suhopolje − kliskovac. rezultati istrazivanja 2005

40

Arheoloπka istraæivanja na nalaziπtu Suhopolje − Kliπkovac provedena su u okviru znanstvenog projekta “Srednjovjekovno arheoloπko naslijee Hrvatske (5.-16. stoljeÊe)”,1 kojega podupire Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i πporta Republike Hrvatske. Istraæivanja su organizirana i uz novËanu potporu Poglavarstva opÊine Suhopolje2.

Istraæivanja su organizirana, na poloæaju koji je poznat pod toponimom Kliπkovac,3 u razdoblju od 16. do 26. kolovoza 2005., na temelju odobrenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaπtitu kulturne baπtine, Konzervatorskog odjela u Poæegi (klasa: UP/I-612-08/05-08/05-08/261.; ur. broj: 532-04-07/1-05-04, Poæega, 29. lipnja 2005).

Sukladno uvjetima iz odobrenja za arheoloπka istra æivanja, radovi na arheoloπkim iskopavanjima i istra-æivanjima kulturnog sloja lokaliteta izvoeni su ruËnim iskopom, uz odgovarajuÊe mjere zaπtite iskopanih i pronaenih predmeta (pokretnih arheoloπkih nalaza i antropoloπkih nalaza), uz osiguranje zaπtite i konzer-vacije iskopanih i pronaenih predmeta. Nalazi su radi znanstvene obrade privremeno pohranjeni u Institutu za arheologiju, a antropoloπki nalazi su predati na struËnu obradu dr. sc. Mariju ©lausu u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Nadzor nad arheoloπkim istraæivanjima obavljao je dr. sc. Æarko ©paniËek, proËelnik Konzervatorskog odjela u Poæegi.

Arheoloπko nalaziπte Suhopolje - Kliπkovac ili Tur-ski grad predstavlja blagi koniËni breæuljak, smjeπten jugo-zapadno od srediπta naselja Suhopolje, kojega je presjekla

1 Voditelj projekta je prof. dr. sc. Æeljko TomiËiÊ, znanstveni savjetnik Instituta za arheologiju.

2 Zahvaljujemo na potpori i razumijevanju potrebe istraæivanja lokalne proπlosti Poglavarstvu opÊine Suhopolje, naËelniku opÊine Suhopolje dr. Davoru Hocku, sponzorima istraæivanja (DIBA d.o.o.) te vlasnicima zemljiπta koji su omoguÊili neometano istraæivanje.

3 StruËnu ekipu Instituta za arheologije tvorili su: struËni voditelj arheoloπkih istraæivanja prof. dr. sc. Æeljko TomiËiÊ, mr. sc. Kristina JelinËiÊ, struËna suradnica-dokumentaristica Instituta za arheologiju, Kristina Turkalj, dipl. arheologinja i Andreja KudeliÊ, apsolventica arheologije te Vilim Miπak, dipl. inæ. geod. U radu je, uz struËnu ekipu, sudjelovalo 6 fi ziËkih radnika i 1 volonter.

Suhopolje − Kliπkovac. Rezultati istraæivanja 2005.Suhopolje − Kliπkovac. 2005 Excavation Results

Prethodno priopÊenje / Preliminary report

Æeljko TomiËiÊ

Kristina JelinËiÊ

Primljeno / Received: 15. 1. 2006.

PrihvaÊeno/ Accepted: 6. 2. 2006.

U razdoblju od 16. do 26. kolovoza 2005. struËni tim Instituta za arheologiju obavio je pokusna arheoloπka istraæivanja na poloæaju Kliπkovac (Turski grad, Pavlovac) jugozapadno od opÊinskog srediπta - naselja Suhopolje, u VirovitiËko-podravskoj æupaniji. Istraæivanjem su otkriveni dijelovi slojevitosti groblja s kosturnim pokopavanjem pokojnika u redovima. Na povrπini od 29 m2 otkriveno je 25 grobnih cjelina. Ukopane jedinke pripadaju, vjerojatno, srednjovjekovnoj populaciji iz joπ nepoznatog sela. Tragovi dvaju razina pokopavanja, uz otkriÊe dijela zida od objekta graenog od opeka, dokazuju opravdanost potrebe daljnjega sustavnoga arheoloπkog zahvata. KljuËne rijeËi: Suhopolje, srednji vijek, groblje, crkva Key words: Suhopolje, Middle Ages, graweyard, church

trasa æeljezniËke pruge Virovitica − Suhopolje − Slatina − Osijek, zapadno od cestovnoga prijelaza preko pruge (karta 1). Nalaziπte je vjerojatno na povrπini 2-3 ha.

