suvremeni trendovi u me unarodnom turizmu

1

Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu

Doc. dr.sc. Zvjezdana HendijaKolegij: Međunarodni turizam

Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije”

Sveučilište u ZagrebuEkonomski fakultet

U Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.

2

… da ponovimo…

Što je turizam (Hunziker i Krapf) ?

�skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetiteljanekog mjesta:� ako se tim boravkom ne zasniva stalno

prebivalište i� ako s takvim boravkom nije povezana nikakva

njihova gospodarska djelatnost

PROSTOR izvan domicila

POTROŠNJA izvan domiciladvijedeterminante turizma

Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu

Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.

3

�međunarodni turizam - uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma

� receptivni turizam - uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji

� emitivni turizam - uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje

� intraregionalni - interregionalni

… da ponovimo…Što je međunarodni turizam (UNWTO) ?


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni 2011.4

� turističko tržište - skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja

� receptivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda

� emitivno turističko tržište - dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnje

… da ponovimo…Što je turističko tržište ?



5

Cilj predavanja



� objašnjenje pojma:� što proučavaju trendovi, zašto se istražuju, tko ih istražuje,

kako se dijele, …� što su trendovi u turizmu?

� vrste trendova u turizmu:� kvantitativni � kvalitativni

� pregled razvoja kvalitativnih trendova:� od polovine 20. st. do 80-ih/90-ih godina� od 90-ih godina do prijelaza u novo tisućljeće� suvremeni trendovi u turizmu

6

� smjer, pravac razvoja neke pojave u vremenu, u odnosu na nešto

� utvrđuju se:� usporedbom� analizom� istraživanjem

ŠTO su trendovi ?

trendovi prate i uspoređuju neku pojavuu vremenu ili u odnosu na neštotrendovi prate i uspoređuju neku pojavuu vremenu ili u odnosu na nešto

• “opća sklonost, tendencija prema čemu” (Anić, Goldstein, 1999, Rječnik stranih riječi)

• “komponenta vremenske pojave koja predočuje osnovnu dugoročnu tendenciju njezina razvoja u vremenu“ (Ekonomski leksikon 1995)

7

KAKO se dijele i ŠTO prate?VRSTE TRENDOVA u turizmu:� KVANTITATIVNI – proučavaju i uspoređuju podatke� KVALITATIVNI – proučavaju i uspoređuju obilježja neke pojave (Prebežac 2004)

� ŠTO prate/ uspoređuju trendovi u turizmu?� PODATKE ili� OBILJEŽJA - mogu se iskazivati opisno ili numerički



ŠTO proučavaju trendovi u turizmu?

ŠTO se uspoređuje:�obilježja/ podaci - u turizmu najčešći podaci br. noćenja i br. dolazaka

turista te br. postelja u smještajnim kapacitetima, ali i obilježja kao što je dob, spol, motivacija turista i sl. Npr. “stupanj obrazovanja” kao obilježje potražnje (prema istraživanju Tomas trendovi 2009 Instituta za turizam):

� gosti koji posjećuju RH sve su bolje obrazovani, što je također zapaženo kod europske populacije, a

� posjetitelji nacionalnih parkova u RH bolje su obrazovani od turista koji borave u primorskim mjestima na obali.

� vrijeme – sve dimenzije - u turizmu najčešće: u odnosu na prethodni mjesec, godinu, desetljeće i sl.

� različite razine istraživanja - u turizmu najčešće razine:� međunarodna tj. u svijetu, u Europi, u EU, u Sredozemlju;� nacionalna – u nekoj zemlji;� regionalna;� lokalna – u turističkoj destinaciji i sl.



9

ZAŠTO se istražuju trendovi?Značaj trendova u turizmu:� informacije o kretanjima na turist. tržištu kod:

� ponude (npr. u gradu ZG je posljednjih godina izražen trend povećanja hotelskih smj. kap., pa je tako prihvatni kapacitet hotela 2008. povećan za 12% u odnosu na 2006. god. (Tomas trendovi 2010 , Institut za turizam)

� potražnje (npr. U RH je 2009. ostvareno 56 milijuna noćenja. Time je nastavljen kontinuirani trend rasta turist. prometa, premda još uvijek nisu dostignuti rezultati iz 1987. god. (68 mil.), (Tomas trendovi 2010 , IT)

� proučavanje važno zbog prilagođavanja:� ponude potražnji� uvjetima okruženja

važno je uočiti promjene iprilagoditi se na njihove posljedice

10

TKO istražuje trendove?

IZVORI:� međunarodne org.: UNWTO� regionalne org.: ETC, PATA, …� strukovne asocijacije: CLIA, ASTA, …� statistički uredi/ konzultantske tvrtke:

WTM, ETM, RA, IPS, …� turistički sajmovi i skupovi: ITB, WM� Internet: TravelMole, …� znanstvenici i stručnjaci u turizmu

(ScienceDirect, u RH: EF, Institut za turizam; DZS i sl.)



