suverenost na koncesiju: slučaj maldiva - vedran obucina... · definicije suverenosti, ističu...

PREgLEdnI LanaKu d C 342.31(548.82)

Suverenost na koncesiju: sluaj maldiva

Vedran ObuinaSveuilite u Rijeci Filozofski fakultet

Karlo PaljugSveuilite u Zagrebu

Pravni fakultet

Borna ZguriSveuilite u Zagrebu

Fakultet politikih znanosti

Saetak

Klimatske promjene velika su prijetnja brojnim otonim dravama, poput Maldiva koji e u sluaju porasta morske povrine u potpunosti potonuti. Postavlja se pitanje je li gubitkom teritorija izgubljena suverenost maldivskog naroda. autori smatraju da nije pa, osim krute pravne i djelomino politoloke definicije suverenosti, istiu mnoge druge teorije suverenosti. Maldivi bi mogli zakupiti zemljite u Indiji i tamo, u dogovoru s indijskom vladom, dobiti suverenost na koncesiju ime bi politika suverenost postupno ustupila mjesto antropolokoj suverenosti.

Kljune rijei: suverenost, drava, politika teorija, teorije meunarodnih odnosa, Maldivi

uvod

Pitanje suverenosti predmet je mnogih rasprava i sporenja u meuna-rodnom pravu, politologiji, sociologiji, povijesti pa i antropologiji. drave i entiteti zadobivali su i gubili suverenost tijekom stoljea, a sustav nakon 1945. vrsto je vezao suverenost uz teritorijalnost. teritorijalna osnova

68

POLITIKE PERSPEKTIVELanCI I StudIje

suverenosti tek je jedan od mnogih trendova koji kao osnova meuna-rodnog poretka postoji tek od kraja drugoga svjetskog rata1. no, teritori-jalna zasada suverenosti u velikoj je opasnosti zbog globalizacije, ali i posve neoekivanog presedana koji e uzdrmati teoriju i praksu suvereniteta do krajnjih granica. Svijet je u iekivanju prve kataklizme jedne drave u suvremenom vremenu. Maldivi i otone drave oceanije pred opasnou su podizanja morske razine i doslovnog potonua. I dok je fizika, terito-rijalna suverenost u potpunoj opasnosti, ovaj se rad bavi promiljanjem mogunosti davanja koncesije na suverenost tim dravama.

Meunarodni znanstveni savjetodavni panel un-a u svom izvjeu iz 2007. povezuje promjenu klime s porastom i novim oblicima migra-cija. tako se migracije oekuju zbog novih oblika i jaine sua, poplava i ekstremnih vremenskih dogaaja koji utjeu na sigurnost hrane, zdravlje, smanjenje resursa zemlje i pitke vode, kao i stanovanja. osobito se to odnosi na one zemlje, poput Maldiva ili oceanijskih drava, kojima prijeti potpuni nestanak. Izvjee uvodi novi pojam klimatskog migranta i okolinog izbjeglice, a predvia se da e oni do 2050. initi brojku od 200 milijuna osoba (Bailey 2010, 687). Kao oblik novog poimanja sigur-nosti sve se vie govori o ranjivosti, pa i ekstremnoj ranjivosti (Liotta 2002, 479). ranjivost je najava, esto nejasno prepoznatljiva i povezana sa sloenim meuodnosom koji ne daje uvijek toan ili prigodan odgovor. tako su bolesti, glad, nezaposlenost, zloini, drutveni sukobi, terorizam, krijumarenje narkotika, politika represija i opasnosti prirodnih kata-strofa shvatljivo povezani pojmovi koji mogu utjecati na sigurnost drava i pojedinaca, ali jo nije jasno kako na njih odgovoriti.

Promjena klime pokazuje da se jo uvijek ne pronalaze rjeenja za uzrono-posljedino povezivanje razliitih studija. veina njih se ipak slae da e se tijekom 21. stoljea prosjena temperatura planeta popeti 1,4 5,8 stupnjeva; kao posljedica e se poveati i razina mora 9 88 centimetara. to znai da e neke nacionalne drave biti pod najveom nacionalnom prijetnjom potpunim nestankom teritorija. to se pred-via za Maldive (ibid., 480). Klimatske promjene i inae imaju veliko znaenje za razvojna pitanja, jer veinom pogaaju siromanije zemlje i zajednice koji ve ovise o razvojnim programima. takoer se radi o pitanju pravde, jer nije pravedno da neobuzdan industrijski razvoj bogatih zemalja ima najgore posljedice na siromane nacije, koje su vrlo malo pridonijele globalnom zagrijavanju (Clifford 2010, 177). Maldivi su meu najistaknutijim zagovarateljima radikalnog zaokreta u odnosu prema okoliu, ujedno su svjesni da e biti prva drava pogo-ena posljedicama klimatskih promjena. tijekom predavanja na Svjet-

1 Iako ne u potpunosti; npr. suveren je i Malteki red: vidi dolje

69

VEdRan ObuIna KaRLO PaLjug bORna zguRI

SuverenoSt na KonCeSIju: SLuaj MaLdIva

skom forumu o poduzetnitvu i okoliu na Sveuilitu oxford 2009. pred-sjednik Maldiva Mohammed nasheed izjavio je kako je obrana protiv rasta morske razine humanitarni izazov kritian kao i obrana Poljske od naci-stike njemake 1939: Smatramo da klimatske promjene nisu ekoloko pitanje, nego pitanje sigurnosti, pitanje ljudskih prava... ako smatrate da je obrana Poljske bila vana, onda je vana i obrana Maldiva. ako ne moete spasiti Maldive danas, onda ih neete spasiti ni sutra (ibid., 176). nasheed je takoer odluio da se dobar dio prihoda zemlje od turizma stavlja u fond za nabavu zemlje. Po njemu, ne postoji nain da Maldivi sami zaustave klimatske promjene pa trebaju kupiti zemlju negdje drugdje. ako ve treba napustiti otoke, smatra nasheed, onda treba razumjeti da Maldivci ne ele desetljeima ivjeti u izbjeglikim atorima. to znai da bi se cijela nacija preselila na jednu od triju moguih lokacija: u Indiju, ri Lanku ili moda australiju, s time da su prve dvije zemlje od posebnog interesa zbog blizine i kulturoloke slinosti. Ideja da se cijela nacija jedno-stavno preseli u modernoj povijesti ostvarena je samo jednom i to pod prisilom: Staljin je tako deportirao cijele kavkaske narode sa sjevernog Kavkaza u srednjoazijske sovjetske republike. jedna od mogunosti o kojoj se razmilja je i izgradnja novog otoka Hulu Male (novi Male) koji bi primio stanovnitvo najniih atola i vjerojatno samoga glavnog grada Malea; Maldivci nastoje isuiti more oko otoka kako bi ga izdignuli 2,1 metar iznad morske povrine. no, dugorono, ako se mjere protiv promjene klime ne ostvare, velika je vjerojatnost da e se stanovnitvo morati iseliti s arhipe-laga. elimo pokazati da je suverenost vrlo uvjetan pojam i da je mogue da Maldivci zadre svoju suverenost dok istodobno ive na podruju druge drave. Posrijedi je, uvjetno reeno, suverenitet na koncesiju.

razvoj i interpretacija suverenosti kroz povijest

Starogrki mislioci, iako nisu poznavali pojam suverenosti, bavili su se vrlo usko povezanim pitanjem: komu pripada vrhovna vlast u dravi? aristotel nije dodijelio vlast odreenom pojedincu niti skupini odreenih ljudi nego samom zakonu, dok ju je Platon predao u ruke same elite, odnosno filozofa dravnika (Peri 2009, 78). u starome rimu ulpijan je vlast shvaao kao Princeps legibus solutus est (imonovi 2005, 16). daljnji razvoj suvere-niteta odvijao se u odnosu vladari zakon vladar iznad zakona.

Francuski pravnik jean Bodin u svojem djelu est knjiga o republici (Six livres de la republique) odreuje suverenost kao vrhovnu i trajnu vlast republike (Bodin 2002, 33). Bez trajnosti vladar nije suveren nego samo uvar vlasti koji moe biti bilo kad opozvan. Bodin tumai i shvaa apso-lutnost kao bezuvjetnost, odnosno smatra da suverenog vladara ne moe

70


nita ograniavati, osim ogranienja koja proizlaze iz Bojeg zakona.2 Suve-renost ima nekoliko nerazdvojivih bitnih oznaka. Kao prvu oznaku suve-reniteta Bodin uzima vlast (pouvior) donoenja zakona, tj. Zapovijedanja svima. druga je mogunost objave rata ili voenje pregovora o miru. trea, od presudne vanosti, jest mogunost postavljanja glavnih dunosnika. etvrta je pak oznaka najvia nadlenost (dernier ressort), dok je peta postojanje mogunosti da se pomiluje osuenik, tj. da se promijeni neto u presudi koju su donijeli odreena druga tijela.

Bodin ide za tim da je suveren onaj vladar koji ne priznaje nikoga iznad sebe osim Boga. Po takvom njegovom shvaanju vidimo kako je vladar jedino vezan prirodnim pravom, tj. Zakonom, zbog toga to ono postoji samo po sebi, tj. Stvoreno je od samoga Boga. tumai Bodinova uenja iznose da njegovo shvaanje ne treba precijeniti zato to suverenost nije jedina oznaka dravnosti nego samo uz jedan princip, droit gouvernement i comiminuute (Lozina 2006, 24). vidimo da je kod Bodina suveren vladar onaj koji je ogranien Bojim prirodnim zakonom, ali je iznad zakona koji on sam donosi. ova prva sustavno iznesena teorija o suverenitetu u kasnijim je stoljeima znatno utjecalo na ostale teoretiare. jedan od najznaajnijih mislilaca s prijelaza iz 16. na 17. St., koji je dobar dio svoga ivota posvetio ovom apstraktnom terminu, bio je thomas Hobbes. Za njega je dravni suverenitet jedinstven i nedjeljiv, kako prema unutra, tako i prema van. do uspostavljanja suverene vlasti moe doi putem dru-tvenog ugovora te je to za njega ustavljena ili institucionalna suverenost te do nje dolazi dobrovoljno3; ili zadobivanjem, silom odnosno osvaja-njem (Hobbes 1961, 152). Za njega je osnova suverene vlasti i u jednom i u drugom obliku strah. no dok je u prvom obliku to strah koji ljudi imaju jedni prema drugima, zato to ljudi iz prirodnog stanja ugovorom stva-raju dravu, jer u prirodnom stanju vlada zakon jaega, tj. vlada prirodni zakon koji Hobbes definira kako to nije nita drugo nego mogunost name-tanja svoje volje, odnosno mogunost svakog ovjeka da se slui vlastitom snagom po svojoj volji radi ouvanja ivota. drava se u tom prvom sluaju uspostavlja kao izlaz iz prirodnog stanja bellum omnium contra omnes te stvaranje jednoga civiliziranog stanja. u drugom obliku taj strah ljudi izraen je u odnosu na onoga kojem se podinjava.