Prve podatke o tom nalaziπtu dugujemo Stjepanu Tompaku, mjeπtaninu Suhopolja, koji je godine 1913. Arheoloπkome muzeju Zagreb poklonio dva ukras-na predmeta, tj. dvije bronËane kariËice s tipoloπkim obiljeæjem bjelobrdske kulture, odnosno zbirku numiz-matiËkih nalaza prikupljenih, kako na poloæaju Kliπkovac tako i na uæem podruËju Suhopolja. Posebice vrijedan nalaz za nacionalnu numizmatiku predstavlja denar bana Henrika (1269-1270), otkriven prije 1913. godine “…u gradu Kliπkovcu”.

Pokretni arheoloπki nalazi upuÊivali su na posto-janje srednjovjekovnoga groblja kojemu je arheologija tek trebala odrediti poloæaj. S druge, pak, strane analiza toponima Kliπkovac uputila je na postojanje crkve (klisa − crkva, grË. ecclesia, tur. kilisa), odnosno pripadajuÊeg sela (slav. vas − vac, lat. vicus). Jezikoslovna je analiza potaknula arheoloπki obilazak terena, kojega puËanstvo Suhopolja naziva i Turskim gradom.

Tijekom travnja i svibnja 1989. godine organizirao je Institut za arheologiju, u suradnji s Gradskim muzejom Virovitica, arheoloπka terenska rekognosciranja. Tom su prigodom Silvija SalajiÊ, arheologinja GM u Virovitici i Æeljko TomiËiÊ iz IARH, inicijator obilaska, pregledali us-jek za trasu æeljezniËke pruge Virovitica − Suhopolje i u blizini kote 121,06 m otkrili poloæaje ljudskih kostura. Ti su kosturi upuÊivali na postojanje groblja. Tragovi ukopa registrirani su u sjevernome i juænom pokosu usjeka pru-ge koja je izgraena 1885. godine (TomiËiÊ 1997, 73).

Naknadni obilasci tog poloæaja potvrdili su potrebu o preventivnoj zaπtiti koju je pokrenuo Institut za arheo logiju. Lokalitet je zaπtiÊen rjeπenjem Konzervatorskog odjela u Poæegi o preventivnoj zaπtiti od 28. lipnja 2005. (klasa: UP-IO-612-08/05-05/254, ur. broj: 532-04-07/1-05-03).

Jugozapadno od Suhopolja, a zapadno od æeljezniËke stanice u Suhopolju, u okolici kote 121,06 m ubiciran je poloæaj pod nazivom Kliπkovac (karta 1). Istraæivanja su planirana na k. Ë. 1243. i k. Ë. 1244. K.o. Suhopolje, tj. na dijelu oranica koje se u visini kote 121,06

Æ . To m i Ë i Ê , K . J e l i n Ë i Ê , S U H O P O L J E - K L I © K O VA C . R E Z U LTAT I I S T R A Æ I VA N J A 2 0 0 5 . , A n n I n s t . a r c h a e o l . I I / 2 0 0 6 . , s t r. 4 0 - 4 7

41

m naslanjaju na poljski put uz trasu æeljezniËke pruge. Prethodno je od vlasnika zemljiπta Ljubice Hrenek (k.Ë. 1243) i Slavka ©imiÊa (k.Ë. 1244) dogovoreno neometano arheoloπko iskopavanje, uz obvezu zatrpavanja pokusnih sondi. Prije su s oranica skinute poljoprivredne kulture (pπenica), tako da nije postojala prepreka za arheoloπka istraæivanja. OdluËeno je da Êe pokusne sonde, veliËine 5 x 5 m, biti poloæene uz poljski put, tj. usporedno sa æeljezniËkom prugom, a u neposrednoj blizini sjevernog pokosa usjeka pruge. Poloæaj je detaljno digitalno i anal-ogno snimljen prije poËetka istraæivanja, kako sa sjevera tako i iz raznih drugih poloæaja, a ujedno je u pripremi terena i geodetski ureen. Odreen je reper, tj. kota 121,06 m, te su iskolËene dvije pokusne sonde.