11

BritanskiBritanskistatististatističčki uredki ured

BTT BTT -- IPSIPS((Velika BritanijaVelika Britanija))

ETC:ETC:Tourism TrendsTourism Trends

for Europefor Europe

Reiseanalyse,Reiseanalyse,ADACADAC

(Njema(Njemaččka)ka)

EU:EU:EurobarometerEurobarometer

IPK: EuropeanIPK: EuropeanTravel Monitor,Travel Monitor,

WTMWTM

UNWTO:UNWTO:Tourism Vision,Tourism Vision,Market TrendsMarket Trends……

Pisa Forum/Pisa Forum/ITB ReportITB Report

Travel TrendsTravel TrendsReportReport

TrTržžiiššnanaistraistražživanjaivanja

IT:IT:TOMAS TOMAS –– StavoviStavovii potroi potroššnja turistanja turista

U RHU RH

Koja su najpoznatija istraživanja trendova u turizmu?

� većina tržišnih istraživanja utvrđuje trendove12

� kvalitetan izvor podataka� ona su “dobavljač informacija pri stvaranju konkretnih odluka” (J. Krippendorf 1986)

�pokazuju: - kretanja na turist. tržištu kod ponudei potražnje

- obilježja turist. potražnje�uočavaju TRŽIŠNE TRENDOVE i PROMJENE, koje

mogu biti:� interne u turizmu, a moguće su i kod ponude i kod

potražnje ili� eksterne - u društvu, u okruženju, u stavovima,…

VAŽNOST tržišnih istraživanja u turizmu

13

Zašto je potrebno istraživati promjene?



POZITIVAN POZITIVAN NEGATIVANNEGATIVAN

Zbog njihovog utjecaja narazvoj neke pojave

14

KAKVE promjene su moguće u nekom vremenu?

� STAGNACIJA – nema promjene (npr. kada se u turizmu govori da je u nekoj zemlji npr. u Grčkoj zabilježen ISTI br. noćenja kao i prethodne godine, dok je u regiji tj. u Sredozemlju došlo do RASTA, ta informacija ukazuje na lošije rezultate u grčkom turizmu u odnosu na konkurentske zemlje).

� promjena:� RAST ili� PAD

npr. ino. noćenja u RH porasla su (ili pala su) za 10%:- u xxxx. god. u odnosu na prethodnu god.- u xxxx. god. u odnosu na ino. noćenja u 2.zemlji,

npr. Španj., gdje su u istom razdoblju porasla za 15%- u xxxx. god. u odnosu na noć. domaćih turistakoja su porasla za npr. 5%.



15

Utjecaj okruženja na turizam

Promjene u suvremenom društvu i okruženju:� klimatske promjene� zagađenje okoliša� prijevozna sredstva i prometna povezanost � tehničko-tehnološka otkrića� socio-demografske promjene� nepredvidivi događaji:

� prirodne katastrofe� terorizam, ...

� ekonomsko - financijski uvjeti� …



PROMJENA: globalno zatopljenje iozonske rupe� Što se predviđa za 100 godina?

� rast razine mora između 31 i 65 cm� Venecija pod vodom?� Sredozemlje prevruće, sj. Europa “IN”� potrošnja energije (klima, grijanje)

� Preplanula put nije više “IN”



17

PROMJENA: prirodne katastrofe� “Erupcija vulkana na Islandu bi mogla trajati i 12 mjeseci” (Jutarnji list,

21.3.2010.)



� paraliziran zračni promet nad Europomu ožujku 2010.!

� stručnjaci UNWTO-a predlažu mjere zaštite putnika

� “Potres u Japanu” (Jutarnji list, 11.3.2011.)� pad putovanja Japanaca iz solidarnosti

s pogođenim regijama

18

PROMJENA: zagađenje okoliša� Kakve će biti plaže sutrašnjice?



� Kakve su perspektive “sunce i more”

turističkog proizvoda? (UNWTO – Global Forecasts and Profiles of Market Segments 2001)

19

PROMJENA: zračni prijevoz� 70-te godine 20.st. - JUMBO JET omogućio masovna

putovanja (Čavlek 1998)



� 21. st . LCC “low cost carrier boom”� Ryanair,� Germanwings,� Easy-Jet,� Hapag Lloyd Express,� Skyeurope - bankrot 2.9.2009.� …

20

� SKY EUROPE – bankrot 2.9.2009.

� Kako će putovati turisti sutrašnjice i gdje?(UNWTO – Tourism Vision 2020, 1998)� u svemir, na Mjesec?� na Sjeverni pol?� u dubine oceana?� na Mount Everest?



21

PROMJENA: druge vrste prijevoza� ekološki prihvatljivi ultra brzi vlakovi� el.automobili ili nešto drugo …



PROMJENA: informatičko društvo, komunikacije, mobilna telefonija



23Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu


PROMJENA: starenje Europljana, erozija tradicionalne obitelji

� TKO će biti turistisutrašnjice?

� “GOLDEN AGE” generacija?� Samci?



PROMJENA: azijski demografski rast (ETC 2006)� MLADI TURISTI:

� iz Indije� iz Kine



PROMJENA: nepredvidivi događaji� terorizam, ratovi, agresije� bolesti� prirodne i ekološke katastrofe� gospodarske krize, recesija, nezaposlenost, …



PROMJENA: financijska kriza, recesija, nezaposlenost

� 1982. recesija zbog naftne krize � 2006. globalna gospodarska i financ. kriza:

� smanjuje se broj putovanja,� skraćuje se duljina boravka u destinaciji,� mijenjaju se odredišta putovanja,� traži se VFM i smanjuje turistička potrošnja,� “stay-cation = stay at home vacation”, …



PROMJENA: strah od zaraznih bolesti � H1N1� Sars� ptičja gripa

� od pojave gripe 18.3.2009.u Meksikuumrle 84 osobeu mjesec dana

28

�utjecaj zaraznih bolesti na putovanja:� pojavom zarazne bolesti lokalni problem postaje

globalni� preporuka WHO:

“izbjegavajteputovanja ukrizna žarišta”

� GDJE će putovati turisti ?� u sigurne destinacije, a koje su to sada, koje će biti sigurne

sutra?Hendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu


29

� “Nije opasan virus svinjske gripe, već virus pesimizma” Zaključak 9. skupa svjetskih turističkih stručnjaka održanog u svibnju 2009. u St. Catarini u Brazilu.



