SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET "VITEZ" Školska 23 TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STVARI KAO OBJEKT GRAĐANSKO - PRAVNOG ODNOSA

- Esej –

Student: Kenan Kundalić Fakultet pravnih nauka Broj indexa: 0043 – 10/ROP

Profesor: prof. dr. Fuad Purišević

Mentor: mr. Šejla Bazdulj Kasum

Travnik, april 2011.

S A D R Ž A J

1. UVOD....................................................................................................................................2

2. OBJEKTI GRAĐANSKO-PRAVNIH ODNOSA.................................................................3

- Vrste građansko-pravnih odnosa.............................................................................................3

3. STVARI.................................................................................................................................4

- Pravna dioba stvari...................................................................................................................5

- Plodovi......................................................................................................................................7 - Čovjek kao predmet..................................................................................................................8

4. ZAKLJUČAK........................................................................................................................9

1

1. UVOD

Predmet razmatranja ove studije slučaja jesu stvari. Ova tematika jeste tretirana kroz

pravnonaučnu literaturu, i to dosta obimno što je pokazatelj interesantnosti same tematike.

Ona je, uglavnom, vezana za sam pojam objekata građansko-pravnog odnosa te prije svega

taj pojam bi trebalo odrediti i tek nakon toga pristupiti izradi rada.

Problematika stvarnog prava je obrađena od strane mnogih domaćih i stranih autora sa

mnogih aspekata, tako da mi pronalaženje literature nije predstavljalo problem, problem je bio

samo obrađenu literaturu sistematizovati i predstaviti u prostoru koji je predviđen za rad.

U radu ću prvo objasniti šta su objetki pravnog odnosa, sistematizirati vrste objekata pa tek

onda prijeći na obradu stvari kao objekt građansko-pravnog odnosa.

Poseban naglasak sam dao na definiciju i podjelu stvari te uticaj istih na prvne poslove.

2

2. OBJEKTI GRAĐANSKO-PRAVNIH ODNOSA

Objekat subjetkitnog prava je pretpostavka za nastanak pravnog odnosa, sve ono na čemu se

ili u čemu se neko pravo ostvaruje odnosno sve ono povodom čega pravni subjekti stupaju u

odnose. Objekt građansko-šravnog odnosa nije element već ono na čemu se neko subjektivno

građansko pravo ostvaruje odnosno povodom čega nastaju subjektivna građanska prava i

obaveze. Objekti ne ulaze u sadržinu pravnih odnosa, iako pravni odnosi nastaju upravo

povodom objekata.

Vrste građansko-pravnih odnosa

Ovlaštenje koje čini sadržinu subjektivnog prava ostvaruje se na objektu

građanskopravnog odnosa, koji je i pretpostavka za nastanak tog odnosa, iako ne čini

njegovu sadržinu. Čovjek je subjekt, a ne objekt građanskopravnog odnosa. Subjekti

stupaju u odnose da bi ostvarili ciljeve, za koje mogu da služe razni objekti ili jedan objekt

da služi raznim ciljevima. Interes je stanje svijesti koje motivira učesnika da stupi u

građanskopravne odnose, ali ne čini objekt tog odnosa.

Objekti građanskopravnog odnosa su: stvari, ljudske radnje, lična dobra i intelektualni

produkti.

3

3. STVARI

Pod pojmom stvari u pravnom smislu podrazumjevaju se materijalni dijelovi prirode, koji

se mogu osjetilima primjetiti, koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti, ili

za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti . Pravo smatra za stvar u

užem smislu ljudima dostižne prostorno odijeljene komade vanjske prirode. Stvari služe i

za zadovoljavanje nekih ljudskih potreba. Stvari trebaju biti u domenu ljudske vlasti. Zrak

i voda su neophodni čovjeku, a nisu stvari. Osim ako je to tečni ili komprimirani zrak ili

ako je to flaširana voda, tj.ako može da bude predmet prodaje, čime se vraćamo na

početnu tautologiju da je stvar ono što može biti predmet pravnog odnosa, objekt prometa.

Stvari su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu, koji se

mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ograničeni, koje postoje u sadašnjosti ali i

pretpostavka da će nastati u budućnosti i sve drugo što je zakonom s njima izjednačeno

kao i prirodne sile ako su podložne ljudskoj kontroli.

Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva i

drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.

Stavri izvan prometa

Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne može biti predmetom vlasnštva:

(1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opća dobra, mora, atmosfera..

(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inače mogle biti predmetom

prava vl., ali zakon im to zabranjuje.

Dijelovi stvari: bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari

Bitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne može postojati; neodvojiv dio; bitno

je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari.

Odvojeni dio stvari - bez njega stvar može postojati; on u pravilu dijeli pravnu sudbinu

gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti.

Idealni dio stvari - računski određen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari; odvojivi

dio stvari.

4

Pravna dioba stvari

Dioba po kriteriju prometnosti:

1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova

2. stvari ograničene u prometu - iz određenih razlog (gospodarskih, socijalnih)

njihov se promet ograničuje (oružje, lijekovi)

3. stvari izvan promet – su stvari koje uopće ne mogu biti predmetom prava i

pavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) – opća dobra kojima

upravlja RH.