Sjeverno od pruge, na tom poloæaju iskolËene su dvije sonde dimenzija 5 x 5 m. Zapadna je sonda oznaËe-na kao sonda 1 (dalje S 1), poloæena na k. Ë.1243., a istoËna S 2 poloæena je na k.Ë. 1244 (Sl. 1-2). Sonde su paralelne s prugom i orijentirane su prema sjeveroistoku. Nalaze se izmeu 134. i 135. elektriËnog stupa na opÊin-skom zemljiπtu.

Tijekom istraæivanja otvorene su 42 stratigrafske je-dinice, pronaeno je 7 posebnih nalaza, 54 nalaza, uzeto je 66 uzoraka zemlje, kostiju i ugljena, izraeno je 25 crteæa, snimljena su 4 dijafi lma i 335 digitalnih fotografi ja. Na terenu je koriπtena geodetska stanica kojom su snim-ljeni poloæaji sondi, dubina iskopa, poloæaj raka i kos-tura u grobovima. Stanicom je snimljen presjek terena i poloæaj zida sjeverno od pruge koji je otkriven ËiπÊenjem sjevernog pokosa pruge. Takoer je snimljen poloæaj za-puna koje nisu istraæene.

Teren jako pada prema sjeveroistoku pa je na juænom dijelu poËetna visina terena s120,88, a na sjever-nom s120,50 m nadmorske visine. Najviπi dio terena je uniπten gradnjom æeljezniËke pruge. Istraæivanje je pro-vedeno na sjevernoj padini.

Nakon skidanja dijela humusa u S 1 i u S 2 nastav-ljeno je s istraæivanjem zapadne sonde S 1, koja je kasnije proπirena prema istoku, te je ukupno istraæena povrπina od 29 m2. Sonda 2 je zatrpana odmah nakon toga. S 1 je po svrπetku arheoloπkih istraæivanja 26. kolovoza 2005. prekrivena najlonom i zatrpana.

Karta 1. Detalj zemljovida s poloæajem nalaziπta Suhopolje − Kliπkovac (1:25000). Map 1. A detail with the location of the Suhopolje−Kliπkovac site (1:25,000).


42

Humus (SJ 001) je razliËite dubine, pa je tako na juænoj strani sonde dubok 55 cm, a na sjevernoj 10 − 15 cm. Nazvan je SJ 001, tamnosmee je boje (7.5 R 3/3 dark brown - po Munsellu), a sastoji se od puno ulomaka lom-ljene i izgorjele opeke. Sadræi ulomke keramike koji pri-padaju srednjem vijeku i, vjerojatno, recentnom razdoblju. Takoer, sadræi puno ulomaka ljudskih kostiju. Na sjever-nom dijelu sonde u SJ 001 nema toliko ulomaka opeka, a pronaena opeka je sitnija i izlomljena. Poradi intenzivnog izoravanja tla, tj. SJ 001 veliki broj grobova je uniπten, a taj orani sloj sadræi dosta dislociranih ljudskih kostiju.

Ispod humusa na visini od s120,35 m, javlja se smei pijesak, tj. SJ 002 (7.5 YR 4/3 brown). Taj se sloj sastoji od rahlog pijeska i u njemu ima ulomaka srednjo-vjekovne keramike i dislociranih ljudskih kostiju. Takoer se javljaju i mrvice gara. Za razliku od sloja humusa u ko-jem ima jako puno ulomaka opeka, u tom sloju ih gotovo i nema. Na nekim mjestima SJ 002 mijeπa se sa æutim pijeskom SJ 003 koji se nalazi ispod SJ 002.

U potkvadrantu a/b i b, na kontaktu SJ 001 i SJ 002 uoËene su tri skupine ljudskih kostiju, orijentacije zapad − istok, Ëiji poloæaj upuÊuje na to da bi se moglo raditi o ljudskim grobovima. To su grobovi 6 (SJ 016), 7 (SJ 018) i 8 (SJ 020).

U nastavku istraæivanja prigodom skidanja SJ 002 na razliËitim dubinama u tom sloju uoËene su zapune drugih kosturnih grobova i jama. Neke zapune grobova javljaju se ispod SJ 002 i ti grobovi su ukopani u crveni pijesak SJ 003. Ispod SJ 003, javlja se novi sloj, sloj æutog pijeska SJ 046 (2.5 Y 5/4 light olive brown) u kojem su takoer uoËene zapune grobova koji se nalaze ispod grobova ukopanih u SJ 003.

