sve obuhvatni kriŽ

Samo za besplatnu distribuciju.

Ne smije se prodavati.

2007 Living Stream Ministry

Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovoga djela ne smije se reproduciratiili prenositi u bilo kojem obliku, niti na bilo koji nain grafiki, elektro-niki, ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili sisteme infor-macijske pohrane bez pismenog doputenja izdavaa.

Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007

ISBN 978-0-7363-3271-2

Prevedeno s engleskogOriginalan naslov: The All-Inclusive Christ

1969 Living Stream Ministry

(Croatian Translation)

Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.

Izdano od:

Living Stream Ministry2431 W. La Palma Ave., Anaheim, CA 92801 U.S.A.

P. O. Box 2121, Anaheim, Ca 92814 U.S.A.

SADRAJ

Naslov Stranica

Predgovor 501 Sveobuhvatni Krist uvod 702 Dobrota zemlje njena prostranost 17

03 Dobrota zemlje njena premo 25

04 Dobrota zemlje njena neistraiva bogatstvaI. Voda 35

05 Dobrota zemlje njena neistraiva bogatstvaII. Hrana 43

06 Dobrota zemlje njena neistraiva bogatstvaII. Hrana (nastavak) 55

07 Dobrota zemlje njena neistraiva bogatstvaIII. Minerali 65

08 Dobrota zemlje njena neistraiva bogatstvaIII. Minerali (nastavak) 75

09 Kako zaposjesti zemljuI. Pomou janjeta, mane, Kovega i Prebivalita 85

10 Kako zaposjesti zemljuII. Pomou rtava i sveenstva 97

11 Kako zaposjesti zemljuIII. Po vladajuim principima 111

12 Kako zaposjesti zemljuIV. Formirajui vojsku 125

13 Kako zaposjesti zemljuV. Faktori koji nas spreavaju 135

14 Ulaenje u dobru zemlju 151

15 ivot u dobroj zemlji 163

16 Rezultat zemlje Hram i Grad 177

Svi biblijski citati, ako nije drukije oznaeno, uzeti su iz izdanjaKranske sadanjosti, Zagreb 2001.

PREDGOVOR

Ova knjiga sastoji se od poruka koje je u prosincu 1962. godinedao brat Witness Lee u Los Angelesu, California.

PRVO POGLAVLJE

SVEOBUHVATNI KRIST UVOD

Biblijski stihovi: Post 1:1, 2, 9-12, 26, 27, 29; 7:17; 8:1, 13, 22;12:1, 7; Izl 3:8; 6:8; Ez 20:40-42; 1 Kor 1:30; Kol 2:6, 7, 16, 17;3:11; Ef 2:12; Gal 5:4

U ovoj seriji poruka elimo vidjeti neto od kanaanske zemlje,koja je slika sveobuhvatnog Krista. Takoer elimo vidjeti dasu Hram i Grad izgraeni u toj zemlji slike Kristove punine, kojaje Njegovo Tijelo, Crkva. Dakle, ono to emo razmatrati je sveo-buhvatni Krist, iz kojega i na kojemu je izgraena Kristovapunina, to jest Crkva. Dobro upamtite da to nije samo Krist iCrkva, ve sveobuhvatni Krist i Kristova punina koja je NjegovoTijelo, odnosno Crkva.

KRIST JE STVARNOST SVEGA

Prije svega zamolio bih vas da shvatite da prema SvetomePismu sve fizike stvari, sve materijalne stvari, koje vidimo, doti-emo i uivamo, nisu prave stvari. One su samo sjena, slika onihpravih. Dan za danom mi stupamo u doticaj s toliko mnogo mate-rijalnih objekata: jedemo hranu, pijemo vodu, odijevamo se; ivimou svojim domovima i vozimo se u svojim automobilima. Zamoliobih vas da shvatite i dobro zapamtite da sve ove stvari nisu prave.One su samo sjene, slike. Hrana koju jedemo svaki dan nije pravahrana, ona je samo sjena prave hrane. Voda koju pijemo nijestvarna voda. Svjetlo pred naim oima nije pravo svjetlo, ono jesjena koja upuuje na neto drugo.