Hobbes svoju teoriju iznosi kroz dvanaest postavki (Pavlovi 2006, 71). Prema prvoj postavci, nakon to je sklopljen drutveni ugovor o suverenoj vlasti, odbacuju se svi prethodni sporazumi. Posljedica toga je da podanici

2 odreeni dijelovi preuzeti iz Cerani 2010.3 Za dravu se kae da je ustanovljena kad se izvjesno mnotvo ljudi usuglasi i sporazumi, pojedinac s pojedincem, da veinom glasova preda nekom ovjeku ili skupini ljudi pravo da predstavlja linost svih njih, to znai da bude njihov predstavnik (Hobbes 1961, 153).

71



vie nemaju mogunost promijeniti oblik vladavine bez vladareva dopu-tenja, a iz toga proizlazi da je svako svrgavanje suverenog vladara suprotno zakonu. drugo, Hobbes kae da vladar ne moe izgubiti, odbaciti ili podi-jeliti svoju vlast, iz razloga to on djeluje kao povjerenik dodijeljene mu vlasti. trea temeljna postavka govori da ako se veina suglasi o prijenosu prirodnih prava na suverenog vladara, da e to imati za posljedicu da se i ostali moraju suglasiti bez mogunosti prosvjedovanja. u svojoj etvrtoj postavci iznosi da vladarev in ne moe biti nepravedan. Iz ovog naela proizlazi i peta postavka koja govori da vladar ne moe biti kanjen od podanika. estom postavkom Hobbes vladaru daje apsolutnu mo, jer on odluuje to je bitno za mir u dravi te to je pravedno, a to nije, budui da on donosi zakone. Sedmom nam kazuje kako uz njegovu vlast ide cjelo-kupna vlast propisivanja pravnih akata, prema kojima svaki podanik moe znati to je samo njegovo i to niti jednom drugom podaniku ne moe pripadati. u osmoj postavci navodi se kako vladar ima cijelo pravosue u svojim rukama, dok u devetoj govori kako ima pravo odluivati o ratu i miru. Iz desete postavke proizlazi kako vladar bira sve slubenike. nadalje navodi kako suveren ima pravo kanjavanja i nagraivanja, to je pak jeda-naesta postavka. Prema posljednjoj postavci, vladar ima pravo dodjeljivati poasne titule. vidimo kako i kod Hobbesa postoji jedan suveren vladar, ali zanimljivo je to da on ipak na neki nain dobiva vlast od podanika. ovakav e smjer znatno utjecati na ondanje razmiljanje pa se u to vrijeme donose odreeni dokumenti koji su napravili goleme pomake u dodjelji-vanju prava narodu.4

nadalje, znatan je trag u teoriji suvereniteta ostavio jean jacques rousseau. Prema njegovom shvaanju narodu pripada suverenost (Grubi 1991, 2-3). on pak odreuje ovaj pojam kao trajnu, najviu i originalnu vlast. Suverenost se manifestira s pomou ope volje, tj. trajnom voljom svih podanika drave po kojoj oni i jesu slobodni graani. on razlikuje opu volju (koja je uvijek usmjerena na zajedniki interes) od volje svih (volonte de tous), koja je samo puki zbroj pojedinanih volja te izraava privatni interes. on de facto izjednaava opu volju sa suverenou. u svojoj teoriji pripisuje suverenitetu etiri elementarne karakteristike: neotuivost jer suverenost je samo izvrenje ope volje, a suveren, budui da nije nita drugo do kolektivno bie, moe biti predstavljen samo samim sobom; nedjeljivost jer volja je ili opa ili to nije (teritium non datur); nepred-stavljivost jer je suverenost sadrana u opoj volji, a volja se nikada ne predstavlja. ona je ili to to jest ili neto drugo, srednjeg nema. Iz toga slijedi, narodni zastupnici nisu i ne mogu biti njegovi predstavnici, oni su samo njegovi povjerenici koji nita ne mogu konano zakljuiti; nepogrje-

4 1679. donesen je u engleskoj Habeas corpus act, v. Kurtovi, 2005/2, 23.

72


ivost jer uvijek izraava autentinu volju zajednici i tei javnoj koristi. Prema rousseau, suveren nema nikakvu drugu snagu osim one zakono-davne te on djeluje samo s pomou zakona. ali budui da su zakoni mani-festacija ope volje naroda, ako ih on ne usvoji, oni su nitavni. Svojom je teorijom rousseau znatno pridonio razvoju ideje suvereniteta, iako su mnogi njegovi dijelovi ostali samo utopistiki. njegove ideje postat e nit vodilja jakobincima koje su pokuali ugraditi u ustav 1793. (Kurtovi 2005, 176). Sada se jasno izraava misao da suverenitet pripada narodu.

Leon duguit, koji je ivio na prijelazu iz 19. u 20. St., kritizirao je njemake pisce zato to su razdvajali javnu vlast od suvereniteta. on eli pokazati kako je suverenitet, kao drutvena injenica i sinonim za dravnu vlast, spontano nastalo razlikovanje izmeu slabih i jakih. Smatra da je suverenitet volja koja ima vlastitu prirodu pa je se ne moe odrediti nikako nego njom samom. Istie kako jedini uzrok koji moe izazvati djelovanje suverene volje jest uzrok koji potjee iz nje same. Suverena volja ne moe nikada biti navedena na djelovanje u tom i tom smislu.5 Suverenitet je neogranien i apsolutan, a kao argument tomu navodi, da ako to nije, tj. da zavisi od neke druge volje koja bi ga ograniavala, prestao bi se ogra-niavati samim sobom. ovaj fluidan pojam za njega predstavlja takoer stalno zapovijedajuu volju, koja je pak nadreena svim ostalim voljama na odreenom teritoriju. duguit pridodaje ovom pojmu tri atributa: suve-renitet je jedan, nedjeljiv i neotuiv.6,7

5 duguit se u tom pogledu osvrnuo na razmiljanje njemakih autora, Burgessa i esmeina: suverenitetu on je volja koja je u nadlenosti, njezina nadlenost, tj. volja, koja sama odre-uje opseg svoga djelovanja, to moe initi, to mora initi. Ili kako kae Burgess: izravna, bezgranina sveobuhvatna vlast nad individualnim podanikom ili nad svakim podanikim udruenjem. odnosno esmein: taj autoritet, koji jednostavno ne priznaje ni trunku vee ili suprotne moi, u odnosima kojima upravlja, naziva se suverenitet (sve prema duguit 1991, 551-560).6 Suverenitet je jedan, to znai da na danom teritoriju ne moe postojati vie nego jedan i jedinstveni suverenitet i da jedan isti ovjek ne moe biti podvrgnut nego jednom i jedin-stvenom suverenitetu no ve je i sam duguit uvidio da tu lei jedan problem, a to je problem s federacijom Sad-a, jer je stanovnik podvrgnut federativnoj i lokalnoj vlasti. Iz toga proizlazi da je teorijom suvereniteta nemogue objasniti federativni sistem. takoer slian bi problem imao i danas kad bi pokuao objasniti eu; nadalje suverenitet je nedjeljiv ne moe biti podijeljen na razliita tijela. volja jest ili nije, ona ne moe biti djelomina; neotu-ivost da ga bie koje je nosilac suvereniteta, ne moe predati drugome. ako bi netko otuio svoj suverenitet, on bi samim time prestao postojati; ako bi imao volju i u trenutku kad bi je ustupio, suverenitet bi nestao. ovjek ne moe otuiti svoju volju, on uvijek ostaje okruen voljom koja odreuje bistvo njegova bia. otuenje svoje volje bi bilo istinsko samoubojstvo i njegova bi volja nestala u istom trenutku u kojem bi je htio otuiti, (ibid.).7 Kao najvee oponente ideje suvereniteta vidi Krbek, duguita u Francuskoj, koji je pojam suvereniteta smatrao fikcijom, a sve u sklopu potrebe da se dotadanja drava preobrazi u jedan novi sustav javnih slubi, utemeljenih na naelu solidarnosti (Lozina 2006, 25).

73



danas se suverenitet pripisuje narodu te se on oituje u pravu naroda na samoodreenja.8 ta narodna suverenost oznaava neporecivu mogunost svakog naroda da sam posrednim ili neposrednim putem svojih posred-nika odlui i uspostavi svoju politiku osobnost u dravi.99elementarne karakteristike naela samoodreenja su sljedee: volja naroda da uspo-stavi samosvojnu dravu na povijesnom prostoru gdje ivi; potreba i volja naroda da uspostavi legitimnu politiku vlast u svojoj dravi koja bi onda bila jamstvo ljudskih prava i sloboda; uspostava primjerenoga pravnog poretka; uspostava primjerenoga gospodarskog poretka; potreba i volja da samostalno raspoloe prirodnim i stvorenim dobrima na svom dravnom prostoru; potreba samostalnog udruivanja i razdruivanja.1010danas se na narodnu suverenost gleda uglavnom kao na dvojak pojam koji se sastoji od unutranje i vanjske suverenosti. dok se na unutranju gleda kao na najviu vlast u dravi, na vanjsku se gleda na nain da drava ima status jednakosti i ravnopravnosti s drugim dravama u meunarodnim odnosima (imo-novi 2005, 15). na toj se fikciji meu dravama temelji i cijeli normativni sadraj klasinoga meunarodnog prava (Posavec 2004).

