SUPER UNIOS

Obrazovna politika i kurikularni pristup

mr.sc. Slavko Petrinšak, prof.

Ovi materijali temelje se na radu koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

studeni, 2008.

Osnovni temelji učenjaObrazovanju se zasniva na cjeloživotnom učenju - koncepciji društva znanja temeljenog na četiri stupa učenja:

– UČENJE ZA ZNANJE (UČITI ZNATI) – kao sredstvo ovo učenje treba omogućiti svakom pojedincu razumijevanje vlastitog okruženja da bi dostojanstveno živio, razvijao stručna umijeća i komunikaciju.

– UČENJE ZA RAD (UČITI ČINITI) – odnosi se na praktičnu primjenu teorijskog znanja. Nove tehnologije zahtijevaju nove vještine, potrebu za cijeloživotnim obrazovanjem, snalaženjem u novim situacijama i timski rad. .

– UČENJE ZA ZAJEDNIČKI ŽIVOT (UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO) – ovo učenje odnosi se na uzajamno razumijevanje mirnu komunikaciju i sklad, bolje upoznavanje drugih i pronalaženje zajedničkih ciljeva rada i života.

– UČENJE ZA POSTOJANJE (UČITI BITI) – označava potrebu svestranog obrazovanja svakog pojedinca. Učenje treba usmjeriti na razvoj samostalnog kritičkog mišljenja, donošenja vlastitih sudova, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti.

« … obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinca i zajednica; njegovo je poslanstvo omogućiti svakome od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve naše talente i ostvariti naš stvaralački potencijal, uključujući i odgovornost za vlastite živote i postignuća osobnih ciljeva.» (Jackues, Deloes./1998. str.19)

Obrazovanje – izazov čovječanstvu

Globalizacija obrazovanja - obrazovne politike

• Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike.

• Osnovna značajka su promjene u procesu prijenosa nadležnosti o pitanjima obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela.

• Najbolji primjer navedenih promjena je Europska unija u kojoj se odvija proces prijenosa nadležnosti s nacionalnih tijela na odgovarajuća tijela Europske unije.

Standardizacija obrazovanjaPODRAZUMJEVA: •usaglašavanja zajedničke obrazovne politike do 2010. godine -Bolonjski proces.

•definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi učenja tj. što je pojedini student naučio iz pojedinog predmeta.

•kompetencije koje je student stekao i razvio te njihovo mjerenje putem testiranja i vanjskog vrednovanja

•anketiranje studenata o radu nastavnika.

•Krajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetu pojedine ustanove na razini države i šireg okruženja.

• Osnovna pretpostavka za uspješno ostvarivanje zajedničkog Europskog sustava visokog obrazovanja je:

• Obrazovni procesi su usklađeni i usporedivi onda kada su usporedivi ishodi učenja akademskih i profesionalnih profila.

• TKO JE GLAVNI NOSITELJ OVIH PROMJENA (usklađivanja)?NASTAVNICI (Profesori i asistenti)

• NA ŠTO SU USMJERENE PROMJENE?

NA POMOĆ STUDENTIMA U ORGANIZACIJI UČENJA

NA FAKULTETU KOD KUĆE

Koji put izabrati?

Nastava temeljena na sadržajima Nastava temeljena na ishodima učenja

suradničkom učenju individualnog učenja

pomoć zahtjeva

uspjehuneuspjeha

suradničkim odnos suparničkih odnos

unutarnjoj motivaciji vanjske motivacije

vođenju šefovanju

dogovaranju i suradnji prisile

samoevaulaciji i samoocjenjivanju

ocjenjivanja drugih

kvalitetnom radu dobrog rada

PREMAOD

Osnovno polazište poučavanja je pomoći studentima u organizaciji učenja

Obrazovanje - kurikularni pristup

Osnovno polazište visokog obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu, koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav.

Planiranje visokoškolskog kurikuluma se uvijek izvodi na slijedećim razinama:

• Razina države - nacionalni kurikulum • Razina fakulteta – kurikulum fakulteta• Razina predmeta – predmetni kurikulum

Obrazovanje - kurikularni pristupPojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja:

a) Zašto se uči – ishodi učenja studijskog programa (ili grupe srodnih predmeta /modula/, jednog predmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljaju neku cjelinu, ili jednog nastavnog sata).

b) Što se uči – sadržaj studijskog programa (ili grupe srodnih predmeta /modula/, jednog predmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljaju neku cjelinu, ili jednog nastavnog sata).

c) Kako se uči – opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanje potrebnih kompetencija. Ovo podrazumjeva metode poučavanja, odnos formalnog i neformalnog procesa učenja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... .

Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo: KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA