suo severovci predana 12 10 09kckzz.hr/user_content/documents/suo severovci.pdf · izvadak iz karte...

Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okoliša

Trstenjakova 3, 42000

Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci"

TEKSTUALNI PRILOZI

� Rješenje o suglasnosti društ

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, klasa: UP/I

531-08-3-1-ZV-06-2 od 5. 12. 2006. g. (1 list)

� Mišljenje o usklađenosti zahvat

šljunka na eksploatacijskom polju "

graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje klasa: 350

20.10.2009. g.

� Potvrda o uklopu topografske

katastarski plan, Državna geodetska

klasa: 936-03/09-02/99 i ur.broj: 541

� Izvadak iz karte staništa te baze podataka "Nacionalna ekološka mreža" za eksploatacijsko polje

"Severovci", Državni zavod za zašt

� Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja građevnog pijeska i š

uprave u Koprivničko - križevačkoj županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko

Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I

� Rješenje o potvrdi količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci",

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina,

klasa: UP/I-310-01/09-03/13 i ur.broj: 526

� Rješenje o odobrenju istražnog prostora "Severovci",

županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko

01/08-01/3 i ur.broj: 2137-

TEKST STUDIJE

UVOD ................................................................

1. OPIS ZAHVATA ................................

1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

1.2. POSTOJEĆE STANJE ................................

1.2.1. Obuhvat zahvata (oblik i veličina)

1.2.2. Postojeće stanje rudarskih radova

1.2.3. Geološka, hidrogeološka i inženjersko

1.2.4. Rezerve, planirana proizvodnja i vijek eksploatacije

1.2.3. Priključak na javnu prometnu površinu

1.3. TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE

1.3.1. Razvoj površinskog kopa (faze)

1.3.2. Rudarski objekti

S P P d . o . o . Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okoliša

Trstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 042 203 009; faks: 042 203 372; e

ksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci"

SADRŽAJ

Rješenje o suglasnosti društvu SPP d.o.o. za izradu stručnih podloga i studija o utjecaju na okoliš,

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, klasa: UP/I-

2 od 5. 12. 2006. g. (1 list).

zahvata s dokumentima prostornog uređenja, eksploatacija građevnog pijeska i

šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci", Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje klasa: 350-02/09-02/23 i ur.broj

Potvrda o uklopu topografske snimke eksploatacijskog polja "Severovci" iz posebne geodetske podloge u

katastarski plan, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Koprivnica

02/99 i ur.broj: 541-12-3-01/02-09-2 od 30.9.2009. g. (1 list)

Izvadak iz karte staništa te baze podataka "Nacionalna ekološka mreža" za eksploatacijsko polje

", Državni zavod za zaštitu prirode, ur.broj: 434/09-354 od 30. 7. 2009. (2 lista

Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka "Severovci", Ureda državne

križevačkoj županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko

Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I-310-01/09-01/01 i ur.broj: 2137-02/1-09-06 od 28. 5. 2009. g.

di količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci",


03/13 i ur.broj: 526-14-01-09-5 od 3. 3. 2009. g. (2 lista)

Rješenje o odobrenju istražnog prostora "Severovci", Ureda državne uprave u Koprivničko

županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I

-02/1-08-8 od 10. 7. 2008. g. (3 lista).

................................................................................................

................................................................................................................................

1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ................................................................

................................................................................................

1.2.1. Obuhvat zahvata (oblik i veličina) ................................................................

1.2.2. Postojeće stanje rudarskih radova ................................................................

1.2.3. Geološka, hidrogeološka i inženjersko - geološka obilježja eksploatacijskog polja

1.2.4. Rezerve, planirana proizvodnja i vijek eksploatacije ................................

1.2.3. Priključak na javnu prometnu površinu ................................................................

1.3. TEHNOLOGIJA EKSPLOATACIJE ................................................................................................

1.3.1. Razvoj površinskog kopa (faze) ................................................................

1.3.2. Rudarski objekti ................................................................................................


372; e-mail: [email protected]


vu SPP d.o.o. za izradu stručnih podloga i studija o utjecaju na okoliš,

-351-02/06-08/150 i ur.broj:

, eksploatacija građevnog pijeska i

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

i ur.broj: 531-06-09-2 AMT od

posebne geodetske podloge u

uprava, Područni ured za katastar Koprivnica - Ispostava Đurđevac

2 od 30.9.2009. g. (1 list)

Izvadak iz karte staništa te baze podataka "Nacionalna ekološka mreža" za eksploatacijsko polje

2009. (2 lista).

ljunka "Severovci", Ureda državne

križevačkoj županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove,

06 od 28. 5. 2009. g. (4 lista).

di količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci",


2009. g. (2 lista).

Ureda državne uprave u Koprivničko - križevačkoj

pravne poslove, Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I-310-

............................................................. 1

........................................... 2

....................................................................... 2

............................................................. 2

............................................................... 2

.............................................................. 4

geološka obilježja eksploatacijskog polja .................... 4

................................................................... 5

....................................................... 6

........................................... 6

................................................................... 6

........................................................... 8




1.3.2.1. Pogonski objekti

1.3.2.2. Strojevi i oprema

1.3.2.3. Postrojenja

1.4. TVARI I MATERIJALI

1.4.1. Ulaz u tehnološki proces proizvodnje

1.4.2. Ostatak nakon t

1.5. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

2.1. OPIS VARIJANTI EKSPLOATACIJE

2.2. OPIS VARIJANTI SANACIJE

3. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA

3.1. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

3.1.1. Prostorni plan županije

3.1.2. Prostorni plan grada

3.2. BIORAZNOLIKOST ................................

3.2.1. Zaštićena područja

3.2.2. Ekološki sustavi i staništa

Staništa i biljni svijet

Životinjski svijet ................................

3.2.3. Ekološka mreža

3.3. GEORAZNOLIKOST ................................

3.3.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

3.3.2. Minerali i fosili ................................

3.4. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE

3.4.1. Hidrološke značajke

3.4.2. Hidrogeološke značajke

3.5. SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE

3.6. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE

3.7. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE

3.8. BUKA ................................

3.9. GOSPODARSKE ZNAČAJKE

3.9.1. Poljoprivreda ................................

3.9.2. Šumarstvo ................................

3.9.3. Lovstvo ................................

3.10. INFRASTRUKTURA

3.10.1. Dalekovodi, cjevovodi (ostali linearni infrastrukturni objekti)

3.10.2. Prometnice ................................




1.3.2.1. Pogonski objekti ................................................................................................

1.3.2.2. Strojevi i oprema ................................................................................................

1.3.2.3. Postrojenja ................................................................................................

................................................................................................

1.4.1. Ulaz u tehnološki proces proizvodnje ................................................................

1.4.2. Ostatak nakon tehnološkog procesa ................................................................

1.5. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................................

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ................................................................................................

2.1. OPIS VARIJANTI EKSPLOATACIJE ................................................................

2.2. OPIS VARIJANTI SANACIJE ................................................................................................

3. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA ................................................................................................

3.1. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................

3.1.1. Prostorni plan županije ................................................................................................

rostorni plan grada ................................................................................................

................................................................................................

3.2.1. Zaštićena područja ................................................................................................

3.2.2. Ekološki sustavi i staništa ................................................................................................

Staništa i biljni svijet ................................................................................................

................................................................................................

3.2.3. Ekološka mreža ................................................................................................

................................................................................................

3.3.1. Zaštićene prirodne vrijednosti ................................................................

................................................................................................

3.4. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................................

3.4.1. Hidrološke značajke ................................................................................................

3.4.2. Hidrogeološke značajke ................................................................................................

3.5. SEIZMOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................................................................

OŠKE ZNAČAJKE ................................................................................................

3.7. KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE ................................................................................................

................................................................................................................................

SKE ZNAČAJKE ................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

3.10.1. Dalekovodi, cjevovodi (ostali linearni infrastrukturni objekti) ................................

................................................................................................




................................................... 8

.................................................. 8

......................................................... 11

.......................................................... 11

....................................................... 11

......................................................... 12

.................................................................. 12

............................................ 14

....................................................................... 14

................................................ 14

.......................................... 16

........................................................... 16

............................................. 16

.................................................. 18

............................................................. 19

.................................................... 19

.......................................... 20

........................................................ 20

............................................................... 22

.......................................................... 24

............................................................ 25

................................................................... 25

........................................................... 25

..................................................... 25

................................................... 25

............................................. 25

.................................................. 26

..................................................... 26

............................................... 28

................................................. 29

................................................ 30

............................................................. 30

.................................................................. 30

...................................................................... 30

.......................................................... 31

................................................ 31

.............................................................. 32




3.10.3. Ostalo ................................

3.11. KULTURNA BAŠTINA

3.12. ODNOS NOSITELJA ZAHVATA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

3.13. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE

3.13.1. Geomorfološka obi

3.13.2. Strukturni elementi krajobraza

3.13.3. Čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture

3.13.4. Krajobrazna raznolikost i dinamika

3.13.5. Slikovitost ................................

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE

4.1.1.Utjecaj na sastavnice okoliša

4.1.1.1. Bioraznolikost

4.1.1.2. Georaznolikost

4.1.1.3. Vode ................................

4.1.1.4. Tlo ................................

4.1.1.5. Zrak ................................

4.1.1.6. Krajobraz ................................

4.1.1.7. Ekološka mreža

4.1.2. Opterećenje okoliša

4.1.2.1. Buka ................................

4.1.2.2. Otpad ................................

4.1.3. Utjecaj na kulturnu baštinu

4.1.4. Utjecaj na sektorsko područje

4.1.5. Utjecaj na stanovništvo

4.2. EKOLOŠKA NESREĆA I RIZIK NJEZINA NASTANKA

5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

5.1. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE

5.1.1. Bioraznolikost ................................

5.1.2. Georaznolikost................................

5.1.3. Površinske i podzemne vode

5.1.4. Tlo ................................

5.1.5. Zrak ................................

5.1.6. Krajobrazne značajke

5.1.7. Buka ................................

5.1.8. Otpad ................................

5.1.9. Kulturna baština




................................................................................................

3.11. KULTURNA BAŠTINA ................................................................................................

3.12. ODNOS NOSITELJA ZAHVATA S LOKALNOM ZAJEDNICOM ................................

3.13. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE ................................................................................................

3.13.1. Geomorfološka obilježja ................................................................................................

3.13.2. Strukturni elementi krajobraza ................................................................

3.13.3. Čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture ................................

3.13.4. Krajobrazna raznolikost i dinamika ................................................................

................................................................................................

A NA OKOLIŠ ................................................................

4.1. TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE ................................................................

4.1.1.Utjecaj na sastavnice okoliša ................................................................

4.1.1.1. Bioraznolikost ................................................................................................

4.1.1.2. Georaznolikost................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

4.1.1.7. Ekološka mreža ................................................................................................

4.1.2. Opterećenje okoliša................................................................................................

................................................................................................

................................................................................................

4.1.3. Utjecaj na kulturnu baštinu ................................................................

4.1.4. Utjecaj na sektorsko područje ................................................................

4.1.5. Utjecaj na stanovništvo ................................................................................................

4.2. EKOLOŠKA NESREĆA I RIZIK NJEZINA NASTANKA ................................................................

5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................................

5.1. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE ................................

................................................................................................

................................................................................................

5.1.3. Površinske i podzemne vode ................................................................

................................................................................................................................

................................................................................................................................

5.1.6. Krajobrazne značajke ................................................................................................

................................................................................................................................

................................................................................................................................

5.1.9. Kulturna baština ................................................................................................




...................................................................... 32

....................................................... 33

............................................................ 33

............................................... 35

.......................................... 35

............................................................... 36

.................................................................. 39

......................................................... 40

................................................................ 40

...................................................................... 41

.............................................................. 41

...................................................................... 41

..................................................... 41

.................................................... 41

................................................................... 41

....................................................................... 42

..................................................................... 44

............................................................ 49

................................................... 50

................................................... 50

.................................................................... 50

.................................................................. 53

....................................................................... 54

................................................................... 54

............................................. 56

............................................. 56

..................................................... 58

..................................................................... 58

............................................................ 58

........................................................... 58

..................................................................... 58

.............................................. 59

............................................ 59

................................................. 59

........................................... 60

......................................... 60

........................................................ 60




5.2. MJERE ZA SPREČAVANJE EKOLOŠKE NESREĆE

5.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

5.4. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE

5.5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

6. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA

6.1. COST-BENEFIT ANALIZA

7. ODABIR NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE

8. SAŽETAK STUDIJE ................................

9. POPIS KORIŠTENIH PROPISA

10. POPIS LITERATURE ................................

11. OSTALI PODACI I INFORMACIJE

POPIS SLIKA

Slika 1.2.1.1. Sjeverozapadna granica lokacije zahvata

Slika 1.2.1.2. Pogled na eksploatacijsko polje sa jugozapadne strane

Slika 1.2.1.3. Pogled sa eksploatacijskog polja prema zapadu

Slika 1.2.1.3. Pogled na sjeveroistočnu stranu prema naselju Severovci

Slika 1.3.2.2.1.: Skreper bager SMT Sticweh KS

Slika 1.3.2.2.2. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom

Slika 1.3.2.2.3. Plovni bager Ridinger Mannheim SG 2,6 K s grabilicom

Slika 3.2.2.1. Potok Bistra ................................

Slika 3.2.2.2. Pogled na veći dio eksploatacijskog polja obrastao uglavnom zlatnicom

Slika 3.7.1. Ruža vjetrova za postaju u Đurđevcu

Slika 3.9.1.1. Napuštene oranice na lokaciji

Slika 3.13.1. Aerofoto snimka s ucrtanom

Slika 3.13.2.1. Gusta šuma neposredno uz granicu obuhvata

Slika 3.13.2.2. Kulture smreke

Slika 3.13.2.3. Kultura topole na lokaciji

Slika 3.13.2.4. Lokacija zahvata u doba cvatnje zlatnice

Slika 3.13.2.5. Potok Bistra

Slika 3.13.2.6. Lovačka čeka

Slika 3.13.2.7. Hranilište za divljač

Slika 3.13.2.8. Poljoprivredne površine u okolici lokacije

Slika 4.1.1.5.1. Koncentracija čestica u ovisnosti o udaljenosti




5.2. MJERE ZA SPREČAVANJE EKOLOŠKE NESREĆE ................................................................

5.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE ................................


. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

6. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ................................................................

BENEFIT ANALIZA ................................................................................................

7. ODABIR NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ................................................................

................................................................................................

9. POPIS KORIŠTENIH PROPISA ................................................................................................

................................................................................................

11. OSTALI PODACI I INFORMACIJE ................................................................................................

Slika 1.2.1.1. Sjeverozapadna granica lokacije zahvata - pogled na eksploatacijsko polje

1.2.1.2. Pogled na eksploatacijsko polje sa jugozapadne strane ................................

Slika 1.2.1.3. Pogled sa eksploatacijskog polja prema zapadu ................................

1.2.1.3. Pogled na sjeveroistočnu stranu prema naselju Severovci ................................

Slika 1.3.2.2.1.: Skreper bager SMT Sticweh KS – 600................................................................

2.2. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom

Slika 1.3.2.2.3. Plovni bager Ridinger Mannheim SG 2,6 K s grabilicom ................................

................................................................................................

Slika 3.2.2.2. Pogled na veći dio eksploatacijskog polja obrastao uglavnom zlatnicom

.7.1. Ruža vjetrova za postaju u Đurđevcu ................................................................

Slika 3.9.1.1. Napuštene oranice na lokaciji ................................................................

Slika 3.13.1. Aerofoto snimka s ucrtanom lokacijom zahvata ................................

Slika 3.13.2.1. Gusta šuma neposredno uz granicu obuhvata ................................

Slika 3.13.2.2. Kulture smreke ................................................................................................

Slika 3.13.2.3. Kultura topole na lokaciji ................................................................

Slika 3.13.2.4. Lokacija zahvata u doba cvatnje zlatnice ................................................................

Slika 3.13.2.5. Potok Bistra ................................................................................................

Slika 3.13.2.6. Lovačka čeka ................................................................................................

Slika 3.13.2.7. Hranilište za divljač ................................................................................................

Slika 3.13.2.8. Poljoprivredne površine u okolici lokacije ................................................................

Slika 4.1.1.5.1. Koncentracija čestica u ovisnosti o udaljenosti ................................




................................................. 60

....................................................... 61

5.4. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE .............................. 61

. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE ................................ 62

....................................................................... 63

.................................................... 63

...................................................................... 75

..................................................................... 76

.................................................... 77

................................................................. 80

............................................. 82

pogled na eksploatacijsko polje ........................... 3

.......................................................... 3

...................................................................... 3

...................................................... 3

................................................... 9

2.2. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom ......................................... 9

..................................................... 10

............................................................ 21

Slika 3.2.2.2. Pogled na veći dio eksploatacijskog polja obrastao uglavnom zlatnicom ............................. 21

........................................................ 29

................................................................ 30

..................................................................... 35

.................................................................... 36

..................................................... 37

..................................................................... 37

............................................. 37

.......................................................... 38

........................................................ 38

.............................................. 38

........................................... 39

.................................................................. 48




POPIS TABLICA

Tablica 1.5. Prikaz utjecaja na pojedine sastavnice okoliša

Tablica 3.2.2.1. Strogo zaštićene zavičajne s

Tablica 3.2.2.2. Zaštićene zavičajne svojte

Tablica 3.6.1. Tipovi tla na lokaciji zahvata i njezinoj okolini prema tumaču

Tablica 4.1.1.4.1. Klasifikacija oštećenja tala radi eksploatacije na eksploatacijskom polju “Severovci"

Tablica 4.1.1.5.1. Kategorije kakvoće zraka

Tablica 4.1.1.5.2 Popis strojne opreme sukladno idejnom rudarskom projektu

Tablica 4.1.1.5.3. Granične vrijednosti emisija štetnih tvari

Tablica 4.1.1.5.4. Predviđena godišnja emisija štetnih tvari (kg/g.)

Tablica 4.1.1.5.5. Emisije čestičnih tvari PM zbog vožnje rudarskih strojeva

Tablica 4.1.1.5.6. Granične i tolerantne vrijed. konc. onečišćujućih tvari u

Tablica 4.1.1.6.1. Utjecaji eksploatacije na krajobrazne vrijednosti eksploatacijskog polja "Severovci"

Tablica 4.1.2.1.1. Najviše dopuštene ocjenske razine imisije buke na otvorenom prostoru

Tablica 4.1.2.1.2. Izvori buke na lokaciji zahvata

Tablica 4.1.2.2.1. Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "Severovci"

Tablica 4.1.4.1. Prosječni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

Tablica 4.2.1. Granične količine opasnih tvari za potrebe plana

Tablica 6.1. Vrijednost ulaganja u pripremne radove, opremu i građevine

Tablica 6.2. Godišnji troškovi izdvajanja za osobne dohotke

Tablica 6.1.1. Povezivanje identificiranih relevantnih utjecaja na okoliš i koristi i troškova

Tablica 6.1.2. Izračun poreza na dohodak zaposlenika za različite stope poreza

Tablica 6.1.3. Ljestvice vrednovanja u CBA analizi za nemjerljive troškove i koristi

Tablica 6.1.4. Procjena nemjerljivih koristi i troškova

Tablica 6.1.5. Kvantificirane vrijednosti procjena nemjerljivih koristi i troškova (M = 12)

Tablica 6.1.6. Diskontiranje koristi i troška planiranog zahvata




Tablica 1.5. Prikaz utjecaja na pojedine sastavnice okoliša ................................

Tablica 3.2.2.1. Strogo zaštićene zavičajne svojte ................................................................

Tablica 3.2.2.2. Zaštićene zavičajne svojte ................................................................

Tablica 3.6.1. Tipovi tla na lokaciji zahvata i njezinoj okolini prema tumaču Namjenske pedološke karte


Tablica 4.1.1.5.1. Kategorije kakvoće zraka................................................................


a 4.1.1.5.3. Granične vrijednosti emisija štetnih tvari - stupanj II. (primjena od 1. 4. 2010. g)

Tablica 4.1.1.5.4. Predviđena godišnja emisija štetnih tvari (kg/g.) ................................

Tablica 4.1.1.5.5. Emisije čestičnih tvari PM zbog vožnje rudarskih strojeva ................................

Tablica 4.1.1.5.6. Granične i tolerantne vrijed. konc. onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje



Tablica 4.1.2.1.2. Izvori buke na lokaciji zahvata - parametri emisije na 10 m udaljenosti od

Tablica 4.1.2.2.1. Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "Severovci"

ečni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

Tablica 4.2.1. Granične količine opasnih tvari za potrebe plana ................................

Tablica 6.1. Vrijednost ulaganja u pripremne radove, opremu i građevine ................................

Tablica 6.2. Godišnji troškovi izdvajanja za osobne dohotke ................................




Tablica 6.1.4. Procjena nemjerljivih koristi i troškova kvantitativnom metodom (M = 12)


lica 6.1.6. Diskontiranje koristi i troška planiranog zahvata ................................




........................................................................ 13

....................................................... 22

.................................................................. 23

Namjenske pedološke karte 27

Tablica 4.1.1.4.1. Klasifikacija oštećenja tala radi eksploatacije na eksploatacijskom polju “Severovci" .... 43

................................................................. 44

Tablica 4.1.1.5.2 Popis strojne opreme sukladno idejnom rudarskom projektu ........................................ 45

stupanj II. (primjena od 1. 4. 2010. g) ......... 45

............................................................ 45

............................................. 46

zraku s obzirom na zdravlje ljudi ... 47

Tablica 4.1.1.6.1. Utjecaji eksploatacije na krajobrazne vrijednosti eksploatacijskog polja "Severovci" ... 49

Tablica 4.1.2.1.1. Najviše dopuštene ocjenske razine imisije buke na otvorenom prostoru ...................... 51

parametri emisije na 10 m udaljenosti od uređaja ...... 51

Tablica 4.1.2.2.1. Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "Severovci"............ 53

ečni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima ..................... 56

................................................................. 57

................................................ 63

...................................................................... 63

Tablica 6.1.1. Povezivanje identificiranih relevantnih utjecaja na okoliš i koristi i troškova ...................... 64

Tablica 6.1.2. Izračun poreza na dohodak zaposlenika za različite stope poreza ....................................... 66

Tablica 6.1.3. Ljestvice vrednovanja u CBA analizi za nemjerljive troškove i koristi ................................... 71

kvantitativnom metodom (M = 12) ........................ 72

Tablica 6.1.5. Kvantificirane vrijednosti procjena nemjerljivih koristi i troškova (M = 12) ......................... 72

.................................................................. 74




GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1 list 1 Geografska

Prilog 1 list 2 Topografska karta šireg

Prilog 1 list 3 Ortofoto snimka šireg područja

Prilog 2 list 1 Topografska karta užeg područja

Prilog 2 list 2 Trasa planirane Podravske brze ceste

Prilog 3 list 1 Korišt

Prilog 3 list 2 Infrastrukturni sustavi i mreže

Prilog 3 list 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Prilog 4 list 1 Korištenje i

Prilog 4 list 2 Infrast

Prilog 4 list 3 Uvjeti korištenja, uređenja i

Prilog 5 list 1 Geološka karta šireg područja

Prilog 5 list 2 Geološka karta

Prilog 5 list 3 Geološki profili kroz eksploatacijsko polje

Prilog 6 list 1 Pedološka karta šireg područja

Prilog 7 list 1 Strukturni

Prilog 7 list 2 Čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture

Prilog 7 list 3 Slikovitost krajobraza

Prilog 7 list 4 Vizualna izloženost lokacije

Prilog 8 list 1 Situacijska karta eksploatacijskog polja

Prilog 8 list 2 Prikaz

Prilog 8 list 3 Završno stanje rudarskih radova

Prilog 9 list 1 Sanacija

na dijelu

Prilog 9 list 2 Tehničk

Prilog 9 list 3 Tehnička sanacija i biološka rekultivacija

Prilog 9 list 4 Tehnička sanacija i biološka re

- karakteristični

Prilog 10 list 1 Segregacijska shema oplemenjivanja




Geografska karta šireg područja eksploatacijskog polja

Topografska karta šireg područja eksploatacijskog polja

Ortofoto snimka šireg područja

Topografska karta užeg područja

Trasa planirane Podravske brze ceste

Korištenje i namjena prostora - izvod iz PPŽ

Infrastrukturni sustavi i mreže - izvod iz PPŽ

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - izvod iz PPŽ

Korištenje i namjena površina - izvod iz PPUG

Infrastrukturni sustavi - izvod iz PPUG

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - izvod iz PPUG

Geološka karta šireg područja zahvata

Geološka karta eksploatacijskog polja "Severovci"

Geološki profili kroz eksploatacijsko polje "Severovci"

Pedološka karta šireg područja eksploatacijskog polja

Strukturni elementi krajobraza

Čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture

Slikovitost krajobraza

Vizualna izloženost lokacije

Situacijska karta eksploatacijskog polja "Severovci"

Prikaz faza rudarskih radova

Završno stanje rudarskih radova

anacija - sukcesija zatečene eksploatacije

dijelu lokacije zahvata

Tehnička sanacija i biološka rekultivacija - varijanta 1

Tehnička sanacija i biološka rekultivacija - varijanta 2

Tehnička sanacija i biološka rekultivacija

karakteristični presjeci

Segregacijska shema oplemenjivanja




eksploatacijskog polja M 1 : 100 000

eksploatacijskog polja M 1 : 25 000

M 1 : 25 000

M 1 : 5 000

M 1 : 25 000

M 1 : 100 000

M 1 : 100 000

izvod iz PPŽ M 1 : 100 000

M 1 : 25 000

M 1 : 25 000

izvod iz PPUG M 1 : 25 000

M 1 : 25 000

M 1 : 2 000

M 1 : 2 000

M 1 : 25 000

M 1 : 10 000

M 1 : 10 000

M 1 : 10 000

M 1 : 5 000

M 1 : 2 000

M 1 : 2 000

M 1 : 2 000

M 1 : 4 000

M 1 : 4 000

M 1 : 4 000

M 1 : 4 000



Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "

UVOD

Namjeravani zahvat u okolišu

eksploatacijskom polju "Severovci"

Đurđevca što je prikazano topografskim kartam

1. listovi 1 i 2). Kartama je prikazan položaj eksploat

Nositelj zahvata je trgovačko društvo

registrirano za vađenje građevnog pijeska i

statusom društva s ograničenom odgovornošću je

dijela studije.

Procjena utjecaja na okoliš

prostornog uređenja, a obvezatna je za one zahvate koji su određeni popis

procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i

sukladno Uredbi isti je svrstan pod

Nositelju zahvata dodijeljen

potvrđivanja količina i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka

nositelj zahvata podnosi zahtjev za postupak procjene utjecaja

namjeravanog zahvata, odnosno

eksploatacijskom polju "Severovci".

Za ocjenu prihvatljivosti zahvata za okoliš

Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevno

je cilj utvrđivanje mogućih utjecaja na okoliš, te na osnovi toga propisivanje mjera za ublažavanje utjecaja i

utvrđivanje programa praćenja stanja okoliša.

Na zahtjev nositelja zahvata, studi

namjeravanog zahvata izradilo trgovačko društvo SPP d.o.o. iz Varaždina

obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

prostornog uređenja i graditeljstva,

Do izrade studije o utjecaju na okoliš o

zahvata navedeni u nastavku, a čije su preslike priložene u

� Mišljenje o usklađenosti zahvat

šljunka na eksploatacijskom polju "

županije (Sl. glasnik Koprivničko

"Berek" i Prostornim planom uređenja Općine Drnje

eksploatacijsko polje "Preložnički berek"

graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje klasa: 350

20.10.2009. g.

� Izvadak iz karte staništa te baze podataka

"Severovci", Državni zavod za zaštitu prirode, ur.broj: 434/09

� Rješenje o odobrenju eksploatacijsko

uprave u Koprivničko - križevačkoj

Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I




Namjeravani zahvat u okolišu je eksploatacija građevnog pijeska i šljunka

eksploatacijskom polju "Severovci". Lokacija zahvata je u Koprivničko - križevačkoj županiji na području Grada

Đurđevca što je prikazano topografskim kartama šireg područja M 1: 100 000 i užeg područja M 1: 25 000 (

1. listovi 1 i 2). Kartama je prikazan položaj eksploatacijskog polja "Severovci" te prometn

je trgovačko društvo Segrad-Iva d.o.o. sa sjedištem u Đurđevcu, koje je između ostalog

građevnog pijeska i šljunka. Prema izvodu sudskog registra, skraćeni naziv s pravnim

statusom društva s ograničenom odgovornošću je Segrad-Iva d.o.o. koji će se koristiti u nasta

Procjena utjecaja na okoliš provodi se za zahvate koji su planirani odgovarajućim dokumentima

obvezatna je za one zahvate koji su određeni popisom zahvata

procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) - u nastavku Uredba. Vezano za namjeravani zahvat

svrstan pod 35. Eksploatacija mineralnih sirovina - građevni pijesak i šljunak

ositelju zahvata dodijeljen je istražni prostor "Severovci" na površini od 42,42

rezervi građevnog pijeska i šljunka, odobreno eksploatacijsko

zahtjev za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš

namjeravanog zahvata, odnosno sa svrhom pridobivanja koncesije za izvođenje rudarskih radova na

".

Za ocjenu prihvatljivosti zahvata za okoliš kao stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš koristi se

Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

utjecaja na okoliš, te na osnovi toga propisivanje mjera za ublažavanje utjecaja i

rograma praćenja stanja okoliša.

Na zahtjev nositelja zahvata, studiju je u smislu stručne podloge u postupku procjene utjecaja na okoliš

izradilo trgovačko društvo SPP d.o.o. iz Varaždina kao pravna osoba ovlaštena za

obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Preslika suglasnosti za izradu studija od

, priložena je u tekstualnim prilozima studije.

Do izrade studije o utjecaju na okoliš od nadležnih tijela, nositelju zahvata izdani

čije su preslike priložene u tekstualnim prilozima studije

zahvata s dokumentima prostornog uređenja, eksploatacija građevnog pijeska i

šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci", planirana je: Prostornim planom Koprivničko

(Sl. glasnik Koprivničko-križevačke županije br. 8/01 i 8/07) kao planirano

i Prostornim planom uređenja Općine Drnje (Sl. glasnik Grada Đurđevca

"Preložnički berek", Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva, Uprava za prostorno uređenje klasa: 350-02/09-02/23 i ur.broj

Izvadak iz karte staništa te baze podataka, Nacionalna ekološka mreža za područje

", Državni zavod za zaštitu prirode, ur.broj: 434/09-354 od 30.7.2009. g.

Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka "Severovci

križevačkoj županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko

klasa: UP/I-310-01/09-01/01 i ur.broj: 2137-02/1-09-06 od 28.5.2009



Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" - 1 -

šljunka na lokaciji zahvata,

križevačkoj županiji na području Grada

a šireg područja M 1: 100 000 i užeg područja M 1: 25 000 (Prilog

prometnice oko lokacije zahvata.

urđevcu, koje je između ostalog

šljunka. Prema izvodu sudskog registra, skraćeni naziv s pravnim

koji će se koristiti u nastavku tekstualnog

provodi se za zahvate koji su planirani odgovarajućim dokumentima

zahvata u Prilogu I Uredbe o

. Vezano za namjeravani zahvat

građevni pijesak i šljunak.

"Severovci" na površini od 42,42 ha na kojem je nakon

eksploatacijsko polje "Severovci", a

zahvata na okoliš u okviru pripreme

za izvođenje rudarskih radova na

kao stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš koristi se

eksploatacijskom polju "Severovci" kojoj

utjecaja na okoliš, te na osnovi toga propisivanje mjera za ublažavanje utjecaja i

u smislu stručne podloge u postupku procjene utjecaja na okoliš

kao pravna osoba ovlaštena za

od Ministarstva zaštite okoliša,

nositelju zahvata izdani su dokumenti za izvedbu

tekstualnim prilozima studije:

, eksploatacija građevnog pijeska i

", planirana je: Prostornim planom Koprivničko-križevačke

planirano eksploatacijsko polje

Grada Đurđevca br 5/04, 6/04 i 1/08) kao

, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

i ur.broj: 531-06-09-2 AMT od

Nacionalna ekološka mreža za područje eksploatacijskog polja

.2009. g.

unka "Severovci", Ureda državne

Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove,

06 od 28.5.2009. g.




� Rješenje o potvrdi količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prost

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih

klasa: UP/I-310-01/09-03/13 i ur.broj: 526

� Rješenje o odobrenju istražnog prostora "Severovci

županiji, Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko

01/08-01/3 i ur.broj: 2137-

1. OPIS ZAHVATA


Obzirom na postojeći porast ulaganja unutar grane graditeljstva, očekuje se povećana potražnja za

građevnim materijalom (pijesak i šljunak), a s tim i mogućnost razvoja šljunčare

polja "Severovci". U okolici (bližoj i široj), tradicionalno se dugi niz godina eksploatira građevni pijesak i šljunak, pa

postoje vrlo dobra rudarsko - eksploatacijska iskustva za efikasno pridobivanje i ekonomično korištenje

mineralne sirovine. S regionalnog stanovišta, lokacija eksploatacijskog polja "Severovci" je povoljna obzirom na

dobar položaj koji zauzima u široj regiji, te na vrlo dobre veze i prometnu povezanost s potrošačima.

Blizina gradova poput Đurđevca, Viro

obzirom na plasman proizvoda, po

vrijednost za nositelja zahvata, kao korisnika i za širu društvenu zajednicu kao p

Svrha poduzimanja zahvata je

prodaja proizvoda na tržištu i ostvarenje povoljnih financijskih rezultata kao i novo zapošljavanje.

Na osnovu izvedenih istražnih radova i lab

fizičko - mehaničkih svojstava uzoraka, te uvjeta kakvoće, mineralna sirovina iz eksploatacijskog polja "Severovci"

zadovoljava uvjete za proizvodnju betona i armiranog betona, nosivih slojev

lakog prometnog opterećenja, tamponskih slojeva, završnih slojeva na cestama lakog opterećenja te pijeska za

malter za zidanje i žbukanje. Ekonomska vrijednost eksploatacijskog polja su izrazito debele naslage sitnozrnog

dravskog šljunka koji je tražen za individualnu izgradnju i pogodan za preradu na separaciji u granulate za potrebe

proizvodnje nositelja zahvata ili potrebe ve

Definiranje granica eksploatacijskog polja usli

uređenja prostora obzirom na širenje urbane gradnje, zaštitu voda i vodotoka, planirane zaš

razloga. Tehničko - eksploatacijski čimbenici su izuzetno povoljni jer je pjeskovit

vodom tako da je moguć podvodni način eksploatacije.

vrlo su povoljni, budući je priroda u geološkoj prošlosti odradila najveći dio zadatka degradirajući stijene izvorn

masiva i transportirala ih vodom rijekom Dravom, usitnjavala, zaobljivala i odlagala u aluviju rijeke.

1.2. POSTOJEĆE STANJE


Eksploatacijsko polje na lokaciji zahvata je odobreno nositelju zahvata sukladno Rje

eksploatacijskog polja građevnog pije

županiji, Pododsjek za gospodarstvo

01/01 i ur.broj: 2137-02/1-09-06 od 28.5.2009




Rješenje o potvrdi količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prost

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih

03/13 i ur.broj: 526-14-01-09-5 od 3.3.2009. g.

renju istražnog prostora "Severovci", Ureda državne uprave u Koprivničko

Pododsjek za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Đurđevac,

-02/1-08-8 od 10. 7. 2008. g.



građevnim materijalom (pijesak i šljunak), a s tim i mogućnost razvoja šljunčare na području eksploatacijskog


eksploatacijska iskustva za efikasno pridobivanje i ekonomično korištenje



poput Đurđevca, Virovitice, Koprivnice, Križevaca, Varaždina i Bjelovara

onajprije granulata za beton. Eksploatacijsko polje "Severovci" ima ekonomsku

vrijednost za nositelja zahvata, kao korisnika i za širu društvenu zajednicu kao potrošača

Svrha poduzimanja zahvata je osiguranje dovoljnih količina mineralne sirovine za proizvodnu granulata


Na osnovu izvedenih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja, mineraloško

mehaničkih svojstava uzoraka, te uvjeta kakvoće, mineralna sirovina iz eksploatacijskog polja "Severovci"

zadovoljava uvjete za proizvodnju betona i armiranog betona, nosivih slojeva na cestama srednjeg, lakog i vrlo


konomska vrijednost eksploatacijskog polja su izrazito debele naslage sitnozrnog


proizvodnje nositelja zahvata ili potrebe većih potrošačkih centara kao što je grad Zagreb.

Definiranje granica eksploatacijskog polja uslijedilo je poradi određenih razloga, kao na primjer zahtjeva

uređenja prostora obzirom na širenje urbane gradnje, zaštitu voda i vodotoka, planirane zaš

eksploatacijski čimbenici su izuzetno povoljni jer je pjeskovito

vodom tako da je moguć podvodni način eksploatacije. Tehnološki čimbenici prerade prirodnog

vrlo su povoljni, budući je priroda u geološkoj prošlosti odradila najveći dio zadatka degradirajući stijene izvorn

rijekom Dravom, usitnjavala, zaobljivala i odlagala u aluviju rijeke.


Eksploatacijsko polje na lokaciji zahvata je odobreno nositelju zahvata sukladno Rje

eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka "Severovci", Ureda državne uprave u Koprivničko

za gospodarstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I

06 od 28.5.2009. g. (preslika u tekstualnim prilozima).




Rješenje o potvrdi količine i kakvoće rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci",


državne uprave u Koprivničko - križevačkoj

pravne poslove, Ispostava Đurđevac,klasa: UP/I-310-


na području eksploatacijskog


eksploatacijska iskustva za efikasno pridobivanje i ekonomično korištenje ove



Križevaca, Varaždina i Bjelovara je povoljna

Eksploatacijsko polje "Severovci" ima ekonomsku

otrošača.

osiguranje dovoljnih količina mineralne sirovine za proizvodnu granulata,


oratorijskih ispitivanja, mineraloško - petrografskog sastava, i

mehaničkih svojstava uzoraka, te uvjeta kakvoće, mineralna sirovina iz eksploatacijskog polja "Severovci"

a na cestama srednjeg, lakog i vrlo


konomska vrijednost eksploatacijskog polja su izrazito debele naslage sitnozrnog


potrošačkih centara kao što je grad Zagreb.

jedilo je poradi određenih razloga, kao na primjer zahtjeva

uređenja prostora obzirom na širenje urbane gradnje, zaštitu voda i vodotoka, planirane zaštićene zone i drugih

o - šljunčana serija ispunjena

Tehnološki čimbenici prerade prirodnog pijeska i šljunka

vrlo su povoljni, budući je priroda u geološkoj prošlosti odradila najveći dio zadatka degradirajući stijene izvornog

rijekom Dravom, usitnjavala, zaobljivala i odlagala u aluviju rijeke.

Eksploatacijsko polje na lokaciji zahvata je odobreno nositelju zahvata sukladno Rješenju o odobrenju

državne uprave u Koprivničko - križevačkoj

pravne poslove, Ispostava Đurđevac, klasa: UP/I-310-01/09-




Granice eksploatacijskog polja

površinom eksploatacijskog polja "Severovci

M 1: 5 000 i situacijskoj karti eksploatacijskog polja M 1: 2 000 (

Slika 1.2.1.1. Sjeverozapadna

Slika 1.2.1.2


Slika 1.2.1.3. Pogled




Granice eksploatacijskog polja određene su spojnicama 4 vršne točke. Veličina zahvata

m eksploatacijskog polja "Severovci" od 42,42 ha što je razvidno na topografskoj

i situacijskoj karti eksploatacijskog polja M 1: 2 000 (Prilog 2. list 1 i Prilog 8. list 1).

. Sjeverozapadna granica lokacije zahvata - pogled na eksploatacijsko polje

Slika 1.2.1.2. Pogled na eksploatacijsko polje sa jugozapadne strane


Slika 1.2.1.3. Pogled na sjeveroistočnu stranu prema naselju Severovci




Veličina zahvata određena je

što je razvidno na topografskoj karti užeg područja

rilog 8. list 1).

pogled na eksploatacijsko polje

ozapadne strane


na sjeveroistočnu stranu prema naselju Severovci




Eksploatacijsko polje "Severovci" je smješteno unuta

oko 3,5 km sjeveroistočno od centra Grada, oko 0,5 km južno od najbližeg naselja Severovci i oko 2,5 km

jugoistočno od naselja Grkine. (P

povezano je lokalnom cestom L26106 Novo Virje (Ž2185)

Bjelovaru i Virovitici.

Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, lokacija zahvata ima oznaku E3 i predstavlja područje

eksploatacije pijeska i šljunka (Prilog 4. list 1)

namjene (gospodarske šume) i manjim dijelom

namjene (osobito vrijedno obradivo tlo)

Uz sjeverozapadnu granicu eksploatacijskog polja "Severovci", a po lokalnoj cesti L26106 je trasa

biciklističke staze Novo Virje - Đurđevac

Za lokaciju zahvata izrađena je Posebna geodetska podloga

berek (Mirčetić, 2009), od strane Ureda ovlaštenog inženjera geodezije, Ludbreg. Područni ured za katastar

Koprivnica, Ispostava Đurđevac je ovjerom, klasa: 936

g., potvrdio da je na navedenoj posebnoj geodetskoj podlozi katastarski plan pravilno uklopljen.

Lokacija zahvata nalazi se na području

(7476/47), kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o. P

na šume na cijeloj površini EP u iznosu od 42,42 ha. Eksploatacijsko polje "Severovci" je s tri strane ograničeno

šumom, dok sjeveroistočna strana polja graniči sa naseljem Severovci (slike 1.2


Na eksploatacijskom polju

1.2.3. Geološka, hidrogeološka i inženjersko

Opis geoloških značajki lokacije zahvata

geološke karte (OGK M 1 : 100 000) lista Đurđevac L33

u tzv. Dravskoj potolini, a nastanak se datira u mioce

blokova.

Eksploatacijsko polje "Severovci"

nevezanim sedimentima (Prilog 5. list 1.), dok šire područje tvore naslage kvartara (pleistocen i

članovi u okolici lokacije zahvata opisani su u nastavku.

Eolski pijesci (p) prekrivaju blaže nagnute sjeverne obronke Bilogore. Diskordantno leže na različitim

genetskim tipovima kvartarnih naslaga. Kvartarne naslage primarno su fluvij

koje je odložila rijeka Drava. Nakon njenog povlačenja nekonsolidirani pijesci bili su izloženi intenzivnom

djelovanju vjetra i prenošeni na prostore koje danas zauzimaju. Eolski pijesci su izgrađeni od sitnozrnih do

srednjezrnatih pijesaka i prašinastih pijesaka koji su najčešće smeđe žuto

Barski sedimenti (b) uglavnom leže na pijescima i šljuncima 2. dravske terase. Naslage su nastale na

području koje je bilo izloženo povremenom plavljen

izgrađeni od gline, organogenih ostataka glinovitih i prašinastih pijesaka

plavljenjem.




Eksploatacijsko polje "Severovci" je smješteno unutar administrativne jedinice Grada Đurđevca, udaljeno


Prilog 1. list 1). S potrošačkim centrima, eksploatacijsko polje "S

povezano je lokalnom cestom L26106 Novo Virje (Ž2185) - Severovci - Đurđevac (Ž2184) i dalje prema Koprivnici,


(Prilog 4. list 1), a okružena je površinama s oznakom Š1

namjene (gospodarske šume) i manjim dijelom površinom s oznakom P1 - poljoprivredno tlo isključivo osnovne

namjene (osobito vrijedno obradivo tlo) u sjeveroistočnom dijelu.


Đurđevac - Bjelovar (Prilog 4. list 3).

Za lokaciju zahvata izrađena je Posebna geodetska podloga za parcelu 7476/47 k.o. Đurđevac, Preložnički


ovjerom, klasa: 936-03/09-02/99 i urbroj: 541-12-3

je na navedenoj posebnoj geodetskoj podlozi katastarski plan pravilno uklopljen.

Lokacija zahvata nalazi se na području katastarske općine Đurđevac, i zauzima 1 katastarsku česticu

(7476/47), kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o. Prema katastarskoj kulturi struktura površina raspodijeljena je


šumom, dok sjeveroistočna strana polja graniči sa naseljem Severovci (slike 1.2.1.1, 1.2.1.2, 1.2.1.3 i 1.2.1.4).


Na eksploatacijskom polju "Severovci", prethodno nisu izvođeni rudarski radovi

1.2.3. Geološka, hidrogeološka i inženjersko - geološka obilježja eksploatacijskog polja

oških značajki lokacije zahvata temelji se na pregledu terena, te uvid

geološke karte (OGK M 1 : 100 000) lista Đurđevac L33-71 (Hećimović i dr., 1986). Područje zahvata smješteno je

u tzv. Dravskoj potolini, a nastanak se datira u miocenu rovovskim rasjedanjem i diferencijalnim

Eksploatacijsko polje "Severovci" izgrađuju kvartarne naslage holocena predstavljene klastičnim

rilog 5. list 1.), dok šire područje tvore naslage kvartara (pleistocen i

ovi u okolici lokacije zahvata opisani su u nastavku.

prekrivaju blaže nagnute sjeverne obronke Bilogore. Diskordantno leže na različitim

genetskim tipovima kvartarnih naslaga. Kvartarne naslage primarno su fluvijalnog porijekla i predstavljaju nanose



srednjezrnatih pijesaka i prašinastih pijesaka koji su najčešće smeđe žuto - smeđe, a rjeđe sive boje.

uglavnom leže na pijescima i šljuncima 2. dravske terase. Naslage su nastale na

području koje je bilo izloženo povremenom plavljenju bez većih mogućnosti otjecanja vode. Barski sedimenti su

izgrađeni od gline, organogenih ostataka glinovitih i prašinastih pijesaka transportiranih




r administrativne jedinice Grada Đurđevca, udaljeno


rilog 1. list 1). S potrošačkim centrima, eksploatacijsko polje "Severovci",

Đurđevac (Ž2184) i dalje prema Koprivnici,


, a okružena je površinama s oznakom Š1 - šume isključivo osnovne

poljoprivredno tlo isključivo osnovne


za parcelu 7476/47 k.o. Đurđevac, Preložnički


3-01/02-09-2 od 30. 9. 2009.

je na navedenoj posebnoj geodetskoj podlozi katastarski plan pravilno uklopljen.

, i zauzima 1 katastarsku česticu

rema katastarskoj kulturi struktura površina raspodijeljena je


.1.1, 1.2.1.2, 1.2.1.3 i 1.2.1.4).

rudarski radovi.

geološka obilježja eksploatacijskog polja

pregledu terena, te uvidu i analizi Osnovne

odručje zahvata smješteno je

nu rovovskim rasjedanjem i diferencijalnim pomacima

izgrađuju kvartarne naslage holocena predstavljene klastičnim

rilog 5. list 1.), dok šire područje tvore naslage kvartara (pleistocen i holocen). Litološki

prekrivaju blaže nagnute sjeverne obronke Bilogore. Diskordantno leže na različitim

alnog porijekla i predstavljaju nanose



smeđe, a rjeđe sive boje.

uglavnom leže na pijescima i šljuncima 2. dravske terase. Naslage su nastale na

ju bez većih mogućnosti otjecanja vode. Barski sedimenti su

transportiranih vjetrom ili povremenim




Naslage srednjeg i gornjeg holocena sedimentacijski su nastavak nasla

morfološki pogodnim prostorima, blagim (plitkim) depresijama. Neke od tih površina i danas su povremeno

plavljene pa se proces taloženja nastavlja. Sedimentacija se nije odvijala kontinuirano, a uslijed tektonskih

pokreta bilo je izdizanja ili spuštanja pojedinih dijelova područja.

Eksploatacijsko polje "Severovci" predstavlja vrlo mali dio Dravskog aluvija s holocenskim naslagama

poplavnih ravnica u krovini, ispod kojih se nalaze holocenski i pleistocenski šljunci. Šljunak

"Severovci" predstavlja aluvij 2. dravske terase (a

m, slijedi sloj gline debljine do 0,4 m

debljine od 0,2 do 1,8 m te sloj šljunka sive boje sve do dubine istražnih radova od 40 m.

U mineraloško - petrografskom sastavu prevladavaju valutice magmatskih, metamorfnih i sedimentnih

stijena. Šljunak je heterogenog silikatnog sastava u kojem prevladavaj

niskometamorfnih škriljavaca, pješčenjaka i rožnjaka.

zaobljene i subzaobljene, a pijesak je srednjezrnati.

"Severovci" vidljiv je na geološkim profilima (

U hidrogeološkom smislu šljunci i pijesci pripadaju nevezanim klastičnim naslagama međuzrnske

poroznosti i visoke vodopropusnosti, što

to da je glinovito - siltozni pokrivač naslaga poplavnih ravnica Drave relativno tanak i slabe vertikalne

vodopropusnosti, smatra se da je vodonosnik nezaštićen i u otvorenom hidrogeološ

Podzemna voda obnavlja se infiltracijom padalina kroz tanki površinski sloj.

aluvijalnom vodonosniku međuzrnske poroznosti u dolinskom predjelu sliva Drave i njezinih pritoka.

Tok podzemne vode prati tok rijeke Drave. Sukla

prema istoku smanjuje se i hidraulička provodljivost

vrijeme istražnog bušenja na dubini oko 2,2 m.

Značajke inženjersko - geoloških članova o

testova. Naslage unutar ležišta dominantno su šljunkovite s raznolikim sadržajem pjesk

granulometrijski sastav, prema “Jedinstvenoj klasifikaciji tla” (USCS), šljunci ležišta pripad

graduiranih šljunaka (GW). Na osnovu rezultata provedenih penetracijskih testova (SPT) šljunci su srednje zbijeni.

Rezultati standardnog penetracijskog testa su između 15 i 25 udaraca

1.2.4. Rezerve, planirana proizvodnja i vijek eksploatacije

Rješenjem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstv

mineralnih sirovina, klasa: UP/I-310

prilozima), potvrđene su eksploatacijske rezerve C

polju "Severovci" od 9 242 292 m3.

Idejnim rudarskim projektom

podijeljena u četiri faze. Prva (I.) i druga (II.) f

površine 6,1 ha i II. faza površine 6,8 ha

eksploatacijskog polja (III. faza površine

Idejnim rudarskim projektom ustanovljeno je da se eksploatacija

obzirom na stanje potvrđenih rezervi može

m3/g. građevnog pijeska i šljunka u sraslom stanju




Naslage srednjeg i gornjeg holocena sedimentacijski su nastavak naslaga pleistocena. Taložene su na



izdizanja ili spuštanja pojedinih dijelova područja.


poplavnih ravnica u krovini, ispod kojih se nalaze holocenski i pleistocenski šljunci. Šljunak

"Severovci" predstavlja aluvij 2. dravske terase (a2) holocenske starosti. Površinski sloj humusa debljine je do 0,1

m, slijedi sloj gline debljine do 0,4 m, slijede naslage zaglinjenog pijeska debljine od 0,4 do 0,8 m, sloj pijeska

ine od 0,2 do 1,8 m te sloj šljunka sive boje sve do dubine istražnih radova od 40 m.

petrografskom sastavu prevladavaju valutice magmatskih, metamorfnih i sedimentnih

stijena. Šljunak je heterogenog silikatnog sastava u kojem prevladavaju valutice

niskometamorfnih škriljavaca, pješčenjaka i rožnjaka. Od minerala najzastupljeniji je kvarc. Valutice šljunka su

zaobljene i subzaobljene, a pijesak je srednjezrnati. Detaljan pregled geološke građe

"Severovci" vidljiv je na geološkim profilima (Prilog 5. list 3.) i litološkom profilu bušotine (


poroznosti i visoke vodopropusnosti, što omogućuje dobru vertikalnu i horizontalnu vodopropusnost. Obzirom na

siltozni pokrivač naslaga poplavnih ravnica Drave relativno tanak i slabe vertikalne

da je vodonosnik nezaštićen i u otvorenom hidrogeološkom režimu.



ok podzemne vode prati tok rijeke Drave. Sukladno trendu smanjenja veličine valutica

prema istoku smanjuje se i hidraulička provodljivost na oko 6,0×10-3 m/s. Razina podzemne vode utvrđena je za

vrijeme istražnog bušenja na dubini oko 2,2 m.

geoloških članova određene su temeljem prethodnih istražnih radova, te "in situ"

testova. Naslage unutar ležišta dominantno su šljunkovite s raznolikim sadržajem pjesk

granulometrijski sastav, prema “Jedinstvenoj klasifikaciji tla” (USCS), šljunci ležišta pripad


Rezultati standardnog penetracijskog testa su između 15 i 25 udaraca, a indeks zbijenosti

, planirana proizvodnja i vijek eksploatacije

gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstv

310-01/09-03/13 i ur.broj: 526-14-01-09-5 od 3.3.2009

, potvrđene su eksploatacijske rezerve C1 kategorije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom

Idejnim rudarskim projektom je obrađena eksploatacija na eksploatacijskom polju "Severovci" koja je

Prva (I.) i druga (II.) faza se odnose na prostor uz jugozapadn

faza površine 6,8 ha). Treća (III.) i četvrta (IV) faza izvodit će se uz jugoistočnu granicu

ovršine 8,2 ha i IV. faza površine 7,9).

Idejnim rudarskim projektom ustanovljeno je da se eksploatacija na eksploatacijskom polju "

obzirom na stanje potvrđenih rezervi može odvijati kontinuirano oko 30,8 godina s proizvodnjom od

u sraslom stanju, odnosno 360 000 m3/g. u rastresitom obliku.




ga pleistocena. Taložene su na




poplavnih ravnica u krovini, ispod kojih se nalaze holocenski i pleistocenski šljunci. Šljunak i pijesak ležišta

) holocenske starosti. Površinski sloj humusa debljine je do 0,1

slijede naslage zaglinjenog pijeska debljine od 0,4 do 0,8 m, sloj pijeska

ine od 0,2 do 1,8 m te sloj šljunka sive boje sve do dubine istražnih radova od 40 m.

petrografskom sastavu prevladavaju valutice magmatskih, metamorfnih i sedimentnih

u valutice granita, bazalta, andezita,

Od minerala najzastupljeniji je kvarc. Valutice šljunka su

Detaljan pregled geološke građe eksploatacijskog polja

rilog 5. list 3.) i litološkom profilu bušotine (Prilog 5. list 4.).


omogućuje dobru vertikalnu i horizontalnu vodopropusnost. Obzirom na

siltozni pokrivač naslaga poplavnih ravnica Drave relativno tanak i slabe vertikalne

kom režimu.

Podzemna voda obnavlja se infiltracijom padalina kroz tanki površinski sloj. Voda se akumulira u


nja veličine valutica šljunka od zapada

m/s. Razina podzemne vode utvrđena je za

dređene su temeljem prethodnih istražnih radova, te "in situ"

testova. Naslage unutar ležišta dominantno su šljunkovite s raznolikim sadržajem pjeska. Obzirom na

granulometrijski sastav, prema “Jedinstvenoj klasifikaciji tla” (USCS), šljunci ležišta pripadaju grupi dobro


ndeks zbijenosti je Dr = 0,5 do 0,75.

gospodarstva, rada i poduzetništva, Povjerenstva za utvrđivanje rezervi

5 od 3.3.2009. g. (preslika u tekstualnim

kategorije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom

je obrađena eksploatacija na eksploatacijskom polju "Severovci" koja je

jugozapadnu granicu polja (I. faza

izvodit će se uz jugoistočnu granicu

na eksploatacijskom polju "Severovci"

godina s proizvodnjom od 300 000

/g. u rastresitom obliku.





Pristup na javnu prometnu površinu s eksploatacijskog polja "Severovci" biti će postojeć

cestom do lokalne ceste L26106 koja se nalazi

prometnicom moguć prijevoz materijala prema

jugoistok) i Bjelovaru (na jugozapad).

Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, jugozapadno od lokacije zahvata je koridor planirane

državne brze ceste (Prilog 4. listovi 1

L26106, već prijelaz ili prolaz (Bralić i dr., 20

uređenja Grada Đurđevca, predviđen je cestovni spoj lokalne ceste L26106 i lokalne ceste L26108, a koja bi

predstavljala istočnu obilaznicu Grada Đurđevca po kojoj će se odvijati

eksploatacijskog polja "Severovci".



Rudarski radovi na eksploatacijskom polju "Severovci"

eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (Premur i

Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" ograničena je površinom

odobrenog eksploatacijskog polja, i prostorom obuhvata nakon razrade rudarskih rado

određena je istražnim radovima i potvrđenim bilančnim rezervama građevnog pijeska i šljunka. Granice

površinskog kopa po vertikali ograničene su do dubine 40,0 m od kote terena.

Razvoj eksploatacije po površini

Prije eksploatacije će se ukloniti jalov

će biti najmanje 18 m, računajući od najbližeg ruba etaže. To je bitno zbog prednjačenja radova na otkrivci u

odnosu na frontu rudarskih radova

otkrivke.

Prva (I.) faza eksploatacije

preguravati u količinama kako bi se omogući

nakon njenog uklanjanja pristupa se iskopu građevnog pijeska i šljunka.

U početku je napredovanje otkopne fronte

mineralne sirovine je takvo da je u svakom trenutku omogućena

eksploatacije je oko 15 m. Utovar će se obavljati na privremenim odlagalištima rovnog pijeska i šljunka na kopnu.

Koristiti će se postojeći putovi za prijevoz

Količina otkopanog građevnog pijeska i šljunka

obuhvata I. faze je 6,1 ha, a vrijeme eksploatacije je oko

Druga (II.) faza eksploatacije

sjevera. Prethodni radovi u sklopu

kamione. Radovi preguravanja otkrivke odvijati će se buldožerom.

