup za veće prikolice.
Kotlarnica u Medicinskom centru će biti locirana u bolnici gde postoje ograničenja u saobraćaju. U
slučaju da se 50% potrebe Zaječarskih kotlarnica zadovolji nabavkom drvne sečke, transportni i
proizvodni kapaciteti dobavljača sečke moraju biti veći od 120 nasipnih m³ nedeljno, obzirom na 50%
nedeljnih potreba budućeg sistema grejanja.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 51 of 59
7. Finansijska analiza
Finansijska analiza će dati pregled predviđenih investicionih troškova, operativnih troškova i prihoda
zajedno sa kalkulacijom osnovnih finansijskih indikatora. Analiza će dati i poređenje finansijskih
indikatora za O1 i O2.
7.1. Investicija
Troškovi investicije su predstavljeni u tabeli ispod. Investicioni troškovi podrazumevaju izgradnju i
nabavku mašina i opreme, uključujući i kotlove kao i toplovod. Ukupna investicija u slučaju O1 je
2.340.000 € ili 2.000.000 € u slučaju O2.
Investicija O1 - € O2 - €
DSG uključujući i toplovod 2.000.000,00 2.000.000,00
BLTC, Priprema lokacije, asfaltiranje, objekti 100.000,00 0,00
Multifunkcionalno vozilo, transportno vozilo, iverač 240.000,00 0,00
Ukupno investicioni troškovi 2.340.000,00 2.000.000,00
T-9: Investicioni troškovi
7.2. Operativni troškovi
Operativni troškovi su vezani za cene i troškove snabdevanja drvnom biomasom i drvnom sečkom
predstavljenim u poglavlju 6. Jedinični troškovi su predstavljeni u tabeli ispod.
Specifikacija jediničnih troškova Trošak
Prosečna cena drvne biomase na panju (€/t) 0,00
Seča drvne biomase (€/t) 5,00
Transport biomase do BLTC 5,00
Troškovi manipulacije i skladištenja (€/t) 1,00
Troškovi iveranja (€/t) 5,00
Transport sečke do DSG (€/t) 3,00
Cena sečke dostavljeno do DSG (€/nasipni m³) 15,00
Bruto plata operatera u toplani (€/month) 600,00
T-10: Jedinični troškovi
Količine različitih inputa vezanih za operativne troškove.
Info Količina
Potrebna biomasa – sirovina za drvnu sečku (t/god) 3.600
Potrebna drvna sečka (t/god) 3.600
Potrebna drvna sečka (nasipni m³/god) 10.000
Broj operatera u DSG 3
Broj operatera u BLTC 7
Troškovi održavanja O1/O2 (€/god) 30.000/20.000
T-11: Inputi za operativne troškove
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 52 of 59
Godišnji operativni troškovi su predstavljeni ispod, u slučaju O1 oni su 148.820 €, a u slučaju O2 oni
su 191.600 €.
Troškovi O1 - € O2 - €
Plate 50.400,00 21.600,00
Proizvodnja sirovina za drvnu sečku 18.018,00 0,00
Transport sirovine za drvnu sečku 18.000,00 0,00
Manipulacija i skladištenje 3.600,00 0,00
Transport drvne sečke 10.800,00 0,00
Iveranje 18.000,00 0,00
Nabavka drvne sečke 0,00 150.000,00
Indirektni troškovi uključujući i održavanje 30.000,00 20.000,00
Ukupno operativni troškovi 148.820,00 191.600,00
T-12: Godišnji operativni troškovi
7.3. Prihodi
Prihod je računat na osnovu prodaje 8.100 MWh toplote po hipotetičnoj ceni od 50 €/MWh koja je
slična predviđenoj vrednosti LUC troškova u Studiji za DSG sistem za Mionicu32. Ukupni prihodi za
obe opcije su računati na 405.000 €/god.
7.4. Ekonomski indikatori: iRR, NPV, BCR, analiza osetljivosti
Tokovi novca za 20 godina operacija, kao i prihodi i troškovi prikazani su za O1 i O2 i grafikonima
ispod. Tok novca je zasnovan na pretpostavci da proizvodni kapaciteti neće rasti i da će objekti i
infrastruktura zadržati svoju vrednost na kraju 20-to godišnjeg ciklusa.