to su onda prave stvari? Brao i sestre, elim vam po milostiBojoj u istini rei da prave stvari nisu nita drugo do sm Krist.Krist je naa stvarna hrana. Krist je naa stvarna voda. Krist jestvarno svjetlo. Krist je za nas stvarnost svega. ak na fiziki

ivot nije pravi ivot, on je samo sjena koja upuuje na Krista.Krist je na stvarni ivot. Ako nema Krista, onda nema ni ivot.Rei e: iv sam; imam ivot u svom tijelu! Meutim, morashvatiti da to nije stvarni ivot. To je tek sjena koja upuuje nasamoga Krista, koji je stvarni ivot.

Dok dan za danom ivim u svojoj kui, imam realizaciju iosjeaj da to nije moje stvarno prebivalite. Jednoga dana rekaosam Gospodinu: Gospodine, ovo nije moje prebivalite; to nijemoje stvarno prebivalite; to je nita. Gospodine, Ti si moje prebi-valite. Da, On je nae stvarno prebivalite.

Sada bih vam htio postaviti pitanje. Ovo vam vjerojatnonikada nije palo na pamet. Moe vam biti poprilino jasno da jeKrist vaa hrana, da je Krist vaa iva voda, da je Krist vaesvjetlo i da je Krist va ivot. Meutim, dajte da vas pitam, jeste liikada pomislili da je Krist sama zemlja na kojoj ivite? Krist jezemlja. Moete se osjeati da dan za danom ivite na ovoj Zemlji,na odreenom komadiu zemlje, no morate shvatiti da ova Zemljanije vaa prava zemlja. ak ova Zemlja nije nita drugo negolisjena koja upuuje na Krista. Krist je naa stvarna zemlja. Hranaje sjena, voda je sjena, svjetlo je sjena, na ivot je sjena i zemljaje takoer sjena. Krist je naa prava zemlja. Moram vam rei dasam kranin vie od trideset godina, meutim, nikad do prijenekoliko godina, nisam imao misao da je Krist moja zemlja. Znaosam da je Krist moj ivot, moje svjetlo, moja hrana i moje sve, alinisam znao da je On moja zemlja.

U posljednjih nekoliko godina Gospodin mi je bio milostiv daGa iskusim sve vie i vie. Prije nego to mi je Gospodin pokazaoda je On naa zemlja, pokazao mi je da je On nae prebivalite.Vie od dvadeset godina, dan za danom, itao sam Sveto Pismo ada nisam primijetio da je Gospodin nae prebivalite. Onda, jed-noga dana vidio sam neto u devedesetom psalmu. U prvom stihuMojsije ree: Jahve ti nam bijae okrilje [prebivalite] od koljenado koljena. O, toga dana Gospodin je otvorio moje oi i mogaosam vidjeti da je On moje prebivalite. Od toga dana poznavao samGospodina kao neto vie. No, nakon dvije ili tri godine Gospodinje ak jo vie otvorio moje oi. Vidio sam da Gospodin nije samomoje prebivalite, nego da je On i moja zemlja. Gospodin je moja

8 SVEOBUHVATNI KRIST

zemlja! O, od tada, Gospodin mi je pokazao mnoge stvari u Pismu.Otad sam poeo shvaati zato je Gospodin u Starom Zavjetuuvijek upuivao na komad zemlje. Gospodin je pozvao Abrahama,govorei mu da e ga dovesti u odreenu zemlju. To je bila kana-anska zemlja. Provjerite koliko puta je Gospodin od poglavlja 12u Postanku pa do kraja Staroga Zavjeta uvijek iznova naglasiozemlju. Zemljazemljazemlja koju sam obeao tvojim ocima.Zemlja koju sam obeao Abrahamu; zemlja koju sam obeaoIzaku; zemlja koju sam obeao Jakovu; zemlja koju sam obeaotebi. Dovest u te u zemlju. Uvijek se spominje zemlja, zemlja izemlja.