ŠŠto je uporito je uporiššte te tvrdnje?te te tvrdnje?

STALNI TREND RASTA turizma u svijetu



� “Kriza pojela grčki turizam” (14.6.2010.)

� kako je to utjecalo na druge zemlje u Sredozemlju, a posebno na našu zemlju?

31

Kvantitativni trendovi u međunarodnom turizmu



ŠTO se događa s turizmom danas, a što se događalo ranije u sličnim situacijama?

Turizam se stalno:� prilagođava,� mijenja,� preusmjerava u sigurnija područja,� usporava, ali� ne PREKIDA TREND RASTA.



33

Kretanje turizma u svijetu

278

282

306

320

330

359

384

409

438

440

478

494

518

540

574

598

616

640

687

686

706

693 76

4

1006

25 69

166 27

8

276

19

50

.

19

60

.

19

70

.

19

80

.

19

81

.

19

82

.

19

83

.

19

84

.

19

85

.

19

86

.

19

87

.

19

88

.

19

89

.

19

90

.

19

91

.

19

92

.

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

10

.

M eđunarodn i turistički do lasci (u m ilijun im a)

1997/98. ekonom ska kriza u A ziji

1999. N ATO in tervencija u Kosovu

2001. teroris tički napad na SAD

2003. ra t u Iraku ; bo lest SarsNegativni

utjecaji

1980-82. recesija ; naftna kriza

1986. katastro fa u Černobilu

1981. bo lest sida u A fric i

1991. ra t u Perzijskom zalijevu

34

T1: stalni rast turizma u svijetu.

INO tur. dolasci u svijetu:INO tur. dolasci u svijetu:�� 1950. _ 1950. _ 2525 milijunamilijuna�� 1960. _ 1960. _ 6969 milijunamilijuna�� 1970. _ 1970. _ 166166 milijunamilijuna�� 1980. _ 1980. _ 287287 milijunamilijuna�� 1990. _ 1990. _ 456456 milijunamilijuna�� 2000. _ 2000. _ 681681 milijunamilijuna�� 2005. _ 2005. _ 805 805 milijunamilijuna�� 2006. _ 2006. _ 850850 milijunamilijuna�� 2007. _2007. _ 909909 milijunamilijuna�� 2008. _2008. _ 924924 milijunamilijuna�� 2010. _2010. _ 940940 milijunamilijuna�� 2020.*_2020.*_1.6021.602 milijunamilijuna

287

681

1602

690200400600800

10001200140016001800

1960. 1980. 2000. 2020.

36putaveći

� bez obzira na razne nepredvidive događaje i promjene u društvu

* UNWTO prognoza

4S

6E

4M

35

KVANTITATIVNI TRENDOVIu međunarodnom turizmu

Što se najčešće analizira o turizmu u svijetu?

� kretanje međunarodnih turističkih dolazaka globalno� prostorna distribucija međunarodnih turist. dolazaka� vodeće turističke destinacija u svijetu� kretanje prihoda od turizma globalno� prostorna distribucija prihoda od turizma u svijetu� vodeće emitivne zemlje svijeta i sl.

svi podaci i obiljesvi podaci i obilježžja ja ““uu”” i i ““oo”” turizmu na raznim razinama turizmu na raznim razinama i za sve vremenske dimenzijei za sve vremenske dimenzije 36

Od koga se prikupljaju podaci o kvantitativnim trendovima turizmau svijetu i koji?

� Izvor: UNWTO – publikacije,http://unwto.org/facts/menu.html (izbornik: Facts and Figures), WTTC, Eurostat, ETC,…

� Vrste podataka:� Međunarodni turistički dolasci (različito prikupljanje podataka po

zemljama) u svijetu, po regijama i po receptivnim zemljama:� TF International tourist arrivals at frontiers (excluding same-day

visitors);� VF International visitor arrivals at frontiers (including tourists and

same-day visitors);� TCE International tourist arrivals at collective tourism establishments;� THS International tourist arrivals at hotels and similar establishments.