Dioba po kriteriju prirodnih svojstava (bitna je kod stjecanja stvarnih prava)

1. pokretne stvari – su one koje mogu mijenjati svoj položaj u prostoru a da se

pritom ne uništi njihova bit; zakonom može pokretnina biti izjednačena s

nekretninom. (U sumnji stvar se smatra pokretnom)

2. nepokretne stvari – su one koje se ne mogu premiještati a da im se pri tom

ne uništi bit

nekretnine - nekretninom se smatra zemljišna čestica i sve što je na njoj

izgrađeno na površini ili ispod površine i što je s njom razmjerno trajno

povezano. Dio nekretnine su i drveća i trava - sve dok se ne odvoji od

nekretnine.

Ponekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od zemljišta (odstupanje od

načela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja; ili 2.

temeljem koncesije.

Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima

pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi gospodarskoj svrsi

nekretnine (stoka, gnjojivo)

1. zamjenjive stvari - u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri -

generične stvari

2. nezamjenjive stvari - one koje su u prometu određene kao individualno

određena stvar - species (pr. umjetničko djelo)

5

Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari određene

po rodu, obveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih stvari propadne

uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet obveze stvari određene

po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne

cijela ta masa.

1. potrošne stvari- jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje njihova

supstancija.

2. nepotrošne - redovnom upotrebom se ne uništavaju.

1. djeljive stvari - se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se time

nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost (kvaliteta ostaje ista).

2. nedjeljive stvari - npr. dijamant; i one kojima zakon zabranjuje njihovu

diobu, a inače bi se mogle podijeliti.

Vrste dioba stvari:

Stvari se mogu dijeliti:

1) fizičkom diobom (mehaničkim putem na dijelove).

2) geometrijskom diobom (kod zemljišta)

3) civilnom diobom (dioba po vrijednosti)

4) idealna dioba (razlomak) računski

prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi

Pripadnost stvari-pertinencija i prirast

Pripadak ili pertinencija - pobočna stvar – je svaka sporedna i pokretna stvar koja je

određena da trajno služi ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni dio.

Tu svrhu određuje vlasnik. npr. čamac za spašavanje, zakon smatra pertinencijom -

strojevi i oprema uz poslovni prostor, poljoprivredno zemljište - uređaji i aparati.

Važno je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, a ako se ne želi da neki

pravni posao obuhvati i pripadak mora se ti izričito ugovoriti.

6

Pripadnost stvari - je svaki dio stvari, sve što se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) i

svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji – širi pojam od pripatka.

- PLODOVI

-su koristi od stvari; proizvodi koje neka stvar daje redovito ili periodički i određeni su

da se odvoje od same stvari i pri tome ne umanjuju samu plodonosnu stvar.

Dijele se na:

1. Prirodne plodove su organski plodovi koji nastaju bez sudjelovanja

ljudskog rada - npr. divlja voćka;

2. Industrijski plodovi su plodovi koje neka stvar daje uz sudjelovanje

ljudskog rada i prirode - npr. pitoma voćka.

Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:

- viseće plodove – su oni koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede

njezinu pravnu sudbinu;

-odvojeni plodovi – su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju

samostalnu pravnu sudbinu;

-ubrani plodovi – su oni koji ne samo da su se odvojili već su i ubrani su;

3. Civilni plodovi -prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog

odnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova može

se tražiti tek kad su dospjeli.

Kamate dijelimo na:

1) zakonske - one koje određuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dužnik plaća

zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nije

drugačije ugovoreno

2) ugovorne - može biti između pojedinaca i između drugih osoba; razlikuju s prema

stopi. Zakon je odredio odnos između zatezne i ugovorne; ako je pao u zakašnjenje i

dalje teče ugovorna kamata i

3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavičeni iznos kamate postaje

glavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuženja (samo nakon što je glavnica

plaćena).

7

Kamate se plaćaju uglavnom na novčane tražbine, iznimno na nenovčane.

Koristi – obuhvaćaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge moguće prednosti koje

donosi korištenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

- ČOVJEK KAO PREDMET

Današnja teorija građanskog prava raspravlja pitanje da li čovjek može biti predmet

prava i dolazi do zaključka da ni ljudsko biće ni dijelovi organizma ne mogu biti stvar.

Ima ipak nekih pojava u našem ili uporednom pravu koje dovode u sumnju ovakvu

zabranu: ustupanje nekog organa radi transplantacije, „transfer“ nogometaša itd. Naša

kosa, brada, brkovi nisu stvari. Stoga, kada bi neko odrezao kosu muškarcu ili ženi, ne

bi to bilo oštećenje stvari, nego povreda tijela. Međutim, već odrezana kosa postaje stvar

u pravnom smislu. Također nisu stvari proteze koje su čvrsto i trajno spojene sa tijelom.

Na primjer, most u zubima nije samostalna stvar, već sastavni dio tijela.

8

4. ZAKLJUČAK

Stvar, kao predmet pravnog odnosa, spada u one pojmove koji su svima jasni, ali je

teško dati nekupouzdanu definiciju. Pojam stvari je heterogen. Teškoće oko definicije

pojma predmeta proizilaze jednim dijelom iz heterogenosti samog predmeta. Šta sve

može biti predmet prava toliko je raznovrsnoda je teško obuhvatiti jednom rečenicom.

Obično se pod objektima stvarnih prava podrazumijevaju stvari tj.oni djelovi materijalne

prirode koji se nalaze u ljudskoj vlasti i na kojima postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno

pravo. U najširem smislu dobra predstavljaju objekte subjektivnih gradjanskih prava.Tako se

govori o stvarima,licnim dobrima,intelektualnim dobrima itd. U tom smislu termin “stvar” je

shvačen generički I upotrebljava se kao verbalna sinteza za označavanje svega onoga sto,bilo

materijalne ili nematerijalne prirode, moze predstavljati objekt prava.

9