SREDITE BOJEG VJENOG PLANA

Sredite Staroga Zavjeta je Hram koji se nalazio unutar Grada.Taj Hram unutar Grada bio je sagraen na komadu zemlje, a tajkomad zemlje s Hramom i s Gradom koji su na njemu sagraenismo su sredite Staroga Zavjeta. To je sm centar Bojegnauma. U Bojem je naumu komad te zemlje s njenim Hramom iGradom.

Ako poznajemo Sveto Pismo i prosvijetljeni smo od Boga,shvatit emo da je sredite Bojeg vjenog plana, govorei u pre-nesenom znaenju, zemlja s njenim Hramom i Gradom. StariZavjet, od prvog poglavlja Knjige Postanka, uvijek kao srediteuzima zemlju te uvijek spominje neto to se odnosi na zemlju.

Pogledajmo prvo poglavlje Knjige Postanka. Moda si tolikoupoznat s tim poglavljem da ga zna napamet. Meutim, jednastvar ti moe biti skrivena. U prvom poglavlju Knjige Postankanalazi se neto jako vano a skriveno je ispod povrine. To jezemlja. Molim te promisli. Koja je svrha i cilj Bojeg stvaranjaprema zapisu u prvom poglavlju Knjige Postanka? To nije nitadrugo nego obnova zemlje. Bog je elio obnoviti zemlju i na njojneto uiniti. U poetku stvori Bog nebo i zemlju. to je bilo sazemljom? Na zemlji je bio kaos. Ona je bila pusta i prazna, bila jepokrivena i pokopana pod dubokim vodama. Bog je doao netouiniti; poeo je obnavljati zemlju. Rastavio je svjetlost od tame inainio je svod posred voda da dijeli vode od voda. Potom jeskupio vode na jedno mjesto da se pokae kopno. To se zbilo trei

SVEOBUHVATNI KRIST UVOD 9

dan. Gospodin Isus je trei dan iziao iz dubina smrti. Dakle,uvia li? To je slika. Trei dan Bog je skupio vode na jednomjesto i omoguio da se pokae kopno koje je izalo iz voda smrti.Kroz ovu sliku moe shvatiti to je zemlja. Zemlja ili kopno jeslika Krista.

to se dogodilo nakon to je zemlja izila iz vod? O, u posto-janje je dolo mnogo vrsta razliitih ivota trava, biljke kojeproduciraju sjeme te stabla koja rode plodovima to u sebi nosesvoje sjeme. Vjerujem da sada vidite sliku. Nakon Kristova uskrs-nua, nakon to je Gospodin izveden iz smrti, On je produciraoobilan ivot. Da, On je bio pun produciranja ivota. Onda je naovoj zemlji, koja je bila puna ivota, stvorio ovjeka na Svoju slikui na Svoju priliku; tomu ovjeku predao je Svoj autoritet. Nakonto je Gospodin iziao iz smrti, producirao je ivot izobilja, a usreditu te punine ivota stvoren je ovjek koji je bio Boji pred-stavnik, stvoren na sliku Boju, Bogu slian. Tom ovjeku predanje i Boji autoritet. Sve ovo zbilo se u Kristu kao komadu zemlje.

Sada znate to je miljeno pod zemljom. Zemlja je samo slikaKrista koji je nae sve. Sve to je Bog pripremio za ljudsku vrstukoncentrirano je na zemlji. ovjek je stvoren da ivi na zemljikako bi uivao sve ono to je Bog za njega providio. Sve stvari kojese odnose na ovjeka koncentrirane su na zemlji, koja je slikaKrista. Sve stvari koje je Bog pripremio za nas koncentrirane su uKristu.

Kasnije emo vidjeti kako je Bog doveo Svoj narod u obeanuzemlju te kako je taj narod tamo ostao uivajui sva njena bogat-stva. Rezultat je bio taj da je u postojanje doao Hram i Grad. Gradi Hram rezultat su uivanja zemlje. to su Grad i Hram? Grad jesredite Bojeg autoriteta, Bojeg kraljevstva, a Hram je srediteBoje kue, Bojeg Prebivalita. Kraljevstvo Boje i kua Bojarezultat su uivanja zemlje. Kad narod Boji uiva tu zemlju doodreene mjere, neto dolazi u postojanje Boji autoritet i Bojaprisutnost. Drugim rijeima, kraljevstvo Boje i kua Boja. Akozaposjednemo Krista kao komad zemlje i uivamo sva Njegovabogatstva, nakon odreenog perioda neto e doi u postojanje Crkva, s Bojim kraljevstvom, Hram u Gradu.