Kako dio zapuna ulazi u profi le, sonda je proπirena prema istoku za 1 m. To je omoguÊilo istraæivanje G 5 i defi niranje poloæaja novih grobnih cjelina. Na taj naËin defi nirana su ukupno 4 reda grobova.

Osim grobova pronaene su i dvije manje zapune SJ 008 i 024:

SJ 008 (009)Zapuna SJ 008 pravokutnoga je oblika i smeesive

je boje (10 YR 4/3 brown). Pojavljuje se na s120,00 m. Zapuna SJ 008 se nalazi u potkvadrantu b i malo ulazi u dio sonde produæen prema istoku. Zapuna je pjeskovita i sadræi zapeËenu zemlju i ugljen, posebice u istoËnom dijelu. Ispod zapune nalazi se G 10 (034,(035)) i to ispod sjevernog dijela na s119,86, πto je ujedno i dubina uko-pa (009), a u jugozapadnom dijelu SJ 008 je pre sjekla za-punu kruænog oblika tamnosive boje (10 YR 4/3 brown) SJ 036 koja se javlja na s120,03. Zapuna SJ 008 πiroka je 0,65 i duga 1,15 m.

SJ 024 (025)U S 1 u potkvadrantima a/d na s120,18 m nalazi se

nepravilna zapuna SJ 024od smeesive rahle pjesko vite zemlje (10 YR 4/3 brown). U zapuni se nalaze ulomci srednjovjekovne keramike, gara i mrvljene opeke. Za-puna je πiroka 85 cm i duga 147 cm. Dno ukopa se nalazi na s119,84. Zapuna je presjekla G 17 (SJ 044,(045)).

Grobne cjeline (sl. 1. i sl. 2)

Grob 1 (SJ 006, (007))(Sl. 3)Grobna cjelina je smjeπtena u potkvadrantu d.

Zapuna groba 1 pojavila se na nadmorskoj visini od s120,09 m, i svijetlosive je boje (10 YR 4/5 dark yellow-ish brown). Njegova orijentacija je zapad − istok. Kostur je srednje oËuvan, bez saËuvanih kostiju kraljeπnice, re-

bara, πaka i stopala. Ruke pokojnika prekriæene su na prsima, a glava pokojnika okrenuta je u lijevu stranu. U zapuni se nalaze ulomci keramike i gara te sitne mrvice opeka. Dno ukopa nalazi se na s119,85 m. Duæina rake iznosi 2,30 m, a πirina 0,52 m (sl. 3).

Grob 2 (SJ 032, (033))U istoËnom proπirenom dijelu sonde defi nirana je

zapuna SJ 032, pravokutnog oblika zaobljenih krajeva. Pojavljuje se na s120,06 m. Grob je ukopan u SJ 002. Zapuna je tamnosive do smee boje (10 YR 4/4 dark yellowish brown). U sondi se nalazi manji dio zapune groba, a veÊi dio ulazi u njezin istoËni profi l. Orijentacija groba je zapad - istok. Tlocrt zapune je nacrtan, foto-grafi ran i snimljen totalnom stanicom, a grob ove godine nije istraæen.

Grob 3 (SJ 010, (011))Zapadna strana zapune je bila jasno vidljiva, dok je

prema istoku bila dosta nejasna. Javlja se na s120,16 m. Pokazalo se da je zapravo G 3 stariji od G 4, koji je oπtetio G 3. Od pokojnika ukopanog u G 3 oËuvana je lubanju otkrivena na zapadnoj strani zapune, dok preostale kosti nisu pronaene. Njegova zapuna je smeesive boje (10 YR 4/3 brown) i sadræi ulomke keramike i mrvice gara.

Grob 4 (SJ 012, (013))Taj je grob mlai od prethodnog groba (G 3), kojeg

je presjekao, tako da je od njega ostao saËuvan zapadni dio ukopa s lubanjom.

