studio 3lhd rovinj, lipanj 2007 - istra-istria.hr · temeljem odredbe članka 65. statuta grada...

GRAD ROVINJ – CITTA DI ROVIGNO

DPU ZONE MONTE MULINI

STUDIO 3LHD Rovinj, lipanj 2007.


Studio 3LHD lipanj 2007.

Županija: ISTARSKA Grad: ROVINJ Naziv prostornog plana:

Detaljni plan uređenja zone Monte Mulini

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Sl. glasnik Grada Rovinja br. 08/06 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Sl. glasnik Grada Rovinja br. 04/07

Javna rasprava (datum objave):

17. veljače 2007. (Glas Istre i La voce del popolo)

Javni uvid održan:

26. veljače 2007. do 27. ožujka 2007.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:dipl. iur. Ivan Begić

potpis

Suglasnost na plan prema članku 45.a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) KLASA: 350-02/07-04/67, URBROJ: 531-06-07-4 od 15. svibnja 2007. godine Pravna osoba koja je izradila plan:

STUDIO 3LHD d.o.o., Božidarevićeva 13, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: (broj plana 100)

M.P.

Odgovorna osoba:Prokurist: Silvije Novak, dipl.ing.arh.

potpis

Koordinator plana: Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Saša Begović, dipl.ing.arh. Marko Dabrović, dipl.ing.arh. Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh. Silvije Novak, dipl.ing.arh. Krunoslav Szorsen, dipl.ing.arh.

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh., APE d.o.o. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ. Goran Herceg, dipl.ing.stroj.

Pečat Gradskog vijeća:

MP.

Predsjednik Gradskog vijeća: Davorin Flego

potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

MP.



PRILOG 1

OVLAŠTENJA STRUČNOG IZRAĐIVAČA



PRILOG 2

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA PLAN



SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA DPU-A

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD 1 1. POLAZIŠTA 1 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A 1 1.2. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 8 1.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST 12 1.3.1. Prometna opremljenost 12 1.3.2. Telekomunikacije 12 1.3.3. Energetski sustav 13 1.3.4. Vodoopskrba 14 1.3.5. Zbrinjavanje otpada 15 1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA 15 1.4.1. Namjena površina 16 1.4.2. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina 16 1.5. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA 17 2. PLAN UREĐENJA PROSTORA 18 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA 18 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 21 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina 22 2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 23 2.3.1. Promet 23 2.3.2. Telekomunikacije 26 2.3.3. Energetski sustav 27 2.3.4 Vodoopskrba 31 2.3.5 Odvodnja otpadnih voda 35 2.3.6. Zbrinjavanje otpada 36 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 36 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 36 2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina 39 2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 39 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 40

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA 45 1.1. Ugostiteljsko – turistička namjena 45 1.2. Sportsko – rekreacijska namjena 46 1.3. Javne zelene površine 46 1.4. Površine infrastrukturnih sustava 46 1.5. Pregled namjene površina 46 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I

GRAĐEVINA 47 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća

izgrađenosti) 47 2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica 47 2.1.2. Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica 47 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina

i broj etaža) 48 2.3. Namjena građevina 49 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 50



2.5. Oblikovanje građevina 50 2.6. Uređenje građevnih čestica 50 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 51 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 51 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA 57 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA 57 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIK CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 57 7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA 58 8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 58 9. MJERE PROVEDBE PLANA 59 PRILOG 3: PROFILI PROMETNICA SADRŽAJ GRAFIČKOG DIJELA DPU-a

List 1A POSTOJEĆE STANJE 1:1000

List 1B DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2 PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

List 2A1 PROMET – kota terena 1:1000

List 2A2 PROMET – kota -1 1:1000 List 2B TELEKOMUNIKACIJE 1:1000

List 2C ENERGETSKI SUSTAV 1:1000

List 2D VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:1000

3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

List 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000

4 UVJETI GRADNJE

List 4A PLAN PARCELACIJE 1:1000

List 4B1 UVJETI GRADNJE – kota terena 1:1000

List 4B2 UVJETI GRADNJE – podrumska etaža 1:1000


Studio 3LHD 1 lipanj 2007.

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

Temeljem odredbe članka 65. Statuta Grada Rovinja («Službeni glasnik Grada Rovinja», br. 5/02 – pročišćeni tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja na svojoj sjednici održanoj dana 16. ožujka 2006. godine, donijelo je ZAKLJUČAK, kojim se prihvaća Projektni program za izradu Detaljnog plana uređenja Monte Mulini.

DPU-a izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) te Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), kao i drugim odgovarajućim zakonima koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj DPU-a.

DPU-a Zone Monte Mulini baziran je na slijedećim bitnim dokumentima i elaboratima: Projektnom zadatku, Konceptualnom Master Planu Zone Monte Mulini kojeg je izradila grupa arhitekata u prosincu 2004, Zoni zahvata arhitektonsko - urbanističkog prijedloga, PPUG-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 9a/05), GUP-u Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06), Studiji utjecaja na okoliš, katastarskim izvodima, fotografijama iz zraka, geodetskoj situaciji i dokumentaciji postojećih objekata.

DPU-a izrađen je na katastarsko-topografskoj podlozi u mj. 1:1000. Sredstva za izradu DPU-a osigurao je investitor – podnositelj zahtjeva za izradu DPU-a.

1. POLAZIŠTA

Područje obuhvata DPU-a utvrđeno je u suglasju sa utvrđenom namjenom prostora iz PPU-a Grada Rovinja (Sl gl. Grada Rovinja br. 9a/05) i GUP-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06). Izrada ovog DPU-a predviđena je i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Rovinja za razdoblje 2007-2010 godine (Sl. gl. Grada Rovinja br. 08/06).

Opis granice obuhvata Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području Monte Mulini, smještenom na rubu Južne luke grada Rovinja. Na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa ACI Marinom i obalnim rubom sa šetalištem. Sa južne strane područje graniči sa Park šumom Punta Corente, a sa sjeveroistočne strane građevinskim područjima sa dominatno slobodno stojećim vilama i stambenim zgradama te sa istočne strane ulicom Luje Adamovića.

Površina obuhvata DPU-a iznosi cca 28,6 ha.

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A

Područje je smješteno na jugozapadu Grada Rovinja, na uzvisini kojom dominira vrh Monte Mulini na koti od 43 m nadmorske visine. Svojim oblikom i visinom predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizualnih točaka grada Rovinja. Posebnost područja je u šumi alepskog bora koja u cijelosti pokriva padine i vrh uzvisine.

Cijela zona Monte Mulini nalazi se unutar granica značajnog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje“ koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, a obuhvaća sve naseljene i nenaseljene otoke, kao i uže priobalno područje oko 500 m od obale, zavisno od



konfiguracije terena od rta sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal do Barbarige, izuzimajući područje grada Rovinja od rampe na željezničkoj pruzi do ruba šume Monte Mulini.

Akvatorij priobalja sa Rovinjskim otočićima ulazi u jezgru preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEN). Navedeno područje vrednovano je i kao dio područja važno za ptice EU (SPA) "Akvatorij zapadne Istre“ te predstavlja potencijalno područje EU ekološke mreže "Natura 2000“.

Svi postojeći turistički objekti nalaze se na udaljenosti do 200 m od morske obale. Uz samo područje zahvata nalazi se Park šuma Punta Corente. Samo područje obuhvata DPU-a udaljeno je od stare gradske jezgre cca 1000 – 1300 m.

Svojim reljefom, očuvanom autohtonom i kultiviranom vegetacijom, blizinom mora, ali i urbane cjeline grada Rovinja, ovaj prostor pruža mogućnosti za razvoj svih vrsta turističkih i sportsko rekreativnih sadržaja.

Klimatske osobine područja Rovinj se nalazi u području povoljnih klimatskih prilika. Po Kopenu, obalno područje Rovinja spada u toplu umjerenu kišnu subhumidnu klimu oznake Cfsax (Klimatski podaci SR Hrvatske, Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Zagreb). Podaci relevantni za promatrano područje prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Puli koja je od promatranog područja udaljena cca 20 km. Temperatura zraka

Godišnji hod temperature ima maritimni karakter. Godišnji srednjak iznosi 13,8 0C, a mjesečni 18,6 0C. Srednji broj hladnih dana u toku godine, sa temperaturom manjom od 00C iznosi 22,2. Srednji broj toplih dana sa temperaturom do 25 0C u toku godine iznosi 89,2. Najveći broj toplih dana pada u srpnju (27,8) i kolovozu (26,6). Dani sa temperaturama ispod nule mogu se očekivati od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je u kolovozu 1990. godine (35 0C), a apsolutni minimum u veljači 1991. godine (-9 0C).

Na postaji Pula uočen je trend porasta temperature zraka u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, karakterističan za sjevernu hemisferu. Ukoliko se trend nastavi mogu se očekivati i druge promjene u klimi područja, što valja imati na umu prilikom planiranja i izgradnje objekata. Jedna od mogućnosti je i povišenje razine mora što je važno za planiranje zahvata u samom priobalnom pojasu.

Srednje mjesečne, apsolutne i minimalne temperature Meteo postaja Pula (1981-1992)

Padaline Izraziti maksimum količine padalina je u studenom, a minimum je u ljetnim mjesecima (srpanj). Najveći dio padalina je u obliku kiše, a vrlo rijetko u obliku tuče ili snijega. Za razdoblje od 1953. do 1998. godine prosječna godišnja količina padalina iznosila je 841,1 mm s minimumom od 551,5 mm i maksimumom od 1122,0 mm.



Srednje mjesečne količine oborina na Meteo postaji Pula (1953-1998)

Relativna vlaga

Srednja godišnja vrijednost relativne vlage varira između 65% do 72%, sa srednjakom od 71%. Maksimum vlage je u zimskim mjesecima (od 72% do 74%), dok je minimum u ljetnim mjesecima pa za srpanj iznosi svega 62 do 65%. Uočeno je da su vrijednosti nešto niže nego u prethodnom promatranom nizu, što je u skladu sa promjenama u temperaturi zraka. Naoblaka

Srednja godišnja naoblaka je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. Maksimum oblačnosti je u studenom (6,7) dok je najvedriji mjesec kolovoz sa srednjom mjesečnom naoblakom od 3,0 desetina. Pojava magle je relativno rijetka. Najveći broj dana s maglom može se očekivati siječnju (do 8). Ukupan broj dana godišnje iznosi od 6 do 23 dana, a prosjek je 13 dana. Tijekom ljeta česta je pojava sumaglice na moru, što je pojava vezana uz pojačano isparavanje mora.

Vjetar

Na području obuhvata prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog i istočnog smjera, s učestalošću od 20% godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2,7 bofora. Veća učestalost ovih vjetrova je u hladnom dobu godine, dok je ljeti znatno manja (11 do 19%). U proljetnim mjesecima uglavnom puše jugo iz jugoistočnog smjera. Njegova učestalost je oko 13%, a prosječna jačina kreće se oko 2,2 bofora. Najmanje zastupljen je vjetar iz sjevernog smjera, sa učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i vjetar iz južnog smjera sa učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. U ljetnim mjesecima nastupa strujanje zapadnog smjera – maestral.

Rovinj ima najveću učestalost tišina na sjevernom Jadranu, i to najviše ljeti sa učestalošću od 16% a najmanje u proljeće 11%. Pojava vjetra brzine veće od 62 km/h je vrlo mala. Ljeti je se ta mogućnost javlja u 0,3 % slučajeva, a u ostalom dijelu godine 1 do 2 %.

Ruža vjetrova



Geološke osobitosti Tektonika Istre sastoji se od dvije glavne tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne istre a drugoj teren sjeveroistočnog dijela Istre. Područje koje zahvaća prva jedinica odlikuje se superpozicijskim slijedom naslaga i odsustvom intenzivnijih tektonskih pokreta. Područje druge tektonske jedinice karakteriziraju intenzivna tektonska gibanja, koja su uzrokovala nastanak reversnih rasjeda i ljuskave građe.

Prema geološkom sastavu, u Istri razlikujemo tri područja, i to: - jursko-kredno-paleogenska ploča ili ravnjak južne i zapadne Istre,

- kredno-paleogensko karbonatna-klastična zona s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri,

- paleogenski flišni bazen središnje Istre.

Područje Istre izgrađeno je pretežno od karbonatnih stijena jurske do eocenske starosti, te manjim dijelom od paleogenskih klastita-fliša i breča.

Naslage razvijene na površini mogu se podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline:

- Regresivna megasekvencija u juri,

- transgresivno-regresivna megasekvencija u juri i kredi,

- transgresivno-regresivna megasekvencija u kredi,

- stratigrafski slijed naslaga u paleogenu. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na dijelu regresivne megasekvencije u juri koja obuhvaća samu jezgru zapadnoistarske antiklinale i to između Poreča i Rovinja, debljine oko 160 m. U toj jedinici može se izdvojiti više manjih litostratigrafskih jedinica izgrađenih uglavnom od različitih vrsta vapnenca (monsena mikriti, Lim peletni vapnenci, Muča vapnenci i Rovinj breče).

Pedološke osobitosti Pedosfera Istre sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom. Pod utjecajem prirodnih i antropogenih faktora razvilo se nekoliko tipova tala. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području zapadne Istre na vapnenoj podlozi, tzv. «Crvena Istra». Na tom području razvijene su tipične crvenice, antropogenizirane i lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke, smeđe na vapnencu (na brežuljkastom dijelu).

Prema Pedološkoj karti Istre, (Izrađivač Projektni savjet za izradu pedološke karte Hrvatske, A. Škorić i suradnici), promatrano područje spada pod kategoriju tipičnih, plitkih do srednje dubokih smeđih tala na vapnencu (25:50), stjenovitosti od 25 – 50% površine i nagibom terena 8 – 30%.

Vegetacija Područje Rovinja u fitogeografskom smislu spada u sredozemni vegetacijski pojas (eumediteran), ali djelomice se u ovaj prostor spušta i vegetacija submediteranskog vegetacijskog pojasa. Prirodni obraštaj ovog područja tako čine jadranska makija crnike (Orno-Quercetum ilicis), ali i mješavina degradacijskih oblika As. Carpinetum orientalis croaticum H-ić.

As. Querco-Carpinetum orientalis H-ić (1939) 1971. Autohtone ilirske šume crnike u rovinjskom priobalju intenzivno se mijenjaju još od doba rimljana. U novije vrijeme vidi se i utjecaj pejsažnog oblikovanja i sadnje četinara koji su se ovdje udomaćili. Pojedini dijelovi pretvoreni su u park šume.

Prema podacima Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj), šumu unutar područja obuhvata čine gotovo čiste, sađene, sastojine brucijskog (Pinus brutia Ten) i alepskog bora (Pinus halepensis Miller), u odnosu 1,5:1. Starost sastojine je cca 100 godina.



Brežuljak s blagim do umjereno strmim pristrancima različite ekspozicije sa pokrovom plitke do srednje duboke crvenice, djelomično ilovaste, obrastao je kulturom brucijskog i alepskog bora, potpunog sklopa s mjestimice prekinutim sklopom, srednje do dobre kvalitete, dobrog zdravstvenog stanja stabala. U podstojnoj etaži prisutna je crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinusd), tršlja (Pistacia lentiscus), razno prizemno rašće (Ostrys alba, Ruscus aculeatus), a pojedinačno se javlja pomladak bora.

Južne, jugozapadne i zapadne površine obrasle su također kulturom alepskog i brucijskog bora iste starosti, nepotpunog sklopa, grupimično do stablimičnog rasporeda stabala dobre kvalitete i dobrog zdravstvenog stanja. Na južnom dijelu u podstojnoj etaži prisutni su elementi autohtone makije gustog sklopa, mjestimično neprohodne: crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinus), zelenika (Phillyrea latifolia), tršlja (Pistacia lentiscus), veprina (Ruscus aculeatus). U blizini turističkih objekata (hotel Monte Mulini, Montauro, Park i depandanse) nalaze se veće ili manje čistine sa pojedinačnim stablima cedra, ariša, čempresa, pinije, lovora, širokolisne kaline te grmolikim ukrasnim vrstama (oleandar, tamaris, pitospora, lovorvišnja, forsitija).

Unutar područja DPU-a iznad hotela Park, na nekoliko mjesta konstatirano je više mladih stabala pajasena (Ailanthus altissima). Kako se radi o alohtonoj invazivnoj vrsti, preporučeno je da se isti uklone prilikom uređenja park šume.

Životinjski svijet Budući da se radi o području na kojem su provedene mnoge promjene i izgradnja, životinjski svijet je prilično prorijeđen u odnosu na prirodno stanje. Većih predstavnika sisavaca nema. Najbrojniji predstavnici svakako pripadaju kukcima (Insecta), ali ih je ovom prilikom zbog brojnosti jednostavno nemoguće sve nabrojiti. Zastupljeni su mnogi predstavnici leptira, mrava, skakavaca, kornjaša, opnokrilaca i dr.

Unutar područja DPU-a konstatirano je 39 vrsta ptica, od čega je veći dio ugroženih pjevica. Prema podacima iz Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj) stanje na terenu je slijedeće:

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) definirane su strogo zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D II), i zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D III).

Stanje na terenu je slijedeće:

PTICE (Aves) PODICIPEDIFORMES: Podicipedidae Crnogrli gnjurac Podiceps nigricollis D II PELECANIFORMES: Phalacrocoracidae Veliki vranac Phalacrocorax carbo D III Morski vranac Phalacrocorax aristotelis D II FALCONIFORMES : Accipiteridae Kobac Accipiter nisus D II CHARADRIIFORMES: Laridae Galeb klaukavac Larus cachinnans D III Riječni galeb Larus ridibundus D III COLUMBIFORMES: Columbidae Golub Columba livia domestica Grlica Streptopelia turur D III Gugutka Streptopelia decaocto D III PICIFORMES: Picidae Veliki djetlić Dendrocopus major D II Zelena žuna Picus viridis DE II



PASSERIFORMES: Troglodytidae Palčić Troglodytes troglodytes D II Prunelidae Sivi popić Prunella modularis D II Turdidae Mala crvenperka Phoenicurus ochruros D II Kos Turdus merula D III drozd cikelj Turdus philomelos D III Sylviidae Kratkokrili voljić Hippolais polyglotta D II Brezov zviždak Phylloscopus trochilus D II Zviždak Phylloscopus collybita D II Crnokapa grmuša Sylvia atricapilla D II Siva grmuša Sylvia borin D II Bjelobrka grmuša Sylvia cantillans D II Crnoglava grmuša Sylvia melanocephala D II Zlatnoglavi kraljić Regulus regulus D II Vatroglavi kraljić Regulus ignicapillus D II Aegithalidae Dugorepa sjenica Aeghitalos caudatus D II Paridae Velika sjenica Parus major D II Plavetna sjenica Parus caeruleus D II Muscicapidae Crvendać Erithacus rubecula D II Corvidae Šojka Garulus glandarius Svraka Pica pica Emberizidae Crnogrla strnadica Emberiza cirlus D II Fringillidae Zeba Fringilla coelebs D III Zelendur Carduelis chloris D II Čižak Carduelis spinus D II Češljugar Carduelis carduelis D II Juričica Acanthis cannabina D II Žutarica Serinus serinus D II Passseridae Vrabac Paser domesticus

SISAVCI (Mammalia) Red Kukcojedi – Insectivora Porodica Ježevi – Erinaceidae D III Bjeloprsi jež Erinaceus concolor Mart. Red Glodavci – Rodentia Porodica Sciuridae – Vjeverice Vjeverica Sciurus vulgaris L. D III



Seizmika Po seizmičkim osobitostima područje obuhvata spada u VII zonu seizmičnosti po MCS ljestvici, za povratni period od 500 godina.

More i priobalni pojas U prostor DPU-a ulazi tzv. južni lučki bazen unutar spojnica od rta Monte do otoka Sv. Katarine i rta Muntravo. Ovaj bazen je raščlanjen u tri dijela. Prvi je prostor prvobitne ribarske i trgovačke luke Andana sa središnjom dubinom približno 6 m, drugi dio obuhvaća uvale Squeri i Sabionera do lukobrana ACI turističke luke, a treći dio je uvala Lone.

U svom izvornom obliku obalni rub sadašnje južne luke bio je hridinaste prirode, ali je postepeno zasipavan. Izgrađeni su veliki i malo molo, obale Sotomuro i Sotolatina i u produžetku obale S. Nicolo izgrađene su rive prema tvornici duhana do klaonice. Iza brodogradilišta proširena je operativna obala u predjelu Lavatoja, plivačkog bazena Delfin i ACI turistička lučica sa lukobranom, koji ovaj prostor štiti iz pravca jugozapada.