Dubina iskopa pijeska i šljunka biti će oko 15

od juga prema sjeveru te dovođenje kosina u završno stanje.

oko 23 % ležišta ili 2 167 158 m3. Površina





Pristup na javnu prometnu površinu s eksploatacijskog polja "Severovci" biti će postojeć

e L26106 koja se nalazi uz jugozapadnu granicu eksploatacijskog polja "Severovci".

materijala prema Đurđevcu i dalje prema Koprivnici (na sjevero

jugoistok) i Bjelovaru (na jugozapad).

rni plan uređenja Grada Đurđevca, jugozapadno od lokacije zahvata je koridor planirane

(Prilog 4. listovi 1 - 3), a prema prilogu 2. list 2, nije predviđen čvor brze ceste i lokalne ceste

(Bralić i dr., 2003). Nakon prijelaza / prolaza buduće brze ceste, Prostornim planom


predstavljala istočnu obilaznicu Grada Đurđevca po kojoj će se odvijati vanjski p

.



na eksploatacijskom polju "Severovci" razrađeni su Idejnim rudarskim projektom

ljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (Premur i


odobrenog eksploatacijskog polja, i prostorom obuhvata nakon razrade rudarskih rado


površinskog kopa po vertikali ograničene su do dubine 40,0 m od kote terena.

Razvoj eksploatacije po površini

ukloniti jalova otkrivka, a širina očišćenog pojasa -

m, računajući od najbližeg ruba etaže. To je bitno zbog prednjačenja radova na otkrivci u

odnosu na frontu rudarskih radova kako bi se smanjilo onečišćenje građevnog pijeska i

aza eksploatacije obavljat će se na zapadnom dijelu površinskog kopa.

se omogućilo prednjačenje rudarskih radova. Otkrivka

nakon njenog uklanjanja pristupa se iskopu građevnog pijeska i šljunka.

U početku je napredovanje otkopne fronte od juga prema sjeveru (Prilog 8. list 2)

mineralne sirovine je takvo da je u svakom trenutku omogućena prijevozna

Utovar će se obavljati na privremenim odlagalištima rovnog pijeska i šljunka na kopnu.

prijevoz kamionima.

Količina otkopanog građevnog pijeska i šljunka u I. fazi biti će oko 21 % ležišta

vrijeme eksploatacije je oko 6,5 godina.

aza eksploatacije je nastavak na I. fazu, zapadnom granicom eks

i u sklopu II. faze biti će dobivanje otkrivke koja će se koristiti za izradu rampe za

kamione. Radovi preguravanja otkrivke odvijati će se buldožerom.

pijeska i šljunka biti će oko 15 m od prvotne kote terena. Napredovanje otkopne fronte je

te dovođenje kosina u završno stanje. Obujam građevnog pijeska i šljunka

. Površina II. faze iznositi će 6,8 ha, a trajanje eksploatacije je 7,2




Pristup na javnu prometnu površinu s eksploatacijskog polja "Severovci" biti će postojećom šumskom

eksploatacijskog polja "Severovci". Tom je

Koprivnici (na sjeverozapad), Virovitici (na

rni plan uređenja Grada Đurđevca, jugozapadno od lokacije zahvata je koridor planirane

prema prilogu 2. list 2, nije predviđen čvor brze ceste i lokalne ceste

Nakon prijelaza / prolaza buduće brze ceste, Prostornim planom


vanjski prijevoz produkta s

razrađeni su Idejnim rudarskim projektom

ljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (Premur i Kreč, 2009).


odobrenog eksploatacijskog polja, i prostorom obuhvata nakon razrade rudarskih radova, a dubina eksploatacije


širina radne etažne ravnine

m, računajući od najbližeg ruba etaže. To je bitno zbog prednjačenja radova na otkrivci u

građevnog pijeska i šljunka, humusom iz

dijelu površinskog kopa. U I. fazi otkrivka će se

tkrivka će se skidati buldožerom i

rilog 8. list 2). Otkopavanje

veza za kamione. Dubina

Utovar će se obavljati na privremenim odlagalištima rovnog pijeska i šljunka na kopnu.

% ležišta ili 1 944 068 m3. Površina

fazu, zapadnom granicom eksploatacijskog polja u pravcu

faze biti će dobivanje otkrivke koja će se koristiti za izradu rampe za

. Napredovanje otkopne fronte je

građevnog pijeska i šljunka u II. fazi biti će

eksploatacije je 7,2 godine.




Treća (III.) faza eksploatac

rudarskih radova je u pravcu sjever

2 613 337 m3. Površina III. faze iznositi će

Četvrta (IV. -završna) faza eksploatacije

eksploatacijskog polja. Napredovanje otkopne fronte je od sjevera prema jugu te dovođenje kosina u završno

stanje. Obujam građevnog pijeska i šljunka u I

iznositi će 7,9 ha, a trajanje eksploatacije je

Razvoj eksploatacije po dubini

Otkrivka - humusni sloj je vrlo male debljine (oko 0,1

gline debljine oko 0,3 - 0,4 m. Ispod ovog sloja nalazi se sloj zaglinjenog pijeska debljine od 0,4 do 0,8 m

sloj izgrađen je od pijeska debljine 0,2 do 1,3 m. Peti sloj je izgrađen

boje, šljunak je sitan do srednje zrnat, sa sadržajem pijeska 19

Dobivanje građevnog pijeska i šljunka ispod

podvodnu eksploataciju. Skreper obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti,

nastaloj kod iskopa građevnog pijeska i šljunka hidrauličkim bagerom. Iskop skreperom izvodi se do dubine od

oko 15,0 m od prvotne kote terena. Budući da

kote terena, iskop do konačne dubine izvodit će se plovnim bagerom. Tehnološki proces dobivanja mineralnih

sirovina plovnim bagerom predviđen je formiranjem završne kosine

Etažne ravnine i kut nagiba radne i završne kosine

Prije eksploatacije će se ukloniti jalovi

ravnine će biti najmanje 18 m, računajući od najbližeg ruba etaže. Predviđen j

40°, a kut nagiba završne etažne kosine

Otkrivka i jalovina

Jalovina u otkrivci je humus, sloj gline i sloj zaglinjenog pijeska. Jalovina će se u cijelosti iskoristiti za

tehničko - biološku sanaciju i uređenj

formiranim privremenim prometnicama unutar eksploatacijskog polja na privremene deponije (odlagališta).

Humus će se odlagati na zasebnu deponiju, a glina i zaglinjeni pijesak na deponiju odv

humusa. Ukupna jalovina iz otkrivke je 438 529 m

jalovine koja se namjerava prevesti i deponirati je 16 975 m

Dinamika izvođenja i vremenski plan rad

U Idejnom rudarskom projektu

"Severovci" (Premur i Kreč, 2009) predviđena je

dijele eksploatacijsko polje na 4 dijela

Prva faza bi trajala 6,5 godina, II.

odvijati će se postupno s otkopavanjem završnih kosin

Tehnička sanacija

Tehnička sanacija prethodi biološkoj rekultivaciji, a podrazumijeva oblikovanje završnih kosina s kutom

nagiba do 26° kako ne bi došlo do klizanja i obrušavanja materijala, a planirana je sukcesivno s razvojem rudarskih

radova. Određena količina jalovine i otkrivke koja preostane nakon sanacije završnih kosina iznad razine vode će

se vraćati u jezero.




Treća (III.) faza eksploatacije je nastavak eksploatacije u sjevernom dijelu eksploatacijskog polja, a fronta

rudarskih radova je u pravcu sjever - jug. Obujam građevnog pijeska i šljunka u III. fazi biti će oko 29 % ležišta ili

. Površina III. faze iznositi će 8,2 ha, a trajanje eksploatacije je 8,7 godina

završna) faza eksploatacije je nastavak na III. fazu eksploatacije istočnom granicom


bujam građevnog pijeska i šljunka u IV. fazi biti će oko 27 % ležišta ili 2 517 727

ha, a trajanje eksploatacije je 8,4 godine.

Razvoj eksploatacije po dubini

j je vrlo male debljine (oko 0,1 m). Ispod otkrivke - humusnog sloja nalazi se

0,4 m. Ispod ovog sloja nalazi se sloj zaglinjenog pijeska debljine od 0,4 do 0,8 m

sloj izgrađen je od pijeska debljine 0,2 do 1,3 m. Peti sloj je izgrađen od šljunka sive boje s proslojcima pijeska sive

boje, šljunak je sitan do srednje zrnat, sa sadržajem pijeska 19 - 43 %. Sloj se prostire do dubine bušenja

Dobivanje građevnog pijeska i šljunka ispod razine vode izvodit će se skreperom koji je predviđen za

u eksploataciju. Skreper obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti,


oko 15,0 m od prvotne kote terena. Budući da su potvrđene rezerve građevnog pijeska i šljunka do 40,0 m ispod


predviđen je formiranjem završne kosine s kutom nagiba zav

Etažne ravnine i kut nagiba radne i završne kosine

Prije eksploatacije će se ukloniti jalovina u otkrivci, a širina očišćenog pojasa

m, računajući od najbližeg ruba etaže. Predviđen je kut nagiba radne etažne kosine

nagiba završne etažne kosine je do 26°.


biološku sanaciju i uređenje završnih kosina, a prevozit će se kamionima samoistresačima po


Humus će se odlagati na zasebnu deponiju, a glina i zaglinjeni pijesak na deponiju odv

iz otkrivke je 438 529 m3 (oko 526 235 m3 u rastresitom stanju), a planirana količina

jalovine koja se namjerava prevesti i deponirati je 16 975 m3/g. u rastresitom stanju.

i vremenski plan radova

dejnom rudarskom projektu eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

predviđena je dinamika izvođenja radova. Razlikuju se

dijela: zapadni dio se prvi otkopava (I. i II. faza), a zatim istočni dio (

II. faza 7,2 godine, III. faza 8,7 godina i IV. faza 8,4 godine

s otkopavanjem završnih kosina.



a količina jalovine i otkrivke koja preostane nakon sanacije završnih kosina iznad razine vode će




je nastavak eksploatacije u sjevernom dijelu eksploatacijskog polja, a fronta

jug. Obujam građevnog pijeska i šljunka u III. fazi biti će oko 29 % ležišta ili

a.

je nastavak na III. fazu eksploatacije istočnom granicom


ili 2 517 727 m3. Površina IV. faze

humusnog sloja nalazi se sloj

0,4 m. Ispod ovog sloja nalazi se sloj zaglinjenog pijeska debljine od 0,4 do 0,8 m. Četvrti

oje s proslojcima pijeska sive

43 %. Sloj se prostire do dubine bušenja od 40 m.

vode izvodit će se skreperom koji je predviđen za

u eksploataciju. Skreper obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti,


rve građevnog pijeska i šljunka do 40,0 m ispod


nagiba završne kosine do 26°.

, a širina očišćenog pojasa, tj. širina radne etažne

e kut nagiba radne etažne kosine do


e završnih kosina, a prevozit će se kamionima samoistresačima po


Humus će se odlagati na zasebnu deponiju, a glina i zaglinjeni pijesak na deponiju odvojenu od deponije

u rastresitom stanju), a planirana količina

eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

Razlikuju se četiri faze. Faze tlocrtno

faza), a zatim istočni dio (III. i IV. faza).

aza 8,4 godine. Tehnička sanacija



a količina jalovine i otkrivke koja preostane nakon sanacije završnih kosina iznad razine vode će




Time će se formirati otoci unutar granica eksploatacijskog polja "Severovci", čije dimenzije neće biti

standardizirane kako bi se dobile

ozelenjavaju i pošumljavaju, a rubovi se ozelenjavaju makrofitnom vegetacijom što blagotvorno utječe na

ekološku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, te vizualno povećavaju k

Oplemenjivanje mineralne sirovine

Unutar eksploatacijskog polja biti će locirano mobilno postrojenje (Prilog 8 list 2) za oplemenjivanje

građevnog pijeska i šljunka. Za odvajanje krupne granulacije (+31,5 mm) koristit će se primarno sito

Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa

transporterom odvozi se do usipnog lijevka troetažnog vibracijskog sita, s pranjem i spiralnim klasifikatorom za

odvodnju i odvajanje viška muljevitih čestica. Klasa

transporter koji je otprema do deponije.

1.3.2. Rudarski objekti

1.3.2.1. Pogonski objekti

Na dijelu parcele unutar eksploatacijskog polja "Severovci" biti će l

laboratorij, prostor za boravak zaposlenih osoba, sanitarne prostorije, priručna radiona s priručnim skladišnim

prostorom za skladištenje osnovnih rezervnih dijelova, kolska vaga s prostorom za otpremu, montažna

transformatorska stanica te parkirališni prostor, odlagalište sirovina i privremeno jalovište (Prilog 8 list 2).

1.3.2.2. Strojevi i oprema

Za izvođenje tehnološkog procesa će se koristiti oprema:

Buldožer:

Hidraulički bager:

Bager skreper:

Plovni bager:

Utovarivač:

Kamion:

Postrojenje za oplemenjivanje

Tehnologija dobivanja otkrivke

Otkrivka će se koristi za nasipavanje završnih kosina iznad razine jezera

obavljati buldožerom, utovarivačem, bagerom s lopatom i sl. Otkrivka namijenjena za sanaciju završnih kosina

privremeno će se deponirati na eksploatacijskom polju.

150 ili buldožeri drugih proizvođača sl

Tehnologija dobivanja pijeska i šljunka

Nakon skidanja jalovinskog pokrova na potrebnoj površini, pristupa se iskopu građevnog pijeska i šljunka

pomoću hidrauličkog bagera u dubinskom radu.

fronta napredovanja rudarskih radova u pravcu sjeverne granice eksploatacijskog polja





standardizirane kako bi se dobile što prirodnije forme. Prethodna iskustva potvrđuju da se takvi otoci brzo

javaju, a rubovi se ozelenjavaju makrofitnom vegetacijom što blagotvorno utječe na

ekološku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, te vizualno povećavaju kakvoću prostora.

Oplemenjivanje mineralne sirovine



Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa


ška muljevitih čestica. Klasa -4 mm se kroz izlaz spiralnog klasifikatora usmjerava na tračni

transporter koji je otprema do deponije.

unutar eksploatacijskog polja "Severovci" biti će locirani kontejneri za kancelarije,



atorska stanica te parkirališni prostor, odlagalište sirovina i privremeno jalovište (Prilog 8 list 2).

Za izvođenje tehnološkog procesa će se koristiti oprema:

- odstranjivanje otkrivke

- eksploatacija pijeska i šljunka



- utovar pijeska i šljunka

- utovar otkrivke (u pojedinim etapama rada)

- prijevoz pijeska i šljunka

- prijevoz otkrivke (u pojedinim etapama rada)

oplemenjivanje: - oplemenjivanje unutar eksploatacijskog polja "

Tehnologija dobivanja otkrivke

za nasipavanje završnih kosina iznad razine jezera. Radovi na otkrivci mogu se


na eksploatacijskom polju. Na lokaciji zahvata koristiti će se buldožer

i buldožeri drugih proizvođača sličnih tehničkih karakteristika.

Tehnologija dobivanja pijeska i šljunka


pomoću hidrauličkog bagera u dubinskom radu. Bager iskopom formira kazetu širine oko 220 m. U početku je

fronta napredovanja rudarskih radova u pravcu sjeverne granice eksploatacijskog polja





što prirodnije forme. Prethodna iskustva potvrđuju da se takvi otoci brzo

javaju, a rubovi se ozelenjavaju makrofitnom vegetacijom što blagotvorno utječe na

prostora.


građevnog pijeska i šljunka. Za odvajanje krupne granulacije (+31,5 mm) koristit će se primarno sito - predsito.

Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa -31,5 mm tračnim


4 mm se kroz izlaz spiralnog klasifikatora usmjerava na tračni

ocirani kontejneri za kancelarije,



atorska stanica te parkirališni prostor, odlagalište sirovina i privremeno jalovište (Prilog 8 list 2).

utovar otkrivke (u pojedinim etapama rada)

otkrivke (u pojedinim etapama rada)

eksploatacijskog polja "Severovci".

Radovi na otkrivci mogu se


Na lokaciji zahvata koristiti će se buldožer New Holland D-


Bager iskopom formira kazetu širine oko 220 m. U početku je

fronta napredovanja rudarskih radova u pravcu sjeverne granice eksploatacijskog polja.




Iskop ispod razine vode izvodit će se bagerom skreperom koji je predviđen za podvodnu eksploataciju.

Skreper obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti, nastaloj kod iskopa

građevnog pijeska i šljunka hidrauličkim bagerom. Iskop skreperom izvodi se do dubine od oko 15,0 m od prvotne

kote terena (slika 1.3.2.2.1.)

Slika 1.3.2.2.1.: Skr

Dobivanje građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "

bagerom. Na eksploatacijskom polju prikladni su:

drugi bager sličnih radnih svojstava.

Slika 1.3.2.2.2. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom

Plovni bager s grabilicom

formiraju okvir u središtu kojega je postavljena grabilica. Na pontonskoj osnovi postavljen je nosač portalnog teretnog

uređaja, konstrukcija usipnog koša i vibracijsko sito. Na portalu se na kolicima nalazi vozno vitlo posude grabilice.

Opskrba električnom energijom sustav

pontonima izvodi se sustavom plutajućih električnih kabela od trafostanice do bagera. Preko nosača na

konstrukciji transportnih traka na električnu mrežu se spajaju pogonske jedinice transport

u 4 pozicije. Kada se dosegne željena dubina iskopa,

se pomiče u novi radni položaj. Pomoću

Svi dijelovi plovnog bagera smješteni su na pontonima. Na plovnom bageru ugrađeno je dvoetažno sito

dimenzija 6 000 × 2 000 × 2 s plastičnim mrežicama, snaga motora 2 × 15 kW. Na gornjoj etaži postavljene su

mrežice s otvorom 32 mm, koje štite donju etažu od grubo

transport pijeska i šljunka transporterima na plutačama.




vode izvodit će se bagerom skreperom koji je predviđen za podvodnu eksploataciju.

obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti, nastaloj kod iskopa


a 1.3.2.2.1.: Skreper bager SMT Sticweh KS – 600

Dobivanje građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci

. Na eksploatacijskom polju prikladni su: plovni bager s grabilicom, plovni bager vedričar

drugi bager sličnih radnih svojstava.

. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom

je čelične konstrukcije sastavljene od dva uzdužna i dva poprečna pontona koji

središtu kojega je postavljena grabilica. Na pontonskoj osnovi postavljen je nosač portalnog teretnog


Opskrba električnom energijom sustava koji se sastoji od plovnog bagera i 7


konstrukciji transportnih traka na električnu mrežu se spajaju pogonske jedinice transport

. Kada se dosegne željena dubina iskopa, privlačenjem vitlom ili udaljavanjem od mjesta sidrenja bager

Pomoću čelične užadi i vitla omogućeno mu je uzdužno i poprečno

lovi plovnog bagera smješteni su na pontonima. Na plovnom bageru ugrađeno je dvoetažno sito


mrežice s otvorom 32 mm, koje štite donju etažu od grubog zrna. Na donjoj etaži ocjeđuje se materijal za

transport pijeska i šljunka transporterima na plutačama.




vode izvodit će se bagerom skreperom koji je predviđen za podvodnu eksploataciju.

obavlja iskop građevnog pijeska i šljunka u već djelomično formiranoj kazeti, nastaloj kod iskopa


Severovci" predviđeno je i plovnim

plovni bager vedričar, usisni bager ili

. Tehnologija pridobivanja šljunka plovnim bagerom s grabilicom

je čelične konstrukcije sastavljene od dva uzdužna i dva poprečna pontona koji

središtu kojega je postavljena grabilica. Na pontonskoj osnovi postavljen je nosač portalnog teretnog


a koji se sastoji od plovnog bagera i 7 tračnih transportera na


konstrukciji transportnih traka na električnu mrežu se spajaju pogonske jedinice transportnih traka. Bager se sidri

ili udaljavanjem od mjesta sidrenja bager

i vitla omogućeno mu je uzdužno i poprečno plutanje.

lovi plovnog bagera smješteni su na pontonima. Na plovnom bageru ugrađeno je dvoetažno sito


g zrna. Na donjoj etaži ocjeđuje se materijal za




Slika 1.3.2.2.3. Plovni bager Ridinger Mannheim SG 2,6 K

Sitni pijesak i voda se procjeđuju

pumpe se transportira mješavina pijeska i vode

ocjeđivanja na situ dimenzija 3 000 × 1 200 × 1, vraća se sitni pijesak, glavnom toku materijala

transportera presipava se materijal

se produktivnost eksploatacije iskopa i smanjuje gubitak sitnog pijeska.

Bager je vezan za obalu s 4 čelična užeta koja se povezuju s

instaliranih na bageru mogu otpuš

plovnog bagera na eksploatacijskom polju "

Uz kapacitet od Q=113 m

opremljenog grabilicom za predviđeni

zadovoljavao bi potrebe nositelja zahvata obzirom na traženi godišnji kapacitet. Obzirom na kapacit

eksploatacije (dobivanje - utovar - prijevoz

Prijevoz i utovar građevnog pijeska i šljunka

Unutrašnji prijevoz podrazumijeva transport

za oplemenjivanje te se sastoji od dva dijela:

- Transportnim trakama od plovnog bagera do privremenog odlagališta na

tehnologije rada bagera i

- Kamionski unutarnji prijevoz

Unutar eksploatacijskog polja predviđen je dvosmjerni promet po površinama koje nije potrebno

posebno uređivati, jer je šljunčana podloga po kojoj se odvija promet relativno propusna i dovoljno konsolidirana

za predviđena prometna opterećenja. Prijevoz jal

za sanaciju i građevnog pijeska i šljunka do oplemenjivačkog postrojenja kao i granulata obavlja se unutar

eksploatacijskog polja bez uključivanja u promet javnim cestama.




Slika 1.3.2.2.3. Plovni bager Ridinger Mannheim SG 2,6 K s grabilicom

se procjeđuju kroz mrežu donje etaže sita i skupljaju se u prihvatnoj posudi. Pomoću

mješavina pijeska i vode na hidrociklon gdje se sitni pijesak odvaja od vode i nakon

dimenzija 3 000 × 1 200 × 1, vraća se sitni pijesak, glavnom toku materijala

materijal na prvi plovni transporter plovne linije. Ovim dodatnim uređajem povećava

ploatacije iskopa i smanjuje gubitak sitnog pijeska.

4 čelična užeta koja se povezuju sa sidrima na kopnu.

nstaliranih na bageru mogu otpuštati i zatezati i tako obavljati potrebne manevre s bagerom.

na eksploatacijskom polju "Severovci" bio bi 220 d/g.

m3/h sirovine u ležištu i rad u 2 smjene/d, broj sati rada

za predviđeni kapacitet proizvodnje 300 000 m3/g. je

zadovoljavao bi potrebe nositelja zahvata obzirom na traženi godišnji kapacitet. Obzirom na kapacit

prijevoz - oplemenjivanje), navedeni stroj mogao bi biti limitirajući čimbenik.

i utovar građevnog pijeska i šljunka

podrazumijeva transport rovnog pijeska i šljunka od plovnog b

te se sastoji od dva dijela:

ransportnim trakama od plovnog bagera do privremenog odlagališta na

tehnologije rada bagera i

prijevoz od privremenog odlagališta do postrojenja za



za predviđena prometna opterećenja. Prijevoz jalovine - otkrivke do privremenih deponija i degradiranih površina


eksploatacijskog polja bez uključivanja u promet javnim cestama.




s grabilicom

kupljaju se u prihvatnoj posudi. Pomoću

na hidrociklon gdje se sitni pijesak odvaja od vode i nakon

dimenzija 3 000 × 1 200 × 1, vraća se sitni pijesak, glavnom toku materijala - 90 mm, i preko

na prvi plovni transporter plovne linije. Ovim dodatnim uređajem povećava

a na kopnu. Užad se pomoću 4 vitla

e s bagerom. Broj radnih dana

broj sati rada plovnog bagera

je 2 655 h/g. Opisani stroj

zadovoljavao bi potrebe nositelja zahvata obzirom na traženi godišnji kapacitet. Obzirom na kapacitet sustava

oplemenjivanje), navedeni stroj mogao bi biti limitirajući čimbenik.

od plovnog bagera do postrojenja

ransportnim trakama od plovnog bagera do privremenog odlagališta na obali sastavni je dio

za oplemenjivanje.



otkrivke do privremenih deponija i degradiranih površina





Predviđeni kamioni istresači biti će s

angažirati podizvođači. Za kraće udaljenosti mogu se koristiti i kamioni manjeg

obavljati utovarivačem.

Najveća prijevozna udaljenost je u

šljunka do usipnog koša postrojenja za

Broj sati rada kamiona za

Dopuštena brzina punih kamiona je

crpka, kolska vaga te kamioni za prijevoz jalovine, građevnog pijeska i šljunka, granulata moraju se održavati u

ispravnom stanju. Manji kvarovi i pregledi strojeva i vozila mogu se obavljati u krugu šljunčare

radnika zaposlenih na šljunčari.

Vanjski prijevoz podrazumijeva

i drugih proizvoda, od skladišta gotovih proizvoda do korisnika

raznih klasa izvan eksploatacijskog polja biti će postojeć

(Ž2185) - Severovci - Đurđevac (Ž2184).

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca, predviđen je cestovni spoj lokalne ceste L26106 i

ceste L26108, a koja bi predstavljala istočnu obilaznicu Grada Đurđevca po kojoj će se dominantno odvijati

cestovni prijevoz produkta s eksploatacijskog polja "Severovci".

Utovar građevnog pijeska i šljunka

Utovar s privremenog odlagališta pijesk

kamione. Broj sati rada predviđenog utovarivača

utovarivača. Isti utovarivač će se koristiti i za radove održavanja

1.3.2.3. Postrojenja



(prilog 10. list 1). Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa

31,5 mm tračnim transporterom odvozi se do usipnog lijevka troetažnog vibracijskog sita, s pranjem i spiralnim

klasifikatorom za odvodnju i odvajanje viška muljevitih čestica. Klasa

usmjerava na tračni transporter koji je otprema do deponije.

1.4. TVARI I MATERIJALI

1.4.1. Ulaz u tehnološki proces proizvodnje

Za potrebe rada plovnog bager

šljunka do privremene deponije unutar prostora obuhvata radova, kao i za rad oplemenjivačkog postrojenja i

pumpe za dobavu tehnološke vode, te kolske vage koristit će se električna e

izgradnja montažne transformatorske stanica TS 10(20)/04 kV za koju će se morati ishoditi prethodna

elektroenergetska suglasnost i ostala propisana dokumentacija.

Za vrijeme trajanja eksploatacije predviđena je upotreba st

sagorijevanjem. Opskrba dizel gorivom kamiona za unutrašnji i vanjski prijevoz građevnog pijeska i šljunka

provoditi će se na vanjskim postajama za opskrbu izvan eksploatacijskog polja "Severovci".




istresači biti će s obujmom sanduka do 20 m3. Za korištenje usluga

angažirati podizvođači. Za kraće udaljenosti mogu se koristiti i kamioni manjeg obujma

udaljenost je u II. fazi rudarskih radova od mjesta privremenog odlagališta pijeska i

šljunka do usipnog koša postrojenja za oplemenjivanje i iznosi oko 900 m.

Broj sati rada kamiona za prijevoz pijeska i šljunka je 2 214 h za što bi bilo potrebno 2

punih kamiona je 30 km/h, a praznih 40 km/h. Strojevi za iskop, oplemenjivačko postrojenje,


ispravnom stanju. Manji kvarovi i pregledi strojeva i vozila mogu se obavljati u krugu šljunčare

podrazumijeva prijevoz klasiranog građevnog pijeska i šljunka, poput granulata za beton

i drugih proizvoda, od skladišta gotovih proizvoda do korisnika. Prijevoz građevnog pijeska i šljunk

raznih klasa izvan eksploatacijskog polja biti će postojećom šumskom cestom do prometnice

Đurđevac (Ž2184).

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca, predviđen je cestovni spoj lokalne ceste L26106 i


cestovni prijevoz produkta s eksploatacijskog polja "Severovci".

Utovar građevnog pijeska i šljunka

Utovar s privremenog odlagališta pijeska i šljunka biti će na obali eksploatacijskog polja "

Broj sati rada predviđenog utovarivača (Volvo 180) za utovar je 4 894 h

. Isti utovarivač će se koristiti i za radove održavanja prijevoznih putova i sličnih pomoćnih radova.



. Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa


dvodnju i odvajanje viška muljevitih čestica. Klasa -4 mm se kroz izlaz spiralnog klasifikatora

usmjerava na tračni transporter koji je otprema do deponije.

.1. Ulaz u tehnološki proces proizvodnje

Za potrebe rada plovnog bagera kod iskopa i rada tračnih transportera za transport građevnog pijeska i


pumpe za dobavu tehnološke vode, te kolske vage koristit će se električna energija, pa se u tu svrhu planira


elektroenergetska suglasnost i ostala propisana dokumentacija.

Za vrijeme trajanja eksploatacije predviđena je upotreba strojeva pogonjenih motorima s unutrašnjim






. Za korištenje usluga prijevoza mogu se

obujma sanduka. Utovar će se

od mjesta privremenog odlagališta pijeska i

2 214 h za što bi bilo potrebno 2 kamiona.

Strojevi za iskop, oplemenjivačko postrojenje,


ispravnom stanju. Manji kvarovi i pregledi strojeva i vozila mogu se obavljati u krugu šljunčare od osposobljenih

klasiranog građevnog pijeska i šljunka, poput granulata za beton

Prijevoz građevnog pijeska i šljunka, te granulata

do prometnice L26106 Novo Virje

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca, predviđen je cestovni spoj lokalne ceste L26106 i lokalne


a i šljunka biti će na obali eksploatacijskog polja "Severovci" u

h za što bi bilo potrebno 2

ova i sličnih pomoćnih radova.


građevnog pijeska i šljunka. Za odvajanje krupne granulacije (+31,5 mm) koristit će se primarno sito - predsito

. Granulati klase +31,5 mm (drenaža) nakon sijanja deponiraju se na zasebnu deponiju, a klasa -


4 mm se kroz izlaz spiralnog klasifikatora

a kod iskopa i rada tračnih transportera za transport građevnog pijeska i


nergija, pa se u tu svrhu planira


rojeva pogonjenih motorima s unutrašnjim






Opskrba rudarskih strojeva (skrepera) unutar eksploatacijskog polja "Severovci" provodit će se mobilnom

eko pumpom od dobavljača koji je registriran za obavljanje takve djelatnosti. Kod dolijevanja goriva ili ulja u

radne strojeve, ispod mjesta pretakanja potrebno je po

gorivo ili ulje. Opskrba gorivom, za ostale radne strojeve (buldožer, utovarivač, hidraulički bager) provodit će se

na natkrivenoj površini za pretakanje, smještenoj unutar granica eksploatacijskog

Opskrba sanitarnom i pitkom vodom osigurati će se putem vodoopskrbnog sustava izvan

eksploatacijskog polja, a za dnevne potrebe će se dovoziti u manjim plastičnim spremnicima.

1.4.2. Ostatak nakon tehnološkog procesa

Za vrijeme izvođenja radova na eksploatacijskom polju neće se skladištiti ulja i maziva, osim minimalnih

količina koje mogu biti spremljene

Za otpadna ulja, rabljene uljne filtre i masne krpe koristit će se Eko

rudarske radove na eksploatacijskom polju "Severovci" mora zaključiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom o

preuzimanju i zbrinjavanju otpadnog motornog ulja i masti

Tehnološke vode koje nastaju u procesu pranja granulata na sitima,

klasifikatoru, koji služi za odvodnju i odvajanje viška muljevitih čestica. Klasa

klasifikatora usmjerava na tračni transporter, koji je otprema do deponije. Tehnološka voda s muljevitim

česticama iz preljeva spiralnog klasifikato

čista voda vraća se natrag u jezero.

1.5. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ranjivost okoliša rezultat je njegove osjetljivosti na pojedinu vrstu promjena i pojedinih zahvata čijim će

djelovanjem te promjene nastati. Kako bi se postigla veća objektivnost i transparentnost procjene teži se

raščlanjivanju i odvojenom promatranju pojedinih sastavnica okoliša i procesa kojima bi one mogle biti

degradirane kako bi se u skladu s tim propisale

je opisnom tablicom 1.5. gdje su promatrani pokazatelji degradacije pojedinih sastavnica okoliša i uzroci njihovog

nastanka.

Podjela sastavnica okoliša na prirodne vrijednosti, vrijednosti fi

prostorne potencijale upućuje na skupine korisnika koje će time biti u najvećoj mjeri pogođene. Osnovne

kategorije povezane su sa sljedećim interesnim skupinama:

1. šira zajednica koja predstavlja opći društveni interes

kulturnih i prirodnih dobara ima najveći interes u očuvanju prirodnih vrijednosti

2. očuvanje vrijednosti fizičkog okoliša u interesu je trenutnih korisnika prostora

kojoj je promatrana lokac

povremenih posjetioca

3. neobnovljivi resursi i prostorni potencijali naslijeđe su koje

predstavljaju potrebu za društvenom odgovornošću.

Najveći utjecaj djelatnost će imati na tla te s njima povezanu poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju i

biosferu, tj. ekološku ulogu lokacije. Takva degradacija proizlazi iz neizbježne prenamjene površina na dijelovima

unutar granice obuhvata. Ova promjena će ujedno re

krajobraza.




kih strojeva (skrepera) unutar eksploatacijskog polja "Severovci" provodit će se mobilnom


radne strojeve, ispod mjesta pretakanja potrebno je postaviti limenu posudu u koju se skuplja slučajno proliveno


na natkrivenoj površini za pretakanje, smještenoj unutar granica eksploatacijskog polja "Severovci".



.2. Ostatak nakon tehnološkog procesa

ja radova na eksploatacijskom polju neće se skladištiti ulja i maziva, osim minimalnih

mogu biti spremljene u namjenskom kontejneru.

Za otpadna ulja, rabljene uljne filtre i masne krpe koristit će se Eko - kontejner. Koncesionar koji obavlja


otpadnog motornog ulja i masti.

vode koje nastaju u procesu pranja granulata na sitima,

, koji služi za odvodnju i odvajanje viška muljevitih čestica. Klasa -4 mm se kroz izlaz spiralnog


česticama iz preljeva spiralnog klasifikatora cijevima se usmjerava do taložnice, sitne čestice se talože na dno, a

čista voda vraća se natrag u jezero.

. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ


jelovanjem te promjene nastati. Kako bi se postigla veća objektivnost i transparentnost procjene teži se


degradirane kako bi se u skladu s tim propisale odgovarajuće mjere zaštite. Utjecaj promatranog zahvata prikazan

. gdje su promatrani pokazatelji degradacije pojedinih sastavnica okoliša i uzroci njihovog

Podjela sastavnica okoliša na prirodne vrijednosti, vrijednosti fizičkog okoliša i neobnovljive resurse i


kategorije povezane su sa sljedećim interesnim skupinama:

koja predstavlja opći društveni interes temeljen na okolišnoj etici i potrebi zaštite

kulturnih i prirodnih dobara ima najveći interes u očuvanju prirodnih vrijednosti

očuvanje vrijednosti fizičkog okoliša u interesu je trenutnih korisnika prostora

kojoj je promatrana lokacija dio svakodnevnog životnog okruženja i određuje k

povremenih posjetioca i

neobnovljivi resursi i prostorni potencijali naslijeđe su koje se ostavlja budućim generacijama, pa

predstavljaju potrebu za društvenom odgovornošću.

caj djelatnost će imati na tla te s njima povezanu poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju i


unutar granice obuhvata. Ova promjena će ujedno rezultirati i degradacijom geomorfoloških osobitosti i




kih strojeva (skrepera) unutar eksploatacijskog polja "Severovci" provodit će se mobilnom


staviti limenu posudu u koju se skuplja slučajno proliveno


polja "Severovci".



ja radova na eksploatacijskom polju neće se skladištiti ulja i maziva, osim minimalnih

kontejner. Koncesionar koji obavlja


vode koje nastaju u procesu pranja granulata na sitima, sakupljaju se u spiralnom

4 mm se kroz izlaz spiralnog


ra cijevima se usmjerava do taložnice, sitne čestice se talože na dno, a


jelovanjem te promjene nastati. Kako bi se postigla veća objektivnost i transparentnost procjene teži se


odgovarajuće mjere zaštite. Utjecaj promatranog zahvata prikazan

. gdje su promatrani pokazatelji degradacije pojedinih sastavnica okoliša i uzroci njihovog

zičkog okoliša i neobnovljive resurse i


temeljen na okolišnoj etici i potrebi zaštite

kulturnih i prirodnih dobara ima najveći interes u očuvanju prirodnih vrijednosti,

očuvanje vrijednosti fizičkog okoliša u interesu je trenutnih korisnika prostora - lokalne zajednice

ija dio svakodnevnog životnog okruženja i određuje kakvoću života te

ostavlja budućim generacijama, pa

caj djelatnost će imati na tla te s njima povezanu poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju i


zultirati i degradacijom geomorfoloških osobitosti i




Prenamjena zemljišta ima pri tom manji značaj jer su tla na lokaciji male kakvoće radi izrazito teške

teksture i velike vlažnosti. Utjecaj prenamjene na šumarstvo biti će vrlo mali radi dost

okolini, a gubitak gospodarske vrijednosti biti će refundiran kroz plaćanje naknade.

Nešto veći utjecaj djelatnost će imati na biljni i životinjski svijet radi krčenja vegetacije dok će zagađenja

zraka i auditivnih osobitosti biti izražena samo unutar granice obuhvata i neće ugroziti kakvoću života u obližnjim

naseljima. Na ostale sastavnice utjecaj će uglavnom biti nezam

Tablica 1.5. Prikaz utjecaja na pojedine sastavnice okoliša

Sastavnica okoliša I) prirodne vrijednosti geosfera

značajke prirodnog tla

gubitak ukupnog profila

smanjenje plodnosti deponiranog tla

manje zagađenje teškim metalima i prašinom

geomorfološke značajke smanjenje prirstrukture

hidrosfera površinske i podzemne vode

opasnost od zagađenja motornim uljima i gorivima u slučaju akcidenta

biosfera

biljne vrste trajna promjena uvjeta staništa na lokaciji

životinjske vrste

napuštanje lokacije u vrijeme radova ovisno o osjetljivosti pojedinih vrsta

ugrožavanje slabo pokretne faune, faune tla, malih sisavaca i ptica gnjezdarica

II) vrijednosti životnog okoliša

fizički okoliš

zrak zagađenja plinovima unutar propisanih granica na području eksploatacijskog polja

infrastruktura povećanje opterećenja lokalnih prometnica

auditivne osobitosti povećanje buke unutar granice obuhvata bez znatnijeg utjecaja na okolni prostor

nezagađenost otpadom moguća zagađenja zbog nepažnje

kulturni okoliš

krajobrazne vrijednosti

narušavanje krajobrazne slike

promjena identiteta

trajna promjena krajobrazne ekologije

III) neobnovljivi resursi i prostorni potencijali

šumarstvo smanjena površina šumskih ku

lovstvo smanjena površina lovišta

poljoprivreda gubitak proizvodnih površina slabe k





teksture i velike vlažnosti. Utjecaj prenamjene na šumarstvo biti će vrlo mali radi dost

okolini, a gubitak gospodarske vrijednosti biti će refundiran kroz plaćanje naknade.


izražena samo unutar granice obuhvata i neće ugroziti kakvoću života u obližnjim

naseljima. Na ostale sastavnice utjecaj će uglavnom biti nezamjetan.

. Prikaz utjecaja na pojedine sastavnice okoliša

Pokazatelj Izvor onečišćen

gubitak ukupnog profila prenamjena u vodenu površinu

smanjenje plodnosti deponiranog tla premještanje

manje zagađenje teškim metalima i prašinom

promet

smanjenje prirodnosti geomorfološke strukture

proširenje antropogene reljefne depresije ispunjene vodom

opasnost od zagađenja motornim uljima i gorivima u slučaju akcidenta

mogući akcidenti motornih ulja i goriva

trajna promjena uvjeta staništa na lokaciji uklanjanje tla i matičnog supstrata

napuštanje lokacije u vrijeme radova ovisno o osjetljivosti pojedinih vrsta

prisutnost čovjeka i radnih strojeva i vozila, buka, manj

ugrožavanje slabo pokretne faune, faune tla, malih sisavaca i ptica gnjezdarica

krčenje vegetacije

zagađenja plinovima unutar propisanih granica na području eksploatacijskog polja

emisija štetnih plinova zbog prometa i rada strojeva

povećanje opterećenja lokalnih prometnica vanjski transport

povećanje buke unutar granice obuhvata bez znatnijeg utjecaja na okolni prostor

rad mehanizacije i promet

moguća zagađenja zbog nepažnje boravak djelatnika, otpadnmaziva, ambalaži komunalnog otpada

narušavanje krajobrazne slike unošenje antropogenih pravilnih linija i kontrastnih površina

promjena identiteta unošenje vodene površine

trajna promjena krajobrazne ekologije unošenje vodenog staništa velike dubine i pravilnih obala

III) neobnovljivi resursi i prostorni potencijali

smanjena površina šumskih kultura sječa šume na području koje nije bilo zahvaćeno eksploatacijom

smanjena površina lovišta prenamjena zemljišta i provođenje radova eksploatacije

gubitak proizvodnih površina slabe kakvoće iskop





teksture i velike vlažnosti. Utjecaj prenamjene na šumarstvo biti će vrlo mali radi dostatnih šumskih površina u


izražena samo unutar granice obuhvata i neće ugroziti kakvoću života u obližnjim

Izvor onečišćenja

prenamjena u vodenu površinu

premještanje

proširenje antropogene reljefne depresije ispunjene vodom

mogući akcidenti zbog izlijevanja motornih ulja i goriva

uklanjanje tla i matičnog supstrata

prisutnost čovjeka i radnih strojeva i vozila, buka, manja zagađenja

krčenje vegetacije

a štetnih plinova zbog prometa i rada strojeva

vanjski transport

rad mehanizacije i promet

boravak djelatnika, otpadna ulja i maziva, ambalaža, dijelovi mehanizacije i komunalnog otpada

unošenje antropogenih pravilnih linija i kontrastnih površina

unošenje vodene površine

unošenje vodenog staništa velike dubine i pravilnih obala

sječa šume na području koje nije bilo zahvaćeno eksploatacijom

prenamjena zemljišta i provođenje radova eksploatacije





2.1. OPIS VARIJANTI EKSPLOATACIJE

Varijantna rješenja vezana

nositelja zahvata određuju varijante zahvata

koji će biti opremljeni različitim uređajima za pridobivanje (iskopavanje) građevnog pijeska i šljunka. Početak

eksploatacije predviđen je korištenje

instalirati druga oprema za dobivanje

oprema i strojevi u proizvodnji građevnog pijeska i šljunka na lokaciji zahvata u obje varijante ostaju u jednakoj

zastupljenosti.

Obzirom da se ti strojevi

kapaciteta), to utječe na kapacitet proizvodnje, odnosno na režim rada

Opisana varijantna rješenja zahvata u ovome slučaju su ustvari uvjetna budući je utjecaj na okoliš u svi

čimbenicima okoliša za obje varijante jednak

varijanta, a korištenje određenog stroja na početku rada zahvata i kasniji prelazak na drugi tip stroja neće i

različite utjecaje niti na krajobraz, niti na rješenja tehničke

ostale činitelje okoliša (voda, tlo, zrak i dr.) neće se razlikovati kod određene varijante

Nositelj zahvata može, ukoliko nađe ekonomsku opravdanost na dob

usisni bager, bager s povlačnim košem (dragline)

bagera nositelj zahvata upotrebljavati će

čimbenike okoliša (voda, zrak, tlo, krajobraz, buka)

procijenjene u studiji jer je utjecaj korištenja

strojeve.


Oblikovanje ili prenamjena otkopanog prostora dužnost je

šire društvene zajednice. Izbor metoda sanacije ovisi o budućoj namjeni i načinu korištenja te ekološkim prilikama

koje će na lokaciji nastati nakon završet

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca

građevinsko područje izvan naselja, a u svrhu društvenih djelatnosti

se eksploatacijsko polje nalazi izvan naselja, najrealnija mogućnost oblikovanja ovog prostora nakon završetka

radova je dijelom postizanje doprirodnog stanja

rekreacijsko područje u sklopu cjeline uz jezero "Gat"

U Članku 120. PPUG, navedeno je slijedeće:

kojem je završena eksploatacija, moguće je urediti kao izdvojenu građevinsku zonu za sadržaje sporta i rekreacije,

a osobito za vodene sportove, biciklizam, sportsk

aktivnosti mogu se u ukupnoj površini od neto 500,0 m

sadržaji, te kao prateći i ugostiteljski sadržaji, uz poštivanje mjera zaštite

Temeljeno na navedenim aktivnostima, dio područja sportsko

površine, moguće je izdvojiti za uređenje gospodarskih sadržaja turističke namjene

jedinica.





I EKSPLOATACIJE

Varijantna rješenja vezana su za korištenje različite opreme i strojeva za vrijeme

određuju varijante zahvata u svezi korištenja plovnog bagera za dobivanje mineralne sirovine

biti opremljeni različitim uređajima za pridobivanje (iskopavanje) građevnog pijeska i šljunka. Početak

korištenjem bagera skrepera (varijanta 1) i dubine iskopa do 15 m, nakon čega će se

za dobivanje plovnim bagerom s grabilicom (varijanta 2)

građevnog pijeska i šljunka na lokaciji zahvata u obje varijante ostaju u jednakoj

Obzirom da se ti strojevi ponajprije razlikuju po kapacitetu (plovni bager

kapaciteta), to utječe na kapacitet proizvodnje, odnosno na režim rada i ukupno vrijeme trajanja eksploatacije

Opisana varijantna rješenja zahvata u ovome slučaju su ustvari uvjetna budući je utjecaj na okoliš u svi

čimbenicima okoliša za obje varijante jednak. Varijante zahvata 1 i 2 ustvari se mogu promatrati kao jedinstvena

određenog stroja na početku rada zahvata i kasniji prelazak na drugi tip stroja neće i

na krajobraz, niti na rješenja tehničke sanacije. Također razine intenziteta ostalih utjecaja

ostale činitelje okoliša (voda, tlo, zrak i dr.) neće se razlikovati kod određene varijante

može, ukoliko nađe ekonomsku opravdanost na dobivanju upotr

er s povlačnim košem (dragline) ili sl. Tijekom otvaranja do dubine 3

upotrebljavati će i hidraulični bager. Međutim, utjecaji zahvata na okoliš

čimbenike okoliša (voda, zrak, tlo, krajobraz, buka) mogu se smatrati jednakima u odnosu na utjecaje

jecaj korištenja novih strojeva neznatan u odnosu na projektom predviđene


ikovanje ili prenamjena otkopanog prostora dužnost je nositelja zahvata kako bi udovoljio potrebama


koje će na lokaciji nastati nakon završetka radova.

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca (PPUG), neposredno uz lokaciju zahvata,

građevinsko područje izvan naselja, a u svrhu društvenih djelatnosti - rekreacijsko područje uz jezero "Gat"

van naselja, najrealnija mogućnost oblikovanja ovog prostora nakon završetka

postizanje doprirodnog stanja, tj. pošumljavanje dijela degradiranih

rekreacijsko područje u sklopu cjeline uz jezero "Gat".

navedeno je slijedeće: "Rekreacijsko područje uz jezero "Gat"; odnosno područje na


a osobito za vodene sportove, biciklizam, sportski ribolov i druge kompatibilne sportove. Za potrebe sportskih

aktivnosti mogu se u ukupnoj površini od neto 500,0 m2 graditi servisne građevine -

sadržaji, te kao prateći i ugostiteljski sadržaji, uz poštivanje mjera zaštite okoliša.

Temeljeno na navedenim aktivnostima, dio područja sportsko - rekreativne zone, do maksimalno 1,0 ha

površine, moguće je izdvojiti za uređenje gospodarskih sadržaja turističke namjene - auto kamp do 30 smještajnih




za vrijeme eksploatacije. Planovi

za dobivanje mineralne sirovine

biti opremljeni različitim uređajima za pridobivanje (iskopavanje) građevnog pijeska i šljunka. Početak

i dubine iskopa do 15 m, nakon čega će se

do dubine 40 m. Sva ostala

građevnog pijeska i šljunka na lokaciji zahvata u obje varijante ostaju u jednakoj

bager s grabilicom je većeg

i ukupno vrijeme trajanja eksploatacije.

Opisana varijantna rješenja zahvata u ovome slučaju su ustvari uvjetna budući je utjecaj na okoliš u svim

zahvata 1 i 2 ustvari se mogu promatrati kao jedinstvena

određenog stroja na početku rada zahvata i kasniji prelazak na drugi tip stroja neće izazvati

intenziteta ostalih utjecaja na

ostale činitelje okoliša (voda, tlo, zrak i dr.) neće se razlikovati kod određene varijante.

ivanju upotrijebiti i druge strojeve:

ili sl. Tijekom otvaranja do dubine 3 - 4 m od točke stajanja

Međutim, utjecaji zahvata na okoliš na sve bitne

mogu se smatrati jednakima u odnosu na utjecaje

novih strojeva neznatan u odnosu na projektom predviđene

kako bi udovoljio potrebama


neposredno uz lokaciju zahvata, izdvojeno je

rekreacijsko područje uz jezero "Gat". Kako

van naselja, najrealnija mogućnost oblikovanja ovog prostora nakon završetka

dijela degradiranih površina, a dijelom kao

"Rekreacijsko područje uz jezero "Gat"; odnosno područje na


i ribolov i druge kompatibilne sportove. Za potrebe sportskih

- spremišta, sanitarije i slični

rekreativne zone, do maksimalno 1,0 ha

auto kamp do 30 smještajnih




Unutar područja ne mogu se graditi stambene građevine.

Uvjeti uređenja i gradnje sportsko

područja (DPU). Planom užeg područja potrebno je propisati uvjete uređenja prostora i gradnje, koje će

maksimalno sačuvati postojeći okoliš, a što se posebno odnosi na:

- nemogućnost bilo kakvih građevnih zahvata u pojasu od 50,0 m od vodene površine jezera,

- nemogućnost gradnje unutar inundacijskih pojaseva vodotoka unutar područja zone zahvata,

- nemogućnost unašanja neauto

- obvezu izvedbe zahvata niskogradnje u materijalima i na način primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i

staza),

- šetne staze i pozicije za ribiče mogu se uređivati od prirodnih materijala

- privezišta za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, mogu se graditi isključivo od drveta, a

- ukupno područje zahvata ograničava se na 1,0 ha

Prema planiranom rješenju eksploatacijsko polje bilo bi formirano kao dva odvojena jezera

vremenom spojiti u cjelinu. Završne kosine biti će formira

do samog ruba eksploatacijskog polja biti će vrlo teško postići organski oblik pa će obale u većoj mjeri ostati

pravocrtne. U I. i II. fazi izvođenja radova iskop će se odvijati od juga prema sjeveru, a u druge dvije obrnuto.

Postizanjem završnog oblika biti će formirano izduženo jezero sanirano obnavljanjem vegetacije uz obal

12, list 1).

Cilj sanacije je ublažavanje pravo

šumske zajednice na što većoj površini radi što boljeg ekološkog i vizualnog uklapanja u okolni prostor. Završnim

formiranjem kosina kopa do 26˚ tijekom eksploatacije te nasipavanjem j

vremenom uvjeti za prirodno obnavljanje sastojina.

Kako bi šumska zajednica u što kraćem roku i što kvalitetnije bila obnovljena na pripremljenoj podlozi, bit

će provedena sadnja mješovitih, autohtonih vrsta drveća kak

Varijantnim rješenjem sanacije teren bi bio dodatno modeliran kako bi se izbjegli pravilni oblici što bi

zahtijevalo dodatne zemljane radove iskopa i nasipavanja. Eksploatacija je predviđena neposredno do zad

granice obuhvata zbog čega nastaju neugodne, pravilne linije iskopa, no iskapanje izvan granice nije dopušteno,

pa je takav oblik nemoguće promijeniti (




se graditi stambene građevine.

Uvjeti uređenja i gradnje sportsko - rekreacijske zone, određuju se na temelju prostornog plana užeg


postojeći okoliš, a što se posebno odnosi na:

nemogućnost bilo kakvih građevnih zahvata u pojasu od 50,0 m od vodene površine jezera,

nemogućnost gradnje unutar inundacijskih pojaseva vodotoka unutar područja zone zahvata,

nemogućnost unašanja neautohtonih biljnih i životinjskih vrsta na područje zahvata,

obvezu izvedbe zahvata niskogradnje u materijalima i na način primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i

šetne staze i pozicije za ribiče mogu se uređivati od prirodnih materijala - drva,

privezišta za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, mogu se graditi isključivo od drveta, a

ukupno područje zahvata ograničava se na 1,0 ha".

Prema planiranom rješenju eksploatacijsko polje bilo bi formirano kao dva odvojena jezera

vremenom spojiti u cjelinu. Završne kosine biti će formirane do 40 m dubine i nagiba


fazi izvođenja radova iskop će se odvijati od juga prema sjeveru, a u druge dvije obrnuto.

Postizanjem završnog oblika biti će formirano izduženo jezero sanirano obnavljanjem vegetacije uz obal

Cilj sanacije je ublažavanje pravocrtnih linija iskopa i naglih prijelaza u okolni krajobraz te podizanje


˚ tijekom eksploatacije te nasipavanjem jalovinskog materijala stvorit će se s

vremenom uvjeti za prirodno obnavljanje sastojina.


će provedena sadnja mješovitih, autohtonih vrsta drveća kakve se prirodno pojavljuju na okolnom prostoru.


zahtijevalo dodatne zemljane radove iskopa i nasipavanja. Eksploatacija je predviđena neposredno do zad


pa je takav oblik nemoguće promijeniti (Prilog 12, list 2 i list 3).




rekreacijske zone, određuju se na temelju prostornog plana užeg


nemogućnost bilo kakvih građevnih zahvata u pojasu od 50,0 m od vodene površine jezera,

nemogućnost gradnje unutar inundacijskih pojaseva vodotoka unutar područja zone zahvata,

htonih biljnih i životinjskih vrsta na područje zahvata,

obvezu izvedbe zahvata niskogradnje u materijalima i na način primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i

drva, zemlje i sl.

privezišta za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, mogu se graditi isključivo od drveta, a

Prema planiranom rješenju eksploatacijsko polje bilo bi formirano kao dva odvojena jezera koja će se s

do 40 m dubine i nagiba do 26°. Kako se iskop odvija


fazi izvođenja radova iskop će se odvijati od juga prema sjeveru, a u druge dvije obrnuto.

Postizanjem završnog oblika biti će formirano izduženo jezero sanirano obnavljanjem vegetacije uz obale (Prilog

crtnih linija iskopa i naglih prijelaza u okolni krajobraz te podizanje


alovinskog materijala stvorit će se s


ve se prirodno pojavljuju na okolnom prostoru.


zahtijevalo dodatne zemljane radove iskopa i nasipavanja. Eksploatacija je predviđena neposredno do zadane






3.1. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

Dugoročna orijentacija i ciljevi prostornog razvoja u cjelini, odnosno po sektorima djelatnosti definirani

su Programom prostornog uređenja R Hrvatske (NN 50/99)

Strategije prostornog uređenja R Hrvatske

prostornog uređenja. Vezano za eksploataciju mineralnih sirovina u Programu prostornog uređenja R Hrvatske

navode se slijedeće obveze:

"4. Gospodarske djelatnosti u prostoru

Svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa zakonima i propisima, a osobito s gledišta zaštite

okoliša. Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda, gdje uslijed

skidanja površinskih slojeva može doći do ugrožavanja voda. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti

nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina.

Rudarenje je sastavni dio korištenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoliš te je nužno voditi

brigu kako o tržišnim potrebama tako i o uklapanju u prostorne planove s nužnim rješenjem konflikata, osobito s

poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. Svaki plan

radova, a osobito uređenja prostora nako

Člankom 103. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) određeno je da je svaki zahvat u

prostoru, pa tako i eksploataciju mineralnih sirovina, potrebno provoditi u skladu s dokumentima prostornog

uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Nadalje, prema članku 105. Zakona o prostornom

uređenju i gradnji (NN 76/07) lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, izdaje

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sukla

zahvata u prostoru i građevina za koje

lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07) za koje se građevinska dozvola izdaje na temelju Zakona o

rudarstvu su eksploatacijska polja mineralnih sirovina.

Planirani zahvat eksploatacije

imati uporište u važećim prostornim planovima i drugim dokumentima prostornog uređenja čime se za

predmetnu lokaciju određuje način planiranja i uređenja prostora. Sukladno upravno

unutar Koprivničko - križevačke županije, prostor

dokumenata prostornog uređenja:

1) Prostorni plan Koprivničko

2) Prostornog plana uređenja

3.1.1. Prostorni plan županije

Za lokaciju zahvata ili ekspl

križevačke županije (u nastavku: PPŽ

eksploataciju mineralnih sirovina u

"3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

3.3.1. Postojeća eksploatacijska polja:





PROSTORNOG UREĐENJA


Programom prostornog uređenja R Hrvatske (NN 50/99) kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje

Strategije prostornog uređenja R Hrvatske (odluka Sabora RH, 27.6.1997. g.)