Smatramo da se danas poistovjeuju ova dva pojma, jednakost i ravno-pravnost. drave nisu meusobno jednake nego ravnopravne.1111 to bi znailo da suverenitet drava zabranjuje mijeanje drugih drava i meu-narodnih institucija u unutarnju politiku drave. no, je li tako? danas imamo sve vei broj meunarodnih institucija i unija te dolazi do global-noga strukturalnog pomaka poretka prema svjetskoj zajednici, koja je sastavljena od brojnih meunarodnih organizacija. na globalnom je planu izraena fundamentalna briga za prava pojedinaca i naroda s kolektivnim prioritetima: ouvanje mira, zatita okolia i prirodno-kulturne batine, borba protiv terorizma. nerijetko se dogaa da neke politike odluke poje-dine drave utjeu na iru svjetsku scenu, a takve se odluke donose svakod-nevno u bilo kojem kutku svijeta. Zbog takvog stanja koncept suverenosti se mijenja i danas ne moemo razmatrati ovaj pojam kroz vizuru prija-njih mislilaca.

Suverenitet se ograniava zbog dvaju paralelnih procesa: dogaa se proirenje nadlenosti meunarodnih organizacija i udruenja te se razvi-

8 v. Petrovi Piroanac 2004. 9 Pravo naroda na samoodreenje spominje se u Povelji ujedinjenih naroda u l. 1. (2) i l. 55 (1)10 Predavanje profesora Stjepana arnua; dakako teko je odrediti jednu taksativnu listu, ali ove su odrednice meu vanijima.11 npr. da su drave jednake onda bi sve lanice un-a mogle biti stalne lanice vijea sigur-nosti, a ne samo odreene.

74


jaju meunarodno zajamena prava pojedinaca.12 Kofi annan nazvao je to suverenou pojedinca (imonovi 2005, 35). Pojedinci diljem svijeta tee tomu da se suverena prava globalno zatite putem meunarodnih meha-nizama. Svjedoili smo brojnim primjerima kad drava nije bila u stanju zatititi svoje graane pa je onda konkretne korake poduzela meunarodna zajednica.13 Primjerice, intervencija nato snaga u Libiji ili Kosovu. je li to povreda suverenosti jedne zemlje, koju jami i sama Povelja un-a ili pak to moemo tumaiti kao zatitu pojedinaca? Budui da sama povelja propi-suje nemijeanja u unutarnje poslove drava koji su u njihovoj strogoj sferi, mogli bismo to prosuditi kao istu i teku povrjedu suvereniteta.1414 Prema istoj toj povelji, univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, Konvenciji o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida i brojnim ostalim, meuna-rodno priznatim, dokumentima akcija u Libiji je bila ista zatita graana i mira u svijetu. no, zato meunarodna zajednica ne reagira na pokolje diljem afrikog kontinenta? Izgleda da e u svakoj intervenciji svjetske zajednice najvaniju ulogu imati politiki moment te e on biti taj okida koji e dravnu suverenost potovati ili kriti.

vidimo kako dravna suverenost vie nije apsolutna (ibid., 37). apso-lutno su suverene samo one drave koje nisu preuzele meunarodne obveze.15 no shvatljivo je da danas takve drave ne postoje. Shvaanja poput onih da je suverenitet nedjeljiv, neprenosiv, jedinstven, neogranien i apso-lutan ili pak ona razmiljanja da meunarodno pravo ne postoji jer su drave suverene, ne mogu opstati u svijetu zahvaenom globalizacijom.16 Zamislimo suverenitet kao jednu kuglu koja se moe secirati na besko-nani broj fragmenata. Svaki fragment uveava ili smanjuje masu kugle. Kad bi kugla bila potpuna, onda bismo mogli govoriti o jednoj apsolutno suverenoj dravi. no takav bi entitet mogao postojati samo ako ne ovisi ni o komu i ni o emu. jer im neto postoji, a da bi taj entitet ovisio o tome, on bi automatski gubio dio suverenosti (ili prema starijim teorijama gubi cijelu suverenost budui da je ona nedjeljiva Hobbes).17 oduvijek je suve-renitet bio ralanjen, svaka drava i pojedinac imali su dio suvereniteta,

12 Moemo vidjeti npr. da je eu od svoga osnivanja do danas proirila svoje ovlasti i funk-cije viestruko, a takoer vidimo kako su je od kraja drugog svjetskog rata sve vie brine za temeljna ljudska prava i da se u svrhu toga potpisuju brojne konvencije i deklaracije.13 Primjerice, intervencija Zapada u Libiji 2011.Primjerice, intervencija Zapada u Libiji 2011.14 Povelja ujedinjenih naroda l. 2 st. 1 i st. 7.15 andrassy: apsolutno su suverene samo one drave koje nisu preuzele meunarodne obveze. Suverenost je odreena, dakle i ograniena pravnim propisima (1971, 10).16 Ibid., 74. 17 Kao primjer moemo uzeti dvije drave i, primjerice, jedna ovisi o itu iz druge. da bi dolo do razmjene, mora se sklopiti ugovor, a im se sklapa odreeni pravni akt, on ograni-ava slobodu.

75



samo se tijekom povijesti mijenjao omjer koji pripada pojedinom subjektu. danas postoji vie subjekata koji raspolau i dijele suverenitet. Svaka drava ne moe posjedovati jednaku koliinu suvereniteta jer nije svaka jednako podlona meunarodnim institucijama18 niti je svaka drava dodijelila odreena suverena prava pojedincima (npr. S. Koreja) te, na koncu, drave razliito ovise jedna o drugoj. drave svakim meunarodnim ugovorom otkidaju od svoga suvereniteta i daju taj dio drugoj dravi, zajednici ili pojedincu, znai pravnim propisom ograniava se suverenitet (andrassy 1971, 10; imonovi 2005, 41). danas je drava svoj suverenitet raspodi-jelila u fragmente koji pripadaju un-u, MMF-u, WB-u, eu-u... no kao to je reeno, kad ta udruenja propadnu, dijelovi e se vratiti dravama. ono to konstantno raste kroz povijest (i drava rijetko kad uzima, jer se boji pobune naroda dokaz da je dravna vlast delegirana od naroda) jest suverenost (prava) pojedinaca/naroda, izraena kroz mnogobrojna prava i obveze institucija i drava prema njima.

18 Sluaj drava Malavi prodala je zalihe hrane pod pritiskom MMF-a i meunarodnih donatora (The Guardian, rujan 2002, Food and trade, 36.).

76


Tabl

ica

br. 1

tIPo

vI S

uv

eren

oSt

ISu

vere

nost

po

bod

inu

Suve

reno

st p

o H

obbe

suSu

vere

nost

po

Rou

ssea

ouSu

vere

nost

po

dug

uitu

vr

hovn

a i t

rajn

a vl

ast r

epub

like

ne

razd

vojiv

e oz

nake

suv

eren

osti

:1.

vlas

t don

oen

ja z

akon

a, tj

. zap

ovije

-da

nja

svim

a2.

m

ogu

nost

obj

ave

rata

ili v

oen

je

preg

ovor

a o

mir

u3.

m

ogu

nost

pos

tavl

janj

a gl

avni

h du

nos

nika

4.

najv

ia

nadl

eno

st5.

m

ogu

nost

i da

se p

omilu

je

osu

enik

, tj.

da s

e pr

omije

ni n

eto

u

pres

udi s

udov

a

dr

avn

i suv

eren

itet j

edin

stve

n je

i ne

djel

jiv

suve

rena

vla

st u

spos

tavl

ja s

e dr

utv

enim

ugo

voro

m il

i silo

m, t

j. os

vaja

njem

os

nova

suv

eren

e vl

asti

je s

trah

12

pos

tavk

i suv

eren

osti

:1.

dru

tven

im u

govo

rom

odb

acuj

u se

sv

i pre

thod

ni s

pora

zum

i2.

vl

adar

ne

mo

e iz

gubi

ti, o

dbac

iti i

li po

djel

iti s

voju

vla

st3.

uk

olik

o se

ve

ina

slo

i o p

rije

nosu

pr

irod

nih

prav

a na

suv

eren

og

vlad

ara

i ost

ali s

e m

oraj

u sl

oit

i 4.

vl

adar

ev

in n

e m

oe

biti

nep

rave

-da

n5.

vl

adar

ne

mo

e bi

ti k

anj

en o

d po

dani

ka6.

vl

adar

ima

apso

lutn

u m

o7.

vl

adar

ima

vlas

t pro

pisi

vanj

a pr

avni

h ak

ata

8.

vlad

ar im

a pr

avos

ue

u sv

ojim

ru

kam

a9.

vl

adar

ima

prav

o od

lui

vati

o ra

tu i

mir

u10

. vl

adar

bir

a sv

e sl

ube

nike

11.

vlad

ar im

a pr

avo

kan

java

nja

i na

gra

ivan

ja12

. vl

adar

ima

prav

o do

djel

jivat

i po

asn

e ti

tule

su

vere

nost

pri

pada

nar

odu

su

vere

nost

je tr

ajna

, naj

via

i or

igi-

naln

a vl

ast

su

vere

nost

se

man

ifest

ira

pom

ou

ope

vol

je g

raa

na

eti

ri e

lem

enta

rne

kara

tker

isti

ke

suve

reni

teta

: 1.

neot

uiv

ost

2.

nedj

eljiv

ost

3.

nepr

edst

avlji

vost

4.

nepo

gre

ivos

t

su

vere

nite

t je

sino

nim

za

dra

vnu

vlas

t

suve

reni

tet i

ma

tri a

trib

uta:

1. su

vere

nite

t je

jeda

n,

2.

suve

reni

tet j

e ne

djel

jiv

3.