Središnji dio akvatorija pokriven je pješčanim naslagama, sa ponešto muljevitih sedimenata antropoterigenog porijekla. Ti sedimenti su uglavnom siltozni pijesci i pjeskoviti silt sa najvećim učešćem karbonata (37-47% biogenog kalcita i aragonita te 12-15% dolomita pleistocenskog porijekla), zatim 25-40% silikatnih čestica (kvarc i alumosilikati) i sa 4-6% ukupne organske tvari. Kopneni dio je skoro u cijelosti izgrađen, uglavnom ravan i blago nagnut zbog nasipanih dijelova obale, osim u dijelu pozadine hotela Park. Obala je ravna a obalna linija dobro razlučena izgrađenom kamenom rivom.

Za izgradnju u neposrednoj blizini obale važan je podatak o morskim mijenama i razini mora. Prema podacima amareografske stanice u Rovinju i na temelju prognoziranih raspona plimnog vala procjenjuje se da srednja amplituda, tj. razlika između srednje visoke plime i srednje niže oseke iznosi 0.50 – 0.90 m. Maksimalne razlike koje se mogu očekivati pod određenim uvjetima mogu iznositi između 142 – 210 cm, odnosno približno 148 cm. iznad geodetske nule kad puše jaka bura sa visokim barometarskim tlakom. Period morskih mijena iznosi 12 h i 24'.

Na sezonske promjene temperature i slanoće mora utječe sezonska izmjena topline između atmosfere i morske vode, izmjena vodenih masa sa otvorenog mora te dotok vode sa kopna iz podvodnih izvorišta (vrulje) te procjeđivanje oborinskih voda sa slivnog područja. Sezonsko raslojavanje tijekom ljeta nije izraženo zbog malih dubina i pojačanog morskog prometa.

Kao što je već spomenuto Rovinj ima najveću učestalost mirnog mora na Jadranu (30% u studenom do 56% u svibnju). U dijelu godine kada ima valova njihov smjer je promjenjiv, pa samo u jesen prevladavaju valovi od bure (smjer NE), te u travnju valovi od juga (smjer SE). U tim razdobljima visina vala iznosi 0.6 – 1.0 m., a srednja maksimalna visina vala doseže 2.5 – 3.0 m. Mogućnost razornih valova je mala, ali računski, na temelju očekivane jačine vjetra i vremenskog trajanju smjerova sa III i IV kvadranta za područje južne rovinjske luke mogu se očekivati valovi najviše 2.5 – 3.0 m.

Sanitarna kvaliteta morske vode Sanitarna kvaliteta priobalnog mora kontrolira se dugi niz godina na 32 postaje od kojih su 4 u neposrednoj blizini obuhvata DPU-a. To su: Monte Mulini – do lukobrana, Moulin Rouge – gradska plaža, Hotel «Eden» i Punta Corente. Rezultati ispitivanja za 2005. godinu pokazuju da je na sve četiri postaje more bilo dobre kvalitete.

Procjena izmjene morske vode u južnoj rovinjskoj luci Na temelju matematičkog modela procjene, sa izabranim parametrima koji imaju utjecaj na kvalitetu vode (srednja dubina, zapremina akvatorija, amplituda, faktor razrjeđenja, koeficijent otjecanja, perioda morskih mijena), procijenjeno je da srednje poluvrijeme izmjene vode unutar tog bazena s vanjskim akvatorijem iznosi između 72 i 85 sati.



Životne zajednice morskog dna Na rovinjskom priobalju zabilježeno je 9 životnih zajednica morskog dna. One se javljaju ovisno o podlozi i dubini u tipičnom obliku sjeverno jadranskih lokaliteta. Na muljevito pješčanoj podlozi središnjeg dijela luke mejofauna je vrlo siromašna i po broju vrsta i po broju jedinki. Približavanjem gradskoj luci povećano je prisustvo zajednica prijelaznog karaktera sa izraženim znakovima degradacije. Degradacija je posebno uočljiva u zajednicama supra i mediolitorala.

U mediolitoralnoj zajednici tako prevladavaju vrste Mytilus galloprovincialis, Ulva rigida, Cladophora sp. i ponegdje Enteromorpha intestinalis, što govori o prisutnosti fekalnih otpadnih voda.

Ribarstvo Na širem području ribarstvo još uvijek ima veliki značaj. Na samom području obuhvata DPU-a ono je zanemarivo. Obala Istre ističe se velikom raznolikošću raznih biotopa u kojima su se razvile posebne ihtiocenoze, koje se javljaju u raznolikom broju ribljih vrsta. Pelagijske zajednice sadrže pretežito srdele, zatim skuše, inćune, papaline, lokarde, povremeno polanda, iglica i dr.

U pridnenim zajednicama na hridinastom dnu pretežno se susreću ribe iz porodice špara, usnača i škrpina, a od rakova velika rakovica, hlap, ponekad škamp.

1.2. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Jedna od glavnih kvaliteta prostora DPU-a je izuzetno atraktivan smještaj na uzvisini usred bujne vegetacije i izrazitog mediteranskog ugođaja. Blizina plaža, ali i stare jezgre grada svakako doprinosi atraktivnosti prostora.

Na području DPU-a izgrađeni su slijedeći ugostiteljsko-turistički objekti:

1. HOTELI

hotel tip smještaja kategorija broj

jedinica osnovni kreveti

pomoćni kreveti

ukupno kreveta

1/1 81 81 81 1/2 230 460 135 595 APP 3 6 3 9 EDEN

Suite

16 32 16 48 UKUPNO EDEN 4**** 330 579 154 733

1/1 56 56 53 109 1/2 191 382 78 460 1/3 27 54 27 81 uk. soba 274 492 158 650 APP 1/4 2 4 4 8 APP 1/5 9 18 27 45

MONTAURO

uk. APP

11 22 31 53 UKUPNO MONTAURO 2** 285 514 189 703

1/1 24 24 24 1/2 127 254 41 295 1/3 1 3 3 MONTE MULINI

1/4

12 48 48 UKUPNO MONTE MULINI 2** 164 329 41 370

1/1 29 29 29 1/2 138 276 21 297 PARK Suite 1/4

35 140 7 147

UKUPNO MONTE MULINI 3*** 202 445 28 473 UKUPNO HOTELI 981 1867 412 2279



HOTEL EDEN površina BRP katnost

HOTEL m2 6.460,00PARKIRALIŠTE m2 3.143,00VANJSKI BAZENI m2 4.523,00

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m2 11.679,85HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR, KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 1.204,18TERASA APERITIV BARA I HALLA m2 280,14RESTORANI m2 952,47TERASA RESTORANA m2 247,35KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 765,77SANITARIJE ZA GOSTE m2 238,65LJEČNIK + MASAŽA m2 35,34SLASTIČARNA m2 121,94KONGRESNE DVORANE I PRATEĆI SADRŽAJI m2 567,25STUBIŠTA I LIFTOVI m2 463,20KOTLOVNICA I PRAONICA m2 1.429,90SALA ZA ANIMACIJU SA PRATEĆIM SADRŽAJIMA m2 818,90TRIM KABINET m2 141,49PREDVORJE TRIMA m2 194,90VANJSKA TERASA m2 214,51UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 624,75

ukupno: m2 19.980,59 P+5

PROSTORI NA OTVORENOMGOSPODARSKO DVORIŠTE m2 520,00VANJSKI BAZENI m2 1.089,96SUNČALIŠTE m2 1.459,32STUBIŠTA I PRILAZI BAZENU m2 244,08MINI CLUB m2 44,64CLUB HOUSE m2 35,88

ukupno: m2 3.393,88 PSVEUKUPNO: m2 23.374,47 28.290,00

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA)

SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU:

2. OSTALE GRAĐEVINE naziv namjena SNACK BAR EDEN ugostiteljska /20 mjesta u zatvorenom i 150 mjesta na otvorenom/ SNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" ugostiteljska

RESTORAN MARINA ugostiteljska RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen ugostiteljska, sportsko - rekreacijska

SKLADIŠTA kod hotela EDEN komunalno-servisna LUNGO MARE kod hotela PARK Ugostiteljska, trgovačka UPRAVNA ZGRADA poslovna

Hoteli Hotel Eden karakterističan je za hrvatsku hotelsku arhitekturu kasnih šezdesetih godina. Osim nužnih preuređenja, zadržat će se osnovni arhitektonski izraz.

Hoteli Montauro i Monte Mulini ni arhitektonski ni sadržajno ne zadovoljavaju potrebe planirane turističke ponude te su stoga predviđeni za rušenje, kao i depandanse, a na njihovom mjestu sagradit će se objekti primjereniji potrebama modernog turizma.



HOTEL MONTAURO površina BRP katnostUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA) m2 10.038,00HOTEL m2 2.398,00PARKIRALIŠTE

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe i apartmani ) m2 6.799,93HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 741,65RESTORANI m2 683,39KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 483,99SANITARIJE ZA GOSTE m2 117,25HODNICI, STUBIŠTA, LIFT m2 2.432,20POMOĆNI PROSTORI SMJEŠTAJNOG DIJELA (spremišta sobar.i sl.) m2 527,83BUTIK m2 59,19FRIZER m2 47,85SAMOPOSLUGA m2 120,13PRATEĆI SADRŽAJI GOSPODARSKOG DIJELA (gospodarski ulazi,smeće, prip.tople vode, aku-baterije, tel.centrala, agreg.stanica) m2 709,94

ukupno: m2 12.723,35 P+7+PkGOSPODARSKO DVORIŠTE m2 241,81BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 1.587,73NATKRIVENE TERASE I PRILAZI m2 930,26OTVORENE TERASE I PRILAZI m2 1.221,81

ukupno: m2 3.981,61SVEUKUPNO: m2 16.704,96 20.215,00


HOTEL MONTE MULINI površina BRP katnostUKUPNO SVI OBJEKTI 7.167,36UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 2.697,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 211,36RESTORAN I OFFICE m2 336,49ŠANK I SKLADIŠTE m2 23,35APERITIV BAR m2 77,16KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 311,30KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 148,82DISCO I PRATEĆI SADRŽAJI m2 338,77TERASE m2 783,60

Ukupno HOTEL MONTE MULINI: m2 2.230,85 P+2DEPANDANSA MONTAURO - IIIUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.289,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 56,25KUĆNI MAJSTOR m2 20,48SPREMIŠTE m2 202,65SMJEŠTAJNI DIO m2 1.696,22

Ukupno DEPANDANSA MONTAURO: m2 1.975,60 P+3DEPANDANSA IUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.400,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 123,16ARHIVA m2 209,24KOTLOVNICA m2 23,34PRAONICA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 76,99SMJEŠTAJNI DIO m2 963,58

Ukupno DEPANDANSA I: m2 1.396,31 P+3DEPANDANSA IIUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.366,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 240,44NATKRIVENA TERASA m2 9,56SMJEŠTAJNI DIO m2 1.314,60

Ukupno DEPANDANSA II: m2 1.564,60 P+3SVEUKUPNO: m2 7.167,36 8.700,00







SNACK BAR EDEN površina BRP katnostUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.377,00

SNACK BAR m2 79,32KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 103,78NATKRIVENO GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 39,20GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 96,49NATKRIVENA TERASA m2 85,28OTVORENA TERASA m2 412,36

Ukupno SNACK BAR EDEN: m2 816,43 PSNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" m2 43,84 PRESTORAN MARINA m2 903,77 P+1(2)RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen m2 367,37 PSKLADIŠTA kod hotela EDEN m2 1.061,63 POBJEKAT LUNGO MAREUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 2.488,00SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU:UGOSTITELJSKO - TRGOVAČKI SADRŽAJI LUNGO MARE m2 720,84

Ukupno OBJEKAT LUNGO MARE: m2 720,84 PUPRAVNA ZGRADA m2 427,53 P+2SVEUKUPNO m2 4.341,41 5.255,00


HOTEL PARK BRP katnost

HOTEL m2 8.693,00 P+4PARKIRALIŠTE m2 8.121,00

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m2 7.093,10HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 774,70TERASA APERITIV BARA I KAVANE m2 90,00RESTORAN m2 664,70TERASA RESTORANA m2 210,00KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 779,70SANITARIJE ZA GOSTE m2 126,57LJEČNIK m2 37,22KOZMETIČAR m2 10,24FRIZER m2 40,00KONGRESNA DVORANA m2 466,50ULAZNI HALL KONGRESNE DVORANE m2 97,50CAPETAIN CLUB m2 156,44DONJI APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 261,90TV SALA m2 72,90KOTLOVNICA I PRAONICA m2 385,15POLIVALENTNA SALA ZA ANIMACIJU m2 430,50MINI CLUB m2 86,60TRIM KABINET m2 133,30UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 757,84

ukupno: m2 12.674,86 P+4GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 160,65VANJSKI BAZENI m2 289,00OTVORENE TERASE I SUNČALIŠTA m2 1.663,80VANJSKI PRODAJNI PROSTORI m2 142,16

ukupno: m2 2.255,61DEPANDANSA PARK m2 2.963,17 P+3

SVEUKUPNO: m2 17.893,64 21.680,00

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA)


Izgradnjom hotela Park stvorena je velika visinska razlika (cca 5,5 m) između šetnice (lungo mare) i donjeg platoa hotela te potom između glavnog ulaza u hotela i parkirališta (cca 7- 11 m). Pokosi su ozelenjeni.

Hotel Park se zadržava, a na mjestu postojećih objekata depandanse i upravne zgrade planirana je dogradnja hotela, na način da se zadrži uređena parkovna površina ispred današnje depandanse.



Od ostalih objekata zadržavaju se: Snack barovi Eden i Moulen Rouge, restorani Marina sa Skiper barom i restoran Delfin te objekt Lungo mare.

Dio obalnog ruba koji se nastavlja u lukobran djelomično je uređen za kupanje, ali je zbog slabog održavanja i djelovanja abrazije znatno oštećen. Dio uvale Lone ispred hotela Eden se koristi za izvlačenje čamaca i kao servisni prostor te je stoga na ovom dijelu također otežano kupanje.

Vrh Monte Mulini nalazi se na koti 43 m.n.v. i predstavlja najveću ambijentalnu vrijednost ovog prostora. Svojim oblikom i visinom dominira cjelokupnim područjem i predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizurnih točaka Rovinja.

1.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

Cjelokupno područje obuhvata DPU-a nalazi se u blizini centra grada tako da ima razmjerno dobru infrastrukturnu i komunalnu opremljenost.

1.3.1. Prometna opremljenost Grad Rovinj je na mrežu državnih i europskih cestovnih pravaca povezan državnom cestom D303 (Rovinj – čvor Kanfanar /D3/) i županijskom cestom Ž5096 (Rovinj - Bale). Na području grada pristup na oba pravca je preko Ulica Gripole i Štanga. Glavni kolni pristup do području obuhvata ostvaruje se ulicom Luja Adamovića, sa koje stambenom ulicom nedovoljnog profila pristupa do hotela Park, ulicom Antonija Smareglie do hotela Monte Mulini te kolnim odvojcima do hotela Eden i Montauro.

Pristup na područje obuhvata do restorana Delfin sa bazenom, restorana Marina, ACI marine, upravne zgrade te objekta Lungo mare uz hotel Park moguć je sa sjeverne strane obalom Vladimira Nazora te u nastavku Šetalištem Vijeća Europe.

Postojeće prometnice i parkirališta djelomično zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i nove izgradnje potrebno je predvidjeti izgradnju nove prometnice po zoni Monte Mulini za pristup do svih objekata, sa ulazom u zonu na prostoru sadašnjih skladišta uz hotel Eden. Potrebno je izgraditi parkirališta i garaže za hotel Eden, nove hotele Lone i Monte Mulini te hotel Park.

Promet u mirovanju Na prostoru obuhvata postoje slijedeća parkirališta:

- parkiralište uz hotel Eden 120 PM

- parkiralište uz hotel Montauro 80 PM

- parkiralište uz hotel Park 68 PM Sva parkirališna mjesta uz hotele su natkrivena.

Parkiranje je još moguće uz obalu Vladimira Nazora sve do Šetališta Vijeća Europe te uz ulicu A. Smareglie nasuprot depandansi hotela Monte Mulini.

1.3.2. Telekomunikacije Telefonske instalacije zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i izgradnje novih kapaciteta treba izvršiti ugradnju novih digitalnih telefonskih centrala.

Od Hotela Park do Hotela Eden, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni kabel, kabelskom kanalizacijom.



Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom koja bi osigurala redundantnost i pouzdanost mreže.

1.3.3. Energetski sustav Plinoopskrba Plinska instalacija na području obuhvata DPU-a (zone Monte Mulini) je postojeća i izvedena, a sastoji se od postojećeg spremnika ukapljenog naftnog plina (UNP-a) V=4850 lit koji je smješten na uzvisini podno vrha Monte Mulini.

Spremnik je lociran i izveden prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71), sa svom potrebnom opremom, zaštitnom ogradom, primjenama zaštite na radu i zaštite od požara. Iz postojećeg spremnika UNP-a plinom se snabdijevaju postojeća trošila u kuhinjama hotela Eden, Montauro i Park, a preko plinskog razvoda-cjevovoda smještenog u zemlji u istom prostoru obuhvata. Spremnik se puni pomoću vozila za punjenje (plinske cisterne) UNP-a na prilaznom putu istog.

Obzirom da će gradnja i uređenje plinskog sustava cijelog prostora obuhvata DPU (zone Monte Mulini) biti podijeljena u dvije faze (I fazu i II fazu), u prvoj fazi se predviđa zadržavanje postojećeg spremnika UNP-a i postojeće plinske instalacije sa mogućom privremenom nadogradnjom te spojem trošila u kuhinjama hotela Lone, Monte Mulini i restoran Marina, dok se u drugoj fazi predviđa uklanjanje kompletnog spremnika UNP-a sa svom postojećom opremom i razvodima.

U drugoj fazi predviđa se izgradnja nove plinske instalacije sa spojem na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag kao dionice magistralnog plinovoda Pula-Karlovac.

Elektroopskrba Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina), smještena uz sjeveroistočnu granicu obuhvata GUP-a. Srednjenaponska 10(20) kV elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: TS Rovinj 35/10(20) kV 2x8 MVA smještena u gradu te 35/10(20) kV 1x8 MVA, smještena u sklopu TS 110/35/10(20) Rovinj (Turnina).

Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica:

- TS Eden (1000 kVA) – el. energ. suglasnost 620 kW, u vlasništvu HEP-a, - TS Monte Mulini (630 kVA) – el. energ. suglasnost 492 kW, u vlasništvu HEP-a, - TS Park (1000 kVA) – el energ. suglasnost 468 kW, u vlasništvu Maistre, - TS Marina (250 kVA) u vlasništvu Maistre.

Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće:

- Hotel EDEN – povećanje za cca. 200 (300) kW snage; - Hotel LONE – izgradnja nove trafostanice snage cca 1600 kW; - Hotel MONTE MULINI – izvršiti rekonstrukciju trafostanice Monte Mulini (snaga cca 1600

kW); - Hotel PARK – Povećanje za cca. 200 (300) kW snage. - Zamjena 10(20) kV kablova između trafostanica.



1.3.4. Vodoopskrba Vodoopskrba zone Monte Mulini priključena je na tranzitno-opskrbni cjevovod koji prolazi ovom zonom, a povezuje vodospremnik "Monvi" sa centrom grada Rovinja. Taj tranzitno-opskrbni cjevovod profila Ø450, Ø400, Ø350 i Ø300 mm sastavni je dio vodoopskrbnog podsustava grada Rovinja. Kroz zonu Monte Mulini prolazi i cjevovod Ø200 mm i to prvim dijelom paralelno sa navedenim tranzitno/opskrbnim cjevovodom, te se zatim odvaja prema Crvenom otoku. Vodoopskrbni podsustav grada Rovinja temelji se na opskrbi vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Istre, iako na području grada postoji zdenac manjih crpnih kapaciteta.

Obzirom na potrebu racionalizacije vodoopskrbnog podsustava u srpnju 1999. godine je izrađena je projektna dokumentacija vodova pod nazivom "Vodoopskrbni sustav Istre - Idejno rješenje distribucijskih sustava-podsustava u pojedinim područjima opskrbe - grad Rovinj" u kojoj je na bazi mjerenja i modeliranja, a polazeći od triju vodospremnika kao ishodišnih točki podsustava (VS "Rovinj I i II", VS "Valtida" i VS "Monvi"), analizirano postojeće stanje vodoopskrbe i dane smjernice za daljnji razvoj vodoopskrbnog podsustava.

Vodospremnici "Rovinj I i II" i "Valtida" položajno i visinski su smješteni tako da se iz tih ishodišnih točki većim dijelom opskrbljuje grad Rovinj, dok je pravac vodospremnik "Monvi" - tranzitno/opskrbni cjevovod - centar manje opterećen tranzitnom količinom vode, već samo protokom za potrebe hotelskog kompleksa na jugu. Stoga je vodospremnik "Monvi" volumena 1000 m3, kote ulaza 58,4 m n.m., kote izlaza 53,9 m n.m. i kote preljeva 58,0 m n.m., temeljni vodospremnik za pokrivanje dnevno-satnih oscilacija potrošnje i održavanja povoljnih hidrauličkih stanja u tranzitno/opskrbnom cjevovodu, vodovodnoj mreži zone Monte Mulini i tranzitno/opskrbnom cjevovodu prema Crvenom otoku.

