DEMOKRACIJAGOOD INICIJATIVA

2017.

ZNAM, RAZMIŠLJAM,

SUDJELUJEM!

Građani u suvremenim demokracijama

GOOD INICIJATIVA I GONG

2017.

Ovim materijalima je cilj potaknuti na promišljanje i raspravu o:

- suvremenoj demokraciji i ulozi građana u demokraciji,

- mogućnostima sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka.

Na kraju edukacijskog modula imate priliku riješiti kviz i provjeriti svoje znanje.

Ukoliko nam u obrascu za kvizu napišete svoje ime i prezime te adresu

elektroničke pošte, poslat ćemo vam potvrdu o sudjelovanju ili uspješnom

polaganju ovog edukacijskog modula naslovljenu na vaše ime.

Zabavite se i naučite nešto novo!

DEMOKRACIJAGOOD INICIJATIVA

2017.

AH TA DEMOKRACIJA

KAD NAROD VLADA?

Δημοκρατία (grč. demos ‘narod’ kratein ‘vladati’) = vladavina naroda

Promislimo o pitanjima:

1. Što je demokracija i tko to vlada?

2. Kako to narod vlada?

“Moj je politički

ideal demokracija.

Poštujmo svakog čovjeka

kao biće i ne pravimo

ni od koga idola”

- Albert Einstein

KLASIČNA ATENSKA DEMOKRACIJA

Rasprava na forumima i odlučivanje prisutnih = izravna demokracija

Ali, tko je zapravo mogao sudjelovati u odlučivanju?

- samo slobodni muškarci atenskog porijekla stariji od 20 godina

- pravo glasa nisu imale žene, robovi, ne-Atenjani

= ekskluzivna demokracija

Opasnost neograničene vlasti većine nad

pojedincem - uskoro se počinje uviđati da

se neke pogrešne većinske odluke (smrtna

kazna) ne mogu ispraviti.

*Pokret za pravo glasa ženama (sufražetski pokret)

SUVREMENA DEMOKRACIJA

U izborima mogu sudjelovati svi punoljetni građani/ke.

Predstavnička demokracija - preko izabranih predstavnika/ca.

Vlast je ograničena zakonom - vladavina prava.

SUVREMENA DEMOKRACIJA

Liberalna demokracija - postoje zaštićena prava

i slobode “libertas (lat.) / liberties (eng)” pojedinca i pojedinke

koje većinsko odlučivanje ne smije ugroziti.

Demokratsko načelo

- većinsko odlučivanje

Liberalno načelo

- poštivanje prava i

sloboda pojedinke i

pojedinca

OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA

koja su uključena i u Ustav

RH:

• Načelo vladavine naroda

• Načelo ravnopravnosti i jednakosti

pred zakonom

• Vladavina prava i demokratski

višestranački sustav

• Načelo diobe vlasti “Istinska demokracija je ona koja

dopustivim sredstvima, isključivo

nenasilnim, brani slobodu svoju,

odnosno slobodu svoje zemlje, i

napokon slobodu cijelog

čovječanstva”

- Mahatma Gandhi

TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE uređeni su

međunarodnim dokumentima, među kojima je ključna

Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Ustav RH štiti:

(1) osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i

obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, sloboda birati i biti

biran, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda savjesti i

vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, sloboda

udruživanja i slično

(2) gospodarska, socijalna i kulturna prava:

pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu,

štrajk, obrazovanje, obitelj, zdrav

život i slično

OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA (iz Ustava RH)

• Načelo vladavine naroda

"U RH vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem." (čl.1)

• Načelo ravnopravnosti, jednakosti pred zakonom i demokratskog višestranačkog sustava

"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,

mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost

vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i

demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka

Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava." (čl. 3)

"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi,

boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili

socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili

drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.“ (čl.14)

"U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti,

slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.“ (čl. 15)

• Načelo diobe vlasti

"U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu,

izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti

propisane Ustavom i zakonom.“ (čl. 4)

• Temeljna ljudska prava i slobode

a. osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i obiteljskog života,

dostojanstva, ugleda i časti, sloboda birati i biti biran, sloboda mišljenja i izražavanja,

sloboda savjesti i vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, sloboda

udruživanja i slično

b. gospodarska, socijalna i kulturna prava: pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu,

štrajk, obrazovanje, obitelj, zdrav život i slično

DEMOKRACIJAGRAĐANKE I GRAĐANI

U DEMOKRACIJI

ULOGA GRAĐANKE I GRAĐANINA

Građanstvo je status koji osoba dobiva

rođenjem, ali i uloga.