� Prihodi od turizma u svijetu, po regijama i po zemljama (različite valute, USD, euro ili nacionalne valute) – International tourism receipts

� Rashodi od turizma - International tourism expenditures – za vodeća emitivna tržišta

� …

37

T2: Europa je stalno vodeća receptivna turistička regija svijeta, ali …

� više od polovine inozemnih turističkih kretanja STALNO se ostvaruje u Europi (UNWTO Barometer 2010, Vol 7, Issue 1)

Podaci za 2010. godinuIzvor: UNWTO

Amerike150 mil.16%

Afrika46 mil.5%

Bliski istok60 mil.6%

Azija / Pacifik 204 mil.22%

Europa477 mil.51%

Izvor: Svjetska turistička organizacija

38

T3: trend je i smanjenja važnosti Europe i …

� Udio Europe u međunarodnom turizmu% u inozemnim dolascima u svijetu:% u inozemnim dolascima u svijetu:�� 1950. _ 1950. _ 66 66 %%�� 1960. _ 1960. _ 73 73 %%�� 1970. _ 1970. _ 68 68 %%�� 1980. _ 1980. _ 65 65 %%�� 1990. _ 1990. _ 62 62 %%�� 2000. _ 2000. _ 5757 %%�� 2005. _ 2005. _ 55 55 %%�� 2006. _ 2006. _ 55 55 %%�� 2007. _2007. _ 54 54 %%�� 2010. _2010. _ 51 51 %%�� 2020.*_ 2020.*_ 4646 %%

od 25 mil. međunar. tur. dolazaka

od 456 mil. međunar. tur. dolazaka

od 940 mil. međunar. tur. dolazaka,svaki drugi je u Europi (477 mil.)

* UNWTO prognoza

39

T4: … povećanja važnosti Azijskopacifičke regije … (Bilen 1998)

� Udio Azije i Pacifika u međunar. turizmu -% u inozemnim dolascima u svijetu:% u inozemnim dolascima u svijetu:�� 1950. _ 1950. _ 0,8 0,8 %%�� 1960. _ 1960. _ 1,3 1,3 %%�� 1970. _ 1970. _ 3,7 3,7 %%�� 1980. _ 1980. _ 8,5 8,5 %%�� 1990. _ 1990. _ 12,7 12,7 %%�� 2000. _ 2000. _ 16,016,0 %%�� 2005. _ 2005. _ 19,3 19,3 %%�� 2006. _ 2006. _ 19,8 19,8 %%�� 2007. _2007. _ 20,4 20,4 %%�� 2010. _2010. _ 21,7 21,7 %%�� 2020.*_ 2020.*_ 26,626,6 %%

� Azijsko-pacifička regija bilježi najdinamičniji trend rasta turizma u svijetu (u toj regiji inozemni turistički dolasci rasli su po stopi od 12% u razdoblju od 1950. do 2010)

� svako peto putovanje u svijetu

* UNWTO prognoza40

T5: … koja je u ovom tisućljeću prestigla Ameriku. (od 2002. godine)

� Udio Amerike u međunarodnom turizmu (u%)% u inozemnim dolascima u svijetu:% u inozemnim dolascima u svijetu:�� 1950. _ 1950. _ 29,6 29,6 %%�� 1990. _ 1990. _ 20,4 20,4 %%�� 2000. _ 2000. _ 18,8 18,8 %%�� 20012001. _ . _ 17,9 17,9 %%�� 2002. _ 2002. _ 16,716,7 %%�� 2003. _ 2003. _ 16,3 16,3 %%�� ........�� 2007. _2007. _ 15,7 15,7 %%�� 2010. _2010. _ 15,9 15,9 %%�� 2020.*_ 2020.*_ 18,118,1 %%



* UNWTO prognoza

41

T6: ravnomjernija je geografska distribucija turističkih kretanja u svijetu

� 1950.25 mil. ino. turist. dolazaka

Amerika

16%

Ostalo

11%

Europa

51%

Azija i

Pacifik

22%



Europa66%

Ostalo3%

Ameri-ka

30% Azija i Pacifik1%

� 2010.940 mil. ino. turist. dolazaka

42

� Regionalna distribucija međunar. turističkih dolazaka po receptivnim regijama (u %)

1950. 1970. 2010.Europa 66 % 68 % 51 %

Amerika 30 % 26 % 16 %

Azija i Pacifik 0,6 % 4 % 22 %

Bliski Istok 1,4 % 1 % 6 %

Afrika 2,0 % 2 % 5 %

Međunarodni turistički dolasci (milijuni)

25,0 165,8 940,0

<

>

<<

>

43

� Udio prihoda od turizma u svijetu (%)

1970. 2010.Europa 61 % 44 %

Amerika 27 % 20 %

Azija i Pacifik 7 % 27 %

Bliski Istok 2 % 6 %

Afrika 3 % 3 %Prihodi (milijarde USD) 17,9 919,0

>

<

Regionalna distribucija prihoda od turizma u svijetu

44

T7: trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja u svijetu (Čavlek 1997)

� Top deset turističkih destinacija u svijetu (prema udjelu u inozemnim turističkim dolascima):

1950.1950.1.1. SADSAD2.2. KanadaKanada3.3. ItalijaItalija4.4. FrancuskaFrancuska5.5. ŠŠvicarskavicarska6.6. IrskaIrska7.7. AustrijaAustrija8.8. ŠŠpanjolskapanjolska9.9. NjemaNjemaččkaka10.Velika Britanija10.Velika Britanija

2010.2010.1.1. FrancuskaFrancuska2. SAD2. SAD3. Kina3. Kina4. 4. ŠŠpanjolskapanjolska5. Italija5. Italija6. Velika Britanija6. Velika Britanija7. Turska7. Turska8. Njema8. Njemaččkaka9. Malazija9. Malazija10.Meksiko10.Meksiko

45%88%

45

T8: trend dinamičnog rasta turističkog prometa u nekim novim receptivnim turističkim zemljama (Čavlek 1997)