Zapuna se javlja na visini s od 120,11 m, a dno ukopa je na visini od s119,86 m. Zapuna je smeesive boje (10 YR 4/3 brown), sadræi ulomke srednjovjekovne keramike, dislociranih ljudskih kostiju koje, vjerojatno djelomiËno, pripadaju G 3. Takoer sadræi i mrvice uglje-na. Glava pokojnika nalazi se na zapadnoj strani grobne rake, a ruke su prekriæene na trbuhu. U predjelu trbuha nalaze se ulomci æeljezne preice na visini od s119,92 m, a u predjelu zdjelice na s119,92 m pronaeni su ostaci jako korodirane i oπteÊene æeljezne preice (PN 006). Duæina rake je 1,90 m, πirina je 0,90 m, a duæina kostura je 1,70 m.

Grob 5 (SJ 014, (015))Na s119,96 m uoËena je zapuna sivosmee boje

(10 YR 4/3 brown) duæine 2,14 m i πirine 0,87 m. Radi se o kosturnom ukopu orijentacije zapad - istok. Glava po-kojnika blago je okrenuta u lijevo i nalazi se na s119,82 m. Rebra kao i kosti kraljeænice su djelomice saËuvani. Desna ruka je ispruæena uz tijelo, a lijeva je blago savi-jena u laktu i njena πaka se nalazi u zdjelici. Kosti nogu su dobro oËuvane. Dno groba nalazi se na s119,75 m. U predjelu zdjelice na s119,84 pronaen je jako korodiran æeljezni predmet (PN 007). Duæina rake je 2,15 m, πirina rake je 0,85 m, a duæina kostura je 1,65 m.

Grobovi: 6 (SJ 016, (017)); 7 (SJ 018, (019)); 8 (SJ 020, (021))

U potkvadrantima a/b i b uoËene su tri skupine kostiju koje su orijentirane zapad istok. Loπe su oËuvane i sastoje se od samo nekoliko kostiju. Ukopi se ne vide, ali su zbog poloæaja i orijentacije defi nirani kao grobovi. Vjerojatno su uniπteni oranjem.

Grob 6 je najistoËniji. OËuvane su 1 tibia i fi bula u smjeru zapad − istok. Kosti su ukopane u SJ 002. Zapuna je smeesive boje (10 YR 4/3 brown), a kosti se nalaze na s120,27 m.

Grob 7 se nalazi zapadno od G 6. Ima saËuvanu podlakticu i dio zdjelice, a kosti su orijentirane zapad − istok. Zapuna je smeesive boje (10 YR 4/3 brown), a kosti se nalaze na s120,27 m.


43Sl. 2. Situacijski plan s poloæajem grobnih cjelina u sondi 1 (1:50). Fig. 2. Site map with the location of the graves in trench 1 (1:50).

Sl. 1. Pogled sa sjeverne strane na grobne cjeline u sondi 1 (2005). S Fig. 1. A view from the north of the graves in trench 1 (2005).


44 Sl. 3. Grobna cjelina 1 (2005). Fig. 3. Grave 1 (2005.).


45

Grob 8 se nalazi najzapadnije od spomenuta tri groba. Od kostiju pokojnika su oËuvane samo podlaktica i nadlaktica. Orijentirane su zapad − istok. Kako se os-taci groba nalaze neposredno do juænog profi la, postoji moguÊnost da se ispod juænog profi la nalazi dio groba. Zapuna je smeesive boje (10 YR 4/3 brown), a saËuvane kosti nalaze se na s120,31 m.

Grob 9 (SJ 021, (022)) Zapuna od tamnosmee boje (10 YR 4/2 dark gray-

ish brown) pojavljuje se na s120,19 m. Izrazito je pra-vokutnog oblika, a na vrhu zapune nalazi se dio drvene daske, moæda od lijesa. Orijentacija zapune je sjeveroza-pad − jugoistok. VeÊim dijelom zapuna ulazi u zapadni profi l. Grob nije istraæen ove godine.

Grob 10 (SJ 034, (035)) Nakon istraæivanja SJ 008, na dnu ukopa SJ (009)

uoËen je na dubini od s119,85 m kosturni grob zapune smee boje (10 YR 4/4 dark yellowish brown). Grob nije istraæen 2005. godine. Nalazi se u potkvadrantu b i dije-lom ulazi u dio sonde produæen prema istoku.

Grob 11 (SJ 026, (027)) U zapadnom profi lu S 1 uoËena je grobna raka

smee boje (10 YR 4/3 brown) s vrhom zapune na s120,27 m. Zapuna se pojavljuje neposredno ispod hu-musa i ukopana je u SJ 002.