suve

reni

tet j

e ne

otu

iv

77



Izazovi u politolokom poimanju suverenosti i predvianja o njezinu nestanku

razumijevanje suverenosti unutar politike teorije nije jednoznano, ponajprije zbog novonastalog stanja u meunarodnoj areni koje utjee i na unutarnje politike pojedinih drava. Brojni politiki teoretiari te teore-tiari meunarodnih odnosa predviaju preuranjenu smrt suverenosti. roenje suverenosti de facto zapoinje vestfalskim modelom meuna-rodnih odnosa, sustavom koji zapravo ima malo veze s vestfalskim mirom, a vie je, kako tvrde neki teoretiari, produkt nacionalizma i realpolitike 19. I ranoga 20. Stoljea (Stirk 2005, 153). u toj su verziji suverenosti, koja se jo naziva i snanom suverenosti, akteri u meunarodnim odnosima drave koje zahtijevaju apsolutnu suverenost. u tom sustavu postoji kongruencija izmeu drave i drutva, drave su centralizirane i nedostaje im unutarnja politika diferencijacija, meunarodna zajednica je uglavnom iskljuena, a odnosi meu dravama, ukljuujui i meunarodno pravo (ako ono uope postoji), modelirani su na analogiji s privatnim ugovorima i zakonima o vlasnitvu (ibid., 153). nasuprot snanoj suverenosti Stirk postavlja slabu suverenost, odnosno suverenost u kojoj su drave jo uvijek glavni akteri u meunarodnim odnosima, ali nisu nuno i jedini. Kongruencije izmeu drave i drutva nema, meunarodna zajednica, konstituirana zajednikim interesima i uzajamnim priznavanjem utemeljenim u pravu, iznimno je snana, dok je analogija s privatnim ugovornim pravom odbaena. drave nisu nuno centralizirane, nego postoji i mnotvo federacija. takav slabiji model, jo je uvijek prepoznatljivo vestfalski, jer su drave jo uvijek kljuni akteri u meunarodnoj areni, suverenost je jo uvijek vaan koncept, dok je rat jedna od znaajki tog sustava, a prema intervenciji u druge drave se odnosi s oprezom, iako je ona katkad nuna (ibid., 153-4). do slabljenja vestfalskog modela dolo je u drugoj polovini 20. St. raspadom SSSr-a, a time i bipolarnih odnosa SSSr-a i Sad-a to su dominirali drugom polo-vinom 20. St.

uz aktivnosti drava sve oitije su i aktivnosti cijelog mnotva novih aktera u meunarodnoj areni. Iako su ti akteri postojali ve neko vrijeme, bili su zasjenjeni dominantnim hladnoratovskim bipolarnim odnosima. uzroci promjena na globalnoj pozornici viestruki su i meusobno pove-zani: 1. dolazi do znatnog poveanja broja globalnih aktera koji nisu drave; 2. Informacijska revolucija je promijenila igralite, barem to se tie naina prikupljanja informacija; 3. diplomacija19 sada ukljuuje puno

19 ovdje pod diplomacijom razumijemo iri koncept diplomacije. u Sad-u se pojam diplo-macije najee koristi kao sinonim za vanjsku politiku ili openito meunarodne odnose. Memoari jamesa Bakera The Politics of Diplomacy i Diplomacija Henryja Kissingera klasini

78


vei broj sudionika koji nisu samo diplomatski strunjaci, nego su i stru-njaci na cijelom nizu drugih polja, zbog ega nisu zaposlenici ministar-stava vanjskih poslova; 4. nije vie mogue racionalno odrediti koji su to pojedinani nacionalni interesi pa je time oteana njihova realizacija; 5. dolazi do znatnog porasta vanosti gospodarske diplomacije, osobito u podruju upravljanja investicijama i pruanja pomoi za razvoj; 6. Proli-feracijom novih drava nastala je ideja da bi reprezentacija meu dra-vama trebala biti univerzalna (Langhorne 2005, 331). to su sve uzroci koji su doveli do slabljenja vestfalskog sustava meunarodnih odnosa i suvere-nosti, no taj sustav je, zajedno sa suverenosti, daleko od smrti koju mnogi proriu i spreman je uzvratiti udarac.

jedna od znaajki suverenosti stoljeima je podrazumijevala isklju-ivanje intervencije i vanjskog autoriteta. drugim rijeima, meuna-rodni sustav je sustav suverenih drava, odnosno anarhije bez vrhovnog autoriteta. no, u realnosti meunarodnih odnosa moemo primijetiti da su intervencije konstanta. najrecentniji primjeri su intervencija Sad-a u Iraku, ili nato-ve intervencije na Kosovu, u afganistanu i Libiji. u posljednja dva desetljea pojavila se ideja da su drave odgo-vorne za zatitu vlastitog naroda pred tim istim narodom, ali i meu-narodnom zajednicom. ako se drava doputa teka krenja ljudskih prava na svojem teritoriju, ta se odgovornost prenosi na meunarodnu zajednicu (responsibility to protect r2P). takvu je definiciju suvere-nosti kao odgovornosti dala Meunarodna komisija za intervenciju i suverenost drave (International Commission on Intervention and State Sovereignty ICISS) 2001. Godine, a jednoglasnu je potporu dobila 2005. na un-ovu World Summitu (Glanville2011: 233). Glanville navodi da to nije posve nov fenomen, ponajprije zato to narodna suverenost, koja zahvaljuje svoje roenje amerikoj i Francuskoj revoluciji, sadr-ava dvije meusobno suprotstavljene ideje: prva je pravo naroda na samoupravu te sloboda od intervencije izvana; a druga su individu-alna prava na ivot i slobodu od tiranije i despotizma. vrlo brzo je poli-tika realnost dovela do toga da je onaj prvi element zasjenio drugi, iako se potonja ideja esto koristila kao alibi za kolonijalizam (ibid., 235). u obzir treba uzeti upozorenje koje daje Brown (2002; citirano u Schwarz, 2004: 86) kako je analitiki gotovo nemogue razlikovati izmeu humanitarne intervencije, koju razumijemo kao posve altru-istinu, i obine intervencije, koju razumijemo kao intervenciju radi stjecanja koristi. Malmvig (2001, 255) upozorava, ako suverenost neke drave ne smatramo dijelom normalnog poretka u meunarodnim

su primjer te ire koncepcije. u uem smislu diplomacija je praksa profesionalne diploma-cije. Primjer za to je djelo Diplomacija Harolda nicolsona (Sharp 1999, 37).

79



odnosima, a na (humanitarnu) se intervenciju ne gleda kao na proble-matinu povrjedu suverenosti, tada ne bi postojala potreba meuna-rodne zajednice da legitimira takav in. ako se drave ne smatraju suve-renima, tada ne bi postojala potreba za opravdavanjem intervencija. Malmvig upozorava na paradoks: meunarodna zajednica legitimira-njem intervencija priznaje suverenost drava i reproducira je, no isto-dobno samim intervencijama povrjeuje suverenost (ibid., 256).

to kad se nedravni akteri odmetnu i ospore vestfalski sustav? teoretiari meunarodnih odnosa Lwenheim i Steele (2010) smatraju kako se 11. rujna dogodilo neto iznimno vano zbog ega je Sad tako hrlio prema ratu. al-Qaida, kao nedravni akter u meunarodnim odno-sima, nije ugrozila samo ameriku suverenost nego i ideju suverenosti kao takve, a samim time i vestfalski sustav. amerika je kao velika sila morala odgovoriti na taj izazov. naime, samo suverene drave imaju monopol nad fizikom prisilom, kako unutar vlastitih granica, tako i nad prekogra-ninim nasiljem. Meunarodni sustav je sustav nacionalnih drava i samo one imaju legalno i legitimno pravo koristiti se prekograninim nasiljem, odnosno ratom. Meu velikim silama u tom sustavu postoji ravnotea, a suverene drave samoograniavaju uporabu sile. Suverene drave mogu dopustiti sudjelovanje nedravnih aktera u sukobima, ali nedravni akteri sami na to nemaju pravo. u meunarodnoj areni postoji meunarodno i ratno pravo i obiaji prema kojima ciljevi nikako ne smiju biti civili, to u sluaju terorizma jesu. Kako je al-Qaidinim krenjem pravila igre ugroena dominantna paradigma u meunarodnim odnosima, a time i hegemonija Sad-a unutar sustava meunarodnih odnosa, Sad je morao djelovati, jer bez kazne pravila se ne mogu odrati. al-Qaida je transnacionalna terori-stika organizacija koja ima neke jedinstvene odlike. Za razliku od PLo-a ili eta-e, koje ele uspostaviti suverene drave i ne negiraju meunarodni poredak, al-Qaida osporava legitimnost drava-nacija i un-a (Mendel-sohn 2005; citirano u Lwenheim i Steele 2010, 29). to je ilo do te mjere da je al-Qaida proglasila rat Sad-u, to je prema meunarodnom pravu nemogue, jer rat mogu proglasiti samo suverene drave. amerikanci su se sada nali u situaciji da kao velika sila ne mogu odvratiti male nedravne aktere od napada. time im je naneseno ponienje koje se moralo ispraviti. I druge su velike sile smatrale kako je vestfalski sustav naruen, a samim time su se i one same osjetile pogoenima, pa su uz nato partnere (ameri-kanci su se ak pozvali na lanak 5.) Sad-u potporu izrazile ak i rusija i nr Kina. Prilikom napada na afganistan rusija je amerikancima dopu-stila koritenje ruskim zranim prostorom, a Kina je odobrila amerikom nosau zrakoplova da pristane u Hong Kongu. takav je legitimitet izostao prilikom invazije na Irak, jer je ispalo da Sad kao velika sila pokretanjem

80


rata zbog neposredne ugroze (preempitive war)20 takoer ugroava suve-renost drugih drava, a samim time i vestfalski sustav (Lwenheim i Steele 2010, 34).

ovisno o tome imaju li drave punu ili okrnjenu suverenost, moemo govoriti i o tipu drava u meunarodnom poretku. robert Cooper u svojoj knjizi Slom drava: novi svjetski poredak temelji na meusobnim odno-sima tri tipa drava i njihovom odnosu prema monopolu nad fizikom silom, odnosno suverenosti. Prvu skupinu drava naziva predmodernim dravama; one nemaju monopol nad fizikom silom odnosno kontrolu nad svojim teritorijem, dakle neuspjele ili propale drave poput Somalije, afganistana ili Liberije. drugu skupinu drava ine moderne drave, poput Sad-a, Kine, Brazila, Indije ili rusije, koje su istinske suverene, ali koje silu koriste i u odnosima s drugim dravama. treu skupinu drava, ili postmo-derne drave, ine japan i drave lanice europske unije, one su se djelo-mino odrekle svoje suverenosti te funkcioniraju na principu pregovaranja, potovanja meunarodnog prava i kooperacije. Iako i postmoderne drave pokuavaju ostvariti svoje interese u meusobnim odnosima, one to ponaj-prije rade pregovorima te izbjegavaju uporabu sile (Cooper 2009).