Sada sve ove stvari moete primijeniti na spise Staroga i


Novoga Zavjeta. U principu, sve ono to je zapisano u Starom Zav-jetu isto je kao i ono to je zapisano u Novom Zavjetu; nemarazlike. Boja nakana, koja je otkrivena u Starom i Novom Zav-jetu, je da Krist treba biti naa zemlja. Mi imamo zemlju na kojojmoemo uivati sva Kristova bogatstva. Bog nam je dao tu zemlju.Nakon odreene mjere uitka Njegovih bogatstava neto e doi upostojanje kraljevstvo Boje i kua Boja, Crkva s Bojim kra-ljevstvom. To je sredinja misao Bojeg vjenog plana.

BITKA ZA ZEMLJU

Ako paljivo itate Sveto Pismo vidjet ete pravu bitku i oz-biljnu aktivnost koja neprestano traje na zemlji. Sotona, Bojineprijatelj, uinio je sve to je mogao i jo uvijek ini sve to moekako bi sprijeio narod Boji od uivanja ovog komada zemlje. One uiniti to god moe da upropasti uitak Krista kao zemlje.itajte Sveto Pismo! Nedugo nakon to je Bog stvorio nebo i zemljus namjerom da zemlju d na uivanje ljudskoj vrsti, Sotona jeuinio neto da Ga u tome sprijei. Zbog Sotonine pobune Bogje morao osuditi svemir, a poradi toga suda zemlja je bila poko-pana pod dubokim vodama. To je za neko vrijeme sprijeilo Bojiplan. Onda je Bog iznova doao da neto uini, i kao to smo vevidjeli, obnovio je zemlju skupljajui vode na jedno mjesto kako bise pokazalo kopno. Na toj obnovljenoj zemlji u postojanje je doloobilje ivota. Najzad je u postojanje doao ivot stvoren na Bojusliku kojem je predan Boji autoritet. Meutim, znamo da jeubrzo nakon toga neprijatelj ponovno postao aktivan. Zaveo jeovjeka i stavio Boga u poziciju gdje je sud nad zemljom iznovapostao imperativ. Obnovljena zemlja jo je jednom bila potopljenapod dubokim vodama: doao je potop i prekrio itavu zemlju.Figurativno govorei, ovjek je bio odvojen od uitka zemlje,koja je Krist. Sjeate li se izraza iz poslanice Efeanima: bezKrista (Ef 2:12)? Svi oni ljudi koji su bili pod sudom potopa bilisu slika ljudi koji su odvojeni od Krista. Biti odvojen od zemlje,figurativno govorei, znai biti odvojen od Krista. Meutim, krozotkupljenje arke, Noa i njegova obitelj stekli su pravo da zapos-jednu zemlju i uivaju sva njena bogatstva. Arka ih je dovelanazad u uivanje zemlje. Potop je odvojio ljude od zemlje, no arka


je ljude vratila nazad na zemlju. Jo jednom ovjek je zaposjeozemlju i uivao sva njena bogatstva. Meutim, neprijatelj je ubrzouinio jo neto vie kako bi upropastio uivanje zemlje. Zato jeBog, iz rase koja se pobunila protiv Boga, pozvao jednoga ovjeka,Abrahama, rekavi mu da e ga odvesti u odreenu zemlju. Sadamoete uvidjeti da je Boje djelo uvijek usmjereno na to da obnovizemlju. Neprijateljevo djelo je da to uvijek frustrira, kvari, spre-ava, inei neto ime zemlju dovodi u kaos. Gospodin je zatimjo jednom doveo Svoga izabranika do zemlje. No nakon toga,dobro se sjeate, nije prolo puno vremena, a taj izabranik jepostepeno napustio obeanu zemlju otiavi u Egipat. Da, Gospo-din ga je jo jednom doveo nazad na obeani komad zemlje. Potomsu svi njegovi sinovi, narod izraelski, napustili svoju zemlju i otilidolje u Egipat. Onda je, nakon dugog perioda, Gospodin jojednom doveo sav narod iz Egipta na komad te obeane zemlje.Nakon odreenog perioda neprijatelj je doveo Kaldejce, vojsku izBabilona, da unite zemlju i njene ljude odvedu u suanjstvo.Gospodin ih je nakon sedamdeset godina opet doveo nazad na tajkomad zemlje. Kaem vam, ovo je povijest Staroga Zavjeta. Kolikoputa je Gospodin obnavljao tu zemlju? Najmanje pet ili est puta.Gospodin ju je stvorio, no neprijatelj ju je unitavao. Gospodin jedoao da je obnovi, a neprijatelj je uvijek napao s neim drugim.Gospodin ju je opet doao obnoviti, meutim, neprijatelj je iznovareagirao. O, ovdje je borba! Vidite li to? Ovdje je bitka!