Građanstvo kao politička uloga odnosi

se na aktivno sudjelovanje u političkom

životu zajednice.

“Za mene je bolja

demokracija ona u kojoj

žene, ne samo da imaju pravo birati,

nego i biti izabrane.”

- Verónica Michelle Bachelet Jeria

Članstvom Hrvatske u EU svaka građanka i građanin

Hrvatske ujedno postaje i građaninom Europske unije!

Nacrt povelje o europskom građanstvu

“Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne

ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje

ga ugrožavaju”.

“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema

jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem

konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti

istinsku solidarnost”.

Schumanova deklaracija 9.5.1950.

https://europa.eu/european-union/about-

eu/symbols/europe-day/schuman-declaration_hr

Načelo ništa o nama bez nas

• Demokratsko načelo pretpostavlja da svi pojedinci, potencijalno zahvaćeni nekom kolektivnom odlukom, trebaju imati jednake mogućnosti da utječu na tu odluku

• Osim prava sudjelovanja, važno je imati mogućnosti i sposobnosti za donošenje autonomnih odluka i prakticiranje aktivnog građanstva za što je važna:

• Educiranost

• Informiranost

• Postojanje konkretnih postupaka konzultiranja

• Stvarna mogućnost utjecaja

KAKO SE PRIPREMITI ZA AKTIVNO I

ODGOVORNO GRAĐANSTVO?

Građanska i društvena kompetencija je alat za život jer

obuhvaća ne samo znanja, nego i vrijednosti ili stavove

te sposobnosti i vještine za aktivno i odgovorno

demokratsko građanstvo.

Građanska i društvena kompetencija razvija se građanskim

odgojem i obrazovanjem koje se može provoditi u:

• organizacijama civilnog društva – neformalno

obrazovanje

• školama - formalno obrazovanje

Što obuhvaća građanski odgoj i obrazovanje?Građanski odgoj i obrazovanje se sastoji od više međusobno povezanih područja kroz koja se uči:

o pravima i odgovornostima te kako i zašto

štiti svoja i tuđa prava - ljudsko - pravna

dimenzija

kako uspješno komunicirati s drugim ljudima, kako raditi

timski, kako rješavati sukobe i prihvaćati različitosti -

društvena dimenzija

kako se u društvu

rješavaju problemi i

donose odluke, zakoni i

drugi propisi, tko se

uključuje u taj proces i

na koji način, što sami

možete učiniti da biste

sudjelovali u to

procesu, kako je

ustrojena država, a

kako lokane i

regionalne razine -

politička dimenzija

O vlastitoj kulturi i

drugim kulturama,

razumijevanje

Drugog i

Drugačijeg –

(inter)kulturalna

dimenzija

kako zarađujemo i trošimo novac, kako se

zapošljavamo, o radničkim pravima i poduzetnosti -

gospodarska ili ekonomska dimenzija

o međuovisnosti ljudi i okoliša, zašto je važno čuvati

okoliš i razvijati društvo bez uništavanja prirode -

ekološka dimenzija

Zašto se građanski odgoj i obrazovanje uvodi u škole?

Danas se građanska i društvena kompetencija (građanska znanja,

vrijednost, vještine i sposobnosti) smatra jednom od temeljnih

kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje i snalaženje u svijetu.

Temeljne kompetencije važno je započeti razvijati u školi i nastaviti

kroz cjeloživotno učenje.

“Ekstremisti su pokazali čega

se najviše boje: djevojke sa

knjigom.”

- Malala Yousafzai

Važno je da građanke i građani u suvremenim

demokracijama znaju koja prava i odgovornosti imaju,

na koji način mogu sudjelovati u donošenju

zajedničkih odluka i doprinositi razvoju!