Pojam neuspjele ili propale drave (failed states) nastao je u post-hlad-noratovskoj eri kako bi se objasnio fenomen drava sklonih oruanim sukobima, dubokoj politikoj i socijalnoj podijeljenosti te ekonomskom kolapsu u aziji, africi, Balkanu, Kavkazu, Latinskoj americi te Bliskom istoku (nuruzzaman 2009, 272). no kod neuspjelih drava nije rije samo o nedostatku suverenosti, tj. Monopola nad fizikom prisilom ili kontrole nad odreenim teritorijem, ili preciznije kad drava ne omoguava mini-malnu razinu sigurnosti za graane od razliitih organiziranih naoruanih skupina, nego i o nemogunosti drava da pruaju minimum javnih dobara i usluga svojoj populaciji. Pod neuspjelim dravama takoer smatramo i drave u kojima vlada ima kontrolu nad cjelokupnim dravnim terito-rijem te koje pruaju minimum javnih usluga i dobara, ali vladi nedo-staje legitimitet. tu je najee rije o razliitim autoritarnim reimima koji nemaju potporu veine stanovnitva (iako je potporu takvim rei-mima teko mjeriti) (Call 2011). dakako, moe se dogoditi i da se sva tri elementa isprepletu te je onda drava neuspjela na vie razliitih razina. takve drave takoer predstavljaju prijetnju kako svojim susjedima, tako i ire cjelokupnoj meunarodnoj zajednici (primjerice poput afganistana u vrijeme talibanskog reima). to se pak tie postmodernih drava, ponaj-prije drava lanica eu-a, iako su se djelomino odrekle suverenosti te su

20 Pojam preemtive war razlikuje se od pojma preventive war po tome to prvi oznaava odgovor na jasnu i neposrednu opasnost (clear and present danger) dok potonji oznaava odgovor na moguu prijetnju (possible threat) (v. Chomsky 2006, 9).

81



odbacile silu u meusobnim odnosima, treba naglasiti da je tu jo uvijek rije o dravama koje su i zadrale dobar dio suverenosti. Kao to teore-tiar meunarodnih odnosa Petar Popovi spominje, eurozonu (ali i eu op.a.) jo uvijek ine drave kao osnovne jedinice sustava. Prema njegovu miljenju, iako su vlade na prvi pogled nemone naavi se pred priti-skom kako financijskih centara moi, tako i kritikom vlastite javnosti koja najvie osjea i nosi teret trenutane financijske krize, konane odluke i usmjeravanje procesa u eljenom smjeru (bilo ispravnom ili neispravnom) i ubudue e odreivati pojedinane drave (Popovi 2012, 198), to je primjerice njemaka itekako do sada pokazala.

Svi ovi fenomeni, od globalizacije i politika integracija, do meuna-rodnog terorizma i humanitarnih intervencija, doveli su do toga da se suve-renost poinje smatrati odumiruim fenomenom (iako smo u prethodnom djelu teksta pokazali da to i nije tako). Meunarodna se arena vremenom mijenja, a kako neki meunarodni akteri slabe, tako drugi na temelju nekih komparativnih prednosti (resursi, vojna mo, ekonomska mo, itd.) jaaju. autori ovog lanka smatraju da se zbog toga treba uvesti novi, fleksibil-niji pojam suverenosti, tzv. Putujua suverenost. Suverenost je od svojeg nastanka bila stalno osporavana, a nastala je kao povijesna nunost. u poetku vjerski poglavari nisu bili ba najsretniji idejom nemijeanja u poslove drava, no s obzirom na razornost tridesetogodinjeg rata, od te se prakse moralo odustati. ne smijemo suverenost smatrati samo pravom drave, nego i nizom odgovornosti koje drava ima da zatiti vlastiti narod. Pa je tako i Hobbes naglaavao vanost samoograniavanja suve-rena u odnosu prema svojem narodu, dok je Grotius smatrao kako je oprav-dano da drugi vladar intervenira i smjeni tiranina koji ugnjetava vlastiti narod. Slino je i danas s humanitarnim intervencijama u ime obrane ljud-skih prava i prava manjina. ne samo to, drave Zapadne europe su se od nastanka vestfalskog sustava smatrale obitelji civiliziranih nacija, a kako su svi izvan te obitelji necivilizirani barbari, za intervencije su u neeurop-skom svijetu, poglavito islamskom, ruke odrijeene. neto to sebi i danas velike civilizirane sile bez oklijevanja doputaju. tijekom povijesti suve-renih drava takoer su postojale i drave koje nisu imale suverenost. to su bile kolonije i razliiti protektorati. ako k tome usporedimo feudalni sustav u kojemu nema sredinje kontrole nad dravnim teritorijem i monopola nad fizikom silom s dananjim neuspjenim dravama, moemo uoiti da nedostatak suverenosti i nije najnovija pojava u svijetu. amerikim ratom u afganistanu i likvidacijom osame bin Ladena al-Qaida je obezglavljena i prestala je predstavljati takvu opasnost kakvu je predstavljala prije deset godina, dok je Sad jo uvijek prva sila svijeta.

ekonomske su promjene u svijetu ak i prije sto do dvjesto godina znale utjecati na drave na drugom kraju svijeta, iako nije bilo globalizacije. no

82


bilo je velikih kolonijalnih carstava u kojima su i matine drave i njihove kolonije bile meusobno ekonomski isprepletene i ovisne. Kako je orwell napisao da postoje oni jednaki i oni jednakiji, tako postoje i drave koje imaju vie suverenosti i one koje je imaju manje ili je uope nemaju (Zguri 2011). Call (2011, 304) takoer navodi kako danas samo bogate, velike, ili drave s orujem za masovno unitenje mogu oekivati im nitko nee inter-venirati u unutarnje politike. Istinski suverene drave su one koje imaju iznimnu vojnu i ekonomsku snagu. Problem je samo to je ta kategorija prijelazna pa onda suverenost putuje s onih drava koje slabe na one koje jaaju. Pa su tako nekadanje kolonijalne sile djelomino izgubile svoju punu suverenost, dok je njihove bive kolonije poput Indije i Brazila stjeu. Isto tako ako pogledamo tri od pet stalnih lanica vijea sigurnosti un-a Sad, rusiju i Kinu uoit emo da su te drave istinski suverene. Sad i rusija tako bez ikakvih problema vojno interveniraju u drave poput Iraka ili Gruzije, a da im se nitko ne moe suprotstaviti. Sve tri drave jednako tako ozbiljno kre i ograniavaju ljudska prava, kako na svojem teritoriju tako i po svijetu, bez ikakvih vidljivih posljedica. Postoje brojni primjeri koji o tome svjedoe. Sad je Patriot actom ograniio graanska prava svojim graanima u ime nacionalne sigurnosti, a da ne spominjemo prava graana drugih drava zatoenih u Guantanamo Bayu. rusija i Kina su pak sklone proganjanju politikih disidenata, da ne spominjemo ruske izlete u eeniji i kineski odnos prema tibetu. Iz svega se ovoga moe jasno vidjeti da suverenost jo uvijek postoji, samo su se promijenile drave koje istinski posjeduju suverenost (Zguri 2011).

83


SuverenoSt na KonCeSIju: SLuaj MaLdIvaTa

blic

a br

. 2

TI

PO

VI S

uV

EREn

OST

In

arod

na s

uver

enos

tSu

vere

nost

poj

edin

caS

nan

a su

vere

nost

S

laba

suv

eren

ost

Suve

reno

st k

ao o

dgov

orno

st

pr

avo

naro

da n

a sa

moo

dre

enje

te s

lobo

da o

d in

terv

enci

je iz

vana

sa

stoj

i od

unut

ran

je (n

ajvi

a

vlas

t u d

rav

i) i

vanj

ske

su-

vere

nost

i (st

atus

jedn

akos

ti

i rav

nopr

avno

sti s

dru

gim

dr

ava

ma)

el

emen

tarn

e ka

rakt

eris

tike

na

ela

sam

oodr

een

ja:

1. vo

lja n

arod

a da

usp

osta

vi

sam

osvo

jnu

dra

vu n

a po

-vi

jesn

om p

rost

oru

gdje

iv

i2.

vol

ja n

arod

a da

usp

osta

vi

legi

tim

an p

olit

iku

vla

st u

sv

ojoj

dr

avi k

oja

bi o

nda

bila

jam

stvo

ljud

skih

pra

va i

slob

oda

3. u

spos

tava

pri

mje

reno

g pr

avno

g po

retk

a4.

usp

osta

va p

rim

jere

nog

gosp

odar

skog

por

etka

5. v

olja

nar

oda

da s

amo-

stal

no ra

spol

oe

prir

odni

m i

stvo

reni

m d

obri

ma

na s

vom

dr

avn

om p

rost

oru

6. p

otre

ba s

amos

taln

og

udru

iva

nja

i raz

dru

ivan

ja

su

vere

nite

t se

ogra

nia

va

zbog

dva

par

alel

na p

roce

sa:

1. pr

oir

enja

nad

len

osti

m

eun

arod

nih

orga

niza

cija

i ud

rue

nja

2. r

azvo

ja m

eun

arod

no

zaja

me

nih

prav

a po

jedi

naca

(i

ndiv

idua

lna

prav

a na

iv

ot

i slo

bodu

od

tira

nije

i de

spo-

tizm

a)

poje

dinc

i dilj

em s

vije

ta te

e

da se

suve

rena

pra

va g

loba

lno

zat

ite p

utem

me

unar

odni

h m

ehan

izam

a

ak

teri

u m

eun

arod

nim

od

nosi

ma

su d

rav

e ko

je

zaht

ijeva

ju a

psol

utnu

su-

vere

nost

ko

ngru

enci

ja iz

me

u dr

ave

i d

rut

va

dra

ve s

u ce

ntra

lizir

ane

i ne

dost

aje

im u

nuta

rnja

po

liti

ka d

ifere

ncija

cija

me

unar

odna

zaj

edni

ca

je u

glav

nom

iskl

jue

na, a

od

nosi

me

u dr

ava

ma,

uk

ljuu

jui

i m

eun

arod

no

prav

o, m

odel

iran

i su

na

anal

ogiji

s pr

ivat

nim

ugo

vori

-m

a i z

akon

ima

o vl

asni

tvu

dr

ave

su

jo u

vije

k gl

avni

ak

teri

u m

eun

arod

nim

od

nosi

ma,

ali

nisu

i je

dini

ko

ngru

enci

je iz

me

u dr

ave

i d

rut

va n

ema

m

eun

arod

na z

ajed

nica

iz

nim

no je

sna

na

an

alog

ija s

priv

atni

m u

gov-

orni

m p

ravo

m je

odb

aen

a

dra

ve n

isu

nun

o ce

ntra

l-iz

iran

e, p

osto

ji i m

not

vo

fede

raci

ja

dra

ve s

u od

govo

rne

za z

ati

tu

vlas

tito

g na

roda

,a

ako

to n

e i

ne,

ta s

e od

govo

rnos

t pre

nosi

na

me

unar

odnu

zaj

edni

cu (r

e-sp

onsi

bilit

y to

pro

tect

r

2P)