C-1: Prihodi, troškovi i balans za O1
32 Milosevic, M. Elaboration of Technical Project Concept of the fuel switch to biomass in Mionica including
economic evaluation and recommendations for implementation structure of district heating grid. 2016. GIZ DKTI;
-3,000,000
-2,000,000
-1,000,000
0
1,000,000
2,000,000
3,000,000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
O1
ukupni troskovi (€/a) ukupni prihodi (€/a) Balance (€/a)
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 53 of 59
C-2: Prihodi, troškovi i balans za O2
Tabela ispod prikazuje Neto sadašnju vrednost (NPV), internu stopu prinosa (IRR), vreme otplate
investicije i odnos troškova i koristi (BCR) za O1 i O2.
Godina =n Prihodi (€) Troškovi (€) Balans (€) PV (€)
0 405.000 -2.488.818 -2.083.818 -2.083.818
1 405.000 -148.818 256.182 231.994
2 405.000 -148.818 256.182 210.090
3 405.000 -148.818 256.182 190.254
4 405.000 -148.818 256.182 172.291
5 405.000 -148.818 256.182 156.024
6 405.000 -148.818 256.182 141.292
7 405.000 -148.818 256.182 127.952
8 405.000 -148.818 256.182 115.871
9 405.000 -148.818 256.182 104.931
10 405.000 -148.818 256.182 95.024
11 405.000 -148.818 256.182 86.052
12 405.000 -148.818 256.182 77.927
13 405.000 -148.818 256.182 70.569
14 405.000 -148.818 256.182 63.906
15 405.000 -148.818 256.182 57.873
16 405.000 -148.818 256.182 52.408
17 405.000 -148.818 256.182 47.460
18 405.000 -148.818 256.182 42.979
19 405.000 -148.818 256.182 38921
∑
8.100.000 -5.316.360 2.783.640 0
BCR 1,52 IRR 10,43%
T-13: Ekonomski indikatori: NPV, IRR, vreme povraćaja investicije i BCR za O1
-2,000,000
-1,500,000
-1,000,000
-500,000
0
500,000
1,000,000
1,500,000
2,000,000
2,500,000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
O2
ukupni troskovi (€/a) Ukupni prihodi (€/a) Balance (€/a)
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 54 of 59
U O1 investicija će biti vraćena u desetoj godini operacija. BCR je 1,52 a iRR 10,43%.
Godina =n Prihodi (€) Troškovi (€) Balans (€) PV (€)
0 405.000 -2.191.600 -1.786.600 -1.456.000
1 405.000 -191.600 213.400 279.275
2 405.000 -191.600 213.400 226.728
3 405.000 -191.600 213.400 184.068
4 405.000 -191.600 213.400 149.435
5 405.000 -191.600 213.400 121.318
6 405.000 -191.600 213.400 98.491
7 405.000 -191.600 213.400 79.960
8 405.000 -191.600 213.400 64.915
9 405.000 -191.600 213.400 52.701
10 405.000 -191.600 213.400 42.785
11 405.000 -191.600 213.400 34.735
12 405.000 -191.600 213.400 28.199
13 405.000 -191.600 213.400 22.893
14 405.000 -191.600 213.400 18.586
15 405.000 -191.600 213.400 15.089
16 405.000 -191.600 213.400 12.250
17 405.000 -191.600 213.400 9.945
18 405.000 -191.600 213.400 8.074
19 405.000 -191.600 213.400 6.555
∑
8.100.000 -5.832.000 2.268.000 0
BCR 1,39 IRR 9,99%
T-14: Ekonomski indikatori: NPV, IRR, vreme povraćaja investicije i BCR za O2
U O2 investicija će biti vraćena u desetoj godini operacija. BCR je 1,39 dok je iRR 9,99%.
C-3: Analiza osetljivosti za O1
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
20%
70% 80% 90% 100% 110% 120% 130%
Iveranje Sirovina Logistika, transport, manipulacija Investicija
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 55 of 59
Analiza osetljivosti za O1 pokazuje zavisnot iRR od promena najznačajnijh inputa – troškova
investicije, troškova iveranja, troškova logistike i troškova sirovine. iRR najviše zavisi od investicionih
troškova, dok promena ostalih inputa ne utiče značajno.