� nove turističke destinacije:� Kina, Ukrajina, Turska, Malezija, Rusija,Grčka, …

� u budućnosti predviđa se još dinamičniji rast BRIC turističkih destinacija:� Brazila, Rusije, Indije i Kine



Glavni trendovi na turist. tržištu

�trend rasta turist. potražnje�trend disperzije turist. prometa na sve veći broj

receptivnih turist. zemalja u svijetu, sve je jača konkurencija na turist. tržištu

�trend nagle ekspanzije turisti. prometa u zemljama koje do tada nisu bilježile značajniji turist. promet –BRIC tržišta

47

� Koji su podaci indikativni za vodeća emitivna tržišta u svijetu?� izdaci za turistička putovanja –turistička potrošnja

� broj putovanja u inozemstvo

Problem: ne prate ih sve zemlje u svijetuProblem: ne prate ih sve zemlje u svijetu

48

T9: smanjenje dominacije nekoliko vodećih emitivnih tržišta T10: pojava novih emitivnih tržišta (zemlje velike populacije)

� Top 10 emitivnih tržišta u svijetu (prema udjelu u turističkoj potrošnji u svijetu):

1998.1998.1.1. SAD 14,8%SAD 14,8%2.2. NjemaNjemaččka 12,4%ka 12,4%3.3. Vel. Britanija 8,5%Vel. Britanija 8,5%4.4. Japan 7,6%Japan 7,6%5.5. Francuska 4,7%Francuska 4,7%6.6. Italija 4,6%Italija 4,6%7.7. Nizozemska 2,9%Nizozemska 2,9%8.8. Austrija 2,5%Austrija 2,5%9.9. Kanada 2,4%Kanada 2,4%10.10.Belgija 2,3%Belgija 2,3%

2010.2010.1.1. NjemaNjemaččka 8,5%ka 8,5%2. SAD 8,2% 2. SAD 8,2% 3. Kina 6,0%3. Kina 6,0%4. Vel. Britanija 5,3%4. Vel. Britanija 5,3%5. Francuska 4,3%5. Francuska 4,3%6. Kanada 3,2%6. Kanada 3,2%7. Japan 3,0%7. Japan 3,0%8. Italija 2,9%8. Italija 2,9%9. Rusija 2,9%9. Rusija 2,9%10. Australija 2,5%10. Australija 2,5%

47%63%

49

T11: među emitivnim zemljama dinamičan je trend rasta BRIC tržišta, a zbog mnogoljudnosti tih zemalja prognoze su posebno optimistične (WTTC 2009)

� BRIC = Brazil, Rusija, Indija, Kina

0

20

40

60

80

100

120

2000 2009 2020

Brazil

Russia

India

China

BRICs: Residents' trips abroadMillions

Source : Oxford Economics

Putovanja u inozemstvo (u milijunima)

50

Kinesko i rusko emitivno tržište u fokusu (UNWTO 2010 – The Russian Outbound Travel Market, Kina – ETC, 2011)

� KINESKO EMITIVNO TRŽIŠTE: prognozira se da bi do 2013. prosječni prihodi kineskih kućanstava biti veći od prihoda francuskog, talijanskog i britanskog kućanstva

� RUSKO EMITIVNO TRŽIŠTE:� potencijal 141 mil. stan. (2009.) – 9. zemlja u svijetu;� 13 milijunskih gradova, a samo Moskva: 12 mil. stan.� rastuće emitivno tržište: 9. u svijetu prema izdacima za turistička

putovanja (2009.)� najpopularnija odredišta Rusa: Turska, Kina, Egipat, Finska, Italija,

Španjolska, Ukrajina, Grčka, Tajland i Njemačka� tržišni segmenti: novonastala srednja klasa, zlatna mladež, atipični

mladi profesionalci, srednje bogata klasa, ruski ekstremni bogataši



51

Kvalitativni trendovi u međunarodnom turizmu



KVALITATIVNI TRENDOVIu međunarodnom turizmu

Što se analizira?� globalne promjene (interne i eksterne) te njihov utjecaj

na turizam:� ŠTO je utjecalo na razvoj turizma?� ŠTO će utjecati ubuduće?� KAKO će se turizam razvijati?

� obilježja turističke ponude i potražnje:� tržišni segmenti – diversifikacija turističke potražnje� diversifikacija turističke ponude



53

Čemu služi analiza trendova u turizmu?� analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim

turističkim zemljama:� da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom

tržištu,� da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promjenama i bolje nositi s konkurencijom.



STEEP model (Freyer 1995, objavljeno u Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR)



OKOLIŠNI(Environmental)

EKONOMSKI(Economic)

POLITIČKI(Political)

SOCIJALNI (Social)

TEHNOLOŠKI (Technological)

TURIZAM I

PUTOVANJA

55

Faze razvojasuvremenog turizma

Pod utjecajem globalnih promjena turizam se strukturno transformira:�4S masovni HARD turizam

� dinamične stope rasta� uzak krug emitivnih i receptivnih tržišta� od polovine do osamdesetih godina 20. st.

�6E individualizirani SOFT turizam� umjereniji rast� od devedesetih godina 20. stoljeća do pred neku godinu� više emitivnih i receptivnih zemalja među kojima

sve više raste konkurentnost�4M – aktualno

� M = moderate growth, umjeren rast� M = multidiversification, multidiverzifikacija� M = multitasking, više zadaća� M = mobile, mobilna telefonija

I.transf.