84


Budunost maldiva: suverenitet na koncesiju

Maldivi su otoje u Indijskom oceanu, koje se sastoji od 26 atola, koji ine 1 190 otoka, od toga 198 naseljenih, na teritoriju od 298 etvornih kilome-tara kopna. u republici Maldivi prema procjeni CIa-e iz 2012. ivi 328 536 stanovnika. Po tome se Maldivi nalaze meu zadnjih dravama po broju stanovnika i teritoriju, ali ujedno su meu prvim zemljama na svijetu po gustoi naseljenosti. Samo je 28 otoka vee od jednoga etvornog kilo-metra, treina otoka ima manje od 500 stanovnika, a 70 posto otoka ima manje od tisuu stanovnika. I po broju stanovnika i po teritoriju najmanja su drava azije, a na Maldivima je i najnii vrh na svijetu, odnosno uzvi-sina od 2,4 metara nad morskom povrinom.

Maldivi (dhivehi na maldivskom) postali su omiljeno turistiko odre-dite, poznati kao biser Indijskog oceana. upravo je turizam najpoznatija odrednica Maldiva u meunarodnom prostoru, a vrlo malo je realnoga politolokog i drutvenoznanstvenog prouavanja ove drave. Iznimka je samo meunarodna koalicija drava june azije SaarC. rije je o junoa-zijskom udruenju za regionalnu suradnju koju trenutano kao lanice ine afganistan, Banglade, Butan, Indija, Maldivi, nepal, Pakistan i ri Lanka, a elju za ulanjenjem izrazio je i Mianmar. udruenje poiva na naelima Povelje un-a i Pokreta nesvrstanih, uza sve oblike meusobnog potovanja, te na idejama mira, slobode, socijalne pravde i ekonomskog blagostanja u podruju june azije. no, unato prednostima zajednikog pokuaja ostvarenja politikih i ekonomskih interesa, junoazijska je scena iznimno podijeljena regija; meunarodni odnosi u regiji, od nastanka nezavisnih drava, bili su obiljeeni sumnjama, neprijateljstvima, a katkad i otvo-renim sukobima (Suryanarayan 2002, 263). Indija, kao najvea i najmno-goljudnija sila u regiji, ima potrebu stvaranja svrhovite regionalne politike koja se sastoji, kako navodi Suryanarayan, od vrstog stava prema Paki-stanu, sve dok politika elita u Islamabadu ne shvati beznaajnost preko-graninog terorizma (pritom se, dakako, misli na status Kamira); jaanja i konsolidiranja bilateralnih odnosa s drugim dravama, osobito s nepalom, Butanom, Bangladeom, ri Lankom i Maldivima; ali i stvaranjem subre-gionalnih organizacija poput suradnje izmeu ri Lanke, Maldiva i june Indije. u Indiji se esto smatra da je SaarC samo paravan za indijske susjede kako bi stvarali urotu protiv Indije (Gonsalves 2007, 205). time regionalni i ekonomski projekti SaarC-a nisu bili praeni i stvaranjem te uvrivanjem politike volje.

Kako je indijska ekonomija uznapredovala, ovdje se ipak otvaraju mogunosti za indijske susjede: kao pozitivan primjer pojavljuju se upravo Butan i Maldivi. oni nikad nisu u Indiji vidjeli prijetnju i prosperirali su

85



od ekonomske suradnje, pa sada imaju najvii doprinos po stanovniku u junoj aziji (ibid., 206).

Geografske osobitosti Maldiva istiu dvije glavne potekoe: prisut-nost vrlo rasprene kopnene mase iznimno male veliine, to uzrokuje vrlo raspreno stanovnitvo, te apsolutni nedostatak visine otoka. Prosjena visina drave je jedan i pol metar nad morskom povrinom, to se pokazalo pogubnim u nedavnom tsunamiju. tsunami je pogodio otonu dravu 26. Prosinca 2004., i zabiljeen je kao najgora prirodna katastrofa zemlje. Pogi-nulih je bilo 82, 26 se vode kao nestali, vie od tisuu njih je ranjeno, a iz svojih je domova izbjeglo vie od 29 tisua ljudi. Samo devet otoka nije bilo pogoeno morskim valom, a posve je evakuirano stanovnitvo s trinaest otoka. Zajedniki izvjetaj vlade Maldiva, Svjetske banke, azijske banke za razvoj i un-a procijenio je tetu na 62 posto BdP-a zemlje, a katastrofa je pogodila otoje tjedan dana nakon to je un proglasio da se Maldivi vie ne nalaze na popisu zemalja najnerazvijenijih na svijetu. teta je iznosila 470 milijuna dolara, a ukljuuje turistike objekte, kue, kole, bolnice i domove zdravlja, brodove, transportnu i komunikacijsku opremu, vodu i sanitarije te elektrinu infrastrukturu. velika je teta nanesena poljo-privrednim usjevima i zemljitima. ekonomski su najvie patili turistiki sektor te stanovanje, to je nanijelo i dugoroni gubitak rasta BdP-a, zapo-slenosti i vladinih prihoda. Ipak, iz razliitih izvora, drava je popravila svoju gospodarsku stabilnost.

Hipotetiki vrlo mogue potonue Maldiva donosi sa sobom evakua-ciju cijelog stanovnitva. Preseljenje stanovnitva u Indiju ini se loginim nastavkom ivota Maldivaca, jer je rije o zemlji koja je najblia Maldivima, s kojom ima dobre meusobne odnose. Indija je ve imala slinih situacija kad su tibetanci, nepalci i Butanci dolazili i poeli ivjeti na indijskom teritoriju. no, ovdje je rije o preseljenju nacije, meunarodno priznate nacionalne drave, koja posjeduje suverenitet, koja je u sustavu un-a jaka kao i svaka druga drava na svijetu, poput Indije. Mogunost koju mi propitujemo jest davanje Maldivcima pravo na suverenitet na koncesiju; od politike suverenosti do kulturne suverenosti u 99 godina, tijekom kojih bi Maldivci uivali sva prava meunarodnog subjekta, kao to je to npr. Malteki red, pa do vrlo velikih prava nacionalne manjine. u svom radu Suverenitet: organizirana hipokrizija Stephan Krasner (1999) podsjea da akteri, odnosno vladari, a ne meunarodni sustav stvara odluke o poli-tikama. ti vladari ele ostati na vlasti i promicati sigurnost, blagostanje i vrijednosti svojih podanika. Krasner napominje kako teritorijalnost ili dravna autonomija nemaju preveliko znaenje za suverenost. itatelje podsjea da je Suvereni vojni hospitalerski red sv. Ivana od jeruzalema, rodosa i Malte, poznatiji kao Malteki red, prepoznat kao suvereno tijelo i kao takvo priznato od strane 60 zemalja u svijetu iako nema teritorij.

86


I Srbija je pod obrenoviima uivala veliku autonomiju koja je ukljui-vala podizanje vlastite vojske i potpisivanje ugovora s drugim entitetima na Balkanu, iako je formalno bila dijelom osmanskog carstva. ovi nam primjeri pokazuju da takva situacija s Maldivcima ne bi bio presedan ni u povijesti ni u sadanjosti.

no, iako je kulturoloki slina svojim susjedima, islamska republika Maldivi otro se suprotstavlja multivjerskoj i sekularnoj Indiji i budi-stikog ri Lanki. dapae, maldivski ustav, kao izraz suverene volje naroda, istie dijelove koji su nekompatibilni s indijskim ili rilankanskim usta-vima. ustav Indije, koji se sadrava vie od 440 stranica, daje slobodu svima da izraavaju, prakticiraju i propagiraju svoju vjeru, sve dok je to u skladu s javnim redom, moralnou i zdravljem. ustavna je odredba da dravu ne prijei nita da stvara zakon koji regulira ili ograniava bilo koju ekonomsku, financijsku, politiku ili drugu sekularnu aktivnost, a koja moe utjecati na vjersku praksu. Svakoj se religijskoj denominaciji daje pravo da osniva i odrava institucije za vjerske i karitativne ciljeve, da upravlja pitanjima svoje religije, da posjeduje pokretnine i nekretnine i da njome upravlja u skladu sa zakonom. no, nijedna obrazovna institucija koja se posve zasniva na dravnim fondovima ne moe imati vjeronauk. demokratska socijalistika republika ri Lanka, unato svom imenu, daje posebno mjesto budizmu u svom ustavu. l. 9 ustava daje primarno mjesto budizmu pa je dunost drave da titi i promie kolu Buddha Sasana. no, svatko ima pravo na vjeroispovijest, kao i na prelazak na drugu vjeru, te se zabranjuje diskriminacija na osnovi druge vjere. Maldivi imaju pomalo drukiji stav. Prema slubenoj legendi rannamaari, Maldivi su preli na islam krajem 12. Stoljea zalaganjem abu al-Barakat al-Barbarija iji je grob danas jedno od slubenih maldivskih svetita (ahmad 2001, 294). tijekom dugog razdoblja neovisnosti, maldivski su sultani svoju legitimnost crpili iz jedinstva drave i islama, potujui fiqh i erijat. oni su morali pronai nain kako vladati svijetom dok istodobno slijede religiju (ibid., 299). nakon razdoblja formalne portugalske i britanske vlasti, sultan Ibrahim nasir rannabandeyri Kilefagan 1965. je uspio povratiti punu neovisnost, ali je 15. oujka 1968. Proveden nacionalni referendum koji je s 81 posto glasova ukinuo 853 godine star sultanat. Sam je sultan postao predsjed-nikom republike s 97,16 posto glasova, a 11. Studenog 1968. Stupio je na snagu novi ustav. Koji je bio izmijenjen 2008. Prema l. 2 ustava, Maldivi su suverena, nezavisna, demokratska republika temeljena na naelima islama i unitarna drava. l. 4 svu vlast pronalazi u narodu i proistjee iz naroda. Kao pripadnike maldivske nacije l. 9 nabraja stanovnike Maldiva koji se takvima shvaaju u vrijeme nastanka ustava, djeca Maldivaca te stranci koji su u skladu sa zakonom postali Maldivci. Meutim, nemu-slimani ne mogu postati graanima Maldiva. l. 10 izraava da postoji