Samo demokratska škola uči demokraciji i osnažuje

povjerenje u demokraciju!

OSNOVNI OBLICI POLITIČKOG SUDJELOVANJA –

IZBORI I REFERENDUMI

Na razini EU moguće je pokrenuti Europsku građansku inicijativu

• Izbori – glasanjem građani/ke povjeravaju svojim izabranim

predstavnicima/cama legitimitet za donošenje političkih odluka

• Referendumi – oblik izravnog odlučivanja zaokruživanjem za ili protiv nekog

prijedloga

• Građanske inicijative –pokreću ih sami građani prikupljajući potpise za svoje

prijedloge. Ukoliko prikupe dovoljan broj potpisa sukladno Zakonu o

referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne

vlasti i lokalne samouprave vlast mora raspisati referendum o prijedlogu

Demokratski izbori su:

• Opći – pravo glasa imaju svi punoljetni građani/ke,

• Jednaki – svačiji glas jednako vrijedi

• Slobodni – ne postoji prisila glasanja za neku opciju

• Tajni – ničiji pojedinačni glas se ne objavljuje

• Transparentni – provedeni sukladno propisanoj proceduri u svim fazama

DRUGI OBLICI GRAĐANSKOG POLITIČKOG

SUDJELOVANJA ILI PARTICIPACIJE:

Zakon o političkim strankama regulira njihovo

osnivanje i djelovanje

• Iznošenje prijedloga u javnom savjetovanju ili

kroz radne skupine,

• Sudjelovanje u procesu izrade lokalnog

proračuna (primjer participativnog

budžetiranja)

• Sudjelovanje u radu političkih stranaka.

“Politika je

preozbiljna stvar da

bi bila prepuštena

političarima”

- Charles de Gaulle

SUDJELOVANJE MLADIH U ODLUČIVANJU:

Kako bi oni na koje se neka odluka odnosi mogli sudjelovati,

razvijaju se demokratski instituti upravljanja različitim sustavima.

Ovo se odnosi i na teme koje su važne za mlade!

• Savjet za mlade Vlade RH

• Savjeti mladih u jedincima lokalne samouprave

• Vijeća učenika u školama

• Nacionalno vijeće učenika RH

• Dječji forumi u organizaciji društva Naša djeca

”Ja sam samo jedna,

ali sam ipak jedna.

Ne mogu sve,

ali mogu nešto.”

-Hellen Keller

RAZLIČITI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA

ILI PARTICIPACIJE:

Postoje različiti oblici djelovanja kroz koje se građani/ke mogu aktivno

uključiti u život svojih zajednica i doprinijeti donošenju odluka koje za

opće dobro.

Osnivanje udruga regulirano

je Zakonom o udrugama

Više o volontiranju možete

pronaći na portalu

Hrvatske mreže volonterskih

centara

https://www.volontiram.info/

Neki primjeri građanskog sudjelovanja:

• Organiziranje tribina i rasprava o problemima i

potrebama u zajednici;

• Zajedničko djelovanje kroz civilno društvo i

udruživanje;

• Volontiranje;

• Potpisivanje peticija, protestno djelovanje i građanski

neposluh;

• Sudjelovanje u javnim okupljanjima (kao što je

prosvjed Hrvatska može bolje);

Primjeri sudjelovanja i angažmana studenata

• Plenum na Filozofskom fakultetu

• Prosvjedi studenata u Sjedinjenim američkim državama

• Socio-ekonomski prosvjedi studenata u Južnoafričkoj republici zbog povišenja cijene školarine

Zalaganje za ljudska prava izbjeglica

• Are you Syrious?

• Izbjeglice Dobrodošli

Zalaganje za ljudska prava u SAD-u

• Civil Rights Movement

• Dakota Access Pipeline

• Black Lives Matter

Forum za slobodu odgoja izradio

je pripreme za učenje o izbjegličkoj

krizi: Svi smo mi djeca ovog svijeta

DEMOKRACIJAGOOD INICIJATIVA

2017.