"4. Gospodarske djelatnosti u prostoru 4.3. Industrija i rudarstvo (4-12) Rudarstvo



slojeva može doći do ugrožavanja voda. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti

nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina.



poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. Svaki plan - projekt mora sadržavati komponentu sanacije tijekom

radova, a osobito uređenja prostora nakon završetka eksploatacije."



sima i lokacijskom dozvolom. Nadalje, prema članku 105. Zakona o prostornom


Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sukladno članku 4. Uredbe o određivanju

zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje


darstvu su eksploatacijska polja mineralnih sirovina.

Planirani zahvat eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju


edmetnu lokaciju određuje način planiranja i uređenja prostora. Sukladno upravno

križevačke županije, prostor eksploatacijskog polja nalazi se u obuhvatu slijedećih

plan Koprivničko - križevačke županije, Sl. gl. Koprivničko - križevačke županije br. 8/01 i 8/07,

uređenja Grada Đurđevca, Sl. novine Grada Đurđevca br. 5/04,

županije

eksploatacijsko polje "Severovci", sukladno Prostornom planu Koprivničko

PPŽ) te Izmjenama i dopunama PPŽ u dijelu II. Odredbe za provođenje vezano uz

eksploataciju mineralnih sirovina u članku 5., navodi se:

aja gospodarskih sadržaja u prostoru - 3.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Postojeća eksploatacijska polja:





kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje

kao temeljnog dokumenta


12) Rudarstvo



slojeva može doći do ugrožavanja voda. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti



projekt mora sadržavati komponentu sanacije tijekom



sima i lokacijskom dozvolom. Nadalje, prema članku 105. Zakona o prostornom


dno članku 4. Uredbe o određivanju

inistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje


eksploatacijskom polju "Severovci" mora


edmetnu lokaciju određuje način planiranja i uređenja prostora. Sukladno upravno - teritorijalnom ustroju

nalazi se u obuhvatu slijedećih

križevačke županije br. 8/01 i 8/07,

e Grada Đurđevca br. 5/04, 6/04 i 1/08.

Prostornom planu Koprivničko -

) te Izmjenama i dopunama PPŽ u dijelu II. Odredbe za provođenje vezano uz

ksploatacija mineralnih sirovina




- Nakon završetka eksploatacije, polja je potrebno sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s

izrađenom dokumentacijom na načel

- Postojeća eksploatacijska polja dozvoljeno je proširivati uz poštivanje uvjeta propisanih zakonom te uz

pridržavanje odredbi definiranih PPŽ i PPUO/G. Osnova za izdavanje lokacijske dozvole je PPUO/G.

3.3.2. Planirana eksploatacijska

A) šljunka i pijeska: Mlađ

Netečje, Jagnježđe 2, Vidak, Čepelovac

Navedene lokacije uvrštene su temelje

polja odnose se i na navedena planirana polja. Za ishođenje lokacijske dozvole

propisane zakonom te odredbe PPŽ i PPUO/G.

3.3.6. Na prostorima zaštićenih dijelova

postojeća eksploatacijska polja nije moguće proširivati izvan ranije odobrenih granica.

Za otvaranje novih ili proširivanje postojećih eksploatacijskih polja na

zaštićenih područja, nužno je ishoditi uvjete i suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima županije i nadležnog ministarstva za poslove zaštite prirode.

3.3.8. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina i slojnih vo

m od ruba javnih građevina i stambenih zgrada

dalekovoda i telefonskih linija.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, može se dozvoliti smještaj građevina

pijeska, istražnih ili razradnih bušotina i na udaljenostima manjim od propisanih, ali uz prethodnu suglasnost

stručnog tijela koje se bavi prostornim uređenjem i gradskog/općinskog poglavarstva.

3.3.9. Sanacija eksploatacijskih

- Da bi se prostor nakon eksploatiranja lakše priveo svrsi tijekom same eksploatacije potrebno je u

fazama provoditi sanaciju. Svako eksploatacijsko polje mora imati definiranu namjenu površina nakon sanacije te

postupke sanacije polja nakon njegovo

rudarstvu (NN 35/95).

- Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te

ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i pren

- Kod vodenih površina nastalih eksploatacijom ublažavanje dubina i uređivanje obale i pristupa jezerima.

članak 10.

8.1.18. Na područjima predloženim za zaštitu, ovim Planom prema Zakonu o zaštiti p

zaštićenim područjima, istraživanja i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, može se vršiti samo uz

prethodno pribavljeno mišljenje Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti KKŽ i uz suglasnost ministarstva

nadležnog za poslove zaštite prirode.

članak 13.

11.3.3. Za planirana, postojeća i napuštena eksploatacijska polja odrediti mjere praćenja i korištenja

postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti

prostora. Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš (NN br. 59/2000.), kao i za ostale

građevine od županijskog značaja.




Nakon završetka eksploatacije, polja je potrebno sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s

izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.

Postojeća eksploatacijska polja dozvoljeno je proširivati uz poštivanje uvjeta propisanih zakonom te uz


3.3.2. Planirana eksploatacijska polja:

A) šljunka i pijeska: Mlađ 1, Autoput, Mladje, Zlatno jezero, Tori, Mekiš, Ločice, Ledveničko polje,

Netečje, Jagnježđe 2, Vidak, Čepelovac II, Berek, Gornje grmlje, Pod brestom, Za Klarom i Leščare (Karta 3.).

Navedene lokacije uvrštene su temeljem PPUO/G, a sve odredbe predviđene za postojeća eksploatacijsk

polja odnose se i na navedena planirana polja. Za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je poštivati uvjete

propisane zakonom te odredbe PPŽ i PPUO/G.

prostorima zaštićenih dijelova prirode, zabranjuje se otvaranje novih eksploatacijskih polja, a


Za otvaranje novih ili proširivanje postojećih eksploatacijskih polja na području evidentiranih planira

, nužno je ishoditi uvjete i suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima županije i nadležnog ministarstva za poslove zaštite prirode.

3.3.8. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina i slojnih voda ne smiju biti udaljene manje od: 100

m od ruba javnih građevina i stambenih zgrada, 50 m od ruba pojasa javnih prometnica i zaštitnog pojasa

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, može se dozvoliti smještaj građevina



3.3.9. Sanacija eksploatacijskih polja:

Da bi se prostor nakon eksploatiranja lakše priveo svrsi tijekom same eksploatacije potrebno je u


postupke sanacije polja nakon njegovog zatvaranja što je određeno Rudarskim projektom u skladu sa Zakonom o

Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te

ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i prenamjenu u površine druge namjene (šume, livade i sl.).

Kod vodenih površina nastalih eksploatacijom ublažavanje dubina i uređivanje obale i pristupa jezerima.

8.1.18. Na područjima predloženim za zaštitu, ovim Planom prema Zakonu o zaštiti p



oslove zaštite prirode.



Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš (NN br. 59/2000.), kao i za ostale

građevine od županijskog značaja.“




Nakon završetka eksploatacije, polja je potrebno sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s

Postojeća eksploatacijska polja dozvoljeno je proširivati uz poštivanje uvjeta propisanih zakonom te uz


Autoput, Mladje, Zlatno jezero, Tori, Mekiš, Ločice, Ledveničko polje,

, Gornje grmlje, Pod brestom, Za Klarom i Leščare (Karta 3.).

m PPUO/G, a sve odredbe predviđene za postojeća eksploatacijska

potrebno je poštivati uvjete

, zabranjuje se otvaranje novih eksploatacijskih polja, a


području evidentiranih planiranih

, nužno je ishoditi uvjete i suglasnost Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

da ne smiju biti udaljene manje od: 100

50 m od ruba pojasa javnih prometnica i zaštitnog pojasa

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, može se dozvoliti smještaj građevina za eksploataciju šljunka,



Da bi se prostor nakon eksploatiranja lakše priveo svrsi tijekom same eksploatacije potrebno je u


g zatvaranja što je određeno Rudarskim projektom u skladu sa Zakonom o

Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te

amjenu u površine druge namjene (šume, livade i sl.).

Kod vodenih površina nastalih eksploatacijom ublažavanje dubina i uređivanje obale i pristupa jezerima.

8.1.18. Na područjima predloženim za zaštitu, ovim Planom prema Zakonu o zaštiti prirode, kao i na već





Za planirana polja obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš (NN br. 59/2000.), kao i za ostale




Napomana izrađivača studije: U PPkoristi naziv Berek, a odnosi se na predmetno eksploatacijsko polje "Severovci", koje je odobreno 2009. g.

3.1.2. Prostorni plan grada

Lokacija zahvata ili eksploatacijsko polje

plana uređenja Grada Đurđevca

poglavlju:

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU

Članak 4.

Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su građevinska područja, odnosno zo

locirane izvan naselja, i namijenjena uređenju i gradnji građevina:

- za istraživanje i iskorištavanje minera

Gat, te planirani istražni prostori i eksploatacije „

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 10.

2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

- postojeće eksploatacijsko polje pijeska „Gat“

šljunka „Preložnički berek“ i „ Čepelovac“

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU3.2.1. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Članak 88.

Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospod

područje Grada Đurđevca, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu

1 : 25.000, a odnose se na:

- površine istražnih prostora i planirane eksploatacije šljunka i pijeska „

Članak 89.

- uvjeti obavljanja istražnih djelatnosti i eksploatacije mineralnih sirovina, unutar kartografskim prikazima

prikazanih područja istražnih prostora i eksploatacijskih polja šljunka i pijeska, utvrđuju se temeljem posebnih

propisa,

- utvrđivanje granica eksploatacijskih polja moguće je sukladno rješenju provedene procjene utjecaja na okoliš.

5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

Članak 131.

- idejnim rješenjem planirane državne ceste

do postojećih naselja Grkine i Severovci, do izdvojenih građevinskih područja i eksploatacijskih polja šljunka i

pijeska te do poljoprivrednih površina.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova, posebnih studija i projekata i način primjene prostornih planova

Obavezna je izrada sanacijskih projekata, te sanacije za:




U PPŽ iz 2001. i 2007. g. se za planirana eksploatacijska polja, između ostalih, naziv Berek, a odnosi se na predmetno eksploatacijsko polje "Severovci", koje je odobreno 2009. g.

grada

eksploatacijsko polje "Severovci", određena je i odredbama za provođenje

(u nastavku studije PPUG) što je izrijekom navedeno knjigom II. PPUG

UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su građevinska područja, odnosno zo

locirane izvan naselja, i namijenjena uređenju i gradnji građevina: - u svrhu gospodarskih djelatnosti:

za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina - područje postojeće eksploatacije i separacije šljunka

eksploatacije „Preložnički berek“ i „Čepelovac“.

UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

eksploatacijsko polje pijeska „Gat“ i planirani istražni prostori i eksploatacijska polja pijeska i

Čepelovac“.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU 3.2.1. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospod


površine istražnih prostora i planirane eksploatacije šljunka i pijeska „Preložnički berek

vjeti obavljanja istražnih djelatnosti i eksploatacije mineralnih sirovina, unutar kartografskim prikazima


tvrđivanje granica eksploatacijskih polja moguće je sukladno rješenju provedene procjene utjecaja na okoliš.

UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE

ane državne ceste - podravske brze ceste treba predvidjeti zamjenske pristupe


e do poljoprivrednih površina.

9. MJERE PROVEDBE PLANA


Obavezna je izrada sanacijskih projekata, te sanacije za:




Ž iz 2001. i 2007. g. se za planirana eksploatacijska polja, između ostalih, naziv Berek, a odnosi se na predmetno eksploatacijsko polje "Severovci", koje je odobreno 2009. g.

", određena je i odredbama za provođenje Prostornog

ijekom navedeno knjigom II. PPUG u

Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su građevinska područja, odnosno zone,

u svrhu gospodarskih djelatnosti:

područje postojeće eksploatacije i separacije šljunka

planirani istražni prostori i eksploatacijska polja pijeska i

Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za


Preložnički berek“ i „Čepelovac“,

vjeti obavljanja istražnih djelatnosti i eksploatacije mineralnih sirovina, unutar kartografskim prikazima


tvrđivanje granica eksploatacijskih polja moguće je sukladno rješenju provedene procjene utjecaja na okoliš.

UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE

podravske brze ceste treba predvidjeti zamjenske pristupe






- eksploatacijska polja na kojima je završena eksploatacija,

- svih zahvata s namjenom iskorištava

ukupnih rezervi 200 000 m

Napomana izrađivača studije: U PPizmeđu ostalih, koristi naziv "Preložnički bje odobreno 2009. g.

Kod izrade PPŽ i PPUG Đurđevca za lokaciju zahvata

drugačijim nazivima za predmetnu lokaciju budući su spomenuti p

rješenje o odobrenom eksploatacijskom polju "Severovci" s tim nazivom izdano je s 28.5.2009. g. U tekstu PPŽ

predmetna lokacija na kojoj je planirana eksploatacija građevnog pijeska i šljunka navodi se po

dok u PPUG-u nosi naziv "Preložnički Berek" što je i naglašeno u izvodima koji su citirani prethodno u poglavlju, a

oba naziva odnose se na odobreno eksploatacijsko polje

Navedeno je obrazložio i Zavod za prostorno uređenje

izdavanje odobrenja za istraživanje građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci" od 28.5.2008. g.

(preslika očitovanja u tekstualnim prilozima).

Budući je lokacija predmetnog zahvata za smj

i šljunka, u proteklom razdoblju razmatrana kroz nekoliko generacija dokumenta prostornog uređenja, analizirana

su sva ograničenja i mogućnosti prostora u odnosu na postojeće prirodne i stečene v

eksploatacijsko polje "Severovci" na ovoj lokaciji razmatrano istima samo pod drugim nazivom. Prema navedenim

izvodima iz prostorno planske dokumentacije, a nakon usklađivanja naziva lokacije zahvata s PPŽ

Đurđevca prostor eksploatacijskog polja "Severovci" biti će i u tome dijelu usklađen s odredbama dokumenata

prostornog planiranja.

Sukladno odredbi članka 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 967/09) podatke o

usklađenosti zahvata s važećom prost

zahvat u okolišu planiran odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja, izdaje tijelo nadležno prema zakonu

kojim se uređuje prostorno uređenje. Prema članku 4. Uredbe o određivanju zahvat

koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku dozvolu i/ili građevinsku

dozvolu (NN 116/07) isto je nadležno i za izdavanje potvrde ili uvjerenja.

Mišljenje da je eksploatacijsko polje

uređenja, izdala je Uprava za prostorno uređenje,

klasom: 350-02/09-02/23 i ur.broj: 531

3.2. BIORAZNOLIKOST

3.2.1. Zaštićena područja

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), na prostoru Grada Đurđevca, zaštićena je jedna

cjelina. Dio pijeska pod nazivom Đurđevački pijesci, proglašeno je 1963. g. posebnim geografsko

rezervatom kao lako prepoznatljiv

vegetacije gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste, te

jedinstvenim pješčanim formama i dinamikom. Rezervat obuhvaća 19,5 ha pijes

dodatnih 3,0263 ha površine. Rezervat je udaljen 3,0 km južno od lokacije zahvata.




eksploatacijska polja na kojima je završena eksploatacija,

svih zahvata s namjenom iskorištavanja mineralnih sirovina kapaciteta 50.000 m

ukupnih rezervi 200 000 m3 i više.“

U PPUG iz 2004. i 2008. g. se za planirane istražne prostore i "Preložnički berek", a odnosi se na predmetno eksploatacijsko polje "Severovci", koje

Kod izrade PPŽ i PPUG Đurđevca za lokaciju zahvata, eksploatacijsko polje "Severovci" baratalo se

drugačijim nazivima za predmetnu lokaciju budući su spomenuti planovi i izmjene usvojeni do 2008. i 2004. g., a

rješenje o odobrenom eksploatacijskom polju "Severovci" s tim nazivom izdano je s 28.5.2009. g. U tekstu PPŽ

predmetna lokacija na kojoj je planirana eksploatacija građevnog pijeska i šljunka navodi se po

u nosi naziv "Preložnički Berek" što je i naglašeno u izvodima koji su citirani prethodno u poglavlju, a

odobreno eksploatacijsko polje "Severovci".

Navedeno je obrazložio i Zavod za prostorno uređenje Koprivničko - križevačke županije u očitovanju za


(preslika očitovanja u tekstualnim prilozima).

Budući je lokacija predmetnog zahvata za smještaj aktivnosti u prostoru, eksploatacija građevnog pijeska


su sva ograničenja i mogućnosti prostora u odnosu na postojeće prirodne i stečene v


izvodima iz prostorno planske dokumentacije, a nakon usklađivanja naziva lokacije zahvata s PPŽ

tor eksploatacijskog polja "Severovci" biti će i u tome dijelu usklađen s odredbama dokumenata


usklađenosti zahvata s važećom prostorno - planskom dokumentacijom, odnosno potvrdu ili uvjerenje da je


kojim se uređuje prostorno uređenje. Prema članku 4. Uredbe o određivanju zahvat


dozvolu (NN 116/07) isto je nadležno i za izdavanje potvrde ili uvjerenja.

eksploatacijsko polje "Severovci" planirano odgovarajućim dokumentima prostornog

Uprava za prostorno uređenje, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i grad

i ur.broj: 531-06-09-2 AMT od 20.10.2009. g., a isto je priložen


cjelina. Dio pijeska pod nazivom Đurđevački pijesci, proglašeno je 1963. g. posebnim geografsko

rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u R Hrvatskoj s namjerom očuvanja osebujne


jedinstvenim pješčanim formama i dinamikom. Rezervat obuhvaća 19,5 ha pijeska, a za zaštitu je planirano još

dodatnih 3,0263 ha površine. Rezervat je udaljen 3,0 km južno od lokacije zahvata.




nja mineralnih sirovina kapaciteta 50.000 m3/god., odnosno

e istražne prostore i eksploatacijska polja, , a odnosi se na predmetno eksploatacijsko polje "Severovci", koje

eksploatacijsko polje "Severovci" baratalo se

lanovi i izmjene usvojeni do 2008. i 2004. g., a

rješenje o odobrenom eksploatacijskom polju "Severovci" s tim nazivom izdano je s 28.5.2009. g. U tekstu PPŽ-a

predmetna lokacija na kojoj je planirana eksploatacija građevnog pijeska i šljunka navodi se pod nazivom "Berek",

u nosi naziv "Preložnički Berek" što je i naglašeno u izvodima koji su citirani prethodno u poglavlju, a

križevačke županije u očitovanju za


eštaj aktivnosti u prostoru, eksploatacija građevnog pijeska


su sva ograničenja i mogućnosti prostora u odnosu na postojeće prirodne i stečene vrijednosti prostora jer je


izvodima iz prostorno planske dokumentacije, a nakon usklađivanja naziva lokacije zahvata s PPŽ-om i PPUG

tor eksploatacijskog polja "Severovci" biti će i u tome dijelu usklađen s odredbama dokumenata


planskom dokumentacijom, odnosno potvrdu ili uvjerenje da je


kojim se uređuje prostorno uređenje. Prema članku 4. Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za


" planirano odgovarajućim dokumentima prostornog

prostornog uređenja i graditeljstva s

je priloženo u tekstualnim prilozima.


cjelina. Dio pijeska pod nazivom Đurđevački pijesci, proglašeno je 1963. g. posebnim geografsko - botaničkim

Hrvatskoj s namjerom očuvanja osebujne


ka, a za zaštitu je planirano još




Dokumentima prostornog uređenja, predviđen je za zaštitu Park Sv. Jurja u Đurđevcu u kategoriji

spomenika parkovne arhitekture. Park je uda

3.2.2. Ekološki sustavi i staništa

Staništa i biljni svijet

Prema biljno geografskom položaju i raščlanjenosti R Hrvatske, eksploatacijsko polje i njegova šira

okolica, smješteni su u eurosibirsko

utvrđene i kasnije u tekstu spomenute određene biljne vrste temeljem rekognosciranja terena i uvida u ostale

pisane izvore. Obilaskom terena, u kolovozu i rujnu 2009. g

vrste.

Prema izvatku iz karte staništa (tekstualni prilozi), u skladu s člankom 5. Pravilnika o vrstama stanišnih

tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje s

7/06), (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, izvod ur.

njegovoj okolici se ne nalaze prirodna staništa koja predstavljaju ugrožene i rijetke tipove staništa.

Prema tumaču karte utvrđeni su slijedeći tipovi staništa (NKS kod i ime): D12

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, E21

hrastovo - grabove i čiste grabove šume, J11

kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje.

Tijekom obilaska terena, utvrđeno je nekoliko tipova staništa i biljnih zajednica. Na sjevernom dijelu

eksploatacijskog polja nalaze se nasadi euroame

jugozapadnom dijelu polja. Na tom dijelu lokacije zahvata proširila se invazivna vrsta velika zlatnica (

gigantea) koja zauzima većinu ove površine. Uz nju su prilikom obilaska terena evident

artemisiifolia) – također invazivna biljka, te drvenaste vrste biljaka kao što su: svibovina (

sremza (Prunus padus), poljski jasen (

robur) i orah (Juglans regia).

Na sjeveroistočnom, istočnom i južnom dijelu lokacije zahvata, razvila se šumska vegetacija koja je

utvrđena i istočno i južno od eksploatacijskog polja. Utvrđena su dva tipa šumskih staništa: mješovita šuma crne

johe i poljskog jasena sa sremzom i šuma hrasta lužnjaka i običnog graba.

Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom (As.

(E.2.1.5.)* je poplavna šuma srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih

periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u

vrijeme niskog vodostaja. Sloj drveća pokriva 70 do 80% površine. U njemu prevladava crna joha (

koja se nalazi u svom fiziološkom optimumu. U pojedinim je sastojinama jače primiješan poljski jasen (

angustifolia). Inače on dolazi tu i tamo uz poneki nizinski brijest (

sušnim povišenim mjestima nalaze se

Sloj grmlja pokriva prosječno 60% površine. U njemu dolazi vrlo obilno plava kupina (

(Crataegus monogyna), lijeska (Corylus avellana

crna bazga (Sambucus nigra), crvena hudika (

100% površine, vrlo veliku pokrovnost ima obična vlasnjača (

(Polygonum hydropiper) u jesenskom aspektu.





spomenika parkovne arhitekture. Park je udaljen oko 2,0 km zapadno od lokacije zahvata (P

2. Ekološki sustavi i staništa

geografskom položaju i raščlanjenosti R Hrvatske, eksploatacijsko polje i njegova šira

birsko - sjevernoameričkoj regiji, ilirskoj provinciji. Na području obuhvata zahvata su


pisane izvore. Obilaskom terena, u kolovozu i rujnu 2009. g. nisu utvrđene zaštićene i strogo zaštićene biljne


tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje s

d za zaštitu prirode, izvod ur.broj: 434/09-354 od 30.7.2009.), na području zahvata i


utvrđeni su slijedeći tipovi staništa (NKS kod i ime): D12

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, E21 - poplavne šume crne johe i poljskog jasena, E31

grabove i čiste grabove šume, J11 - aktivna seoska područja, A221 - povremeni vodotoci i A2412

kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje.


eksploatacijskog polja nalaze se nasadi euroameričke topole (E.9.3.5.)* koji su posječeni na zapadnom i

jugozapadnom dijelu polja. Na tom dijelu lokacije zahvata proširila se invazivna vrsta velika zlatnica (

) koja zauzima većinu ove površine. Uz nju su prilikom obilaska terena evident

također invazivna biljka, te drvenaste vrste biljaka kao što su: svibovina (

), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), obični grab (Carpinus betulus



skog jasena sa sremzom i šuma hrasta lužnjaka i običnog graba.

Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom (As. Pruno-Fraxinetum angustifoliae

(E.2.1.5.)* je poplavna šuma srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih


vrijeme niskog vodostaja. Sloj drveća pokriva 70 do 80% površine. U njemu prevladava crna joha (

alazi u svom fiziološkom optimumu. U pojedinim je sastojinama jače primiješan poljski jasen (

). Inače on dolazi tu i tamo uz poneki nizinski brijest (Ulmus minor) i hrast lužnjak (

sušnim povišenim mjestima nalaze se klen (Acer campestre) i grab (Carpinus betulus).

Sloj grmlja pokriva prosječno 60% površine. U njemu dolazi vrlo obilno plava kupina (

Corylus avellana), sremza (Prunus padus), obična kurika (

), crvena hudika (Viburnum opulus) i td. U sloju prizemnog rašća, koji pokriva 70 do

100% površine, vrlo veliku pokrovnost ima obična vlasnjača (Poa trivialis) u proljetnome, a vodeni dvornik

nskom aspektu.





m zapadno od lokacije zahvata (Prilog 3, list 3).

geografskom položaju i raščlanjenosti R Hrvatske, eksploatacijsko polje i njegova šira

sjevernoameričkoj regiji, ilirskoj provinciji. Na području obuhvata zahvata su


. nisu utvrđene zaštićene i strogo zaštićene biljne


tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN

7.2009.), na području zahvata i


utvrđeni su slijedeći tipovi staništa (NKS kod i ime): D12 - mezofilne živice i šikare

poplavne šume crne johe i poljskog jasena, E31 - mješovite

povremeni vodotoci i A2412 -


ričke topole (E.9.3.5.)* koji su posječeni na zapadnom i

jugozapadnom dijelu polja. Na tom dijelu lokacije zahvata proširila se invazivna vrsta velika zlatnica (Solidago

) koja zauzima većinu ove površine. Uz nju su prilikom obilaska terena evidentirane: ambrozija (Ambrosia

također invazivna biljka, te drvenaste vrste biljaka kao što su: svibovina (Cornus sanguinea),

Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus



Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959)

(E.2.1.5.)* je poplavna šuma srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja na tlima koja su


vrijeme niskog vodostaja. Sloj drveća pokriva 70 do 80% površine. U njemu prevladava crna joha (Alnus glutinosa)

alazi u svom fiziološkom optimumu. U pojedinim je sastojinama jače primiješan poljski jasen (Fraxinus

) i hrast lužnjak (Quercus robur). Na

).

Sloj grmlja pokriva prosječno 60% površine. U njemu dolazi vrlo obilno plava kupina (Rubus caesius), glog

), obična kurika (Euonymus europaeus),

) i td. U sloju prizemnog rašća, koji pokriva 70 do

) u proljetnome, a vodeni dvornik




Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija) (As.

"typicum" Rauš 1969) (E.3.1.1)* predstavlja mješovitu šumu hrasta lužnjaka i običnog graba, a najznačajnija je

šumska zajednica planarnog vegetacijskog pojasa koja se razvija izvan dohvata poplavnih voda. Najznačajniji

edifikator u sloju drveća je hrast lužnjak (

drveća pokriva 90 - 100% površine s izrazito razvijenom glavnom

Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te pokriva 2

klen (Acer campestre), obična kurika (

sanguinea) i dr. Od grmova koji su vezani za subasocijaciju ističe se u prvom redu obična kurika (

europaeus). Slično pokazuje usku povezanost s tipičnom šumom klen (

(glogovi i dr.) koji se javljaju u zajednici dosta često, iako nisu za

Sloj prizemnog rašća pokriva 25

su: šumarice (Anemone nemorosa,

šumski šaš (Carex sylvatica), pravi blaženak (

chamaedris), obična bahornica (Circaea lutetiana

ovata), jaglac (Primula vulgaris), visibaba (


Uz spomenutu šumsku vegetaciju, razvijena je i vegetacija mezofilnih živica i šikara kontin

izuzetno primorskih krajeva (Red Prunetalia spinosae

zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih p

svib (Cornus sanguinea), kurika (

razvijenih u obliku grmova grab (

Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živ

cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

Uz sjevernu i sjeveroistočnu granicu eksploatacijskog polja teče

obrastao močvarnom vegetacijom (A.4.1.)* od koje dominira trska (

dominira crna joha (Alnus glutinosa

smreke (E.9.2.1.)*, a u bližoj okolici i moza

(Napomena: oznaka * označava k


7/06).




Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija) (As. Carpino betuli

Rauš 1969) (E.3.1.1)* predstavlja mješovitu šumu hrasta lužnjaka i običnog graba, a najznačajnija je

getacijskog pojasa koja se razvija izvan dohvata poplavnih voda. Najznačajniji

edifikator u sloju drveća je hrast lužnjak (Quercus robur), a subedifikator obični grab (

100% površine s izrazito razvijenom glavnom i sporednom etažom.

Sloj grmlja je dosta slabo razvijen te pokriva 2 - 10% površine, a tvore ga glog (

), obična kurika (Euonymus europaeus), divlja kruška (Pyrus pyraster

oji su vezani za subasocijaciju ističe se u prvom redu obična kurika (

). Slično pokazuje usku povezanost s tipičnom šumom klen (Acer campestre

(glogovi i dr.) koji se javljaju u zajednici dosta često, iako nisu za nju vezani.

Sloj prizemnog rašća pokriva 25-80% površine i nije osobito bogat s obzirom na broj vrsta, a najznačajnije

, Anemone ranunculoides), zlatica (Ranunculus ficaria

), pravi blaženak (Geum urbanum), čestoslavice (Veronica montana

Circaea lutetiana), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus

), visibaba (Galanthus nivalis), šumski čistac (Stachys sylvatica

Bistra Slika 3.2.2.2. Pogled na veći dio eksploatacijskog polja

obrastao uglavnom zlatnicom

Uz spomenutu šumsku vegetaciju, razvijena je i vegetacija mezofilnih živica i šikara kontin

Prunetalia spinosae R. Tx. 1952) (D.1.2.)*. Čine je skup više manje mezofilnih

zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih ponajprije od pravih grmova: kalina (

, kurika (Euonymus europaeus), trnina (Prunus spinosa) i dr. te djelomično drveća

razvijenih u obliku grmova grab (Carpinus betulus), glog (Crataegus monogyna), klen (

Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove


Uz sjevernu i sjeveroistočnu granicu eksploatacijskog polja teče potok Bistra, koji je velikim dijelom

arnom vegetacijom (A.4.1.)* od koje dominira trska (Phragmites australis

Alnus glutinosa). Uz sjeverozapadnu granicu, ali izvan eksploatacijskog polja, nalaze se nasadi

smreke (E.9.2.1.)*, a u bližoj okolici i mozaične kultivirane površine (I.2)*.

oznaka * označava kôd Nacionalne klasifikacije staništa utvrđene Pravilnikom o vrstama stanišnih





Carpino betuli-Quercetum roboris

Rauš 1969) (E.3.1.1)* predstavlja mješovitu šumu hrasta lužnjaka i običnog graba, a najznačajnija je

getacijskog pojasa koja se razvija izvan dohvata poplavnih voda. Najznačajniji

), a subedifikator obični grab (Carpinus betulus). Sloj

i sporednom etažom.

10% površine, a tvore ga glog (Crataegus monogyna),

Pyrus pyraster), svib (Cornus

oji su vezani za subasocijaciju ističe se u prvom redu obična kurika (Euonymus

Acer campestre). Znatan je broj grmova

80% površine i nije osobito bogat s obzirom na broj vrsta, a najznačajnije

Ranunculus ficaria), ljubica (Viola silvestris),

Veronica montana, Veronica

Ruscus aculeatus), jajoliki čopotac (Listera

Stachys sylvatica) i dr.

Slika 3.2.2.2. Pogled na veći dio eksploatacijskog polja

obrastao uglavnom zlatnicom

Uz spomenutu šumsku vegetaciju, razvijena je i vegetacija mezofilnih živica i šikara kontinentalnih,

R. Tx. 1952) (D.1.2.)*. Čine je skup više manje mezofilnih

od pravih grmova: kalina (Ligustrum vulgare),

) i dr. te djelomično drveća

), klen (Acer campestre) i sl.

ica između poljoprivrednih površina, uz rubove


Bistra, koji je velikim dijelom

Phragmites australis). Od drvenastih vrsta

). Uz sjeverozapadnu granicu, ali izvan eksploatacijskog polja, nalaze se nasadi

d Nacionalne klasifikacije staništa utvrđene Pravilnikom o vrstama stanišnih





Životinjski svijet

Šire područje eksploatacijskog polja nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Uz

Bistra su zabilježeni brojni kukci među kojima ima i predstavnika vretenaca (

močvarnom vegetacijom predstavlja idealno stanište za vodozemce, a uvidom u literaturu i na temelju

prethodnih istraživanja, utvrđeno je da šire područje lokacije zahvata nastanjuju slijedeće vrste: zelena krastača

(Pseudepidalea viridis), crveni mukač

temporaria), veliki panonski vodenjak

(Pelophylax ridibunda). Uz vodozemce ovdje

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti vrstama ptica koje su neposredno vezane uz vodne površine,

bilo da se radi o jezerskim površinama ili rijeci Dravi. Brojnim ornitološkim istraživanjima ptica koje su vezane uz

vodena staništa, na području rijeke Drave i umjetnih jezera Koprivničkog područja je utvrđen velik broj različitih

vrsta ptica vezanih uz vodena staništa. Utvrđivanjem riječnih obala i eksploatacijom šljunka iz riječnih korita

posebno su ugrožene mala čigra (Sterna albifrons

sljepčić (Charadrius dubius), vodomar (

nekadašnjih šljunčara vrijednost može povećati ako postanu biološki bogati i estetski zadovo

Postoje primjeri koji pokazuju da obale šljunčara mogu postati stanište bregunica i pčelarica te tako postati dobar

primjer kako šljunčara može poslužiti kao stanište strogo zaštićenih vrsta i pridonositi povećanju biološke

raznolikosti.

Na lokaciji zahvata su posječeni nasadi topole i ovaj prostor je nastanila velika zlatnica, a nalaz

pa obitavaju vrste ptica vezane uz šumska staništa i staništa šikara.

2009. g. zabilježene su vrana (Corvus corone cornix

domesticus), poljski vrabac (Passer montanus

Šikare i šume na lokaciji zahvata predstavljaju idealno stanište za sisavce, a kako je lok

smještena na lovištu, ovdje obitavaju u velikom broju pojedine vrste divljači kao što su zec (

srna (Capreolus capreolus), divlja svinja (

miševi.

Tablica 3.2.2.1. Strogo zaštićene zavičajne svojte

RED PORODICA

CHIROPTERA Rhinolphidae

Vespertilionidae

RODENTIA Myoxidae

Muridae

ANSERIFORMES Anatidae

CICONIFORMES Ardeidae

Ciconiidae

CHARADRIFORMES Charadriidae

Scolopacidae




Šire područje eksploatacijskog polja nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Uz

Bistra su zabilježeni brojni kukci među kojima ima i predstavnika vretenaca (Odonata

predstavlja idealno stanište za vodozemce, a uvidom u literaturu i na temelju


), crveni mukač (Bombina bombina), gatalinka (Hyla arborea), livadna smeđa žaba

), veliki panonski vodenjak (Triturus dobrogicus), smeđa krastača (Bufo bufo

). Uz vodozemce ovdje se nalazi nekoliko vrsta gmazova koji su spomenuti u tabl



ke Drave i umjetnih jezera Koprivničkog područja je utvrđen velik broj različitih


Sterna albifrons), bregunica (Riparia riparia), pčelarica (

), vodomar (Alcedo atthis). Iskustvo je na više mjesta pokazalo da se na predjelima

nekadašnjih šljunčara vrijednost može povećati ako postanu biološki bogati i estetski zadovo



Na lokaciji zahvata su posječeni nasadi topole i ovaj prostor je nastanila velika zlatnica, a nalaz

pa obitavaju vrste ptica vezane uz šumska staništa i staništa šikara. Za vrijeme obilaska terena u kolovozu i rujnu

Corvus corone cornix), svraka (Pica pica), gačac (Corvus frugilegus

Passer montanus) i fazan (Phasianus colchicus).

Šikare i šume na lokaciji zahvata predstavljaju idealno stanište za sisavce, a kako je lok

ovdje obitavaju u velikom broju pojedine vrste divljači kao što su zec (

divlja svinja (Sus scrofa), lisica (Vulpes vulpes) i dr. Od malih sisavaca tu su rovke i

ca 3.2.2.1. Strogo zaštićene zavičajne svojte

PORODICA VRSTA - Znanstveno ime VRSTA

CHORDATA – SVITKOVCI

MAMMALIA – SISAVCI

Rhinolphidae Rhinolophus ferrumequinum Veliki potkovnjak

Vespertilionidae Barbastella barbastellus Širokouhi mračnjak

Myotis bechsteini Velikouhi šišmiš

Myotis myotis Veliki šišmiš

Plecotus austriacus Sivi dugoušan

Muscardinus avellanarius Puh lješnikar

Myoxus glis Sivi puh

Circetus circetus Veliki hrčak

AVES – PTICE

Anas strepera Patka kreketaljka

Anser anser Divlja guska

Ardea purpurea Čaplja danguba

Ciconiidae Ciconia ciconia Roda

Ciconia nigra Crna roda

Charadriidae Charadrius dubius Kulik sljepčić

Scolopacidae Actitis hypoleucos Mala prutka




Šire područje eksploatacijskog polja nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Uz potok

Odonata). Potok koji je obrastao

predstavlja idealno stanište za vodozemce, a uvidom u literaturu i na temelju


), livadna smeđa žaba (Rana

Bufo bufo) te velika zelena žaba

nalazi nekoliko vrsta gmazova koji su spomenuti u tablicama.



ke Drave i umjetnih jezera Koprivničkog područja je utvrđen velik broj različitih


), pčelarica (Merops apiaster), kulik

). Iskustvo je na više mjesta pokazalo da se na predjelima

nekadašnjih šljunčara vrijednost može povećati ako postanu biološki bogati i estetski zadovoljavajući biotopi.



Na lokaciji zahvata su posječeni nasadi topole i ovaj prostor je nastanila velika zlatnica, a nalaze se i šume

obilaska terena u kolovozu i rujnu

Corvus frugilegus), vrabac (Passer

Šikare i šume na lokaciji zahvata predstavljaju idealno stanište za sisavce, a kako je lokacija zahvata

ovdje obitavaju u velikom broju pojedine vrste divljači kao što su zec (Lepus europaeus),

) i dr. Od malih sisavaca tu su rovke i

VRSTA - Hrvatsko ime

Veliki potkovnjak

Širokouhi mračnjak

Velikouhi šišmiš

Veliki šišmiš

Sivi dugoušan

Puh lješnikar

Sivi puh

Veliki hrčak

Patka kreketaljka

Divlja guska

Čaplja danguba

Roda

Crna roda

ulik sljepčić

Mala prutka




Sternidae

CORACIFORMES Alcedinidae

Meropidae

Upupidae

FALCONIFORMES Accipitridae

Falconidae

PASSERIFORMES Alaudidae

Emberizidae

Hirundinidae

Laniidae

Muscicapidae

PELECANIFORMES Phalacrocoracidae

STRIGIFORMES Strigidae

Tytonidae

SAURIA Lacertidae

SERPENTES Colubridae

TESTUDINES Emydae

ANURA Bufonidae

Discoglossidae

Hylidae

Ranidae

URODELA Salamandridae

LEPIDOPTERA Lycaenidae

Nymphalidae

Papilionidae

Pieridae


RED PORODICA

CARNIVORA Mustelidae




Gallinago media Šljuka livadarka

Sterna albifrons Mala čigra

Sterna hirundo Obična čigra

Alcedinidae Alcedo atthis Vodomar

Meropidae Merops apiaster Pčelarica

Upupa epops Pupavac

Accipitridae Accipiter gentilis Jastreb

Accipiter nisus Kobac ptičar

Buteo buteo Škanjac

Haliaeetus albicilla Štekavac

Falconidae Falco tinnunculus Vjetruša

Alaudidae Alauda arvensis Poljska ševa

Galerida cristata Kukmasta ševa

Emberizidae Emberiza citrinella Žuta strnadica

Hirundinidae Hirundo rustica Lastavica

Riparia riparia Bregunica

Lanius collurio Rusi svračak

Muscicapidae Erithacus rubecula Crvendać

Hippolais icterina Žuti voljić

Luscinia svecica Modrovoljka

Phoenicurus ochruros Mrka crvenrepka

Phylloscopus trochilus Brezov zviždak

Phalacrocoracidae Phalacrocorax pygmaeus Mali vranac

Athene noctua Sivi ćuk

Strix aluco Šumska sova

Tytonidae Tyto alba Kukuvija

REPTILIA – GMAZOVI

Lacertidae Lacerta agilis Livadna gušterica

Colubridae Coronella austriaca Smukulja

Natrix tessellata Ribarica

Zamenis longissimus Bjelica

Emys orbicularis Barska kornjača

AMPHIBIA – VODOZEMCI

Bufonidae Pseudepidalea viridis Zelena krastača

Discoglossidae Bombina bombina Crveni mukač

Hyla arborea Gatalinka

Rana temporaria Livadna smeđa žaba

Salamandridae Triturus dobrogicus Veliki panonski vodenjak

ARTHROPODA – ČLANKONOŠCI

INSECTA – KUKCI

Lycaenidae Lycaena dispar Kiseličin crvenko

Maculinea nausithous Zagasiti livadni plavac

Maculinea telejus Veliki livadni plavac

Nymphalidae Euphydryas aurinia Močvarna riđa

Euphydryas maturna Mala svibanjska riđa

Lopinga achine Šumski okaš

Nymphalis vaualbum Šareni ve

Papilionidae Papilio machaon Lastin rep

Parnassius mnemosyne Crni apolon

Zerynthia polyxena Uskršnji leptir

Leptidea morsei Grundov šumski bijelac


PORODICA VRSTA - Znanstveno ime VRSTA

CHORDATA – SVITKOVCI

MAMMALIA – SISAVCI

Mustelidae Martes martes Kuna zlatica (L)




Šljuka livadarka

Mala čigra

Obična čigra

Vodomar

Pčelarica

Pupavac

Jastreb

Kobac ptičar

Škanjac

Štekavac

Vjetruša

ska ševa

Kukmasta ševa

Žuta strnadica

Lastavica

Bregunica

Rusi svračak

Crvendać

Žuti voljić

Modrovoljka

Mrka crvenrepka

Brezov zviždak

Mali vranac

Sivi ćuk

Šumska sova

Kukuvija

Livadna gušterica

Smukulja

Ribarica

Bjelica

Barska kornjača

Zelena krastača

Crveni mukač

Gatalinka

Livadna smeđa žaba

Veliki panonski vodenjak

Kiseličin crvenko

Zagasiti livadni plavac

Veliki livadni plavac

Močvarna riđa

Mala svibanjska riđa

Šumski okaš

Šareni ve

Lastin rep

Crni apolon

Uskršnji leptir

Grundov šumski bijelac

VRSTA - Hrvatsko ime

Kuna zlatica (L)




INSECTIVORA Erinaceidae

LAGOMORPHA Leporidae

RODENTIA Muridae

Sciuridae

Soricidae

ANSERIFORMES Anatidae

CHARADRIIFORMES Scolopacidae

CICONIIFORMES Ardeidae

COLUMBIFORMES Columbidae

CUCULIFORMES Cuculidae

GALLIFORMES Phasianidae

GRUIFORMES Rallidae

PASSERIFORMES Muscicapidae

SAURIA Anguidae

SERPENTES Colubrida

ANURA Bufonidae

Ranidae

LEPIDOPTERA Hesperiidae

Lycaenidae

Nymphalidae

U tablicama 3.2.2.1. i 3.2.2.2. je popis zaštićenih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje obitavaju na

široj lokaciji zahvata, a podaci o njihovom obitavanju su preuzeti iz postojeće literature. Podaci o rasprostranjenju

pojedinih vrsta šišmiša i leptira su pre

Neke od navedenih vrsta ptica kao što su one iz porodica Anatidae, Ardeidae, Charadriidae, Sternidae,

Alcedinidae, Meropidae i Phalacrocoracidae su vezane uglavnom za vodena staništa bilo da gnijezde uz vodene

površine ili ih koriste u potrazi za hranom. S obzirom da se lokacija zahvata nalazi uz

lokacije (oko 600 m istočno) je i šljunčara, postoji mogućnost povremenog pojavljivanja vrsta iz navedenih

porodica na lokaciji zahvata.

3.2.3. Ekološka mreža

Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, predmetno područje se ne nalazi unutar područja

ekološke mreže R Hrvatske. Najbliže takvo područje je #HR2000571, Đurđevački peski, udaljeno je 3,0 km južno

od lokacije zahvata. Cilj očuvanja ovog područja su divlje svojte pješčarskih gljiva te stanišni tipovi: kontinentalne

panonske sipine i travnjak duguljaste gladnice i vlasulje bradnice (C.3.2.1.1).




Mustela erminea Zerdav

Mustela nivalis Lasica (L)

Mustela putorius Tvor (L)

Erinaceidae Erinaceus concolor Bjeloprsi jež

Leporidae Lepus europaeus Europski zec (L)

Muridae Micromys minutus Patuljasti miš

Sciuridae Sciurus vulgaris Vjeverica

Soricidae Crocidura suaveolens Poljska rovka

Neomys anomalus Močvarna rovka

Neomys fodiens Vodenrovka

AVES – PTICE

Anatidae Anas platyrhynchos Divlja patka (L)

Cygnus olor Crvrnokljuni labud

Scolopacidae Gallinago gallinago Šljuka kokošica (L)

Scolopax rusticola Šljuka (L)

Ardeidae Ardea cinerea Siva čaplja

Columbidae Streptopelia decaocto Gugutka

Cuculidae Cuculus canorus Kukavica

Phasianidae Coturnix coturnix Prepelica (L)

Perdix perdix Trčka (L)

Fulica atra Liska (L)

Muscicapidae Turdus merula Kos

Turdus viscivorus Drozd imelaš

REPTILIA – GMAZOVI

Anguidae Anguis fragilis Sljepić

Colubridae Natrix natrix Bjelouška

AMPHIBIA – VODOZEMCI

Bufonidae Bufo bufo Smeđa krastača

Pelophylax ridibunda Velika zelena žaba

ARTHROPODA – ČLANKONOŠCI

INSECTA – KUKCI

Hesperiidae Heteropterus morpheus Sedefast debeloglavac

Lycaenidae Glaucopsyche alexis Kozlinčev plavac

Lycaena hippothoe Crvenorubi crvenko

Lycaena thersamon Mali dvornikov crvenko

Nymphalidae Apartura ilia Mala preljevnica

Apartura iris Velika preljevnica

Limenitis populi Topolnjak

3.2.2.1. i 3.2.2.2. je popis zaštićenih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje obitavaju na


pojedinih vrsta šišmiša i leptira su preuzeti iz pripadajućih crvenih knjiga.



e ili ih koriste u potrazi za hranom. S obzirom da se lokacija zahvata nalazi uz




ovog područja su divlje svojte pješčarskih gljiva te stanišni tipovi: kontinentalne

panonske sipine i travnjak duguljaste gladnice i vlasulje bradnice (C.3.2.1.1).




Zerdav

Lasica (L)

Tvor (L)

Bjeloprsi jež

Europski zec (L)

Patuljasti miš

rica

Poljska rovka

Močvarna rovka

Vodenrovka

Divlja patka (L)

Crvrnokljuni labud

Šljuka kokošica (L)

Šljuka (L)

Siva čaplja

Gugutka

Kukavica

Prepelica (L)

Trčka (L)

Liska (L)

Drozd imelaš

Bjelouška

Smeđa krastača

Velika zelena žaba

Sedefast debeloglavac

Kozlinčev plavac

Crvenorubi crvenko

Mali dvornikov crvenko

Mala preljevnica

Velika preljevnica

Topolnjak

3.2.2.1. i 3.2.2.2. je popis zaštićenih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje obitavaju na




e ili ih koriste u potrazi za hranom. S obzirom da se lokacija zahvata nalazi uz potok Bistra, a nedaleko od




ovog područja su divlje svojte pješčarskih gljiva te stanišni tipovi: kontinentalne




3.3. GEORAZNOLIKOST


U zoni izravnog i neizravnog utj

"Severovci" nema evidentiranih zaštićenih elemenata geološke baštine pa nema niti negativnog utjecaja na iste.

Razvojem rudarskih radova postoji mogućnost pronalaska fosilnih ostatak

koje se nalaze uz rijeku Dravu, u nekoliko navrata pronađeni paleontološki ostatci izumrlih prapovijesnih životinja

(mamut, vunasti nosorog, itd.).

3.3.2. Minerali i fosili

U mineraloško - petrografskom sastavu prevladava

je heterogenog silikatnog sastava, a prevladavaju valutice

škriljavaca, pješčenjaka i rožnjaka. Od minerala najzastupljeniji je kvarc.

3.4. HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE


Iako je Drava udaljena od Đurđevca više od 10 km, njezin je utjecaj znatan. Ona p

razinu podzemnih voda, i to najviše ljeti, jer je rijeka snježno

te je recipijent mreži vodotoka koja

Osnovna karakteristika vodotoka Đurđevca i njegove okolice je da su u prošlosti često mijenjale svoje

tokove, sve dok nisu regulirani. Sve tekućice pripadaju Dravskom slivu, a mo

bilogorske vodotoke i vodotoke berečnog područja. Zajedničko im je da sve utječu u sustav kanala Čivićevac

- Strug, koji je dug 28 km, a kod Đuretine se spaja s Kopanjekom i utječe u Dravu.

Litološka građa dravske potoline, te klimatski i hidrološki uvjeti omogućuju akumulaciju značajnih količina

podzemne vode. Dravski sedimentacijski bazen čine pijesci i šljunci. Režim podzemnih voda dravske doline je

posljedica klimatskih i hidroloških činitelja. Cjelokupno pod

obilježja nalazi se na bogatom vodonosniku podzemnih voda.

Na užem području lokacije zahvata, neposredno uz sjevernu granicu eksploatacijskog polja "Severovci"

koridor vodotoka Bistra s kakvoćom vode

prolazeći po nizinskom velikom naplavnom zemljištu, sustavom kanala

vodotok Bistra utječe u veći vodotok Čivićevac.

Slivna područja na teritoriju R Hrvatske određena su temeljem Odluke o utvrđivanju slivnih područja (NN

20/96, 98/98 i 5/99), prema čemu je područje predmetnog zahvata smješteno na

Drave i Dunava, 5. slivno područje

Grada Đurđevca.

Za vodoopskrbu, voda se crpi iz vodocrpilišta

Đurđevca. Vodocrpilište je od lokacije zahvata


Šire područje lokacije zahvata pripada dolini rijeke Drave koja je u morfološkom pogledu široka ravnica s

izraženim stepenicama vezanim za formiranje pojedinih riječnih terasa. Hidrološke i hidrog

uvjetovane su vodostajem rijeke Drave o kojem ovisi i razina podzemne vode u dravskom vodonosniku.





U zoni izravnog i neizravnog utjecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju


Razvojem rudarskih radova postoji mogućnost pronalaska fosilnih ostataka budući su na okolnim šljunčarama


petrografskom sastavu prevladavaju valutice metamorfnih i magmatskih stijena.

je heterogenog silikatnog sastava, a prevladavaju valutice granita, bazalta, andezita, niskometamorfnih

Od minerala najzastupljeniji je kvarc.

ROGEOLOŠKE ZNAČAJKE


Iako je Drava udaljena od Đurđevca više od 10 km, njezin je utjecaj znatan. Ona p

razinu podzemnih voda, i to najviše ljeti, jer je rijeka snježno - ledenjačkog režima. Drava je dominantan

te je recipijent mreži vodotoka koja je razvijenija na desnoj obali.


tokove, sve dok nisu regulirani. Sve tekućice pripadaju Dravskom slivu, a moguće ih je

bilogorske vodotoke i vodotoke berečnog područja. Zajedničko im je da sve utječu u sustav kanala Čivićevac

Strug, koji je dug 28 km, a kod Đuretine se spaja s Kopanjekom i utječe u Dravu.

ke potoline, te klimatski i hidrološki uvjeti omogućuju akumulaciju značajnih količina


posljedica klimatskih i hidroloških činitelja. Cjelokupno područje ovog dijela Podravine obzirom na hidrografska

obilježja nalazi se na bogatom vodonosniku podzemnih voda.

Na užem području lokacije zahvata, neposredno uz sjevernu granicu eksploatacijskog polja "Severovci"

s kakvoćom vode III/II (Prilog 4. list 3), koji spuštajući se paralelno s rijekom Dravom

prolazeći po nizinskom velikom naplavnom zemljištu, sustavom kanala drenira vodu i u zaseoku Batinske

vodotok Bistra utječe u veći vodotok Čivićevac. Na lokaciji zahvata ne postoje površinski tokovi.


20/96, 98/98 i 5/99), prema čemu je područje predmetnog zahvata smješteno na

dručje "Bistra" koje obuhvaća područje dijelova Koprivničko

Za vodoopskrbu, voda se crpi iz vodocrpilišta Đurđevac 2, koje je smješteno jugoistočno

od lokacije zahvata udaljeno oko 4,5 km u pravcu jugozapada.



izraženim stepenicama vezanim za formiranje pojedinih riječnih terasa. Hidrološke i hidrog





ecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju


a budući su na okolnim šljunčarama


ju valutice metamorfnih i magmatskih stijena. Šljunak

granita, bazalta, andezita, niskometamorfnih

Iako je Drava udaljena od Đurđevca više od 10 km, njezin je utjecaj znatan. Ona ponajprije djeluje na

Drava je dominantan vodotok


guće ih je podijeliti u dvije skupine:

bilogorske vodotoke i vodotoke berečnog područja. Zajedničko im je da sve utječu u sustav kanala Čivićevac - Rog

ke potoline, te klimatski i hidrološki uvjeti omogućuju akumulaciju značajnih količina


ručje ovog dijela Podravine obzirom na hidrografska

Na užem području lokacije zahvata, neposredno uz sjevernu granicu eksploatacijskog polja "Severovci", je

koji spuštajući se paralelno s rijekom Dravom i

vodu i u zaseoku Batinske,

e površinski tokovi.


20/96, 98/98 i 5/99), prema čemu je područje predmetnog zahvata smješteno na B) Vodno područje slivova

Koprivničko - križevačke županije i

oje je smješteno jugoistočno od Grada

km u pravcu jugozapada.


izraženim stepenicama vezanim za formiranje pojedinih riječnih terasa. Hidrološke i hidrogeološke prilike






aluvijalnom vodonosniku međuzrnske poroznos

Prostor dravske doline predstavlja najznačajniju hidrogeološku jedinicu na širem promatranom području

lokacije zahvata. Hidrogeološke značajke vezane su uz sustav sedimenata koji izgrađuju šire područ

kompleks šljunkovito - pjeskovitih naslaga, koji je izdužen i prati tok rijeke Drave.

Sitnije klase (glina i prah) rijetko su prisutne i pojavljuju se samo kao tanke leće i proslojci. Podinu

pleistocenskih šljunkovito - pjeskovitih naslaga čin

sedimenti poplavnih ravnica Drave koji su dominantno siltozni s promjenjivim udjelom gline i pijeska.

Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, lokacija zahvata je unutar površine ozna

postojeće zaštićeno područje posebnih uvjeta korištenja, a kao vodonosno područje (Prilog 4. list 3).


Seizmološko - tektonski aktivni pojas sjeverne Hrvatske vezan je

Kalničke strukture i rasjeda, te rubnu zonu Dravske i Murske potoline. Unu

epicentralno područje Bilogora - Nagykanisza, a s

potresa širine oko 15,0 km koja se proteže od Kapele na Bil

potres bio je VIII° MSC ljestvice (Mercalli

Lokacija zahvata se nalazi na području seizmičke zone maksimalnog intenziteta potresa VI° MSC ljestvice

za povratni period od 50 g., odnosno VIII° MSC za povratni periode od 100, 200 i 500 g. (Kuk, 1987).


Lokacija zahvata je smještena na ravnom terenu, na visini 113,8 m. Površinski pokrov čini livadna

vegetacija kojom je površina obrasla nakon zapuštanja

ovih tala daju obilne količine vode koje su u svim dijelovima godine, a posebno u zimskim i proljetnim mjesecima,

prisutne unutar profila. Djelomična hidromelioracija provedena je iskopom odvodnih

Matični supstrat je rastresit, a čine ga holocenski nanosi pijeska i šljunka. Omogućavajući zakorjenjavanje

dublje od sloja tla, povećava ekološku dubinu profila. Ovakav raspored slojeva nastao je taloženjem nanosa pod

utjecajem toka rijeke Drave.

Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Bogunović

45 kategorija tala koju čini ponajprije močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana tla. Uz ovaj dominantni tip

mjestimice se pojavljuju i pseudoglej

pretaloženom praporu (Prilog 6, list 1

Slični tipovi tala pojavljuju se i na okolnom prostoru, a njihov raspored ovisi o mikroreljefu i udaljenosti

od toka Drave. Na dijelovima udaljenijim od riječnog toka gdje je rijeka nanosila najsitnije čestice kao i na

reljefnim udolinama, prostiru se tla karakterizirana visokom razinom podzemne vode unutar profila i velikim

sadržajem gline. Na ocjeditim platoima

vodostaju rijeke.







lokacije zahvata. Hidrogeološke značajke vezane su uz sustav sedimenata koji izgrađuju šire područ

pjeskovitih naslaga, koji je izdužen i prati tok rijeke Drave.


pjeskovitih naslaga čine belvederski šljunci. Pokrovni sloj šljunkovitim naslagama čine


Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, lokacija zahvata je unutar površine ozna



tektonski aktivni pojas sjeverne Hrvatske vezan je uz zonu Žumberačko

i rasjeda, te rubnu zonu Dravske i Murske potoline. Unutar ovog područja ističe

Nagykanisza, a seizmička aktivnost Bilogore vezana je uz seizmički aktivnu zonu

potresa širine oko 15,0 km koja se proteže od Kapele na Bilogori, preko Koprivnice do Legrada. Najjači izmjereni

° MSC ljestvice (Mercalli - Cancani - Sieberg ljestvica).