Grob 12 (SJ 028, (029)) Ispod kolËiÊa 4 u zapadnom i sjevernom profi lu

sonde uoËena je, odmah ispod humusa SJ 001, zapuna groba. G 12 je ukopan u SJ 002. Zapuna je smee boje (10 YR 4/3 brown), a vrh zapune se nalazi na s120,2 m.

Grob 13 (SJ 030, (031)) Na visini od s120,21 m uoËena je smea (10 YR

4/3 brown) zapuna pravokutnog oblika, blago zaoblje-

nih krajeva. Zapuna se nalazi u potkvadrantu a i ulazi pod k1 (kolËiÊ) odnosno u juæni i zapadni profi l.

Grob 14 (SJ 038, (039)) U sjeveroistoËnom dijelu produæetka S 1 uoËena

je na s120,04 m sivosmea (10 YR 4/3 brown) zapuna. Pravokutnog je oblika zaobljenih krajeva. Zapuna veÊim dijelom ulazi pod sjeverni i istoËni profi l sonde.

Grob 15 (SJ 040, (041)) Na s120,04 uoËena je zapuna nejasnih rubova smee

boje (10 YR 4/2 dark grayish brown). Orijentacija groba je zapad - istok. Lubanja pokojnika je okrenuta u lijevu stranu. OËuvane su kosti desne ruke, dio rebara, kljuËne kosti i kosti desne noge. Ruka je blago savijena u laktu, a πaka se nalazi na zdjelici. Lijevi dio kostura nedostaje, jer je grob presjeËen s G 16. Dno ukopa je na s119,94 m. Duæina rake je 1,80 m, πirina je 0,60, a duæina kostura je 1,65 m.

Grob 16 (SJ 042, (043)) Na s120,01 m uoËena je zapuna groba nejasnih

rubova. Zapuna je smee boje (10 YR 4/2 dark grayish brown), a radi se o grobu djeteta. OËuvani su: lubanja (blago okrenuta na desnu stranu), kosti nogu, dio zdje-lice i nadlaktice. Dno ukopa nalazi se na s119,91 m.

Grob 17 (SJ 044, (045)) Zapuna groba ukopana je u SJ 003, a uoËena je na

s119,992. Zapuna je smee boje (10 YR 4/4 dark yellow-ish brown) i ima pravokutni oblik sa zaobljenim krajevi-ma. U sjeveroistoËnom dijelu presjeËena je sa zapunom SJ 024. Orijentacija groba je zapad-istok. Duæina grobne rake 2,03 m, πirina je 0,72, a duæina kostura je 1,84 m.

Grob 18 (SJ 047, (048)) se nalazi u istoËnom produæetku S 1, koja veÊim

dijelom ulazi u njezin istoËni profi l, na s120,08 m poja-vljuje se zapuna smee boje (10 YR 4/3 brown).

Sl. 4. Pogled na ostatke arhitekture u sjevernom profi lu usjeka æeljezniËke pruge (2005). Fig. 4. View of the remains of structures in the northern profi le of the railway cutting (2005).


46

Grob 19 (SJ 049, (050)) Nakon defi niranja ukopa groba 17 SJ (045) ot-

krivena je lubanja i dio zapune groba 19. On se nalazi na s119,86 m, i ukopan je u æutom pijesku SJ 046. Zapuna je mijeπana od æutog pijeska i smee zemlje (10 YR 4/4 dark yellowish brown).

Grob 20 (SJ 051, (052)) Nakon skidanja dijela SJ 003 defi niran je grob 20.

Zapuna je pravokutnog oblika sa zaobljenim krajevima. Javlja se na s119,93 m, sivosmee je boje (10 YR 4/4 dark yellowish brown), a dno ukopa je na s119,76 m. Grob je orijentiran zapad − istok. Glava pokojnika je bla-go okrenuta u desnu stranu. Ruke su spuπtene niz tijelo i blago su savijene u laktu. Kosti πake nalaze se pod zdjeli-com. VeÊim dijelom oËuvane su kosti kraljeænice, rebara, zdjelice i nogu. Duæina rake je 1,75 m, πirina je 0,58 m, a duæina kostura je 1,56 m.