Na vrhu Monte Mulini (na koti 43,8 m n.m.) postoji vodosprema koja se više ne koristi, ali se planira njeno zadržavanje sa mogućnošću prihvata oborinskih voda i korištenja za potrebe zalijevanja.

Tranzitno/opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku na dijelu koji prolazi zonom Monte Mulini starosno i položajno ne odgovara novijoj dispoziciji objekata u ovoj zoni, pa se predviđa njegova rekonstrukcija prema ovome DPU-a. Slična je situacija i sa tranzitno/opskrbnim cjevovodom prema centru grada čija će se nova trasa temeljiti na izgradnji prometnica i puteva u zoni Monte Mulini. Oba su cjevovoda u nadležnosti Istarskog vodovoda d.o.o.

1.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Sustav odvodnje temelji se na postavkama GUP-a grada Rovinja. Prikupljanje fekalnih otpadnih voda u obuhvatu GUP-a usmjereno je na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust u zoni Cuvi.

Prema GUP-a, izrađena je studija odvodnje grada Rovinja, koja će odrediti faznu izgradnju sustava, pojedine međufaze do potpunog uvođenja u funkciju, eventualno novih uređaja ili rekonstrukcija postojećih i izgradnja glavnih kolektora i mreže, međusobno usklađenih sustava, kao i površine predviđene za rasterećenje odvodnje oborinskih voda.

Kanalizacijski sustav na području obuhvata GUP-a grada Rovinja bio je podvrgnut sistemskoj analizi 2001. god. (Fluming d.o.o. Rijeka: Analiza postojećeg stanja kanalizacijskog sustava Grada Rovinja). Jedan od do sada izvedeni glavni objekti središnjeg kanalizacijskog sustava, koji je relevantan za ovaj DPU-a, je kolektor Monte Mulini te crpna postaja CP Squero, posredstvom koje se otpadne vode transportiraju u smjeru uređaja za pročišćavanje “Cuvi”.

Crpna postaja Squero tlocrtne je površine 11 × 7,87 m, dubine 5,30 m. U njoj je ugrađeno 5 crpki ABS tip AFP 75 (ex) - ND 200 - 348/2 - CB SISTEM. Opremljena je sigurnosnim ispustima Ø 560 mm, Ø 355 mm i Ø 250 mm.

Uređaj za mehaničko pročišćavanje „CUVI“ nalazi se na obronku brežuljka Monvi, na koti 14,00 do 15,70 m n.m. Građevine izgrađenog mehaničkog predtretmana zauzimaju površinu od približno 1100 m2, a za eventualno proširenje uređaja rezervirana je i ograđena površina od



oko 1,0 ha. Do sada su izvedene grube rešetke, fine rešetke s mehaničkim grabljama u automatskom radu, zaobilazni kanal sa sustavom zapornica, mjerač protoke s ultrazvučnom sondom, aerirani pjeskolov-mastolov, kompresorska postaja, retencijski bazen s dozažnim sifonom i automatsko fino sito.

Podmorski ispust I faze sastoji se od kopnene dionice, L = cca 380 m i podmorske dionice L = cca 830 m, koja završava trokrakim difuzorom na dubini - 28,0 m (od srednje razine mora).

Postojeći mehanički uređaj nedavno je moderniziran. Postojeće funkcioniranje, u granicama njegovih mogućnosti, je zadovoljavajuće, ali značajnije poboljšanje učinka pročišćavanja na njemu nije moguće. U dugoročnom rješenju predviđena je izgradnja II faze, odnosno biološkog dijela uređaja.

Poseban problem u kanalizacijskom sustavu predstavlja infiltracija morske vode, a posebno njeno ulaženje preko ispusta u obalnom kolektoru. U ovom trenutku za mehanički sustav pročišćavanja prvenstveno predstavlja problem količina, ali budućom izgradnjom biološkog dijela uređaja pojavljivat će se s visokim koncentracijama klorida i problemi vezani za uvjete preživljavanja mikroorganizama potrebnih za postupke pročišćavanja. Iz tog razloga je važno da prije daljnje dogradnje uređaja za pročišćavanje bude izvršena sanacija obalnih kolektora i ostalih dijelova sustava javne odvodnje na kojima može doći do značajnijeg ulaza morske vode.

1.3.5. Zbrinjavanje otpada Otpad se sa područja obuhvata odvozi organizirano, kao i u ostalom dijelu grada Rovinja.

1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

GUP-om Grada Rovinja predviđeno je da prostor može dostići rekonstrukcijom, nadogradnjom, te izgradnjom u neposrednoj blizini postojećih objekata kapacitet do 2400 turističkih kreveta 4* i 5*, s time da je u taj broj uračunat i broj postojećih kreveta koji su već izgrađeni u hotelima Eden, Montauro, Lone, Monte Mulini i Park. Izvod iz GUP-a grada Rovinja

M1 – mješovita namjena – pretežito stambena

T1 – ugostiteljsko-turistička namjena – hoteli

R1 – sportsko-rekreacijska namjena – sport

R3 – sportsko-rekreacijska namjena – uređena kupališta

R5 – sportsko-rekreacijska namjena – plažni objekti

Z1 – javne zelene površine – javni park

LN – luka posebne namjene – nautički turizam – marina L4

Odredbama za provođenje GUP-a određena je obveza izrade detaljnijeg plana.



1.4.1. Namjena površina Na području obuhvata DPU-a nalaze se slijedeće namjene:

1. ugostiteljsko-turistička T1,

2. sportsko-rekreacijska R1, R3 i R5,

3. javne zelene površine - javni park Z1.

Ugostiteljsko-turistička namjena (T1) – površine su predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude).

Sportsko-rekreacijska namjena (R1, R3 i R5) – sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu). U sklopu sportsko – rekreacijskih zona (R1) mogu se izgraditi sportske dvorane i bazeni (zatvoreni i otvoreni).

Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih puteva i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru.

Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.

Uređena kupališta u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocijeni prihvatljivim utjecaj na okoliš.

Plažni objekti – Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Javni park (Z1) – je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgove i skverove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

1.4.2. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina Zaštita prirodne baštine Temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz štite se Rovinjski otoci i priobalno područje.



PPU Grada Rovinja, čl.205. Sl. gl. grada Rovinja 9a/05, te čl. 137 i 138 GUP Grada Rovinja, područje obuhvata nalazi se unutar osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza.

Smjernice za zaštitu:

Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito: • njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i

karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

• očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza; • zaštitom područja prirodnih biotopa; • osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog

okruženja (šume, kultivirani krajolik).

Zaštita kulturne baštine GUP-om Grada Rovinja pod posebnu zaštitu, prema propisima o zaštiti spomenika kulture, u kategoriji: ostali pojedinačni objekti ili kompleksi izvan zaštićene povijesne jezgre i kontaktnog područja, stavljene su Monte Mulini – vjetrenjače.

1.5. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima te drugim Zakonima relevantnim za problematiku koja je predmet ovoga DPU-a. Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUG i GUP-om Grada Rovinja.

Prostor koji je predmet ovog DPU-a smješten je u neposrednoj blizini povijesne jezgre Rovinja. Područje ugostiteljsko – turističke namjene je izgrađeno, ali je dio zauzet izgradnjom neprimjerenom za današnje moderno poimanje turističke ponude.

Naglasak je stavljen na očuvanje prirodne baštine (zelenila), povijesnih pješačkih puteva i vizura prema povijesnoj jezgri, ali i iz nje. To podrazumijeva:

− Turističku izgradnju treba nadvisivati prirodna formacija šume i to min. za 1/3 visine,

− Zadržavanje povijesnih oblika komunikacija – starih cesta i pješačkih putova (stube Monte Mulini),

− Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vizura,

− Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima te istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta (vjetrenjače).

Perivoji i zelene površine Postojeće zelenilo parka-šume jedna je od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone. Bilo kakvo zahvaćanje u taj prostor u smislu sječe ili oštećenja postojećeg formiranog zelenila uvelike bi smanjilo vrijednost prostora.

Glavne smjernice za očuvanje su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda, kvalitetni pristup parkovnom oblikovanju prostora oko novoizgrađenih objekata, koji će se u potpunosti uklopiti u sliku postojećeg zelenila.



2. PLAN UREĐENJA PROSTORA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Ovaj DPU-a je izrađen u skladu sa odredbama GUP-a Grada Rovinja. Oblik i veličina građevnih i ostalih parcela nastali su temeljem planirane namjene parcela, vlasničkih odnosa te stručnih zahtjeva i uvjeta za uređenje.

Osobita pozornost posvećena je zaštiti kulturne i prirodne baštine, prometnoj pristupačnosti te pejzažnom oblikovanju i zaštiti okoliša.

Zahvati u prostoru usmjereni su revitalizaciji, modernizaciji sanaciji, te izgradnji građevina i prostorne strukture te intervenciji na nekvalitetno oblikovanim građevinama i prostorima, sa ciljem da se dobije očuvana i unaprijeđena ambijentalna vrijednost ovog dijela grada, ali i ugodan i živ ambijent sa novim sadržajima namijenjen turistima, ali i stanovnicima grada i njegovim posjetiocima. Ponuđenim sadržajima upotpunila bi se ponuda grada, a ujedno bi se otvorila nova radna mjesta.

Nakon detaljne analize šireg područja grada Rovinja i užeg područja same zone Monte Mulini, svih potencijala i to analize vlasništva, zelenila, objekata, sadržaja i prometa, načina dolaska do zone, definirane su tzv. gradive i negradive površine.

Sve negradive površine posljedica su pažljive analize vrijednog vegetacijskog fonda, odnosno potrebe realizacije šire negradive površine uz obalu (cca 70 metara od mora).

Studirani su i prezentirani osnovni karakteristični presjeci i osnovni visinski gabariti pojedinih dijelova izgradnje sa idejom maksimalnog uklapanja u prirodni okvir neposrednog okoliša, prepoznatog kao specifičnog i jedinstvenog.

DPU-a izrađen je na osnovu Konceptualnog master plana i uvažavanju svih pretpostavki koje taj plan čini, provedena je detaljna studija profila svih prometnica, uvažene su nove programske smjernica (umjesto depandansi Monte Mulini predvidjeti izgradnju novog Hotela Monte Mulini) te je usklađen sa GUP-a grada Rovinja.

KONCEPCIJA ZONE MONTE MULINI Sinteza analize pokazala je gdje je moguće građenje i što je moguće graditi. Iz toga je proizašla i osnovna namjena površina Zone Monte Mulini koja se sastoji od pet karakterističnih ambijenata: • Ambijent 01 – prostor parka-šume, • Ambijent 02 – prostor obale i plaže, • Ambijent 03 – prostor marine sa novom urbanom "palubom“, • Ambijent 04 – međuprostor između građevina hotela i obale, • Ambijent 05 – zona smještajnih kapaciteta.

Ambijent 01 – prostor parka – šume Prepoznat je kao jedna od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone, sa bogatim vrlo vrijednim zelenilom, koje je i osnovni element oblikovanja čitave zone. Osnovne karakteristike projektantske metode su: • zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog

biljnog fonda • realizacija mreže pješačkih staza, biciklističkih i rekreacijskih puteva prilagođenih topografiji i

postojećoj vegetaciji • razmještaj i oblikovanje odgovarajuće urbane opreme i infrastrukture za dnevno i noćno

korištenje • stvaranje kolnog puta od info punkta do hotela Park.



Elementarni autoritet pri lociranju i programiranju sadržajnog karaktera nalazi se u zaštićenom prirodnim, vrijednim i povijesnim arhitektonskim slojevima (nalazima).

Zatečene stube “Monte Mulini” i fragmentarni nalazi na lokalitetu “Mulini - vjetrenjače” u potpunosti su respektirani i podliježu stručnoj valorizaciji i rekonstrukciji.

Pored evidentirane lokacije potrebno je specijalističkim povijesno-konzervatorskim studijama i smjernicama definirati pristup i omogućiti daljnji projektantski rad.

Ambijent 02 – prostor obale i plaže Želja je urediti i produžiti urbanu šetnicu grada – lungo mare, koja se nastavlja direktno sa palube – marine, sa naglaskom na kvalitetu, a ne kvantitetu sadržaja. To je zone šetališta uz more sa redizajniranim pripadajućim plažama i dodanim minimalnim novim sadržajima.

Naglasak je na novoj urbanoj opremi, infrastrukturi i podnoj plohi.

Unutar prirodnih datosti, karakteristika morske obale, odnosno konfiguracije terena (padina prema moru), postojeća šetnica (“lungo mare”) nosi glavni karakter ove zone koja će pravilnim profiliranjem i dimenzioniranjem poprimiti nove vrijednosti i nositi rubne atrakcije adekvatnijih sadržaja.

Neposredni kontakt sa morskim plićakom (plaža) omogućiti će se preko sunčališnih platoa oblikovanih i prilagođenih zatečenim posebnostima konfiguracije obalne zone. Dizajnersko rješenje predmet je daljnjih studija i ovisi o detaljnom nalazu (“od mjesta do mjesta”). Tretman podnice (popločenja) prije svega definira upotreba prirodnih materijala, a očekivani kontrast proizlazi iz obrade i tekstura materijala proizašlih iz lokalne tradicije i tehnologije.

Raspon i zbir pratećih elemenata opreme i dizajna (klupe, informativni pultovi, tende…) formirati će ambijent specifičnog i prepoznatljivog identiteta.

Posebnu važnost pridajemo očekivanoj studiji umjetne rasvjete u detalju i cjelini. Ti će efekti maksimalno istaknuti vrijednost lokacije, arhitekture i vegetacije. Ne predviđa se artificijelno zatrpavanje mora.

Ambijent 03 – prostor marine sa novom urbanom "palubom" Prepoznata je specifična i značajna pozicija Hotela Park i prostora ispred njega. To je prostor jake urbane karakteristike, novi prostor i gradskog okupljanja i novih sadržaja hotela i novih prostora marine. Hotel Park u širem kontekstu grada predstavlja kopču-zglob koji spaja staro gradsko tkivo s turističko-parkovnim dijelom u prostoru Monte Mulini. Uz tu longitudinalnu vezu tu je i marina smještena ispred samog hotela. Konceptom adaptacije preoblikovanja i reartikulacije cijelog prostora između marine i hotela, pokušao se stvoriti ulaz/izlaz u prostor zone Monte Mulini te produžiti urbani prostor i "preliti" grad uz more prema jugu. Ovim DPU-a omogućena je jasna diferenciranost i funkcionalna čistoća prostora i dodan je novi ambijent – šetnica ispred hotela i preko restorana Marina, reinterpretacijom postojeće šetnice.

Ispod šetnice predviđena je podzemna garaža za cca 110 GPM.

Ambijent 04 – međuprostor između građevina hotela i obale "Zona susreta, užitaka, senzacije“, je prostor najsnažnijeg potencijala za formiranje i identifikaciju čitavog kompleksa. U njoj je naglašen prostorni i doživljajni kontinuitet slobodnih parkovnih rekreacijskih, bazenskih površina ispred svih navedenih hotela, sa dodavanjem novih sadržaja iste tematike.

Atrakcije i posebnost ljetnog boravka u mediteranskom pejzažu i na moru u ovom su slučaju orijentirani i na rekreativne zone i ugodu u neposrednoj blizini smještajnih jedinica.

U tom ambijentu se nalaze sistemi vodenih ploha sa uređenim parkovnim površinama, sunčalištima, terasama, paviljonima, barovima i restoranom.



Smještaj bazena određuje poziciju postojećih paviljona čijim rušenjem se ostvaruje slobodna površina. Detaljno pozicioniranje vodenih površina i okolnih sunčališta definirano je nalazom visokog i vrijednog zelenila.

Ambijent 05 – zona smještajnih kapaciteta Ovo je ambijent gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja, sa prijedlozima lociranja novog Hotela Lone i novog hotela Monte Mulini, te novog krila Hotela Park. Pejsažno-arhitektonski tretman cijele zone temeljen je na detaljnoj analizi svih elemenata i karakteristika postojećih zgrada i sadržaja, konfiguracije terena, komunikacijske mreže i hortikulture.

Redefiniranjem ambijenata i prirodnog okruženja, otkrivajući posebnosti lokacije, atmosfere i prostornog fenomena te interpoliranjem nove arhitekture, ostvareni su novi odnosi i prostorne korelacije.

Ovaj ambijent je prepoznat kao zona gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja. Izrazito horizontalna postava svih hotela zone, proizašla je iz koncepcije Hotela Eden ali također i za željom da su novi volumeni ispod najviše razine vegetacijskog fonda, tako da se ne ističu u prirodnom okružju.

Unutar zone hotela smješteni su i hoteli MONTAURO i MONTE MULINI, kako su navedeni objekti arhitektonski, te prostorno i funkcionalno u neskladu sa sadašnjim zahtjevima turističke potražnje predviđa se njihovo rušenje, te na u izgradnja zamjenskih hotela LONE i MONTE MULINI.

napomena: kod hotela Park u ukupnu katnost je obračunat objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj parceli.

Uz hotel PARK predviđa se rušenje postojeće upravne zgrade i depandanse te se na njihovom mjestu planira dogradnja hotela Park.

Sportsko – rekreacijska zona DELFIN U zoni Delfin, planirana je:

- rekonstrukcija i dogradnja bazena sa pratećim sadržajima uz mogućnost natkrivanja bazena.

- rekonstrukcija i dogradnja građevine i neposrednog okoliša kao recepcijsko – informativne zone u funkciji prijema gostiju za otoke.

Planirano je izmještanje klorne stanica koja se danas nalazi izvan parcele bazena na parcelu bazena. Nova lokacije će utvrditi projektom bazenske tehnike.

Gradska plaža Na potezu od lukobrana ACI Marine do ulaza u bazenski kompleks hotela EDEN predviđa se uređenje plaže sa proširenjem sunčališta, uređenjem obale, te izgradnjom slijedećih sadržaja:

- plažni bazen za djecu sa sunčalištem površine cca 1.000 m2, sa vodenim efektima i instalacijama za igru na vodi: gumeni tobogani, otoci i sl.

- bar uz bazen sa terasom za cca 300 osoba - proširenje sunčališta sa: umjetnim lagunama, igralištima za odbojku u pijesku, te

kućicom za izdavanje sportskih rekvizita i plovila,

KVANTIFIKACIJA PO HOTELIMA

KATEGORIJA* KATNOST BROJ SOBAHOTEL PARK 202NOVO KRILO HOTELA PARK 102HOTEL MONTE MULINI 5* P+4 105+15APHOTEL LONE 5* P+5 255HOTEL EDEN 4* P+5 330

994+15AP

4* P+4(5)



a sve prema cjelovitom Idejnom rješenje. Postojeći Snack Bar uz hotel Eden se zadržava uz mogućnost dogradnje. Kapacitet iznosi u zatvorenom prostoru 20 stolica i otvorenom 150 stolica.

Ulaz u zonu Na mjestu skladišta uz hotel EDEN planira se izgradnja kužnog toka. Sve servisne građevine se ruše, a uz ulaz u zonu planira se INFORMATIVNI PUNKT.

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Prema Detaljnoj namjeni površina (list 1b) ukupna površina obuhvata iznosi 28,61 ha. Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu:

UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA NAMJENA T1, T4

Ugostiteljsko-turističku namjenu obuhvaća smještajne objekte iz skupine hoteli T1 (hotel, apartmanski hotel, pansioni), visoke kategorije (4**** i 5*****). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, sunčališta, terase, paviljoni, barovi, restorani i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Kao prateće građevine u turističkoj zoni planirani su restoran i informativni punkt (oznaka T4). Na građevnim parcelama ugostiteljsko-turističke namjene izdvojene su površine za izgradnju hotela, većih bazenskih površina i pratećih građevina (restorani, barovi i sl.), zelenih/hortikulturnih površina (parkovne površine) te kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

SPORTSKO – REKREACIJSKA NAMJENA R1, R3, R5

Sportsko-rekreacijska namjena – sadrži površine za sport i rekreaciju, bazene, uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare.

Gradski bazen R1 podrazumijeva uređenje područja Delfin, odnosno rekonstrukciju i dogradnju bazena (natkrivanje) i izgradnju pratećih građevina.

Gradska kupališta R3 podrazumijevaju uređene plaže u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš.

Plažni objekti R5 – Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare), izuzev postojećih objekata. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo).