C-4: Analiza osetljivosti za O2
U scenariju O2 troškovi iveranja i logistike ne postoje zato što se sečka dostavlja do DSG od strane
snabdevača. Inputi koji utiču na iRR su investicioni troškovi i troškovi sečke. Postoji skoro podjednak
uticaj investicionih troškova i troškova nabavke drvne sečke na iRR. Promena investicionih troškova
za 30% utiče na promenu iRR sa 17% na 10% odnosno sa 10% na 6%. Promena cene drvne sečke
ima sličan efekat, u slučaju promene cene sečke od 30% iRR će pasti sa 10% na 6% ili porasti sa
10%na 14%.
Finansijski indikatori za oba scenarija su dosta slični, ipak analiza osetljivosti iRR od cena sečke je
jasna u slučaju O2 dok investicioni troškovi imaju najveći uticaj u oba scenarija.
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
70% 80% 90% 100% 110% 120% 130%
Iveranje Secka Logistika Investicija
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 56 of 59
8. Zaključci
Imajući u vidu količine drvne sečke potrebne za buduće kotlarnice na drvnu sečku u Zaječaru,
možemo da zaključimo da obezbeđenje ovih količina u potrebnom kvalitetu ne bi trebalo da
predstavlja izazov, obzirom da proizvodnju potrebnih količina može organizovati komunalno
preduzeće u Zaječaru pri čišćenju parkova, ivica puteva ili vodotoka drugog reda u Zaječaru i
susednim opštinama. Alternativa može biti i snabdevanje čišćenjem drvenaste vegetacije sa obala
Timoka u saradnji sa JP Srbijavode, preuzimanje ostataka nakon rezidbe voća ili šumskih ostataka.
Takođe se može očekivati i razvoj specijalizovanih proizvođača drvne sečke imajući u vidu druge
projekte koji će konzumirati drvnu sečku u bliskoj budućnosti. Uz to, mešano snabdevanje
organizovano od strane zaječarskog komunalnog preduzeća i privatnih snabdevača je moguće.
Ne postoje značajne finansijske razlike ukoliko Zaječar organizuje sopstvenu proizvodnju drvne
sečke ili se ona kupuje na tržištu. Imajući u vidu srednje količine potrebne drvne sečke i visoke
investicione troškove sistema DSG i potrebnih mašina, nivo investicije ima najveći uticaj na
profitabilnost projekta, dok je uticaj troškova proizvodnje drvne sečke na profitabilnost relativno mali
ukoliko Zaječar sam organizuje proizvodnju, ali može biti značajan ukoliko se drvna sečka kupuje na
tržištu.
Ipak, glavna razlika između razmatranih opcija snabdevanja je u organizaciji i mogućnosti lokalne
samouprave i lokalnog preduzeća da organizuju poslovnu aktivnost, obezbede znanje, efikasnost,
konkurentnost i da alociraju rizike. Iako nema uspešnih primera lokalnih samouprava koje organizuju
snabdevanje sirovinom i proizvodnju, naročito drvne sečke, koja je nov proizvod u Srbiji, Zaječar je
već doneo odluku da organizuje proizvodnju drvne sečke iz čišćenja ivica puteva i razvija tehničke
kapacitete u tom smeru. Tako da se buduće aktivnosti Grada trebaju fokusirati na razvoj znanja i
kapaciteta za proizvodnju i komercijalnih aktivnosti vezanih za snabdevanje drvnom biomasom i
preradu iste. U slučaju da Grad svojim aktivnostima ne uspe da obezbedi potrebne količine drvne
sečke, za dodatne količine koje će kupovati na tržištu, Grad bi trebao da organizuje tender,
ugovaranje, praćenje i da razvija kontrolne mehanizme kojima bi osigurao efikasno i blagovremeno
snabdevanje potrebnim količinama drvne sečke adekvatnog kvaliteta.
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 57 of 59
9. Literatura i izvori
Helbig, F. Market Assessment: Wood Chips in Serbia Production, Consumption & Transportability. 2014.
GIZ DKTI.