Grobovi 21 - 25Nakon vaenja kostiju iz do sada opisanih grobova,

na dnu ukopa tih grobova i nakon skidanja SJ 003, poja-vile su se zapune grobova koji su oznaËeni kao grobovi: 21, 22, 23, 24 i 25. Zapune su ukopane u æuti pijesak SJ 046, a nalaze se u redovima kao i prethodni grobovi. Za-pune se nalaze toËno ispod veÊ istraæenih grobova.

ZAKLJU»NA RAZMATRANJA

Zbog kratkoÊe probnog istraæivanja na poloæaju Kliπkovac, grobovi 21-25 nisu 2005. godine istraæeni. Meutim, zabiljeæeni su njihovi poloæaji u crteæu, foto-grafi ji i snimljeni su totalnom stanicom. Vrhovi zapuna te razine grobova, nalaze se 7 cm iznad kostiju koje se nalaze u sjevernom pokosu æeljezniËke pruge.

U profi lu toga sjevernog pokosa mogu se uoËiti dvije razine grobova. U visini donjih grobova nalazi se i zid graen od opeka, povezanih æutom æbukom (sl. 4).

Pokusna arheoloπka istraæivanja na nalaziπtu pod znakovitim toponimom Kliπkovac (Turski grad, Pavlovac) u Suhopolju, dokazala su, u razdoblju od 16. do 26. ko-lovoza 2005., postojanje slojevitoga groblja s kosturnim pokopavanjem pokojnika u redovima. Orijentacija tih grobnih cjelina u pravilu je zapad-istok, tj. s glavama po-kojnika na zapadu. Grobovi pokazuju uzastopno ukopa-vanje nekoliko naraπtaja, dakle, vertikalnu stratigrafi ju ali i horizontalnu stratigrafi ju. Istraæivanja su dokazala ve-liku gustinu grobnih cjelina, njih 25 na relativno maloj povrπini od 29 m2. Taj podatak jasno dokazuje dugotrajno koriπtenje do sada nepoznatoga groblja, koje predstavlja zrcalnu sliku o postojanju sinkronog naselja, vjerojatno pretpostavljenog sela. Nalazi ulomaka srednjovjekovne keramike i nekolicina pokretnih nalaza (perforirani no-vac, ostruga), dokazuju moæda vrijeme u kojem su po-kopavani pokojnici iz susjednog sela. Tom selu, za sada, ne znamo toËan poloæaj, premda je tijekom prijaπnjih obilazaka okolice Kliπkovca, nakon poljodjelskih radova, ubiciran moguÊi poloæaj. S druge, pak, strane, tragovi dvaju razina pokopavanja, dokazani i tijekom arheoloπke kampanje 2005. godine, uz otkriÊe dijela zida graenog od opeka povezanih æbukom u sjevernom pokosu usjeka æeljezniËke pruge (sl. 4), dokazuju opravdanost potrebe daljnjega sustavnoga arheoloπkog zahvata. Sva je prilika da je nedaleko srediπta Suhopolja dokazano postojanje srednjovjekovnoga groblja, organiziranog u odreenom trenutku oko sakralnog objekta. »ini se kako je toj crkvi (klisa) nasluÊeno postojanje ili, toËnije, vrlo vjerojatno dokazano postojanje. Prema obliænjem toponimu Pav-lovac i prema otkrivenim ostatcima arhitekture, nasluÊuje

se i poloæaj crkve odnosno njezinih ostataka. Najstariji horizont grobova u otkrivenom dijelu toga groblja joπ nije istraæen, ali prema prijaπnjim nalazima (nakitne tvore-vine, perforirani novac) postoje jasne naznake kako se radi o groblju bjelobrdske kulture. Dakle, rijeË je o ra-nome crkvenom groblju (svrπetak 11. st. i poËetak 12. st.), koje pokazuje dugo trajanje, tj. koje je bilo koriπteno uzastopno tijekom viπe naraπtaja (vidjeti: situacijski plan groblja). Pored horizontalne, prisutna je i vertikalna stratigrafi ja groblja. Otkriveno je 25 grobova, a istraæeno ih je ukupno 11.

Nakon pokusnih istraæivanja pristupilo se potpu-nom prekrivanju plastiËnom folijom pokusne sonde (S 1) na dosegnutoj razini iskopavanja i njezinom zatrpavanju, kako bi se 2006. godine moglo nastaviti s radovima.