Zamolio bih vas da promislite o svrsi svih bitaka zapisanih uStarome Zavjetu. S kojom svrhom su one voene? Morate vidjetida su sve one bile fokusirane na zemlju. Neprijatelj je dolazionapasti zemlju kako bi je zaposjeo. Onda se Bog pokrenuo i borioza Svoje ljude i obnavljao je zemlju. Sve bitke u Starome Zavjetuvoene su oko tog komada zemlje.

MJERA NAEGA ISKUSTVA KRISTA

to je taj komad zemlje? Nikada nemojte zaboraviti, ta zemljaje sveobuhvatni Krist. Ne samo Krist, ve sveobuhvatni Krist.Kad bih te upitao: Ima li Krista? Ti bi odgovorio: O, slavaGospodinu, imam Ga; ja imam Krista! No, to kad bih te upitao:


Kakvog Krista ima? Bojim se da u svom iskustvu ima samomalo Krista, taj Krist je siromaan, On nije sveobuhvatni Krist.

Dajte da vam ispriam priu, stvarnu priu. Nedugo nakonto sam bio spaen prouavao sam Sveto Pismo. Nauio sam daje pashalno janje slika Krista. O, kad sam to nauio, kako samslavio Gospodina! Uzviknuo sam: Gospodine, slavim Te, Ti sijanje; Ti si janje za mene! No ja bih vas zamolio da usporeditejanje sa zemljom. Kakvu vrstu usporedbe moete uiniti izmeumaloga janjeta i velike zemlje? to je janje? Morate rei da je onoKrist. Meutim, ja vam kaem da je to mali Krist. To nije bioBoji cilj za Njegov narod. Bog im nikada nije rekao: U redu, dokgod imate janje to je dovoljno. Ne. Bog im je zapravo rekao da jerazlog zbog kojeg im je dao janje taj da ih uvede u obeanuzemlju. On im je dao janje koje ih je odvelo u zemlju. Pasha je bilaza zemlju.

Ima li Krista? Da, ti ima Krista. Ali kakvu vrstu Kristaima, janje ili zemlju? Sav izraelski narod jeo je janje na danPashe u Egiptu, meutim, ao mi je da tako moram rei, tek neko-liko ulo ih je u obeanu zemlju. Vrlo malo je bilo onih koji suzaposjeli taj komad zemlje.

Nakon to sam bio spaen dvije ili tri godine, nauio sam da jemna koju su djeca Izraelova uivala u pustinji takoer bila slikaKrista. Bio sam tako radostan. Rekao sam: Gospodine, Ti si mojahrana; Ti nisi samo moje janje, Ti si i moja svakodnevna mna.No, htio bih vas upitati je li mna Boji naum, Boji konanicilj? Je li Bog oslobodio svoj narod iz Egipta da uivaju manu upustinji? Ne! Njegov naum i cilj je zemlja. Uiva li Krista kaozemlju? Sumnjam, usuujem se rei da ak i ti u to sumnja. Timoe rei da uiva janje kao svoju Pashu i Gospodina kao svojusvakodnevnu manu, meutim, vrlo je malo onih koji uistinuuivaju sveobuhvatnoga Krista kao zemlju.