50 g., odnosno VIII° MSC za povratni periode od 100, 200 i 500 g. (Kuk, 1987).


je smještena na ravnom terenu, na visini 113,8 m. Površinski pokrov čini livadna

vegetacija kojom je površina obrasla nakon zapuštanja poljoprivredne djelatnosti. Osnovno obilježje morfogenezi


prisutne unutar profila. Djelomična hidromelioracija provedena je iskopom odvodnih



Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Bogunović i dr., 1996) unutar lokacije zahvata najrasprostranjenija je


seudoglej - glej, pseudoglej na zaravni, ritska crnica vertična,

pretaloženom praporu (Prilog 6, list 1- i tablica 3.6.1).




sadržajem gline. Na ocjeditim platoima riječnih terasa i uz riječni tok razvijaju se tla lake teksture i ovisna o




Podzemna voda obnavlja se infiltracijom padalina kroz tanki površinski sloj. Voda se akumulira u

ti u dolinskom predjelu sliva Drave i njezinih pritoka.


lokacije zahvata. Hidrogeološke značajke vezane su uz sustav sedimenata koji izgrađuju šire područje, odnosno


e belvederski šljunci. Pokrovni sloj šljunkovitim naslagama čine


Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, lokacija zahvata je unutar površine označene kao


zonu Žumberačko - Medvedničko -

tar ovog područja ističe se

eizmička aktivnost Bilogore vezana je uz seizmički aktivnu zonu

ogori, preko Koprivnice do Legrada. Najjači izmjereni


50 g., odnosno VIII° MSC za povratni periode od 100, 200 i 500 g. (Kuk, 1987).

je smještena na ravnom terenu, na visini 113,8 m. Površinski pokrov čini livadna

poljoprivredne djelatnosti. Osnovno obilježje morfogenezi


prisutne unutar profila. Djelomična hidromelioracija provedena je iskopom odvodnih jaraka uz rubove parcele.



1996) unutar lokacije zahvata najrasprostranjenija je


itska crnica vertična, lesivirano na




riječnih terasa i uz riječni tok razvijaju se tla lake teksture i ovisna o





Broj Sastav i struktura

Dominantna

na

loka

ciji

45 Močvarno glejna, djelomično hidriomeliorirana

Pseudoglejzaravni, Ritska crnica vertična, Lesivirano na pretaloženom praporu

na

šire

m p

od

ručj

u 44

Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana

Aluvijalno livadno, Ritske crnice, Aluvijalna

4 Aluvijalno livadno (humofluvisol)

Močvarno glejno, Aluvijalno

22 Kambična tla na pijesku, pjeskovita

Ranker regolitični, Lesivirano na pijesku, Arenosol, Pseudoglej na zaravni

Močvarno glejno tlo (euglej)

poplavnom ili slivenom) vodom koja uzrokuje oglejavanje na dubini do 1,0 m. Karakterizira ga relativno slabo

osciliranje vode. Formira se na sedimentima riječnih dolina na najnižim reljefnim položajima. Biološka aktivnost je

slaba radi nedostatka kisika, a bez provedenih melioracija nepovoljnog vodnog režima pogodnost za ratarsku

proizvodnju je mala. Na promatranoj lokaciji i njenoj okolini hidromelioracije su tek djelomično provedene pa su

za kvalitetno provođenje ratarske proizvodnje potrebna doda

Pseudoglej - glej predstavlja prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala. Osim pseudoglejnog

načina vlaženja vlaži se i podzemnim vodama (hipoglejno vlaženje). Najčešće se formira na središnjem dijelu

poloja rijeka.

Pseudoglej nastaje na supstratima diferenciranim po teksturi gdje se ispod vodopropusnog površinskog

sloja nalazi nepropusni sloj na kojem se zadržava voda i dodatno vlaži profil. Karakterizira ga izmjena mokrih i

suhih razdoblja pri čemu količine vode variraju od mokre f

u suhoj fazi. Ovakvom izmjenom u profilu, kao rezultat prevladavajućih procesa redukcije, odnosno oksidacije,

nastaju sive zone koje se izmjenjuju s rđastim mrljama i mazotinama ili crnim konkrecijama. P

na pseudogleju je šuma hrasta i graba.

Ritska crnica (humoglej) je tip tla gdje je

cm i više. Čini ga ilovasti do glinasti riječni nanos, a građa profila je Aa

tla postaju vertična te uslijed povećanog sadržaja gline kod izmjene suhe i mokre faze pucaju.

Lesivirano tlo je duboko tlo povoljnih fizikalnih obilježja. Osnovni proces je lesivaža

gline iz E horizonta i njihova akumulacija u B horizontu zbog čega je

slojevima glinasto ilovaste teksture. Dubina humusnog horizonta varira između 5 i 15 cm, a sadržaj humusa pod

šumom je 3-10 % (srednje do jako humozno).

područjima, a vezana su za humidnu klimu. Najčešće su duboka, slabo do umjereno kisela (pH 5

dušikom i fosforom je srednja, a izrazit je nedostatak pristupačnog fosfora.





Kartirane jedinice tla

Sastav i struktura

Ostale jedinice tla

Pseudoglej - glej, Pseudoglej na zaravni, Ritska crnica vertična, Lesivirano na pretaloženom praporu

− tla privremeno nepogodna za obradu− visoka razina podzemn− stagnirajuće površinske vode− vrlo slaba dreniranost− jaka osjetljivost na kemijska zagađenja

Aluvijalno livadno, Ritske crnice, Aluvijalna

− tla privremeno nepogodna za obradu− visoka razina podzemne vode− stagnirajuće površinske vode− vrlo slaba dreniranost− jaka osjetljivost na kemijska zagađenja

Močvarno glejno, Aluvijalno − dobra obradiva tla− slaba osjetljivost na kemijska zagađenja

Ranker regolitični, Lesivirano na pijesku, Arenosol, Pseudoglej na zaravni

− ograničena obradiva tla− retencijski kapacitet za vodu manji od 25 %

vol.

uglej) je u cijelom profilu prekomjerno vlaženo dopunskom (pod



isika, a bez provedenih melioracija nepovoljnog vodnog režima pogodnost za ratarsku


za kvalitetno provođenje ratarske proizvodnje potrebna dodatna ulaganja.

predstavlja prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala. Osim pseudoglejnog


je na supstratima diferenciranim po teksturi gdje se ispod vodopropusnog površinskog


suhih razdoblja pri čemu količine vode variraju od mokre faze kada su sve pore ispunjene vodom do točke venuća


nastaju sive zone koje se izmjenjuju s rđastim mrljama i mazotinama ili crnim konkrecijama. P

na pseudogleju je šuma hrasta i graba.

je tip tla gdje je osciliranje razine podzemne vode vrlo veliko, od površine do 150

cm i više. Čini ga ilovasti do glinasti riječni nanos, a građa profila je Aa-Gso. Proces oglejavanja jače je izražen pa


je duboko tlo povoljnih fizikalnih obilježja. Osnovni proces je lesivaža

ta i njihova akumulacija u B horizontu zbog čega je površinskom dijelu ilovaste, a u dubljim


10 % (srednje do jako humozno). Ovakva tla predstavljaju sukcesijski najrazvijeniji tip tla na našim

područjima, a vezana su za humidnu klimu. Najčešće su duboka, slabo do umjereno kisela (pH 5

dušikom i fosforom je srednja, a izrazit je nedostatak pristupačnog fosfora.





Obilježja

tla privremeno nepogodna za obradu visoka razina podzemne vode stagnirajuće površinske vode vrlo slaba dreniranost jaka osjetljivost na kemijska zagađenja

tla privremeno nepogodna za obradu zina podzemne vode

stagnirajuće površinske vode vrlo slaba dreniranost jaka osjetljivost na kemijska zagađenja

dobra obradiva tla slaba osjetljivost na kemijska zagađenja

ograničena obradiva tla retencijski kapacitet za vodu manji od 25 %

je u cijelom profilu prekomjerno vlaženo dopunskom (podzemnom,



isika, a bez provedenih melioracija nepovoljnog vodnog režima pogodnost za ratarsku


predstavlja prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala. Osim pseudoglejnog


je na supstratima diferenciranim po teksturi gdje se ispod vodopropusnog površinskog


aze kada su sve pore ispunjene vodom do točke venuća


nastaju sive zone koje se izmjenjuju s rđastim mrljama i mazotinama ili crnim konkrecijama. Prirodna vegetacija

razine podzemne vode vrlo veliko, od površine do 150

oglejavanja jače je izražen pa


je duboko tlo povoljnih fizikalnih obilježja. Osnovni proces je lesivaža, tj. ispiranje čestica

površinskom dijelu ilovaste, a u dubljim


predstavljaju sukcesijski najrazvijeniji tip tla na našim

područjima, a vezana su za humidnu klimu. Najčešće su duboka, slabo do umjereno kisela (pH 5-6). Opskrbljenost




Aluvijalno livadsko tlo (humofluvisol)

voda te se formira humusni horizont najčešće debljine 20

površinski dijelovi se formiraju prema tipu auto

ima jako izražen Gso podhorizont s uočljivim rđastim mazotinama. Zbog odličnih fizikalnih i kemijskih

karakteristika ova tla predstavljaju vrlo plodne oranice.

Aluvijalna tla (fluvisol) nas

zatrpani (fosilni) humusni horizonti. Sedimentacija uglavnom prevladava pedogenezu pa ovaj tip pripada

nerazvijenim hidromorfnim tlima građe profila (A)

uglavnom malo. Antropogenizacijom se količina humusa dodatno smanjuje.

Ranker je nekarbonatno, uglavnom livadno tlo koje se rjeđe koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ohrični

humusni horizont leži na humusno akumulativno

matičnim supstratom (Aoh-A-AC-C). Javlja se na ravnim dijelovima terena nagiba najviše 3%. Dreniranost je dobra

do ekscesivna, a tekstura površinskog sloja je krupni pijesak do ilovača.

Eolski pijesci (arenosol) su nerazvijena, pjeskovita tla koja se premještaju pod utjecajem vjetra.

Pokretanje sprječava razvoj horizonata, a izrazit je i manjak hranjiva. Tla su topla, rastresita i vrlo malog

kapaciteta za vodu. Za poljoprivrednu proizvodnju su nepov

raznolikosti podržavajući razvoj posebno zanimljivog i rijetkog ekosustava.


Šira okolica lokacije zahvata

klimatsku zonu. Osim utjecaja opće cirkulacije, karakteristične za ove geografske širine, osjeća se jak

modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe

utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredo

Opis klimatskih značajki u nastavku dan je temeljem podataka za meteorološku postaju Đurđevac, a za

razdoblje 1960. - 2005. g. Najveće se količine oborina

najhladnijeg mjeseca je viša od -3 °C

srednju mjesečnu temperaturu višu od 10 °C.

Srednja godišnja temperatura zraka u Đurđevcu

20°C. U prosjeku najhladniji je si

mjesečnom temperaturom zraka -

najviša 11. 7. 1968. g. od 37,3°C.

Godišnji hod mjesečne količine oborina

dijela godine (do 90 mm), a najmanjom u veljači (do 50 mm). U prosjeku ukupno padne 835 mm

tijekom prosječnih 126 dana.

Na području Đurđevca je oko

visina snježnog pokrivača je 40 cm. U zimskim mjesecima

Vedrih dana (srednja dnevna naoblak

Najčešći smjer vjetra je iz sjevernog i jugozapadnog

vjetra je u klasi jačine 2 Beauforta odnosno s brzinom od 1,6 do 3,3 m

zabilježena je od 6 Beauforta (jaki vjetar) i to iz sjevernog i jugozapa




umofluvisol) nastaje na dijelu poloja rijeke koji više nije pod utjecajem poplavnih

voda te se formira humusni horizont najčešće debljine 20-30cm. Razina podzemnih voda je niža od 100

površinski dijelovi se formiraju prema tipu automorfnih tala. Najniži horizont je oglejen, leži dublje od 100


karakteristika ova tla predstavljaju vrlo plodne oranice.

nastaju taloženjem raznovrsnih nanosa u slojevima pri čemu se često pojavljuju


nerazvijenim hidromorfnim tlima građe profila (A)-I-II. Mineralni i kemijski sastav je promjenjiv, a humusa je

uglavnom malo. Antropogenizacijom se količina humusa dodatno smanjuje.

je nekarbonatno, uglavnom livadno tlo koje se rjeđe koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ohrični

humusni horizont leži na humusno akumulativnom horizontu i prijelaznom horizontu gdje se humus miješa s

C). Javlja se na ravnim dijelovima terena nagiba najviše 3%. Dreniranost je dobra

do ekscesivna, a tekstura površinskog sloja je krupni pijesak do ilovača.

su nerazvijena, pjeskovita tla koja se premještaju pod utjecajem vjetra.


kapaciteta za vodu. Za poljoprivrednu proizvodnju su nepovoljna, ali imaju značajnu ulogu u povećanju biološke

raznolikosti podržavajući razvoj posebno zanimljivog i rijetkog ekosustava.


lokacije zahvata je prijelazno područje, umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku



utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora.


2005. g. Najveće se količine oborina mogu očekivati tijekom ranog ljeta. Srednja temperatura

3 °C, a najtoplijeg između 10 i 22°C. Barem četiri uzastopna mjeseca imaju

srednju mjesečnu temperaturu višu od 10 °C.

Srednja godišnja temperatura zraka u Đurđevcu je 10,0°C, a srednja maksimalna temperatura srpnja do

20°C. U prosjeku najhladniji je siječanj sa srednjom minimalnom temperaturom

-1°C. Najniža temperatura zraka izmjerena je -28,3°C dana 16.

ji hod mjesečne količine oborina dobro je izražen, s maksimalnom količinom početkom toplog

dijela godine (do 90 mm), a najmanjom u veljači (do 50 mm). U prosjeku ukupno padne 835 mm

je oko 22 d/g. s padanjem snijega, a 38 d/g. sa snježnim pokrivačem. Maksimalna

visina snježnog pokrivača je 40 cm. U zimskim mjesecima je do pet puta manji broj vedrih nego oblačnih dana.

naoblaka < 2/10) ima oko 74 d/g., dok je oblačnih ukupno 115

z sjevernog i jugozapadnog pravca s učestalošću oko

vjetra je u klasi jačine 2 Beauforta odnosno s brzinom od 1,6 do 3,3 m/s (u 40 % slučajeva). Najveća jačina

zabilježena je od 6 Beauforta (jaki vjetar) i to iz sjevernog i jugozapadnog kvadranta.




nastaje na dijelu poloja rijeke koji više nije pod utjecajem poplavnih

30cm. Razina podzemnih voda je niža od 100 cm, a

morfnih tala. Najniži horizont je oglejen, leži dublje od 100 cm i


taju taloženjem raznovrsnih nanosa u slojevima pri čemu se često pojavljuju


sastav je promjenjiv, a humusa je

je nekarbonatno, uglavnom livadno tlo koje se rjeđe koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ohrični

m horizontu i prijelaznom horizontu gdje se humus miješa s

C). Javlja se na ravnim dijelovima terena nagiba najviše 3%. Dreniranost je dobra

su nerazvijena, pjeskovita tla koja se premještaju pod utjecajem vjetra.


ali imaju značajnu ulogu u povećanju biološke

je prijelazno područje, umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku




mogu očekivati tijekom ranog ljeta. Srednja temperatura

a najtoplijeg između 10 i 22°C. Barem četiri uzastopna mjeseca imaju

10,0°C, a srednja maksimalna temperatura srpnja do

om zraka -4,6°C i srednjom

28,3°C dana 16. 1. 1963. g., a

izražen, s maksimalnom količinom početkom toplog

dijela godine (do 90 mm), a najmanjom u veljači (do 50 mm). U prosjeku ukupno padne 835 mm/g. oborina

nim pokrivačem. Maksimalna

do pet puta manji broj vedrih nego oblačnih dana.

, dok je oblačnih ukupno 115 d/g.

pravca s učestalošću oko 17 %, a najčešća jačina

s (u 40 % slučajeva). Najveća jačina




Godišnje se može u 47 dana očekivati pojava magle. U hladnom dijelu godine, od listopada do početka

ožujka je najčešća. Od travnja do kolovoza može se očekivati samo kao rano jutarnja ili kasno večernja magla.

Jak vjetar se na lokaciji zah

pojava, a u promatranom razdoblju zabilježen

Slika 3.7.

3.8. BUKA

Eksploatacijsko polje "Severovci

strateška ili konfliktna karta buke

dopuštenih razina buke također nisu utvrđivana

12. Prostornog plana Koprivničko -

"10.11.2. U Prostornim planovima uređenja općina i gradova, Generalnim urbanističkim planovima i, po

potrebi, Detaljnim planovima uređenja,

dopuštene razine prema našim propisima i međunarodnim standardima te utvrditi mjere zaštite od buke za

građevinska područja i pojedine građevine."

U Prostornom planu uređenja Grada Đurđevca

"8.5. Buka

Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom

određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku.

Razina buke u gospodarskim zonama, može se kretati do najv

Razina buke unutar stambenih zona trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću, a unutar

područja zdravstvenih sadržaja do 50 dB(A) danju i 40 dB(A) noću.

Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar podr

je prilikom izdavanja dozvole za rad, utvrditi da li su u korištenju takve građevine predviđene dodatne mjere

zaštite od buke. "

ZJZ

Z

ZSZ






se na lokaciji zahvata očekuje 2 d/g. i to najčešće početkom godine. Olujni vjetar je rijetka

a u promatranom razdoblju zabilježen je dva puta i to u srpnju 1995. g. i lipnju 1999. g

Slika 3.7.1. Ruža vjetrova za postaju u Đurđevcu

Severovci" je smješteno na rubnom području naselja Severovci.

strateška ili konfliktna karta buke za promatrano područje ne postoji, a mjerenjem utvrđena prekoračenja

nisu utvrđivana. U smislu zaštite od buke Odredbama za provođenje u članku

križevačke županije određeno je:


potrebi, Detaljnim planovima uređenja, potrebno je predvidjeti razine buke koje ne smiju prijeći najviše


građevinska područja i pojedine građevine."

rostornom planu uređenja Grada Đurđevca navedeno je:


određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku.

Razina buke u gospodarskim zonama, može se kretati do najviše 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću.


područja zdravstvenih sadržaja do 50 dB(A) danju i 40 dB(A) noću.

Ako se građevine, koje su izvor buke grade unutar područja koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno


0%

5%

10%

15%

20%

25%

S

SSI

SI

ISI

I

IJI

JI

JJI

J

JJZ

JZ

SZ

SSZ

C=18,7%






i to najčešće početkom godine. Olujni vjetar je rijetka

lipnju 1999. g.

na rubnom području naselja Severovci. Karta buke kao ni

, a mjerenjem utvrđena prekoračenja

aštite od buke Odredbama za provođenje u članku


potrebno je predvidjeti razine buke koje ne smiju prijeći najviše



iše 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću.


učja koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno






3.9.1. Poljoprivreda

Na promatranom području poljo

mikroklimatskih uvjeta. Napuštene oranice obrasta pionirska vegetacija trava koja prirodnim sukcesijama

relativno brzo prelazi u šikaru pa pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju dodatno o

Na povoljnijim lokacijama u okolini proizvode se uglavnom kukuruz namijenjen stočarskoj proizvodnji.

Zastupljen je i uzgoj ostalih žitarica dok se povrćarska proizvodnja ug

3.9.2. Šumarstvo

Sastojine na eksploatacijskom polju "Severovci" pripadaju državnim šumama kojima gospodare Hrvatske

šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Đurđevac, a nalaze se u sastavu gospodarske je

Đurđevačke nizinske šume i obrasle su šumskim zajednicama navedenim u poglavlju 3.2.2. Ekološki sustavi i

staništa. Ukupna površina gospodarske jedinice

od 101 3859 m3 i tečajnim prirastom 2 1061 m

rijeke Drave, a sastoje se od pet međusobno odvojenih šumskih predjela.

Šire područje lokacije zahvata obiluje šumskom vegetacijom. Veći šumski kompleksi pripadaju državnim

šumama, a u kojima se pored navedenih šumskih zajednica nalaz

(Genisto elatae – Quercetum roboris

glutinosae), šuma poljskoga jasena s kasnim drije

Također se na više lokaliteta nalaze i alohtone crnogorične vrste. Ove sastojine tvore: američki borovac (

strobus), obični bor (Pinus sylvestris

sitchensis). Od kultura bjelogorice najzastupljenije su sastojine crne johe (

sastojine euroameričkih topola (Populus

3.9.3. Lovstvo

Eksploatacijsko polje je smješteno unutar otvor

području Koprivničko - križevačke županije: Grada Đurđevca

Ferdinandovec i Podravske Sesvete.

područje izvan naselja Severovci, a u svrhu gospodarsk

Aktom o ustanovljenju lovišta utvrđena je površina lovišta

prirodno obitava ili se ponajprije uzgaja, a to su





Na promatranom području poljoprivredna proizvodnja uglavnom je napuštena radi loše k


relativno brzo prelazi u šikaru pa pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju dodatno opada (slika 3.9.1.1).

Slika 3.9.1.1. Napuštene oranice na lokaciji


Zastupljen je i uzgoj ostalih žitarica dok se povrćarska proizvodnja uglavnom odvija na manjim površinama.


šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Đurđevac, a nalaze se u sastavu gospodarske je


staništa. Ukupna površina gospodarske jedinice je 4 149,65 ha, a razdijeljena je na 100 odjela s

astom 2 1061 m3/g. Šume su zastupljene u nizinskom dijelu Podravine, u blizini

rijeke Drave, a sastoje se od pet međusobno odvojenih šumskih predjela.


pored navedenih šumskih zajednica nalaze: šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke

Quercetum roboris Ht. 1938), šuma crne johe s dugoklasim šašem (

poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (As. Leucoio-Fraxinetum angustifoliae

Također se na više lokaliteta nalaze i alohtone crnogorične vrste. Ove sastojine tvore: američki borovac (

Pinus sylvestris), crni bor (Pinus nigra), obična smreka (Picea abies

). Od kultura bjelogorice najzastupljenije su sastojine crne johe (Alnus glutinosa

Populus sp).

Eksploatacijsko polje je smješteno unutar otvorenog državnog lovišta VI/6 "Peski". Lovište se prostire na

križevačke županije: Grada Đurđevca te općina: Molve, Virje, Novo Virje, Kalinovec,

Ferdinandovec i Podravske Sesvete. Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca, izdvojeno je

područje izvan naselja Severovci, a u svrhu gospodarske djelatnosti uzgoja divljači.

Aktom o ustanovljenju lovišta utvrđena je površina lovišta na 14 192 ha i propisana je vrsta divljači koja

uzgaja, a to su jelen obični (Cervus elaphus), srna obična (




privredna proizvodnja uglavnom je napuštena radi loše kakvoće tla i


pada (slika 3.9.1.1).


lavnom odvija na manjim površinama.


šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Đurđevac, a nalaze se u sastavu gospodarske jedinice


, a razdijeljena je na 100 odjela s ukupnom zalihom

u nizinskom dijelu Podravine, u blizini


hrasta lužnjaka i velike žutilovke

crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum

Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959).

Također se na više lokaliteta nalaze i alohtone crnogorične vrste. Ove sastojine tvore: američki borovac (Pinus

abies) i sitkanska smreka (Picea

Alnus glutinosa) i umjetno podignute

enog državnog lovišta VI/6 "Peski". Lovište se prostire na

općina: Molve, Virje, Novo Virje, Kalinovec,

Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca, izdvojeno je građevinsko

14 192 ha i propisana je vrsta divljači koja

), srna obična (Capreolus capreolus),




divlja svinja (Sus scrofa), zec obični (

prepelica (Coturnix coturnix), divlja patka (

Ostale vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prolaze preko lovišta mogu se

uzgajati u skladu s lovno gospodarskom osnovom. Rješenjem o ustanovljenju lovišta utvrđen je broj divljači koja

se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični fond), a može se mijenjati u skladu s lovno

gospodarskom osnovom: jelen obični (

divlja svinja (Sus scrofa) – 50 grla, zec obični (

kljuna, trčka (Perdix perdix) – 270 kljuna.

Osmatranjem, stalnim praćenjem, te prebrojavanjem utvrđene su vrste i broj divljači koja obitava u

lovištu "Peski", dok se brojno stanje sezonskih i prolaznih vrsta ut

lovište.

Glavne vrste divljači su: jelen obični (

capreolus), zec obični (Lepus europaeus

dama), jazavac (Meles meles), mačka divlja (

kuna bjelica (Martes foina), lasica mala (

platyrhynchos), vrana siva (Corvus corone cornix

(Fulica atra). Sezonske vrste divljači u lovištu su: prepelica pućpura (

palumbus), guska glogovnjača (Anser fabalis

gallinago), šljuka bena (Scolopax rusticola

3.10. INFRASTRUKTURA

3.10.1. Dalekovodi, cjevovodi (ostali linearni infrastrukturni

Elektroopskrba područja riješena je izvedb

jugozapadnom dijelu grada uz cestu prema Čepelovcu

Mreže elektroopskrbe izvedene su pretežito kao

područja lokacije zahvata.

Na području grada Đurđevca koncesiju za obavljanje telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži

imaju Hrvatske telekomunikacije d.d. (HT). Kao osnovni i jedini prijenosni medij koriste se sustavi podzemnih

svjetlovodnih kabela. Moderna tranzitno

pretplatničkim stupnjevima pokriva sva mjesta na području grada. Trasa

smještena je neposredno uz lokalnu cestu

je signalom svih mobilnih telekomunikacijskih operatera, zadovoljavajuće k

Đurđevac se opskrbljuje vodom iz vodocrpilišta iz kojeg se crpe podzemne vode s lokaliteta jugoistočno

od Đurđevca. Izgrađena je crpna stanica "Đurđevac 1" s

crpna stanica "Đurđevac 2" s 2 eksploatacijska zdenca namijenjena za potrebe stanovništva.

Ukupni kapacitet crpilišta koje se koristi za vodoopskrbu

može povećati na 80 l/s, a dalje do 240 l/s nakon prestanka korištenja dijela crpilišta za potrebe INA

Od crpilišta do Đurđevca izveden je magistralni cjevovod DN 400

mreža u gradu, ukupne dužine od oko 45 km. Osim Đurđevca, na vodovod su spojeni Severovci, Mičetinac,

Čepelovac, Budrovac i Sirova Katalena. Ostala naselja opskrbljuju se lokalnim vodovodom iz mjesnih bunara čija

kakvoća vode varira.




), zec obični (Lepus europaeus), fazan (Phasianus colchicum

), divlja patka (Anas platyrhynchos) i divlja guska (Anser fabalis


gospodarskom osnovom. Rješenjem o ustanovljenju lovišta utvrđen je broj divljači koja

taništa može uzgajati (matični fond), a može se mijenjati u skladu s lovno

gospodarskom osnovom: jelen obični (Cervus elaphus) – 135 grla, srna obična (Capreolus capreolus

50 grla, zec obični (Lepus europaeus) – 506 repova, fazan (

270 kljuna.


lovištu "Peski", dok se brojno stanje sezonskih i prolaznih vrsta utvrđuje svake godine po njihovom dolasku u

Glavne vrste divljači su: jelen obični (Cervus elaphus), divlja svinja (Sus scrofa

Lepus europaeus), fazan (Phasianus colchicus), trčka (Perdix perdix

), mačka divlja (Felis silvestris), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (

), lasica mala (Mustela nivalis), čagalj (Canis aureus

Corvus corone cornix), gačac (Corvus frugilegus), šojka (

). Sezonske vrste divljači u lovištu su: prepelica pućpura (Coturnix coturnix

Anser fabalis), guska lisasta (Anser fabalis), divlje patke, šljuka kokošica (

Scolopax rusticola).

3.10.1. Dalekovodi, cjevovodi (ostali linearni infrastrukturni objekti)

Elektroopskrba područja riješena je izvedbom transformatorskog postrojenja 35/10 kV lociranog

uz cestu prema Čepelovcu na udaljenosti oko 5 km jugozapad

Mreže elektroopskrbe izvedene su pretežito kao nadzemne te samo djelomično pod



h kabela. Moderna tranzitno - pristupna (AXE-10) centrala u Đurđevcu sa svojim udaljenim

pretplatničkim stupnjevima pokriva sva mjesta na području grada. Trasa magistralnog i mrežnog kabela

smještena je neposredno uz lokalnu cestu zapadno od lokacije zahvata (Prilog 4. list 2)

je signalom svih mobilnih telekomunikacijskih operatera, zadovoljavajuće kakvoće.


crpna stanica "Đurđevac 1" s 4 eksploatacijska zdenca za potrebe "INA

eksploatacijska zdenca namijenjena za potrebe stanovništva.

Ukupni kapacitet crpilišta koje se koristi za vodoopskrbu je 60 l/s, dok se u

l/s, a dalje do 240 l/s nakon prestanka korištenja dijela crpilišta za potrebe INA

Od crpilišta do Đurđevca izveden je magistralni cjevovod DN 400 mm. Izgrađena je kompletna vodoopskrbna

du, ukupne dužine od oko 45 km. Osim Đurđevca, na vodovod su spojeni Severovci, Mičetinac,





Phasianus colchicum), trčka (Perdix perdix),

Anser fabalis).


gospodarskom osnovom. Rješenjem o ustanovljenju lovišta utvrđen je broj divljači koja

taništa može uzgajati (matični fond), a može se mijenjati u skladu s lovno

Capreolus capreolus) – 230 grla,

6 repova, fazan (Phasianus colchicum) – 672


vrđuje svake godine po njihovom dolasku u

Sus scrofa), srna obična (Capreolus

Perdix perdix), jelen lopatar (Dama

), kuna zlatica (Martes martes),

Canis aureus), patka gluhara (Anas

), šojka (Garrulus glandarius) i liska

Coturnix coturnix), golub grivnjaš (Columba

), divlje patke, šljuka kokošica (Gallinago

om transformatorskog postrojenja 35/10 kV lociranog u

zapadno od lokacije zahvata.

nadzemne te samo djelomično podzemne i nalaze se izvan



10) centrala u Đurđevcu sa svojim udaljenim

magistralnog i mrežnog kabela

rilog 4. list 2). Područje grada pokriveno


eksploatacijska zdenca za potrebe "INA-naftaplina" i

eksploatacijska zdenca namijenjena za potrebe stanovništva.

l/s, dok se u budućnosti zamjenom crpki

l/s, a dalje do 240 l/s nakon prestanka korištenja dijela crpilišta za potrebe INA-naftaplina.

mm. Izgrađena je kompletna vodoopskrbna

du, ukupne dužine od oko 45 km. Osim Đurđevca, na vodovod su spojeni Severovci, Mičetinac,





Područjem grada Đurđevca

Plinskom mrežom obuhvaćena su naselja: Đurđevac, Čepelovac i Budrovac, s ukupno 44 km plinske mreže. Od

industrijskih cjevovoda prisutni su plinovodi i produktovodi INA Pogon Molve Đurđevac

plinska stanica CPS Mol I, II i III te magistralni naftovod.

3.10.2. Prometnice

Geoprometni položaj uže okolice lokacije zahvata na prostoru grada Đurđevca ponajprije je određen

glavnim cestovnim pravcem prometnica državnog značaja

dijelovi postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta, a u nastavku su izdvojene one koje se nalaze u

utjecajnom području lokacije zahvata eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

"Severovci" što je razvidno na prilogu 1. list 1 i 2.

D2 GP Dubrava Križovljanska (gr. R Slov

- Vukovar - GP Ilok (gr. R Srb

D43 Đurđevac (D2)

Ž2184 D210 - Molve Grede

Ž2213 Đurđevac (D2)

Ž2214 Đurđevac (Ž2184)

L26106 Novo Virje (Ž2185)

L26108 Đurđevac: L26108

L26155 Medvedička (L26104)

Na oko 550 m od lokacije zahvata u pravcu jugozapada p

Podravske brze ceste (Prilog 2. list 2

Severovci s lokalne ceste L26106

priključkom na Ž2184 (Prilog 1. list 2).

Prema kategorizaciji željezničkih pruga,

Osijek - Dalj) te pruga II. reda (Križevci

dijela prodajnog produkta s eksploatacijskog polja "Severovci" na udaljenije destinacije i na taj način rasteretiti mogući

cestovni promet.

3.10.3. Ostalo

Gradsko naselje Đurđevac ima djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu mješovitog tipa s mehaničko

biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Glavni sabirni kolektori položeni su u

odvodnjavaju otpadnu vodu do gradskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gdje se nakon pročišćavanja

ispuštaju u recipijent, vodotok Čivićevac. Ostala naselja ne

fekalne vode skupljaju se u septičke taložnice, koje se prazne prema potrebi.

Stalna deponija za odlaganje komunalnog otpada za područje grada Đurđevca je stara pješčara na

sjeveroistočnom rubu grada. Odlaga

Odlagalište se sanira pokrivanjem otpada jalovim pijeskom.

domaćinstava u Đurđevcu, dok prigradska naselja nemaju organiziran odv




Područjem grada Đurđevca je koridor magistralnog produktovoda, magistraln


industrijskih cjevovoda prisutni su plinovodi i produktovodi INA Pogon Molve Đurđevac

plinska stanica CPS Mol I, II i III te magistralni naftovod.


glavnim cestovnim pravcem prometnica državnog značaja (D2 i D43). Kroz područje grada Đurđevca su trase i


utjecajnom području lokacije zahvata eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

"Severovci" što je razvidno na prilogu 1. list 1 i 2.

GP Dubrava Križovljanska (gr. R Slovenija) - Varaždin - Virovitica - Našice

GP Ilok (gr. R Srbija)

Đurđevac (D2) - Bjelovar - Čazma - čvor Ivanić Grad (D4)

Molve Grede - Grkine - Đurđevac (Ž2247)

Đurđevac (D2) - Budrovac - Sirova Katalena - Ž2232

Đurđevac (Ž2184) - Kalinovac - Ferdinandovac (Ž2185)

Novo Virje (Ž2185) - Severovci - Đurđevac (Ž2184)

Đurđevac: L26108 - Hladna Voda (Ž2214)

Medvedička (L26104) - Grkine (L26105)

m od lokacije zahvata u pravcu jugozapada predviđena je trasa planirane brze ceste

rilog 2. list 2). Pristup eksploatacijskom polju "Severovci" m

iz pravca sjeveroistoka, odnosno iz pravca jugozapada iz

rilog 1. list 2).

rema kategorizaciji željezničkih pruga, kroz grad Đurđevac je koridor pruge I.

reda (Križevci - Bjelovar - Kloštar Podravski), koje je moguće koristiti za prijevoz vagonima

s eksploatacijskog polja "Severovci" na udaljenije destinacije i na taj način rasteretiti mogući

Gradsko naselje Đurđevac ima djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu mješovitog tipa s mehaničko

očišćavanje otpadnih voda. Glavni sabirni kolektori položeni su u

otpadnu vodu do gradskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gdje se nakon pročišćavanja

ispuštaju u recipijent, vodotok Čivićevac. Ostala naselja nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Sanitarno

fekalne vode skupljaju se u septičke taložnice, koje se prazne prema potrebi.


Odlagalište se nalazi oko 1,5 km jugozapadno od lokacije zahvata (

Odlagalište se sanira pokrivanjem otpada jalovim pijeskom. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno je 73

domaćinstava u Đurđevcu, dok prigradska naselja nemaju organiziran odvoz komunalnog otpada.




, magistralnog naftovoda i plinovoda.


industrijskih cjevovoda prisutni su plinovodi i produktovodi INA Pogon Molve Đurđevac na relacijama bušotina –


(D2 i D43). Kroz područje grada Đurđevca su trase i


utjecajnom području lokacije zahvata eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

Našice - Osijek -

335,4

77,6

13,0

12,0

11,2

9,6

4,7

1,0

planirane brze ceste, odnosno

" moguć je iz pravca naselja

zapada iz grada Đurđevca s

reda (Varaždin - Koprivnica -

, koje je moguće koristiti za prijevoz vagonima

s eksploatacijskog polja "Severovci" na udaljenije destinacije i na taj način rasteretiti mogući

Gradsko naselje Đurđevac ima djelomično izgrađenu kanalizacijsku mrežu mješovitog tipa s mehaničko -

očišćavanje otpadnih voda. Glavni sabirni kolektori položeni su u pravcu zapad - istok te

otpadnu vodu do gradskog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, gdje se nakon pročišćavanja

maju izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Sanitarno -


lište se nalazi oko 1,5 km jugozapadno od lokacije zahvata (Prilog 3. list 2).

om otpada obuhvaćeno je 73 %

oz komunalnog otpada.





Tijekom 2009. g., a za potrebe

Đurđevca, detaljno je rekognoscirana lokacija zahvata od strane arheologa

arheološkom karakteru spomenutog područja

arheoloških nalaza, kratki opis okolnih poznatih arheoloških nalazišta

Teren je obiđen u 2 navrata od strane

obilaska nisu pronađeni novi pokretni arheološki nalazi niti su prepoznata nova nalazišta.

Područje između grada Đurđevca i naselja

prometnice nosi toponim Preložnički Berek. Arheološkoj struci vrlo je zanimljiv sam toponim berek, ponekad i

berak, koji se učestalo povezuju uz postojanje nekadašnj

Pored toponima koji nužno ne mora ukazivati na nalazište, postoje i određ

području, pa je tako npr. u Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske

Preložničkog Bereka evidentirano i registrirano kao prapovijesno i srednjovjekovno nalazište pod brojem 700.

Negdje na tom području tijekom 1962. g

(MGKc 599) koji datira u srednje brončano doba (14.

Pored ovog bodeža u Muzeju grada Koprivnice čuva se

poznate okolnosti pronalaska.

Obzirom na spomenute pokretne arheološke nalaze (bodež i žrvanj) i situaciju na terenu mo

zaključiti da ovakvo šljunkovito tlo upućuje na postojanje jedne specifi

vrlo rijetko, odnosno tipična je samo za podneblje Podravine. Riječ je zapravo o posebnom tipu arheoloških

nalazišta koja su ponajprije vezana uz stare tokove rijeke Drave, a na kojima se nalazi pronalaze slučajn

vrijeme eksploatacije građevinskog pijeska i šljunka.

Na području brojnih podravskih šljunčara (primjerice Prosenice kod Gabajeve Grede, Mlađ i Šoderica kod

Botova, Jegeniš kod Legrada, itd.) tijekom eksploatacijskih radova pronalazi se velika količi

(ostatci izumrlih životinja poput vunastog mamuta ili nosoroga) i pokretnih arheoloških nalaza (p

metalnih poput mačeva, kopalja, kaciga, kotlića) iz različitih vremenskih razdoblja i na različitim dubinama.

na navedenim šljunčarama tijekom proteklih 30 godina pronađeno je nekoliko stotina izuzetno vrijednih nalaza,

od kojih je jedan dio pohranjen u Muzeju grada Koprivnice, a dio u privatnoj obiteljskoj zbirci Zvijerac u Torčecu.

Jugozapadno od lokacije zahvata, na udaljenos

je jedini zaštićeni spomenik kulture

480.). Lokacija zahvata ne nalazi se u neposrednoj blizini zaštićenih dijelova prirode j

okolici zahvata. Na širem području evidentirani su zaštićeni dijelovi prirode od kojih je zahvatu najbliže lociran

Posebni (botanički) rezervat Đurđevački pijesci

pravcu sjeverozapada.

Zbog navedenih udaljenosti od lokacije zahvata i pozicije obzirom na zone izravnog

utjecaja (500 m) od lokacije zahvata

vrijednosti.

3.12. ODNOS NOSITELJA ZAHVATA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

Odobreno eksploatacijsko polje

Najbliža naselja su Severovci (na sjeveroistoku

uz granicu naselja Severovci, a od naselja Grkine je udaljena oko





za potrebe studije o utjecaju na okoliš eksploatacijskog polja "

, detaljno je rekognoscirana lokacija zahvata od strane arheologa. Prilog sadržava

oškom karakteru spomenutog područja i neposredne okoline, osnovni popis slučajno pronađe

nalaza, kratki opis okolnih poznatih arheoloških nalazišta, te konzervatorske mjere zaštite nalazišta.

od strane suradnika iz Muzeja grada Koprivnice (4. 9. i 8.


čje između grada Đurđevca i naselja Severovci (sjeverno od njega) s desne strane lokalne cest


berak, koji se učestalo povezuju uz postojanje nekadašnjih naselja.

Pored toponima koji nužno ne mora ukazivati na nalazište, postoje i određena arheološka saznanja o tom

području, pa je tako npr. u Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske


odručju tijekom 1962. g. prigodom rigolanja zemljišta slučajno je pronađen brončani bodež

datira u srednje brončano doba (14.-13.st.pr.Kr.). Bodežu nedostaje drška za preciznije datiranje.

Pored ovog bodeža u Muzeju grada Koprivnice čuva se i srednjovjekovni kameni žrvanj, o kojem nažalost nisu

Obzirom na spomenute pokretne arheološke nalaze (bodež i žrvanj) i situaciju na terenu mo

zaključiti da ovakvo šljunkovito tlo upućuje na postojanje jedne specifične situacije kakva se u


vezana uz stare tokove rijeke Drave, a na kojima se nalazi pronalaze slučajn

eksploatacije građevinskog pijeska i šljunka.


itd.) tijekom eksploatacijskih radova pronalazi se velika količi

(ostatci izumrlih životinja poput vunastog mamuta ili nosoroga) i pokretnih arheoloških nalaza (p

metalnih poput mačeva, kopalja, kaciga, kotlića) iz različitih vremenskih razdoblja i na različitim dubinama.

tijekom proteklih 30 godina pronađeno je nekoliko stotina izuzetno vrijednih nalaza,

u Muzeju grada Koprivnice, a dio u privatnoj obiteljskoj zbirci Zvijerac u Torčecu.

Jugozapadno od lokacije zahvata, na udaljenosti od oko 3 km, na sjevernom rubu grada Đurđevca lociran

je jedini zaštićeni spomenik kulture - vojne arhitekture, na području grada Đurđevca,

Lokacija zahvata ne nalazi se u neposrednoj blizini zaštićenih dijelova prirode j


Posebni (botanički) rezervat Đurđevački pijesci koji je zaštićen, a udaljen je od lokacije zahvata oko 2,0 km

Zbog navedenih udaljenosti od lokacije zahvata i pozicije obzirom na zone izravnog

(500 m) od lokacije zahvata, radovi na EP neće imati značajnih utjecaja na kulturno

S NOSITELJA ZAHVATA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

dobreno eksploatacijsko polje "Severovci" nalazi se oko 2,5 km sjeveroistočno

Severovci (na sjeveroistoku) i Grkine na sjeverozapadu. Lokacija zahvata se nalazi neposredno

granicu naselja Severovci, a od naselja Grkine je udaljena oko 2,5 km.




na okoliš eksploatacijskog polja "Severovci" kod

sadržava prethodna saznanja o

i neposredne okoline, osnovni popis slučajno pronađenih

te konzervatorske mjere zaštite nalazišta.

9. i 8. 9. 2009. g.). Tijekom


Severovci (sjeverno od njega) s desne strane lokalne cestovne


ena arheološka saznanja o tom

području, pa je tako npr. u Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, područje


prigodom rigolanja zemljišta slučajno je pronađen brončani bodež

13.st.pr.Kr.). Bodežu nedostaje drška za preciznije datiranje.

i srednjovjekovni kameni žrvanj, o kojem nažalost nisu

Obzirom na spomenute pokretne arheološke nalaze (bodež i žrvanj) i situaciju na terenu moguće je

čne situacije kakva se u R Hrvatskoj javlja


vezana uz stare tokove rijeke Drave, a na kojima se nalazi pronalaze slučajno za


itd.) tijekom eksploatacijskih radova pronalazi se velika količina paleontoloških

(ostatci izumrlih životinja poput vunastog mamuta ili nosoroga) i pokretnih arheoloških nalaza (ponajprije

metalnih poput mačeva, kopalja, kaciga, kotlića) iz različitih vremenskih razdoblja i na različitim dubinama. Samo

tijekom proteklih 30 godina pronađeno je nekoliko stotina izuzetno vrijednih nalaza,

u Muzeju grada Koprivnice, a dio u privatnoj obiteljskoj zbirci Zvijerac u Torčecu.

ti od oko 3 km, na sjevernom rubu grada Đurđevca lociran

vojne arhitekture, na području grada Đurđevca, Stari Grad Đurđevac (RGZ

Lokacija zahvata ne nalazi se u neposrednoj blizini zaštićenih dijelova prirode jer se isti nalaze tek u široj


od lokacije zahvata oko 2,0 km u

Zbog navedenih udaljenosti od lokacije zahvata i pozicije obzirom na zone izravnog (250 m) i neizravnog

, radovi na EP neće imati značajnih utjecaja na kulturno - povijesne

oistočno od grada Đurđevca.

Lokacija zahvata se nalazi neposredno




Đurđevac je naselje u istoimenom Gradu Koprivničko

mikroregiji Podravske ravnice Središnje Hrvatske,

stanovnika je 6 646 st. prema popisu

Grad ima površinu 157,31 km2 sa 8 862

čini poljodjelstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, ribnjačarstvo, šumarstvo (Hrvatske šume), vodoprivreda

(Hrvatske vode), građevinarstvo, nalazišta nafte i zemnog plina, metalna galanterija, preradba drva, tvornica

rublja, trgovina, ugostiteljstvo, turizam (hot

putnika i robe) i obrti (autoprijevoz, automehaničarski, elektroinstalaterski, audio i video servis, servis kućanskih

aparata, informatika, fotografski, drvotokarski, keramičarski, tapet

se nalazi na križištu državnih cesta D2, D43, županijskih cesta Ž2184, Ž2247, Ž2213, Ž2214 te lokalnih cesta

L26106, L26107 i L26108.

Severovci je naselje u Gradu Đurđevcu

ima 170 st. na površini od 11,57

poljodjelstvo i stočarstvo; lov i uzgoj divljači (fazanerija).

Grkina - Severovci (L26106)] i L26106 [L26104

Grkine je naselje u Gradu

7,77 km2 s gustoćom naseljenosti 20

vinogradarstvo, građevinarstvo i obrt (soboslikarski).

Grede - Grkine - Đurđevac (Ž2247)] i lokalne ceste L26155 [Medvedička (L26104)

Stanovništvo je po dobi zastupljeno: 24

mješovitog sastava uglavnom ruralna i dijelom izravno zainteresirana budući posjeduje određene pa

zemljišta u okolici lokacije zahvata. Aktiv

informiranja javnosti su dnevne i lokalne novine kao pisani mediji te radio i televizija kao elektronički mediji.

Informacije o namjerama i planovima nositelja zahvata za pokretanjem

javnost je prvotno mogla saznati

"Severovci" održane 27. 5. 2008.

očitovali su se samo društva s javnim ovlastima.

eksploatacijskog polja "Severovci" 30.

društava s javnim ovlastima.

Između ostalog, javnost je kroz proceduru donošenja županijskog i

mogućnosti informirati se o namjerama za lokaciju zahvata. Eksploatacijsko polje "

biti privremenog karaktera te se po završenoj eksploataciji pro

odredbama prostorno - planskih dokumenata.

Za vrijeme procjene utjecaja na okoliš eksploatacije

"Severovci", izvjesno je kako će u savjetodavno stručno

imenovan predstavnik lokalne samouprave koji će dodatno preko

lokalnu javnost. Javna rasprava i uvid u studiju i sažetke studije te javno izlaganje u

mogućnost da se javnost aktivno uključi u proceduru procjene utjecaja zahvata na okoliš i iznese svoje stavove.




naselje u istoimenom Gradu Koprivničko - križevačke županije

mikroregiji Podravske ravnice Središnje Hrvatske, a udaljen 25 km jugoistočno od grad

st. prema popisu iz 2001. g. na površini od 49,46 km2 uz gustoću naseljenosti od 134

sa 8 862 st. s prosječnom gustoćom naseljenosti 56 st./km

stvo, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, ribnjačarstvo, šumarstvo (Hrvatske šume), vodoprivreda


rublja, trgovina, ugostiteljstvo, turizam (hotel, Turistička zajednica grada, seoski turizam), promet (autoprijevoz


aparata, informatika, fotografski, drvotokarski, keramičarski, tapetarski, pekarski, slastičarski, krojački i dr.).

alazi na križištu državnih cesta D2, D43, županijskih cesta Ž2184, Ž2247, Ž2213, Ž2214 te lokalnih cesta

u Gradu Đurđevcu, a udaljeno 5 km sjeveroistočno. Prema popisu

km2 uz prosječnu gustoću naseljenosti 15 st./km2

poljodjelstvo i stočarstvo; lov i uzgoj divljači (fazanerija). Nalazi se na križištu lokalnih cesta L26105 [L26104

Severovci (L26106)] i L26106 [L26104 - Grkina - Severovci (L26106)] i nerazvrstanih cesta.

naselje u Gradu Đurđevcu, na udaljenosti 6 km sjeverno. Naselje i

s gustoćom naseljenosti 20 st./km2. Gospodarska osnova naselja su poljodjelstvo, stočarstvo,

vinogradarstvo, građevinarstvo i obrt (soboslikarski). Nalazi se na križištu županijske ceste Ž2184 [D210

Đurđevac (Ž2247)] i lokalne ceste L26155 [Medvedička (L26104) - Grkine (L2

je po dobi zastupljeno: 24 % mlado, 54 % zrelo i 22 % staro. Prema navedenom

mješovitog sastava uglavnom ruralna i dijelom izravno zainteresirana budući posjeduje određene pa

u okolici lokacije zahvata. Aktivne nevladine udruge na ovom području ne djeluju, a prevladavajući oblici


Informacije o namjerama i planovima nositelja zahvata za pokretanjem eksploatacije na lokaciji zahvata

javnost je prvotno mogla saznati tijekom održavanje javne rasprave za dodjeljivanje istražnog prostora

. g. u Đurđevcu. U svojstvu sudionika na javnoj raspravi usmeno i pismeno

e samo društva s javnim ovlastima. Javna rasprava također je provedena kod postupka odobravanja

Severovci" 30. 4. 2009. g. kada su svoja očitovanja iznijeli samo predstavnici nadležnih

avnost je kroz proceduru donošenja županijskog i općinskog

se o namjerama za lokaciju zahvata. Eksploatacijsko polje "Severovci

biti privremenog karaktera te se po završenoj eksploataciji prostor planira privesti konačnoj namjeni sukladno

planskih dokumenata.

Za vrijeme procjene utjecaja na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka

savjetodavno stručno povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš zahvata,

predstavnik lokalne samouprave koji će dodatno preko gradskih vijećnika i na druge načine informirati

lokalnu javnost. Javna rasprava i uvid u studiju i sažetke studije te javno izlaganje u lokalnoj zajednici, dodatna su





križevačke županije, smješten u Podravini, u

25 km jugoistočno od grada Koprivnice. Broj

uz gustoću naseljenosti od 134 st./km2.

st./km2. Gospodarsku osnovu

stvo, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, ribnjačarstvo, šumarstvo (Hrvatske šume), vodoprivreda


el, Turistička zajednica grada, seoski turizam), promet (autoprijevoz


arski, pekarski, slastičarski, krojački i dr.). Grad

alazi na križištu državnih cesta D2, D43, županijskih cesta Ž2184, Ž2247, Ž2213, Ž2214 te lokalnih cesta

Prema popisu iz 2001 g., naselje 2. Gospodarsku osnovu čine

lokalnih cesta L26105 [L26104 -

Severovci (L26106)] i nerazvrstanih cesta.

. Naselje ima 158 st. na prostoru od

su poljodjelstvo, stočarstvo,

Nalazi se na križištu županijske ceste Ž2184 [D210 - Molve

Grkine (L26105)].

% staro. Prema navedenom, javnost je

mješovitog sastava uglavnom ruralna i dijelom izravno zainteresirana budući posjeduje određene parcele

ne nevladine udruge na ovom području ne djeluju, a prevladavajući oblici


eksploatacije na lokaciji zahvata

održavanje javne rasprave za dodjeljivanje istražnog prostora

U svojstvu sudionika na javnoj raspravi usmeno i pismeno

Javna rasprava također je provedena kod postupka odobravanja

u svoja očitovanja iznijeli samo predstavnici nadležnih

općinskog prostornog plana bila u

Severovci" prema namjeni će

stor planira privesti konačnoj namjeni sukladno

građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

ovjerenstvo za procjenu utjecaja na okoliš zahvata, biti

vijećnika i na druge načine informirati

lokalnoj zajednici, dodatna su






Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj

Strategije prostornog uređenja Hrvatske (Bralić, I. 1999., prema: Bralić, I. 1995.) promatrana lokacija smještena je

unutar krajobrazne jedinice nizinskih područja sjeverne Hrvatske. Jedinicu karakterizira agrarni krajobraz s

kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak

šuma, nestanak živica u agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija potoka i nestanak tipičnih i

doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Osnovni identitet promatranog područja čini dolina Drave iznimnih prirodnih karakteristika i doživljajnih

vrijednosti. Prirodni je krajobraz, međutim, stoljećima degradiran izgradnjom i krčenjem šuma. Eksploatacijom

građevnog pijeska i šljunka nastale su mikrodepresije ispu

bujna vegetacija i postaju doprirodna staništa.

Promatrana lokacija zauzima napuštenu oranicu obraslu pionirskom vegetacijom (slika 3.13.1). Na

okolnom prostoru uglavnom se prostiru vlažne šume koje mjestim

kulture. Sjevernu granicu obuhvata čini prometnica iz Đurđevca prema selu Severovci. Sjeveroistočni dio omeđen

je potokom Bistra.

Osnovni uzorak formiran je mozaičnom izmjenom šumskih površina i oranica. Kontrast

kulturnog povećava prostornu dinamiku, a potezi šuma i šumaraka raščlanjuju prostor i usmjeravaju vizure.

Slika 3.13.1. Aerofoto snimka s ucrtanom lokacijom zahvata

(izvor: Google Earth; datum snimanja lipanj 2006.

3.13.1. Geomorfološka obilježj

Lokacija zahvata se nalazi u niskom južno

km udaljena od recentnog toka Drave. To je gotovo ravna morfološka jedinica neznatne reljefne energije (do 5

m/km2). Geološku građu lokacije zahvata

Na ovom području mehanizam donjeg toka Drave vrlo je dinamičan i stvara niz mikroreljefnih struktura

pod utjecajem stalnih promjena. Erozijsko denudacijskim procesima dolazi do bočnog pomi

taloženja materijala unutar toka pa nastaju brojni meandri, stari rukavci, sprudovi i riječni otoci pod utjecajem

stalnih promjena. Ovaj dio riječnog toka jedan je od posljednjih prirodnih vodotoka Europe i kao takav predstavlja

veliku vrijednost i prirodnu znamenitost. Odlikuje se iznimnom ljepotom i biološkom raznolikošću. Nizinski reljef

ne ograničava sagledivost pa ona ponajprije ovisi o površinskom pokrovu.





Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj



vih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak


doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

promatranog područja čini dolina Drave iznimnih prirodnih karakteristika i doživljajnih


šljunka nastale su mikrodepresije ispunjene vodom koje nakon završetka radova prekriva

bujna vegetacija i postaju doprirodna staništa.


okolnom prostoru uglavnom se prostiru vlažne šume koje mjestimice presijecaju odvodni kanali kao i šumske


Osnovni uzorak formiran je mozaičnom izmjenom šumskih površina i oranica. Kontrast


Slika 3.13.1. Aerofoto snimka s ucrtanom lokacijom zahvata

izvor: Google Earth; datum snimanja lipanj 2006.)

obilježja

nalazi u niskom južno dravskom poloju na visinama između

udaljena od recentnog toka Drave. To je gotovo ravna morfološka jedinica neznatne reljefne energije (do 5

lokacije zahvata uglavnom čine šljunkovito - pjeskovite naslage.


pod utjecajem stalnih promjena. Erozijsko denudacijskim procesima dolazi do bočnog pomi


Ovaj dio riječnog toka jedan je od posljednjih prirodnih vodotoka Europe i kao takav predstavlja

iku vrijednost i prirodnu znamenitost. Odlikuje se iznimnom ljepotom i biološkom raznolikošću. Nizinski reljef

ne ograničava sagledivost pa ona ponajprije ovisi o površinskom pokrovu.




Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj za potrebe



vih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak


promatranog područja čini dolina Drave iznimnih prirodnih karakteristika i doživljajnih


njene vodom koje nakon završetka radova prekriva


ice presijecaju odvodni kanali kao i šumske


Osnovni uzorak formiran je mozaičnom izmjenom šumskih površina i oranica. Kontrast prirodnog i


ama između 113,0 i 114,0 m, a oko 5,0

udaljena od recentnog toka Drave. To je gotovo ravna morfološka jedinica neznatne reljefne energije (do 5

pjeskovite naslage.


pod utjecajem stalnih promjena. Erozijsko denudacijskim procesima dolazi do bočnog pomicanja riječnog korita i


Ovaj dio riječnog toka jedan je od posljednjih prirodnih vodotoka Europe i kao takav predstavlja

iku vrijednost i prirodnu znamenitost. Odlikuje se iznimnom ljepotom i biološkom raznolikošću. Nizinski reljef




3.13.2. Strukturni elementi

U strukturi promatranog prostora

oranica i šumskih kultura (Prilog 7, list 1). Lokaciju čini

vlažnih tala i guste vegetacije. Odvodni kanali koji mjestimice presij

Krajobraz odaje dojam prirodnosti,

Prirodni i doprirodni elementi

Dominantni element prirodnog krajobraza predstavlja visoka vegetacija šuma. Unutar poljoprivrednog

prostora također se pojavljuju manji potezi visoke vegetacije te soliterna stabla koja u krajobrazu stvaraju

zanimljive akcente.

Šume

U neposrednoj okolini lokacije prostire se široki potez prirodnih bjelogoričnih šuma, gdje su najčešće

vrste joha, jasen, grab, hrast kitnjak i drug

prizemnog rašća i grmlja je gust, pa promatrane iz blizine one tvore nečitljiv detaljni krajobraz s malo upečatljivih

obilježja gdje se lako izgubiti.