II.transf.

56

1. velika transformacija suvremenog turizma (Čižmar, Hendija 1992)

� masovni HARD turizam transformirao se u SOFT

� SOFT TURIZAM –individualni, podređenpotrebama svakogpojedinog turista (TRŽIŠNOG SEGMENTA)

4S 6E

57

HARD – SOFT turizam

HARD� unificirani masovni

turizam 4 S� 1 vrsta odmora� opušten, inertan

dokoličar � odmaranje, kupanje,

sunčanje� nemaran prema okolišu� odmor jednom godišnje� unificirani paket

aranžman

SOFT� diferenciran i

segmentiran� razne vrste putovanja� dinamičan i

aktivan turist� doživljaj, aktivnost,

učenje� ekološki svjestan� kraći i češći odmori� “tailor made” aranžman

6E4S

58

1. velika transformacija suvremenog turizma (Hendija 2002)

� tradicionalno industrijsko društvo mijenja se uINORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKO

ESCAPE(bijeg)

EXPERIENCE(doživljaj)

EXCITEMENT(uzbuđenje)

ENTERTAINMENT(zabava)

ECOLOGY(ekologija)

EDUCATION(obrazovanje)

SUN(sunce)

SEX(ljubav)

SEA(more)

SAND(pijesak)

4 S20. stoljeće

6 S21. stoljeće6 E4 S

59

“6E” turizam (Hendija 2002)

GLAVNE PROMJENE U TURIZMU:� široki spektar raznih vrsta putovanja, mnogo

sadržajniji i aktivniji odmori� diversifikacija turističkog proizvoda� diversifikacija turističke potražnje� traži se doživljaj, učenje, mogućnost aktivnog

sudjelovanja u raznim aktivnostima� od odmora se očekuje relaksacija duha i tijela� veća briga za sigurnost� izrazit individualizam i zadovoljavanje osobnih

potreba, …



Promjene turističke potražnje zbogsociodemografskih primjena (1/2)(Hendija 2002)

� bolje obrazovanje stanovništva � viša ekološka svijest� više zaposlenih žena� viši životni standard� ranije umirovljenje� …



61

Promjene turističke potražnje zbogsociodemografskih primjena (2/2)(Hendija 2002)

� potražnja je zahtjevnija, sofisticiranija, racionalna i selektivna

� rastu aktivnosti kojima se turisti bave� novi segmenti u potražnji:

� zaposlene žene i� starije stanovništvo

� ranije umirovljenje: mogućnosti putovanja zbog zdravlja, izbjegavanje vrućine, produžuju sezonu

� biraju se ekološki intaktne destinacije� …



Diverzifikacija turističke potražnje prema tržišnim segmentima (Nordin 2005, Randall 2009)

GENERACIJSKE SKUPINE:

“golden age” prije 1942.

baby boomers 1943.-1959.

X - baby busters 1960.-1979.

Y - milenijska 1980.-1999.

M – multitasking, mobile/ nintendo (post

11.9.2001)

poslije 2000…

63

Generacija X i Y> mlađi od 30 godina (Svjetski savez za organizacijustudentskih, obrazovnih i drugih turističkih putovanja mladih, WYSETC, World Youth Student & Educational Travel Confederation 2008)

� putnici budućnosti – važan tržišni segment� svako 5. putovanje u svijetu� traže avanture, sport, nova mjesta, METROPOLE� motivacija: upoznavanje drugih kultura, rad ili studij u

inozemstvu, putovanje je “životna mogućnost”� posjećuju muzeje, kulturno-povijesne

znamenitosti, hrane se u fast food restoranima� putuju s naprtnjačama, LCC� ovisnici o medijima� informiraju se i kupuju na Internetu� dnevno troše manje, ali ukupno više, jer im

putovanja dulje traju



Golden age generacija> iznad 60 godina (World Travel Monitor 2003)



� glavni tržišni segment� nude im se posebni turistički proizvodi – “autobusna tura za

sretne seniore”, zdravstvena putovanja� preferiraju organizirana putovanja� uglavnom samci (putuju bez partnera)� putuju izvan glavne sezone i dulje borave � razgledavaju, više se zanimaju

za kulturne sadržaje

65

Baby boom generacija> između 30 i 59 godina

� u turizmu: potaknuli avanturistička putovanja� na odmoru traže: PREKID SVAKODNEVNE RUTINE i

JEDINSTVENI DOŽIVLJAJ� traže: aktivan odmor, planinarenje, ribolov, kampiranje,

posjećuju kulturno-povijesne znamenitosti i sl.� imaju dovoljno financ. sredstava da si priušte VRHUNSKI

DOŽIVLJAJ� preferiraju individualna putovanja� posvećuju pažnju vlastitom zdravlju, brizi za okoliš� 2 skupine: obiteljski gosti ili DINKS/ samci/ rastavljeni (erozija

tradicionalne zapadnjačke obitelji i smanjenje broja djece u razvijenim zemljama, ali drugačiji je trend u azijskim zemljama)

� s njima putuje 2. generacijska skupina (M) – oni biraju itinerere, proučavaju Internet, putuju u zabavne parkove

66

M generacija (multitasking, mobile)> najmlađi (djeca i omladina)



� kako će se ponašati turisti sutrašnjice?