Dakle, veÊ prvi pokusni arheoloπki zahvat, orga-niziran 2005. godine na poloæaju Suhopolje-Kliπkovac, dao je potvrdu o postojanju crkvenoga groblja, πto je do-kaz postojanja srednjovjekovnog sela, kojem je povijesna zbilja izbrisala toËan naziv. Ipak, u sjeÊanju puka odræali su se toponimi Kliπkovac i Turski grad, odnosno Pav-lovac, koji takoer dokazuju srednjovjekovno podrijetlo.

U razdoblju od 2006. predvia se, udruæenim sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, VirovitiËko-podravske æupanije i Poglavarstva opÊine Suhopolje, pokrenuti sustavno arheoloπko istraæivanje. To Êe ciljano istraæivanje pridonijeti upoznavanju karaktera i opsega nalaziπta Suhopolje-Kliπkovac i njegovu odgovarajuÊem predstavljanju kao zanimljivog sadræaja u ukupnoj turi-stiËkoj ponudi opÊine Suhopolje, odnosno VirovitiËko-podravske æupanije kao i Hrvatske.

Literatura

TomiËiÊ Æ. 1997, Zvonimirovo i Josipovo. Groblja starohrvatskog doba u VirovitiËko-podravskoj æupaniji, Zagreb − Viroviti-ca. Katalog izloæbe.

Summary

Archaeological trial excavations on the site with the notewor-thy toponym Kliπkovac (Turski grad, Pavlovac) in Suhopolje, conducted from 16 to 26 August 2005, proved the existence of a multilayer burial graveyard arranged in rows. The graves are as a rule oriented west-east, i.e. with the heads of the de-ceased to the west. The graves indicate that several generations were buried one after another, i.e. vertical stratigraphy, but also horizontal stratigraphy. The excavations proved a great density of graves, 25 of them, on a relatively small surface of 29 m_. This clearly proves a long duration of usage of the cemetery that up to the present was unknown, and that refl ects the existence of a synchronous settlement, probably an assumed village. The fi nds of fragments of medieval pottery and several moveable fi nds (perforated coins, spurs) possibly prove the time at which the dead from a neighbouring village were buried there. The exact location of that village is not known at the moment, even though during former surveys of the surroundings of Kliπkovac after farming activities the possible site was located. On the other hand, the traces of two levels of burials, proved also dur-ing the archaeological campaign of 2005, along with excava-tion of a part of a brick wall connected with mortar on the northern slope of the railway cutting (Fig. 6) speak in favour of further systematic archaeological excavations. It is highly probable that the medieval cemetery whose existence close to the centre of Suhopolje was confi rmed had been organized at a certain point of time around a sacral structure. It seems that the existence of a church (klisa) is highly possible. The near-by toponym Pavlovac and the unearthed remains of structures indicate the location of a church, or of its remains. The oldest


47

horizon of graves in the unearthed part of the cemetery has not been excavated yet, but according to the previous fi nds (jewel-lery artefacts, perforated coins) there are clear indicators that it is a Bjelo Brdo culture cemetery. Thus we are dealing with an early church cemetery (end of eleventh and beginning of twelfth centuries) suggesting long duration, i.e. utilization dur-ing several generations (see: site map of the cemetery). Along with horizontal stratigraphy the vertical stratigraphy of the cemetery is present as well. A total of 25 graves were unearthed, and 11 were excavated.

After trial excavations, the trial trench was completely covered by plastic foil (S 1) at the excavation level, and to its cover, in order to be able to continue the work in 2006.

Therefore, already the fi rst archaeological trial dig, or-ganized in 2005 at the Suhopolje−Kliπkovac site, confi rmed the

existence of a church cemetery, which in turn proves the exis-tence of a medieval village, whose name was forgotten over the course of history. Still the people recall its name in the toponyms Kliπkovac and Turski grad, or Pavlovac, which also confi rm a medieval origin.

In the period from 2006 onward, systematic archaeologi-cal excavations are planned, fi nanced commonly by the Min-istry of Culture of the Republic of Croatia, the Ministry of Sci-ence, Education and Sports, Virovitica−Podravina County and the local authorities in the Suhopolje Municipality. This specifi c excavation shall contribute to an understanding of the char-acter and size of the Suhopolje−Kliπkovac site and correspond-ingly its presentation as an interesting and expressible part of the overall tourism product of the Suhopolje Municipality, Virovitica−Podravina County and Croatia.

suhopolje − kliskovac. rezultati istrazivanja 2005

Documents