Slika 3.13.2.1. Gusta

Bjelogorične šume nositelj su i godišnje dinamike promjenom aspekta ovisno o fenofazama pojedinih

biljnih vrsta. Jesenji aspekt obilježen je žarkim bojama lišća, dok u zimskim mjesecima do izražaja dolaze različite

boje i teksture kore (Slika 3.13.2.2).

Promatrane izvana šume čine karakterističnu zrnatu teksturu, a u slici krajobraza nosi

predstavljaju izrazito dinamičan element što se očituje promjenama boje i teksture tijekom godine (izmjenom

godišnjih doba) te dinamičkim, sukcesijskim izmjenama sastojina tijekom dužeg vremenskog perioda. Prisutne

šumske zajednice sastoje se od velikog broja vrsta različite boje i veličine lista, različitog vremena listanja i drugih

sezonskih promjena, pa šumska površi

Šumske kulture

Ravan i lako dostupan teren i tla nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju uvjetovali su iskorištavanje

potencijala ovog prostora za intenzivno šumarstvo uzgojem šumskih kultura. Najčešće se uzgajaju kulture

crnogorice i topole radi njihovog brzog rasta i formiranja ravnog debla. Iako se uklapaju u okoliš njihova

doprirodna struktura i smanjena ekološka vrijednost lako su uočljive.




Strukturni elementi krajobraza

U strukturi promatranog prostora prevladavaju prirodni elementi šuma i doprirodni elementi napuštenih

rilog 7, list 1). Lokaciju čini dijelom napuštena oranica gotovo neprohodna radi teških,

vlažnih tala i guste vegetacije. Odvodni kanali koji mjestimice presijecaju prostor smanjuju njegovu čitljivost.

, ali i zapuštenosti.

Prirodni i doprirodni elementi


ju manji potezi visoke vegetacije te soliterna stabla koja u krajobrazu stvaraju


vrste joha, jasen, grab, hrast kitnjak i druge. Uglavnom ih čine mlada stabla i stabla obnovljena iz panja. Sloj


Slika 3.13.2.1. Gusta šuma neposredno uz granicu obuhvata



lika 3.13.2.2).

Promatrane izvana šume čine karakterističnu zrnatu teksturu, a u slici krajobraza nosi

redstavljaju izrazito dinamičan element što se očituje promjenama boje i teksture tijekom godine (izmjenom

h doba) te dinamičkim, sukcesijskim izmjenama sastojina tijekom dužeg vremenskog perioda. Prisutne


sezonskih promjena, pa šumska površina nije homogena.



pole radi njihovog brzog rasta i formiranja ravnog debla. Iako se uklapaju u okoliš njihova

doprirodna struktura i smanjena ekološka vrijednost lako su uočljive.




prevladavaju prirodni elementi šuma i doprirodni elementi napuštenih

napuštena oranica gotovo neprohodna radi teških,

ecaju prostor smanjuju njegovu čitljivost.


ju manji potezi visoke vegetacije te soliterna stabla koja u krajobrazu stvaraju


e. Uglavnom ih čine mlada stabla i stabla obnovljena iz panja. Sloj




Promatrane izvana šume čine karakterističnu zrnatu teksturu, a u slici krajobraza nosilac su mase. Šume

redstavljaju izrazito dinamičan element što se očituje promjenama boje i teksture tijekom godine (izmjenom

h doba) te dinamičkim, sukcesijskim izmjenama sastojina tijekom dužeg vremenskog perioda. Prisutne




pole radi njihovog brzog rasta i formiranja ravnog debla. Iako se uklapaju u okoliš njihova




Kulture alohtone crnogorice izrazito su tamne i guste, a razvijen je jedino sloj drveća radi v

grananja sve do tla (Slika 3.13.2.2). Uočljiv je pravilan raspored stabala, a šuma je iznutra mračna i gusta. Njena

masa doživljava se izvana kao izražena tekstura. Crnogorična stabla stvaraju vrlo malo godišnje dinamike no zimi

daju zelenu pozadinu vizura.

Kulture topole su naprotiv, vrlo svijetle, a slojevi grmlja se uklanjaju kroz mjere održavanja. Također je

uočljiv pravilan razmak stabala i neprirodna mono

topole uzgaja se na sjeveroistočnom dijelu lokacije i to je vrlo rijetka zajednica gdje je većina stabala već

posječena.

Napuštene uzgojne površine

Lokaciju zahvata prekriva livada napuštena nakon

vegetacija gdje dominantnu vrstu čini zlatnica (Solidago gigantea.). Površina čini poseban akcent ljeti kada

zlatnica cvate u intenzivnoj žutoj boji.

Slika 3.13.2.4. Lokacija zahvata u doba cvatnje zlatnic

U prostoru su ovakve livade nosi

Velik otvoren prostor daje osjećaj prostornosti i vizualno je atraktivan. Napuštene parcele međutim, postupno

zarastaju u šikaru. Na lokaciji se mjestim

djelujući kontrastno i narušavajući dojam prostornosti.

Slika 3.13.2.2. Kulture smreke




Kulture alohtone crnogorice izrazito su tamne i guste, a razvijen je jedino sloj drveća radi v

lika 3.13.2.2). Uočljiv je pravilan raspored stabala, a šuma je iznutra mračna i gusta. Njena



uočljiv pravilan razmak stabala i neprirodna monokultura no šume su prohodne i ugodnije za boravak. Kultura


Napuštene uzgojne površine

Lokaciju zahvata prekriva livada napuštena nakon gospodarskog korištenja. Prekriva ju pionirska


zlatnica cvate u intenzivnoj žutoj boji.

Slika 3.13.2.4. Lokacija zahvata u doba cvatnje zlatnice

U prostoru su ovakve livade nosilac plohe i predstavljaju svijetli element u kontrastu s masom šume.


zarastaju u šikaru. Na lokaciji se mjestimice pojavljuje rijetko grmlje i manje drveće. Ono predstavlja niz akcenata

djelujući kontrastno i narušavajući dojam prostornosti.

Slika 3.13.2.2. Kulture smreke Slika 3.13.2.3. Kultura topole na lokaciji




Kulture alohtone crnogorice izrazito su tamne i guste, a razvijen je jedino sloj drveća radi vrlo kiselog tla i

lika 3.13.2.2). Uočljiv je pravilan raspored stabala, a šuma je iznutra mračna i gusta. Njena



kultura no šume su prohodne i ugodnije za boravak. Kultura


gospodarskog korištenja. Prekriva ju pionirska


plohe i predstavljaju svijetli element u kontrastu s masom šume.


ice pojavljuje rijetko grmlje i manje drveće. Ono predstavlja niz akcenata

Slika 3.13.2.3. Kultura topole na lokaciji




Vodotoci i kanali

Radi velike količine oborina i blizine toka rijeke Drave na promatranom području nastalo je niz manjih

vodotoka od kojih je lokaciji najbliži potok Bistra

predstavlja doprirodnu strukturu jer je kanaliziran i dio je mreže melioracijskih kanala. Tok je, iako pravocrtan,

obrastao bujnom vegetacijom i odaje dojam prirodnosti, a biološki je vrlo bogat.

Mreža melioracijskih kanala

Kanali jasno ocrtavaju parcelaciju zemljišta i daju neobičan i nepr

uglavnom su obrasli gustom vegetacijom, a u pojedinim dijelovima godine presuše.

Lovačke konstrukcije

Lovstvo je na promatranom području vrlo raširena djelatnost. Za njene potrebe na više je mjes

izgrađeno niz konstrukcija (Slika 3.13.2.6 i 3.13.2.7). Uglavnom su to lovačke čeke i hranilice izrađene od

prirodnih materijala, najčešće drveta. Dobro se uklapaju u okolinu, a u prostoru predstavljaju akcente.

Slika 3.13.2.6. Lovačka čeka

Elementi kulturnog krajobraza

U okolini promatrane lokacije ljudski se utjecaj očituje ponajprije u održavanju poljoprivrednih površina i

izgradnji seoskih naselja. Poljoprivreda zauzima široko područje i najzastupljeniji je krajobrazni elemen

naselja koja ih prate najčešće su nepravilnog oblika, formirana uz lokalne prometnice.





dotoka od kojih je lokaciji najbliži potok Bistra ili prema nekim izvorima potok Bistra Đurđevačka


odaje dojam prirodnosti, a biološki je vrlo bogat.


Mreža melioracijskih kanala izvedena je kroz šumske i poljoprivredne površine tvoreći pravokutni raster.

Kanali jasno ocrtavaju parcelaciju zemljišta i daju neobičan i neprirodan geometrijski uzorak. Kao i potok,

uglavnom su obrasli gustom vegetacijom, a u pojedinim dijelovima godine presuše.

Lovstvo je na promatranom području vrlo raširena djelatnost. Za njene potrebe na više je mjes

lika 3.13.2.6 i 3.13.2.7). Uglavnom su to lovačke čeke i hranilice izrađene od


Slika 3.13.2.6. Lovačka čeka Slika 3.13.2.7. Hranilište

Elementi kulturnog krajobraza


izgradnji seoskih naselja. Poljoprivreda zauzima široko područje i najzastupljeniji je krajobrazni elemen






Bistra Đurđevačka. Njegov tok


kroz šumske i poljoprivredne površine tvoreći pravokutni raster.

irodan geometrijski uzorak. Kao i potok,

Lovstvo je na promatranom području vrlo raširena djelatnost. Za njene potrebe na više je mjesta

lika 3.13.2.6 i 3.13.2.7). Uglavnom su to lovačke čeke i hranilice izrađene od


Slika 3.13.2.7. Hranilište za divljač


izgradnji seoskih naselja. Poljoprivreda zauzima široko područje i najzastupljeniji je krajobrazni element. Seoska





Poljoprivredne površine

Vrlo usitnjena parcelacija zemljišta predstavlja najčešće ograničenje poljoprivrednoj proizvodnji. Uzgajaju

se uglavnom žitarice primjenom izmjene usjeva prema plodoredu. Velik udio ima uzgoj bilja za stočarsku

proizvodnju, pri čemu je najčešća kultura kukuruz. Plohe su nositelj statike i prostornosti u krajobraznoj slici te su

u kontrastu s masom visoke vegetacije (

Pravilne linije koje nastaju kao rezultat primjene mehanizacije i parcelacije naglašavaju centralnu

perspektivu u vizurama unutar poljoprivrednog prostora. Promatrane izvana stvaraju linearne izmj

formiraju karakteristični uzorak. Oblici parcela na promatranom prostoru nisu posve ravni nego prate linije

terena.

Selo Severovci

Severovci su seosko naselje disperznog tlocrta. Na većoj površni pojavljuju se manja, okupljena područja

izgradnje okružena poljoprivrednim prostorom. Raspored naseljenosti usko je povezan s mogućnošću

poljoprivredne proizvodnje pa se naselje razvilo na području povoljnog tla dok se parcele nepovoljne za

poljoprivredu koriste u šumarstvu.

3.13.3. Čitljivost i prepoznatljivost

Jasnu prostornu strukturu šireg područja stvara kontrast šuma i poljopr

(Prilog 7, list 2). Rubovi šuma su najčešće naglašeni i formiraju vizualne cjeline. Seoska naselja organizirana su kao

niz manjih čvorišta od nekoliko kuća raštrkanih unutar poljoprivrednog prostora. Vrlo malo elemenata identiteta

umanjuje prepoznatljivost. Najznačajniji akcent u okolini lokacije predstavlja eksploatacijsko polje "Gat"

jugoistočno od lokacije, formirano kao dvije vodene p

pijeska i šljunka.

Putovi su vijugavi, prate linije terena i povezani su u nepravilne mreže. Promatrana lokacija smještena je

uz jednu od značajnijih prometnica koja spaja selo Severovc

prostora. Za razliku od putova, odvodni kanali čine gotovo potpuno pravilne prostorne strukture naglašavajući

antropogeni karakter.

Lokacija je smještena unutar šumskog područja male čitljivosti i prepoznatljivosti. Kao na

predstavlja prekid kontinuiteta šumske površine i akcent manjeg značaja.






enom izmjene usjeva prema plodoredu. Velik udio ima uzgoj bilja za stočarsku


u kontrastu s masom visoke vegetacije (Slika 3.13.2.8).


perspektivu u vizurama unutar poljoprivrednog prostora. Promatrane izvana stvaraju linearne izmj

ormiraju karakteristični uzorak. Oblici parcela na promatranom prostoru nisu posve ravni nego prate linije


ljoprivrednim prostorom. Raspored naseljenosti usko je povezan s mogućnošću


Čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture

Jasnu prostornu strukturu šireg područja stvara kontrast šuma i poljoprivrednog prostora s naseljima

rilog 7, list 2). Rubovi šuma su najčešće naglašeni i formiraju vizualne cjeline. Seoska naselja organizirana su kao

šta od nekoliko kuća raštrkanih unutar poljoprivrednog prostora. Vrlo malo elemenata identiteta


jugoistočno od lokacije, formirano kao dvije vodene površine gdje je također u tijeku eksploatacija građevnog


uz jednu od značajnijih prometnica koja spaja selo Severovce s Đurđevcem kao glavnim čvorištem promatranog

va, odvodni kanali čine gotovo potpuno pravilne prostorne strukture naglašavajući

Lokacija je smještena unutar šumskog područja male čitljivosti i prepoznatljivosti. Kao na

predstavlja prekid kontinuiteta šumske površine i akcent manjeg značaja.






enom izmjene usjeva prema plodoredu. Velik udio ima uzgoj bilja za stočarsku



perspektivu u vizurama unutar poljoprivrednog prostora. Promatrane izvana stvaraju linearne izmjene teksture i

ormiraju karakteristični uzorak. Oblici parcela na promatranom prostoru nisu posve ravni nego prate linije


ljoprivrednim prostorom. Raspored naseljenosti usko je povezan s mogućnošću


ivrednog prostora s naseljima

rilog 7, list 2). Rubovi šuma su najčešće naglašeni i formiraju vizualne cjeline. Seoska naselja organizirana su kao

šta od nekoliko kuća raštrkanih unutar poljoprivrednog prostora. Vrlo malo elemenata identiteta


ovršine gdje je također u tijeku eksploatacija građevnog


kao glavnim čvorištem promatranog

va, odvodni kanali čine gotovo potpuno pravilne prostorne strukture naglašavajući

Lokacija je smještena unutar šumskog područja male čitljivosti i prepoznatljivosti. Kao napuštena parcela




3.13.4. Krajobrazna raznolikost i dinamika

Krajobraznu matricu promatranog područja čini poljoprivredno područje kao element koji zauzima

najveće površine i ima najveću povezanost unu

šume promatranog područja gospodarskim su iskorištavanjem i krčenjem radi poljoprivredne proizvodnje

pretvorene u zakrpe ostatka.

Glavni čimbenik ekosustava je čovjek i

prirodom. Poljoprivredne parcele uglavnom su male, a na njima se često pojavljuju šumarci i potezi visoke

vegetacije što doprinosi ekološkoj stabilnosti sustava. Koridori su međutim, vrlo rijetki

površine koji su glavni nosioci bioraznolikosti nisu povezani u cjelovitu mrežu.

Šume zauzimaju značajne površine no u velikoj su mjeri antropogenizirane. Njihova uloga je održavanje

fragmenata prirodnog ekosustava s većom produktivnoš

poljoprivrednog ekosustava. Mreža kanala označava pravilan raster kojima je šuma segmentirana na pojedine

parcele. Gospodarske šume često se i sijeku pa zaostaju ogoljene površine koje postupno zarastaju

vegetacijom šikare.

Šumarci unutar poljoprivrednog prostora predstavljaju zakrpu ostatka jer predstavljaju neiskrčene

dijelove šume zaostale nakon njezinog pretvaranja u poljoprivredno zemljište. Protjecanje tvari i energije i

nesmetan prolazak divljih životinjskih vrsta omogućava njihova povezanost koridorima visoke vegetacije koji se

povremeno pojavljuju, posebno uz odvodne kanale.

3.13.5. Slikovitost

Izmjene punog i praznog, otvorenog i zatvorenog

dolazi do stalnih promjena dubine vizura, što najčešće stvara djelomično otvorene vizualne cjeline koje privlače

pogled i potiču na šetnju prostorom i istraživanje. Prevelika raznolikost međutim na pojedinim dijelovima

prerasta u kaotičnost i slabiju čitljivost prostornih oblika, pa se slikovitost smanjuje. Takav je slučaj i na

promatranoj lokaciji gdje napuštenu livadu sve više obrasta visoka vegetacija. Šuma koja čini rubove granice

obuhvata sa sjeverozapadne, jugozapadne i jugoistočne strane

degradacije iskopa na sliku okolnog krajobraza. Položaj promatrača je s lokalne prometnice koja iz Đurđevca vodi

u Severovce te u manjoj mjeri sa šumskih puto




raznolikost i dinamika


u povezanost unutar prostorne strukture (Prilog 7, list 3). Iako su ekološki značajne,


Glavni čimbenik ekosustava je čovjek i biološka raznolikost ovisi ponajprije o njegovom suživotu s


vegetacije što doprinosi ekološkoj stabilnosti sustava. Koridori su međutim, vrlo rijetki

površine koji su glavni nosioci bioraznolikosti nisu povezani u cjelovitu mrežu.


fragmenata prirodnog ekosustava s većom produktivnošću organske tvari i većom biološkom raznolikošću od


parcele. Gospodarske šume često se i sijeku pa zaostaju ogoljene površine koje postupno zarastaju



divljih životinjskih vrsta omogućava njihova povezanost koridorima visoke vegetacije koji se

povremeno pojavljuju, posebno uz odvodne kanale.

Izmjene punog i praznog, otvorenog i zatvorenog, stvaraju vrlo dinamičnu krajobraznu sliku. K



labiju čitljivost prostornih oblika, pa se slikovitost smanjuje. Takav je slučaj i na


obuhvata sa sjeverozapadne, jugozapadne i jugoistočne strane zaklanja vizure na širi prostor i smanjuje utjecaj


e u manjoj mjeri sa šumskih putova namijenjenih održavanju šuma i lovu.





rilog 7, list 3). Iako su ekološki značajne,


biološka raznolikost ovisi ponajprije o njegovom suživotu s


vegetacije što doprinosi ekološkoj stabilnosti sustava. Koridori su međutim, vrlo rijetki pa šumarci i šumske


ću organske tvari i većom biološkom raznolikošću od


parcele. Gospodarske šume često se i sijeku pa zaostaju ogoljene površine koje postupno zarastaju pionirskom



divljih životinjskih vrsta omogućava njihova povezanost koridorima visoke vegetacije koji se

stvaraju vrlo dinamičnu krajobraznu sliku. Kao rezultat



labiju čitljivost prostornih oblika, pa se slikovitost smanjuje. Takav je slučaj i na


zaklanja vizure na širi prostor i smanjuje utjecaj


va namijenjenih održavanju šuma i lovu.




4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ



4.1.1.1. Bioraznolikost

Na eksploatacijskom polju nisu izvođeni rudarski radovi.

kopnenog staništa u vodeno, i u

postojećeg staništa i upravo gubitak kopnenog staništa, stvaranjem jezerske površine, predstavlja najveću

promjenu u okolišu kada su u pitanju bioekološke značajke. U vodenim st

zajednice sasvim različite od kopnenih, ali i one imaju određenu ekološku vrijednost.

Uvidom na terenu nisu evidentirane zaštićene i strogo zaštićene biljne vrste, a najveći dio polja

nastanjuje invazivna biljka velika zlatnica. Mišljenje je da se biljne vrste na lokaciji zahvata ne odlikuju

posebnostima jer se radi o vrstama koje su široko rasprostranjene, te nisu zabilježene rijetke i ugrožene vrste pa

se očekuje mali utjecaj na ukupnu populaciju navedenih bilja

Tijekom rudarskih radova, stvaraju se određene količine komunalnog i tehnološkog otpada koji

nepažnjom može završiti na tlu, kako na eksploatacijskom polju, tako i izvan njega. Na taj se način mogu ugroziti i

biljne i životinjske zajednice, stoga je po

način zbrinjavanja komunalnog i tehnološkog otpada.

Utjecaj na smanjenje broja životinja može imati buka i prisutnost ljudi tijekom izvođenja rudarskih

radova. Životinje kojima će smetati buka, sklonit će se u okolicu lokacije zahvata na mjesta gdje je utjecaj buke

manji ili nikakav.

Promjena kopnenog u vodeno stanište će utjecati i na promjene u sastavu faune. Najveći utjecaj će biti

na slabo pokretnu faunu i faunu tla, odnosno predsta

i dr. Od kralježnjaka su ugroženi i mali sisavci te ptice gnjezdarice. Da bi utjecaj radova bio minimalan, preporuka

je izbjegavati krčenje vegetacije te početak kopanja novih površina izvan period

Za očekivati je da će se životinje, među kojima ima predstavnika strogo zaštićenih i zaštićenih zavičajnih

svojti, a koje obitavaju na području eksploatacijskog polja skloniti u okolna staništa tijekom eksploatacije. U

novonastalom vodenom staništu se očekuje veći broj vrsta koje su vezane uz vodena staništa. Jezero će nastaniti

ciprinidne vrste riba, vodeni kukci, a za očekivati je i povećanje broja jedinki pojedinih vrsta vodozemaca koji

obitavaju na ovom prostoru. Novo stanište će b

povećanja njihova broja.

4.1.1.2. Georaznolikost

U zoni izravnog i neizravnog utjecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

"Severovci" nema evidentiranih zaštićen

Utjecaj na elemente geološke baštine procjenjuje se kao moguć, međutim isti ne može biti značajnih razmjera

4.1.1.3. Vode

Iza eksploatacije pjeskovito

eksploatacije jezero na lokaciji zahvata će predstavljati vodosabirnik. Pošto se jezero nalazi u propusnom mediju,

tj. kolektoru podzemnih voda, moraju se primjenjivati mjere koje će

zagađenja, a koje su moguće jedino u slučaju ekološke nesreće.




S UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ



Na eksploatacijskom polju nisu izvođeni rudarski radovi. Za vrijeme radova će doći do preobrazbe

velikoj mjeri se izmijeniti flora na lokaciji zahvata. Očekuje se degradacija


promjenu u okolišu kada su u pitanju bioekološke značajke. U vodenim staništima se razvijaju biljne i životinjske

zajednice sasvim različite od kopnenih, ali i one imaju određenu ekološku vrijednost.


velika zlatnica. Mišljenje je da se biljne vrste na lokaciji zahvata ne odlikuju


se očekuje mali utjecaj na ukupnu populaciju navedenih biljaka.

rudarskih radova, stvaraju se određene količine komunalnog i tehnološkog otpada koji


biljne i životinjske zajednice, stoga je potrebno posvetiti pažnju i pridržavati se mjera za smanjenje nastanka i

način zbrinjavanja komunalnog i tehnološkog otpada.


ati buka, sklonit će se u okolicu lokacije zahvata na mjesta gdje je utjecaj buke


na slabo pokretnu faunu i faunu tla, odnosno predstavnike iz skupine Coleoptera, Myriapoda


je izbjegavati krčenje vegetacije te početak kopanja novih površina izvan perioda gniježđenja ptica.



denom staništu se očekuje veći broj vrsta koje su vezane uz vodena staništa. Jezero će nastaniti


obitavaju na ovom prostoru. Novo stanište će biti povoljno za ptice vezane uz vodena staništa pa se očekuje

U zoni izravnog i neizravnog utjecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

" nema evidentiranih zaštićenih elemenata geološke baštine pa nema niti negativnog utjecaja na iste.

Utjecaj na elemente geološke baštine procjenjuje se kao moguć, međutim isti ne može biti značajnih razmjera

Iza eksploatacije pjeskovito - šljunkovitih naslaga nastaju otvorene vodene površine


, moraju se primjenjivati mjere koje će za vrijeme eksploatacije

moguće jedino u slučaju ekološke nesreće.




radova će doći do preobrazbe

velikoj mjeri se izmijeniti flora na lokaciji zahvata. Očekuje se degradacija


aništima se razvijaju biljne i životinjske


velika zlatnica. Mišljenje je da se biljne vrste na lokaciji zahvata ne odlikuju


rudarskih radova, stvaraju se određene količine komunalnog i tehnološkog otpada koji


trebno posvetiti pažnju i pridržavati se mjera za smanjenje nastanka i


ati buka, sklonit će se u okolicu lokacije zahvata na mjesta gdje je utjecaj buke


Myriapoda, Aranea, Collembola


a gniježđenja ptica.



denom staništu se očekuje veći broj vrsta koje su vezane uz vodena staništa. Jezero će nastaniti


iti povoljno za ptice vezane uz vodena staništa pa se očekuje

U zoni izravnog i neizravnog utjecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju

ti negativnog utjecaja na iste.

Utjecaj na elemente geološke baštine procjenjuje se kao moguć, međutim isti ne može biti značajnih razmjera.

tvorene vodene površine - jezera, a za vrijeme


za vrijeme eksploatacije sprječavati




Istražnim radovima nije utvrđeno postojanje vodonepropusnih slojeva unutar pjeskovito

sloja kojeg će se eksploatirati tako da rudarski radovi neće imati utjecaja na

makadamski putovi za kamionski prijevoz

od prostora iskopa, a zaštita od površinskih (slivnih) voda neće biti potrebna zbog podvodne eksploatacije

morfologije terena i propusnih naslaga

Površinski tokovi užeg područja zahvata locirani su na slivnom području rijeke Drave, koja je sukladno

Odluci o popisu voda I. reda (NN 97/07) svrstana u grupu 1. međudržavne vod

Prema Dravi je usmjeren generalni tok podzemne vode

Kakvoća vode u svim vodotocima u užoj okolici zahvata ugrožena je

odlaganja smeća, neprimjerenoj i nekontroliranoj primjeni umjetnih gnojiva i zaštitnih

poljoprivrednim površinama te slabo razvijenom sustavu pročišćavanja otpadnih voda

izvore pitke vode. Visina i pravac toka podzemne vode na području predviđenom za eksploataciju ovisan

vodostaju u okolnim vodotocima rijeke

rijeci Dravi u pravcu sjevera.


postojeće zaštićeno područje posebnih uvjeta

opskrbu vodom, vodocrpilišta koja su trenutno u sustavu vodoopskrbe s proglašenim zonama sanitarne zaštite,

nalaze se na udaljenostima većim od 4

zahvata na kakvoću vode u postojećim crpilištima pitke vode.

Iskop građevnog pijeska i

podzemne vode plovim bagerom

zahvaćati mineralnu sirovinu i nakon ocjeđivanja

ista privremeno deponira.

Tijekom rada, nastupat će lokalno zamućivanje vode sitnim česticama nekohere

istaloženog na dnu postojeće vodene površine.

zamućenja ovisiti će o sadržaju sitnih čestica u

se kemijski zagaditi voda, već će utjecaj biti samo lokalni i kratkotrajan na fizikalne značajke vode.

Izravni utjecaj planiranog zahvata na eksploatacijskom polju "

vode moguć je kod nekontroliranog izlijevanja pog

kvara rudarskih strojeva. Neizravni utjecaj

voda u slučaju ispuštanja onečišćenih oborinskih vod

kao i onečišćenih voda iz pretakališta goriva i manipulacijskog prostora za održavanje strojeva

Obzirom na vrstu i tehnologiju zahvata te na planiran

gorivo i motorna ulja), ne očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se zagađenje vode (ponajprije površinske)

može dogoditi jedino u slučaju ekološke nesreće (poglavlje studije 4.2.. Ekološka nesreća i rizik njezina nastanka).

Uzimajući u obzir vjerojatnost i posljedice akcident

se mali utjecaj zahvata na vode.

4.1.1.4. Tlo

Eksploatacija mineralnih sirovina imat će na promatranoj lokaciji negativan utjecaj na tlo. Značaj njegovih

posljedica promatran je kroz tri osnovne

razinu degradacije i mogućnost saniranja.




Istražnim radovima nije utvrđeno postojanje vodonepropusnih slojeva unutar pjeskovito

sloja kojeg će se eksploatirati tako da rudarski radovi neće imati utjecaja na razinu podzemnih voda. Privremeni

prijevoz imati će poprečne nagibe kojima se omogućuje odvodnja prometnice

od prostora iskopa, a zaštita od površinskih (slivnih) voda neće biti potrebna zbog podvodne eksploatacije

i propusnih naslaga.


Odluci o popisu voda I. reda (NN 97/07) svrstana u grupu 1. međudržavne vode, skupinu a

smjeren generalni tok podzemne vode i predstavlja krajnji recipijent.

vode u svim vodotocima u užoj okolici zahvata ugrožena je zbog ispuštanja otpadnih voda,

neprimjerenoj i nekontroliranoj primjeni umjetnih gnojiva i zaštitnih

poljoprivrednim površinama te slabo razvijenom sustavu pročišćavanja otpadnih voda

izvore pitke vode. Visina i pravac toka podzemne vode na području predviđenom za eksploataciju ovisan

ocima rijeke Drave. Tok podzemne vode usmjeren je od eksploatacijs




većim od 4 km od eksploatacijskog polja "Severovci", te ne postoji mogućnost utjecaja

vode u postojećim crpilištima pitke vode.

pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" provodit će se i ispod razine

bagerom s grabilicom i vedričarem. Plovni bager će reznim alatom

mineralnu sirovinu i nakon ocjeđivanja tračnim transporterima na pontonima

Tijekom rada, nastupat će lokalno zamućivanje vode sitnim česticama nekohere

istaloženog na dnu postojeće vodene površine. Muljevite i sitne čestice kontinuirano će se taložiti na dnu. Stupanj

zamućenja ovisiti će o sadržaju sitnih čestica u granulometrijskom sastavu pijeska i šljunka. Ovim utjecajem neće

e kemijski zagaditi voda, već će utjecaj biti samo lokalni i kratkotrajan na fizikalne značajke vode.

Izravni utjecaj planiranog zahvata na eksploatacijskom polju "Severovci" ujedno i najopasniji utjecaj na

moguć je kod nekontroliranog izlijevanja pogonskog goriva ili motornog ulja i maziva u slučaju tehničkog

Neizravni utjecaj planiranog zahvata na vode očitovat će se u

ispuštanja onečišćenih oborinskih voda u okoliš ili ispuštanja onečišćenih sanitarnih voda u okoliš

kao i onečišćenih voda iz pretakališta goriva i manipulacijskog prostora za održavanje strojeva

Obzirom na vrstu i tehnologiju zahvata te na planiranu upotrebu strojeva s opasnim tvarima

očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se zagađenje vode (ponajprije površinske)


Uzimajući u obzir vjerojatnost i posljedice akcidentne situacije te moguće onečišćenje površinske vode


posljedica promatran je kroz tri osnovne kategorije: vrijednost postojećeg tla koje će biti degradirano, načine i

razinu degradacije i mogućnost saniranja.




Istražnim radovima nije utvrđeno postojanje vodonepropusnih slojeva unutar pjeskovito - šljunčanog

podzemnih voda. Privremeni

imati će poprečne nagibe kojima se omogućuje odvodnja prometnice

od prostora iskopa, a zaštita od površinskih (slivnih) voda neće biti potrebna zbog podvodne eksploatacije,


e, skupinu a - prirodni vodotok.

krajnji recipijent.

zbog ispuštanja otpadnih voda,

neprimjerenoj i nekontroliranoj primjeni umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava na

poljoprivrednim površinama te slabo razvijenom sustavu pročišćavanja otpadnih voda što predstavlja opasnost za

izvore pitke vode. Visina i pravac toka podzemne vode na području predviđenom za eksploataciju ovisan je o

. Tok podzemne vode usmjeren je od eksploatacijskog polja prema


korištenja, a kao vodonosno područje (Prilog 4. list 3). Zdenci za


te ne postoji mogućnost utjecaja

" provodit će se i ispod razine

će reznim alatom po dnu jezera

tračnim transporterima na pontonima prevoziti do obale gdje se

Tijekom rada, nastupat će lokalno zamućivanje vode sitnim česticama nekoherentnog materijala i mulja

čestice kontinuirano će se taložiti na dnu. Stupanj

šljunka. Ovim utjecajem neće

e kemijski zagaditi voda, već će utjecaj biti samo lokalni i kratkotrajan na fizikalne značajke vode.

ujedno i najopasniji utjecaj na

onskog goriva ili motornog ulja i maziva u slučaju tehničkog

planiranog zahvata na vode očitovat će se u mogućnosti onečišćenja

ćenih sanitarnih voda u okoliš

kao i onečišćenih voda iz pretakališta goriva i manipulacijskog prostora za održavanje strojeva.

upotrebu strojeva s opasnim tvarima (dizelsko

očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se zagađenje vode (ponajprije površinske)


onečišćenje površinske vode, ocjenjuje


kategorije: vrijednost postojećeg tla koje će biti degradirano, načine i




Vrijednost postojećeg tla

Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Bogunović

kategoriju N-1 - tla privremeno nepogodna za obradu. Njihova pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo

mala, a osnovni preduvjet njenom provođenju su opsežne hidromelioracije. Bonitet ovih tala za korištenje u

šumarstvu je veći. Tome doprinosi i rastresit mat

Značaj degradacije i mogućnost saniranja posljedica

Kako bi se odredio stupanj degradacije utjecaji su razvrstani prema klasifikaciji oštećenja tala (Bašić,

1994.) i prikazani u tablici 4.1.1.4.1.


STUPANJ OŠTEĆENJA

VRSTA OŠTEĆENJA I DJELATNOST

I. SLABO lako obnovljivo,

reverzibilno

- degradacija radi uklanjanja vegetacije

II. OSREDNJE teško obnovljivo,

uvjetno reverzibilno

- štetni utjecaj prometa - opasnost od izlijevanja ulja i gor

III. TEŠKO neobnovljivo, ireverzibilno

- premještanje translokacija

IV. NEPOVRATNO trajni gubitak tla

- prenamjena

Najznačajnija i nepovratna degradacija tla desit će se radi njegove prenamjene u vodenu površinu čime

se trajno gubi ukupni profil i njegova proizvodna (šumarstvo) i ekološka uloga. Tlo će biti degradirano već u

početnoj fazi izvođenja radova uklanjanjem površinskog pokrova. Time se smanjuje količina organske tvari važne

za stvaranje humusa. Kako nema vegetacije koja usporava

ispiru i postupno dolazi do zakiseljavanja.

Tako osiromašen površinski sloj tla bit

ponovne uporabe kod tehničko - biološke sanacije. U tom će procesu biti umanjena njegova plodnost fizikalnim i

kemijskim promjenama koje će se u njemu zbivati radi zbijanja, narušavanja prirodne uslojenosti i smanjene

biološke aktivnosti. Do manjih onečišćenja zemljišta doći će zbog tal

nastalih radom strojeva i prometom unutar i izvan eksploatacijskog polja. Kao posljedica može doći do depresije

rasta biljaka i fitotoksičnih učinaka. Za vrijeme sušnih razdoblja suha depozicija se taloži, pa

do otapanja i imisije većih količina u tlo. Teška tla na lokaciji i njenoj neposrednoj okolini vrlo su osjetljiva na

kemijska zagađenja jer se ona dugo zadržavaju unutar profila.

Potencijalnu opasnost predstavlja izlijevanje ulja i naf

predviđenih mjesta ili kvarova na strojevima i vozilima. Moguće je i prodiranje onečišćenih voda u tlo radi

neadekvatne odvodnje.




Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Bogunović i dr., 1996) tla lokacije imaju oznaku 45 što ih svrstava u

tla privremeno nepogodna za obradu. Njihova pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo


šumarstvu je veći. Tome doprinosi i rastresit matični supstrat koji povećava njihovu ekološku dubinu.

Značaj degradacije i mogućnost saniranja posljedica


1994.) i prikazani u tablici 4.1.1.4.1.

a 4.1.1.4.1. Klasifikacija oštećenja tala radi eksploatacije na eksploatacijskom polju “Severovci"

VRSTA OŠTEĆENJA I DJELATNOST

PROCESI OŠTEĆENJA

degradacija radi uklanjanja vegetacije

- smanjena količina humusa - pojačano ispiranje i postupno zakiseljavanje

štetni utjecaj

opasnost od izlijevanja ulja i goriva

- unošenje teških kovina i toksičnih elemenata

premještanje - translokacija

- uništavanje prirodne uslojenosti tla i narušavanje fizikalnih svojstava zbog miješanja s većim količinama skeleta - degradacija matičnog supstrata

prenamjena - pretvaranje u vodenu površinu



enja radova uklanjanjem površinskog pokrova. Time se smanjuje količina organske tvari važne

za stvaranje humusa. Kako nema vegetacije koja usporava tok vode u tlu i zadržava hranjive tvari i kalcij, one se

ispiru i postupno dolazi do zakiseljavanja.

inski sloj tla bit će izmješten na privremena odlagališta i na taj način zbrinut do

biološke sanacije. U tom će procesu biti umanjena njegova plodnost fizikalnim i


Do manjih onečišćenja zemljišta doći će zbog taloženja suhe depozicije teških metala i prašine


rasta biljaka i fitotoksičnih učinaka. Za vrijeme sušnih razdoblja suha depozicija se taloži, pa


kemijska zagađenja jer se ona dugo zadržavaju unutar profila.

Potencijalnu opasnost predstavlja izlijevanje ulja i nafte zbog njihove zamjene i dotakanja izvan za to





1996) tla lokacije imaju oznaku 45 što ih svrstava u

tla privremeno nepogodna za obradu. Njihova pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo


ični supstrat koji povećava njihovu ekološku dubinu.


a 4.1.1.4.1. Klasifikacija oštećenja tala radi eksploatacije na eksploatacijskom polju “Severovci"

POSLJEDICE

- smanjena prirodna plodnost tla - gubitak ekološko-zaštitne uloge

- depresija rasta biljke - fitotoksični učinci - ugroženi drugi ekosustavi ulaskom teških metala u lanac ishrane

- smanjena plodnost deponiranog tla

- gubitak cijelog profila tla



enja radova uklanjanjem površinskog pokrova. Time se smanjuje količina organske tvari važne

vode u tlu i zadržava hranjive tvari i kalcij, one se

će izmješten na privremena odlagališta i na taj način zbrinut do

biološke sanacije. U tom će procesu biti umanjena njegova plodnost fizikalnim i


oženja suhe depozicije teških metala i prašine


rasta biljaka i fitotoksičnih učinaka. Za vrijeme sušnih razdoblja suha depozicija se taloži, pa nakon oborina dolazi


te zbog njihove zamjene i dotakanja izvan za to





Ukupni značaj degradacije

Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka imat će na

profil biti izgubljen ovakav zahvat imat će mali ekološki i gospodarski značaj jer se radi o površini gdje su

smanjivanjem ljudskog utjecaja započeli sukcesijski procesi, a biološka raznolikost još j

okolnom šumskom zemljištu. Sanacija tla na području iskopa radi prenamjene zemljišta nije moguća pa će

odvijanje radova potpuno onemogućiti povratak vegetacije, osim u rubnim dijelovima, uz obale.

4.1.1.5. Zrak

Prema članku 2. Uredbe o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka

(NN 68/08), lokacija zahvata nalazi se u području kategorije zraka s oznakom HR 2 (Koprivničko

županija). Kategorija kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari

kategorije, a obzirom na ozon u zraku II. kategorije (AOT40) pri čemu se razina onečišćenosti za ozon odnosi na

zaštitu vegetacije.

Tablica 4.1.1.5.1. Kategorije kakvoće zraka

Ozn

aka

po

dru

čja

i

nas

elje

no

g

po

dru

čja

Sum

po

rov

dio

ksid

SO

2

Du

šiko

vi

oks

idi

NO

X

Leb

deć

e

HR 2 7 7

Oznaka 7. - I. kategorija, za koncentracije ispod donje granice procjenjivanja, na osnovi raspoloživih mjerenja u državnoj i

lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka.

(granične vrijednosti) i ciljne vrijednosti (tolerantne vrijednosti) s prekoračenjem broja dana do

Utjecaj promatranog zahvata na onečišćenje zraka ogleda se kr

posljedica rada radnih strojeva pokretanih di

mineralne sirovine na prostoru obuhvata zahvata. Mineralna sirovina će se

granica eksploatacijskog polja "Severovci

uređaji za otprašivanje ne bi efikasno radili.

Pod emisijama štetnih plinova i čestica kod rada motora s unutarnjim sagorijevanjem podrazumijevaju se

emisije: ugljikovog monoksida CO, dušikovih oksida NO

naziv i oznaka od particulate matter). Onečišćivačima u obliku čestica PM označava se smjesa čvrstih čestica i

tekućih kapljica koje se nalaze u zraku. Onečišćenje česticama obuhvaća

PM10, a koje su promjera većeg od 2,5

manjeg. Vrlo mali promjer takvih čestica omogućuje im da s lakoćom dospijevaju duboko u receptore u ljudskim

plućima u kojima se talože i mogu iz

Neke od čestica, poznate kao

neasfaltirane ceste, poljoprivredne površine, dimnjaci ili požari.

Ostali oblici onečišćenja česticama nastaju u sl

sumporni dioksid i dušikov oksid, a emitiraju ih izvori poput elektrana, industrija i

nazivaju se sekundarnim česticama




Ukupni značaj degradacije

Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka imat će na lokaciji zahvata umjeren utjecaj na tla. Iako će cijeli


smanjivanjem ljudskog utjecaja započeli sukcesijski procesi, a biološka raznolikost još j



e o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka

(NN 68/08), lokacija zahvata nalazi se u području kategorije zraka s oznakom HR 2 (Koprivničko

županija). Kategorija kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari u području HR 2 je za lokaciju zahvata I.


Kategorije kakvoće zraka

Leb

deć

e

čest

ice

PM

10

Ozo

n O

3

Ugl

jiko

v

mo

no

ksid

CO

Ben

zen

Ben

zo(a

)pir

en

Olo

vo

(Pb

)

Kad

mij

(C

d)

Nik

al (

Ni)

Ars

en (

As)

7 3 7 7 7 7 7 7

, za koncentracije ispod donje granice procjenjivanja, na osnovi raspoloživih mjerenja u državnoj i

lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka. Oznaka 3. - II. kategorija, za koncentracije ozona između dugoročnog cilja

čne vrijednosti) i ciljne vrijednosti (tolerantne vrijednosti) s prekoračenjem broja dana do

Utjecaj promatranog zahvata na onečišćenje zraka ogleda se kroz emisije ispušnih plinova koje

posljedica rada radnih strojeva pokretanih dizelskim motorima i utjecaja imisije prašine uslijed

mineralne sirovine na prostoru obuhvata zahvata. Mineralna sirovina će se oplemenjivati (

Severovci" pri čemu postoji mogućnost onečišćenja zraka prašinom ukoliko

ašivanje ne bi efikasno radili.


emisije: ugljikovog monoksida CO, dušikovih oksida NOX, ugljikovodika (HC) i onečišćivača u obliku čestica (PM


tekućih kapljica koje se nalaze u zraku. Onečišćenje česticama obuhvaća grube čestice koje se mogu udahnuti

koje su promjera većeg od 2,5 μm i manjeg od 10 μm i fine čestice PM2,5, koje su promjera 2,5 μm ili


plućima u kojima se talože i mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.

Neke od čestica, poznate kao primarne čestice emitiraju se izravno s izvora, kao što su gradilišta,

, poljoprivredne površine, dimnjaci ili požari.

Ostali oblici onečišćenja česticama nastaju u složenim kemijskim procesima u atmosferi kao što su

sumporni dioksid i dušikov oksid, a emitiraju ih izvori poput elektrana, industrija i motornih vozila

sekundarnim česticama koje sačinjavaju većinu onečišćenja finim česticama u o




lokaciji zahvata umjeren utjecaj na tla. Iako će cijeli


smanjivanjem ljudskog utjecaja započeli sukcesijski procesi, a biološka raznolikost još je uvijek manja nego na



e o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka

(NN 68/08), lokacija zahvata nalazi se u području kategorije zraka s oznakom HR 2 (Koprivničko - križevačka

u području HR 2 je za lokaciju zahvata I.


Ars

en (

As)

Plin

ovi

ta ž

iva

(Hgo

)

Am

on

ijak

(NH

3)

Sum

po

rovo

dik

(H2S

)

- 7 - -

, za koncentracije ispod donje granice procjenjivanja, na osnovi raspoloživih mjerenja u državnoj i

, za koncentracije ozona između dugoročnog cilja

čne vrijednosti) i ciljne vrijednosti (tolerantne vrijednosti) s prekoračenjem broja dana dopuštenih odstupanja.

oz emisije ispušnih plinova koje su

zelskim motorima i utjecaja imisije prašine uslijed prijevoza otkrivke i

oplemenjivati (obrađivati) unutar

išćenja zraka prašinom ukoliko


i onečišćivača u obliku čestica (PM -


grube čestice koje se mogu udahnuti

, koje su promjera 2,5 μm ili


emitiraju se izravno s izvora, kao što su gradilišta,

oženim kemijskim procesima u atmosferi kao što su

motornih vozila. Takve čestice

koje sačinjavaju većinu onečišćenja finim česticama u okolišu.




Emisije onečišćivača zraka na

strojeva i opreme. Predviđena strojna oprema i broj radnih sati pojedine kategorije strojeva, potreban za

ostvarivanje godišnje proizvodnje prikaz

za utvrđivanje kapaciteta proizvodnje i godišnje potrošnje proizvodnih sredstava, dok se u proizvodnji mogu

koristiti navedeni radni strojevi istih ili sličnih značajki. Proračun

specifikacija koje moraju zadovoljavati pogonski motori radnih strojeva i planiranog godišnjeg broja radnih sati

pojedinog stroja, a koji je preuzet iz idejnog rudarskog projekta.

Svi pogonski strojevi, također

značajne odrednice Pravilnika o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku

čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u ne


Vrsta stroja i opreme

Buldožer

Hidraulički bager

Bager skrepar

Plovni bager

Utovarivači (2 komada)

Kamioni (2 komada)

Ukupne emisije u nastavku su proračunate prema graničnim vrijednostima kod ne

strojeva, tj. radne oprema za standardizirane dopuštene

koristiti na eksploatacijskom polju "

primijenit proračun prema vrijednostima za stupanj I

graničnih vrijednosti emisija onečišćivala dani su u tablici 4.1.

Tablica 4.1.1.5.3. Granične vrijednosti emisija štetnih tvari

Kategorija motora

Vršna snaga pogonskog motora (kW)

E 130 - 560

F 75 - 130

G 37 - 75

D 18 - 37

Tablica 4.1.1.5.4. Predviđena godišnja emisija štetnih tvari (kg/g.)

radni stroj

Buldožer

Hidraulički bager

Bager skreper

Plovni bager

Utovarivač (2 komada)

Kamioni (2 komada)




Emisije onečišćivača zraka na eksploatacijskom polju "Severovci" mogu biti uzrokovane radom navedenih


ostvarivanje godišnje proizvodnje prikazan je u tablici 4.1.1.5.2. Tehničke značajke rudarskih strojeva korištene su


koristiti navedeni radni strojevi istih ili sličnih značajki. Proračun emisija štetnih tvari


pojedinog stroja, a koji je preuzet iz idejnog rudarskog projekta.

Svi pogonski strojevi, također moraju zadovoljavati odrednice standarda graničnih emisija od kojih su


čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u ne cestovne mobilne strojeve TPV 401 (NN 16/09).

Popis strojne opreme sukladno idejnom rudarskom projektu

Vrsta stroja i opreme Snaga (kW) Snaga (KS)

104 140

120 163

230 310

280 381

235 320

206 280

Ukupne emisije u nastavku su proračunate prema graničnim vrijednostima kod ne

tj. radne oprema za standardizirane dopuštene emisije CO, HC, NOX i PM. Novi radni strojevi koji će se

eksploatacijskom polju "Severovci", morat će zadovoljavati odrednice "Pravilnika",

primijenit proračun prema vrijednostima za stupanj II. Zahtjevi koje moraju ispunjavati

graničnih vrijednosti emisija onečišćivala dani su u tablici 4.1.1.5.3.

Granične vrijednosti emisija štetnih tvari - stupanj II. (primjena od 1.

Vršna snaga pogonskog motora (kW)

CO HC NO

(g/kWh) (g/kWh) (g/kWh)

560 3,5 1,0 6,0

5,0 1,0 6,0

5,0 1,3 7,0

5,5 1,5 8,0

Predviđena godišnja emisija štetnih tvari (kg/g.)

radnih sati (h/g.)

emisija

CO HC

236 123 25

525 315 63

1 407 1 133 324

1 672 1 639 468

2 447 4 025 1 150

1 107 1 596 456

UKUPNO: 8 831 2 485




mogu biti uzrokovane radom navedenih


Tehničke značajke rudarskih strojeva korištene su


emisija štetnih tvari je proveden na osnovu


moraju zadovoljavati odrednice standarda graničnih emisija od kojih su


strojeve TPV 401 (NN 16/09).

Popis strojne opreme sukladno idejnom rudarskom projektu

Radni sati (h/g.)

236

525

1 407

1 672

2 447

1 107

Ukupne emisije u nastavku su proračunate prema graničnim vrijednostima kod ne cestovnih mobilnih

. Novi radni strojevi koji će se

", morat će zadovoljavati odrednice "Pravilnika", pri čemu će se

. Zahtjevi koje moraju ispunjavati pogonski motori u smislu

stupanj II. (primjena od 1. 4. 2010. g)

NOX PM

(g/kWh) (g/kWh)

6,0 0,2

6,0 0,3

7,0 0,4

8,0 0,8

emisija (kg/g.)

NOX PM10

147 7

378 19

1 942 65

2 809 94

6 901 230

2 737 91

14 913 506




U nastavku poglavlja su temeljem proračuna prikazane okvirne vrijednosti emisije plinovitih onečišćivača

i onečišćivača u obliku čestica za lokaciju zahvata u rasponu od godine dana određene temeljem

predviđenim radnim strojevima i njihovim radnim satima. S obzirom da će proračunate emisije predstavljati

maksimalne dopuštene i bez primjene mjera zaštite, stvarne emisije biti će značajnije manje. Stoga se

proračunate emisije mogu promatrati

4.1.1.5.4).

Za vrijeme eksploatacije zbog male koncentracije rudarskih strojeva, povremenog rada i kratkoće radnog

vremena tijekom godine, neće nastati štetni plinovi u količini koja b

Emisija prašine s prometnica unutar

Pollutant Emission Factors (AP-42)

određen prema:

gdje su: E - koeficijent emisije prašine (kg/km)

s - sadržaj prašinastog materijala (%)

W - srednja masa vozila (t)

k, A, B - empiričke konstante modela (kg/km)

Kod proračuna emisije onečišćivača u obliku čestica

da se sve ove emisije moraju uzeti kao okvirne, jer se stvarne emisije mogu odrediti izravnim mjerenjem što se i

predlaže mjerama zaštite, odnosno u sklopu nadzora (monitoring) tijekom rada zahvata. Godi

onečišćivača u obliku čestica PM određena je prema:

gdje su: l - dužina prijevoza

E - koeficijent emisije

n - broj prolazaka u jednom smjeru

d - broj radnih dana (d/g.).

Prema idejnom rudarskom projek

potrebno odvesti do 1 636 m3/d

kapacitetu sanduka kamiona od 20

jednom smjeru.

Predviđena najveća dužina

duljina puta procijenjena oko 25

utovarivača na prijevozu mineralne sirovine i srednja masa za proračun je W

prašinastog materijala na površini prometnice u rasponu od

tvari na eksploatacijskom polju "Severovci

Tablica 4.1.1.5.5. Emisije čestičnih tvari PM zbog

Rudarski stroj

Utovarivač (2 komada)

Kamion (2 komada)





i onečišćivača u obliku čestica za lokaciju zahvata u rasponu od godine dana određene temeljem



proračunate emisije mogu promatrati kao tzv. najgori slučaj (worst case) emisije ispušnih plinova. (tablica


vremena tijekom godine, neće nastati štetni plinovi u količini koja bi mogla proizvesti štetne posljedice po okoliš.

Emisija prašine s prometnica unutar površinskog kopa proračunata je prema USEPA 2003. Compilation of Air

42) - 13.2 Unpaved road emmissions, pri čemu je koef

ba

3

W

12

skE

⋅

⋅=

koeficijent emisije prašine (kg/km)

sadržaj prašinastog materijala (%)

srednja masa vozila (t)

empiričke konstante modela (kg/km)

Kod proračuna emisije onečišćivača u obliku čestica (PM) koje je posljedica prijevoza


odnosno u sklopu nadzora (monitoring) tijekom rada zahvata. Godi

onečišćivača u obliku čestica PM određena je prema:

PM = l × 2 n × E × d

prijevoza (km)

koeficijent emisije (kg/km)

broj prolazaka u jednom smjeru

broj radnih dana (d/g.).

om rudarskom projektu (Premur i Kreč, 2009) s eksploatacijskog polja

rovnog pijeska i šljunka za rad od 220 d/g. Prema minimalno predviđenom

20 m3 tijekom dana (2 smjene) prolazilo bi maksimalno

dužina unutrašnjeg prijevoza je oko 900 m, dok je kod rada utovarivača srednja

m u ukupno 548 prolaza/d. Pretpostavljena nosivost predviđenih kamiona i

ijevozu mineralne sirovine i srednja masa za proračun je Wk =

prašinastog materijala na površini prometnice u rasponu od 4 - 6% tj. prosječno 5%. Procijenjene e

Severovci" prikazane su tablicom 4.1.1.5.5.

Emisije čestičnih tvari PM zbog vožnje rudarskih strojeva

Koeficijent emisije (kg/km) Emisija čestica (kg/g.)

PM2,5 PM10 PM30 PM2,5 PM

0,027 0,270 1,264 878,2 8 78

0,029 0,285 1,229 68,8

UKUPNO: 946,9 9 469,3





i onečišćivača u obliku čestica za lokaciju zahvata u rasponu od godine dana određene temeljem podataka o



kao tzv. najgori slučaj (worst case) emisije ispušnih plinova. (tablica


i mogla proizvesti štetne posljedice po okoliš.

proračunata je prema USEPA 2003. Compilation of Air

13.2 Unpaved road emmissions, pri čemu je koeficijent emisije prašine

(PM) koje je posljedica prijevoza, valja napomenuti


odnosno u sklopu nadzora (monitoring) tijekom rada zahvata. Godišnja emisija

eksploatacijskog polja "Severovci" biti će

rema minimalno predviđenom

ene) prolazilo bi maksimalno do 82 kamiona/d u

m, dok je kod rada utovarivača srednja

prolaza/d. Pretpostavljena nosivost predviđenih kamiona i

= 40 t i Wut = 20 t, sadržaj

Procijenjene emisije čestičnih

rudarskih strojeva

čestica (kg/g.)

PM10 PM30

8 781,8 41 050,3

687,6 2 963,7

9 469,3 44 014,1




Propisi o kakvoći zraka određuju koncentracije za PM

vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) p

vrijednosti (TV) za vrijeme usrednjavanja i razdoblje praćenja od 24 sata i 1 godine kao i učest

prekoračenja (tablica 4.1.1.5.6).

Tablica 4.1.1.5.6. Granične i tolerantne vrijed. kon

Onečišćujuća tvar

Vrijeme usrednjavanja

Razina graničnevrijednosti (GV)

PM10 I. faza 24 sata 50 µg/m

1 godina 40 µg/m

PM10 II. faza 24 sata 50 µg/m

1 godina 20 µg/m

PM2,5 1 godina 25 µg/m

Proračun disperzije PM10

onečišćujućih tvari na određenoj točki, tj. koncentracije u funkciji udaljenosti u odnosu na lokaciju emisija.

Pretpostavka je da su disperzije u horizontalnom i vertikalnom smjeru u obliku normalnih Gaussovi

Dobivene vrijednosti odnose se isključivo na rubne uvjete modela za ograničeni prostor

"Severovci", dok se za prostor u okolici može pretpostaviti niže vrijednosti koncentracije čestica budući će se u

realnom prostoru javljati stvarni utjecaji disperzije čestica, a jednako tako primjenjivati će se mjere zaštite

predviđene u studiji (polijevanje vodom manipulativnih površina, ograničenje rada

Podaci korišteni u modelu odnose se na najnepovol

vrijednosti parametara (worst case). Prema učestalosti, najčešći vjetrovi su sjevernog i

jačine do 1,6 – 3,3 Bf (usvojena vrijednost u proračunu 5,5 m/s), a klasa stabilnosti atmosfere je u

slučajeva klase D (klasa A označava nestabilnu, dok F označava stabilnu atmosferu).

Za ukupnu proračunatu emisiju PM

prijevozom na eksploatacijskom polju

odnosno u jedinici vremena 0,03

iznosila 0,061 g/m2/d, odnosno 0,30

4.1.1.5.1. prikazane su vrijednosti koncentracije PM za različite udaljenosti od

stabilnosti atmosfere D.

Za najvjerojatniji i najčešći slučaj mogućeg onečišćenja (jačina i učestalost vjetrova iz smjera sj

stabilnost atmosfere tip D) koncentracije PM

50 µg/m3 na udaljenostima većim od 227

258 m i 20 µg/m3 na udaljenostima većim od 386

0,03 g/s) zadovoljavaju granične vrijednosti od 25 µg/m

polja (slika 4.1.1.5.1).