NAMJENA OZNAKA POVRŠINA UDIOT1 12,54 43,8%T4 0,28 1,0%R1 0,26 0,9%R3 0,82 2,9%R5 0,27 0,9%

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 11,62 40,6%INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 2,81 9,8%UKUPNO: 28,61 100%

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA



POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

MAX kig

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA NADZEMNE GRAĐEVINE

MAX kis KATNOST

m2 osnovna namjena

ostale građevine m2 aps. nadzemno

HOTEL PARK 10823 24330 P+4 (5)HOTEL PARK - Lungo mare i TS

1880 1738 P+1

HOTEL MONTE MULINI 6236 bez bazena P+4HOTEL MONTE MULINI- zona bazena

4007

HOTEL MONTE MULINI - DEPANDANSE

T1-3 2780 1846 0

HOTEL LONEizgradnja na mjestu hotela Montauro

T1-4 22062 11961 0 30000 1,36 P+5

HOTEL EDEN 8375 32050 P+5HOTEL EDEN- ostale građevine

5325 7375 P

RESTORAN MARINAsa Skiper barom

rekonstrukcija i dogradnja

T4-1 2612 1622 0 2500 0,96 P+1

INFORMATIVNI PUNKT izgradnja T4-2 223 138 0 138 0,62 P128258 41001 11212 0,41 113131 0,88 =Kis

GRADSKI BAZEN- prateći sadržaji

1146 P+1

GRADSKI BAZEN- dio bazena

1312 P

R3-1 1873R3-2 6326


R5-1 1675 824 0 0,49 824 0,49 P


R5-2 1025 204 0 0,20 204 0,20 P

13536 2174 1312 0,26 4028 0,30 =KisTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-1 61 35 0 0,57 35 0,57 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-2 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-3 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-4 49 25 0 0,51 25 0,51 PTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-5 50 27 0 0,54 27 0,54 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-6 34 15 0 0,44 15 0,44 P

292 142 0 0,49 142 0,49 =Kis

0,29 3000 1,14


NAMJ

ENA

UGOS

TITE

LJSK

OTU

RIST

IČKA

UCRTANA POVRŠINA

VERTIKALNE PROJEKCIJE GRAĐEVINE

OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

GRAĐEVINA

UKUPNO

T1-1 31446

P

R1-1 2637

T1-5 46234 0,69

15000

PLAŽNI OBJEKT

FRAS

TRUK

TURN

I SU

STAV

I

UKUPNO

SPOR

TSKO

REKR

EACI

JSKA

GRADSKA KUPALIŠTA

UKUPNO

izgradnja na mjestu otvorenog bazena

uređenje

0,77

NIVO INTERVENCIJE


T1-2 229010,58

izgradnja na mjestu restorana i depandansi Monte Mulini

IN

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1

Javni park u ovom slučaju park turističke zone je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i korisnika turističke zone.

Funkcionalno oblikovanje parkova, odnosno park – šume Monte Mulini određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža i trgovi, parkirališta i garaže, pješačke zone, putovi i sl.

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina




m2

Z1-1 2291Z1-2 195Z1-3 51671Z1-4 7794Z1-5 2468Z1-6 18232Z1-7 3280Z1-8 698Z1-9 21229Z1-10 697Z1-11 2731Z1-12 4172Z1-13 392Z1-14 386

116236UKUPNO

JAVN

E ZE

LENE

POV

RŠIN

EJAVNI PARKOVI

NAM

JENA OZNAKA

ČESTICEGRAĐEVINA

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

2.3.1. Promet Izgradnja i uređenje postojećih i planiranih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Ovim DPU-om određene su građevne parcele za ulice (unutar kojih su obuhvaćene sve površine unutar koridora prometnica), javna parkirališta, kolno-pješačke i pješačke površine (na zasebnim parcelama). Sve te površine prikazane su na grafičkom listu 1: Detaljna namjena površina i na grafičkim listovima 2a: Promet.

Promet je projektiran tako da se postigne maksimalna funkcionalnost i sigurnost, uz što manje zahvata u prirodni obraštaj okoliša. U tu svrhu korišten je dio postojećih prometnica uz njihovu nužnu rekonstrukciju te su projektirane nove pristupne prometnice prema pojedinim hotelima.

Prema prometnoj studiji grada Rovinja ulica Luje Adamovića planirana je kao glavna naseljska cesta – sekundarna, a dok bi obala V. Nazora bila sabirna ulica sa okretištem kod "Delfina" (postojeće, uz mogućnost rekonstrukcije i dogradnje), na način da je zadržan pristup do marine, ali prema posebnom režimu prometovanja. Režim prometa – vanjski promet zaustavljao bi se na ulazu u zonu. Unutar zone vršio bi se samo interni promet za potrebe turističke zone.

Unutarnje komunikacije kapacitirale bi se uobičajenim elementima za normalni promet bez obzira što će postojati poseban režim prometa.

Ulazi na područje DPU-a Kao jedan od bitnih preduvjeta funkcioniranja i prepoznavanje cijele zone kao pješačke oaze, pojavila se potreba za što kraćim prometnim putevima i jednim kontroliranim ulazom. On omogućuje kontrolu, ali i prepoznatljivost čitavog kompleksa.

Glavni ulaz sa kontrolnom točkom nalazi se na istočnoj strani sa ulice Luje Adamovića i vodi na kružni tok.



Sporedni ulaz nalazi se sjevernije i vodi obalom Vladimira Nazora do šetališta Vijeća Europe, pristupa marini i zoni bazena hotela Park te javnoj garaži.

Postojeći ulaz ulicom Ivana Matetića Ronjgova prema hotelu Park se ukida, jer se radi o stambenoj ulici nedovoljne širine za dvosmjerni promet, prvenstveno turističkih autobusa. Uređenjem nove pristupne ceste prema hotelu Park, dio ulice I.M. Ronjgova, od granice obuhvata pa do nove prilazne ceste hotelu Park, služit će samo za prometovanje prema posebnom režimu (interventna vozila, vozila stanara i sl.). U skladu s konceptom ulaza proizašla je i ideja mreže prometnica kao najkraćih mogućih veza ulaznog info punkta i pojedinih hotela. Smanjivanjem broja prometnica na minimum omogućilo je gotovo kompletnoj zoni da se pretvori u svojevrsnu pješačku oazu mira, tišine i uživanja u prirodnom okolišu.

Pristupne ceste Osim direktnih i kratkih veza prema hotelima Eden, Monte Mulini i Lone, planirana je prometnica do hotela Park te je time omogućen pristup svakom hotelu sa jednog mjesta, odnosno jednog kontroliranog ulaza. Prometni tokovi

Na području obuhvata planirane su slijedeće prometnice:

- Pristupna cesta za hotel Park /os 2601/ – odvaja se od ulice A. Smareglie za hotel Monte Mulini, te vodi na sjever do hotela Park.

- pristupna cesta za hotel Monte Mulini /os 120/- Od kružnog toka na sjeverozapad odvaja se novi dio ceste koji se spaja na postojeću ulicu Antonia Smareglie. Od tog spoja nadalje ulica A. Smareglie bit će rekonstruirana i proširena do hotela.

- Pristupna cesta za hotel Lone /os 100/– nova cesta od kružnog toka do hotela Lone.

- Pristupna cesta za hotel Eden /os 140/– rekonstrukcija postojeće ceste od kružnog toka do hotela Eden.

- Obala Vladimira Nazora – nalazi se na sjevernoj strani obuhvata DPU-a i od sjevernog ulaza vodi do Šetališta Vijeća Europe, te zone bazena, gata i marine. U dijelu od okretišta do ulaza u garažu, odnosno pristupu marini ima poseban režim korištenja, odnosno pristup je moguć samo korisnicima garaže i marine, korisnicima

auto vlaku.

Sve ulice su dvosmjerne.

objekata na Šetalištu, te

1 Uzdužni profili dani su u prilogu.



Pješačke i biciklističke staze Kroz čitavu zonu povučena je kompleksna mreža pješačkih i rekreativnih te ujedno i biciklističkih puteva. Time se omogućuje i planirani naglasak na izuzetnu vegetaciju, ali i uređenje partera.

Putevi za interventna i dostavna vozila su minimalizirani i većinom su po postojećim rutama.

Zadržavaju se Šetališta Vijeća Europe i Šetalište Uvale Lone kao pješačke zone sa trasom auto vlaka i biciklističke staze. Glavna biciklistička staza je minimalne širine 2,00 m i definirana je u trasi šetališta Šetalište Vijeća Europe – sa zapadne strane ulice – cijela ulica te u nastavku Obalom V. Nazora – sa zapadne strane ulice te uz granicu obuhvata - Ulicom L. Adamovića – sa zapadne strane.

Unutar turističke zone Monte Mulini vožnja biciklima planirana je svim kolnim, kolno-pješačkim i većim pješačkim stazama.

Promet u mirovanju Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) unutar zone potrebno je osigurati temeljem posebnog propisa.

Za hotel EDEN predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg parkirališta, odnosno izgradnja podzemne garaže na mjestu postojećeg parkirališta. Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža, koja se može graditi u fazama, ali uz obavezno zadržavanje kolektora unutar ili uz samu garažu. Ulaz u nju omogućen je sa Obale V. Nazora.

PGM osiguravaju se na parceli i/ili na zajedničkom parkiralištu, odnosno garaži koja se nalazi na parceli hotela Eden.

JAVNA GARAŽAPLATO - Šetalište Vijeća Europe PARK EDEN LONE

MONTE MULINI UKUPNO

Broj soba 202+102 330 255 120 1009podzemna garaža GPM max.110 max. 80 min. 160 max. 100 max. 60 400natkrivena parkirališta PM 0 max. 78 min. 80 max. 18 176

Ukupno GPM planirano 158 240 100 78 576

HOTELI

U bruto izgrađenu korisnu površinu za izračun garažno – parkirališnih mjesta ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa te zajedničke horizontalne i vertikalne komunikacije.

U neposrednoj blizini hotela Eden planirano je i parkiralište za kraće zaustavljanje (čekanje) autobusa.

Javni gradski promet Prema prometnoj studiji rješenje atraktivnog javnog prijevoza se može temeljiti na slijedećim prijevoznim sredstvima:

• minibus • mini auto-vlak

Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, zatim uz luku, ulaženjem u staru gradsku jezgru, prolazom u staru Luku Rovinj, uz Marinu sve do kupališnih zona Škarabe i hotelskih sadržaja na južnom dijelu grada.



Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, Dužina linije mini auto-vlaka bi iznosila cca 8,5 km.

Minibus linije se prema prometnoj studiji organiziraju prijevoznim jedinicama malog jediničnog kapaciteta (15 do 25 putničkim mjesta) i sa manjim intervalima slijeda vozila (većim frekvencijama) te ne zahtijevaju posebne intervencije na rekonstrukciji prometne infrastrukture.

Na širem području obuhvata DPU-a planirana je Linija 4 – Škaraba-Stari grad (cca 4,5 km): Škaraba - Monvi – (Cesta za Škarabu) – Ulica L. Adamovića – S. Radića – Braće Lorenzetto – G. Paliage – Pietra Ive – Trg Pignatona – A. Rismonda – A. Negrija – V. Nazora – Vijeća Europe – Omladinska – Zagrebačka – L. Adamovića – (Cesta za Škarabu) – Monvi – Škaraba. Izvod iz Prometne studije: lijevo – trasa auto vlaka, desno – trasa minibusa

Kolni ulazi na parcele Svakoj parceli osiguran je najmanje jedan kolni ulaz. Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.

2.3.2. Telekomunikacije Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se



isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom ntnost i pouzdanost mreže.

e se na telekomunikacijsku mrežu grada Rovinja na način kako to uvjetuje nadležni perater.

den, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni om.

zgradnje DTK i tehnološkog rješenja

K u odnosu na ostale komunalne instalacije:

koja bi osigurala redunda

Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje DPU-a priključiti ćo

Od Hotela Park do Hotela Ekabel, kabelskom kanalizacij

Predloženo rješenje za spajanje novih građevina prikazano je u priloženom kartografskom prikazu 2B: Telekomunikacije.

Na mjestima račvanja i skretanja DTK predviđeni su montažni HT zdenci tipa D1, D2, i D3.

Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (provlačenje TK kabela, smještaj kabelskih izvoda i sl.) na području obuhvata nije predmet ovog DPU-a već će telekomunikacijski operator isto izraditi na temelju vlastitog rješenja u trenutku odlučivanja o pokretanju investicijskih radova. Ukoliko prilikom projektiranja odnosno itelekomunikacijske mreže neke predviđene građevine ne budu izgrađene, za iste će se predvidjeti rezerva.

Položaj DT

Paralelno vođenje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

i kabel do 35 kV 1,0 m DTK - energetski kabel do 10 kV 0,5 m DTK - energetskDTK - telefonski kabel 0,5 m DTK - vodovodna cijev promjera do 200 mm 1,0 m DTK - vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK - cijev gradske kanalizacije 1,0 m

Križanje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

DTK - energetski kabel 0,5 m 0,5 m

vodovodna cijev 0,15 m ence DTK. U slučaju prolaza ispod DTK

kon izvođenja radova. Kod planiranja i projektiranja po je jećih TK instalacija .

Pokretne ko k

DTK - tk podzemni kabel DTK -

Napomena: Ne dozvoljava se prolaz drugih komunalnih instalacija kroz zdzdenca treba osigurati njegovu mehaničku stabilnost za vrijeme i na

trebno izbjegavati zadržavanje trasa posto u kolniku

muni acije Infrastruktur e kro tela.

2.3.3. Ener i

nergetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu 2C.

Planom plin rb vije faze gradnje, reko ije i izmjene plinskog sustava pod b onte Mulini).

u pokr tnih komunikacija moguće je smještati na vove ho

getsk sustav Rješenje e

Plinoopskrba oopsk e predviđene su d

Mnstrukc

ručja o uhvata DPU (zone

I faza predviđa zadržavanje postojeće instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći spremnik UNP-a, te priključivanje ostalih hotela i restorana, odnosno njihovih plinskih trošila u kuhinjama hotela i restorana sa eventualnom nadogradnjom kapaciteta dodavanjem još jednog spremnika UNP-a od maksimalnog kapaciteta V=4850 lit ukoliko se za to ukaže potreba. Odluku o tome



donosi investitor ovisno o povećanoj potrošnji koja će se očitavati na brzini pražnjenja i

oguće je ukapanje postojećeg plinskog ili plinskih (nakon dodavanja još jednog) spremnika NP-a, te pretvaranje nadzemnog spremnika u podzemni spremnik (ili podzemne spremnike)

m investitor, a svi radovi vih potrošača od ostalih hotela na postojeći spremnik UNP-a, dodavanje i vog spremnika ili eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika trebaju

je i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl.

punjenja postojećeg spremnika UNP-a.

MUUNP-a.

Financiranje novih priključaka nadogradnje i rekonstrukcije snosit će sana spajanju nonadogradnju nobiti izvedeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenlist 24/71). Puštanje u pogon rekonstruiranog i nadograđenog i ukopanog plinskog sustava spremnika UNP-a treba biti odobreno od strane nadležnog Državnog Inspektorata - Inspekcije posuda pod tlakom, te MUP-a.

II faza pretpostavlja izgradnja distributivne plinovodne mreže na nivou grada Rovinja, a vezano za Projekt plinofikacije (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. Lokacija MRS Rovinj predviđena je na poziciji Turnina u koridoru

mogu se predvidjeti uz hotele ili bazene, ali snaga pojedine takve jedinice ne bi smjela

visokotlačnog plinovoda Pula – Umag.

Plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju,prelaziti 250 kW. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje tokom cijelog dana.

U II fazi predviđa se uklanjanje kompletne postojeće (zatečene) instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći (ili postojeće) spremnik UNP-a, te demontažu kompletne opreme (regulatora, isparivača, zaštitne ograde i dr.). Nakon toga potrebno je izvršiti spoj sustava područja obuhvata DPU-a na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag u skladu sa posebnim uvjetima za priključak i energetskoj suglasnosti koje treba zatražiti od nadležnog distributera

MULINI – ukida se trafostanica Monte Mulini te je planirana izgradnja nove planiranu snagu 1600 kW;

gu 1600 kW);

ještanje, odnosno i hotela). S

selja, planirana je pajala samo hotel

plina za to područje.

Elektroopskrba Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica:

- TS Eden (1000 kVA) – el. energ. suglasnost 620 kW, u vlasništvu HEP-a,

- TS Monte Mulini (630 kVA) – el. energ. suglasnost 492 kW, u vlasništvu HEP-a,

- TS Park (1000 kVA) – el energ. suglasnost 468 kW, u vlasništvu Maistre,

- TS Marina (250 kVA) u vlasništvu Maistre. Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće:

- Hotel EDEN - povećanje za cca. 200 (300) kW snage. S obzirom da se iz navedene stanice ne napaja samo hotel, planirana je izgradnja nove TS sjeverno od planiranog rotora za konzum stambenog naselje izvan područja obuhvata DPU-a, čime bi TS Eden napajala samo hotel Eden;

- Hotel MONTE trafostanice za

- Hotel LONE – izgradnja nove trafostanice (za planiranu sna

- Hotel PARK – Povećanje za cca. 200 (300) kW snage. Planira se izmizgradnja zamjenske trafostanice TS Park (jer se nalazi na planiranoj garažobzirom da se iz navedene TS napaja i dio konzuma stambenog naizgradnja nove TS uz nastavku ulice I.M. Ronjgova, čime bi TS Park naPark;



Odnosno na području obuhvata planirana je izgradnja četiri nove TS: - Lone kapaciteta 2x1000 kVA,

- Monte Mulini kapaciteta 2x1000 kVA,

2x1000 kVA.

- Rotor kapaciteta 1000 kVA,

- Ronjgova kapaciteta 1000 kVA,

te izmještanje TS Park sa kapacitetom 1000 kVA uz mogućnost povećanja do

Za TS Park, Lone i Monte Mulini dane su po dvije lokacije (alternativno): prva na zasebnoj čestici te druga (alternativna) unutar građevine hotela (za Lone i Monte Mulini) i unutar garaže za hotel Park.

Srednjenaponska mreža Na području obuhvata planirano je postavljanje novog SN kabela (20 kV) koji će povezivati planirane trafostanice sa postojećim. Nova srednjenaponska mreža izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima.

Niskonaponska mreža Nova niskonaponska mreža će se izvoditi isključivo podzemnim kabelima tipa: PP 41-A ili PP00-A, presjeka do 150 mm2. Napajanje konzuma za nove objekte te javnu rasvjetu osigurati će se sa niskonaponskog razvoda.

Javna rasvjeta Predviđa se izgradnja, odnosno rekonstrukcija mreže javne rasvjete na pješačkim površinama te prilaznim cestama objekata u zoni obuhvata.

Napajanje javne rasvjete osigurati će se iz postojećih i planiranih TS. Lokacija razvodnih ormara KRO-JR odrediti će se u projektu javne rasvjete.

Opis elektromontažnih radova na izgradnji javne rasvjete S ciljem što efikasnije primjene propisa i normativa o zaštiti pri radu, skrećemo pažnju na primjenu nekih zaštitnih i sigurnosnih mjera pri gradnji i kasnije u eksploataciji mreže javne rasvjete.

Zemljani radovi

− Trasu treba odabrati u skladu s projektnim rješenjem i uvažavajući lokalne prilike na terenu.

− Trasu treba iskolčiti u ravnoj liniji sa što manje zavoja izbjegavajući pri tom podzemne komunalne instalacije i podzemnu vegetaciju.

− Profil kabelskog rova je širine 40 cm pri dnu i 40 cm pri vrhu, a dubina je 80 cm. Ukoliko se polaže više kabela jake struje u istu trasu, potrebno je pridržavati se minimalnih razmaka.

− U iskopani rov treba nasipati sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Nakon polaganja kabela treba nasipati još jedan sloj pijeska debljine 10 cm po cijeloj dužini rova. Na gornji sloj pijeska stavlja se sloj zemlje bez kamena na koji se polaže traka za uzemljenje.

− Zatrpavanje rova treba izvesti u slojevima koji se nabijaju motornim nabijačima zemlje.

Pri tome voditi računa da se nabijanjem ne ošteti položeni kabel. Djelovanje nabijača na dubini zavisi od sastava i vlažnosti tla, a prosječno iznosi:

Težina nabijača (kg) 60 100 150 650

Dubina djelovanja (cm) 40 50 60 90



Ako nije u suglasnosti komunalnih poduzeća drugačije definirano, minimalne horizontalne reba osigurati kako slijedi: razmake i komunalnih instalacija t

U odnosu na vodovodne cijevi:

− Paralelna udaljenost vodrazmak)

oopskrbnog cjevovoda i kabela mora biti veća od 1,5 m (svijetli

ba izvesti pod kutem od 90° s visinskim razmakom − Prijelaz kabela preko cjevovoda treod 0,4 m (svijetli razmak).

U odnosu na kanalizacijske cijevi:

− Paralelna udaljenost kanalizacijske cijevi i kabela mora biti veća od 2 m. Mjereno od osi kabela do osi poklopca revizionog okna.

bela iznad ili ispod kanalizacijske cijevi treba ostaviti razmak od 0,3 − Prilikom prijelaza kam od ruba kanalizacijske cijevi do kabela.