67

Novi trendovi u potražnji i u ponudi –2. TRANSFORMACIJA TURIZMA?

� promjene u ponudi� promjene u potražnji� promjene u okruženju

Činitelji koji danas snažno utječu na turizam:� sigurnost� zdravlje� ekologija i klimatske promjene� kultura� cijene



“4M” - turizam

Danas (2011.) i sutra: � M = moderate growth umjeren rast� M = multidiversification multidiverzifikacija� M = multitasking više zadaća� M = mobile mobilna telefonija



69

Promjene sustava vrijednosti i načina života koje utječu na potražnju

� raste svijest o potrebi zaštite okoliša:� na odmoru se pridaje veća pažnja zaštiti okoliša� turisti su spremni financijski podržati zaštitu nekih

destinacija (prihvaćaju tzv. ekološki porez)� mijenjaju se odredišta putovanja – putuje se u turistički

nerazvijena područja (u unutrašnjost, u zaleđe, na svjetionike, …)

� povećana je osjetljivost turista na cijene� osim što su iskusni putnici, Internet im omogućava

prikupljanje informacija i organizaciju putovanja� putovanje je prepušteno individualnoj inicijativi i

spontanim odlukamaHendija Z., Suvremeni trendovi u međunarodnom turizmu


Najnoviji trendovi u ponudi

� DIVERZIFIKACIJA i MULTISEGMENTACIJA PROGRAMA

� SPECIJALIZACIJA, ali i STANDARDIZACIJAKVALITETE USLUGA te BRANDIRANJE (prepoznatljive tržišne marke)

� HIGH TECH OPREMLJENOST� NOVI PROIZVODI

� preobilna ponuda višestruko nadmašuje potražnju� na tržištu vlada oštra konkurentska borba za svakog potrošača

71

Najnoviji trendovi u potražnji

� DIVERZIFIKACIJA i VIŠESTRUKA PODSEGMENTACIJA (MULTISEGMENTACIJA) POTRAŽNJE:� slavne osobe� bogataši� istospolni parovi� DINKS� YUPI� multigeneracijski segment

72

Ekspanzija novih turističkih proizvoda

� sunce i more� sportski turizam: skijanje, ronjenje, biciklizam, NOVI:

adrenalinski sportovi� avanturizam – tvrdi i meki: kajakaštvo po divljim vodama,

alpinizam, zmajarenje, rafting; NOVI: dubine oceana, svemirska putovanja, …

� eko turizam� kulturni/ gradski turizam� NOVI: luksuzna shopping putovanja� NOVI: programi specijalnih interesa (hobi)� preventivni zdravstveni turizam� seoski turizam� krstarenja� tematski parkovi� sastanci i konferencije� kratke posjete gradovima, itd.

73

Što se mijenja?

� usprkos financijskoj krizi intenzitet putovanja ne slabi, već raste

� mijenja se struktura turističke potrošnje – više se ekonomizira s turističkom potrošnjom

� mijenja se ponašanje turista kao sudionika putovanja

� putuje se u “close to home destinacije”� trend rasta domaćeg turizma i

intraregionalnih putovanja



10 megatrendova u svijetuprema UNWTO istraživanju (Nordin 2005)

Neki od trendova uočenih 2005. godine:� povećana briga za sigurnost i stabilnost� sve više zrelih i iskusnih putnika� starenje populacije� povećanje konkurentnosti� uvođenje novih tehnologija� veća važnost se pridaje kvaliteti usluga



75

Trendovi u europskom turizmu(ETC 2006)

Raste interes Europljana za:� tradicionalnim odmorom� odmorom u očuvanoj prirodi� preventivno zdravstvenim, a ne kurativnim

odmorom� obrazovanjem i upoznavanjem tuđih kultura� drugim vrstama: nautički, ronilački, biciklistički,

skijaški, golf, planinarenje, tematski zabavni parkovi, AVANTURIZAM i sl.



10 top trendova u turizmuprema Randall Travel Marketing 2005 istraživanju(Nordin 2005)

Neki trendovi uočeni 2005. na američkom tržištu:� nastavlja se trend “last minute putovanja”� raste tehnološka ovisnost� traži se sigurnost i komfor� sociodemografska struktura stanovništva i način

života i dalje se mijenja� tradicionalno razumijevanja pojma “odmora” se

mijenja� rastu putovanja izvan glavne sezone� rastu putovanja s kućnim ljubimcima� rastu putovanja vrhunski opremljenim autodomovima (RV), …

77

10 top trendova u turizmuprema Randall Travel Marketing 2007 istraživanju(Randall 2007)

Neki od trendova uočenih 2007. godine na am. tržištu:� trend rasta krstarenja zbog kondenzirane ponude

(bogatstva sadržaja) i jednostavnosti organizacije putovanja, posebno za tržišni segment “poor time”

� raste zanimanje za posjećivanje nacionalnih parkova� geoturizam – rast interesa za destinacijama u

kojima se štiti priroda i gdje se nudi autentična usluga, …

� raste tržišni segment “more to do + less time to do it” – skraćuju se turistička putovanja

� opada interes za kongresima (video konferencije!) 78

i još o trendovima…

Neki od trendova :� na tradicionalnim emitivnim tržištima u slijedećih 40 godina

predviđa se rast starijih gostiju (+45 godina):� zdraviji će putovati češće zbog turističkih motiva� bolesniji – u toplice ili na zdravstveno rekreativne programe� samci ili s članovima obitelji ili s prijateljima� preferiraju organizirana putovanja� siromašniji ili bogatiji

� zbog svekolikih promjena u okruženju i samom turizmu njega stalno obilježavaju:� kvantitativne promjene tj. RAST i� kvalitativne promjene tj. RAZVITAK


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 9.-16. studeni2011.