Za emisiju prašine koja se odnosni na PM

zaštite kakvoće zraka budući su takve čestice manje štetne po ljudsko zdravlje, a ujedno se talože znatno brže od

čestica manjeg promjera PM2,5 i PM

procjeni emisije na lokaciji zahvata predviđena koncentracija za PM

od 558 m od granica eksploatacijskog polja "




Propisi o kakvoći zraka određuju koncentracije za PM10 i PM2,5 tako da su prema Uredbi o graničnim

vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) propisane razina granične vrijednosti (GV) i tolerantne

vrijednosti (TV) za vrijeme usrednjavanja i razdoblje praćenja od 24 sata i 1 godine kao i učest

rantne vrijed. konc. onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje

Razina granične vrijednosti (GV)

Učestalost dopuštenih prekoračenja

Razina tolerantne vrijednosti (TV)

50 µg/m3

GV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom godine

75 µg/m3 (TV ne smije biti

prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine)

40 µg/m3 - 60 µg/m

3

50 µg/m3

GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom godine

50 µg/m3 (TV ne smije biti

prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine)

20 µg/m3 - 30 µg/m

3

25 µg/m3 - 30 µg/m

3

urađen je prema modelu Gauss kojim se dobiva podatak o koncentraciji


Pretpostavka je da su disperzije u horizontalnom i vertikalnom smjeru u obliku normalnih Gaussovi

Dobivene vrijednosti odnose se isključivo na rubne uvjete modela za ograničeni prostor

", dok se za prostor u okolici može pretpostaviti niže vrijednosti koncentracije čestica budući će se u

ljati stvarni utjecaji disperzije čestica, a jednako tako primjenjivati će se mjere zaštite

predviđene u studiji (polijevanje vodom manipulativnih površina, ograničenje rada kod brzine vjetra

Podaci korišteni u modelu odnose se na najnepovoljniji slučaj, odnosno korištene su maksimalne

vrijednosti parametara (worst case). Prema učestalosti, najčešći vjetrovi su sjevernog i

Bf (usvojena vrijednost u proračunu 5,5 m/s), a klasa stabilnosti atmosfere je u

slučajeva klase D (klasa A označava nestabilnu, dok F označava stabilnu atmosferu).

Za ukupnu proračunatu emisiju PM2,5 = 947 kg/g. nastalu radom rudarskih strojeva (u

eksploatacijskom polju na površini 42,42 ha emisija na lokaciji zahvata bi iznosila 0,0

g/s. Za PM10 = 9 469 kg/g. na lokaciji zahvata emisija po jedinici površine bi

30 g/s i za PM30 = 44 014 kg/g. je 0,284 g/m2/d, odnosno

vrijednosti koncentracije PM za različite udaljenosti od eksploatacijskog polja

Za najvjerojatniji i najčešći slučaj mogućeg onečišćenja (jačina i učestalost vjetrova iz smjera sj

stabilnost atmosfere tip D) koncentracije PM10 prema proračunu disperzije zadovoljavaju granične vrijednosti od

na udaljenostima većim od 227 m od eksploatacijskog polja, odnosno od 40 µg/m

tima većim od 386 m. Koncentracije PM2,5 prema prorač

g/s) zadovoljavaju granične vrijednosti od 25 µg/m3 na udaljenostima većim od 94

Za emisiju prašine koja se odnosni na PM30 nisu propisane granične vrijednosti koncentracije u smislu


i PM10. Utjecaj čestica prašine promjera PM30 takođe

procjeni emisije na lokaciji zahvata predviđena koncentracija za PM30 od 50 µg/m3 može

m od granica eksploatacijskog polja "Severovci", odnosno od 20 µg/m3 na udaljenostima od 966




tako da su prema Uredbi o graničnim

ropisane razina granične vrijednosti (GV) i tolerantne

vrijednosti (TV) za vrijeme usrednjavanja i razdoblje praćenja od 24 sata i 1 godine kao i učestalost dopuštenih

onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zdravlje ljudi

Razina tolerantne vrijednosti

Datum dosezanja GV

(TV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine)

31. 12. 2010. g.

(TV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine)

31. 12. 2015. g.

31. 12. 2015. g.

u Gauss kojim se dobiva podatak o koncentraciji


Pretpostavka je da su disperzije u horizontalnom i vertikalnom smjeru u obliku normalnih Gaussovih krivulja.

Dobivene vrijednosti odnose se isključivo na rubne uvjete modela za ograničeni prostor eksploatacijskog polja

", dok se za prostor u okolici može pretpostaviti niže vrijednosti koncentracije čestica budući će se u

ljati stvarni utjecaji disperzije čestica, a jednako tako primjenjivati će se mjere zaštite

kod brzine vjetra > od 10 m/s).

jniji slučaj, odnosno korištene su maksimalne

vrijednosti parametara (worst case). Prema učestalosti, najčešći vjetrovi su sjevernog i jugozapadnog smjera

Bf (usvojena vrijednost u proračunu 5,5 m/s), a klasa stabilnosti atmosfere je u najvećem broju

kg/g. nastalu radom rudarskih strojeva (u 220 d/g.) i

isija na lokaciji zahvata bi iznosila 0,0061 g/m2/d,

kg/g. na lokaciji zahvata emisija po jedinici površine bi

/d, odnosno 1,396 g/s. Na slici

eksploatacijskog polja u slučaju

Za najvjerojatniji i najčešći slučaj mogućeg onečišćenja (jačina i učestalost vjetrova iz smjera sjevera,

prema proračunu disperzije zadovoljavaju granične vrijednosti od

m od eksploatacijskog polja, odnosno od 40 µg/m3 na udaljenostima od

prema proračunu disperzije (uz emisiju

na udaljenostima većim od 94 m od eksploatacijskog

nisu propisane granične vrijednosti koncentracije u smislu


također postoji te se sukladno

može očekivati na udaljenosti

na udaljenostima od 966 m.




Slika 4.1.1.

Najbliže naseljeno područje

gospodarskim zgradama locirana

eksploatacijskog polja 40 m. Navedena građevina potencijalno je najugroženija u smislu mogućeg zagađenja

emisijom prašine sa lokacije zahvata. Ostali dijelovi naselja Severovci na dovoljnoj su udaljenosti tako da

koncentracija čestica prašine ostaju ispod g

Naselje Severovci je povoljn

dominantnih smjerova vjetra iz sjevernog

koncentracije emisije prašine. Iz navedenog se može zaključiti da je utjecaj čestica PM

područja minimalan pošto su ista na dovoljnim udaljenostima od

zadovoljava odredbe iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tva

Iz navedenih podataka pretpostavka je da će emisija ispušnih plinova i čestica prašine u atmosferu na

području lokacije zahvata biti unutar propisanih granica. Predviđena emisije ispušnih plinova motornih vozila neće

pogoršati stanje kakvoće zraka u širem području već samo unutar granica obuhvata zahvata

koncentracije određenih plinova. Utjecaj zahvata na zrak u okolici lokacije će, obzirom na gustoću prometa, imati

mali utjecaj, dok će zbog povećanja prometa kroz područje

stanje biti neznatno narušena dodatnim izvorima onečišćenja česticama prašine

utjecaja na ozonski sloj jer nije predviđeno korištenje tvari koje oštećuju ozonski sloj i na

odredbe Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05).

Eksploatacija mineralne sirovine na

prijevoza, izazvat će povećanja emisije stakleničkih plinova i prašine

neposrednoj okolini čime neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne

atmosferske značajke užeg i šireg područja.




ika 4.1.1.5.1. Koncentracija čestica u ovisnosti o udaljenosti

naseljeno područje naselja Severovci sjeverno od lokacije zahvata,

a na udaljenosti oko 140 m od obuhvata zahvata dok je do granice

ksploatacijskog polja 40 m. Navedena građevina potencijalno je najugroženija u smislu mogućeg zagađenja


koncentracija čestica prašine ostaju ispod graničnih vrijednosti.

povoljno pozicionirano s obzirom na meteorološke prilike, tj. u zavisnosti od

dominantnih smjerova vjetra iz sjevernog i jugozapadnog smjera zbog čega će dolaziti do razrjeđenja

navedenog se može zaključiti da je utjecaj čestica PM

područja minimalan pošto su ista na dovoljnim udaljenostima od lokacije zahvata

zadovoljava odredbe iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05).



zraka u širem području već samo unutar granica obuhvata zahvata

. Utjecaj zahvata na zrak u okolici lokacije će, obzirom na gustoću prometa, imati

mali utjecaj, dok će zbog povećanja prometa kroz područje najbližih naselja kakvoća zraka obzirom na postojeće

narušena dodatnim izvorima onečišćenja česticama prašine. Zahvat neće imati negativnog

utjecaja na ozonski sloj jer nije predviđeno korištenje tvari koje oštećuju ozonski sloj i na

odredbe Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05).

Eksploatacija mineralne sirovine na eksploatacijskom polju "Severovci" radom strojeva i za vrijeme

prijevoza, izazvat će povećanja emisije stakleničkih plinova i prašine samo na površini obuhvata

neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne

značajke užeg i šireg područja.




Koncentracija čestica u ovisnosti o udaljenosti

sjeverno od lokacije zahvata, je obiteljska kuća s

od obuhvata zahvata dok je do granice

ksploatacijskog polja 40 m. Navedena građevina potencijalno je najugroženija u smislu mogućeg zagađenja


s obzirom na meteorološke prilike, tj. u zavisnosti od

zbog čega će dolaziti do razrjeđenja

navedenog se može zaključiti da je utjecaj čestica PM10 i PM2,5 na naseljena

lokacije zahvata i očekivana koncentracija

ri u zraku (NN 133/05).



zraka u širem području već samo unutar granica obuhvata zahvata zbog veće

. Utjecaj zahvata na zrak u okolici lokacije će, obzirom na gustoću prometa, imati

najbližih naselja kakvoća zraka obzirom na postojeće

Zahvat neće imati negativnog

utjecaja na ozonski sloj jer nije predviđeno korištenje tvari koje oštećuju ozonski sloj i na koje se primjenjuju

" radom strojeva i za vrijeme

na površini obuhvata zahvata i

neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne




4.1.1.6. Krajobraz

Iskopom građevnog pijeska i šljunka

područja. U tablici 4.1.1.6.1. opisani su predviđeni utjecaji na pojedine krajobrazne vrijednosti i predviđene

njihove posljedice. Utjecaji su razvrstani na privremene i trajne prema trajanju zahvata koji ih uzro

mogućnosti saniranja posljedica. Sastavnice okoliša promatrane su kao vrijednosti krajobraza s ekološkog

(geomorfološke osobitosti i krajobrazna raznolikost i dinamika), estetskog (slikovitost) i društvenog aspekta

(čitljivost i prepoznatljivost krajobrazne strukture).


SASTAVNICE OKOLIŠA PRIVREMENI UTJECAJI

GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA

- povećanje raščlanjenosti mikroreljefa

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST I DINAMIKA

• zabijeljenje vegetacije uz EP i prometne koridorprašinom

• manja zagađenja okolnog prostora radi prometa

SLIKOVITOST

• zabijeljenje okolnog krajobraza prašinom

• prisutnost strojeva u slici krajobraza

PREPOZNATLJIVOST I ČITLJIVOST KRAJOBRAZNE STRUKTURE

- promjena identiteta promatranog područja iz doprirodnog u antropogeni

Utjecaj na geomorfološka ob

Već u početnoj fazi uklanjanja površinskog sloja jalovine na lokaciji će biti izmijenjen mikroreljef. Trajna

izmjena postojećih geomorfoloških osobitosti zbit će se odvijanjem eksploatacije, čime će biti formirano jezero

iskopa. Takva promjena bit će uočljiva formiranjem strmih kosina i pravilnih linija kakvih nema u okolnom

krajobrazu, a neprirodna reljefna depresija bit će uočljiva i nakon tehničko

Utjecaj na krajobraznu raznolikost i dinamiku

Eksploatacijom mineralnih sirovin

pretvorena u unesenu zakrpu vodene površine. Voda u krajobrazu uglavnom ima karakteristike izvora

bioraznolikosti no to će u ovom slučaju biti manje izraženo radi formiranja pravilnih

iskopa. To se teško može ublažiti sanacijom radi nedostatka raspoloživog prostora unutar granice obuhvata gdje

je dopušten iskop.

Funkcioniranje poljoprivrede kao krajobrazne matrice kao ni razvoj antropogenih zakrpa i zakrp

šume neće razvojem iskopa biti narušeno.




građevnog pijeska i šljunka nastavit će se započeta degradacija krajobraznih vrijednosti


njihove posljedice. Utjecaji su razvrstani na privremene i trajne prema trajanju zahvata koji ih uzro



jobrazne strukture).


PRIVREMENI UTJECAJI TRAJNI UTJECAJI

povećanje raščlanjenosti mikroreljefa

• formiranje reljefne depresije ispunjene vodom odvoženjem mineralne sirovine

• trajna izmjena krajobrazne slike

• smanjena prirodnost unošenjem pravilnih linija i kosina obale

zabijeljenje vegetacije uz EP i prometne koridore prašinom

manja zagađenja okolnog prostora radi prometa

• nestanak doprirodnih staništa livade, šikare i šumskih kultura

• smanjenje biomase na lokaciji te narušavanje stabilnosti njenog ekosustava

• smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti na lokaciji i aokoline

zabijeljenje okolnog krajobraza prašinom prisutnost strojeva u slici krajobraza

• prenamjena površina • unošenje elementa pravilnih linija

• nestanak značajnih vizualnih akcenata

• nestanak ugođaja prirodnosti i slikovitosti

promjena identiteta promatranog područja iz doprirodnog u antropogeni

- pojava jezera pravilnih linija obale kao novog prostornog akcenta

- trajna promjena identiteta lokacije

Utjecaj na geomorfološka obilježja



će uočljiva formiranjem strmih kosina i pravilnih linija kakvih nema u okolnom

krajobrazu, a neprirodna reljefna depresija bit će uočljiva i nakon tehničko - biološke sanacije.

Utjecaj na krajobraznu raznolikost i dinamiku

Eksploatacijom mineralnih sirovina bit će zauvijek izgubljene ekološke osobitosti lokacije, a ona će biti


bioraznolikosti no to će u ovom slučaju biti manje izraženo radi formiranja pravilnih, strmih kosina i velike dubine


Funkcioniranje poljoprivrede kao krajobrazne matrice kao ni razvoj antropogenih zakrpa i zakrp

šume neće razvojem iskopa biti narušeno.




degradacija krajobraznih vrijednosti


njihove posljedice. Utjecaji su razvrstani na privremene i trajne prema trajanju zahvata koji ih uzrokuju i




POSLJEDICE

trajna izmjena krajobrazne slike smanjena prirodnost unošenjem pravilnih linija i kosina obale

smanjenje biomase na lokaciji te narušavanje stabilnosti njenog ekosustava smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti na lokaciji i agroekosustavu okoline

nestanak značajnih vizualnih akcenata nestanak ugođaja prirodnosti i slikovitosti

trajna promjena identiteta lokacije



će uočljiva formiranjem strmih kosina i pravilnih linija kakvih nema u okolnom

biološke sanacije.

a bit će zauvijek izgubljene ekološke osobitosti lokacije, a ona će biti


, strmih kosina i velike dubine


Funkcioniranje poljoprivrede kao krajobrazne matrice kao ni razvoj antropogenih zakrpa i zakrpa ostatka




Tijekom odvijanja radova može doći do manjih zagađenja taloženjem suhe depozicije teških metala i

ostalih štetnih tvari u tlo zbog prometa i rada strojeva čime se oni unose u lanac ishrane.

Utjecaj na slikovitost

Odvijanjem radova na lokaciji bit će formirano područje u kontrastu s okolnim krajobrazom. Kontrast će

biti vidljiv najprije u razlici, boji i teksturi, a formiranjem vodene površine i u karakteru prostornog elementa.

Prisutnost strojeva i vozila u krajobraznoj slici za vrijeme trajanja radova naglašavat će antropogeni karakter.

Kako se promatrano područje nalazi izvan naselja i sa svih je strana zaklonjeno visokom vegetacijom važnost ove

degradacije neće biti velika.

Po završetku radova utjecaj n

biološke sanacije. Sanacija će međutim, biti limitirana nedostatkom prostora za dodatne iskope s ciljem

formiranja blažih kosina i nepravilnih oblika obala. Ravne linije će tako pred

antropogeni značaj.

Utjecaj na prepoznatljivost i čitljivost krajobrazne strukture

Unošenje vodene površine predstavlja značajnu promjenu karaktera i prepoznatljivosti promatranog

prostora. Voda predstavlja značajan

strukture.

Vrednovanje utjecaja eksploatacije mineralne sirovine na krajobrazne sustave

Eksploatacija mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju imat će umjeren utjecaj na krajobraz

veći trajni utjecaj zahvat će imati na geomorfološke osobitosti. Nakon provođenja sanacije reljefna depresija i

dalje će biti uočljivi. Iskopom će biti formirana depresija ispunjena vodom što će trajno promijeniti karakter

lokacije unutar prostorne strukture.

Degradacija će prema fazama biti koncentrirana na pojedine dijelove gdje se odvija iskop, dok će dijelovi

eksploatacijskog polja gdje su radovi završeni biti kontinuirano sanirani.

4.1.1.7. Ekološka mreža

Lokacija zahvata nije smještena na nije

mreže. S obzirom da se radi o maloj površini obuhvata zahvata i tehnologiji koja je prihvatljiva za okoliš, utjecaja

na navedeno neće biti.


4.1.2.1. Buka

Izvori buke na lokaciji zahvata su rudarski strojevi i kamioni na unutrašnjem prijevozu, odnosno na

vanjskom prijevozu gotovih proizvoda (promet javnim cestama). Eksploatacijsko polje je smješteno u mirnom

području koji rad strojeva i tehnološki proces dijelom naruš

može biti na zaposlenike i životinjski svijet koji u početku može biti više izražen dok je kasnije zbog prilagodbe sve

manji. Konfiguracija terena, mada u manjoj mjeri nego udaljenost naseljenih mjesta,

buke koju prouzrokuju strojevi.

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145

poglavlju: "Pravilnik", predviđene su maksimalno dopuštene razine vanjske buke. Primijenjene vr

dopuštenih imisija buke na otvorenom prostoru ovise o namjeni prostora utvrđenoj prostornim planovima, a

navedene su u tablici 1. "Pravilnika", odnosno tablici 4.1.2.1.1. u studiji.







boji i teksturi, a formiranjem vodene površine i u karakteru prostornog elementa.

u krajobraznoj slici za vrijeme trajanja radova naglašavat će antropogeni karakter.


Po završetku radova utjecaj na slikovitost u najvećoj će mjeri ovisiti o kakvoći


formiranja blažih kosina i nepravilnih oblika obala. Ravne linije će tako predstavljati trajni kontrast i naglašavati

Utjecaj na prepoznatljivost i čitljivost krajobrazne strukture


prostora. Voda predstavlja značajan akcent pa će iskop postati upečatljivo obilježje unutar šire prostorne


Eksploatacija mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju imat će umjeren utjecaj na krajobraz



strukture.


eksploatacijskog polja gdje su radovi završeni biti kontinuirano sanirani.

Lokacija zahvata nije smještena na nijednom od zaštićenih područja, kao ni područja nacionalne ekološke



e na lokaciji zahvata su rudarski strojevi i kamioni na unutrašnjem prijevozu, odnosno na


području koji rad strojeva i tehnološki proces dijelom narušava u znatnoj mjeri. Najizraženiji negativni utjecaj


manji. Konfiguracija terena, mada u manjoj mjeri nego udaljenost naseljenih mjesta, pogoduje smanjenju značaja

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145

, predviđene su maksimalno dopuštene razine vanjske buke. Primijenjene vr


navedene su u tablici 1. "Pravilnika", odnosno tablici 4.1.2.1.1. u studiji.







boji i teksturi, a formiranjem vodene površine i u karakteru prostornog elementa.

u krajobraznoj slici za vrijeme trajanja radova naglašavat će antropogeni karakter.


akvoći provođenja tehničko -


stavljati trajni kontrast i naglašavati


akcent pa će iskop postati upečatljivo obilježje unutar šire prostorne


Eksploatacija mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju imat će umjeren utjecaj na krajobraz. Nešto




dnom od zaštićenih područja, kao ni područja nacionalne ekološke


e na lokaciji zahvata su rudarski strojevi i kamioni na unutrašnjem prijevozu, odnosno na


ava u znatnoj mjeri. Najizraženiji negativni utjecaj


pogoduje smanjenju značaja

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), (u

, predviđene su maksimalno dopuštene razine vanjske buke. Primijenjene vrijednosti najviših





Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) definirao je dan u t

od 20oo do 22oo h, a noć traje 8 h, od 22

prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči odnosno vrijednost dnevne

buke od 55 i 45 dB(A) za zonu 3 mješovite, pretežito stambene namjene. Zona 3 podudara se s najbližim

građevinskim područjima kod naselja Severovci

sjeveroistoka (Prilog 4. list 1).


Zona

buke Namjena prostora

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i lije

2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku

3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, …)

Za šire područje i eksploatacijsko polje "

propisana je najviša dnevna odnosno noćna dopuštena razina buke

Đurđevec), a "Pravilnikom" je određeno kako je unutar prostora obuhvata, tijekom eksploatacijskog razdoblja,

potrebno poštivati propise o zaštiti na radu. Izvor

u površinskoj eksploataciji šljunka

proizvoda izvan lokacije zahvata.

Obzirom na prirodu izvora, razlikuju se lin

spadaju u kategoriju točkastih izvora

razmještaj izvora unutar površinskog kopa

Značajnije na rezultate proračuna imisije buke utječu visine izvora nad tlom, kao i konfiguracija tla, tj.

uzdizanje terena oko izvora predstavljaju prirodnu prepreku širenja zvuka, stoga gabariti te oblik

kopa kao i konfiguracija okolnog terena,

Tablica 4.1.2.1.2. Izvori buke na lokaciji zahvata

Izvor buke

buldožer

utovarivač

kamion

bager

Izvor: Update of noise database for prediction of noise on construction and open sites in UK

(Department of Environment Food and Rural Affairs, 2005)

Modeliranje utjecaja buke na građevinska

proračun udaljenosti na kojima se zadovoljavaju kriteriji najviše dopuštene razine buke za pojedine zone prema

izrazu:




Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) definirao je dan u trajanju 14 sati (h), od 6

h, a noć traje 8 h, od 22oo do 6oo h. Budući da će se raditi kroz 3 smjene na dan

prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči odnosno vrijednost dnevne i noćne

dB(A) za zonu 3 mješovite, pretežito stambene namjene. Zona 3 podudara se s najbližim

naselja Severovci na udaljenosti od lokacije zahvata oko


Namjena prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L

za dan (Lday)

Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50

Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55

Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55

Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65

Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, …)

Na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

eksploatacijsko polje "Severovci" važećom prostorno -

najviša dnevna odnosno noćna dopuštena razina buke (poglavlje 3.8. Buka

a "Pravilnikom" je određeno kako je unutar prostora obuhvata, tijekom eksploatacijskog razdoblja,

potrebno poštivati propise o zaštiti na radu. Izvori buke na lokaciji zahvata ovise o tehnologiji koja se primjenjuje

šljunka. Dodatni izvor buke predstavlja prijevoz mineralne sirovine u vidu gotovih

Obzirom na prirodu izvora, razlikuju se linijski, koje uglavnom čine vozila i strojevi u gibanju, a svi ostali

spadaju u kategoriju točkastih izvora, npr. bageri, utovarivači. Na konačnu razinu buke u prostoru utječe

površinskog kopa, ali on nije od presudnog značenja.

čajnije na rezultate proračuna imisije buke utječu visine izvora nad tlom, kao i konfiguracija tla, tj.

uzdizanje terena oko izvora predstavljaju prirodnu prepreku širenja zvuka, stoga gabariti te oblik

kao i konfiguracija okolnog terena, utječu na opterećenje prostora zvučnim zagađenjem.

Izvori buke na lokaciji zahvata - parametri emisije na 10 m udaljenosti od uređaja

Snaga uređaja (kW) Razina zvučne snage

104

235

206

120


(Department of Environment Food and Rural Affairs, 2005)

odeliranje utjecaja buke na građevinska područja naselja (zona 3) nije


11)rlog(20LL wp −⋅−= [dB(A)]




rajanju 14 sati (h), od 6oo do 20oo h, večer traje 2 h,

kroz 3 smjene na dan, buka ne smije

i noćne dopuštene ocjenske razine

dB(A) za zonu 3 mješovite, pretežito stambene namjene. Zona 3 podudara se s najbližim

na udaljenosti od lokacije zahvata oko 40 m u pravcu


Najviše dopuštene ocjenske razine buke - imisije LRAeq u dB(A)

za noć (Lnight)

40

40

45

50

građevne čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

planskom dokumentacijom

poglavlje 3.8. Buka - kriterij iz PPUG

a "Pravilnikom" je određeno kako je unutar prostora obuhvata, tijekom eksploatacijskog razdoblja,

i buke na lokaciji zahvata ovise o tehnologiji koja se primjenjuje

. Dodatni izvor buke predstavlja prijevoz mineralne sirovine u vidu gotovih

ijski, koje uglavnom čine vozila i strojevi u gibanju, a svi ostali

npr. bageri, utovarivači. Na konačnu razinu buke u prostoru utječe

čajnije na rezultate proračuna imisije buke utječu visine izvora nad tlom, kao i konfiguracija tla, tj.

uzdizanje terena oko izvora predstavljaju prirodnu prepreku širenja zvuka, stoga gabariti te oblik površinskog

utječu na opterećenje prostora zvučnim zagađenjem.

parametri emisije na 10 m udaljenosti od uređaja

Razina zvučne snage izvora buke dB(A)

83

90

88

84


je rađeno već je proveden





gdje su: Lp - razina zvučnog tlaka na prijamnom mjestu,

Lw - razina zvučne s

r - udaljenost između izvora i prijamne točke

Za maksimalno pretpostavljenu razinu zvučne snage izvora L

na granici zone 3 Lp= 55 dB(A) slijedi:

log (r) = 90

20

11 −=

−− LpLw

Sukladno određenim polumjerima prema kriteriju najviše dopuštene ocjenske razine buke na mjestima s

potencijalno bukom najugroženijih građevina u naseljima za zonu 3., može se očekivati razina zvučne snage:

11)40log(2090 −⋅−=pL = 46,96

11)10log(2090 −⋅−=pL = 59,00

Prema zakonitostima širenja zvučnog vala bez utjecaja prepreka, konfiguracije i pokrova tla te

atmosferskih značajki, uz pretpostavku maksimalne vrijednosti emisije buke

parametrima strojeva od 90 dB(A), na udaljenostima većim od

granicama za zonu 3. u iznosu manjem od 5

dB(A).

Procijenjena razina buke uslijed rada strojeva na

dopuštene razine sukladno "Pravilniku", a p

ograničenom području u užem djelokrugu rada strojeva na

zahvata.

Buka nastala radom motora i kotrljanjem po podlozi za radne i prijevozne strojeve (kamione i

utovarivače) tijekom rada unutar prostora obuhvata pri preporučenoj maksimalnoj brzini od 40 km/h j

dB(A), a tijekom vanjskog prijevoza po asfaltnim zastorima (javna cesta) za ograničenje

do 80 dB(A) prema (Keulen & Leest, 2004). Budući će se

udaljenosti od 20 m od štićenih objekata

slijedi 11)20log(2088 −⋅−=pL = 50,98

odredbe "Pravilnika".

Mjerama zaštite od buke će se spriječiti nasta

razine na način da će se: odabrati i koristiti malobučne strojeve, uređaje, sredstva za rad i

locirati izvore buke (emitente na eksploatacijskom polju

buke (imitenti) ili pak povremeno ograničiti emisije zvuka (prekid rada pojedinih strojeva)

Slijedom navedenoga smatra se kako razina imisije buke planiranim načinom rada predmetnog zahvata

za najnepovoljniji slučaj (worst-case scenario tj. angažiranje cjelokupne mehanizacije) i budući je koncentracija

strojeva vrlo mala ne utječe u većoj mjeri na promjenu stanja okoliša bukom već samo umjereno unutar područja

obuhvata zahvata za vrijeme eksploatacije p

prelazi "Pravilnikom" dopuštene vrijednosti od




razina zvučnog tlaka na prijamnom mjestu,

razina zvučne snage izvora buke i

udaljenost između izvora i prijamne točke

Za maksimalno pretpostavljenu razinu zvučne snage izvora LW = 90 dB(A) i tražene razine zvučnog tlaka

dB(A) slijedi:

20,120

1155=

−− r = 16 m



46,96 dB(A) u naselju Severovci

59,00 dB(A) na lokaciji zahvata - granica zone


atmosferskih značajki, uz pretpostavku maksimalne vrijednosti emisije buke na lokaciji zahvata i prema

dB(A), na udaljenostima većim od 16 m može se očekivati imisija buke u dopuštenim

za zonu 3. u iznosu manjem od 55 dB(A), odnosno na granici sa zonom

jenjena razina buke uslijed rada strojeva na eksploatacijskom polju "

ne razine sukladno "Pravilniku", a prema dobivenim rezultatima, utjecaj buke može se očekivati u

ograničenom području u užem djelokrugu rada strojeva na području obuhvata zahvata, a nikako u širem području


utovarivače) tijekom rada unutar prostora obuhvata pri preporučenoj maksimalnoj brzini od 40 km/h j

dB(A), a tijekom vanjskog prijevoza po asfaltnim zastorima (javna cesta) za ograničenje

dB(A) prema (Keulen & Leest, 2004). Budući će se prijevoz odvijati po cestama u koridoru

h objekata te uglavnom predstavlja zonu 3 s Lp= 55 dB(A),

= 50,98 dB(A), odnosno u koridoru javne prometnice za

Mjerama zaštite od buke će se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti utjecaj bukom na dopuštene

razine na način da će se: odabrati i koristiti malobučne strojeve, uređaje, sredstva za rad i

eksploatacijskom polju) u odnosu na područja sa sadržajima koje treba štititi od

buke (imitenti) ili pak povremeno ograničiti emisije zvuka (prekid rada pojedinih strojeva)


case scenario tj. angažiranje cjelokupne mehanizacije) i budući je koncentracija


obuhvata zahvata za vrijeme eksploatacije ponajviše u krugu rudarskih strojeva, dok za lokacije u naseljima ne

prelazi "Pravilnikom" dopuštene vrijednosti od 45 dB(A).




dB(A) i tražene razine zvučnog tlaka



granica zone 5


na lokaciji zahvata i prema

m može se očekivati imisija buke u dopuštenim

5. razina buke manja od 59

eksploatacijskom polju "Severovci" zadovoljavala bi

utjecaj buke može se očekivati u

području obuhvata zahvata, a nikako u širem području


utovarivače) tijekom rada unutar prostora obuhvata pri preporučenoj maksimalnoj brzini od 40 km/h je do 75

dB(A), a tijekom vanjskog prijevoza po asfaltnim zastorima (javna cesta) za ograničenje brzine od 60 km/h buka je

odvijati po cestama u koridoru ne manje

5 dB(A), u konkretnom slučaju

dB(A), odnosno u koridoru javne prometnice za prijevoz su zadovoljene

janje buke, odnosno smanjiti utjecaj bukom na dopuštene

razine na način da će se: odabrati i koristiti malobučne strojeve, uređaje, sredstva za rad i prijevoz, promišljeno

držajima koje treba štititi od

buke (imitenti) ili pak povremeno ograničiti emisije zvuka (prekid rada pojedinih strojeva) ukoliko je to potrebno.


case scenario tj. angažiranje cjelokupne mehanizacije) i budući je koncentracija


onajviše u krugu rudarskih strojeva, dok za lokacije u naseljima ne




4.1.2.2. Otpad

Odvijanjem tehnološkog procesa i osiguranjem životnih uvjeta zaposlenog osoblja mogu se pojaviti vrste

otpadnih materija koje će se prikupljati i zbrinjavati

odlaganja otpada prikupljanje je obvezatno provoditi odvojeno.

Za vrijeme izvođenja eksploatacijskih radova na

mazivo, osim količina koje se kratkoročno čuvaju u namjenskom kontejneru (do 3 dana)

hidrauličkih ulja kao i maziva u strojeve obvezatno će se obavljati na mjestu za pretakanje

Za odlaganje otpadnog ulja, rabljene ul

kontejneri. Sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/03) na eksploatacijskom polju "

4.1.2.2.1. Otpad iskazan u tablici (otpadna ulja i otpad od tekućih goriva, otpadne gume, filtri za ulje, akumulatori

i ambalažni otpad i dr.) sakupljat će se u za to odgovarajućim spremnicima, a nakon sakupljanja prikladnih

količina za prijevoz, preuzimanje istih ugovorit će se sa za tu djelatnost ovlaštenim trgovačkim društvima.

Komunalni otpad sakupljat će se u za to predviđeni kontejner, a odvoz na odlagalište povjeriti će se komunalnom

trgovačkom društvu.

Tablica 4.1.2.2.1. Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "

Ključni broj

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 otpadna hidraulična ulja

13 01 11* sintetska hidraulična ulja

13 02 otpadna maziva ulja za motore i zupčanike

13 02 06* sintetska maziva ulja za motore i zupčanike

13 05 sadržaj iz separatora ulje/voda

13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda

13 05 07* zauljena voda iz separatora ulje/voda

15 Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 02 ambalaža od plastike

15 01 04 ambalaža od metala

15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža

15 01 06 miješana ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 02 Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća

15 02 02* apsorbensi, filtarski materijaldrugi način), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima

15 02 03 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zodjeća, koji nisu navedeni pod 15 02 02

16 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

16 01 Istrošena vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovnu mehanizaciju) i otpad od rastavljanja istrošenih vozila i od održa16 08)

16 01 03 istrošene gume

16 01 07* filtri za ulje

16 01 13* tekućine za kočnice





prikupljati i zbrinjavati na propisani način. U cilju sprečavanja nekontroliranog

je obvezatno provoditi odvojeno.

Za vrijeme izvođenja eksploatacijskih radova na eksploatacijskom polju "Severovci

osim količina koje se kratkoročno čuvaju u namjenskom kontejneru (do 3 dana)

hidrauličkih ulja kao i maziva u strojeve obvezatno će se obavljati na mjestu za pretakanje

Za odlaganje otpadnog ulja, rabljene uljne filtre i masne krpe koristiti će se namjenski spremnici, ili

Sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

eksploatacijskom polju "Severovci" nastajati će vrste otpada kako je prikazano u tablici

Otpad iskazan u tablici (otpadna ulja i otpad od tekućih goriva, otpadne gume, filtri za ulje, akumulatori


, preuzimanje istih ugovorit će se sa za tu djelatnost ovlaštenim trgovačkim društvima.


Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "

NAZIV OTPADA

Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i

otpadna hidraulična ulja

sintetska hidraulična ulja

otpadna maziva ulja za motore i zupčanike

sintetska maziva ulja za motore i zupčanike

sadržaj iz separatora ulje/voda

tora ulje/voda

zauljena voda iz separatora ulje/voda

Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

jučujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

ambalaža od papira i kartona

ambalaža od plastike

višeslojna (kompozitna) ambalaža

ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna

apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeni

apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, koji nisu navedeni pod 15 02 02

Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

Istrošena vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovnu mehanizaciju) i otpad od rastavljanja istrošenih vozila i od održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i





način. U cilju sprečavanja nekontroliranog

Severovci" se ne skladišti ulje i

osim količina koje se kratkoročno čuvaju u namjenskom kontejneru (do 3 dana). Nadolijevanje motornih i

hidrauličkih ulja kao i maziva u strojeve obvezatno će se obavljati na mjestu za pretakanje.

jne filtre i masne krpe koristiti će se namjenski spremnici, ili

Sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

a kako je prikazano u tablici

Otpad iskazan u tablici (otpadna ulja i otpad od tekućih goriva, otpadne gume, filtri za ulje, akumulatori


, preuzimanje istih ugovorit će se sa za tu djelatnost ovlaštenim trgovačkim društvima.


Kategorije i vrste otpada vezano uz rad na eksploatacijskom polju "Severovci"

Preporučeni postupci obrade

K/F B T O

Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i

+

+

K K

K

Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski

+ +

+ +

+ +

+ +

+ +

+ +

Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna

i (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeni

+ +

aštitna + K

Istrošena vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovnu mehanizaciju) vanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i

+ +

K

+ +




16 01 15 antifriz tekućine koje nisu navedene pod 16 01 14

16 06 Baterije i akumulatori

16 06 01 olovne baterije

16 06 02 nikal-kadmij baterije

16 06 04 alkalne baterije (osim 16 06 03)

16 06 05 ostale baterije i akumulatori

20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke

20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

20 03 Ostali komunalni otpad

20 03 01 miješani komunalni otpad

postupci obrade otpada: K/F

opis oznaka: K - kondicioniranje otpada, +

Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06 i 121/08) sakupljanje otpadnih ulja

regulirano je člankom 6. prema kojem su posjednici otpadnih ulja (no

privremeno skladištenje otpadnih ulja nastalih njihovom djelatnošću. Nadalje prema članak 15. Pravilnika nositelj

zahvata kao posjednik otpadnih ulja dužan je predati otpadna ulja ovlaštenom sakupljaču otpadnih

popunjeni prateći list, a pema članku 18. dužan je voditi Očevidnik nastanka i tijeka otpadnih ulja (ONTOU).

Prema članku 8. Pravilnika

otpadnih baterija i akumulatora dužan

ili neposrednoj blizini. Prama članku 11. Pravilnika posjednik mora voditi očevidnik o nastajanju i tijeku otpadnih

baterija i akumulatora (ONTOBA). Kategorije otpada iz grupe 15 00 00

Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08).

Utjecaj nastanka otpada na okoliš na lokaciji zahvata procjenjuje se u rangu malog u odnosu na količine i

vrste mogućeg otpada, kao i obuhvat zah


Na lokaciji zahvata i u zoni mogućeg izravnog (do 250 m) i ne

nikakvi tragovi ljudske aktivnosti iz prošlosti

široj okolici lokacije zahvata tijekom 1962. g

koji datira u srednje brončano doba. Bodežu nedostaje drška za preciznije datiranje. Pored ovog bodeža u Muzeju

grada Koprivnice pohranjen je i srednjovjekovni kameni žrvanj, o kojem nažalost nisu poznate okolnosti

pronalaska. Tijekom eksploatacije i izvođenja

Koprivnice o svakom pronalasku arheološki

području Grada Đurđevca su na dovoljnoj udaljenosti od lokacije zahvata, tako da

polju "Severovci" neće imati značajnih utjecaja na njih.

4.1.4. Utjecaj na sektorsko područje

Eksploatacija mineralnih sirovina

Osim građevnog pijeska i šljunka na području

građevni kamen (na 1 eksploatacijskom polju

10 EP), ugljikovodici i živa (na 2 EP). Moguće je zaključiti kako je eksploatacija na području županije najvećim

dijelom zastupljena u području građevnog pijeska i šljunka, dok je

širem okruženju.




antifriz tekućine koje nisu navedene pod 16 01 14

Baterije i akumulatori

alkalne baterije (osim 16 06 03)

ostale baterije i akumulatori

Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) ojeno skupljene sastojke

odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

Ostali komunalni otpad

miješani komunalni otpad

postupci obrade otpada: K/F - kemijsko-fizikalni, B - biološki, T - termički, O - odlaganje o

kondicioniranje otpada, + - obrada se preporučuje, * - opasan otpad


regulirano je člankom 6. prema kojem su posjednici otpadnih ulja (nositelj zahvata) dužni osigurati sakupljanje i


zahvata kao posjednik otpadnih ulja dužan je predati otpadna ulja ovlaštenom sakupljaču otpadnih


Prema članku 8. Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06)

otpadnih baterija i akumulatora dužan je postaviti spremnike za odvojeno skupljanje u svom poslovnom prostoru


baterija i akumulatora (ONTOBA). Kategorije otpada iz grupe 15 00 00 sakupljati će se i zbrinjavati sukladno

Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08).


vrste mogućeg otpada, kao i obuhvat zahvata te proizvodne kapacitete.


u zoni mogućeg izravnog (do 250 m) i neizravnog utjecaja (do 500 m)

iz prošlosti koji ukazuju na mogućnost duljeg boravka čovjeka na ovom terenu.

tijekom 1962. g. prigodom rigolanja zemljišta slučajno je pronađen brončani bodež


i srednjovjekovni kameni žrvanj, o kojem nažalost nisu poznate okolnosti

eksploatacije i izvođenja rudarskih radova potrebno je na vrijeme

o svakom pronalasku arheoloških predmeta. Sve ostale zaštićene vrijednosti

području Grada Đurđevca su na dovoljnoj udaljenosti od lokacije zahvata, tako da

neće imati značajnih utjecaja na njih.

ko područje

Eksploatacija mineralnih sirovina

Osim građevnog pijeska i šljunka na području koprivničko - križevačke županije eksploatira se tehničko

eksploatacijskom polju), ciglarska glina (na 3 EP), zatim ugljikovodici i geotermaln


dijelom zastupljena u području građevnog pijeska i šljunka, dok je prirodni plin najvrednija mineralna sirovina u




+

+ K

+ K

+ K

+

Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova)

+ + +

+ +

odlaganje otpada,

opasan otpad


sitelj zahvata) dužni osigurati sakupljanje i


zahvata kao posjednik otpadnih ulja dužan je predati otpadna ulja ovlaštenom sakupljaču otpadnih ulja uz


o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06) posjednik

je postaviti spremnike za odvojeno skupljanje u svom poslovnom prostoru


sakupljati će se i zbrinjavati sukladno


izravnog utjecaja (do 500 m) nisu pronađeni

ravka čovjeka na ovom terenu. U

prigodom rigolanja zemljišta slučajno je pronađen brončani bodež


i srednjovjekovni kameni žrvanj, o kojem nažalost nisu poznate okolnosti

rudarskih radova potrebno je na vrijeme obavijestiti Muzej grada

Sve ostale zaštićene vrijednosti kulturne baštine na

području Grada Đurđevca su na dovoljnoj udaljenosti od lokacije zahvata, tako da radovi na eksploatacijskom

županije eksploatira se tehničko -

), ciglarska glina (na 3 EP), zatim ugljikovodici i geotermalna voda (na


prirodni plin najvrednija mineralna sirovina u




Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, južni

nalazi unutar plinskog polja "Kalinovac" (Prilog 4. list 2),

Zbog velike visinske razlike između ležišta građevnog pijeska i šljunka u ležištu "Severovci" i mogućeg pli

ležišta na većim dubinama, te razlike u tehnologiji eksploatacije, nije moguće negativno međudjelovanje.

Moguć je povećani obuj

eksploatacije mineralnih sirovina te

zahvat na eksploatacijom polju "

eksploatacijskog polja "Gat" na udaljenosti oko 650

građevnog pijeska i šljunka (Prilog 1. list 2)

područja Grada Đurđevca i njihova udaljenost od lokacije zahv

smještena su na području općine Molve

locirana su na udaljenostima većim od 10,0 km od lokacije zahvata pa se smatra da utjecaj međud

može biti značajnijih razmjera.

Šumarstvo

Za vrijeme rudarskih radova doći će do zadiranja u šume i šumska staništa. Rudarski radovi će uzrokovati

smanjenje šumske površine. Da bi se prikazala šteta na šumama napravljena je procjena obračuna n

šumu, šumsko zemljište i općekorisne funkcije šuma što je prikazano u poglavlju

ekološkog aspekta ukupan utjecaj na šume neće biti velik jer šire područje lokacije zahvata obiluje šum

Lovstvo

Lokacija zahvata je smještena na području otvorenog državnog lovišta VI/6 "Peski", međutim udio

prostora obuhvata zahvata u istom iznosi

lovište. Zbog dovoljno velike udaljenosti od lokacije zahvata, ne oče

gospodarsku djelatnost Fazanerije "Severovci".

Infrastruktura

Postojeća linijska infrastruktura (vodoopskrba, električne instalacije, telefonske instalacije) nalazi se na

dovoljnim udaljenostima od lokacije zahvata i pr

obratilo pažnju i u fazi projektiranja.

prijevoza gotovih proizvoda s eksploatacijskog polja

povećanog opterećenja (prijevozna sredstva oko 20

Najkraći prilaz eksploatacijskom polju

prolazi uz zapadnu granicu lokacije zahvata.

sjeveroistočno prema naselju Severovci i jugozapadno prema Gradu Đurđevcu

Temeljem planiranog kapaciteta

stanju za rad 220 d/g. u prosjeku će s eksploatacijskog polja "

160 m3/h. Uz planirani kapacitet prijevoznih sredstva od oko

pijeska i šljunka procjenjuje se povećanje prometnog opterećenja teškim vozilima od oko

Ocjena o veličini prometnog opterećenja može se steći nakon uvida u kartu intenziteta prometa na

odabranim cestovnim pravcima R Hrvatske (podaci za

R Hrvatske za karakteristična brojačka mjesta u okolici lokacije zahvata (

opterećenja i gustoće prometa provedena prema brojenju prometa za najbliže brojačko mjest

vrijednost za prosječni godišnji dnevni promet (PGDP).




vidom u Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca, južni, manji dio eksploatacijskog polja "Severovci" se

nalazi unutar plinskog polja "Kalinovac" (Prilog 4. list 2), a veći ostatak površine je unutar plinskog polja "Molve".

u ležišta građevnog pijeska i šljunka u ležištu "Severovci" i mogućeg pli


obujam utjecaja na okoliš uslijed odvijanja istovrsn

te njihovo međudjelovanje na području Grada Đurđevca

eksploatacijom polju "Severovci" utvrđena na području Grada Đurđevca

na udaljenosti oko 650 m u pravcu jugoistoka na kojem

rilog 1. list 2). Postojeća eksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka izvan

i njihova udaljenost od lokacije zahvata s kojima je moguće međudjelovanje na okoliš

Molve, eksploatacijska polja "Sekuline" i "Inzula". Ostala

locirana su na udaljenostima većim od 10,0 km od lokacije zahvata pa se smatra da utjecaj međud

rudarskih radova doći će do zadiranja u šume i šumska staništa. Rudarski radovi će uzrokovati

smanjenje šumske površine. Da bi se prikazala šteta na šumama napravljena je procjena obračuna n

šumu, šumsko zemljište i općekorisne funkcije šuma što je prikazano u poglavlju

ekološkog aspekta ukupan utjecaj na šume neće biti velik jer šire područje lokacije zahvata obiluje šum

mještena na području otvorenog državnog lovišta VI/6 "Peski", međutim udio

prostora obuhvata zahvata u istom iznosi 0,2 % od ukupne površine lovišta, pa se ne očekuje utjecaj na navedeno

Zbog dovoljno velike udaljenosti od lokacije zahvata, ne očekuje se negativni utjecaj zahvata na

gospodarsku djelatnost Fazanerije "Severovci".


dovoljnim udaljenostima od lokacije zahvata i prostora obuhvata rudarskih radova eksploatacije, na što se

obratilo pažnju i u fazi projektiranja. Značajni utjecaj javiti će se na prometnu cestovnu infrastrukturu zbog

eksploatacijskog polja "Severovci". Utjecaji će biti na o

ja (prijevozna sredstva oko 20 m3) nastupaju oštećenja, tj. dolazi do prekomjerne uporabe.

eksploatacijskom polju "Severovci" za kamionski prijevoz je sa lokalne ceste

lokacije zahvata. Nakon izlaska na lokalnu cestu promet je moguć u dva smjera,

sjeveroistočno prema naselju Severovci i jugozapadno prema Gradu Đurđevcu (Prilog 1. list 2).

nog kapaciteta eksploatacije od 300 000 m3/g. u ležištu ili 360 000

će s eksploatacijskog polja "Severovci" biti potrebno odvesti

/h. Uz planirani kapacitet prijevoznih sredstva od oko 20 m3 i planiranu dnevnu proizvodnju građ

pijeska i šljunka procjenjuje se povećanje prometnog opterećenja teškim vozilima od oko


odabranim cestovnim pravcima R Hrvatske (podaci za 2008. g.) kojom je prikazano brojenje prometa na cestama

R Hrvatske za karakteristična brojačka mjesta u okolici lokacije zahvata (tablica 4

opterećenja i gustoće prometa provedena prema brojenju prometa za najbliže brojačko mjest

vrijednost za prosječni godišnji dnevni promet (PGDP).




dio eksploatacijskog polja "Severovci" se

a veći ostatak površine je unutar plinskog polja "Molve".

u ležišta građevnog pijeska i šljunka u ležištu "Severovci" i mogućeg plinskog


utjecaja na okoliš uslijed odvijanja istovrsne djelatnosti, odnosno

Đurđevca. Tako je uz predmetni

Đurđevca lokacija postojećeg

m u pravcu jugoistoka na kojem se odvija eksploatacija

ksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka izvan

ata s kojima je moguće međudjelovanje na okoliš

. Ostala eksploatacijska polja

locirana su na udaljenostima većim od 10,0 km od lokacije zahvata pa se smatra da utjecaj međudjelovanja ne

rudarskih radova doći će do zadiranja u šume i šumska staništa. Rudarski radovi će uzrokovati

smanjenje šumske površine. Da bi se prikazala šteta na šumama napravljena je procjena obračuna naknade za

šumu, šumsko zemljište i općekorisne funkcije šuma što je prikazano u poglavlju 6.1. Cost Benefit analiza. S

ekološkog aspekta ukupan utjecaj na šume neće biti velik jer šire područje lokacije zahvata obiluje šumama.

mještena na području otvorenog državnog lovišta VI/6 "Peski", međutim udio

pa se ne očekuje utjecaj na navedeno

kuje se negativni utjecaj zahvata na


ostora obuhvata rudarskih radova eksploatacije, na što se

na prometnu cestovnu infrastrukturu zbog

Utjecaji će biti na one ceste na kojima uslijed

tj. dolazi do prekomjerne uporabe.

sa lokalne ceste L26106, koja

Nakon izlaska na lokalnu cestu promet je moguć u dva smjera,

rilog 1. list 2).

ili 360 000 m3/g. u rastresitom

biti potrebno odvesti 1 636 m3/d ili oko

i planiranu dnevnu proizvodnju građevnog

pijeska i šljunka procjenjuje se povećanje prometnog opterećenja teškim vozilima od oko 82 kamiona/d.


) kojom je prikazano brojenje prometa na cestama

4.1.4.1). Analiza prometnog

opterećenja i gustoće prometa provedena prema brojenju prometa za najbliže brojačko mjesto usvojena je




Tablica 4.1.4.1. Prosječni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

Broj ceste

BROJAČKO MJESTO

Oznaka Ime

2 1 403 Đurđevac

NAB - neprekidno automatsko brojenje; Izvor: Brojenje prometa na cestama R Hrvatske godine 200

Struktura srednje teških i teških teretnih vozila unutar prosječnog godišn

7 216 vozila/d na brojačkom mjestu na cestovnim pravcima koji gravitiraju lokaciji zahvata (

ukupnoj strukturi je 15 %. Opterećenje cestovnog pravca teretnim vozilima

kamiona/d s lokacije zahvata, predstavljala bi povećanje udjela teretnih vozila

Prekomjernom uporabom javne ceste smatra se izvanredni prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s

teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno

propisano Pravilnikom o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz i prekomjernu uporabu javne ceste

(NN 119/07) kojime su propisana mjerila za izračun naknade. N

prekomjernu uporabu javne ceste ovisno o količini prevezenog tereta i korištenim

sukladno prouzročenom opterećenju

4.1.5. Utjecaj na stanovništvo

Odobreno eksploatacijsko polje "

list 1, prikazana su građevinska područja naselja

oko 150 m jugozapadno od izgrađenog građevinskog područja naselja


Radni proces eksploatacije na eksploatacijskom polju "

raščišćavanja zemljišta, skidanja jalovinskog materijala, deponiranja jalovinskog materijala, iskopa

sirovine, utovara rovnog pijeska i šljunka

operacija je korištenje rudarskih radnih strojeva (

Na lokaciji zahvata za odvijanje proizvodnje koristiti će se određene opasne tvari koje mogu iza

određene ekološke nesreće ili izvanredni događaj, a koji pak može ugroziti okoliš te izazvati opasnost za život i

zdravlje ljudi. Ovakva vrsta neželjenog događaja koji nisu pod nadzorom mogu imati za posljedicu ugrožavanje

života i zdravlja ljudi i u određenom obujmu nanose štetu okolišu.

Opasne tvari koje će se koristiti na lokaciji zahvata su tekuće dizelsko gorivo (D2) te motorna ulja i masti

za podmazivanje, međutim primjena istih je u manjoj količini budući nema skladištenja već samo količine ko

sadržavati spremnici na strojevima

opasnosti, budući se uslijed njihovog istjecanja ili nepažljivog rukovanja može dogoditi neželjeni događaj, tj.

požar, odnosno izravno onečišćenje tla,

Sva manipulacija opasnim tvarima (skladištenje, pretakanje i nadolijevanje) odvijati će se izvan lokacije

zahvata. Mogući izvanredni događaji, uzrokovani planiranim aktivnostima tehnološkog procesa koji se mogu

dogoditi na lokaciji zahvata predstavljaju zagađenje okoliša opasnim tvarima koje nastaju uslijed:

- požara uzrokovanog nepravilnim rukovanjem naftnim derivatima i

- izlijevanja naftnih derivata za vrijeme kvara i




. Prosječni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

BROJAČKO MJESTO PGDP PLDP

Način brojenja

Brojačka dionica

Đurđevac 7 216 7 286 NAB Ž2247 – L26112

automatsko brojenje; Izvor: Brojenje prometa na cestama R Hrvatske godine 200

Struktura srednje teških i teških teretnih vozila unutar prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) od

vozila/d na brojačkom mjestu na cestovnim pravcima koji gravitiraju lokaciji zahvata (

pterećenje cestovnog pravca teretnim vozilima je 1 082

predstavljala bi povećanje udjela teretnih vozila na procijenjenih


teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja što je


(NN 119/07) kojime su propisana mjerila za izračun naknade. Nositelj zahvata će izdvajati naknadu

jernu uporabu javne ceste ovisno o količini prevezenog tereta i korištenim

sukladno prouzročenom opterećenju.

. Utjecaj na stanovništvo

Odobreno eksploatacijsko polje "Severovci" nalazi se izvan građevinskog područja na

građevinska područja naselja Severovci. Granice prostora obuhvata

izgrađenog građevinskog područja naselja Severovci.


adni proces eksploatacije na eksploatacijskom polju "Severovci" može se podijeliti na djelatnosti

raščišćavanja zemljišta, skidanja jalovinskog materijala, deponiranja jalovinskog materijala, iskopa

rovnog pijeska i šljunka te prijevoza mineralne sirovine. Zajednička odrednica svih ovih radnih

operacija je korištenje rudarskih radnih strojeva (buldožer, bager, utovarivači i kamioni).

Na lokaciji zahvata za odvijanje proizvodnje koristiti će se određene opasne tvari koje mogu iza



određenom obujmu nanose štetu okolišu.


, međutim primjena istih je u manjoj količini budući nema skladištenja već samo količine ko

sadržavati spremnici na strojevima. Opasne tvari u određenim količinama predstavljaju potencijalne izvore


je tla, vode ili zraka na lokaciji zahvata.


Mogući izvanredni događaji, uzrokovani planiranim aktivnostima tehnološkog procesa koji se mogu

predstavljaju zagađenje okoliša opasnim tvarima koje nastaju uslijed:

požara uzrokovanog nepravilnim rukovanjem naftnim derivatima i

izlijevanja naftnih derivata za vrijeme kvara ili prevrtanja radnih strojeva.




. Prosječni godišnji dnevni promet s općim podacima o brojačkim mjestima

Brojačka dionica Duljina

(km)

L26112 3,3

automatsko brojenje; Izvor: Brojenje prometa na cestama R Hrvatske godine 2008. - Prometis d.o.o., Zagreb.

eg dnevnog prometa (PGDP) od

vozila/d na brojačkom mjestu na cestovnim pravcima koji gravitiraju lokaciji zahvata (tablica 4.1.4.1.) u

1 082 vozila/d i dodatnih 82

na procijenjenih 7,6 %.


propisana osovinska opterećenja što je


ositelj zahvata će izdvajati naknadu za

jernu uporabu javne ceste ovisno o količini prevezenog tereta i korištenim prijevoznim sredstvima, a

" nalazi se izvan građevinskog područja naselja. Na prilogu 4.

uhvata zahvata nalaze se udaljene

" može se podijeliti na djelatnosti

raščišćavanja zemljišta, skidanja jalovinskog materijala, deponiranja jalovinskog materijala, iskopa mineralne

mineralne sirovine. Zajednička odrednica svih ovih radnih

kamioni).

Na lokaciji zahvata za odvijanje proizvodnje koristiti će se određene opasne tvari koje mogu izazvati




, međutim primjena istih je u manjoj količini budući nema skladištenja već samo količine koje će

u određenim količinama predstavljaju potencijalne izvore



Mogući izvanredni događaji, uzrokovani planiranim aktivnostima tehnološkog procesa koji se mogu

predstavljaju zagađenje okoliša opasnim tvarima koje nastaju uslijed:




Potencijalni izvori požarne opasnosti na lokaciji zahvata su vozila i strojevi na pogon tekućim gorivom

(dizelsko gorivo - D2). Vjerojatnost nastanka požara izrazito je niska kao i mogućnost proširenja požara budući će

se na lokaciji zahvata ukloniti vegetacija, a zas

sprječavanja nastanka požara zaposlenici će biti upoznati s mogućim izvorima pojave požara te mjerama i

načinima sprječavanja i gašenja požara. P

vozila, na strojevima niti u njihovoj neposrednoj blizini se neće držati pričuve goriva, a strojevi će biti opremljeni

odgovarajućim protupožarnim aparatima.