Milijic, V. Report on Design of woody biomass supply chain cluster for district heating plants in
municipalities of Prijepolje, Priboj and Nova Varoš. 2015. GIZ DKTI http://www.bioenergy-
serbia.rs/images/documents/studies/Cluster_Supply_Study_20150906_final.pdf
Milijic, V. Mionica Wood Chips Supply Study. GIZ DKTI.2018
Milijic, V. Despotovac Wood Chips Supply Study. GIZ DKTI 2018
Milosevic, M. Elaboration of Technical Project Concept of the fuel switch to biomass in Mionica including
economic evaluation and recommendations for implementation structure of district heating grid.
2016. GIZ DKTI
Djuric, A. Study on Biomass Potentials and Ways of Utilization of Roadside Biomass (“Rastinje”) on the
Teritory of Bajina Basta Municipality. GIZ DKTI 2016
Pre-Feasibility Studies on 15 Biomass CHP-plants for District Heating Companies in Serbia for Serbian
cities/municipalities: Bajina Bašta, Čačak, Jagodina, Kikinda, Kladovo, Knjaževac, Kosjerić,
Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Priboj, Šabac, Trstenik, Velika Plana, Zrenjanin. iC Consulenten
for KfW.
Wieser, H. Milijic, V. Study on Agro biomass Availability in Serbia. GIZ DKTI 2017
http://www.bioenergy-point.rs/
http://www.mre.gov.rs/doc/registar230818.html#Sec_Biomasa
[https://sites.google.com/view/forestingdoo/%D0%BF%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%
D0%B0
http://bioresproject.eu/
http://popis2011.stat.rs/?page_id=2162
http://rs.n1info.com/a416275/Biznis/Kinezi-preuzimaju-RTB-Bor.html
http://sparrow.rs/
http://timokodrzavanje.rs/
http://www.ekostep-pellet.rs/
http://www.fcc-group.eu/sr/Srbija/Pocetna.html
http://www.foragrobio.rs/
http://www.iss.rs/rs/standard/?national_standard_id=58965
http://www.iss.rs/rs/standard/?national_standard_id=59631
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=53689
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=60409
http://www.iss.rs/rs/standard/?natstandard_document_id=61418
http://www.kmdcompany.com/pelet-pellet.html
http://www.lamborghini-tractors.com/en-eu/
http://www.metla.fi/julkaisut/workingpapers/2010/mwp186.pdf
http://www.naka-doo.com/pelet.html
http://www.naka-doo.com/pelet.html
http://www.rakita.net/en/home/
http://www.salasdoo.rs/Index_ser.html
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 58 of 59
http://www.srbijasume.rs/boljevac.html
http://www.srbijasume.rs/licitacija.html
http://www.srbijasume.rs/pdf/cenovnikogr.pdf
http://www.srbijavode.rs/
http://www.vodoprivreda.co.rs/sajt/index.html
http://www.zajecar.info/files/tender/2018/8/kd404-3251.pdf
https://rs.kronospan-express.com/sr/products
https://rtb.rs/en/
https://www.deltaagrar.rs/home.html
www.biomasstradecentre2.eu/scripts/download.php?file=/data/pdf_vsebine/Technical_backgrounds/XI.
Technical_backgrounds.pdf
https://qgis.org/en/site/
DKTI (GIZ) Program "Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji": Studija snabdevanja drvnom sečkom za Grad Zaječar
______________________________________________________________________________________
Page 59 of 59
10. Prilozi
10.1. Prilog I: Lista intervjuisanih osoba
Osoba Pozicija, organizacija
Bosko Ničić Gradonačelnik Grada Zaječara
Sasa Matijević Vođe odeljenja za javne nabavke Grada Zaječara
Vice Lalić Direktor JKP Timok Održavanje Zaječar
Jasmina Basalić JKP Timok Održavanje Zaječar
Zoran Veličković Direktor ŠG Timočke šume
Nenad Stevanović Direktor Foresting doo
Bozidar Mirčić Nakka doo, Zaječar
Vesna Filipović Šumarski inženjer, RTB Bor
Tibor Strak Menadžet za otkup zemljišta, Rakita Explorations doo
Dragomir Milovanović JP Srbijavode, RJ Negotin
Ivan Rkulović Republički šumarski inspektor
Aleksandra Trifunović Zamenik direktora Salaš doo, Zaječar
Dusan Kalajčić Agronom, Agromarket doo
Ivan Đenić Agronom,, Delta Agrar doo