U odnosu na TK kabele:

− Paralelna udaljenmoraju sjeći pod k

ost TK kabela i kabela jake struje treba biti veća od 0,5 m, a trase se utem od 900. Energetski kabel uvući u željeznu cijev dužine 2-3 m, a

telefonski kabel zaštititi betonskim polucijevima promjera 150 mm.

Polaganje kabela

1. Kabel se smije polagati ukoliko je temperatura zraka veća od +5 0C.

vija ispod minimalnih dopuštenih iznosi:

4. ukoliko se savijanje izvodi pažljivo i ravnomjerno ili uz upotrebu šablone. pavanja drugog sloja pijeska, kabel se pokriva plastičnim štitnikom deb. 2 mm,

sti plast. trakom za upozorenje širine 1,5

ne cijevi treba biti osiguran od pomicanja juteni

nih dijelova kabela i rad montera na izradi spo

13. Za a na stup treba pri ulazu kabela u temelj predvidjeti dovoljnu duljinu kabela tako da kraj kabela dosegne do sredine vratašca na stupu.

2. Kabelski bubanj treba postaviti na nogare tako da se odmotavanje izvodi iznad osovine bubnja. Smjer odmotavanja treba biti suprotan smjeru strelice otisnute na bubnju.

3. Kabel se odmotava laganim i jednolikim potezanjem pri čemu se bubanj pokreće rukom. Kočenje bubnja obično se izvodi daskom dužine 1,5 m poduprte o gredu.

4. Pri odmotavanju i polaganju treba paziti da se kabel ne sapolumjera zakrivljenosti koji sa termoplastičnom izolacijom

polumjer savijanja(mm) = 15 x polumjer kabela (mm).

5. Kod jednokratnog savijanja kabela može polumjer savijanja iznositi 50% vrijednosti iz točke

6. Nakon nasiširine 140 mm sa preklopom u duljini od 20 mm.

7. Označavanje trase položenog kabela treba izvem, položenoj 0,4 m iznad kabela. Na traci treba biti otisnuti kontinuirani natpis "POZOR KABEL 0,4 kV"

8. Prilikom polaganja kabela u izolacijske i zaštitne cijevi treba biti promjer cijevi veći od 40 mm od promjera kabela.

9. Svaki izlaz kabela iz izolacijske ili zaštitomotačem ili nabijanjem zemlje bez kamenja i oblikovanjem trbuha ispod kabela.

10. Kabel treba polagati valovito u rov da se izbjegnu naknadna naprezanja zbog zagrijavanja ili pomicanja zemljišta. Radi toga treba biti duljina kabela za 1 do 3% veća od duljine trase.

11. Na mjestima predviđenim za kabelske spojnice treba ostaviti kabel duži za 1m radi rezerveu slučaju proboja spojnice. Ovaj višak kabela treba blago saviti prije ulaza u spojnicu.

12. Na mjestu, gdje će se postaviti kabelska spojnica treba proširiti rov na širinu od 1,2 m, a dužinu od 2 m, da se olakša savijanje rezerv

jnice.

potrebe priključka kabel



Otvaranje kraja kabela

1. Rezanje kabela treba izvesti pošto se odredi točna dužina kabela, imajući u vidu potrebnu vu. Lijevo i desno od mjesta rezanja ovija se kabel sa nekoliko

reba kabelske žile blago razmaknuti pazeći da se jako ne duljina žila i izolacije za priključak, gornji sloj izolacije se

lirajućom vrpcom koju treba namotati i preko

treba izvesti aluminijskim ili plastičnim natpisnim pločicama. Na

dužinu za priključak i rezerzavoja pocinčane žice promjera 1mm. Kabel se položi na podlogu i odreže pilom za željezo ili hidrauličkim kliještama.

2. Skidanje vanjskog PVC plašta treba obaviti nožem nakon što se plamenikom omekša plašt.

3. Pri skidanju izolacije vodiča tsvijaju. Kada se odredi točnazasječe koso i izolacija se skine sa vodiča.

4. Žile kabela se izravnaju i omotaju PVC izovanjskog plašta kabela. Namot izolirajuće vrpce treba oblikovati u konus koji se sužava prema otvorenim žilama kabela.

5. Označavanje kabelapločici treba ispisati nazivni napon mreže, presjek i broj žila kabela i oznaku strujnog kruga.

Spajanje vodiča kabela

1. Spajanje vodiča kabela u stupu rasvjete obično se izvodi preko radnih stezaljki ili m na stezaljku.

astiti, a zatim premazati zdaniji spoj postiže sagnječenjem

5. bojama

2.3.4

podsustava u pojedinim područjima opskrbe - grad Rovinj", a sukladno GUP-u grada Rovinja,

plan

oko

plan je u

rastavljača. Sa krajeva žila treba skinuti izolaciju i vodič stegnuti vijko

2. Spajanje vodiča kabela u razvodnim ormarima i u trafostanici izvodi se preko rednih stezaljki ili priključkom izravno na podnožje osigurača preko odgovarajuće kabelske stopice.

3. Spajanje bakrenih vodiča na kabelske stopice izvodi se lemljenjem na bakrene stopice tip A, upotrebom vijčanih kabelskih stopica za gnječenje.

4. Spajanje aluminijskih vodiča na kabelske stopice od aluminija izvodi se lemljenjem, čistiti i odmvarenjem ili gnječenjem. Prije spajanja treba vodiče o

neutralnom masti, da se spriječi oksidacija. Najpoustopica u šesterokutni oblik uz dubinsko utiskivanje u trajanju od 1/2 minute.

Prilikom priključivanja kabelskih žila treba se pridržavati propisa o označavanjužila kako slijedi: fazni vodiči: crna, smeđa, crn; nulti vodiči: svijetloplava i zaštitni vodiči: zeleno-žuta.

Vodoopskrba

Polazeći od prikupljenih podataka o potrošnji, normi potrošnje, rezultata modeliranja i zaključaka danih u projektu "Vodoopskrbni sustav Istre - Idejno rješenje distribucijskih sustava-

potrebno je provesti rekonstrukciju/dogradnju vodoopskrbne zone Monte Mulini, obzirom na irani zahvat u prostoru.

Analizom specifične potrošnje vode po hotelima ustanovljene su primjerice norme potrošnje od 230 l/stan/dan za hotel Park, 350 l/stan/dan za hotel Eden, te čak oko 520 l/stan/dan za

Crveni otok. Ovo ukazuje da se povećanjem kategorizacije turističko-ugostiteljske zone Monte Mulini može računati sa planiranom specifičnom potrošnjom od oko 500 l/stan/dan, pa bi prema

iranim smještajnim kapacitetima srednje potrebe za vodom u danu maksimalne potrošngodini bile prikazane u slijedećoj tablici.



Ovakzalije ica, za potrebe restorana, tuševa i ostalih popratnih sadržaja, sve

ubitke. Treba napomenuti da će se dio vode za potrebe zalijevanja e preko postojećeg vodospremnika u zoni trenutno izvan funkcije.

Na tvodovod d. đa se ovim DPU-a rekonstrukcija tranzitno/opskrbnog cjevovoda za

cjevo rofile. Cjevovod koji će se ugraditi

Da bdijela maksimalna

dnevne potrošnje u maksimalnom danu potrebe Crvenog (cca 4 l/ g hidrauličkih odnosa na cijelom podsustavu grada Rovinja voda kroz

anzitno-opskrbni cjevovod prema gradu Rovinju tek manjim dijelom transportira. Modelom izrade ovoga DPU-a opteretiti će se ti rubni čvorovi povećanom

Tablica: Proračun maksimalne dnevne potrošnje

o odabrana specifična potrošnja u sebi sadrži količinu vode za potrošnju korisnika, za vanje zelenila, ul

uvećano za tolerantne gdobiti korištenjem kišnic

Vidljivo je međutim da će mjerodavna potrošnja u nekim čvorovima biti ona za potrebe protupožarne zaštite, s veličinom prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

emelju smjernica za izradu DPU-a dobivenih od nadležnog komunalnog poduzeća Istarski o.o. predvi

Crveni otok koji prolazi zonom Monte Mulini, odnosno izmještanje tranzitno-opskrbnog voda prema centru grada ne smanjujući postojeće p

mora biti nodularnog lijeva. Tražen je i prstenasti spoj cjevovoda za Crveni otok sa cjevovodom kroz zonu prema gradu.

i se odredila konačna dispozicija i profili navedenih cjevovoda postavljen je model ovoga Rovinja sa ishodištem u vodospremniku "Monvi". Čvorovima je zadana

dnevna potrošnja, a rubnim čvorovima (prema Crvenom otoku i na kraju tranzitno-opskrbnog cjevovoda prema Rovinju) zadane su procijenjene veličine. Prema rezultatima mjerenja srednje

otoka iznose oko 300-400 m3/dan s), dok se zbo

trformiranim za potrebe maksimalnom dnevnom potrošnjom (6 l/s prema Crvenom otoku i 20 l/s prema Rovinju), kako bi se dobio bolji uvid u funkcioniranje ovoga dijela podsustava. Ta maksimalna dnevna potrošnja biti će još uvećana za koeficijente maksimalnog sata obzirom na tip potrošača (stanovništvo, hoteli).

Detaljan hidraulički proračun biti će grafički i tekstualno obrađen detaljnijom projektnom dokumentacijom, a ovdje će se u nastavku prikazati slike dobivenih rezultata samo za vršno opterećenje.

LOKACIJA NAZIV OBJEKTA TIP OBJEKTA BROJ KORISNIKA NORMA (l/st/24h)

POTROŠNJA Qmax,dne (l/s)

PARK Hotel 725 500 4,20

ON

TE

RO

VIN

J

MONTE MULINI Depadansa hotela 304 500 1,76

E

M

LONE Hotel 514 500 2,97

EDEN Hotel 718 500 4,16

ZON

AM

ULI

NI -

2.261 13,08SV UKUPNO ZONA MONTE MULINI - ROVINJ



Slika 1: Promjeri cjevovoda i tlačne visine u satu maksimalne potrošnje

Slika 2: Protoci i potrošnja u satu maksimalne potrošnje



Slika 3: Brzine i tlakovi u satu maksimalne potrošnje

Pp

rvi dio tranzitno-opskrbnog cjevovoda kroz zonu Monte Mulini profila Ø 450 mm paralelno je oložen sa cjevovodom profila Ø 200 mm za potrebe Crvenog otoka. Ovim se DPU-a predviđkonstrukcija cjevovoda prema Crvenom otoku u profil Ø 300 mm od nodularnog lijeva trasommještenom van područja izgradnje bazena. Tranzitno-opskrbni cjevovod prema Crvenotoku, vođen je novom trasom prikazanom u grafičkom prilogu ovoga DPU-a. Cjevovodi Ø 45Ø 350 mm zamjenjuju se cjevovodima od nodularnog lijeva profila Ø 400 i Ø 300 mm obzirom a su to standardne dimenzije za ovaj materijal. Predviđen je i spoj cjevovoda za Crveni otok jevovoda prema gradu u prsten što je bilo traženo od nadležnog komunalnog poduzeća, a dabran je profil Ø 100 mm. Provedenim modeliranjem i kroz prikazane slike rezultata, bzirom na protoke i brzine u cjevovodima uz zanemariv pad tlačne linije uz uvjete povećane rotoke prema rubnim čvorovima, može se zaključiti da su ovako odabrani cjevovodi i višego zadovoljavajući, te da omogućuju protupožarnu zaštitu objekata na predmetnoodručju. a cjevovodima koji će biti pod nadležnošću komunalnog poduzeća Istarski vodovod d.o.o., a oji su obuhvaćeni ovim DPU-a, predviđa se izgradnja kontroliranih odvojaka (okna) za budućodovodnu mrežu korisnika na mjestima prikazanim u grafičkom prilogu.

apominje se međutim, da se planirani odvojci i trase cjevovoda koji su određeni ovim planoPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima itanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim PU-a.

ama konstrukcija je postavljena kao hidrantska čiji će se točan raspored odrediti glavnim vedbenim projektima.

a

m 0

i

a

e m

u

m

i

reizoi dcoopnpNkv

NDsD

Siz



2.3.5 Odvodnja otpadnih voda ješenje odvodnje otpadnih voda zasniva se na postavkama GUP-a grada Rovinja, a posebno a daljnjem korištenju, u opsegu u kojem je to moguće, postojećih glavnih građevina, rvenstveno kolektora Monte Mulini koji završava na crpnoj postaji CP Squero, kojom se rikupljene otpadne vode dalje transportiraju prema uređaju za pročišćavanje "Cuvi“.

rema podacima nadležnog komunalnog poduzeća postojeća kanalizacijska mreža adovoljava sadašnje i buduće potrebe turističke zone Monte Mulini. grafičkim prilozima dan je načelni prikaz funkcioniranja te dogradnje postojećeg sustava dvodnje. Međutim, napominje se da je ovaj prikaz usmjeravajućeg značenja. Točne dionice dređuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja odotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna. Kod konkretnih ešenja odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata koji su dređeni ovim DPU-a, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-ravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću oncepciju predviđenu ovim DPU-a.

rojektnu dokumentaciju temeljem ovog DPU-a potrebno je izraditi u skladu s Odlukom o dvodnji otpadnih voda na području Grada Rovinja (Službene novine Istarske županije br. 5/06) Studijom odvodnje otpadnih i oborinskih voda za područja grada Rovinja (broj projekta 298 od 004. godine izrađen od HIDROCONSULT d.o.o. Rijeka za naručitelja Grad Rovinj).

a predmetnom području obuhvata primjenjuje se razdjelni tip odvodnje, tj. zasebno se rikupljaju otpadne vode (fekalne), a zasebno zbrinjavaju oborinske vode.

tpadne vode

Rnpp

PzUoovrjopk

Poi 2

Np

O se izgrađuje kanalizacijska mreža otpadnih voda (fekalnih), i to kao sustav

. Potrebno je prikupiti sve otpadne vode. Fekalne tpadne vode se u kanalizacijsku mrežu upuštaju bez prethodne obrade. Otpadne vode iz

Prvenstvenozatvorenih kanala s gravitacijskim tečenjemokuhinja i restorana obavezno se moraju prije upuštanja u sustav obraditi na separatoru ulja i masti. U svakom slučaju, detalje konkretnog tehničkog rješenja treba definirati glavnim/izvedbenim projektima, a na temelju tehnoloških i statičkih proračuna kao i posebnih uvjeta nadležne komunalne organizacije. Planirani kanali fekalnih otpadnih voda sa spojem na izgrađeni kolektor prikazani su na grafičkom prilogu 2d: Vodnogospodarski sustav.

Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža. Kod izgradnje ove garaže postojeći kolektor odvodnje otpadnih voda će se zadržati u garaži ili uz nju.

Oborinske vode Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda treba u najvećoj mogućoj mjeri osigurati prirodi bliskim načinima. U načelu čiste oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih

m vodospremniku na

v prepuni.

enzitetom prometa, parkirališta, zauljene površine i sl.) potrebno je sakupiti zasebnim sustavima kanala. Ispuštanje takvih oborinskih voda u okoliš (podzemlje – kod hotela Eden ili more) može se obaviti tek nakon njihove odgovarajuće obrade (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina). Detalje konkretnog tehničkog rješenja treba definirati glavnim/izvedbenim projektima.

staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje.

Ovim DPU-a predviđeno je prihvaćanje i spremanje čistih oborinskih voda i njihovo korištenje za zalijevanje zelenila. Spremanje ovih voda planirano je u nekadašnjenačin prikazan na listu 2d: Vodnogospodarski sustav, odnosno planirani su vodovi za prikupljanje oborinskih voda, tlačni vodovi za transport do vodospreme te vodovi za navodnjavanje. Moguće je ispuštanje viška ovih čistih voda u podzemlje, okoliš ili more, ukoliko se susta

Oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene (oborinske vode prometnica s većim int



Na području obuhvata planiran je veći broj bazena za kupanje uglavnom sa slanom vodom.

e zelenila,

varajućih građevina i Monte Mulini) nastalih tijekom “stihijske“ izgradnje polovinom prošlog stoljeća

adnja. Točne površine pojedinih građevnih parcela te

ograde i arhitektonsko oblikovanje građevina.

dnju

Slana voda se dobiva salinizacijom vode iz vodovodne mreže. Prije ispuštanja tako obrađenu vodu potrebno je pročistiti te desalinizirati. Ispuštanje vode iz bazena za kupanje vrši se preko kontrolnog okna predviđenog za uzimanje uzoraka. Tako pročišćena voda ispušta se u sustav odvodnje oborinskih voda.

2.3.6. Zbrinjavanje otpada DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile veće količine opasnog otpada. Većinom će to biti kućni otpad (otpad iz kuhinja i restorana, hotelskih soba, ureda itd.) i otpad iz planiranih sadržaja. Stoga se na parcelama predviđa samo kratkotrajno deponiranje kućnog i reciklažnog otpada koji će se odvoziti organiziranim odvozom otpada na razini Grada Rovinja. Mjesta za odlaganje otpada trebaju biti asfaltirana, ograđena zidom i potrebno je osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine.

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUG i GUP-om Grada Rovinja. Naglasak je stavljen na očuvanjpovijesne slike grada i vizura.

Ovdje možemo konstatirati da istoj svrsi služi i uklanjanje pojedinih neodgo(hoteli Montaurokada se nije polagalo previše pažnje očuvanju spomenika davne prošlosti, kao ni poštivanju tradicijske izgradnje.

2.4.1. Uvjeti i način gradnje Na listovima broj 4b1 i 4b2 grafičkog dijela DPU-a, (Uvjeti gradnje) prikazane su građevne linije sa površinama unutar kojih je moguća izgrveličine površina za moguću izgradnju građevina prikazane su u priloženoj tabeli. Građenja građevina moguće je samo u suglasju sa Odredbama za provođenje ovoga DPU-a.

DPU-a određeni su osnovni urbanistički čimbenici za izgradnju, kao što su: površina unutar koje je moguća izgradnja, regulacijska linija, građevinska linija, maksimalna izgrađenost građevinske parcele, minimalna zelena površina na parceli, udaljenost građevine od ruba parcele,

Površina za izgra

ćnosti prilaza za

Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, ucrtane su zone unutar kojih je moguća izgradnja građevina. Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te moguinterventna vozila. U izgrađenost građevne parcele ne ulaze kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta te bazeni sukladno posebnim propisima.

Kod hotela Monte Mulini u izgrađenost pomoćnih građevina na parceli ulaze i plažni objekti koji u ovom slučaju moraju biti poluukopani (sa cca 1/2 svoga volumena).

Regulacijska linija Regulacijska linija se definira odnosom prema pristupnim cestama.

Građevinska linija Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, urisane su obvezatne građevinske linije. One su definirane odnosom prema pristupnim cestama. Na spomenutom listu označene su udaljenosti



građevinske linije od pojedinih dijelova prednjeg ruba parcela (regulacijske linije) u slučaju kada ona nije ravna linija.

Koeficijent izgrađenosti Iznimno, GUP-om je određeno da je zona Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije.

ukladno navedenom za vrijednosti koje se odnose na veličine građevne čestice, koeficijent građenosti i odnosi između građevina mogu biti i drugačiji uz uvjet usklađenosti sa posebnim

ne uvjete.

Sizpropisima koji reguliraju navede

Zelene površine u zoni Ovim DPU-om propisuje se da najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno. Ta zelena površina može biti travnjak zasađen grmljem ili drvećem.

Udaljenost zgrada od ruba parcele Na listovima 4b1 i 4b2, grafičkog dijela DPU-a, vidljive su udaljenosti zgrada od ruba parcele.

vim DPU-om predviđena je najmanja udaljenost građevine(a) od rubova parcele. O

Arhitektonsko oblikovanje građevina Građevine valja kvalitetno arhitektonski oblikovati. Oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju.

Kod odabira materijala potrebno je voditi računa o konačnom izgledu i otpornosti na atmosferilije.

Visina i katnost građevina Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju u pravilu treba nadvisivati prirodna formacija zelenila i to minimalno 1/3 visine brijega.

aksimalna katnost građevina iznosi prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3 kata i potkrovlje taža, odnosno visina interpoliranih građevina će se određivati

nosi 18,50 m od konačno poravnatog žišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca. Dijelovi građevine , termotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se planirati/graditi na

M(P+3+POT) - pet korisničkih euvjetovano visinom susjednih građevina, što za hotele Eden i Lone iznosi prizemlje i 5 katova (P+5). Zadržava se postojeća katnost hotela Park (P+5) kod kojeg se prizemnom etažom smatra objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj građevnoj čestici. Maksimalna visina dogradnja hotela Park iznosi P+4.

Na listu 4c2 prikazane su podrumske građevine koje služi za povezivanje hotela, kroz dvije etaže (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost Po+P) te kroz jednu etažu - podrumsku (u slučaju hotela Lone i Monte Mulini te Monte Mulini i depandansa).