Najvažnije opasnosti i učinci koji se mogu očekivati

Na ljudsko zdravlje: Ograničena saznanja o karcinogenim učincima, može izazvati oštećenje pluća ako se

proguta. Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože

vodi, može dugotrajno štetno djel

zbog opasnosti od požara i eksplozije

Najvažnije opasnosti i učinci koji se mogu očekivati od

Na ljudsko zdravlje: Može djelovati iritirajuće na kožu/oči kod preos

pluta na površini vode. Na površini stvara film te zbog pomanjkanja kisika može štetno utjecati na vodene organizme.

Sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) i tablici graničnih

tvari danoj u navedenom planu (sukladno EC 96/82) kategorija benzin i druga goriva, količine zastupljene na

lokaciji zahvata predstavljaju beznačajnu količinu (oznaka opasnosti D=1

bi količine od 5 t i više predstavlja

maziva imaju oznake opasnost po okoliš

žive u vodi i mogu dugotrajno štetno djelovati

značajnu količinu (oznaka opasnosti D=2 budući je količina veća od 200 kg), dok bi količine od 2 t i više

predstavljale ozbiljne količine (oznaka opasnosti D=3).

Tablica 4.2.1. Granične količ

Opasna tvar (96/82 EC)

Benzin i druga goriva

Tvari opasne za okoliš (R50)

Tvari opasne za okoliš (R51, R53)

Prema članku 4. i 5. poglavlja II. Vrste rizika i opasnosti, navedenog

skladište, rukuju i obavljaju druge radnje

iz Priloga 2. Plana (tablica 4.2.1.) dužne su izraditi operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom

skladištenja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na

veća od 1% granične količine (D=3) za tu opasnu tvar, odnosno ukoliko je za opasnu tvar nafta i njezini derivati ta

količina veća od 0,1% granične količine (D=2). Na lokaciji zahvata

intervencija u zaštiti okoliša budući su količine opasnih tvari manje od graničnih, odnosno indeks opasnosti za

opasne tvari manji je od D=2 (granična

Analizom predviđenih aktivnosti i količina opasnih tvari koje će se na lokaciji zahvata koristiti, utvrđena je

vrsta opasnosti (rizik po okoliš), koje se prema Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) i

tablici graničnih količina opasnih tv

ocijenjen je rangom mogućeg beznačajnog




izvori požarne opasnosti na lokaciji zahvata su vozila i strojevi na pogon tekućim gorivom

D2). Vjerojatnost nastanka požara izrazito je niska kao i mogućnost proširenja požara budući će

se na lokaciji zahvata ukloniti vegetacija, a zastupljenost strojeva koji su izvor požarne opasnosti je malen. U cilju


a sprječavanja i gašenja požara. Prometnice će se održavati prohodne i slob


odgovarajućim protupožarnim aparatima.

učinci koji se mogu očekivati od dizelskog goriva

graničena saznanja o karcinogenim učincima, može izazvati oštećenje pluća ako se

proguta. Učestalo izlaganje može prouzročiti sušenje ili pucanje kože. Na okoliš: Otrovno za organizme koji žive u

vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi. Fizikalno-kemijske opasnosti: Izbjegavati povišenu temperaturu

zbog opasnosti od požara i eksplozije.

učinci koji se mogu očekivati od ulja i maziva

ože djelovati iritirajuće na kožu/oči kod preosjetljivih osoba.


Sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) i tablici graničnih


lokaciji zahvata predstavljaju beznačajnu količinu (oznaka opasnosti D=1 budući je količina manja od 500 kg

predstavljale značajne količine (oznaka opasnosti D=2). Tvari kao što su motorna ulja i

opasnost po okoliš R50, R51 i R53 koje označavaju da su iste vrlo otrovne za organizme koji

žive u vodi i mogu dugotrajno štetno djelovati u vodi, količine zastupljene na lokaciji zahvata predstavljaju


predstavljale ozbiljne količine (oznaka opasnosti D=3).

.1. Granične količine opasnih tvari za potrebe plana

Granična količina (t) i moguće posljedice

≥100% D=5 ≥10% D=4 ≥1% D=3 ≥0,1% D=2

katastrofalne vrlo ozbiljne ozbiljne značajne

5 000 500 50

200 20 2

500 50 5

Prema članku 4. i 5. poglavlja II. Vrste rizika i opasnosti, navedenog Plana, pravne i fizičke osobe koje

skladište, rukuju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u spremnicima i za koje je moguće istjecanje u okoliš

.1.) dužne su izraditi operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom

skladištenja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili


količina veća od 0,1% granične količine (D=2). Na lokaciji zahvata nije potrebna izr

budući su količine opasnih tvari manje od graničnih, odnosno indeks opasnosti za

opasne tvari manji je od D=2 (granična količina je 0,5 t za dizelsko gorivo, odnosno 2 t za motorna ulja i maziva

om predviđenih aktivnosti i količina opasnih tvari koje će se na lokaciji zahvata koristiti, utvrđena je


tablici graničnih količina opasnih tvari procjenjuje niskom, odnosno utjecaj izvanrednih događaja na okoliš

beznačajnog utjecaja.




izvori požarne opasnosti na lokaciji zahvata su vozila i strojevi na pogon tekućim gorivom

D2). Vjerojatnost nastanka požara izrazito je niska kao i mogućnost proširenja požara budući će

tupljenost strojeva koji su izvor požarne opasnosti je malen. U cilju


rometnice će se održavati prohodne i slobodne za pristup vatrogasnih


graničena saznanja o karcinogenim učincima, može izazvati oštećenje pluća ako se

trovno za organizme koji žive u

zbjegavati povišenu temperaturu

jetljivih osoba. Na okoliš: Nije topivo u vodi,


Sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) i tablici graničnih količina opasnih


količina manja od 500 kg), dok

vari kao što su motorna ulja i

R50, R51 i R53 koje označavaju da su iste vrlo otrovne za organizme koji

količine zastupljene na lokaciji zahvata predstavljaju


Granična količina (t) i moguće posljedice

≥0,1% D=2 ≥0,01% D=1

značajne beznačajne

5 0,5

0,2 0,02

0,5 0,05

, pravne i fizičke osobe koje

s opasnim tvarima u spremnicima i za koje je moguće istjecanje u okoliš

.1.) dužne su izraditi operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom

određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili


nije potrebna izrada Operativnog plana

budući su količine opasnih tvari manje od graničnih, odnosno indeks opasnosti za

količina je 0,5 t za dizelsko gorivo, odnosno 2 t za motorna ulja i maziva).

om predviđenih aktivnosti i količina opasnih tvari koje će se na lokaciji zahvata koristiti, utvrđena je


, odnosno utjecaj izvanrednih događaja na okoliš




5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA


5.1.1. Bioraznolikost

1. Vegetaciju otklanjati izvan perioda reproduktivnog ciklusa životinja, odnosno izbjegavati otklanjanje

vegetacije od ožujka do kolovoza.

2. Osigurati slobodno kretanje životinjskih vrsta na način da ih se ne hvata, ozljeđuje i ubija.

3. Tijekom tehničke sanacije

biljnih i životinjskih vrsta.

4. Završne kosine obala jezera u različitim dijelovima urediti što je više moguće raznoliko. U cilju formiranja

različitih mikrobiotopa mjestimičn

obalnu liniju).

5. Dijelove ravnog obalnog pojasa zasaditi pionirskim vrstama (trstika, rogoz, mrijesnjak) kao staništa za

vodozemce i vodene kukce.

6. Pojedine dijelove jezera urediti na nači

kao staništa za vodene beskralješnjake.

7. Formirati hrpe pijeska za naseljavanje biljaka i životinja suhih staništa

mravolovaca, opnokrilaca i drugih vrsta.

8. Biološku rekultivaciju obavljati autohtonim vrstama biljaka u prirodnom sastavu, koristeći prirodi bliske

metode, a pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne

ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Mjere zaštite bioraznolikosti

Sadnjom autohtonih svojti tijekom biološke sanacije smanjit će se utjecaj na biljne zajednice.

5.1.2. Georaznolikost

1. U slučaju otkrivanja značajnog pale

državno tijelo, te poduzeti nužne mjere zaštite od uništenja, oštećivanja ili krađe.

Kako bi se smanjio utjecaj pri svakom eventualnom otkriću koje predstavlja

pronalazak geološkog objekta ili njegovog dijela obavezno je prijaviti i zaštititi od oštećenja što je predviđeno

mjerama sukladno članku 111. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08).


1. Oborinsku vodu s krova nadstrešnice

2. Postaviti tipske kontejnere za sanitarno

osoba.

3. Ulijevanje goriva i dolijevanje maziva u rudarske strojeve obavljati na natkrivenoj

koja je spojena na separator ulja i masti.

Kako bi se spriječilo onečišćenje

neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene, što je obveza nosite

68. i 70. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) predložene su mjere zaštite voda.




5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA


Vegetaciju otklanjati izvan perioda reproduktivnog ciklusa životinja, odnosno izbjegavati otklanjanje

vegetacije od ožujka do kolovoza.

Osigurati slobodno kretanje životinjskih vrsta na način da ih se ne hvata, ozljeđuje i ubija.

formirati jezero s različitim dubinama kako bi se osigurala raznolikost staništa

Završne kosine obala jezera u različitim dijelovima urediti što je više moguće raznoliko. U cilju formiranja

različitih mikrobiotopa mjestimično formirati strme obale, plićine, poluotoke, otoke, uvale (razvedenu

Dijelove ravnog obalnog pojasa zasaditi pionirskim vrstama (trstika, rogoz, mrijesnjak) kao staništa za

vodozemce i vodene kukce.

Pojedine dijelove jezera urediti na način da se formiraju jaružinske bare kao mrjestilišta za vodozemce i

kao staništa za vodene beskralješnjake.

Formirati hrpe pijeska za naseljavanje biljaka i životinja suhih staništa

mravolovaca, opnokrilaca i drugih vrsta.

u rekultivaciju obavljati autohtonim vrstama biljaka u prirodnom sastavu, koristeći prirodi bliske


ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

bioraznolikosti u skladu su s člancima 85. i 86. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08).


U slučaju otkrivanja značajnog paleontološkog nalaza prekinuti radove i izvijestiti o tome nadležno


Kako bi se smanjio utjecaj pri svakom eventualnom otkriću koje predstavlja

alazak geološkog objekta ili njegovog dijela obavezno je prijaviti i zaštititi od oštećenja što je predviđeno

mjerama sukladno članku 111. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08).


Oborinsku vodu s krova nadstrešnice s mjesta za pretakanje goriva upuštati izravno na okolni teren.

Postaviti tipske kontejnere za sanitarno-higijenske potrebe, koje će prazniti za to ovlaštena pravna

Ulijevanje goriva i dolijevanje maziva u rudarske strojeve obavljati na natkrivenoj

koja je spojena na separator ulja i masti.

Kako bi se spriječilo onečišćenje voda radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućilo

neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene, što je obveza nositelja zahvata propisana člankom

68. i 70. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) predložene su mjere zaštite voda.




Vegetaciju otklanjati izvan perioda reproduktivnog ciklusa životinja, odnosno izbjegavati otklanjanje

Osigurati slobodno kretanje životinjskih vrsta na način da ih se ne hvata, ozljeđuje i ubija.

formirati jezero s različitim dubinama kako bi se osigurala raznolikost staništa

Završne kosine obala jezera u različitim dijelovima urediti što je više moguće raznoliko. U cilju formiranja

o formirati strme obale, plićine, poluotoke, otoke, uvale (razvedenu

Dijelove ravnog obalnog pojasa zasaditi pionirskim vrstama (trstika, rogoz, mrijesnjak) kao staništa za

n da se formiraju jaružinske bare kao mrjestilišta za vodozemce i

Formirati hrpe pijeska za naseljavanje biljaka i životinja suhih staništa - gušterica, osa kopačica,

u rekultivaciju obavljati autohtonim vrstama biljaka u prirodnom sastavu, koristeći prirodi bliske


u skladu su s člancima 85. i 86. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08).


ontološkog nalaza prekinuti radove i izvijestiti o tome nadležno


Kako bi se smanjio utjecaj pri svakom eventualnom otkriću koje predstavlja geološku vrijednost kao i

alazak geološkog objekta ili njegovog dijela obavezno je prijaviti i zaštititi od oštećenja što je predviđeno

s mjesta za pretakanje goriva upuštati izravno na okolni teren.

higijenske potrebe, koje će prazniti za to ovlaštena pravna

Ulijevanje goriva i dolijevanje maziva u rudarske strojeve obavljati na natkrivenoj nepropusnoj podlozi,

radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućilo

lja zahvata propisana člankom




Tim mjerama će se opasne tvari koje mogu onečistiti vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje ili

drugi prijemnik, djelomično ili u potpunos

5.1.4. Tlo

1. Humusni sloj i jalovinu iz otkrivke odlagati unutar eksploatacijskog polja na mjestu osiguranom od

mogućnosti erozije, kako bi se mogla koristiti u fazi tehničke sanacije i biološ

kopa.

2. Na rubnim dijelovima kopa od ruba kosine, sadnjom biljnih svojti osigurati pojas pod livadom ili drvećem

i grmljem kao prijelaznu zonu i s ciljem smanjenja erozije okolnog tla.

Mjere zaštite tla u skladu su s člankom 10.

tlo koristilo razumno i očuvala njegova produktivnost. Utvrđenim mjerama tlo će se sačuvati za sanaciju i

rekultivaciju unutar eksploatacijskog polja, te smanjiti izloženost eroziji. Iskorište

sanaciji spriječit će se gubitak tla i degradacija fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki.

5.1.5. Zrak

1. Unutrašnje prometnice i manipulativne površine tijekom rada u sušnim razdobljima po potrebi polijevati

vodom.

2. Postrojenje za oplemenjivanje šljunka opremiti sustavom koji osigurava emisiju čestica prašine ispod

graničnih vrijednosti.

3. Nabavljati, primjenjivati i redovito održavati tehnološki suvremene rudarske strojeve i opremu s

ugrađenim zaštitnim filtrima, katalizato

standarda.

Nositelj zahvata, obvezan je osigurati primjenu mjera zaštite

Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08). Mjere zaštite zraka su u skladu s č

kojim je utvrđeno da izvori onečišćenja zraka moraju biti opremljeni tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari

iznad graničnih vrijednosti.


1. U suradnji krajobraznog arhitekta, rudara, biolo

će osnova biti Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom

polju "Severovci".

2. Tehničku i biološku sanaciju provoditi paralelno s eksploatacijom.

3. U svrhu vraćanja doprirodne strukture prostoru, tehničkom sanacijom oblikovati jezero razvedene

obalne linije (izbjegavanje strogih linija, kutova i pravilnih geometrijskih oblika) i različitih nagiba kosina

kako bi se omogućilo stvaranje staništa različite dubin

4. Zadržati što više prirodne vegetacije, posebno na rubovima eksploatacijskog polja i uz pristupnu

prometnicu kako bi se ono zaklonilo od pogleda i kako bi se umanjilo širenje čestica prašine te smanjilo

"zabijeljenje" okolne vegetacije prašinom.





drugi prijemnik, djelomično ili u potpunosti odstraniti, a što je obveza prema članku 73. Zakona o vodama.

Humusni sloj i jalovinu iz otkrivke odlagati unutar eksploatacijskog polja na mjestu osiguranom od

mogućnosti erozije, kako bi se mogla koristiti u fazi tehničke sanacije i biološ

Na rubnim dijelovima kopa od ruba kosine, sadnjom biljnih svojti osigurati pojas pod livadom ili drvećem

i grmljem kao prijelaznu zonu i s ciljem smanjenja erozije okolnog tla.

u skladu su s člankom 10. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), a određene su kako bi se


rekultivaciju unutar eksploatacijskog polja, te smanjiti izloženost eroziji. Iskorištenjem humusnog sloja u biološkoj


Unutrašnje prometnice i manipulativne površine tijekom rada u sušnim razdobljima po potrebi polijevati

ojenje za oplemenjivanje šljunka opremiti sustavom koji osigurava emisiju čestica prašine ispod

Nabavljati, primjenjivati i redovito održavati tehnološki suvremene rudarske strojeve i opremu s

ugrađenim zaštitnim filtrima, katalizatorima i dr. tehnološkim uređajima koji zadovoljavaju odrednice

Nositelj zahvata, obvezan je osigurati primjenu mjera zaštite zraka, prema članku 37. stavku 1 točki 3

Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08). Mjere zaštite zraka su u skladu s člankom 8. stavkom 4 istog Zakona,



U suradnji krajobraznog arhitekta, rudara, biologa, šumara i geologa izraditi krajobrazni projekt kojemu


Tehničku i biološku sanaciju provoditi paralelno s eksploatacijom.

vraćanja doprirodne strukture prostoru, tehničkom sanacijom oblikovati jezero razvedene


kako bi se omogućilo stvaranje staništa različite dubine.

Zadržati što više prirodne vegetacije, posebno na rubovima eksploatacijskog polja i uz pristupnu


"zabijeljenje" okolne vegetacije prašinom.





ti odstraniti, a što je obveza prema članku 73. Zakona o vodama.

Humusni sloj i jalovinu iz otkrivke odlagati unutar eksploatacijskog polja na mjestu osiguranom od

mogućnosti erozije, kako bi se mogla koristiti u fazi tehničke sanacije i biološke rekultivacije površinskog

Na rubnim dijelovima kopa od ruba kosine, sadnjom biljnih svojti osigurati pojas pod livadom ili drvećem

Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), a određene su kako bi se


njem humusnog sloja u biološkoj


Unutrašnje prometnice i manipulativne površine tijekom rada u sušnim razdobljima po potrebi polijevati

ojenje za oplemenjivanje šljunka opremiti sustavom koji osigurava emisiju čestica prašine ispod

Nabavljati, primjenjivati i redovito održavati tehnološki suvremene rudarske strojeve i opremu s

rima i dr. tehnološkim uređajima koji zadovoljavaju odrednice

, prema članku 37. stavku 1 točki 3

lankom 8. stavkom 4 istog Zakona,


ga, šumara i geologa izraditi krajobrazni projekt kojemu


vraćanja doprirodne strukture prostoru, tehničkom sanacijom oblikovati jezero razvedene


Zadržati što više prirodne vegetacije, posebno na rubovima eksploatacijskog polja i uz pristupnu





Mjere zaštite krajobraza su uputa za izradu krajobraznog projekta, koji mora biti sastavni dio poglavlja

Uređenje otkopanog prostora u Glavnom rudarskom projektu, a to je poglavlje propisno člankom 10. stavkom

A/17 Pravilnika o sadržaju dugoročnog i godišnjeg pro

Predviđene mjere krajobraznog uređenja u skladu su s člankom 83. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), a

kojim je utvrđeno da se u planiranju i uređenju prostora, te planiranju i korištenju

očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti

koje određuju njegovo značenje i estetski sadržaj.

5.1.7. Buka

1. Odabirom i uporabom malo bučnih strojeva

nastajanje buke.

2. Redovito kontrolirati i održavati radne strojeve i postrojenja kako bi se smanjilo emisiju buke.

Mjere zaštite od buke temelje se na člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od bu

Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

5.1.8. Otpad

1. Sve vrste otpada nastale pri eksploataciji eksploatacijskog polja "Severovci" odlagati u označene i za tu

namjenu pripremljene posude ili kontejnere postavljene na području eksploatacijskog polja i predati

ovlaštenom sakupljaču otpada.

Mjere su usklađene s odredbama članka 32. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), a proizlaze iz članka 20.

i 26. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08) čime se pridonosi ostvarenju ciljeva gospodarenja

otpadom sukladno člancima 4. i 5. Zakona o otpadu na način da se različit otpad odvojeno prikuplja i predaje

ovlaštenim skupljačima otpada.

5.1.9. Kulturna baština

1. Ukoliko se tijekom eksploatacije pronađu arheološki ili paleontološki nalazi o tome je potrebno

obavijestiti Muzej grada Koprivnice i potom u tu ustanovu dostaviti nalaze.

Mjera zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti

očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03).


1. U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz spremnika rudarskih strojeva odmah poduzeti mjere za

sprječavanja daljnjeg razlijevanja, sakupiti onečišć

pravnoj osobi registriranoj za zbrinjavanje opasnog otpada.

2. Izraditi operativni plan za provedbu mjera u slučajevima iznenadnog zagađenja voda.

Mjere zaštite od ekološke nesreće

plana provedbenih mjera i operativni plan za provedbu mjera u slučajevima iznenadnog zagađenja voda obaveza

je nositelju zahvata propisana pod točkom X. podtočkom 3. Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).




su uputa za izradu krajobraznog projekta, koji mora biti sastavni dio poglavlja


A/17 Pravilnika o sadržaju dugoročnog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata (NN 196/03 i 6/04).

jere krajobraznog uređenja u skladu su s člankom 83. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), a

kojim je utvrđeno da se u planiranju i uređenju prostora, te planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati


koje određuju njegovo značenje i estetski sadržaj.

Odabirom i uporabom malo bučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i prijevoz spriječiti prekomjerno

Redovito kontrolirati i održavati radne strojeve i postrojenja kako bi se smanjilo emisiju buke.

temelje se na člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od bu


Sve vrste otpada nastale pri eksploataciji eksploatacijskog polja "Severovci" odlagati u označene i za tu

premljene posude ili kontejnere postavljene na području eksploatacijskog polja i predati

ovlaštenom sakupljaču otpada.


04, 111/06, 110/07 i 60/08) čime se pridonosi ostvarenju ciljeva gospodarenja


jekom eksploatacije pronađu arheološki ili paleontološki nalazi o tome je potrebno

obavijestiti Muzej grada Koprivnice i potom u tu ustanovu dostaviti nalaze.

povijesnih vrijednosti određena je u skladu su s člankom 45. Zakona o z

očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03).


U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz spremnika rudarskih strojeva odmah poduzeti mjere za

sprječavanja daljnjeg razlijevanja, sakupiti onečišćeno tlo ili vodu, staviti u posebne bačve, te predati

pravnoj osobi registriranoj za zbrinjavanje opasnog otpada.

Izraditi operativni plan za provedbu mjera u slučajevima iznenadnog zagađenja voda.

ekološke nesreće temelje se na članku 9. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). Izrada






su uputa za izradu krajobraznog projekta, koji mora biti sastavni dio poglavlja


grama, te sadržaju rudarskih projekata (NN 196/03 i 6/04).

jere krajobraznog uređenja u skladu su s člankom 83. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08), a

prirodnih dobara treba osigurati


, uređaja, sredstava za rad i prijevoz spriječiti prekomjerno

Redovito kontrolirati i održavati radne strojeve i postrojenja kako bi se smanjilo emisiju buke.

temelje se na člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) te članku 5.


Sve vrste otpada nastale pri eksploataciji eksploatacijskog polja "Severovci" odlagati u označene i za tu

premljene posude ili kontejnere postavljene na području eksploatacijskog polja i predati


04, 111/06, 110/07 i 60/08) čime se pridonosi ostvarenju ciljeva gospodarenja


jekom eksploatacije pronađu arheološki ili paleontološki nalazi o tome je potrebno

određena je u skladu su s člankom 45. Zakona o zaštiti i

U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz spremnika rudarskih strojeva odmah poduzeti mjere za

eno tlo ili vodu, staviti u posebne bačve, te predati

Izraditi operativni plan za provedbu mjera u slučajevima iznenadnog zagađenja voda.

Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). Izrada






5.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

1. Završnu tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju na cijelom eksploatacijskom polju provesti u roku od

godine dana nakon prestanka eksploatacije.

Mjera zaštite određena je u skladu s člankom

je nositelj zahvata dužan tijekom i/ili nakon završetka eksploatacije mineralnih sirovina, u skladu s lokacijskom

dozvolom i rudarskim projektom na temelju kojeg izvodi radove u svrhu eksploatacije, sanirati

radovima otkopane prostore. Nadalje

završetku eksploatacije obvezan je u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje

je bilo prije zahvata.


Praćenje kakvoće zraka

1. Na kontrolnom mjestu K1 tj. kod najbliže stambene građevine u naselju Severovci, instalirati uređaj za

utvrđivanje razine onečišćenosti zraka ukupnom taložn

2. Analizu uzoraka s uređaja za praćenje razine onečišćenosti zraka ukupnom taložnom tvari provoditi u

vremenu usrednjavanja jedan puta mjesečno.

Program praćenja zraka proizlazi iz članka 8. i 26. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07 i

Granične vrijednosti razine ukupne taložne tvari ne smiju prelaziti vrijednosti utvrđene u Tablici 5. Uredbe o

graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05). Način praćenja i mjerna mjesta za određivanje

onečišćenja zraka uskladiti će se s odredbama Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (NN 155/07).

Praćenje kakvoće voda

1. Provoditi kontrolu kakvoće vode u jezeru šljunčare uzimanjem uzoraka 2 puta/g. i analiziranjem kiselosti

(pH), sadržaja ukupne suspendirane tvari, mineralnih ulja,

Program praćenja vode određen je prema članku 68. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) i na

odredbama članka 2. i 6. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 40/99, 6/01 i 14/01).

Praćenje razine buke

1. Razinu buke prije početka izvođenja radova utvrditi mjerenjem na kontrolnom mjestu K1, lokacija

najbliže stambene građevine u naselju Severovci.

2. Na kontrolnim mjestima mjerenjem utvrditi razinu buke za vrijeme prvog maksimalnog op

bukom kada na eksploatacijskom polju "Severovci" u pogonu budu svi rudarski strojevi i u slučaju

promjene tehnologije.

3. Sukladno rezultatima mjerenja kod maksimalnog opterećenja bukom i kod promjene tehnologije

eksploatacije provoditi po potrebi k




3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

Završnu tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju na cijelom eksploatacijskom polju provesti u roku od

godine dana nakon prestanka eksploatacije.

Mjera zaštite određena je u skladu s člankom 71. stavkom 3 Zakona o rudarstvu (NN

dužan tijekom i/ili nakon završetka eksploatacije mineralnih sirovina, u skladu s lokacijskom

dozvolom i rudarskim projektom na temelju kojeg izvodi radove u svrhu eksploatacije, sanirati

radovima otkopane prostore. Nadalje prema članku 37.g Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) po



Na kontrolnom mjestu K1 tj. kod najbliže stambene građevine u naselju Severovci, instalirati uređaj za

utvrđivanje razine onečišćenosti zraka ukupnom taložnom tvari (UTT).

Analizu uzoraka s uređaja za praćenje razine onečišćenosti zraka ukupnom taložnom tvari provoditi u

vremenu usrednjavanja jedan puta mjesečno.

proizlazi iz članka 8. i 26. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07 i



ti će se s odredbama Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (NN 155/07).

Provoditi kontrolu kakvoće vode u jezeru šljunčare uzimanjem uzoraka 2 puta/g. i analiziranjem kiselosti

(pH), sadržaja ukupne suspendirane tvari, mineralnih ulja, ukupnog ulja i masnoće.

određen je prema članku 68. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) i na


Razinu buke prije početka izvođenja radova utvrditi mjerenjem na kontrolnom mjestu K1, lokacija

najbliže stambene građevine u naselju Severovci.

Na kontrolnim mjestima mjerenjem utvrditi razinu buke za vrijeme prvog maksimalnog op


Sukladno rezultatima mjerenja kod maksimalnog opterećenja bukom i kod promjene tehnologije

eksploatacije provoditi po potrebi kontrolna mjerenja razine buke.




Završnu tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju na cijelom eksploatacijskom polju provesti u roku od

Zakona o rudarstvu (NN 75/09) prema kojem

dužan tijekom i/ili nakon završetka eksploatacije mineralnih sirovina, u skladu s lokacijskom

dozvolom i rudarskim projektom na temelju kojeg izvodi radove u svrhu eksploatacije, sanirati eksploatacijskim

prema članku 37.g Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) po



Na kontrolnom mjestu K1 tj. kod najbliže stambene građevine u naselju Severovci, instalirati uređaj za

Analizu uzoraka s uređaja za praćenje razine onečišćenosti zraka ukupnom taložnom tvari provoditi u

proizlazi iz članka 8. i 26. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07 i 60/08).



ti će se s odredbama Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (NN 155/07).

Provoditi kontrolu kakvoće vode u jezeru šljunčare uzimanjem uzoraka 2 puta/g. i analiziranjem kiselosti

ukupnog ulja i masnoće.

određen je prema članku 68. Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05) i na


Razinu buke prije početka izvođenja radova utvrditi mjerenjem na kontrolnom mjestu K1, lokacija

Na kontrolnim mjestima mjerenjem utvrditi razinu buke za vrijeme prvog maksimalnog opterećenja


Sukladno rezultatima mjerenja kod maksimalnog opterećenja bukom i kod promjene tehnologije




Program praćenja razine buke

članka 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Provedba sanacije i biološke rekultivacije

Periodički svakih 5 godina u terminima obnove rezervi mineralne sirovine na eksploatacijskom polju

"Severovci" provoditi kontrolu načina sanacije, tj. da li se tehnička sanacija i biološka rekultivacija izvodi u skladu

s rješenjima iz krajobraznog projekta.

Program praćenja tehničke sanacije i biološke rekultivacije

člankom 167. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).

5.5. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE

Predviđeno je da se degradirani prostor biološki sanira i privede namjeni sukladno dokumentima

prostornog uređenja što predstavlja sadržaj za koji nije predviđen rok trajanja, stoga nije predviđen program

praćenja nakon korištenja zahvata.




buke utvrđen je temeljem članak 4. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) te


i biološke rekultivacije



a iz krajobraznog projekta.

tehničke sanacije i biološke rekultivacije temelji se na stručnoj prosudbi, a u skladu je s

člankom 167. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).




praćenja nakon korištenja zahvata.




utvrđen je temeljem članak 4. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) te




temelji se na stručnoj prosudbi, a u skladu je s







6. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA

Procjena troškova realizacije i rada zahvata

Na lokaciji zahvata predviđeno je 220 radnih dana na godinu u dvosmjenskom sustavu rada. Predviđeno

je za obavljene poslova n lokaciji zahvata zapošljavanje 26 radnika s kvalifikacijama 1 V

Predviđena je proizvodnja 300 000 m

(koeficijent rastresitosti kr = 1,2).

Procjena troškova realizacije i rada zahvata provedena je na temelju podataka iz Idej

projekta eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (

Troškovi realizacije zahvata prikazani su tablicama 6.1. i 6.2., a temeljem planirane proizvodnje tekući troškovi se

procjenjuju na 2 720 000 kn/g. (troškovi goriva, energije i potrošnog materijala).


Red. br. Vrsta strojeva i opreme

1. Buldožer

2. Utovarivač

3. Kamion

4. Hidraulički bager

5. Bager skreper

6. Plovni bager

Građevine, infrastruktura, projektna dokumentacija

7. Infrastruktura (energetski kabel)

8. Ograda oko površinskog kopa

9. Istražni radovi, elaborati, projekti


Vrsta izdvajanja Broj

zaposlenika

Osobni dohodak 26

6.1. COST-BENEFIT ANALIZA

Cost-benifit analiza (CBA) je ekonomska analitička metoda koja se koristi za procjenu utjecaja projekta na

povećanje opće društvene koristi. Svrha CBA je kvantitativno vrednovanje utjecaja predviđenog zahvata na oko

te troškova mjera zaštite u odnosu na koristi koje će od zahvata imati društvena zajednica. Cilj analize je u

predviđenom ekonomskom vremenskom razdoblju identificirati što više činitelja u svezi predmetnog projekta

čime bi se olakšao postupak donošenj

poduzimanja aktivnosti u okviru predmetnog zahvata (projekta) određuje se temeljem podataka o troškovima i

koristima, a javna korist iskazana je kao razlika ili kvocijent između kori

javnih koristi pozitivan ili veći od 1 projekt je prihvatljiv za širu društvenu zajednicu.

pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" provedena je u 8 faza prikazanih u




IHVATLJIVOSTI ZAHVATA

Procjena troškova realizacije i rada zahvata


je za obavljene poslova n lokaciji zahvata zapošljavanje 26 radnika s kvalifikacijama 1 V

Predviđena je proizvodnja 300 000 m3/g. pijeska i šljunka u ležištu, odnosno 360 000 m

Procjena troškova realizacije i rada zahvata provedena je na temelju podataka iz Idej

projekta eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (


(troškovi goriva, energije i potrošnog materijala).


Vrsta strojeva i opreme Značajke Broj jedinica Jedinična vrijednost (kn)

Strojevi

104 kW 1

320 kW 2

280 kW 2

163 kW 1

310 kW 1

480 kW 1

Građevine, infrastruktura, projektna dokumentacija

Infrastruktura (energetski kabel) - -

Ograda oko površinskog kopa 2 400 m -

Istražni radovi, elaborati, projekti - -


Broj zaposlenika

Broj radnih dana u godini

Jedinična mjera (nadnica/g.)

Vrijednost(kn/nadnici)

26 220 5 720 400

BENEFIT ANALIZA

benifit analiza (CBA) je ekonomska analitička metoda koja se koristi za procjenu utjecaja projekta na

povećanje opće društvene koristi. Svrha CBA je kvantitativno vrednovanje utjecaja predviđenog zahvata na oko



čime bi se olakšao postupak donošenja odluke o njegovoj društvenoj prihvatljivosti. Neto javna korist uslijed


koristima, a javna korist iskazana je kao razlika ili kvocijent između koristi i troškova.

javnih koristi pozitivan ili veći od 1 projekt je prihvatljiv za širu društvenu zajednicu. CBA za eksploataciju građevnog

pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" provedena je u 8 faza prikazanih u nastavku poglavlja.





je za obavljene poslova n lokaciji zahvata zapošljavanje 26 radnika s kvalifikacijama 1 VSS, 19 KV i 6 NKV.

, odnosno 360 000 m3/g. u rastresitom stanju

Procjena troškova realizacije i rada zahvata provedena je na temelju podataka iz Idejnog rudarskog

projekta eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Severovci" (Premur i Kreč, 2009).


Jedinična vrijednost (kn) Ukupno (kn)

760 000 760 000

850 000 1 700 000

670 000 1 340 000

1 100 000 1 100 000

2 300 000 2 300 000

2 900 000 2 900 000

Ukupno: 10 100 000

750 000 750 000

50 kn/m 120 000

400 000 400 000

Ukupno: 1 270 000

Sveukupno: 11 370 000

Vrijednost (kn/nadnici)

Utrošak (kn/g.)

2 288 000

benifit analiza (CBA) je ekonomska analitička metoda koja se koristi za procjenu utjecaja projekta na

povećanje opće društvene koristi. Svrha CBA je kvantitativno vrednovanje utjecaja predviđenog zahvata na okoliš



a odluke o njegovoj društvenoj prihvatljivosti. Neto javna korist uslijed


sti i troškova. Ukoliko je pokazatelj neto

CBA za eksploataciju građevnog

nastavku poglavlja.




Faza 1 - Definiranje koristi i troškova projekta

Uz troškove, zahvat rezultira koristima koje se kvantitativno izražavaju također cijenom mjera, tj.

konkretnih aktivnosti koje se poduzimaju u okolišu te procjenjuju s obzirom na porast d

definiranje projekta, ili zadatka CBA, koristi se opis zahvata s temeljnim značajkama za koje se izrađuje studija o

utjecaju na okoliš (poglavlje 1. Opis zahvata).

Faza 2 - Identifikacija utjecaja projekta

Utjecaj projekta predstavlja

identificiranje mogućih kasnijih posljedica (neizravni učinci). Izravni učinci obuhvaćaju troškove ulaganja

(materijalni i ljudski resursi, potrebna financijska sredstva i sl.) kroz 3 f

korištenja objekta ili predmeta investicije. Ti učinci su mjerljivi i kao koristi kroz očekivanu dobit projekta iskazanu

već u investicijskoj studiji.

Neizravni učinci vrednuju se kroz identificiranje određenih ind

ekološke, socijalne i ekonomske posljedice i njihovo kasnije kontinuirano vrednovanje. Kao indikatori se često

koriste pokazatelji: koristi kroz zapošljavanje, porast prihoda lokalne zajednice, poticaj razvoju pojedin

gospodarskih područja (sve faze trajanja projekta).

zemljišta) čiju je internalizaciju moguće provesti već u okviru postojećih propisa zaštite okoliša, primjenom nekih od

ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša.


za CB analizu (zajedno prikazani novčano nemjerljivi i mjerljivi koristi i troškovi)

Utvrđeni relevantni utjecaji Važnost za

na zrak

na vodu

buka

vizualni utjecaj

mineralne sirovine - intergeneracijska komponenta korištenja

gosp

od

arsk

i

utj

ecaj

i

Porezi i doprinosi

Razvoj područja

Vrijednost zemljišta

Zapošljavanje

Industrija i poduzetništvo

na infrastrukturu

socijalni utjecaj

Identifikacija troškova koji će ući u CBA prikazana je u tablici 6.1.1., a detaljni utjecaji zahvata na okoliš

opisani su u poglavlju 4. Opis utjecaja zahvata na okoliš. Osim ekonomskih instrumenata zaštite okoliša koji su

propisani različitim propisima, postoje i drugi internalizirani troškovi okoliša, npr. troškovi nabavke i rada opreme

za zaštitu okoliša. I njih bi se načelno moglo koristiti u CB analizi, jer se mogu koristiti u optimizaciji varijanti. Ti

drugi internalizirani troškovi su među

znatno slabija "korelacija" između njih i stvarnih šteta u okolišu nego što je to slučaj kod ekonomskih

instrumenata.




Definiranje koristi i troškova projekta


konkretnih aktivnosti koje se poduzimaju u okolišu te procjenjuju s obzirom na porast d


utjecaju na okoliš (poglavlje 1. Opis zahvata).

Identifikacija utjecaja projekta

Utjecaj projekta predstavlja utrošak resursa koji proizlazi iz njegove provedbe (izravni učinci) te


(materijalni i ljudski resursi, potrebna financijska sredstva i sl.) kroz 3 faze: fazu pripreme, fazu provedbe i fazu


Neizravni učinci vrednuju se kroz identificiranje određenih indikatora utjecaja projekta s obzirom na


koriste pokazatelji: koristi kroz zapošljavanje, porast prihoda lokalne zajednice, poticaj razvoju pojedin

gospodarskih područja (sve faze trajanja projekta). U tablici 6.1.1. istaknuti su troškovi okoliša (voda, zrak, vrijednost


instrumenata u zaštiti okoliša.



Važnost za procjenu

Smjer očekivanog utjecaja (B=poz./C=neg.)

Vrsta koristi (B) ili troškova (C) (Eksterni/ Internalizirani i način internalizacije troškova)

Da negativan Internalizirani trošak (preko naknada, preko mjera zaštite okoliša)

Da negativan Internalizirani trošak (preko naknada za korištenje i ispuštanje otpadnih voda, mjera zaštite okoliša)

Da negativan Eksterni trošak (djelomična internalizacija preko mjera zaštite okoliša)

Da negativan Eksterni trošak (djelomična inmjera zaštite okoliša)

Da negativan Eksterni trošak (preko naknada za korištenje mineralnih sirovina)

Da pozitivan Korist

Da pozitivan Korist

Da negativan Internalizirani trošak (preko naknada)

Da pozitivan Korist

Da pozitivan Korist

Da pozitivan Korist

Da pozitivan Korist



ropisima, postoje i drugi internalizirani troškovi okoliša, npr. troškovi nabavke i rada opreme


drugi internalizirani troškovi su međutim korisniji u internoj optimizaciji troškova nositelja zahvata, jer postoji






konkretnih aktivnosti koje se poduzimaju u okolišu te procjenjuju s obzirom na porast društvene koristi. Za


utrošak resursa koji proizlazi iz njegove provedbe (izravni učinci) te


aze: fazu pripreme, fazu provedbe i fazu


ikatora utjecaja projekta s obzirom na


koriste pokazatelji: koristi kroz zapošljavanje, porast prihoda lokalne zajednice, poticaj razvoju pojedinih

U tablici 6.1.1. istaknuti su troškovi okoliša (voda, zrak, vrijednost




Vrsta koristi (B) ili troškova (C) (Eksterni/ Internalizirani i način internalizacije troškova)

Internalizirani trošak (preko naknada, preko mjera

Internalizirani trošak (preko naknada za korištenje i ispuštanje otpadnih voda, mjera zaštite okoliša)

Eksterni trošak (djelomična internalizacija preko mjera zaštite okoliša)

Eksterni trošak (djelomična internalizacija preko mjera zaštite okoliša)

Eksterni trošak (preko naknada za korištenje mineralnih sirovina)

Internalizirani trošak (preko naknada)



ropisima, postoje i drugi internalizirani troškovi okoliša, npr. troškovi nabavke i rada opreme


tim korisniji u internoj optimizaciji troškova nositelja zahvata, jer postoji





Faza 3 - Izbor ekonomski relevantnih utjecaja (socioekonom

Pozitivni utjecaji projekta

proizvode pozitivnu korisnost ili smanjenje u cijeni po kojoj se one nabavljaju.

uključuju opadanje u kvaliteti i/ili količini dobara i usluga, ili povećanja u njihovoj cijeni. Negativni učinci također

uključuju iskorištenje resursa kod projekta (inputa u proizvodnji), već iskorištena sredstva ne mogu se ponovno

koristiti (koncept oportuniteta troška).

Mnogi učinci na okoliš neće se moći zabilježiti promjenom tržišnih cijena, jer zaliha kvalitete okoliša često

odražava aspekte javnog dobra (izostanak rivaliteta, nepostojanje isključivosti). Stoga, pozornost je usmjerena

bilježenju učinaka na proizvodnju ili promjenu korisnosti. Troškovi su uglavnom identificirani kroz studiju o utjecaju na

okoliš pa ih je kao takve potrebno preuzeti i vrednovati kroz CBA. U analizu je uključena i procjena utroška prirodnih

resursa procijenjenih relevantnim pokazateljem za odgovore u CBA. Rezultati faze 3 prikazani su u tablici 6.1.1.

Faza 4 - Fizičko kvantificiranje relevantnih utjecaja

Kvantificiranje relevantnih utjecaja uključuje utvrđivanje fizičkih iznosa tokova troška i koristi projekta i

identificiranje vremenskog razdoblja u kojem će se oni dogoditi. Opis učinka planiranog zahvata na okoliš sadržan

je u poglavlju 4. studije. Rezultati faze 4 prikazani su u tablici 6.1.1.

Faza 5 - Monetarno vrednovanje relevantnih učinaka

Kako bi fizičke mjere utjecaj

generiraju relativne vrijednosti svih roba i usluga kroz relativne cijene. Kvantitativno vrednovanje troškova u

okolišu nekog razvojnog projekta utemeljeno je većinom na inženj

izravnih izdataka projekta kroz jasno definirane aktivnosti i troškove njihova provođenja, što je standardna

metoda procjene troškova zaštite okoliša. Nakon identificiranja i fizičkog kvantificiranja utjecaja zahvata

te utjecaja na društvenu zajednicu, ključni je problem njihovo kvantitativno vrednovanje. Ovdje će se za potrebe

CBA koristiti 2 temeljna pristupa:

- monetarno vrednovanje troškova zaštite i očuvanja okoliša temeljem tržišne cijene poduzimanja m

- procjena povećanja društvene koristi

metodom procjene eksperta.

Poželjno je da troškovi i koristi u cost

je kategorija koja se može (iako se to čini nespojivo s moralnim normama) tržišno vrednovati i to na više načina

(kao trošak liječenja, kao trošak ljudskog kapitala, itd.). Ulazne vrijednosti za proračun novčane koristi preuzete su

iz idejnog rudarskog projekta eksploatacije na eksploatacijom polju "Sverovci", a kako je to sažeto prikazano na

početku poglavlja 6. Ocjena prihvatljivosti zahvata.

MONETARNO VREDNOVANJE

Godišnji troškovi koji predstavljaju novčanu dobit šire društvene zajednice

* Porez na dodanu vrijednost

Uvidom u troškove realizacije zahvata, izradu dokumentacije, istražne radove, pripremne radove i

nabavku strojeva i opreme, procijenjen je iznos

Korist društvene zajednice kroz izdvajanja vezana uz porez na dodan

nositelj zahvata za inicijalna sredstva uložena na početku zahvata (PDV je po stopi od 23%) iznosi:




Izbor ekonomski relevantnih utjecaja (socioekonomske, političke i dr. činitelje)

Pozitivni utjecaji projekta - dobiti, predstavljaju povećanje u količini i/ili kakvoći dobara i usluga koje

proizvode pozitivnu korisnost ili smanjenje u cijeni po kojoj se one nabavljaju. Troškovi,

ljučuju opadanje u kvaliteti i/ili količini dobara i usluga, ili povećanja u njihovoj cijeni. Negativni učinci također


niteta troška).



na proizvodnju ili promjenu korisnosti. Troškovi su uglavnom identificirani kroz studiju o utjecaju na


pokazateljem za odgovore u CBA. Rezultati faze 3 prikazani su u tablici 6.1.1.

Fizičko kvantificiranje relevantnih utjecaja


nje vremenskog razdoblja u kojem će se oni dogoditi. Opis učinka planiranog zahvata na okoliš sadržan

je u poglavlju 4. studije. Rezultati faze 4 prikazani su u tablici 6.1.1.

Monetarno vrednovanje relevantnih učinaka

Kako bi fizičke mjere utjecaja bile usporedive, svode se na zajedničku jedinicu vrijednosti


okolišu nekog razvojnog projekta utemeljeno je većinom na inženjerskom pristupu jednostavnim zbrajanjem


metoda procjene troškova zaštite okoliša. Nakon identificiranja i fizičkog kvantificiranja utjecaja zahvata


troškova zaštite i očuvanja okoliša temeljem tržišne cijene poduzimanja m

procjena povećanja društvene koristi kao posljedica zahvata temeljem projekcija društvenih utjecaja

Poželjno je da troškovi i koristi u cost-benefit analizi imaju tržišnu vrijednost. Tako npr., ljudsko zdravlje

kategorija koja se može (iako se to čini nespojivo s moralnim normama) tržišno vrednovati i to na više načina


kta eksploatacije na eksploatacijom polju "Sverovci", a kako je to sažeto prikazano na

početku poglavlja 6. Ocjena prihvatljivosti zahvata.

MONETARNO VREDNOVANJE

Godišnji troškovi koji predstavljaju novčanu dobit šire društvene zajednice

u vrijednost


nabavku strojeva i opreme, procijenjen je iznos 11 370 000 kn (tablica 6.1).

Korist društvene zajednice kroz izdvajanja vezana uz porez na dodanu vrijednost koju jednokratno plaća


11 370 000 kn ⋅ 0,22 = 2 615 100 kn




ske, političke i dr. činitelje)

, predstavljaju povećanje u količini i/ili kakvoći dobara i usluga koje

Troškovi, tj. negativni utjecaji

ljučuju opadanje u kvaliteti i/ili količini dobara i usluga, ili povećanja u njihovoj cijeni. Negativni učinci također




na proizvodnju ili promjenu korisnosti. Troškovi su uglavnom identificirani kroz studiju o utjecaju na


pokazateljem za odgovore u CBA. Rezultati faze 3 prikazani su u tablici 6.1.1.


nje vremenskog razdoblja u kojem će se oni dogoditi. Opis učinka planiranog zahvata na okoliš sadržan

a bile usporedive, svode se na zajedničku jedinicu vrijednosti - novac. Tržišta


erskom pristupu jednostavnim zbrajanjem


metoda procjene troškova zaštite okoliša. Nakon identificiranja i fizičkog kvantificiranja utjecaja zahvata u okoliš,


troškova zaštite i očuvanja okoliša temeljem tržišne cijene poduzimanja mjera zaštite,

kao posljedica zahvata temeljem projekcija društvenih utjecaja

benefit analizi imaju tržišnu vrijednost. Tako npr., ljudsko zdravlje

kategorija koja se može (iako se to čini nespojivo s moralnim normama) tržišno vrednovati i to na više načina


kta eksploatacije na eksploatacijom polju "Sverovci", a kako je to sažeto prikazano na


u vrijednost koju jednokratno plaća





Prema procjeni troškova, izdvajanje po ovoj stavci operativnih troškova proizvodnje

troškove energenata i materijala. T

maziva, hidraulična oprema, oprema za strojeve i dr. Trošak nositelja zahvata za energente i ostale materijale

predviđen je u iznosu 2 720 000 kn/g.

zahvata kroz operativne troškove proizvodnje, u kojima sudjeluje krajnji kupac, odnosno korisnik usluge u iznosu:

Za potrebe tehničke sanacije i biološke rekultivacije predviđen je ukupni iznos od 68 383 kn/g., a PDV na

trošak nositelja zahvata za sanaciju na osnovi godišnje proizvodnje iznosi:

*Porez na dobit nositelja zahvata

Porez na dobit nositelja zahvata za dobit koju ostvaruje radom, ne uzimajući u obzir dobit ostvarenu kroz

druge vidove njegova poslovanja, određena je sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00) i Pravilniku o

porezu na dobit (NN 54/01). Porez na dobit plaća s

utvrđenu poreznu osnovicu. Proračun prihoda je prema prosječnoj prodajnoj cijeni proizvodnih klasa mineralne

sirovine, uz proizvodnju od 360 000 m

360 000 m

dok ukupni troškovi realizacije iznose

BDB= UP - UT = 12 600 000 kn/g.

odnosno porez na dobit nositelja zahvata iznosio

*Porez na dohodak

Radom planiranog zahvata zaposlit će se 26 zaposlenika 6 NKV, 19 KV i 1 SSS. Prema Pravilniku o porezu na

dohodak (NN 95/05) i Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04) i osobni odbitak od bruto

dio dohotka od 1 800 kn - 5 400 kn plaća se 15% poreza, a na dio dohotka od 5 400 kn

od 14 400 kn - 39 600 kn porez je 35 %, a na razliku iznad 39 600 kn plaća se 45 % poreza.


Grupa Sprema Bruto

plaća (kn) Dohodak

(kn)

1 NKV 3 500 2 800

2 KV 5 500 4 400

3 VSS 13 000 10 400

*Ukupna procijenjena novčano mjerljiva dobit šire društvene zajednice

Ukupna procijenjena dobit šire društvene zajednice koja bi

625 600 kn/g. + 15 381 kn/g. + 1 976 000 kn/g. + 122 400 kn/g. =

U prvoj godini trajanja eksploatacije uz pribrajanje dobiti od jednokratno uloženih inicijalnih sredstava u

iznosu od 2 615 100 kn procijenjena ukupna novčana dobit iznosila bi:




Prema procjeni troškova, izdvajanje po ovoj stavci operativnih troškova proizvodnje

troškove energenata i materijala. Troškove energenata i ostalih materijala čine troškovi za: gorivo, motorno ulje,


2 720 000 kn/g. Društvena zajednica nadalje ostvaruje dobit i kroz PDV, koji plaća nositelj


2 720 000 kn/g. ⋅ 0,23 = 625 600 kn/g.


trošak nositelja zahvata za sanaciju na osnovi godišnje proizvodnje iznosi:

63 383 ⋅ 0,23 = 15 831 kn/g.

*Porez na dobit nositelja zahvata

na dobit nositelja zahvata za dobit koju ostvaruje radom, ne uzimajući u obzir dobit ostvarenu kroz


porezu na dobit (NN 54/01). Porez na dobit plaća se sukladno čl. 12. Zakona o porezu na dobit po stopi od 20% na


360 000 m3/g. ukupni prihod iznosio bi:

360 000 m3/g. ⋅ 35 kn/m3 = 12 600 000 kn/g.

dok ukupni troškovi realizacije iznose 2 720 000 kn/g. tako da je bruto dobit za godinu realizacije zahvata:

UT = 12 600 000 kn/g. - 2 720 000 kn/g. = 9 880 000 kn/g.

odnosno porez na dobit nositelja zahvata iznosio bi:

9 880 000 kn/g. ⋅ 0,20 = 1 976 000 kn/g.


dohodak (NN 95/05) i Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04) i osobni odbitak od bruto

5 400 kn plaća se 15% poreza, a na dio dohotka od 5 400 kn -

39 600 kn porez je 35 %, a na razliku iznad 39 600 kn plaća se 45 % poreza.

poreza na dohodak zaposlenika za različite stope poreza

Dohodak (kn)

Stopa od 15% (kn)

Stopa od 25% (kn)

Stopa od 35% (kn)

Stopa od 45% (kn)

2 800 150 - - - - - - - - -

4 400 390 - - - - - - - - -

10 400 540 1 350 - - - - - -

ukupno:

*Ukupna procijenjena novčano mjerljiva dobit šire društvene zajednice

Ukupna procijenjena dobit šire društvene zajednice koja bi se ostvarivala radom zahvata u godini dana:

625 600 kn/g. + 15 381 kn/g. + 1 976 000 kn/g. + 122 400 kn/g. = 2 739 831 kn/g.


procijenjena ukupna novčana dobit iznosila bi:

2 739 831 kn + 2 615 100 kn = 5 354931 625 kn




Prema procjeni troškova, izdvajanje po ovoj stavci operativnih troškova proizvodnje može se podijeliti na

čine troškovi za: gorivo, motorno ulje,


Društvena zajednica nadalje ostvaruje dobit i kroz PDV, koji plaća nositelj



na dobit nositelja zahvata za dobit koju ostvaruje radom, ne uzimajući u obzir dobit ostvarenu kroz


e sukladno čl. 12. Zakona o porezu na dobit po stopi od 20% na


tako da je bruto dobit za godinu realizacije zahvata:

9 880 000 kn/g.


dohodak (NN 95/05) i Zakonu o porezu na dohodak (NN 177/04) i osobni odbitak od bruto plaće je 1 800,00 kn na

- 14 400 kn je 25 %. Za razliku

39 600 kn porez je 35 %, a na razliku iznad 39 600 kn plaća se 45 % poreza.

poreza na dohodak zaposlenika za različite stope poreza

Broj zaposlenika

Porez u godini (kn)

6 10 800

19 88 920

1 22 680

26 122 400

se ostvarivala radom zahvata u godini dana:

2 739 831 kn/g.





Trošak šire društvene zajednice, odnosno trošak okoliša

Mjerljivi troškovi okoliša izraženi su najviše kroz naknade okoliša, koje se po različitim propisima plaća

za korištenje različitih dijelova okoliša (isti su prikazani u nastavku). U cilju što realnijeg određivanje cost

omjera za lokaciju zahvata, a obzirom na količinu potvrđenih rezervi i vijek trajanja od 30,8 godina usvaja se

razdoblje od punih 31 godina (faza 8. u cost

*Naknada za eksploataciju mineralne sirovine

Nositelj zahvata biti će obvezan sukladno članku 61. stavku 1. Zakona o rudarstvu (NN 75/09) plaćati

novčanu naknadu za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina.

(NN 75/09) visinu minimalne godišnje novčane naknade, utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske, ovisno o vrsti

djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površ

polja. Kako navedena Uredba još nije donesena procijenjena je i usvojena vrijednost naknade za lokaciju zahvata od

5% ukupnog prihoda ostvarenog prodajom građevnog pijeska i šljunka čime bi naknada iznosila:

odnosno za vrijeme eksploatacije u razdoblju za 30,8 godina, naknada za koncesiju iznositi će ukupno

19 404 000 kn dok će stvarna vrijednost ove naknade, ovisit o godišnjoj ostvarenoj realizaciji odnosno biti će u

skladu s donesenom Uredbom ili prema odredbama iz Ugovora o koncesiji.

*Naknada za građevne cjeline

Nositelj zahvata biti će dužan plaćati godišnju naknadu korisnika okoliša za građevine i građevne cjeline

za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš s

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03). Iznos naknade korisnika okoliša za pojedinu građevinu ili

građevnu cjelinu izračunava se sukladno članku 14. Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi

(NN 107/03). Naknada je ovisna o površini eksploatacije, a iako je prema zakonu utvrđena obveza plaćanja ove

naknade, provedbeni propisi za njezinu primjenu još nisu donijeti. Zbog toga je ocjena ovih troškova uvrštena u

CB analizi na temelju procjene u iznosu od

* Naknada za uređenje voda

Temeljem članka 21. stavka 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i

150/05) i Uredbe o visini naknade za uređenje voda (NN 14/06), visina naknade za uređenje voda za otvor

poslovne prostore koji su namijenjeni obavljanju gospodarskih i drugih djelatnosti uključivo sve namjene, te

šljunčare, je 0,20 kn/m2/g. Površina eksploatacijskog polja "Severovci" je 424 200 m

zakona i uredbe, naknada za uređenje

odnosno za vrijeme rada šljunčare od 30,8 g., iznositi će ukupno

* Naknade za emisije plinova

Naknada za emisije štetnih plinova nastalih radom radnih strojeva utvrđuje se temeljem

jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne

naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 02/04).

pojedino vozilo i radni stroj prema PN = N




Trošak šire društvene zajednice, odnosno trošak okoliša

Mjerljivi troškovi okoliša izraženi su najviše kroz naknade okoliša, koje se po različitim propisima plaća

za korištenje različitih dijelova okoliša (isti su prikazani u nastavku). U cilju što realnijeg određivanje cost


godina (faza 8. u cost-benefit analizi).

*Naknada za eksploataciju mineralne sirovine


novčanu naknadu za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Prema stavku 3. članka 61. Zakona o rudarstvu


djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površ



0,05 ⋅ 12 600 000 = 630 000 kn/g.



i prema odredbama iz Ugovora o koncesiji.

*Naknada za građevne cjeline


za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno članku 14. Zakona o fondu


građevnu cjelinu izračunava se sukladno članku 14. Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi



u iznosu od 10 000 kn/g.

* Naknada za uređenje voda


150/05) i Uredbe o visini naknade za uređenje voda (NN 14/06), visina naknade za uređenje voda za otvor


/g. Površina eksploatacijskog polja "Severovci" je 424 200 m

zakona i uredbe, naknada za uređenje voda iznosit će:

424 200 m2 ⋅ 0,20 kn/m2/g. = 88 840 kn/g.

odnosno za vrijeme rada šljunčare od 30,8 g., iznositi će ukupno 2 613 072 kn.