Rije nam u Koloanima u drugom poglavlju kae da smo mi uNjemu ukorijenjeni. Sada bih vas zamolio da razmislite: Ako smomi ukorijenjeni u Kristu, to je onda Krist nama? Da, Krist jezemlja; Krist je tlo. Biljka ili stablo ukorijenjeni su u tlu, u zemlji.Isto tako, mi smo ukorijenjeni u Kristu. Bojim se da nikada nistepomislili da je sm Krist vae tlo, vaa zemlja. Ti si mala biljka


ukorijenjena u tu zemlju, koja je sm Krist. Moram priznatida prije pet ili est godina nikada nisam imao ovakvu misao.itao sam Sveto Pismo i proveo mnogo vremena u Poslanici Kolo-anima. itao sam je uvijek iznova i iznova, no nikada nisam primioovo svjetlo. Nikada nisam znao da je Krist tlo, moja zemlja. Mojeoi su se otvorile tek u posljednjih nekoliko godina.

Duboko osjeam da je veina djece Gospodnje jo uvijek uEgiptu. Oni su iskusili samo Pashu; pojeli su Gospodina samo kaojanje. Spaeni su po tom janjetu, ali jo uvijek nisu osloboeni odovoga svijeta. Da, neki su izali iz Egipta, neki su osloboeniod svijeta, ali oni jo uvijek lutaju po pustinji. Oni malo vieuivaju Krista; oni Ga uivaju kao svoju svakodnevnu manu. Onise mogu pohvaliti da uivaju Krista kao svoju hranu i da su jakozadovoljni. No, brao i sestre, je li to dovoljno? Mislim da smojako sretni kad sretnemo one koji uivaju Krista kao svoju svojusvakodnevnu manu. Tada kaemo: Slava Gospodinu, tu su nekabraa i sestre koja uistinu uivaju Gospodina kao svoju svakod-nevnu manu! Meutim, moramo shvatiti da je to jako daleko odBojeg nauma. Boji naum nije da mi samo malo uivamo Krista,nego da On nama treba biti Onaj koji je sveobuhvatan. Pogle-dajmo ovaj stih: Kako ste primili Gospodina Krista Isusa, takonastavite u njemu ivjeti [grki: hodati] (Kol 2:6). On je sfera,podruje u kojem mi moemo hodati. On nije samo hrana ili voda,ve podruje, zemlja u kojoj moemo hodati. Mi moramo hodati uNjemu. On je naa zemlja, On je nae tlo, On je nae kraljevstvo.Hodaj u Njemu.

Vjerujem da je ova slika sasvim jasna. U Egiptu je bilo janje, upustinji je bila mna, a ispred izraelskoga naroda nalazila sekanaanska zemlja. To je cilj; ta zemlja je Boji cilj. Mi moramo uiu nju. Ona je naa batina. To je sveobuhvatni Boji dar nama.Mi je moramo zauzeti. Ona je naa, no mi je moramo uivati.

U ovim danima mnogo smo govorili o Crkvi i o izraaju Kris-tova Tijela. Meutim, i vi i ja moramo shvatiti da ukoliko nismosposobni zaposjesti Krista kao Onoga koji je sveobuhvatan i akoGa ne moemo iskusiti, onda nikada ne moemo imati stvarnostCrkve. I vi i ja moramo shvatiti da smo mi ukorijenjeni u Kristupoput biljke koja je ukorijenjena u tlu. Mi moramo zaposjesti


Krista kao Onoga koji je nae sve, ne samo u rijeima ili u dok-trini, ve u praktinoj stvarnosti. Moramo shvatiti da upravo kaoto je tlo sve biljci, tako je i Krist sve nama. To moramo realiziratido te mjere da moemo iskusiti Krista. Ti i ja ve smo ukorije-njeni, ali mi ne uviamo injenicu, mi ne uzimamo tu injenicukao stvarnost. Poslanica Koloanima nam kae da nakon to smou Njemu vrsto ukorijenjeni, tada smo u Njemu naziivani s osta-lima. Ako nemamo iskustva toga da smo ukorijenjeni u Kristu,kako se moemo naziivati s ostalima? To je razlog zbog kojeg jeizgradnja Crkve meu narodom Bojim gotovo na nuli. Kako su uobeanoj zemlji mogli biti Hram i Grad, kad je narod izraelski jouvijek lutao pustinjom? Budui da oni nisu zaposjeli zemlju, to jebilo nemogue. Kako moe postojati prava izgradnja Crkve? Kakomoe postojati pravi izraaj Tijela Kristova? To se moe dogoditisamo onda kad realiziramo i iskusimo Krista kao nae sve. Braoi sestre, neka nam Gospodin otvori oi.