87



dravna religija, islam, da je on izvorite svih zakona Maldiva, te da niti jedan zakon koji nije u skladu s islamom ne moe opstati kao maldivski zakon. l. 16 obznanjuje da se potuju sva ljudska prava koja su u skladu s islamskim naelima, a postoji i cijela procedura kako se krenje ljudskih prava moe nazvati tim imenom. Inkluzivnost je jo ekskluzivnija kad je rije o zastupnicima parlamenta (narodnog madlisa) i pripadnicima bilo koje druge grane vlasti; oni prije svega moraju biti muslimani i usto moraju pripadati sunitskoj grani islama. tijekom davanja prisege, oni priseu na potovanje islamske vjere.

nakon nasira, 1978. na predsjedniko je mjesto doao Maumoon abdul Gayoom, koji je na mjestu predsjednika ostao sljedeih 30 godina. Gayoom je studirao islamske studije na prestinom al-azhar sveuilitu u Kairu, otvorio je najveu damiju na Maldivima te sudjelovao na razliitim vjerskim dogaanjima (ibid., 300-301). Gayoom, najdugovjeniji azijski diktator, preivio je nekoliko pokuaja vojnih pueva tijekom osamdesetih godina, a poraen je na prvim demokratskim izborima 2008. Pobijedio ga je voa oporbene Maldivske demokratske stranke Mohamed nasheed. Gayoom je nastavio karijeru i od 2011. Predsjednik je Progresivne stranke Maldiva. nasheed se ubrzo pokazao nepopularnim voom koji je, zbog novih globalizacijskih uinaka i prirodnih katastrofa tsunamija, morao vui nesocijalne poteze. Prosvjedi u Maleu krajem 2011. na ulice su izveli vie od 20 tisua ljudi koji su prosvjedovali u ime zatite islama i islamskih naela koje nasheed i njegova vlada nisu mogli tititi. nasheed je na ulice poslao vojsku i dao uhititi neke oporbene elnike. dana 7. veljae 2012. nasheed je podnio ostavku na mjesto predsjednika tvrdei da je to uinio pod priti-skom. naslijedio ga je njegov potpredsjednik Mohammed Waheed Hassan koji je obeao predsjednike izbore, ali datum jo nije poznat. u meuvre-menu, Maldivi su krajem veljae 2012., zbog krenja ljudskih prava, isklju-eni iz britanskog Commonwealtha.

Islamska jurisdikcija je mogua na hipotetskom maldivskom prostoru u koncesiji. Sieder (2011, 177) smatra da se drava ne doivljava samo kao niz institucija ili politika, nego kao diskursi i imaginariji koji ine konsti-tuciju drave, zajedno s posebnim pogledima na pravdu, nasilje i kaznu. u meunarodnom se kontekstu ne mijenja samo suverenost, nego se mijenja i nain na koji suverenost proizlazi iz naroda. na primjeru Gvate-male ovaj autor pokazuje kako je gvatemalska drava odluila primije-niti razliite oblike kulturnog pluralizma te prihvatila na pojedinom svojem podruju tzv. Majansko pravo, koje esto proturjei i dravnom pravu. nemogunost gvatemalskih vlasti da sprijei odmazde i zatiti ivot svojih dravljana navelo je majanske stanovnike da preuzmu stvari u svoje ruke i uvedu samoupravu na temelju kulturnih razlika, to je na kraju prihvaeno od gvatemalskih vlasti, ak do te mjere da gvatemalska

88


policija nema gotovo nikakvih ovlasti na podruju primjene majanskog zakona.

Kao to postoji gvatemalsko pravo, valja podsjetiti da oblike islamskog prava uivaju i stanovnici indijske drave jammu-i-Kashmir pa tako ni u Indiji ovakav sluaj ne bi predstavljao presedan. Indija moe ui u koncept moderne realistine koncepcije suverenosti, koja je djeljiva meu razliitim entitetima; kao federalna drava, Indija alocira pravni i politiki autoritet izmeu jurisdikcija zemlje. tako mnogi narodi koji nemaju dravu mogu zadovoljiti svoju elju za samoupravom u politikim okvirima. u austra-liji se tako kroz jezik objanjava suverenost aboridinskih naroda: kao novi odnos s australskom dravom s poveanom samoupravom i autonomijom, iako bez potranje nove drave (robbins 2010, 259). australski primjer je, meutim, drukiji od maldivskog po tome to su nosioci australske suve-renosti zapravo doljaci, a aboridinski narodi, autohtone nacionalne manjine, uroenici. Ipak, svaki oblik manjine, zbog demokratskog pravila veina, treba uivati legalni oblik prava. Kymlicka (2003) smatra da u ta prava ulaze teritorijalna autonomija, pravo veta, jamena predstavljenost u sredinjim institucijama, pravo na zemlju i jezik kako bi manjinska zajed-nica mogla ivjeti i raditi u vlastitoj kulturi, onako kako to ine lanovi veinske kulture.

taj sluaj podsjea pomalo i na kinesku praksu. u Kini je Mao Zedong pratio politiku prema nacionalnim manjinama nalik onoj Staljinovoj (Howland, 2010). u poetku je svaka nacionalna manjina imala pravo na osnivanje svoje socijalistike republike, ak i na secesiju, da bi kasnije teri-torijalni integritet bio zatien ulogom interesa radnike klase koji su bili najvia vrijednost socijalizma. Maova narodna republika Kina tako je prihvatila suverenost, ali ne kao volju naroda, nego kao vezanu uz teritori-jalnost. u tom postupanju naiao je na problematinost osobito dviju naci-onalnih manjina koje su imale mogunost autonomije i samouprave, ali ne i samoopredjeljenja: bili su to tibetanci i Mongoli. tibet, koji je bio neovisna kraljevina tijekom veeg dijela svoje povijesti u potpunosti je osvojen od Han Kineza pedesetih godina 20. Stoljea. no slubeno je ve poetkom 20. Stoljea tibet bio pod kineskim suverenitetom jer je dalaj-lama 1904. Potpisao ugovor s Britancima po kojemu je tibet meunarodno pripadao Kini. tibetanska je vlada ratificirala taj pakt zbog straha od nasilnog zauzi-manja zemlje, jer su britanske i kineske trupe traile trgovake putove preko tibeta. no, tek je kineska invazija 1959. doista i prikljuila tibet Kini te odre-dila da tibetanci nemaju mogunost samoodreenja te da se tibet mora pomiriti sa statusom autonomne regije u nr Kini, sa svojom samoupravom, narodnim skuptinama i revolucionarnim odborima.

Mongoli su imali drukiju povijest, jer su, uz povlastice, bili integri-rani u carsku Kinu dinastije Qing. Godine 1912. nacionalistika revolu-

89



cija odvojila je prostor Mongolije i stvorila zasebnu dravu koja je doi-vjela boljeviku revoluciju 1919. (u tadanjoj vanjskoj Mongoliji), a Sovjeti su pomogli osnivanju narodne republike Mongolije kao tampon-drave izmeu Sovjetskog saveza i Kine. Iako je Moskva povremeno priznavala kineski suverenitet nad Mongolijom, ona je zapravo sliila sovjetskom protektoratu. Howland (2010) navodi miljenja Xiaoyuana Liua i uradyna Bulaga o tome kako je Mongolija mogla opstati: najprije, mongolski prin-evi koji su osamostalili Mongoliju nisu traili objedinjavanje zemlje s unutarnjom Mongolijom koja je ostala u Kini, to zbog nevoljkosti samih Mongola, to zbog velikog broja Han Kineza; potom, Mao i Kineska komu-nistika partija smatrali su da je unutarnja Mongolija puno blia Kini jer je bila pod japanskom upravom; i najzad, kineska nacionalistika vlada nije dominirala Mongolijom, a budui da kineski komunisti nisu sudjelovali u boljevizaciji Mongolije, gledali su na tu regiju kao svog partnera. Kao znak priznanja mongolske revolucije, Mao je unutarnjoj Mongoliji dao administrativnu autonomiju. Kina je provela nekoliko politika prema naci-onalnim manjinama, koje su imale autonomnu samoupravu, a u podru-jima gdje su neke nacionalne manjine tvorile veliku koncentraciju, iako izvan svog zaviaja, drava je na njihov zahtjev stvorila autonomne prefek-ture ili manje administrativne jedinice, kao to su tibetanske autonomne prefekture u provincijama Qinghai i Sichuan. tako je Kina uspijevala meu nacionalnim manjinama stvoriti fragmentirana drutva, s velikim brojem malobrojnih skupina, slabim institucijama i koalicijama. Istodobno je na elna mjesta u dravi postavljala osobe drugih nacionalnosti, ime se uin-kovito potvrdila predstavljenost manjina, kao i briga o njihovom razvoju, te ih tako integrirala u nr Kinu.