Maksimalna visina građevine u zoni Monte Mulini izterena u osi tlocrtnog te(dimnjak, strojarnica liftavisini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa unutar građevine.

Priključenje parcele na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Plansko rješenje prostora osigurava svakoj građevinskoj parceli direktan pristup s prometne

unalnu infrastrukturu, dok a preciznije utvrditi u glavnom projektu.

mreže.

Ovim DPU-om dana su načelna mjesta priključaka na sveukupnu komće se mjesto priključk

Ograde i potporni zidovi Ograđivanje pojedinih hotela unutar zone nije predviđeno.

Zadržavaju se postojeći kameni potporni zidovi, a planirani potporni zidovi moraju imati kamenu oblogu.



Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara Izgradnja građevina unutar obuhvata mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN

ozitivnim zakonima, propisima i normama2. Kada se radi o složenoj

ađevina mora biti udaljena od susjednih građevina ječavanja širenja požara na susjedne građevine. Ta udaljenost može o se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine,

o se to ne može dokazati iti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov

od pokrova rijala najmanje na dužini konzole.

03).

uranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda, temeljem Pravilnika o ožara (NN 8/06).

58/93 i 33/05) te ostalim pgrađevini potrebno je izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. Suglasnost na projektnu dokumentaciju potrebno je ishoditi od Policijske uprave Istarske temeljem navedenog Zakona.

Pri projektiranju treba voditi računa da grnajmanje 4 metra radi sprbiti iznimno manja ukolikuzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Akonda građevine međusobno moraju bminuta, koji u slučaju da građevina vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispkrovišta, koji mora biti od negorivog mate

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca, temeljem Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osighidrantskoj mreži za gašene pZa protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima.

Ostale potrebne mjere zaštite od požara (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, NN 35/94).

Način korištenja građevina Temeljni uvjet za korištenje građevina u sklopu DPU-a jest da građevina svojim djelovanjem ne ugrožava i ne snižava razinu standarda korištenja okolnog prostora i funkciju susjednih građevina, te da ne ugrožava tlo i podzemne vode.

Uz gradnju planiranih građevina bitno je i uređenje okoliša u cilju osiguranja normalne funkcije u građevini i eliminiranje štetnog utjecaja na neposrednu okolinu. Kroz uređenje terena i oblikovanje pješačkih i zelenih površina na parceli treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine te kvalitetan kontakt zone za gradnju s gradskim centrom.

U cilju osiguranja korištenja građevine, svaki korisnik prostora - parcele treba osigurati e omogućiti odgovarajući parkirališni i manipulativni prostor uz građevinu na parceli i tim

kvalitetan pristup korisnicima građevine, zaposlenima i posjetiteljima.

2 - Zakon o zapaljivim tekućinama i pli - Zakon o eksplozivnim tvarima

novima (NN 108/95) (NN 178/04)

etakanju tekućeg naftnog plina (NN 108/95)

k o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) - Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) - Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara.

- Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pr - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/94) - Pravilni



Zaštićeno obalno područje Područje obuhvata DPU-a u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora te se korištenje, uređenje i zaštita površina mora provoditi sukladno važećoj Uredbi o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (NN 128/04).

2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina Sve javne prometne površine unutar DPU-a trebaju biti asfaltirane. Sve ostale površine unutar koridora prometnice moraju biti odvojene od kolnih površina visinskim elementima. Iznimno se krajevi kolno-pješačkih površina i mjesta za prijelaz osoba smanjene pokretljivosti izvode kao upušteni, a pješačka ulica može se popločiti i nekim drugim materijalom koji ima odgovarajuće karakteristike u odnosu na otpornost na smrzavanje, nosivost, klizanje i sl.

Zelene površine potrebno je oplemeniti drvećem ili grmljem, te odgovarajućom urbanom opremom.

Pejzažno uređene površine, parkove i perivoje nužno je održavati i obnavljati u njihovoj najvrednijoj fazi, a prema hortikulturnom projektu uređenja.

2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti Prirodne vrijednosti U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz, potrebno je:

- donijeti plan upravljanja koji će odrediti razvojne smjernice, način zaštite, korištenja i

koliš;

ova obavezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli

i prirodnu obalnu liniju, a u slučaju potrebe

upravljanja zaštićenim područjem te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja;

- do donošenja plana upravljanja nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježje zbog kojih su zaštićeni;

- građevine se moraju projektirati i graditi tako da se skladno i nenametljivo uklope u o

- prilikom izvođenja radpredstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost temeljem Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja i krađe;

- prilikom uređenja obale potrebno je zadržatizvođenja zahvata upotrijebiti kamene obloge i dr. prirodne materijale (kameni obluci, pijesak,…).

Kulturno – povijesne vrijednosti Na području obuhvata nalaze se ostaci Monte Mulini - Vjetrenjača koje su GUP-om grada Rovinja predložene za zaštitu.

Za područje lokaliteta Monte Mulini – vjetrenjače mora se obaviti arheološko rekognosciranje terena na osnovu kojeg će se utvrditi način prezentacije ostataka te njihovo uključivanje u turističku ponudu.

Između hotela i depandansi Monte Mulini nalaze se stube Monte Mulini, koje se zadržavaju, a potrebno ih je rekonstruirati i obnoviti u izvornom obliku kao povijesnu komunikaciju.



2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

lovanja na okoliš, u segmentu buke, neugodnih irisa, prašine i drugih vidova zagađenja zraka kao i mogućeg utjecaja na podzemlje, odnosno

zonama sanitarne

a prometnim te svim manipulativnim površinama građevinskih čestica koje u izložene raznim ečistoćama i gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila, koja su mjesta

reba riješiti preko separatora ulja i masti te taložnica. Prometnice i ju imati kontinuirane bočne branike da se onemogući skretanje vozila s

nja u sustav

remljenosti i komunalnoj opremi.

pojedinu građevinsku parcelu). Kod korištenja loživog ulja za

Posebne uvjete građenja treba utvrditi i u cilju zaštite prostora i drugih korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja pojedinih građevina. To znači da se kroz posebne uvjete utvrđuje maksimalna dopustiva razina djemdevastacije prirodnog okoliša.

Na području obuhvata ne planiraju se sadržaji koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na okoliš. Povećana buka, prašenje i vibracije tijekom izgradnje neizbježni su, ali su ograničenog vremenskog trajanja, a propisima o postupanju za vrijeme gradnje i nakon završene izgradnje građevina, osigurava se najveća moguća mjera zaštite.

Područje zahvata nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema Odluci ozaštite izvorišta za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije br. 12/05) te nema registriranih stalnih ili povremenih vodotoka.

Ovim DPU-om predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje fekalne i oborinske vode. Eventualni pojedini lokalni zagađivači nisu predviđeni.

Nnmogućih onečišćenja zbog nesreća i dr. incidenata kao i prolivenog goriva i ulja, cjelokupnu oborinsku odvodnju tprometni objekti moraprometnih površina. Sve oborinske vode sa manipulativnih dvorišta prije upuštazajedničke odvodnje mora pročistiti korisnik na vlastitoj parceli.

DPU-om je određeno da treba obratiti posebnu pažnju postojećim vrijednostima čovjekove okoline: zelenilu, ulicama, komunalnoj op

Zagrijavanje ugostiteljsko-turističkih sadržaja biti će lokalnog karaktera (lokalna ložišta ili putem središnje toplinske stanice za zagrijavanje lokalnih kotlovnica potrebno je svakako postaviti zakonom propisane filtre kako bi se emisija otrovnih plinova i krutih mikro čestica iz tih ložišta svela na najmanju moguću mjeru.

Rezervoari za zagrijavanja mogu se graditi samo prema posebnim uvjetima nadležnih institucija te uz ishođenje svih potrebnih suglasnosti.

Zaštita zraka DPU-om nisu predviđeni sadržaji koji bi izazivali povećano zagađenje zraka.

Zaštita od neugodnih mirisa Potrebno je predvidjeti asanaciju obzirom da se nalazi na izloženoj

CS Squero glede emisije neugodnih mirisa u okolišu, s lokaciji, odnosno ulazu u zonu iz smjera povijesne cjeline

grada Rovinja.

Zaštita od buke Na području obuhvata ne planiraju se građevine u kojima bi se odvijala djelatnost koja proizvodi prekomjernu buku. Glavni izvor buke ovog područja ostaju prometnice. Kako se radi o pristupnim cestama na kojima nije predviđen intenzivan i brz promet, to je i taj izvor buke

e prelazi opuštene granice, a smještaj tih sadržaja planiran je tako da bogato zelenilo odvaja te ovršine od ostalih građevina.

Odlaganje otpada

sveden na najmanju mjeru. Mogući izvori povremene buke su terase s glazbom, te preko dana aktivnosti na sportsko-rekreacijskim površinama. Ova razina buke u pravilu ndp

Ovim DPU-om nisu predviđene namjene koje bi proizvodile opasni otpad. Većinom će to biti kućni i reciklažni otpad. Potrebno je da se u sklopu svih novih građevina, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješi problem odlaganja otpada. Kućni otpad



odlagat će se na privremene (kratkotrajne) deponije na svaorganizirano odvoziti na deponiju vozilima komunalne slu

koj građevnoj parceli, odakle će se žbe. Isto se odnosi i za eventualne

kontejnere za organizirano prikupljanje reciklažnog otpada, kako bi se na taj način smanjio stupanj mogućeg zagađenja okoliša.

Mjere zaštite okoliša Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i građenja zahvata

ti (podzidi, kosine, terase i sl.).

diti, radi zaštite i sanacije značajnije kulturne vrijednosti (stepeništa od kamena,

ođenja radova postupati prema posebnom projektu (Projektu olu nadležnih tijela uprave.

otpadom (NN 123/97, 112/01).

ivremena skladišta goriva i maziva kao i servisiranje vozila (punjenje

postojećim objektima obzirom da će se radovi provodit izvan

Za područje obuhvata obvezna je izrada Projekta krajobraznog uređenja prije početka gradnje. Projektom krajobraznog uređenja osigurati slijedeće mjere:

− sačuvati postojeći kulturni i prirodni sadržaj,

− definirati metode građenja kojima bi se stvorila veća stabilnost ekološkog sustava, posebice borove šume te smanjila mogućnost pojava vjetroizvala, vjetroloma i sušenja kao i izbijanja i širenja požara te pojave erozije na mjestima gdje dolazi do povećanog zasijecanja terena, stvaranje strmih pokosa, usjeka i podzida,

− osigurati mogućnost implementacije raznovrsnih rekreacijskih aktivnosti u što prirodnijem okruženju,

− zaštititi geomorfološke osobitosti vrhova Veliki i Mali Monte Mulini, suhozide, podzide, terasirane plohe i sl., obnoviti značajke i identitet ostataka mlinova i njihove vizualne percepcije s mora i kopna,

− zaštititi vrijedan vegetacijski fond provesti sanaciju ili rehabilitaciju eventualno devastiranog biljnog fonda, provesti sanaciju ili rehabilitaciju eventualno devastiranog biljnog fonda,

− realizirati kvalitetnu mrežu pješačkih staza, biciklističkih i rekreacijskih putova prilagođenih topografiji i postojećoj vegetaciji,

− razmjestiti i oblikovati odgovarajuću urbanu opremu i infrastrukturu za dnevno i noćno korištenje.

Zaštititi sve stablašice i šumski rub uz objekte i uz prometnice koje su na dohvatu mogućih oštećenja od mehanizacije i rada ljudi na način da se oko njih postavi žičana ograda visine oko 1 m na udaljenosti oko 2 m od stablašica.

Obilježiti i ograditi značajnije stijene i reljefne vrijednos

Obilježiti i ogramlinove i sl.).

Na lokaciji zahvata tijekom izvorganizacije gradilišta), uz kontr

S nastalim otpadom postupati u skladu sa Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) i Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s

Definirati lokaciju za prgorivom, podmazivanje i sl.) na način da se ista postavi na prostore koji su rezervirani za buduće zone održavanja ili parkirališta. Za provedbu navedenog potrebno je na jednoj ili više predloženih lokacija koje će kasnije ostati za sličnu namjenu izgraditi nepropusnu podlogu s odgovarajućim prihvatnim kapacitetom kako bi se spriječilo izlijevanje navedenih tvari u okoliš i time onečistilo tlo ugljikovodicima.

Postaviti dovoljan broj kemijskih sanitarnih čvorova s primjerenim održavanjem ili dogovoriti korištenje sanitarnih čvorova uturističke sezone.

Rasuti tereti prevoziti u zato primjerenim vozilima te isti vlažiti ili prekrivati posebice za vrijeme vjetrovitih dana.



Postaviti dovoljan broj spremnika za kruti otpad te organizirati njihovo pražnjenje putem ovlaštenih tvrtki i/ili komunalne tvrtke koja je zadužena za područje Grada Rovinja.

O zbrinjavanju nastalog tekućeg i krutog otpada građevinska tvrtka koja će voditi poslove građenja mora voditi očevidnik i popratnu dokumentaciju sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku

m gradnje obalnog ruba koji dolazi u

mase uskladištiti na privremenom

o vrstama otpada.

Za sprječavanje negativnih utjecaja na morski okoliš prilikokontakt s morem upotrijebiti kameni materijal bez sadržaja zemlje. Prilikom vršenja iskopa, površinski sloj zemlje do stijenskedeponiju i iskoristiti za hortikulturno uređenje čitave zone obuhvata.

Prilikom gradnje na terenu, primijeniti modernu građevinsku mehanizaciju (s odgovarajućom dokumentacijom o ispravnosti) u cilju smanjenja razine buke u fazi izgradnje.

Unutar lokacije zahvata izraditi prikladno prometno rješenje za kretanje transportnih sredstava i teže građevinske operative.

Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata

Nastale otpadne vode s područja zahvata prije upuštanja u prijemnik, pročistiti na razinu

e upuštanja putem upojnog bunara u teren.

v ukoliko

umentaciju. S otpadom postupati u

7, 112/01).

anje otpada iz manjih spremnika i/ili košarica postavljenih na

sklopi ugovor za zbrinjavanje otpadnog jestivog ulja obvezati da redoviti čisti

voće mora i tla čistiti taložnike i separatore na oborinskoj odvodnji.

propisanih parametara kakvoće otpadne vode, sukladno utvrđenim uvjetima iz Vodopravne dozvole i sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Sustav odvodnje unutar područja DPU-a za sve programske cjeline izgraditi kao razdjelni sustav što znači odvojite fekalnu od oborinske odvodnje, a prije spajanja na sustav javne odvodnje predvidjeti kontrolno okno kako bi se mogle kontrolirati količine i kakvoće istih.

U svim kuhinjama hotela i restorana, ugraditi separatore ulja i masti prije spajanja na internu odvodnju zone. Oborinske vode s parkirališta i manipulativnih površina pročišćavati na taložniku i separatoru ulja i masti prij

Čiste oborinske vode s krovišta prikupljati u podzemne ili nadzemne rezervoare te iste koristiti u ljetnim mjesecima za različite namjene, a posebno za hortikulturno održavanje čitave zone.

Provoditi stalnu kontrolu sustava odvodnje, a u zimskom razdoblju konzervirati sustase pojedini dijelovi zone zatvore. Sadnjom zelenih tampona smanjiti razinu buke i utjecaja od štetnih polutanata prometa.

Kontrolirano sakupljati otpad nastao na lokaciji, uz privremeno odlaganje od odvoza s lokacije od strane nadležnog komunalnog poduzeća (skupljača otpada) temeljem reguliranog međusobnog odnosa, uz zakonski zahtijevanu prateću dokskladu sa zakonskim propisima predmetnog područja, Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06), Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/9

Planski definirati dovoz sirovima i odvoz otpadnih tvari kako bi se spriječilo opterećenje prometnica teretnim vozilima.

Opasni otpad sakupljati sukladno Zakonu o otpadu i odgovarajućim podzakonskim propisima.

Osigurati dovoljno spremnika za prikupljanje papirne, staklene, plastične i metalne ambalaže. Organizirati interno dnevno prikupljjavnim površinama i istog sortirati u gospodarskom dijelu te ga predavati ovlaštenoj tvrtki ispunjavajući pri tome potrebnu prateću dokumentaciju.

Tvrtku s kojom se i zbrinjava sadržaj iz separatora ulja i masti iz kuhinja i restorana. U cilju zaštite kak



S obzirom da će biti značajne površine pod hortikulturnim uređenjem, tijekom čitave godine rezidbeni organski materijal posebno prikupljati i u suradnji sa komunalnim poduzećem

toplote pumpe, solarni kolektori i sl.

m se omogućava ušteda te

tvari u zrak iz

ožara u skladu sa odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i zapaljivim tekućinama (NN 54/99).

usmjeriti na kompostanu.

U cilju smanjenja utjecaja produktima izgaranja planirati korištenje plina ili obnovljivih izvora energije kao što su

U cilju smanjenja potrebnih količina pitke vode, uz zadovoljenje standarda hotela uvesti nadzor potrošnje i kvalitetno održavanje, instalirati i održavati opremu kojointernim pravilnicima definirati pojedine aktivnosti (održavanje hotelskih soba i kupatila, korištenje oborinske vode sa krovišta za hortikulturno održavanje i sl.).

Emisije iz stacionarnih izvora na lokaciji zahvata (energetskih objekata na plinovito, tekuće ili kruto gorivo) održavati u granicama zakonski dozvoljenih vrijednosti za stacionarne izvore emisija prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04).

Provoditi mjere zaštite od pplinovima (NN 108/95) i odredbama Pravilnika o

Na lokaciji postupati u sladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća

Osigurati primjerenu protupožarnu zaštitu – izraditi Plan protupožarne zaštite kojim će se definirati lokacija i broj hidranata kao i sigurni izvori dovoljne količine vode, minimalni broj osposobljenih kadrova i ostala potreba oprema po objektima. Pri definiranju sigurnih količina protupožarne vode uzeti u obzir i mogućnost korištenja pročišćenih otpadnih voda, čistih

održavati sustav oborinske odvodnje kako ne bi došlo do poplavljivanja kod

vnom planu za zaštitu voda, Županijskom planu intervencija u

oborinskih voda sa krovišta ili podzemnih voda iz kontroliranih bušenih zdenaca. Redovito čistiti iekstremnih oborina. Posebno se to odnosi na vodolovna grla koja prikupljaju oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina.

Redovito održavati sustav interne fekalne odvodnje te pratiti količinu otpadnih voda na kontrolnom oknu prije upuštanja u sustav javne odvodnje.

U slučaju iznenadnog događaja, ekološke nesreće, ovisno o događaju, postupiti prema Planu intervencije u zaštiti okoliša, Držazaštiti okoliša i Operativnom plana Turističke zone Monte Mulini.

U slučaju nesreća i požara postupati prema izrađenim planovima i procjenama opasnosti u skladu s Pravilnikom o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03) i Pravilnikom o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94, 55/94).

Program praćenja stanja okoliša

Sanitarno potrošne otpadne vode kontrolirati u skladu sa zakonskom regulativom odnosno Vodopravnom dozvolom prema slijedećim pokazateljima četiri puta godišnje: temperatura, pH,

,

onijaka i pH.

et godina

ukupne suspendirane tvari, BPK5, KPK, N-spojevi, P-ukupan, ukupne masnoće, mineralna ulja, detergenti.

Oborinske vode s manipulativnih površina i prometnica, koje se nakon pročišćavanja upuštaju uokoliš, kontrolirati dva puta godišnje na slijedeće pokazatelje: ukupne suspendirane tvari, pHmineralna ulja.

Ispitivati sanitarnu ispravnost vode za kupanje dva puta mjesečno tijekom uporabe (prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 60/92) određivanjem: vizualnog pregleda, bakterioloških pokazatelja – TC, FC i FS, broj gljivica, amProvoditi održavanje uređaja za pročišćavanje vode.

Ispitati dograđenu kanalizaciju na vodonepropusnost (nakon izgradnje i svakih pkasnije).



Jednom godišnje mjeriti emisije u zrak iz stacionarnih izvora na lokaciju Turističke zone. Dopuniti interne dokumente Turističke zone Monte Mulini (za normalni rad i za slučaj akcidenta).

Izrađivati redovite izvještaje o provedbi praćenja stanja okoliša i voditi evidenciju o provedenim mjerenjima.

Zaštita od elementarnih nepogoda U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za

ne regulative u oblasti planiranja i

sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to:

− utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja grada Rovinja, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do VII stupnja MCS ljestvice,

− striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativizgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,

− pri izgradnji potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija.



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

đenih DPU-om, koji određuju temeljno ajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

zateljima i standardu elaborata

ao što je uređivanje zemljišta, izgradnja građevine te obavljanje rugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine terena na području obuhvata DPU-a može se bavljati isključivo u suglasju s ovim DPU-a, odnosno u suglasju s odredbama koje on donosi

(tekstualni i grafički dio).

(4) U okviru DPU-a predviđene su slijedeće namjene:

- ugostiteljsko – turistička namjena (T1)

- hoteli i depandanse

- pomoćne građevine - sportsko-rekreacijska namjena – bazeni

- zelene/hortikulturne površine – parkovi

- pješačke površine

- ugostiteljsko – turistička namjena – prateći sadržaji (T4)

- sportsko – rekreacijska namjena – gradski bazen sa pratećim sadržajima (R1) - sportsko – rekreacijska namjena – gradska kupališta (R3)

- sportsko – rekreacijska namjena – plažni objekti (R5)

- javne zelene površine – parkovi (Z1)

- infrastrukturni sustavi i mreže

(5) Namjena svake građevne parcele određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1b: Detaljna namjena površina i na listovima 4a: Plan parcelacije i 4b: Uvjeti gradnje.

Članak 2.

1.1. Ugostiteljsko – turistička namjena (1) Ugostiteljsko-turistička namjena T1 obuhvaća smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni), visoke kategorije (4**** i 5*****). (2) Ugostiteljsko-turistička namjena T4 obuhvaća prateće ugostiteljske sadržaje (restoran, barovi i informativni punkt).

(3) Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, sunčališta, terase, paviljoni, barovi, restorani i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude te uređenje zelenih površina).

Članak 1. (1) Uvjeti za određivanje namjene površina odreurbanističko-graditeljsko i prostorno-kr

- principi održivog razvoja;

- principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora;

- pravila urbanističke i prostorno-planerske struke;

(2) Uvjeti određivanja namjene površina DPU-a određeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zatečene situacije na terenu, uvjetima iz planova višeg reda, Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokaprostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

(3) Uređivanje prostora kdo



Članak 3. 1.2. Sportsko – rekreacijska namjena (1) Sportsko-rekreacijska namjena – sadrži površine za sport i rekreaciju, uređena kupališta,

ržajima.

(3) Sportsko-rekreacijska nmorski zidovi i sunčali ez rekreacijskih plovila, te obavljati i

čke zone je javni neizgrađeni prostor ima temeljno ekoloških obilježja,

namije rističke zone.

(2) Funkcionalno ređuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i p , edukativno estetskih i rekreativnih površina.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava (1) Površine infrastrukturnih površine na kojima se mogu graditi komunalne građev ima i građevnim česticama te linijske rvirane površine, ko

Na površinama

se graditi i

OZNAKA POVRŠINA UDIO

R5 0,27 0,9%

prirodne plaže i lungomare.

(2) Sportsko-rekreacijska namjena R1 obuhvaća gradski bazen sa pratećim sad

amjena R3 – Uređena kupališta podrazumijevaju gradske plaže u m zonama maritimne rekreacije, na kojima se mogu graditi obale, obalni šta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i priv

drugi slični radovi.

(4) Sportsko-rekreacijska namjena R5 obuhvaća područje za rekonstrukciju i dogradnju plažnog objekta. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo).

Članak 4. 1.3. Javne zelene površine (1) Javni park Z1 u ovom slučaju park i park-šuma turistioblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržaj

njen šetnji i odmoru građana i korisnika tu

oblikovanje parka odotreba za formiranjem ekološko

Članak 5.

sustava su ine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostor i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili reze

sustava. ridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnihđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima(2) Na površinama predvi

mogu đaji svih vrsta. predviđ rastrukturne građevine prometa mogu uređivati: uli ne, putovi i sl.

.5. Pregled namjene površina (1) Tablica 1:

se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i ureenima za linijske, površinske i druge inf

čke zočna mreža, parkirališta, pješa

Članak 6. 1

NAMJENA

T1 12,54 43,8%T4 0,28 1,0%UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

R1 0,26 0,9%R3 0,82 2,9%SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 11,62 40,6%INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 2,81 9,8%UKUPNO: 28,61 100%



2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I GRAĐEVINA

stica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća

Članak 7.

građenost i iskorištenost građevnih čestica ) Izgrađenošću građevne parcele smatra se ukupna površina projekcija svih građevina

na parceli, uključujući sve ukopane i polu ađevine, a ucrtana je na listovima 4b1 i arcele ne uračunavaju se:

2.1. Veličina i oblik građevnih čeizgrađenosti)

2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica (1) U grafičkim prilozima br. 4a, 4b1 i 4b2 utvrđene su planirane granice građevnih čestica te uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina. Za svaku česticu su određene dimenzije, oblik i površina te granice gradivog dijela čestice (za glavne i za ostale građevine).

Članak 8. 2.1.2. Iz(1

ukopane gr4b2. U izgrađenost građevne p konzolni istaci do 0,5 m, elementi

n ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne

rađevine ugostiteljsko – turističke namjene (3) Detaljni uvjeti koji proizlaze iz grafič br. 4. Uvjeti gradnje za svaku pojedinu

v

atrakcija.

) Unutar ovih Javnih zelenih površina dozvoljeno je:

- održavanje, njegovanje i zaštita važavajući njihova oblikovna, ekološka, ilježja;

staza i putova te uređivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređivanja parka;

- zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;

- rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka;

- gradnja građevina koje su u funkciji parka;

) Nije dozvoljena gradnja ispod parkovnih površina.

uređe ja okoliša u razini terenastepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.) te otvoreni bazeni, ukoliko lice vodene površine nije više od 120 cm od konačno zaravnatog terena mjereno na svakoj točki bazena (ako posebnim propisom nije drugačije određeno).

(2) Izgrađenost građevnih čestica i koeficijent iskoristivosti građevnih čestica određeni su za cijeli zahvat u prostoru.

Gkih priloga

građe nu česticu navedeni su u tablici 2.

Sportsko – rekreacijska namjena (4) Detaljni uvjeti koji proizlaze iz grafičkih priloga br. 4. Uvjeti gradnje za svaku pojedinu građevnu česticu navedeni su u tablici 2.

Javne zelene površine (5) Javni parkovi Z1 su površina u funkciji turističke zone Monte Mulini pa tome treba prilagoditi i oblikovanje, sadržaje te hortikulturno uređenje. Park je zamišljen kao prostor pretežito visokog zelenila sa šetnicama i mjestima hortikulturnih

(6

parkova, uedukativna i rekreativna ob

- održavanje vegetacijom

(7



Članak 9. 2.1.3. Izgrađenost i koeficijent iskoristivosti u turističkoj zoni ukupno (1) Ukupna izgrađenost iznosi 0,20. Koeficijent iskoristivosti iznosi 0,35. Tablica 2:


MAX kig

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA NADZEMNE

MAX kis KATNOST

GRAĐEVINE

m2 osnovna namjena

ostale građevine m2 aps. nadzemno

HOTEL PARK 10823 24330 P+4 (5)HOTEL PARK - Lungo mare i TS 1880 1738 P+1

HOTEL MONTE MULINI 6236 bez bazena P+4HOTEL MONTE MULINI- zona bazena 4007

1846 0HOTEL MONTE MULINI T1-3 2780- DEPANDANSE

HOTEL LONEizgradnja na mjestu hotela Montauro

T1-4 22062 11961 0 30000 1,36 P+5

HOTEL EDEN 8375 32050 P+5HOTEL EDEN- ostale građevine 5325 7375 P

RESTORAN MARINAsa Skiper barom

rekonstrukcija i dogradnja T4-1 2612 1622 0 2500 0,96 P+1

INFORMATIVNI PUNKT izgradnja T4-2 223 138 0 138 0,62 P128258 41001 11212 0,41 113131 0,88 =Kis

GRADSKI BAZEN- prateći sadržajiGRADSKI BAZEN

1146 P+1

1873R3-2 6326

- dio bazena 1312 P

R3-1

rekonstrukcija i dogradnjarekonstrukcija i do

R5-1 1675 824 0 0,49 824 0,49 P

gradnja R5-2 1025 204 0 0,20 204 0,20 P

13536 2174 1312 0,26 4028 0,30 =KisTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-1 61 35 0 0,57 35 0,57 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-2 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-3 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-4 49 25 0 0,51 25 0,51 PTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-5 50 27 0 0,54 27 0,54 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-6 34

FRAS 15 0 0,44 15 0,44 P

0,77rekonstrukcija i dogradnja

T1-20,58

izgradnja na mjestu restorana i

IN UK P

izgradnja na

P

2637

15000

UCRTANA POVRŠINA VERTIKALNE PROJEKCIJE E

T1-1 31446

0,29 3000 1,14

292 142 0 0,49 142 0,49 =KisU NO

NIVO JENA OZNAKA

GRAĐEVNGRAĐEVINA INTERVENCIJE

NAM GRAĐEVINEČESTICE

22901

depandansi

KO Monte Mulini

T1-5 46234 0,69rekonstrukcija i dogradnja

UGOS

TITE

LJS

TURI

STIČ

KA

PLAŽNI OBJEKTRETR

UKTU

RNI

SUST

AVI

SPOR

TKR

EASK

OCI

JSKA

GRADSKA KUPALIŠTA

bazena

uređenje

UKUPNO

mjestu otvorenog R1-1

UKUPNO

2.2. Ve isina

(1) U4b1 i 4b2 (2) M m od konačno poravnatog terena u osi

Iznimno dijelovi građevine ta i slično) mogu se planirati/graditi na

visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa unutar građevine.

Članak 10. ličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, v

i broj etaža) kupna bruto izgrađena površina za sve građevine razrađena je i prikazana na listovima

i u tablici 2 ovih Odredbi.aksimalna visina građevina T1 iznosi 18,50

tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca.(dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema, stubiš



(3) S obzirom da se u ovoj zoni radi o zoni rekonstrukcije i interpolacije, visina interpoliranih

4) ili prizemlje - pet a hotel Eden i Lone

– šest korisničkih etaža, uz mogućnost gradnje podruma. Zadržava se postojeća katnost hotela Park (P+5) kod kojeg se prizemnom etažom smatra objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj građevnoj čestici. Maksimalna visina dogradnja hotela Park iznosi P+4. (5) Maksimalna katnost građevina T4 određena je sa P+1 za restoran Marina te P za informativni punkt.

(6) Maksimalna visina građevina T4 iznosi 10 m za restoran Marina te 5 m za informativni punkt.

(7) Maksimalna katnost građevina koje služe za povezivanje hotela iznose: Po+P (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost Po+P) te Po (u slučaju između hotela Lone i Monte Mulini te Monte Mulini i depandansa).

(8) Maksimalna katnost građevine gradskog bazena iznosi P+1 za osnovnu građevinu te P za natkriveni dio bazena. Maksimalna visina uvjetovana je potrebnom visinom iznad bazena.

(9) Maksimalna katnost plažnih objekata iznosi P, a maksimalna visina iznosi 6 m.

(10) Maksimalna katnost ostalih građevina, koje nisu osnovne namjene iznose P, a maksimalna visina 5 m.

(11) Podrumom se smatra najniža razina (etaža) građevine ako:

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 120 cm od kote konačno zaravnatog terena.

- na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od konačno zaravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu.

(12) Suterenom se smatra korisnička etaža koja je djelomično ukopana u teren ali manje od podruma.

Članak 11. 2.3. Namjena građevina (1) Namjena građevnih parcela određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina

građevina određivati će se uvjetovano visinom susjednih građevina.

(4) Maksimalna katnost građevina T1 namjene je prizemlje i 4 kata (P+ etaža, odnosno uvjetovano visinom susjednih građevina, što zkorisničkih

iznosi P+5

i na listovima 4a, 4b1 i 4b2.

(2) Unutar područja obuhvata predviđene su površine za ugostiteljsko-turističku namjenu T1 za smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (4**** i 5*****).

) Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sp šta, hortikulturne površine i drugo u

NT4, koj ateće ugostiteljske sadržaje (restorane, barove, informativni punkt i sl.).

(3ortska igrali

funkciji kvalitetne turističke ponude).

(4) a zasebnim česticama izdvojene su slijedeće namjene: Ugostiteljsko-turistička namjena a obuhvaća pr

(5) Zona kupališta i rekreacije podijeljena je na zonu R1 koja obuhvaća gradski bazen sa ćprate im sadržajima, zonu R3 - Uređena kupališta, odnosno gradske plaže te zonu R5 - plažni

objekt.



Članak 12. 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama (1) Na grafičkim listovima 4b1 i 4b2 vidljiva je površina unutar koje su smještene građevine na parceli te građevni pravci građevina i regulacijska linija.

(2) Izgradnja građevina na građevnim parcelama određenim ovim DPU-om može se odvijati isključivo unutar granica gradivog dijela parcele.

(3) Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila.

rasvjetni stupovi, priključni elementi infrastrukture te podzemne garaže.

na međi u slučaju kada se radi o izgradnji zamjenske građevine,

đi u na istoj

i , a sljeme

moguća je i ako se radi o dijelu građevine koji služi za povezivanje o+P) te kroz jednu etažu -

podrumMonte

(8) Vako sepovršine zovih Odre

Članak 13. 2.5. Oblikovanje građevina

vati tako da suvremenim oblikovanjem, materijalima i odnosom uju sadržaje i namjenu same građevine.

ima krovišta.

Članak 14.

(4) Izvan obveznog građevnog pravca mogu se postavljati nadstrešnice nad ulazom u hotel, natpisi,

(5) Građevine moraju biti udaljene 4 m od granice susjedne čestice za građevine visine do P+2, za građevine visine do P+4 udaljenost od susjedne čestice iznosi h/2. (6) Zgrade se mogu graditi kada se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću ili planiranu susjednu građevinu na međi (odnosno interpolaciji) ili u skladu s ovim DPU-a. U slučaju da se zgrada gradi na metada se ona smatra poluugrađenom i moguće je na susjednoj parceli izgraditi zgradmeđ . U tom slučaju bočni zid mora biti izveden kao vatrootporan i bez ikakvih otvorakrova mora obvezno biti okomito na bočnu među. (7) Izgradnja na međi hotela kroz dvije etaže (u slučaju hotela Lone i Eden - katnost P

sku (u slučaju hotela Lone i Monte Mulini) i ispod stuba Monte Mulini u slučaju hotela Mulini i depandansa.

anjski bazeni mogu biti u sklopu površina za izgradnju ili izvan površine za izgradnju radi o izgradnji bazena sukladno posebnom propisu. Maksimalna veličina vodene

a česticu T1-2 unutar površine za izgradnju ostalih građevina, definirana je u tablici 2 dbi.

(1) Građevine treba oblikoprema okruženju jasno prikaz

(2) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17°-22°. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelov

2.6. Uređenje građevnih čestica (1) 40% ukupne površine zone planirano je ozelenjeno, odnosno mora biti uređeni prirodni teren.

(2) Na području obuhvata DPU-a nije dozvoljeno ograđivanje građevnih čestica pojedinih hotela unutar zone. (3) Postojeći potporni zidovi se zadržavaju kao kameni, dok planirani potporni zidovi moraju imati oblogu od kamena.



3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROM NOM, KOMUNALNOM I ŽOM

ogući narušavanje kakvoće tala bilo kakvim

ETNOM, ULIČTELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MRE

Članak 15.

(1) Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemoštećenjima ili onečišćenjima.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Čanak 16. (1) Cestovna i ulična mreža prikazana je na grafičkim listovima br.1. Detaljna namjena površina i 2a.Promet. (2) Kod izrade glavnog projekta pojedinih prometnica, moguća su manja odstupanja (u horizontalnom i vertikalnom smjeru) od trasa utvrđenih ovim DPU-a, a unutar koridora prometnica. Izgradnja i uređenje planiranih i postojećih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Članak 17. 3.1.1. Glavna naseljska cesta - sekundarna (1) Istočnom granicom DPU-a prolazi ulica Luje Adamovića. Ovim DPU-a planirano je raskrižje sa ovom ulicom na kojem bi se formirao glavni ulaz u zonu.

(2) Ulica Luje Adamovića planirana je sa biciklističkom stazom širine 2,0 m i pješačkom stazom širine 1,6 m sa zapadne strane uz granicu obuhvata.

e A. Smareglie za hotel

g toka na sjeverozapad odvaja se novi dio ceste koji se spaja na postojeću ulicu Antonia Smareglie. Od tog spoja nadalje ulica A. Smareglie bit će rekonstruirana i proširena do hotela, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim no ine 1,6 m do kolno-pješačke ulice prema

jednostranim nogostupom širine 1,6 m.

u garažu, odnosno pristupu marini ima poseban režim korištenja, odnosno pristup je moguć samo korisnicima garaže i marine, korisnicima objekata na Šetalištu, te auto vlaku. Širina kolnika ove ulice planirana je sa 6,0 m te sa pješačkom stazom širine 3,5 sa JI strane te biciklističkom stazom širine 2,0 m i pješačkom stazom širine 2,5 m sa SZ strane.

Članak 18.

3.1.2. Pristupne ulice (1) Na području DPU-a nalaze se slijedeće pristupne ulice, za koje je planirano:

- Pristupna cesta za hotel Park /os 260/ – odvaja se od ulicMonte Mulini, te vodi na sjever do hotela Park.

- pristupna cesta za hotel Monte Mulini /os 120/ - Od kružno

gostupom širhotelu Monte Mulini te dalje sa

- Pristupna cesta za hotel Lone /os 100/– nova cesta od kružnog toka do hotela Lone, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim nogostupom širine 1,6 m.

- Pristupna cesta za hotel Eden /os 140/– rekonstrukcija postojeće ceste od kružnog toka do hotela Eden, u širini kolnika od 6,0 m sa dvostranim nogostupom širine 1,6 m.

- Obala Vladimira Nazora – nalazi se na sjevernoj strani obuhvata DPU-a i od sjevernog ulaza vodi do Šetališta Vijeća Europe, te zone bazena, gata i marine. U dijelu od okretišta do ulaza



(2) Dijelovi pristupnih ulica koji se nalaze na građevinskim parcelama turistiDPU-a su određeni načelno te se mogu mijenjati radi prilagodbe rješenjima

odnosima i stanju na terenu.

čke namjene ovim hotela, imovinsko-

pravnim

ana je mreža kolno-pješačkih površina za interventna i dostavna ozila u minimalnoj širini od 3,5 m, izuzetak je dio ulice I.M.Ronjgova, od granice obuhvata pa o nove prilazne ceste hotela Park, kojim mogu prometovati vozila stanara.

šačke zone sa trasom auto vlaka.

P

rometnica.

Članak 20. 3.1.4. Promet u mirovanju

ta (PGM) unutar zone potrebno je osigurati ističke objekte. PGM osiguravaju se na parceli

Čanak 19.

3.1.3. Veće kolno-pješačke površine i pješačke površine (1) Na području DPU-a planirvd(2) Zadržavaju se Šetališta Vijeća Europe i Šetalište Uvale Lone kao pje

(3) reostale manje kolno pješačke površine i pješačke površine označene su na grafičkim prilozima 1a: Detaljna namjena površina i 2a: Promet. Izuzetak su pješački nogostupi uz postojeće i planirane p(4) Za popločenje se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, odnosno materijali dovoljne nosivosti. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru.

(1) Potreban broj parkirališno-garažnih mjestemeljem posebnog propisa za ugostiteljsko-turi/ili na zajedničkom parkiralištu, odnosno garaži koja se nalazi na parceli hotela Eden. (2) Na području obuhvata planirane su slijedeće garaže i parkirališta:

JAVNA GARAŽAPLATO - Šetalište

HOTELI

Vijeća Europe PARK EDEN LONEMONTE MULINI UKUPNO

330 255 120 1009max.110 max. 80 min. 160 max. 100 max. 60 400

176

Broj sobapodzemna garaža GPM

202+102

natkrivena parkirališta PM 0 max. 78 min. 80 max. 18

Ukupno GPM planirano 158 240 100 78 576 (3) Na parceli hotela EDEN predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg parkirališta, odnosno izgradnja podzemne garaže na mjestu postojećeg parkirališta, kao zajedničkog parkirališta za hotele Eden, Lone i Monte Mulini. (4) Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža. Ulaz u nju omogućen je sa Obale V. Nazora. Kod izgradnje ove garaže mora se

nja garaže.

e

rmalno odvijanje prometa.

zadržati postojeći kolektor odvodnje otpadnih voda u garaži ili uz nju.

(5) Na postojećem parkiralištu na parceli hotela Park planirana je izgrad

(6) Moguća je izgradnja garaže na građevnoj čestici hotela Monte Mulini.

(7) U neposrednoj blizini hotela Eden planirano je i parkiralište za kraće zaustavljanj(čekanje) autobusa.

(8) U bruto izgrađenu korisnu površinu za izračun garažno – parkirališnih mjesta ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa te zajedničke horizontalne i vertikalne komunikacije.

(9) Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo no



Članak 21. 3.1.5. Površine za javni prijevoz (1) Područje obuhvata DPU-a prolaze trase minibusa i mini auto-vlaka.