Zaključak ITB-a 2008.:� je li “turistička industrija” spremna za NOVOG

TURISTA ?� može li se “turistička industrija” prilagoditi

(i kako brzo) NOVIM TRENDOVIMA?

Zaključak ITB-a 2008.:� je li “turistička industrija” spremna za NOVOG

TURISTA ?� može li se “turistička industrija” prilagoditi

(i kako brzo) NOVIM TRENDOVIMA?

Potrebno je pravodobno uočiti promjene i njihove posljedice (TRENDOVE) kako bi im

se pravodobno mogli prilagoditi.

Potrebno je pravodobno uočiti promjene i njihove posljedice (TRENDOVE) kako bi im

se pravodobno mogli prilagoditi.80

Umjesto zaključka

� “It is not the strongest of the speciesthat survives, nor the most intelligent that survives. It is the one that is the most adaptable to change” (Charles Darwin).

Ne preživljavaju oni koji su najjači i najinteligentniji, već oni koji se najbrže prilagode promjenama.



81

Obvezna literatura (1/3):

� Čavlek, N. et al. (2011) Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb, pp. 50- 79;

� Hendija, Z. (2002) Promjene u suvremenom društvu, trendovi u suvremenom turizmu, Turizam, Vol. 50 (1), pp. 90-91.

� Čižmar, S., Hendija, Z. (1992) Utjecaj aktualnih društvenih promjena na svjetska turistička kretanja, Turizam, Vol 50 (1), pp. 82-89.

Obvezni Internet izvori: � ETC, European Travel Commission (2006) Tourism Trends for Europe.

http://www.etc-corporate.org/resources/uploads/ETC_Tourism_Trends_for_Europe_09-2006_ENG.pdf.

� Nordin S. (2005) Tourism of Tomorrow, ETOUR. � UNWTO Tourism Highlights 2010 (2011) Edition 2011.

http://mkt.unwto.org/en/content/tourism-highlights� UNWTO World Tourism Barometer (January 2011) Volume 9, No 1,

Edition 2011. http://mkt.unwto.org/en/barometer

82

Dopunska literatura (2/3):

� Cooper, C. (2008) Contemporary tourism – an international approach, Elsever, pp.51-76.� Mouthino L. (2005) Strateški menadžment u turizmu, Masmedia, Zagreb, pp. 15–64.� Vukonić, B. (2010) Turizam – budućnost mnogih iluzija, Plejada, pp.77-207.� UNWTO (1999) Tourism 2020 Vision – A New Forecast from the World Tourism

Organization, Vol. 7, Madrid.� UNWTO (2000) Tourism 2020 Vision – Europe, Vol.4, Madrid.� UNWTO (2001) Tourism 2020 Vision – Global Forecasts and Profiles of Market Segments,

Vol.7, Madrid.� Poon A. (1998) Tourism, Technology and Competitive Strategies, CABI Publishing, New

York.� Čavlek N. (1997) Svjetsko turističko tržište – trendovi (1950.-1996.) i perspektive, Acta

Turistica, Vol.9.(1), pp.1-106.� Bilen, M. (1998) Regionalni aspekti distribucije turističkog prometa u svijetu, Turizam,

Vol.46(1), pp.3-15.� Tomas trendovi 1987-2008 (2009) Institut za turizam, Zagreb.� Marušić, M., Prebežac, D. (2004.), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb.� Čavlek, N. (1997) Svjetsko turističko tržište – trendovi (1950.-1996.) i perspektive, Acta

Turistica, Vol 9. (1), pp1-106.

83

Dopunski Internet izvori (2/3):

� ETC, European Travel Commission (2004) Tourism Trends for Europe to the Year 2005 and Beyond. http://www.etc-corporate.org/images/uploads/Diptych%20ETC-ETAG.pdf

� Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for 2007-2008 http://www.rtmnet.com/Portals/1/2007%20and%202008%20Top%20Ten%20Trends%20-%20July%202007.pdf

� UNWTO (2009) Facts & Figures, Historical perspective of world tourism, For complete data: International Tourist Arrivals, 1950-2005 (pdf) - World and tourism regions http://unwto.org/facts/eng/pdf/historical/ITA_1950_2005.pdf

� UNWTO (2009) Facts & Figures, Tourism indicators, For complete data: International Tourist Arrivals by regions and subregions (ie. Europe), 1950-2005 (pdf) - world and tourism regions http://unwto.org/facts/eng/pdf/indicators/new/ITR05_europe_US$.pdf.

� Randal Travel Marketing (2009) Top Ten Travel and Tourism Trends for 2007-2008 http://www.rtmnet.com/Portals/1/2007%20and%202008%20Top%20Ten%20Trends%20-%20July%202007.pdf

� European Commission (March 2010) Survey on the attitudes of Europeans towards tourism. Flash Eurobasrometer 291. http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=5668

suvremeni trendovi u me unarodnom turizmu

Documents