Zakljuak

realna hipoteza o potonuu Maldiva donosi sa sobom jedinu izglednu posljedicu: stanovnitvo e morati biti premjeteno. no, nije jasno to e se dogoditi s najveim pravom tog naroda, s njihovom suverenou kad se budu odcijepili od teritorijalnog podruja. Pitanje suverenosti svakako je iznimno sloeno i jo uvijek vrlo upitno. Kako drava ne proistjee iz prirode, nego je zamiljena tvorevina, tako i suverenost ne moe biti teme-ljena na teritoriju, nego na zamiljenom zajednitvu. Kako sam Sieder govori, dravna suverenost se sastoji ponajprije od diskursa i imaginarija, a ne od institucija. upravo je zato mogue da Maldivci zadre suverenost i prenesu je na teritorijalno podruje druge drave, kao to je Indija. takva suverenost na koncesiju gubila bi suvereno pravo na dravu, ali bi zadrala sva druga suverena prava kakva uivaju manjinske zajednice diljem svijeta, a kao to vidimo u sluajevima amerikih Indijanaca, Gvatemale i austra-

90


lije, i vie od uobiajenoga. ne smijemo zaboraviti ni to da je politoloka definicija suverenosti vrlo kruta te da primjerice antropologija koncep-tualizira suverenost kao monopol, ne samo nad time tko je ukljuen ili iskljuen iz politike zajednice, nego i od ega se sastoji red, sigurnost te normalan ivot, kao i to koje bi se mjere (ukljuujui i silu ako je nuno) trebale poduzeti kad bi ovi principi bili ugroeni (Sieder 2011, 162). Kako Maldivi tonu, ini se da je preseljenje jedina uinkovita mjera za ouvanje Maldivaca, ali i njihove suverenosti kao prava na red, sigurnost i, najva-nije, prava na normalan ivot. Kako je pritom zapravo rije o presedanu, ime ovaj lanak ima izrazito normativne osobine, moramo se zapitati u kojem je smislu, barem u politikoj teoriji, mogu normalan ivot Maldi-vaca na teritoriju druge drave? Iako antropoloka teorija govori o dravi kao diskursima i imaginariju, kao o sistemu i idejama, ne kao stvarnim strukturama, nego kao snanim metafizikim efektima zbog kojih nam se ini da takve strukture postoje (Mitchell 1991; citirano u Sieder 2011, 177), to je u jednu ruku tono jer drave i jesu drutveni konstrukti, pa s te pozicije antropologija kritizira politiku znanost koja dravu temelji na krutoj definiciji kontrole nad teritorijem, odnosno monopola nad fizikom prisilom, postavlja se pitanje kako je unutar takve labave defi-nicije drave mogu normalan ivot? ne treba zaboraviti kako i antro-poloka definicija suverenosti podrazumijeva red i sigurnost, bez kojih nema normalnog ivota, bez kojih nema ni suverenosti, nego se drave uruavaju i postaju neuspjelima. Kako smo ve spomenuli, neuspjele su drave one koje nemaju monopol nad fizikom prisilom, tj. ne omogua-vaju minimalnu razinu sigurnosti za graane, te one drave koje ne pruaju minimum javnih dobara i usluga svojoj populaciji. te kategorije javnih poli-tika koje jedna drava mora provoditi da bi njezini graani imali normalan ivot su sve samo ne metafiziki imaginarij i pripadaju sferi konkretnoga. u sluaju preseljenja Maldivaca na indijski teritorij, takav politiki entitet, unato tomu to je na koncesiju, mora imati nadzor nad tim podrujem kako bi mogao funkcionirati. da bi sudovi mogli funkcionirati, te da bi ak i drava na koncesiju mogla svojim graanima pruati minimum javnih dobara i usluga, temeljni element suverenosti, tj. Monopol nad fizikom silom, mora se osigurati na odreenom teritoriju. drugim rije-ima, gdje god da se presele, Maldivi moraju zadrati pravo na vlastite sigurnosne slube i snage sigurnosti. Primjer Kurdistana pokazuje kako je to mogue. Iraka je vlada 1970. Godine objavila proglaenje ograniene samostalnosti Kurdistana (Galbraith 2007, 144). Kurdistan je ak zadrao svoje vojne snage peshmerge, svoju regionalnu gardu. Zgodno je pritom spomenuti kako su peshmerge pomogle amerikancima u ruenju toga istog reima, a u prvo vrijeme nakon ruenja Saddama Husseina, te nakon to su amerikanci raspustili irake sigurnosne snage, peshmerege su bile jedine

91



organizirane irake sigurnosne snage. Iako je i ovdje rije tek o moguem predloku, jer kako smo ve u par navrata spomenuli, sluaj Maldiva je presedan, injenica jest da bez reda i sigurnosti nema normalnog ivota ljudi, dok reda i sigurnosti ne moe biti bez postojanja institucionalizi-ranog monopola fizike prisile.

92


Literatura

ahmad, rizwan a. 2001. the State and national Foundation in the Maldives. Cultural dynamics. 13 (3): 293-315.

anckar, Carsten. 2008. Size, Islandness, and democracy: a Global Comparison. International Political Science review. 29 (4): 433-459.

andrassy, juraj. 1971. Meunarodno pravo. Zagreb: udbenici Sveuilita u Zagrebu.

Bailey, adrian. 2010. Population geographies and climate change. Progress in Human Geography. 35 (5): 686-695.

Bodin, jean. 2002. est knjiga o republici. Zagreb: Politika kultura.

Call, Charles t. 2011. Beyond the failed state: toward conceptual alternatives. european journal of International relations. 17 (2): 303-326.

Cerani, vedran. 2010. Odnos dravnog suvereniteta i pravne prirode meunarodnog prava. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu.

Chomsky, noam. 2006. Imperijalne tenje: Razgovori o svijetu nakon 11.09. Zagreb: naklada Ljevak.

Clifford, Paula. 2010. Where Were You When I Laid the Foundation of the earth? Climate Change and the theology of development. the expository times. 121 (4): 176-179.

Constitution of India.

Constitution of the Republic of Maldives.

Cooper, robert. 2009. Slom drava: Poredak i kaos u 21. Stoljeu. Zagreb: Profil.

duguit, Lon. 1991. to je suverenitet? : unutarnji nacionalni suverenitet sloboda pojedinca. Zakonitost. 45 (5): 551-560.

Galbraith, Peter W. 2007. Kraj Iraka ili kako je amerika nesposobnost zapoela beskrajni rat. Zagreb: v.B.Z.

Glanville, Luke. 2011. the antecedents of sovereignty as responsability. european journal of International relations. 17 (2): 233-255.

Gonsalves, eric. 2006. regional Cooperation in South asia. South asian Survey. 13 (2): 203-209.

Grubi, nado. 1991. rousseauova koncepcija suverenosti: kao materia constitutions (na primjeru francuskih i vicarskih ustavnih tekstova). Zakonitost. 45 (2-3): 206-213.

Howland, douglas. 2010. the dialectics of Chauvinism: Minority nationalities and territorial Sovereignty in Mao Zedongs new democracy. Modern China. 37 (2): 170-201.

93



Kymlicka, Will. 2003. Multikulturalno graanstvo: liberalna teorija manjinskih prava. Zagreb: naklada jesenski i turk.

Kurtovi, efko. 2005. Opa povijest prava i drave. Zagreb: autorska naklada.

Langorne, richard. 2005. the diplomacy of non-State actors. diplomacy and Statecraft. 16: 331-339.

Liotta, P.H. 2002. Boomerang effect: the Convergence of national and Human Security. Security dialogue. 33 (4): 473-488.

Lozina, duko. 2006. Globalizacija i suverenitet nacionalne drave. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 43 (1): 24.

Lwenheim, oded, Steele, Brent j. 2010. Institutions of violence, Great Power authority, and the War on terror. International Political Science review. 31 (1): 23-39.

Maldives: Country Review Report on the Implementation of Brussels Programme of Action for lcds. Ministry of Planning and national development, republic of Maldives, 2006.

Malmvig, Helle. 2001. the reproduction of Sovereignties: Between Man and State during Practices of Intervention. Cooperation and Conflict. 36 (3): 251-272.

nuruzzaman, Mohammed. 2009. revisiting the Category of Fragile and Failed States in International relations. International Studies. 46 (3): 271-294.

Pavlovi, vukain. 2006. Znaenje Hobbesova Levijatana za politiku sociologiju. Hobbes kao univerzalni mislilac moderne politike. Politika misao. 43 (1): 5978.

Petrovi, Piroanac Z. 2004. Mali pojmovnik geopolitike. Beograd: jugoistok Beograd.

Posavec, Zvonko. 2004. dileme meunarodnog prava: izmeu nacionalizma i kozmopolitizma. Politika misao. XLI (4): 113-121.

robbins, jane. 2010. a nation within? Indigenous peoples, representation and sovereignty in australia. ethnicities. 10 (2): 257-274.

Schwarz, rolf. 2004. Sovereign Claims: recent Contributions to the debate on Sovereignty in the Light of Intervention Policies in the World Politics. Cooperation and Conflict. 39 (1): 77-88.

Peri, Berislav. 2009. Drava i pravni sustav. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu.

Popovi, Petar. 2012. Prijepori u teorijama meunarodnih odnosa. Zagreb: Politika kultura.

Sharp, Paul. 1999. For diplomacy: representation and the Study of International relations. International Studies review. 1 (1): 33-57.

Sieder, rachel. 2011. Contested sovereignties: Indigenous law, violence and state effects in postwar Guatemala. Critique of anthropology. 31(1): 161-184.

94


Stirk, Peter. 2005. the Westphalian Model, Sovereignty and Law in Fin-de-sicle German International Theory. International Relations. 19(2): 153-172.

Suryanarayan, v. 2002. Plea for a new regional organisation. South asian Survey. 9(2): 263-273.

imonovi, Ivan. 2005. Globalizacija, dravna suverenost i meunarodni odnosi. Zagreb: narodne novine.

Zguri, Borna. 2011. Postoji li danas suverenost osporena suverenost: moemo li zaista govoriti o kraju suverenosti? vijenac. 463: 3.

95



Summary

Sovereignty on Concession: Case of Maldives

Climate change is the big threat to many island countries, primarily to the Maldives which will fully sink in the case of sea level rise. then the question is whether the loss of territory is also loss of sovereignity of Maldives people. the authors argue it is not, and consider besides rigid legal and partly political science definition of sovereignty many other theories of sovereignty. Maldives could lease land in India, and there, in agreement with the Indian government, get a concession of sovereignty in which political sovereignty is gradually transferred to anthropological sovereignty.

Key words: Sovereignty, State, Political theory, theories of International relations, Maldives

suverenost na koncesiju: slučaj maldiva - vedran obucina... · definicije suverenosti, ističu...

Documents