* Naknade za emisije plinova

Naknada za emisije štetnih plinova nastalih radom radnih strojeva utvrđuje se temeljem


naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 02/04). Iznos posebne naknade (PN) izračunava se za svako

ma PN = N0 ⋅ kk, gdje je N0 iznos propisane jedinične naknade za pojedinu grupu




Mjerljivi troškovi okoliša izraženi su najviše kroz naknade okoliša, koje se po različitim propisima plaćaju

za korištenje različitih dijelova okoliša (isti su prikazani u nastavku). U cilju što realnijeg određivanje cost-benefit



Prema stavku 3. članka 61. Zakona o rudarstvu


djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površini eksploatacijskog






ukladno članku 14. Zakona o fondu


građevnu cjelinu izračunava se sukladno članku 14. Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost




150/05) i Uredbe o visini naknade za uređenje voda (NN 14/06), visina naknade za uređenje voda za otvorene


/g. Površina eksploatacijskog polja "Severovci" je 424 200 m2. Temeljem navedenog

2 613 072 kn.

Naknada za emisije štetnih plinova nastalih radom radnih strojeva utvrđuje se temeljem Uredbe o


Iznos posebne naknade (PN) izračunava se za svako

iznos propisane jedinične naknade za pojedinu grupu




vozila, a kk korektivni koeficijent koji se izračunava prema izrazu k

koeficijent koji ovisi o vrsti vozila i pogonskom gorivu, k

i k3 - korektivni koeficijent ovisan o starosti vozila.

Sukladno članku 3. jedinična naknada (N

- radni strojevi

- radna vozila

Korektivni koeficijent (k1) ovisan o vrsti motora i pogonskog goriva iznosi za:

- dizel motor (dizelsko gorivo, biodisel)

Korektivni koeficijent (k2) ovisan o radnom obujmu motora iznosi za:

- motor radnog obujma od 4 001 do 8 000 cm

Korektivni koeficijent( k3) ovisan o starosti vozila iznosi za:

- vozilo starosti do 5 godina

Pretpostavka:

Svi radni strojevi pokretani su dizel gorivom

Obujam radnih strojeva manji je od 8 000 cm

Vozila i radni strojevi starosti su do 5 go

Naknada za radna vozila (2 kamiona) je:

Naknada za radne strojeve iznosi (buldožer, 2 utovarivača, bager):

Ukupan iznos naknade za emisiju št

odnosno, ukupno za rad zahvata od 30,8 g. iznosio bi

Sukladno Uredbi o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim krite

utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih

kao dušikov dioksid (NN 71/04) nositelj zahvata će plaćati naknadu za emisiju u okoliš oksida dušika za

pojedinačne izvore emisija koji ispuštaju u zrak NO

naknade na emisiju NOx izračunava se prema:

N = N

u kojem je: N - iznos naknade na emisiju NO

N1 - naknada za jednu tonu emisije NO

E - količina emisije NO

kk - korektivni poticajni koeficijent ovisan o količini i podrijetlu emisije

kk = k1 x k2 x k3 u kojem je:

k1 - korektivni poticajni koeficijent ovisan o godišnjoj količini emisi

k2 - korektivni poticajni koeficijent ovisan o podrijetlu emisije




korektivni koeficijent koji se izračunava prema izrazu kk = k1 ⋅ k2 ⋅ k3

koeficijent koji ovisi o vrsti vozila i pogonskom gorivu, k2 - korektivni koeficijent koji ovisi o radnom obujmu vozila

korektivni koeficijent ovisan o starosti vozila.

Sukladno članku 3. jedinična naknada (NO) za pojedine vrste vozila iznosi:

120,00 kn

160,00 kn

) ovisan o vrsti motora i pogonskog goriva iznosi za:

dizel motor (dizelsko gorivo, biodisel) 1,0

) ovisan o radnom obujmu motora iznosi za:

motor radnog obujma od 4 001 do 8 000 cm3 1,40

) ovisan o starosti vozila iznosi za:

vozilo starosti do 5 godina 0,90

Svi radni strojevi pokretani su dizel gorivom k1 = 1,00

Obujam radnih strojeva manji je od 8 000 cm3 k2 = 1,40

Vozila i radni strojevi starosti su do 5 godina k3 = 0,90

Naknada za radna vozila (2 kamiona) je: 2 ⋅ (160,00 ⋅ 1,0 ⋅ 1,4

Naknada za radne strojeve iznosi (buldožer, 2 utovarivača, bager):

4⋅(120,00 kn/g. ⋅1,0

Ukupan iznos naknade za emisiju štetnih plinova nastalih radom radnih strojeva i vozila iznosi:

403,2 kn/g. + 604,8 kn/g. = 1 008 kn/g.

odnosno, ukupno za rad zahvata od 30,8 g. iznosio bi 31 46000 kn

Sukladno Uredbi o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim krite



emisija koji ispuštaju u zrak NO2 u količini većoj od 30 kg/g. Prema članku 4. Uredbe iznos

izračunava se prema:

N = N1 × E × kk

iznos naknade na emisiju NOx u kunama

naknada za jednu tonu emisije NOx (jedinična naknada)

količina emisije NOx u tonama u kalendarskoj godini

korektivni poticajni koeficijent ovisan o količini i podrijetlu emisije

u kojem je:

korektivni poticajni koeficijent ovisan o godišnjoj količini emisije

korektivni poticajni koeficijent ovisan o podrijetlu emisije




3. Kod toga je k1 korektivni

korektivni koeficijent koji ovisi o radnom obujmu vozila

1,4 ⋅ 0,9) = 403,2 kn/g.

1,0⋅1,4⋅0,9)= 604,8 kn/g.

etnih plinova nastalih radom radnih strojeva i vozila iznosi:

31 46000 kn.

Sukladno Uredbi o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za



u količini većoj od 30 kg/g. Prema članku 4. Uredbe iznos

korektivni poticajni koeficijent ovisan o količini i podrijetlu emisije




k3 - korektivni poticajni koeficijent ovisan o graničnoj vrijednosti emisije (GVE) propisanoj Uredbom o

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora (NN 21/0

umnožak množi se s jediničnom naknadom za jednu tonu (t) emisije utvrđenom člankom 5. ove Uredbe i

količinom emisije u t/g.

Jedinična naknada za emisiju NO

godišnjoj količini emisije NO2 iznosi:

- za količinu emisije veću od 0,03, a manju od 50 t/g.

Korektivni poticajni koeficijent k

- za emisije uslijed izgaranja goriva

Korektivni poticajni koeficijent

- za emisije koje nisu dobivene kontinuiranim mjerenjem

Budući je u poglavlju 4.1.1. Utjecaj na sastavnice okoliša, korištenjem emisijskih faktora i planirane

godišnje proizvodnje procijenjena godišnja NO

14,913 t/g. NO2 za 2010. g. i godinama poslije za sve pojedinačne uređaje iznosio bi:

N = N1 × E × kk = 310 × 14,913 × (0,67 × 1,0 × 1,0) =

* Naknada za opterećivanje okoliša otpadom

Nositelj zahvata sukladno članku 2. Uredbe o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i

pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN71/04) je obveznik

plaćanja naknade stoga što svojom djelatnošću proizvodi opasni otp

zahvata nastaje opasni otpad tj. otpadna maziva ulja poznatog sastava koja se svrstavaju u I. kategoriju otpadnog

ulja mineralnog porijekla (motorno, diferencijalno, hidrauličko ulje te ostala ulja i maziva) u k

Naknada na opasni otpad izračunava se prema izrazu N = N

Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03), u kojem je:

N - iznos naknade na opasni otpad u kunama

N1 - naknada za jednu tonu proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada

P - količina proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada u kalendarskoj godini

Kk - korektivni koeficijent ovisan o karakteristikama opasnog otpada

Jedinična naknada za jednu tonu proizvedenog, a neobrađe

siječnja 2006. godine, iznosi 100 kuna, a Korektivni koeficijent iznosi 1. za opasni otpad u koji spadaju otpadna

ulja mineralnog porijekla I. kategorije. Ukupan iznos nakna

N = N1×P×Kk = 100 kn/t × 4,005 t/g. × 1

*Naknada za smanjenje općekorisnih funkcija šuma

Sve šume, bez obzira na vlasništvo, imaju općekorisne funkcije. Pravilnikom o utvrđivanju naknade za

prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 105/09), utvrđena je naknada za šumu i šumsko

zemljište na eksploatacijskom polju "Severovci".




korektivni poticajni koeficijent ovisan o graničnoj vrijednosti emisije (GVE) propisanoj Uredbom o

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora (NN 21/0


Jedinična naknada za emisiju NO2 od 1. 1. 2006. g. 310 kn/t. Korektivni poticajni koeficijent k

iznosi:

za količinu emisije veću od 0,03, a manju od 50 t/g. 0,67

Korektivni poticajni koeficijent k2 ovisan o podrijetlu emisije NO2 iznosi:

za emisije uslijed izgaranja goriva 1,00

Korektivni poticajni koeficijent k3 ovisan o GVE iznosi:

za emisije koje nisu dobivene kontinuiranim mjerenjem 1,00


godišnje proizvodnje procijenjena godišnja NO2 sukladno članku 4. Uredbe iznos naknade na emisiju od ukupno

za 2010. g. i godinama poslije za sve pojedinačne uređaje iznosio bi:

= 310 × 14,913 × (0,67 × 1,0 × 1,0) = 4 623 kn/g.

* Naknada za opterećivanje okoliša otpadom

sukladno članku 2. Uredbe o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i


plaćanja naknade stoga što svojom djelatnošću proizvodi opasni otpad, odnosno otpadna maziva ulja. Na lokaciji


ulja mineralnog porijekla (motorno, diferencijalno, hidrauličko ulje te ostala ulja i maziva) u k

Naknada na opasni otpad izračunava se prema izrazu N = N1×P×Kk propisanom člankom 15. stavkom 7.

Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03), u kojem je:

iznos naknade na opasni otpad u kunama

ada za jednu tonu proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada

količina proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada u kalendarskoj godini

korektivni koeficijent ovisan o karakteristikama opasnog otpada

da za jednu tonu proizvedenog, a neobrađenog ili neizvezenog opasnog otpada od 1.


ulja mineralnog porijekla I. kategorije. Ukupan iznos naknade za opterećivanje okoliša otpadom iznosio bi:

= 100 kn/t × 4,005 t/g. × 1 = 400 kn/g.

*Naknada za smanjenje općekorisnih funkcija šuma


enesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 105/09), utvrđena je naknada za šumu i šumsko

zemljište na eksploatacijskom polju "Severovci".




korektivni poticajni koeficijent ovisan o graničnoj vrijednosti emisije (GVE) propisanoj Uredbom o

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08), a dobiveni


od 1. 1. 2006. g. 310 kn/t. Korektivni poticajni koeficijent k1 ovisan o


Uredbe iznos naknade na emisiju od ukupno

sukladno članku 2. Uredbe o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i


ad, odnosno otpadna maziva ulja. Na lokaciji


ulja mineralnog porijekla (motorno, diferencijalno, hidrauličko ulje te ostala ulja i maziva) u količini od 4,005 t/g.

propisanom člankom 15. stavkom 7.

ada za jednu tonu proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada

količina proizvedenog a neobrađenog ili neizvezenoga opasnog otpada u kalendarskoj godini

nog ili neizvezenog opasnog otpada od 1.


de za opterećivanje okoliša otpadom iznosio bi:


enesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 105/09), utvrđena je naknada za šumu i šumsko




S obzirom da su šume na lokaciji zahvata u vlasništvu šumoposjednika (Hrvatske šume d.o.o., Zagreb),

nositelj zahvata će sporazumno utvrditi naknadu za šume i šumsko zemljište.

površinu, naknadu za sastojinu, naknadu za šumsko zemljište, vrijednost općekorisnih funkcija šuma:

1. Površina

Odsjek 49d (površina 15,59 ha); odsjek 49b (

(površina 1,14 ha); odsjek 49c (površina 4,28 ha) i odsjek 49a (površina 9,60 ha). Ukupna površina iznosi

43,25 ha.

2. Naknada za sastojinu

Naknada za sastojinu obračunata je po formuli:

c - trošak podizanja sastojine

p - postotak prirasta vrijednosti

m - starost sastojine

Odsjek 49d, čistina, površina 15,59 ha

Odsjek 49b, uređajni razred crna joha, starost 11 godina, površina 10,96 ha

Vm = 41 823,00 kn x 1,02511

54 875,12 kn/ha x 10,96 ha = 601 413,33 kn

Odsjek 47c, uređajni razred crna joha, starost 25 godina, površina 1,14 ha

Vm = 41 823,00 kn x 1,02525

77 537,33 kn/ha x 1,14 ha= 88 392,55 kn

Odsjek 47a, uređajni razred crna joha, starost 25 godina, površina 1,68 ha

Vm = 41 823,00 kn x 1,025 25

77 537,33 kn/ha x 1,68 ha = 130 262,71 kn

Odsjek 49c, uređajni razred crna joha, starost 23 godine, površina 4,28 ha

Vm = 41 823,00 kn x 1,02523

73 800,86 kn/ha x 4,28 ha =315 864,00 kn

315 864,00 – 63 172,80 = 252 691,20 kn

Odsjek 49a, uređajni razred euroamerička topola, starost 27 godina, površina 9,60 ha

Vm = 41 823,00 kn x 1,02527

81 462,83 kn/ha x 9,60ha = 782 043,25 kn

3. Naknada za šumsko zemljište

Naknada za šumsko zemljište izr

za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 131/06, NN 74/07, NN 18/08.)

Prometna vrijednost zemljišta iznosi

432 500 m2 x 0,50 kn/m

4. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma





nositelj zahvata će sporazumno utvrditi naknadu za šume i šumsko zemljište. Obračun sadrži obračune za


Odsjek 49d (površina 15,59 ha); odsjek 49b (površina 10,96 ha); odsjek 47a (1,68 ha); odsjek 47c


Naknada za sastojinu obračunata je po formuli: Vm = c (1,0 + p/100)m, gdje je:

trošak podizanja sastojine

postotak prirasta vrijednosti

čistina, površina 15,59 ha

uređajni razred crna joha, starost 11 godina, površina 10,96 ha

11 = 41 823,00 x 1,31208 = 54 875,12 kn/ha

54 875,12 kn/ha x 10,96 ha = 601 413,33 kn


25 = 41 823,00 x 1,85394 = 77 537,33 kn/ha

37,33 kn/ha x 1,14 ha= 88 392,55 kn


25 = 41 823,00 x 1,85394 = 77 537,33 kn/ha

77 537,33 kn/ha x 1,68 ha = 130 262,71 kn

ed crna joha, starost 23 godine, površina 4,28 ha

23 = 41 823,00 x 1,7646 ha = 73 800,86 kn/ha

73 800,86 kn/ha x 4,28 ha =315 864,00 kn – 20% zbog smanjenog obrasta

63 172,80 = 252 691,20 kn

uređajni razred euroamerička topola, starost 27 godina, površina 9,60 ha

27 = 41 823,00 x 1,9478 = 81 462,83 kn/ha

81 462,83 kn/ha x 9,60ha = 782 043,25 kn

Naknada za šumsko zemljište

Naknada za šumsko zemljište izračunata je prema odredbama članka 7. Pravilnika o utvrđivanju naknade


Prometna vrijednost zemljišta iznosi 0,50 kn/m2.

x 0,50 kn/m2 = 216 250,00 kn

Vrijednost općekorisnih funkcija šuma





Obračun sadrži obračune za


površina 10,96 ha); odsjek 47a (1,68 ha); odsjek 47c


, gdje je:

20% zbog smanjenog obrasta

uređajni razred euroamerička topola, starost 27 godina, površina 9,60 ha

ačunata je prema odredbama članka 7. Pravilnika o utvrđivanju naknade





Odsjeci 49a, 49b, 49c, 47a, 47c

57 500,00 kn/ha x 27,66 ha =

5. Rekapitulacija:

Naknada za sastojinu

Vrijednost šumskog zemljišta 216 250,00 kn

Vrijednost OKFŠ-a 1 590 450,00 kn

SVEUKUPNO: 3 661 503,04 kn

Ukupna vrijednost odsjeka 49a i 49d iznosi:

Procjena obračuna naknade izrađena je

koju bi u slučaju realizacije mogle iskoristiti Hrvatske šume d.o.o., a isto tako nisu dodani troškovi i

(faza I i faza II) koja ide na teret investitora. U tom slučaju stvarni obračun naknade mogao bi se razlikovati od

izrađene procjene. Kada se naknada podijeli na godine trajanja zahvata od 30,8 g. ista bi iznosila

*Ukupno procijenjen novčano mjerljiv trošak šire društvene zajednice

Ukupno procijenjeni novčani troškovi šire društvene zajednice koji bi se ostvarivali radom zahvata u

godini dana iznositi će:

630 000 kn/g. + 10 000 kn/g. + 88 840 kn/g. + 1 008 kn/g. + 4 623 kn/g. +

Za vrijeme eksploatacije od 30,8 godina, ukupni procijenjeni troškovi su

PROCJENA POVEĆANJA DRUŠTVENE KORISTI

Novčano nemjerljive koristi i troškovi

Uz metode utvrđivanja novčano mjerljivih koristi

nemjerljivih koristi i troškova. Ovim metodama nastoje se utvrditi vrijednosti koje pojedini zahvat donosi za širu

društvenu zajednicu, a koje se ne mogu iskazati u novcu.

Procjenom novčano nemjerljiv

ekosustava, zapošljavanja i sl. Temeljem identifikacijske tablice 6.1.1. utvrđuju se i nemjerljivi troškovi i koristi

koje je potrebno uzeti u obzir. Mogućnosti procjene i provođe

različitim metodama prikazani su tablicom 6.1.3.


Ljestvica SVOJSTVA LJESTVICE

Nominalna Rangiranje prema

klasifikaciji važnosti

Lingvistička u neizrazitoj logici

Rangiranje prema pripadajućim područjima

Ordinalna Rangiranje u terminima

važnosti

Intervalna Rangiranje u terminima

jednakih razlika

Racionalna (omjerna)

Rangiranje u terminima jednakih omjera




Odsjeci 49a, 49b, 49c, 47a, 47c ocjena 10, bodova 57500, vrijednost boda 1,00 kn, površina 27,66 ha.

57 500,00 kn/ha x 27,66 ha = 1 590 450,00 kn

1 854 803,04 kn

Vrijednost šumskog zemljišta 216 250,00 kn

a 1 590 450,00 kn

SVEUKUPNO: 3 661 503,04 kn

jednost odsjeka 49a i 49d iznosi: 1 459 993,25 kn.

Procjena obračuna naknade izrađena je s drvnom masom na panju, što znači da nije oduzeta drvna masa

koju bi u slučaju realizacije mogle iskoristiti Hrvatske šume d.o.o., a isto tako nisu dodani troškovi i


se naknada podijeli na godine trajanja zahvata od 30,8 g. ista bi iznosila

enjen novčano mjerljiv trošak šire društvene zajednice


630 000 kn/g. + 10 000 kn/g. + 88 840 kn/g. + 1 008 kn/g. + 4 623 kn/g. + 400 kn/g. + 118 880 kn/g. =

Za vrijeme eksploatacije od 30,8 godina, ukupni procijenjeni troškovi su 26 172 345 kn.

PROCJENA POVEĆANJA DRUŠTVENE KORISTI

Novčano nemjerljive koristi i troškovi

Uz metode utvrđivanja novčano mjerljivih koristi i troškova zahvata razvile su se i tzv. metode novčano


društvenu zajednicu, a koje se ne mogu iskazati u novcu.

Procjenom novčano nemjerljivih koristi i troškova određuju se vrijednosti za okolinu kao što su promjene


koje je potrebno uzeti u obzir. Mogućnosti procjene i provođenja CB analize nemjerljivih troškova i koristi

različitim metodama prikazani su tablicom 6.1.3.


SVOJSTVA LJESTVICE DOPUSTIVE MATEMATIČKE OPERACIJE

IZMEĐU ČLANOVA LJESTVICE

Rangiranje prema klasifikaciji važnosti

Konsenzualno ekspertno definiranje operacija za neizrazitu aritmetiku

Rangiranje prema odručjima

Neizrazita aritmetika korištenjem ekstenzijskog principa

Rangiranje u terminima važnosti

Relacije ekvivalencije s drugim monotonim rastućim ili padajućim funkcijama

e u terminima jednakih razlika

Linearne transformacije

Rangiranje u terminima jednakih omjera

Množenje i dijeljenje s konstantama ili s drugim vrijednostima iz ljestvice




ocjena 10, bodova 57500, vrijednost boda 1,00 kn, površina 27,66 ha.

, što znači da nije oduzeta drvna masa

koju bi u slučaju realizacije mogle iskoristiti Hrvatske šume d.o.o., a isto tako nisu dodani troškovi iskorišćivanja


se naknada podijeli na godine trajanja zahvata od 30,8 g. ista bi iznosila 118 880 kn/g.


400 kn/g. + 118 880 kn/g. = 849 751 kn/g.

26 172 345 kn.

i troškova zahvata razvile su se i tzv. metode novčano


ih koristi i troškova određuju se vrijednosti za okolinu kao što su promjene


nja CB analize nemjerljivih troškova i koristi


DOPUSTIVA STATISTIČKA PROCEDURA

Informacijska statistika

Neizrazita statistika

Relacije ekvivalencije s drugim monotonim Ne parametarska statistika

Parametarska statistika

Parametarska statistika




U obračunu nemjerljivih koristi i troškova u studiji koristit će se ordinalna ljestvica koja omogućuje

statističku ocjenu rezultata statističkom metodom (ne parametarska statistika). Nemjerljive koristi i troškovi

prikazani su tablicom 6.1.4., a njihova (procijenjena vri

ordinalna ljestvica mogla koristiti u ocjeni odnosa CB, potrebno je te vrijednosti kvantificirati.

Standardna metoda je povezivanje ordinarnog niza ekvivalencijom s nizom (ljestvicom) koji se može

kvantificirati. Za ordinalne ljestvice može se koristiti sljedeći niz (tj. niz definiran izrazom):

M,....1i,M

21i=

− gdje je i

kardinalne vrijednosti (T. Hastie, R. Tibshi


Nemjerljive koristi i troškovi utjecaja

sanacija devastiranog prostora

utjecaj na krajobraznu sliku prostora tijekom eksploatacije

socijalne koristi zahvata kroz poticaj lokalnom zapošljavanju

poticaj drugim gospodarskim aktivnostima

mogućnost iskorištavanja lokacije zahvatatehničko - biološke sanacije

prostorno ograničeno smanjenje kakvoće okoliša kroz uvođenje strojno intenzivne gospodarske aktivnosti (buka, prašina, …)

prometna infrastruktura

uvođenje dodatne gospodarske aktivnosti

gubitak dijela poljoprivrednog zemljišta manje kakvoće

turizam i lovstvo

naknada za građevinske cjeline

izgradnja gospodarskih objekata trajnog značenja

Tablica 6.1.5. Kvantificirane vrijedn

UTJECAJI PREMA VRSTAMA

AKTIVNOSTI MOGUĆI TROŠAK UTJECAJA

Utjecaj zahvata na okoliš


gubitak dijela poljoprivrednog zemljišta manje kakvoće

Utjecaj zahvata na ljudsku zajednicu


prometna infrastruktura

turizam i lovstvo

naknada za građevinske cjeline

REZULTAT

OCJENA




erljivih koristi i troškova u studiji koristit će se ordinalna ljestvica koja omogućuje


prikazani su tablicom 6.1.4., a njihova (procijenjena vrijednost ordinalnom ljestvicom) od 1 do 5. Kako bi se



ificirati. Za ordinalne ljestvice može se koristiti sljedeći niz (tj. niz definiran izrazom):

gdje je i vrijednost ordinalne ljestvice. Dobivene vrijednosti se zatim koriste kao

kardinalne vrijednosti (T. Hastie, R. Tibshirani, J. Friedman). Kvantificirane vrijednosti prikazane su u tablici 6.1.5.


Nemjerljive koristi i troškovi utjecaja Važnost utjecaja

11

utjecaj na krajobraznu sliku prostora tijekom eksploatacije 11

socijalne koristi zahvata kroz poticaj lokalnom zapošljavanju 10

poticaj drugim gospodarskim aktivnostima 9

mogućnost iskorištavanja lokacije zahvata nakon završetka eksploatacije i 8


8

7

podarske aktivnosti 7

gubitak dijela poljoprivrednog zemljišta manje kakvoće 6

5

4

izgradnja gospodarskih objekata trajnog značenja 3


MOGUĆI TROŠAK UTJECAJA OCJENA TROŠKA

KORIST

prostorno ograničeno smanjenje okoliša kroz uvođenje strojno

zivne gospodarske aktivnosti

0,625 sanacija devastiranog prostora

gubitak dijela poljoprivrednog zemljišta 0,458

mogućnost iskorištavanja lokacije zahvata nakon završetka eksploatacije i tehničko - biološke sanacije


0,875 socijalne koristi zahvata kroz poticaj lokalnom zapošljavanju

prometna infrastruktura 0,542 poticaj drugim gospodarskim aktivnostima

0,375 uvođenje dodatne gospodarske aktivnosti

naknada za građevinske cjeline 0,292 izgradnja gospodarskih objekata trajnog značenja

3,167

Korist - Trošak 3,750 - 3,167 = 0,583




erljivih koristi i troškova u studiji koristit će se ordinalna ljestvica koja omogućuje


jednost ordinalnom ljestvicom) od 1 do 5. Kako bi se



ificirati. Za ordinalne ljestvice može se koristiti sljedeći niz (tj. niz definiran izrazom):

Dobivene vrijednosti se zatim koriste kao

rani, J. Friedman). Kvantificirane vrijednosti prikazane su u tablici 6.1.5.


Važnost utjecaja Transformacija

11 0,875

11 0,875

10 0,792

0,708

0,625

0,625

0,542

0,542

0,458

0,375

0,292

0,208

osti procjena nemjerljivih koristi i troškova (M = 12)

KORIST VISINA OCJENE KORISTI

sanacija devastiranog prostora 0,875

mogućnost iskorištavanja lokacije zahvata nakon završetka eksploatacije

biološke sanacije 0,625

socijalne koristi zahvata kroz poticaj lokalnom zapošljavanju

0,792

poticaj drugim gospodarskim 0,708

uvođenje dodatne gospodarske 0,542

izgradnja gospodarskih objekata 0,208

3,750

= 0,583




Faza 6. - Diskontiranje tokova troškova i koristi

Diskontiranje je postupak obrnut od postupka ukamaćivanja. Ovakvim načinom vrednovanja investicija

bave se dinamičke metode diskontiranog novčanog toka za izračunavanje ekonomske isplativosti inves

diskontiranja se budući iznos množi s diskontnim faktorom recipročne vrijednosti kamatnog faktora

Usporedivost troškova i koristi projekta u promatranom vremenskom razdoblju moguća je samo

svođenjem njihovih pojedinačnih vrijednost

i izdaci svih godina investicije koji se diskontiranjem svode na isti vremenski trenutak.

Sadašnja vrijednost troškova i koristi u vremenu n izračunava se koristeći diskontnu stopu r z

pretpostavlja da je stvarna kamatna stopa. Postupak diskontiranja troškova i koristi u CBA može biti proveden na

2 načina pri čemu oba pristupa daju jednake rezultate:

� izračunom neto sadašnje vrijednosti razlike koristi i troškova za svako vremen

za svaku godinu) ili

� diskontiranjem dobivenih pokazatelja tijekom razdoblja

vrijednosti za svaki učinak projekta i konačnim zbrajanjem njihovih diskontiranih iznosa.

Faza 7. - Metoda neto sadašnje vrijednosti

Vrednovanje projekta pomoću CBA zahtijeva, uspoređivanjem diskontiranih vrijednosti troškova i koristi.

Zadovoljavanjem kriterija ukazuje se na učinkovitost projekta, tj. na učinkovitu alokaciju resursa. Metoda neto

sadašnje vrijednosti ima važne pozitivne značajke jer uzima u obzir cijeli vijek trajanja projekta (vrijeme pripreme,

izgradnje i korištenja investicije) i vodi brigu o vremenskim preferencijama, pa ju je potrebno primjenjivati uvijek

u procesu ocjene, posebice za projek

Faza 8. Cost - benifit omjer

Vrednovanje investicijskog zahvata u CBA, zahtijeva uspoređivanje diskontiranih vrijednosti neto koristi

projekta (razlika ukupnih koristi i ukupnih troškova). Ukoliko je taj omjer negativan,

investicijska varijanta se uglavnom odbacuje.

Rezultat može biti: pozitivan

negativan - izvođenje projekta je neopravdano. Dobivanjem negativnog cost

na okoliš i dalje važi Pareto načelo, na kojem se i temelji CBA.

Ovo načelo ili Pareto efikasnost glasi da je promjena u korištenju resursa prihvatljiva ako ne oštećuje

nikoga i donosi korist nekima te da se takva promjena može

Načelo Pareto prema tome je i etično, a ne samo ekonomsko. Dobivanjem negativnog CB omjera treba povećati

dobit odnosno uvesti nova davanja da bi se korist od projekta povećala, te da omjer postane jednak

pozitivan.




Diskontiranje tokova troškova i koristi


bave se dinamičke metode diskontiranog novčanog toka za izračunavanje ekonomske isplativosti inves

diskontiranja se budući iznos množi s diskontnim faktorom recipročne vrijednosti kamatnog faktora


svođenjem njihovih pojedinačnih vrijednosti na prvu, početnu godinu trajanja projekta. U obzir se uzimaju primici

i izdaci svih godina investicije koji se diskontiranjem svode na isti vremenski trenutak.

Sadašnja vrijednost troškova i koristi u vremenu n izračunava se koristeći diskontnu stopu r z


2 načina pri čemu oba pristupa daju jednake rezultate:

izračunom neto sadašnje vrijednosti razlike koristi i troškova za svako vremen

diskontiranjem dobivenih pokazatelja tijekom razdoblja trajanja projekta ili izračunom diskontirane


eto sadašnje vrijednosti



nosti ima važne pozitivne značajke jer uzima u obzir cijeli vijek trajanja projekta (vrijeme pripreme,


u procesu ocjene, posebice za projekte s dužim vremenskim trajanjem.

benifit omjer


projekta (razlika ukupnih koristi i ukupnih troškova). Ukoliko je taj omjer negativan,

investicijska varijanta se uglavnom odbacuje.

Rezultat može biti: pozitivan - izvođenje projekta je opravdano, jednak nuli

izvođenje projekta je neopravdano. Dobivanjem negativnog cost-benefit

na okoliš i dalje važi Pareto načelo, na kojem se i temelji CBA.


nikoga i donosi korist nekima te da se takva promjena može smatrati poboljšanjem u korištenju resursa okoliša.


dobit odnosno uvesti nova davanja da bi se korist od projekta povećala, te da omjer postane jednak





bave se dinamičke metode diskontiranog novčanog toka za izračunavanje ekonomske isplativosti investicija. Kod

diskontiranja se budući iznos množi s diskontnim faktorom recipročne vrijednosti kamatnog faktora - 1/(1+i)n.


i na prvu, početnu godinu trajanja projekta. U obzir se uzimaju primici

Sadašnja vrijednost troškova i koristi u vremenu n izračunava se koristeći diskontnu stopu r za koju se


izračunom neto sadašnje vrijednosti razlike koristi i troškova za svako vremensko razdoblje (uobičajeno

trajanja projekta ili izračunom diskontirane




nosti ima važne pozitivne značajke jer uzima u obzir cijeli vijek trajanja projekta (vrijeme pripreme,



projekta (razlika ukupnih koristi i ukupnih troškova). Ukoliko je taj omjer negativan, tj. u korist troškova,

izvođenje projekta je opravdano, jednak nuli - još uvijek je opravdano,

benefit omjera u procjeni utjecaja


smatrati poboljšanjem u korištenju resursa okoliša.


dobit odnosno uvesti nova davanja da bi se korist od projekta povećala, te da omjer postane jednak nuli ili





godina

projekta

korist

(kn)

1. 5 354 931

2. 2 739 831

3. 2 739 831

4. 2 739 831

5. 2 739 831

6. 2 739 831

7. 2 739 831

8. 2 739 831

9. 2 739 831

10. 2 739 831

11. 2 739 831

12. 2 739 831

13. 2 739 831

14. 2 739 831

15. 2 739 831

16. 2 739 831

17. 2 739 831

18. 2 739 831

19. 2 739 831

20. 2 739 831

21. 2 739 831

22. 2 739 831

23. 2 739 831

24. 2 739 831

25. 2 739 831

26. 2 739 831

27. 2 739 831

28. 2 739 831

29. 2 739 831

30. 2 739 831

31. 2 191 865

CBA novčano mjerljivih vrijednosti = korist

CBA novčano nemjerljivih vrijednosti = korist

Budući su omjeri CBA pozitivnih vrijednosti, zahvat je društveno prihvatljiv.





trošak

(kn)

diskontna

kamata (5 %)

neto sadašnja

vrijednost koristi (kn)

849 751 0,952 5 099 934

849 751 0,907 2 485 108

849 751 0,864 2 366 769

849 751 0,823 2 254 066

849 751 0,784 2 146 729

849 751 0,746 2 044 504

849 751 0,711 1 947 147

849 751 0,677 1 854 426

849 751 0,645 1 766 120

849 751 0,614 1 682 019

849 751 0,585 1 601 923

849 751 0,557 1 525 641

849 751 0,530 1 452 991

849 751 0,505 1 383 801

849 751 0,481 1 317 906

849 751 0,458 1 255 148

849 751 0,436 1 195 379

849 751 0,416 1 138 456

849 751 0,396 1 084 244

849 751 0,377 1 032 614

849 751 0,359 983 441

849 751 0,342 936 611

849 751 0,326 892 010

849 751 0,310 849 534

849 751 0,295 809 080

849 751 0,281 770 552

849 751 0,268 733 859

849 751 0,255 698 913

849 751 0,243 665 632

849 751 0,231 633 935

679 801 0,220 482 998

Ukupno: 45 091 490

CBA novčano mjerljivih vrijednosti = korist - trošak = 45 091 490 - 13 212 563 = 31 878 927 > 0

CBA novčano nemjerljivih vrijednosti = korist - trošak = 3,750 - 3,167 = 0,583 > 0





neto sadašnja

vrijednost troška (kn)

809 287

770 750

734 047

699 093

665 803

634 098

603 903

575 145

547 757

521 674

496 832

473 173

450 641

429 182

408 745

389 281

370 744

353 089

336 276

320 262

305 012

290 487

276 655

263 481

250 934

238 985

227 605

216 766

206 444

196 613

149 801

13 212 563

13 212 563 = 31 878 927 > 0

3,167 = 0,583 > 0






Na eksploatacijskom polju "

okoliš. Privremeni utjecaji su u svezi s tehnologijom

vode u umjetno nastalom jezeru

otvorene vodene površine.

Opisana tehnologija predviđena idejnim rudarskim projektom

ili ih u potpunosti isključiti. Zbog relativno malog korištenja rudarskih strojeva i električnog pogona plovno

bagera emisije plinova uslijed rada strojeva

smanjuju utjecaj buke na nisku razinu, a u

prašine. Zamućenost vode uslijed rada

prestaje s premještajem fronte radova

unutar lokacije zahvata na eksploatacijskom polju "

samo pretakati gorivo te nadolijevati motorna ulja i maziva

stoga se ne očekuje mogućnosti nastanka

Tijekom izvođenja rudarskih rad

tehnološkom procesu rada, ne sadrži štetne komponente, ali nošena vjetrom može se raznositi na

udaljenosti, a mjesta izvora emisije prašine

su identificirani kao veliki "proizvođači" prašine (postrojenje za

uređajima za otprašivanje.

Na eksploatacijskom polju

očekuju se izravni trajni štetni utjecaji





Na eksploatacijskom polju "Severovci" razlikovat će se privremeni i stalni utjecaji rudarskih radova na

su u svezi s tehnologijom, a biti će povećana razina buke, emisija

u umjetno nastalom jezeru. Trajni utjecaj rudarskih radova na okoliš biti će ponajpr

predviđena idejnim rudarskim projektom i mjere zaštite

. Zbog relativno malog korištenja rudarskih strojeva i električnog pogona plovno

bagera emisije plinova uslijed rada strojeva biti će neznatne. Strojevi proizvedeni

razinu, a u sušnim razdobljima polijevanje prometnica vodom

vode uslijed rada plovnog bagera (grabilica ili vedrice kao rezni alat

prestaje s premještajem fronte radova tj. dolazi do taloženja čestica. Na prostoru obuhvata rudarskih radova

unutar lokacije zahvata na eksploatacijskom polju "Severovci " neće se izvoditi održavanje strojeva već će

o te nadolijevati motorna ulja i maziva, stvarati će se mala količina

nastanka velikog onečišćenja okoliša.

Tijekom izvođenja rudarskih radova, na šljunčari neće biti značajne emisije buke,

tehnološkom procesu rada, ne sadrži štetne komponente, ali nošena vjetrom može se raznositi na

izvora emisije prašine (deponije i prometnice) biti će pravovremeno tretirana

veliki "proizvođači" prašine (postrojenje za oplemenjivanje) biti

Na eksploatacijskom polju "Severovci" uz primjenu propisa i normativa kao i pridržavanja mjera zaštite

trajni štetni utjecaji rudarskih radova na okoliš.




privremeni i stalni utjecaji rudarskih radova na

emisija prašine i zamućenost

rudarskih radova na okoliš biti će ponajprije u nastajanju

zaštite umanjiti će štetne utjecaje

. Zbog relativno malog korištenja rudarskih strojeva i električnog pogona plovnog

proizvedeni prema ISO standardima

prometnica vodom umanjuje emisiju

a ili vedrice kao rezni alat) je lokalnog karaktera i

Na prostoru obuhvata rudarskih radova

izvoditi održavanje strojeva već će se

količina sanitarnih otpadnih voda,

buke, prašina koja će nastati u

tehnološkom procesu rada, ne sadrži štetne komponente, ali nošena vjetrom može se raznositi na određene

pravovremeno tretirana. Strojevi koji

) biti će opremljeni s atestiranim

i pridržavanja mjera zaštite ne




8. SAŽETAK STUDIJE

Sažetak studije točaka od 1. do 5. obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku

za javnost biti će priređen kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.




točaka od 1. do 5. obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku

en kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.




točaka od 1. do 5. obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku prilagođen




9. POPIS KORIŠTENIH PROPISA

Popis korištenih zakona

1. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i 150/05),

2. Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107

3. Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08 i 38/09),

4. Zakon o lovstvu (NN 140/05),

5. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09),

6. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (152/08 i 25/09),

7. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i

8. Zakon o rudarstvu (NN 75/09),

9. Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06 i 129/08),

10. Zakon o vodama (NN107/95 i 150/05),

11. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09),

12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09),

13. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),

14. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08),

15. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08),

16. Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06).

Popis korištenih uredbi

1. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvor

150/08),

2. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

3. Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08),

4. Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliš

64/08),

5. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za

utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 2/04),

6. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim

utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika

izraženih kao dušikov dioksid (NN 71/04),

7. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim kriterijima i m

utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (NN 73/07 i 48/09),

8. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN

50/05 i 39/09),

9. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98 i 137/08)

10. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

11. Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08),




POPIS KORIŠTENIH PROPISA

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i 150/05),

Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03),

Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08 i 38/09),

Zakon o lovstvu (NN 140/05),

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09),

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (152/08 i 25/09),

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09),

Zakon o rudarstvu (NN 75/09),

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06 i 129/08),

Zakon o vodama (NN107/95 i 150/05),

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09),

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09),

a (NN 110/07),

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08),

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08),

Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06).

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvor

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08),

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliš

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za


Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim


izraženih kao dušikov dioksid (NN 71/04),

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim kriterijima i m


Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN

Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98 i 137/08),

Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08),




Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98 i 150/05),

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09),

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN

Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za


Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim kriterijima i mjerilima za


Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, i pobližim kriterijima i mjerilima za


Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN

Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 68/08),




12. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08),

13. Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05),

14. Uredba o praćenju emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07),

15. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09),

16. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07),

17. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05),

18. Uredba o visini naknade za uređenje voda (NN 14/06 i 20/07)

19. Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu

Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina (NN 133/07)

Popis korištenih pravilnika

1. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09),

2. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina (NN 125/98),

3. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09),

4. Pravilnik o gospodarenju otpadnim guma

5. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09),

6. Pravilnik o gospodarenju s otpadom (NN 23/07 i 111/07),

7. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08),

8. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08),

9. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96),

10. Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz

motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 16/09 i

64/09).

11. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08),

12. Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz i prekomjernu uporabu javne

119/07),

13. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida

(NN 77/07),

14. Pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija

šuma (NN 22/07),

15. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),

16. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07),

17. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06),

18. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05),

19. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/0

20. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (NN 53/91),

21. Pravilnik o uređivanju šuma (




Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08),

Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05),

a o praćenju emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07),

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09),

Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07),

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05),

isini naknade za uređenje voda (NN 14/06 i 20/07)

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu

Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina (NN 133/07).

Popis korištenih pravilnika

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09),

Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina (NN 125/98),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06 i 31/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09),

Pravilnik o gospodarenju s otpadom (NN 23/07 i 111/07),

Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08),

o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08),

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96),

Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz

zgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 16/09 i

Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08),

Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz i prekomjernu uporabu javne

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida

Pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija

ilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07),

Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06),

ik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05),

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/0

Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (NN 53/91),

Pravilnik o uređivanju šuma (NN111/06 i 141/08),




a o praćenju emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07),

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08),

o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08),

Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz

zgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 16/09 i

Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08),

Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za izvanredni prijevoz i prekomjernu uporabu javne ceste (NN

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida

Pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija

ilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),

Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06),

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09),

Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (NN 53/91),




22. Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN

131/06, 74/07 i 13/08),

23. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02),

24. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (N

25. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova (NN 7/06).

Odluke i planovi

1. Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99),

2. Odluka o popisu voda I. reda (NN 97/07),

3. Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja (NN 109/08),

4. Odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/96, 98/98 i 5/99),

5. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN 122/08 i 13/09),

6. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99

7. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u R Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. g

Strategije i programi

1. Program prostornog uređenja R Hrvatske (NN 50/99),

2. Strategija gospodarenja otpadom R Hrvatske (NN 130/05),

3. Strategija prostornog uređenja R Hrvatske (Sabor R Hrvatske 27.

4. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02),

5. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08).




Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02),

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01),

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova (NN 7/06).

Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99),

Odluka o popisu voda I. reda (NN 97/07),

o utvrđivanju granica vodnih područja (NN 109/08),

Odluka o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/96, 98/98 i 5/99),

Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN 122/08 i 13/09),

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01),

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u R Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. g

Program prostornog uređenja R Hrvatske (NN 50/99),

Strategija gospodarenja otpadom R Hrvatske (NN 130/05),

gija prostornog uređenja R Hrvatske (Sabor R Hrvatske 27. 6. 1997. g.

Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02),

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08).




Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN 122/08 i 13/09),

Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u R Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. g. (NN 61/08).

1997. g. - nije objavljeno u NN),

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08).




10. POPIS LITERATURE

1. Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D.,

Pavlinić, I., Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb.

2. Bašić, F. (1994): Klasifikacija oštećenja tala Hrvatske, Agronomski glasnik: glasilo Hrvatskog agronomskog

društva br. 56 (1994), 3/4; Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.

3. Bralić, Z., Kreč, T., Mrak, I., Vukelić, N., Dolanjski, M., Balantin, D., Vidušin

Dukarić, F. (2003): Građevinsko

Varaždin - Virovitica, Inženjerki projektni zavod d.d., Zagreb i Cesta projekt d.o.o., Varaždin.

4. Car, Z. (1961): Bonitiranje lovišta za jelena, srnu, divokozu i tetrijeba gluhana, Zagreb.

5. Dubrešić, P. (1996): Znanstveno

priopćenja; Hrvatsko ekološko društvo, Varaždin.

6. Forman, R.T.T., Godron, M. (

7. Garms H., Borm L. (1981): Fauna Europe, Mladinska knjiga Ljubljana.

8. Grimmett, R. F. A., Jones T. A. (1989): Important Bird Areas in Europe, Cambridge UK: International

Council for Bird Preservation. Tech. Pub

9. Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z., Tvrtković, N. (2006): Crvena

knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

10. Janev Hutinec, B., Lupret-Obradovi

zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske

11. Jurinić, Z. (2009): Elaborat o rezervama građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci" sa

stanjem na dan 31. 12. 2008. g., Premur d.o.o., Varaždin.

12. Koščak, V. i sur. (1999): Krajolik

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, Ministarstvo

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb.

13. Kralj, J. (1997): Croatian Ornithofauna in the last 200 years. Larus, 46.

14. Kutle, A. (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijs

planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode, Zagreb.

15. Marković, Z. (2001): Arheološki nalazi iz šljunčara otkrivaju najstariju povijest Podravine. Hrvatske vode

9/36, Zagreb.

16. Marsh, W. M. (1978): Environmental Analysis For Land Use and Site Pla

Geografy, The University off Michigan

17. Martinović, J. (1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša: priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu

okoliša, Zagreb.

18. Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državna uprava za z

19. Marušič, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega načrtovanja na ravni občine, R

Slovenija, Ministarstvo za okolje in prostor, Geoinformacijski centar R Slovenije, Ljubljana.




Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D.,


Bašić, F. (1994): Klasifikacija oštećenja tala Hrvatske, Agronomski glasnik: glasilo Hrvatskog agronomskog

društva br. 56 (1994), 3/4; Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.

Bralić, Z., Kreč, T., Mrak, I., Vukelić, N., Dolanjski, M., Balantin, D., Vidušin, T., Franović, M., Mlinarić, S.

. (2003): Građevinsko - tehnička studija Podravske brze ceste, sektor: granica R. Slovenije

Virovitica, Inženjerki projektni zavod d.d., Zagreb i Cesta projekt d.o.o., Varaždin.

tiranje lovišta za jelena, srnu, divokozu i tetrijeba gluhana, Zagreb.

Dubrešić, P. (1996): Znanstveno-stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina:

priopćenja; Hrvatsko ekološko društvo, Varaždin.

Forman, R.T.T., Godron, M. (1986): Landscape Ecology, John Wiley, New York.

Garms H., Borm L. (1981): Fauna Europe, Mladinska knjiga Ljubljana.

Grimmett, R. F. A., Jones T. A. (1989): Important Bird Areas in Europe, Cambridge UK: International

Council for Bird Preservation. Tech. Publ. 9.

Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z., Tvrtković, N. (2006): Crvena


Obradović, S. (2005): Zmije Hrvatske, priručnik za određivanje vrsta, Društvo za

zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske - Hyla, Zagreb.

(2009): Elaborat o rezervama građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci" sa

dan 31. 12. 2008. g., Premur d.o.o., Varaždin.

Koščak, V. i sur. (1999): Krajolik - sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske,


nog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb.

Kralj, J. (1997): Croatian Ornithofauna in the last 200 years. Larus, 46.

Kutle, A. (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijs

planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode, Zagreb.

Marković, Z. (2001): Arheološki nalazi iz šljunčara otkrivaju najstariju povijest Podravine. Hrvatske vode

Marsh, W. M. (1978): Environmental Analysis For Land Use and Site Planning, Department of Physical

Geografy, The University off Michigan- Flint.

Martinović, J. (1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša: priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu

Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Marušič, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega načrtovanja na ravni občine, R





Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D.,


Bašić, F. (1994): Klasifikacija oštećenja tala Hrvatske, Agronomski glasnik: glasilo Hrvatskog agronomskog

, T., Franović, M., Mlinarić, S. i

tehnička studija Podravske brze ceste, sektor: granica R. Slovenije -

Virovitica, Inženjerki projektni zavod d.d., Zagreb i Cesta projekt d.o.o., Varaždin.

tiranje lovišta za jelena, srnu, divokozu i tetrijeba gluhana, Zagreb.

stručni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina:

1986): Landscape Ecology, John Wiley, New York.

Grimmett, R. F. A., Jones T. A. (1989): Important Bird Areas in Europe, Cambridge UK: International

Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z., Tvrtković, N. (2006): Crvena


ć, S. (2005): Zmije Hrvatske, priručnik za određivanje vrsta, Društvo za

(2009): Elaborat o rezervama građevnog pijeska i šljunka u istražnom prostoru "Severovci" sa

sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske,


nog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb.

Kutle, A. (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim

Marković, Z. (2001): Arheološki nalazi iz šljunčara otkrivaju najstariju povijest Podravine. Hrvatske vode

nning, Department of Physical

Martinović, J. (1997): Tloznanstvo u zaštiti okoliša: priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu

aštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Marušič, J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega načrtovanja na ravni občine, R





20. Meštrović, Š., Fabijanić, G. (1

21. Mirčetić, M. (2009): Posebna geodetska podloga za parcelu 7476/47 k.o. Đurđevac, Preložnički berek,

Ured ovlaštenog inženjera geodezije, Ludbreg.

22. Nikolić, T., Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrva

za zaštitu prirode, Zagreb.

23. Petračić, A. (1955): Uzgajanje šuma, Zagreb.

24. Premur, V. i Kreč, D. (2009): Idejni rudarski projekt eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

eksploatacijskom polju "Severovci"

25. Radović D., Kralj J., Tutiš V., Radović J., Topić R. (2005): Nacionalna ekološka mreža

ptice u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb.

26. Radović D., Kralj J., Tutiš, V., Ćiković, D. (2003): Crvena knjiga ug

zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.

27. Rauš., Đ. (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.

28. Šilić Č. (1983): Atlas drveća i grmlja,

29. Škorić, A. (1990): Postanak, razvoj i sistematika tla, Fakul

Zagrebu, Zagreb.

30. Škorić. A. (1991): Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

31. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1992): Šume u Hrvatskoj, Zagreb.

32. USDA (1972): National Forest Landscape Management Volume 1, Forest service, US Department of

Agriculture, Agriculture Handbook Number 434.

33. Vukelić, J., Baričević, D., List, Z., Šango, M. (2006): Prilog fitocenološkim istraživanjima šuma crne johe

(Alnus glutinosa Geartn) u Podravini, Šumarski list 11

34. Vukelić, J., Rauš, Đ. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

35. Wildremuth, H. (1994): Priroda kao zadaća

uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zagreb.

36. **Update of noise database for prediction of noise on construction and open sites in UK, Department of

Environment Food and Rural Affairs, 2005.




Meštrović, Š., Fabijanić, G. (1995): Priručnik za uređivanje šuma, Zagreb.

Mirčetić, M. (2009): Posebna geodetska podloga za parcelu 7476/47 k.o. Đurđevac, Preložnički berek,

Ured ovlaštenog inženjera geodezije, Ludbreg.

Nikolić, T., Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod

za zaštitu prirode, Zagreb.

Petračić, A. (1955): Uzgajanje šuma, Zagreb.

Premur, V. i Kreč, D. (2009): Idejni rudarski projekt eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

eksploatacijskom polju "Severovci", Premur d.o.o., Varaždin.

Radović D., Kralj J., Tutiš V., Radović J., Topić R. (2005): Nacionalna ekološka mreža

ptice u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb.

Radović D., Kralj J., Tutiš, V., Ćiković, D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.

Rauš., Đ. (1987): Šumarska fitocenologija, Zagreb.

Atlas drveća i grmlja, Svjetlost, Sarajevo.

Škorić, A. (1990): Postanak, razvoj i sistematika tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u

Škorić. A. (1991): Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1992): Šume u Hrvatskoj, Zagreb.

ational Forest Landscape Management Volume 1, Forest service, US Department of

Agriculture, Agriculture Handbook Number 434.

Vukelić, J., Baričević, D., List, Z., Šango, M. (2006): Prilog fitocenološkim istraživanjima šuma crne johe

) u Podravini, Šumarski list 11-12, str. 479-490, Zagreb.

Vukelić, J., Rauš, Đ. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Wildremuth, H. (1994): Priroda kao zadaća - priručnik praktične zaštite prirode u općinama, Državna

uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zagreb.

**Update of noise database for prediction of noise on construction and open sites in UK, Department of

Environment Food and Rural Affairs, 2005.




Mirčetić, M. (2009): Posebna geodetska podloga za parcelu 7476/47 k.o. Đurđevac, Preložnički berek,

tske, Ministarstvo kulture, Državni zavod

Premur, V. i Kreč, D. (2009): Idejni rudarski projekt eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na

Radović D., Kralj J., Tutiš V., Radović J., Topić R. (2005): Nacionalna ekološka mreža - važna područja za

roženih ptica Hrvatske, Ministarstvo

tet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u

Škorić. A. (1991): Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

ational Forest Landscape Management Volume 1, Forest service, US Department of

Vukelić, J., Baričević, D., List, Z., Šango, M. (2006): Prilog fitocenološkim istraživanjima šuma crne johe

490, Zagreb.

Vukelić, J., Rauš, Đ. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet

e zaštite prirode u općinama, Državna

**Update of noise database for prediction of noise on construction and open sites in UK, Department of




11. OSTALI PODACI I INFORMACIJE

Procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša

Od ukupnih troškova mjera zaštite značajna stavka je tehnička sanacija te biološka rekultivacija

degradiranih površina na eksploatacijskom polju za vrijeme eksploatacije (ko

eksploatacije (konačna). Tijekom odstranjivanja otkrivke

jalovine), u kontinuitetu će se izvoditi djelomična sanacija što će u konačnici umanjiti osiguravanje potrebn

sredstava za sanaciju i dodatnih mjere zaštite.

Uslijed kontinuiranog provođenja rekultivacije, za predviđeni vijek trajanja eksploatacije, njeni troškovi će

teretiti troškove proizvodnje. Nositelj zahvata

predviđa trošak sanacije od ukupno 2 720

Nositelj zahvata biti će dužan plaćati

Onemogućavanje pristupa neovlaštenim osobama kao i životinjama na prostor eksploatacijskog polja predviđeno

je postavljanjem ograde čiji su troškovi izgradnje proc

Nositelj zahvata, također će biti dužan plaćati godišnju

građevne cjeline za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno članku

14. Zakona o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03), obzirom kako nije donesen pravilnik

za obračun ove naknade, ista se pr

štetnih plinova nastalih radom rudarskih strojeva i vozi

Za praćenje stanja okoliša sukladno predloženom planu (praćenje kakvoće zraka i vode te razine b

predviđen je iznos od 20 000 kn/g.

S obzirom na planirani opseg rudarskih radova, ne iskazuje se potreba provođenja drugih mjera praćenja

okoliša osim predviđenih. Ukoliko se tijekom vremena znatnije poveća proizvodnja

što je povezano povećanje broja radnih sati, iskazat će se potreba za uvođenje dodatnih mjera praćenja stanja

okoliša, kako što su mjerenje kakvoće zraka, vode ili ugroženosti naselja bukom i sl.

Navedene dodatne mjere praćenja stanja okoliša u slučaju pr

kapaciteta definirati će se novom studijom kao stručnom podlogom u postupku procjene sukladno Uredbi o

procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08




CI I INFORMACIJE

Procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša


degradiranih površina na eksploatacijskom polju za vrijeme eksploatacije (kontinuirano) kao i po prestanku

eksploatacije (konačna). Tijekom odstranjivanja otkrivke - jalovine (iskop, utovar, odvoz, deponiranje i odlaganje

jalovine), u kontinuitetu će se izvoditi djelomična sanacija što će u konačnici umanjiti osiguravanje potrebn

sredstava za sanaciju i dodatnih mjere zaštite.


teretiti troškove proizvodnje. Nositelj zahvata za sanaciju terena na predviđenoj ukupnoj povr

ukupno 2 720 000 kn što bi predstavljalo 5,0 kn/m2 površine eksploatacijskog polja.

Nositelj zahvata biti će dužan plaćati naknadu za uređenje voda u ukupnom iznosu od

štenim osobama kao i životinjama na prostor eksploatacijskog polja predviđeno

troškovi izgradnje procijenjeni na 120 000 kn.

Nositelj zahvata, također će biti dužan plaćati godišnju naknadu korisnika okoliša za građevine i

za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno članku


za obračun ove naknade, ista se procjenjuje na 10 000 kn/g. Od ostalih naknada, iznos

nastalih radom rudarskih strojeva i vozila procijenjen je na 4 623 kn/g.

Za praćenje stanja okoliša sukladno predloženom planu (praćenje kakvoće zraka i vode te razine b

000 kn/g.


okoliša osim predviđenih. Ukoliko se tijekom vremena znatnije poveća proizvodnja građevnog pijeska i šljunka


okoliša, kako što su mjerenje kakvoće zraka, vode ili ugroženosti naselja bukom i sl.

Navedene dodatne mjere praćenja stanja okoliša u slučaju promjene tehnologije ili eksploatacijskih


procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09).





ntinuirano) kao i po prestanku

jalovine (iskop, utovar, odvoz, deponiranje i odlaganje

jalovine), u kontinuitetu će se izvoditi djelomična sanacija što će u konačnici umanjiti osiguravanje potrebnih


iđenoj ukupnoj površini od 42,42 ha

površine eksploatacijskog polja.

u ukupnom iznosu od 88 840 kn/g.

štenim osobama kao i životinjama na prostor eksploatacijskog polja predviđeno

naknadu korisnika okoliša za građevine i

za koje je propisana obveza provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno članku


. Od ostalih naknada, iznos naknade za emisiju

kn/g.

Za praćenje stanja okoliša sukladno predloženom planu (praćenje kakvoće zraka i vode te razine buke)


građevnog pijeska i šljunka, uz


omjene tehnologije ili eksploatacijskih


suo severovci predana 12 10 09kckzz.hr/user_content/documents/suo severovci.pdf · izvadak iz karte...

Documents