(2) Linija minibusa br. 4 Škaraba – Sta iran je sa trasom koja prolazi istočnom glasi: Škaraba – Monvi – Cesta

tto - G. Paliage – Pietra Ive – Trg

o kupališnih zona Škarabe.

cije i opremanja telekomunikacijske mreže

a (NN 53/94, 122/03, 158/03 i 60/04) investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građ vnoj parceli izgraditi privodnu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) za priklju ak građevine na telekomunikacijsku mrežu, a građevina mora imati telekomunikacijsku i

rukcije i opremanje telekomunikacijske mreže (TK) mogu se

nim površinama (javne telefonske govornice, kabelski izvodi - samostojeći, na stupu, na zidu, u zidu, kabineti, UPS).

(3) Uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase): Pristup građenju telekomunikacijske mreže je takav da se gradi distributivna telekomunikacijska kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC Ø 110, PHD Ø 75 i PHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8 m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2 ,

butivne telekomunikacijske kanalizacije

kta predvidjeti polaganje tambenih ključcima

enim u Zakonu o

mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno

jera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

ri grad plangranicom obuhvata odnosno ulicom L. Adamovića. Cijela trasaza Škarabu – Ulica L. Adamovića – S. Radića - Braće LorenzePignatona – A. Rismonda – A. Negrija – V. Nazora – Vijeća Europe – Omladinska – Zagrebačka – L. Adamovića – Cesta za Škarabu – Monvi – Škaraba.

(3) Trasa mini auto-vlak prolazi zapadnim dijelom obuhvata odnosno ulicom V. Nazora, uz Marinu te dalje duž šetališta «Lungo mare», na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, sve d

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukČlanak 22.

(1) Temeljem Zakona o telekomunikacijameč

nstalaciju. (2) Uvjeti gradnje, rekonstpodijeliti na:

- uvjeti za gradnju TK mreže po javnim površinama (glavne trase),

- uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu,

- uvjeti za smještaj određenih elemenata TK mreže na jav

ED3E).

(4) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu TK mrežu: Kod izdavanja posebnih uvjeta također se uvjetuje izgradnja privodne distri(DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objenajmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera Ø 50 mm. Priključenje poslovnih i sobjekata na DTK je moguće izvesti zajednički s preostalim infrastrukturnim pri(elektroenergetski, vodoopskrbni i kanalizacijski) prema uvjetima navedtelekomunikacijama, koji uređuje radove u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme. U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja m



(5) Uvjeti za smještaj određenih elemenata telekomunikacijske mreže na javnim ente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati

eštaju se na trasi rova –

odnosima i stanju na terenu. Promjene ne

i zadržava se postojeći spremnik UNP-a koji napaja trošila u kuhinjama hotela Eden, nalaze u kuhinjama hotela

(3) Do og spremnika UNP-a od maksimpostojećebrzini pra i punjenja postojećeg spremnika UNP-a.

F

pod tlakom, te MUP-a.

a iz 1990. godine koji je u Hrvatskoj na snazi temeljem Zakona o normizaciji (NN 55/96 – članak 53 – stavak 3).

površinama: Za pojedine elemodgovarajući prostor:

- javna telefonska govornica 1 m2

- ormar (kabinet) za smještaj UPS-a 10-20 m2

- kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj) - montažni kabelski zdenci – prema projektnom rješenju (smj

gabariti zdenaca su tipizirani).

(6) Infrastrukturu pokretnih komunikacija dozvoljeno je smještati na krovove hotela.

3.3. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije energetske mreže Članak 23.

3.3.1. Plinoopskrba (1) Mreža plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu 2c, u mjerilu 1:1.000 kroz dvije faze izgradnje, uz napomenu da se trase koje su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a. (2) U I. faz

Montauro i Park, te se na njega vrši spoj plinskih trošila koja se Lone, Monte Mulini i restorana Marina.

zvoljava se nadogradnja kapaciteta dodavanjem još jednalnog kapaciteta V=4850 lit ukoliko se za to ukaže potreba i eventualno ukopavanje

g i novog spremnika, odnosno ovisno o povećanoj potrošnji koja će se očitavati na žnjenja

(4) inanciranje novih priključaka nadogradnje i rekonstrukcije snosit će sam investitor, a svi radovi na spajanju novih potrošača od ostalih hotela na postojeći spremnik UNP-a, dodavanje i nadogradnju novog spremnika ili eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika trebaju biti izvedeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71). Puštanje u pogon rekonstruiranog i nadograđenog i ukopanog plinskog sustava spremnika UNP-a treba biti odobreno od strane nadležnog Državnog Inspektorata - Inspekcije posuda

(5) U II. fazi planirano je uklanjanje kompletne postojeće (zatečene) instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći (ili postojeće) spremnik UNP-a, te demontažu kompletne opreme (regulatora, isparivača, zaštitne ograde i dr.). Nakon toga potrebno je izvršiti spoj sustava područja obuhvata DPU-a na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag u skladu sa posebnim uvjetima za priključak i energetskoj suglasnosti koje treba zatražiti od nadležnog distributera plina za to područje.

(6) U plinskim kotlovnicama predvidjeti sustav za grijanje objekta, pripremu potrošne tople vode, te eventualno grijanje bazena i ostalog po potrebi. Predvidjeti snabdijevanje plinom svih potrošača u objektima, te mjerenje potrošnje plina plinomjerima.

(7) Izvedbu plinskih kotlovnica predvidjeti pojedinačno u svakom hotelu i/ili restoranu kao zasebnom objektu, obzirom da prema GUP-u snaga istih ne smije biti više od 250 kW. Plinske kotlovnice moraju biti projektirane i izvedene u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, izgradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnic



Članak 24. 3.3.2. Elektroopskrba (1) P se na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno na nač lektroistra" Pula, pogon Rovinj. Trase koje su određene ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehni njima, imovinsko-pravnim odnosipredviđ(2) Nplanirazamjensk 1000 kVA) te izgradnja novih trafostanica: TS sjeverno

gova 000 kVA).

N omponirati u postojeću i buduću le, u skladu sa granskom normom

HEP-a.

ometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem

TS 110/20 kV Rovinj (Turnina).

2d, u mjerilu 1:1.000, uz napomenu da se trase i profili cjevovoda koji su đ

lanirane građevine priključuju in propisan od HEP-a, DP "E

čkim rješema i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju enu ovim DPU-a. a području obuhvata DPU-a zadržavaju se postojeće trafostanice (Eden i Marina), no je izmještanje i rekonstrukcija TS Park (do maksimalno 2x1000 kVA), izgradnja

e trafostanice Monte Mulini (2xod planiranog rotora (1000 kVA), TS Lone (2x1000 kVA) i TS u nastavku ulice I.M. Ronj(1(3) ove, odnosno rekonstruirane trafostanice treba uk10(20) kV mrežu područja grada Rovinja, ugraditi 20 kV kabe

(4) Javnu rasvjetu provoga DPU-a. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili na rub ceste (gdje ne postoji pločnik). (5) Izgradnju javne rasvjete prometnica, perivoja i trgova uskladiti s odlukama grada i distributera te u skladu s tim izraditi projektnu dokumentaciju.

(6) Prilikom izgradnje, odnosno rekonstrukcije TS potrebno je zatražiti pravovremenu suglasnost od nadležnog distributera, odnosno uvjete i način priključivanja zone na postojeću energetsku mrežu i izvor napajanja od buduće

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodnogospodarske mreže Članak 25.

3.4.1. Vodoopskrba (1) Vodoopskrba na području turističko-ugostiteljske zone Monte Mulini sastoji se od tranzitno-opskrbnog cjevovoda prema Crvenom otoku i tranzitno-opskrbnih cjevovoda koji prolaze zonom, kao dijela cjelokupnog vodoopskrbnog podsustava grada Rovinja, a u nadležnosti je komunalnog poduzeća Istarski vodovod d.o.o. te od vodovodne mreže same zone. Stoga je potrebno za svaki objekt, odnosno tehnološku cjelinu predvidjeti poseban priključak sa vodomjernom garniturom na javnu vodoopskrbnu mrežu.

(2) Cjevovode obuhvaćene ovim DPU-a, a koji će biti pod nadležnošću Istarskog vodovoda d.o.o. predvidjeti od nodularnog lijeva.

(3) Predložene izmjene profila tranzitno-opskrbnog cjevovoda uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem, a ovisno o planovima razvoja vodoopskrbnog podsustava.

(4) Tranzitno-opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku postaviti prema priloženom kartografskom prikazuodre eni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(5) Vodoopskrbni cjevovodi su postavljeni uz postojeće i planirane prometnice i puteve čime se olakšava pristup i održavanje, osim cjevovoda za Crveni otok za kojeg je predviđena rekonstrukcija/izmještanje. (6) Zahvat na vodoopskrbi potrebno je izvesti prije nego što se pristupi realizaciji izgradnje-rekonstrukcije objekata.



(7) Kod izrade glavnog projekta vodoop čki proračun sa 24-čujući sve sanitarno-tehnološke potrebe za vodom kao i potrebne aštitu.

viti na suglasnost Istarskom vodovodu d.o.o.

ručju obuhvata ovog DPU-a planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

tavi odvodnje otpadnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazan je na kartografskom

određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima,

) Tehnološke otpadne vode, koje su po sastavu različite od kućanskih odnosno sanitarnih tpadnih voda, moraju se prije priključenja na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja

ć vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99 i 6/01). Iznimno, nadležna komunalna organizacija može propisati te pročišćavanja i/ili retencioniranja, u

ogućnostima izgrađenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih

ode krovnih

odospremniku) i koristiti ih za zalijevanje zelenila. Višak

(oborinske

skrbe potrebno je izraditi hidraulisatnom simulacijom ukljukoličine za protupožarnu z

(8) Raspored hidranata na vodovodnoj mreži postaviti u glavno/izvedbenim projektnim dokumentacijama obzirom na Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

(9) Nakon donošenja DPU-a projektni elaborati pojedinih objekata – dijelova unutar područja zahvata potrebno je dosta

Članak 26.

3.4.2. Odvodnja otpadnih voda (1) Na podKod toga prioritetno treba izgraditi kanalizacijsku mrežu za prihvat sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda, dok oborinsku kanalizaciju treba izgrađivati samo prema stvarnim potrebama.

(2) Susprikazu 2d, u mjerilu 1:1000. Prikaz je usmjeravajućeg značenja. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekataimovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(3) Točne dionice rekonstrukcije određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja vodotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna.

(4opročiš avati do stupnja koji je propisan važećim Pravilnikom o graničnim

i druge uvjeskladu s prihvatnim mvoda. (5) Svi postojeći, kao i budući objekti moraju biti priključeni na javni sustav odvodnje. Uvjete priključenja pojedinih građevina i čestica na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda propisuje nadležna komunalna organizacija.

(6) Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Čiste odnosno neznatno onečišćene oborinske vode (oborinske vpovršina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje, ili sakupljati (u postojećom vovih voda može se ispuštati samo kada se prepuni sustav.

(7) Za oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene vode prometnica s velikim intenzitetom prometa, zauljene površine i sl.) izgrađuje se zaseban sustav otvorenih i/ili zatvorenih kanala. Prije ispuštanje takvih oborinskih voda u okoliš (podzemlje, prirodni vodotoci ili more) potrebna je odgovarajuća obrada (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina ili neka druga mjera). Mjera obrade utvrđuje se vodopravnim uvjetima, a detaljnije razrađuje glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom.



4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA Članak 27.

parkovne opreme te postava skulptura i javne rasvjete. (3) Na javnim zelenim površinama mogu se graditi samo građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su: odmorišta i vidikovci, dječja igrališta i radionice te postavljanje

šnice) površine do 25 m2.

Turističku izgradnju treba nadvisivati prirodna formacija šume i to min. za 1/3 visine.

ESNIK CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

skladu sa ovom odlukom, potrebno

če mora se baviti arheološko rekognosciranje terena radi adekvatne prezentacije nalaza.

(4) Stube Monte Mulini je potrebno rekonstruirati i obnoviti u svom izvornom obliku kao povijesnu komunikaciju.

(1) DPU-om predviđene su javne zelene površine koje obuhvaćaju javne parkove (Z1). Zelene površine prikazane su na grafičkim listovima 1b, 4a, 4b1 i 4b2.

(2) Na parkovnim površinama dozvoljeno je uređivanje putova, staza, šetnica, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna

paviljona i zaklona (sjenice/nadstre

(4) Na javnim zelenim površinama – perivojima i šetalištima (Z1) nije dozvoljena postava kontejnera za odlaganje bilo koje vrste otpada. U sklopu rješenja javnih parkova i park – šume predvidjet će se košarice za odlaganje sitnoga otpada.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA Članak 28.

(1) Posebno vrijedne i osjetljive cjeline na prostoru DPU-a su: park-šumu sa vrhom Monte Mulini te stube Monte Mulini. (2) Pejzažno uređene površine - parkove moraju se održavati i obnavljati u njihovoj najvrednijoj fazi, prema hortikulturnom projektu.

(3) Posebnu pozornost potrebno je posvetiti Malom i Velikom vrhu Monte Mulini. Glavne smjernice za očuvanje su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda, uklanjanje invanzivnih alohtonih vrsta, kvalitetni pristup parkovnom oblikovanju prostora oko novoizgrađenih objekata, koji će se u potpunosti uklopiti u sliku postojećeg zelenila.

(4) Stube Monte Mulini zadržavaju se kao dio sustava javnih pješačkih površina.

(5)

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJVRIJEDNOSTI

Članak 29. (1) Područje obuhvata nalazi se unutar područja značajnog krajobraza Rovinjskih otoka i priobalnog područja. Temeljem Zakona o zaštiti prirode i u je sačuvati što je moguće veće površine autohtonog zelenila i prirodnog reljefa terena, a građevine projektirati i graditi tako da se skladno i nenametljivo uklope u okoliš.

(2) Za zahvate u prostoru potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela za zaštitu prirode.

(3) Na području obuhvata nalaze se ostaci Monte Mulini - Vjetrenjača koje su GUP-om grada Rovinja predložene za zaštitu. Za područje lokaliteta Monte Mulini – vjetrenjao



7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA Članak 30.

(1) Mjere zaštite određene su DPU-a, a temelje se na polazištima i ciljevima DPU-a, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se

a;

o osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da tnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazva a drugim objektima.

propisane i posebnim uvjetima tražene mjere

Članak 31.

smije o liš. Zabranjuje se ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda u okoliš. Opasne i štetne tvari potrebno je skladištiti u odgov udama smještenim na vodonepropusnoj

vrijednostima

i komunalnoj opremi. Iz toga slijedi da je nužno provesti

S Squero glede

- izvor buke ovog područja ostaju okolne (postojeće) prometnice, ali mogućnosti za ozbiljnije smanjenje ovako nastale buke, osim sadnje drveća uz prometnice, nema.

posebno ističe u sljedećim planiranim elementima:

− načinom gradnje i gustoćom izgrađenosti prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grad

− gradnjom gušće ulične mreže; − povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka; − planiranom visinom građevina; − mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema

posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje; − mjerama za zaštitu od požara, uz obvezn

(2) Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata u slučaju rati oštećenja n

(3) Izgradnja spremišta za naftu i rezervoara za plin izvodi se prema posebnim uvjetima PU Istarske.

(4) Ishoditi suglasnost nadležnog odjela Državne uprave za zaštitu i spašavanje kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene,zaštite ljudi i dobara.

(5) Tehničku dokumentaciju za pojedine građevine poslovne namjene unutar DPU-a izraditi u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore. Na tehničku dokumentaciju zatražiti sanitarnu suglasnost.

8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(1) Otpad se može odlagati na samo za to određena mjesta. Odvoz smeća, ambalaže i krupnog otpada treba regulirati putem nadležnog komunalnog poduzeća. Krupni se otpad ne

dlagati u okoarajućim pos

podlozi, na način da se spriječi razlijevanje u kanalizaciju ili po okolnom terenu.

(2) Na većim prometnim površinama gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila cjelokupnu oborinsku odvodnju odvesti preko separatora ulja.

(3) DPU-om je određeno da posebna pažnja treba posvetiti postojećimčovjekove okoline: reljefu i zelenilu, ambijentima, mjestima okupljanja i sastajanja ljudi te ulicama, komunalnoj opremljenostislijedeće radnje:

- Zaštita zraka – postojeće i planirano zelenilo pridonijeti će smanjenju prašine u zraku;

- Zaštita od neugodnih mirisa - Potrebno je predvidjeti asanaciju Cemisije neugodnih mirisa u okolišu;

- Zaštita od buke



- Nakon ugradnje uređaja i opreme razina buke na postojeću.

u okolišu se ne smije povećati u odnosu

- Odlaganje otpada - potrebno je novih zgrada, odnosno njihovih parcela,

ti, ograditi zidom i osigurati što kraći pristup

ljati, i provoditi mjere nadzora i praćenja postupanja

(1)te se korišt površina mora provoditi u skladu s Uredbom o uređenju i

skog poglavarstva grada

) Dozvoljavaju se manja odstupanja od planom utvrđenih granica građevinskih parcela u ostupcima formiranja okućnica prema stvarnom stanju na terenu.

u sklopu svihna odgovarajući i zadovoljavajući način riješiti problem odlaganja kućnog i reciklažnog otpada.

- Mjesto za odlaganje otpada treba asfaltirasa javne prometne površine.

pad je potrebno odvojeno sa- Ot kups otpadom.

9. MJERE PROVEDBE PLANA članak 32.

Područje obuhvata DPU-a u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora enje, uređenje i zaštita

zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br. 128/04).

(2) Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina, obavezna je izrada i provedba:

- cjelovitog rješenja uređenja Gradskog kupališta za građevne čestice R3-1, R3-2 i R5-2, prema posebnom programu odobrenom od strane gradRovinja,

- urbanističko - arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja Gradskog bazena (R1-1).

(3) Nakon donošenja ovog DPU-a potrebno je izraditi u parcelacioni elaborat uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

(4p

Članak 33.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni (1) Za građevine koje su izgrađene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim DPU-om, može se, do privođenja konačnoj namjeni izvršiti sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima.



DOKU

LITERAo Prostorni plan Istarske županije, Službene novine Istarske županije br. 2/02 i 1/05 o Proo Gene ovinja, Sl gl. Grada Rovinja br. 7a/06 o Bio

Zagreb, prosinac, 1999. o Master Plan Zone Monte Mulini, 2004 o Studija o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini, 2006

institucija na razini države, županije i grada.

proo Zakoo Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) o Zak

Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99)

(NN br. 178/04)

22/03, 158/03, 60/04) Zakon o zaštiti od požara

o Zakon o zapaljivim tekućinama i plinov br. 109/95)

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01) o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama

buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04) o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) o Pravilnik o kriterijima za određivanje

gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu (NN br. 2/91, 74/93)

o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 142/03, 35/94 i 55/94) o Pravilnik o hidrantskoj mreži za

gašenje požara (NN br. 8/06) o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara

i tehnoloških eksplozija, (NN br. 35/94 ispr. 55/94)

MENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA

TURA I IZVORI

storni plan uređenja Grada Rovinja, Sl gl. Grada Rovinja br. 9a/05 ralni urbanistički plan Grada R

loška i krajobrazna raznolikost Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša,

o Ostali podaci raznih državnih

ZAKONI I PROPISI o Zakon o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o Pravilniku o sadržaju, mjerilima

kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata

stornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) n o gradnji (NN br. 175/03, 100/04)

on o zaštiti prirode (NN br. 70/05) o

o Zakon o zaštiti od buke (NN br. 20/03) o Zakon o zaštiti zraka o Zakon o otpadu (NN br. 178/04, 153/05)

Zakon o telekomunikacijama (NN br. 53/94, 1o

o (NN br. 58/93. i 33/05) ima (NN

o Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04) o Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/05) o Uredba o klasifikaciji voda (NN br. 77/98) o Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja,



o Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara NN br. 35/94

ožara ugostiteljskih

i

Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN br. 140/97, 105/02 i 108/03)

ručenim i graničnim

(NN br. 82/99)

o Pravilnik o zaštiti od pobjekata NN br. 100/99

o Pravilnik o zaštiti šuma od požara NN br. 26/03 o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od

požara i tehnološke eksplozije, NN br. 35/94 o Pravilnik o tehničkim normativima i uvjetima

za siguran transport tekućih i plinovitihugljikovodika magistralnim naftovodimaplinovodima te naftovodima za međunarodni transport Sl.list 26/85

o

o Uredbom o prepovrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97- ispr.)

o Plan intervencija u zaštiti okoliša



PRILOG 3

PROFILI PROMETNICA



GRAFIČKI DIO

studio 3lhd rovinj, lipanj 2007 - istra-istria.hr · temeljem odredbe članka 65. statuta grada...

Documents