NEKI PRAKTINI PRIMJERI

Dan za danom mi izgovaramo mnoge rijei. No, shvaamo li dabi sve nae rijei trebale biti Krist? Govori li Krista? Uzima liKrista kao svoje rijei? Ako to ne ini, onda govori gluposti.Moda se pita to pod time mislim. Mislim na ovo: Ako si primiosvjetlo da vidi kako je u Bojem umu sve Krist, Duh Sveti e tevoditi do te toke gdje e shvatiti da ak i rijei koje dan zadanom izgovara moraju biti Krist. Prihvatit e djelo kria nasvojim ustima i u svojim rijeima. Bit e obnovljen u svomgovoru. Bit e obnovljen u svom jeziku. Iskusit e Krista do temjere da e rei: Gospodine, ako ono to u rei nije od Tebe,tada to neu rei. Primjenjujem kri na svoja usta. Primjenjujemkri na svoj govor, tako da kroz Tebe mogu biti obnovljen u svojimrijeima.

Dajte da vam dam jo nekoliko primjera kako bi trebali reali-zirati Krista kao Onoga koji je nae sve. Kad god idemo jesti, istogtrena bi u sebi trebali registrirati da je Krist naa stvarna hrana.Mi moramo rei: Gospodine, to nije moja prava hrana; Ti sihrana po kojoj ivim. ovjek istinski ne ivi po ovoj hrani, ve posamome Tebi. Gospodine, provest u vie vremena uzimajui Tebe


nego jedei ovu hranu. Kad se odlazimo odmoriti moramo rei:

Gospodine Ti si moj odmor; Ti si moj pravi poinak! to god sespremali uiniti, to god se spremamo uivati ili iskusiti, moramoshvatiti da je sm Krist upravo ta stvar.

Sestre, vi ste one koje uvijek idete u kupovinu. Jeste li ikadpomislile da je Krist sama stvar koju idete kupiti? Vjerujem davas je vrlo malo imalo tu misao. Moda ste ule propovijed o tomekako je Krist nae sve, pjevale ste Haleluja na sastanku, noodmah nakon sastanka sve ste zaboravile. Ako ste od Gospodinaprimile istinsko svjetlo, Duh Sveti e vam dan za danom, korak pokorak, ukazivati na Krista na praktian nain. On e vam poka-zati da to god odlazite kupiti mora biti sjena Krista. Tada neetehtjeti platiti cijenu ni za to, to je izvan Krista. Rei ete: elimosvojiti Krista; elim imati vie od Krista. Krista moete primi-jeniti na sve.

Mladii i djevojke, kad odlazite na studij moete rei: Gospo-dine, Ti si moja knjiga. Ja elim itati Tebe; ja u mnogo vieprouavati Tebe negoli ove knjige. elim te primijeniti upravo uovom trenutku dok itam.

Pokuajte se ovako vjebati dan za danom. Zauzmite Kristakao zemlju; uzmite Ga kao Onoga koji je vae sve ne samo kaohranu, ne samo kao svjetlost, ne samo kao svoje prebivalite,ve kao sveobuhvatnu zemlju. Morate shvatiti da je Krist Onajkoji je za vas sveobuhvatan. Morate prakticirati da iskusite iprimijenite Krista u svemu. Onda e vjerujem neto proizii izvas; to neto bit e izgradnja Crkve u Bojem kraljevstvu, izgradnjaHrama u Gradu. To je Boji naum.