KRIZA DEMOKRACIJE

I ALTERNATIVE

KRIZA DEMOKRACIJE ILI ŠTO KADA NISMO

ZADOVOLJNI SUVREMENOM DEMOKRACIJOM?

Nezadovoljstvo građanki i građana odlukama koje donose oni koji

imaju veću moć, smanjuje povjerenje u demokraciju.

Istraživanja pokazuju da je u

Hrvatskoj povjerenje dosta

nisko, a političarima/kama se najmanje

vjeruje. Ljudi smatraju da ima

puno korupcije u društvu.

Aktivnije građansko sudjelovanje i udruženo

djelovanje ljudi kroz civilno društvo

mogu doprinijeti rješavanju društvenih problema.

“Željeli bismo glasati

za najboljeg čovjeka,

ali on nikada nije

na listi kandidata”

- Kin Hubbard

KAKO POPRAVLJATI DEMOKRACIJU?

ALTERNATIVNI MODELI DEMOKRACIJE

Zbog krize demokracije razvijeni su alternativni modeli kojima se može osnažiti

uloga građanki i građana u procesima donošenja odluka.

“Demokracija ima

grešaka zato što i

građani imaju svojih.”

- Tomaš Masaryk

Deliberativna demokracija - više rasprave i razmjene argumenata,

a ne samo biranje strana ili odlučivanje

Direktna demokracija - izravno sudjelovanje u

raspravama i donošenju odluka; uključivanje u

odlučivanje svih na koje se odluka donosi; izravno

odlučivanje u različitim sustavima od škole do

društva

Primjer alternativnog načina donošenja odluka je i Plenum

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Participativna demokracija - važno je u donošenje odluke

uključiti što više onih na koje se odluka odnosi; pronalaziti

nove načine sudjelovanja/participacije

Asocijativna demokracija - udruživanjem i

zajedničkim djelovanje građani/ke mogu

značajnije utjecati na donošenje

odluka i poboljšati kvalitetu

demokracije

“Uvijek sam

pokušavala objasniti

kako demokracija nije

savršena. Ali daje ti

priliku da stvaraš

svoju sudbinu.”

- Aung San Suu Kyi

Pitanja za razmišljanje

Smatrate li da je demokracija u krizi?

Je li škola demokratska institucija? Priprema li vas škola za demokraciju?

Smatrate li da bi trebala? Na koji način?

Kako vi vidite ulogu građana u demokratskom društvu? Koje oblike građanske

participacije smatrate najučinkovitijima, a u kojima ste imali priliku sudjelovati?

Kako bi objasnili veću prisutnost muškaraca u javnosti i politici?

Što je po vama odgovornost izabranih predstavnica i predstavnika? Kada

političari i političarke zaslužuju žuti, a kada crveni karton?

Izvori i preporuke za čitanje:

Ustav Republike Hrvatske

Obje strane demokracije, CESI

Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost

Deklaracija o slobodnim i poštenim izborima, Međuparlamentarna unija,1994.

International UNESCO Education Server for Democracy, Peace and Human Rights

Education. Demokracija, UNESCO, 2002.

MIA- Mlade i aktivne. Ima li demokracije bez žena? CESI

Generacija za V Priručnik o volontiranju za srednjoškolce, Volonterski centar Zagreb

Priručnik za demokratizaciju škole, Vijeće Europe

Analiza i zagovaranje javnih politika, GONG

Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, GONG

Čitajmo između redaka, GONG i Kurziv

www.goo.hr

www.facebook.com/gradanski

Riješite kviz i provjerite

znanje i razumijevanje!

“Demokracija nije cilj,

ona je put, ona nije

postignuće, već

proces... Kad to

shvatimo i počnemo

živjeti demokraciju, tek

tada ćemo imati

demokraciju”

Mary Parker Follet

Izradili: Martina Horvat i Tanja Javorina

Suradnici: izv. prof. dr. Berto Šalaj, Dražen Hoffmann, Emili Sedlar

Grafičko uređenje: Nikolina Batarelo

Uređenje web stranice: Daniel Martinović

Razvijeno uz financijsku podršku Mreže zaklada Otvoreno društvo i

Centara znanja za društveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog

društva.

Hvala na interesu i uloženom vremenu!