DRUGO POGLAVLJE

DOBROTA ZEMLJE NJENA PROSTRANOST

Biblijski stihovi: Pnz 12:9; Heb 4:8, 9, 11; Ef 3:17, 18; Fil 3:7, 8,10, 12-14; Izl 3:8; Pnz 4:25

Vidjeli smo da je zemlja s njenim Hramom i Gradom srediteBojeg plana. Ono to je Bog planirao uiniti na ovoj zemlji bilo jeda osvoji taj dio zemlje na kojoj su sagraeni Hram i Grad. Hramje sredite Boje prisutnosti, a Grad je sredite Bojeg autoriteta.Boja prisutnost i Boji autoritet mogli su se ostvariti samo krozHram i Grad koji su sagraeni na tom komadu zemlje. Moramvas zamoliti da sve vie i vie razmotrite cjelokupan zapis Sta-roga Zavjeta. Cjelokupni Stari Zavjet obrauje taj dio zemlje snjenim Hramom i Gradom.

SVEOBUHVATNA SLIKA KRISTA

Ve smo vidjeli da je ta zemlja potpuna slika, sveobuhvatnaslika Krista. Znamo da u Starom Zavjetu postoje mnoge slike.Znamo da je pashalno janje slika Krista. Isto tako znamo da je imna slika Krista. Prebivalite sa svim svojim namjetajem,posuem i razliitim rtvama takoer je slika Krista. Meutim, javas ovdje elim dojmiti s tim da bez ovog dijela zemlje nema sveo-buhvatne slike Krista. Pashalno janje nije sveobuhvatna slika,niti se na tu sliku odnosi mna, niti Prebivalite sa svim stva-rima koje su s njim povezane. Od Gospodina su bile odreenemnoge vrste rtava, meutim, one su samo slikovito prikazivalerazliite aspekte Krista. Samo je kanaanska zemlja potpunaslika, ona je potpuna slika sveobuhvatnoga Krista. Mi smo sviprihvatili Krista kao naega Otkupitelja. To je doista predivno!No, moramo shvatiti da Krist kao Otkupitelj nije Onaj koji jesveobuhvatan. U Svetome Pismu nam je reeno da je Krist sve i

da je u svima, da je On sveobuhvatan. Sve je u Njemu i On je usvemu. U Starom Zavjetu, izuzev kanaanske zemlje, nema nitijedne slike koja bi Ga prikazala kao takvog.

to podrazumijevamo pod izrazom sveobuhvatan? Reenonam je da je Krist svjetlo, ali to nije neto sveobuhvatno.Reeno nam je da je Krist na ivot, to takoer nije neto sveo-buhvatno. Reeno nam je da je Krist hrana i iva voda, no ni ovaobiljeja Ga ne ine Onim koji je sveobuhvatan. Krist je sve i usvima. Krist nije samo svjetlo, ivot, hrana i iva voda, On je naesve. to god treba, s im god stupa u doticaj, to god postie, togod uiva, to god iskustveno doivljava sve ovo mora bitiKrist. Krist je Onaj koji je za nas sveobuhvatan.

Mi ne govorimo doktrinalno, nego vrlo praktino. Kad godneto uini, kad god neto uiva, kad god neto upotrebljava,istog trena mora primijeniti Krista. Na primjer, sjedi na stolici.Shvaa li da to nije prava stolica? To je samo sjena, slika kojaupuuje na Krista. Krist je prava stolica. Ako nema Krista, toznai da u itavom svom ivotu nikada nisi imao stolicu. Za tebenema poinka. Ti nema nita na to bi se mogao osloniti. Ti imaneto lano, jer samo Krist je stvarnost.

Dopustite mi da vam kaem neto to vam moe zvuatiudno. Ponekad kad stavljam svoje naoale kaem: Gospodine, tonisu prave naoale; Ti si moje prave naoale. Bez Tebe ne mogunita vidjeti. Bez Tebe nemam vid. Krist je nae sve. Ako posje-duje Krista i nain na koji Ga moe iskusiti, onda ima sve. Akonema Krista i ne zna kako Ga primijeniti i iskusiti na takavpraktian nain, onda nema nita.

Kad se uspinje stepenicama shvaa li da je Krist prava ste-penica? Reeno ti je da je Krist put i da bez Njega nema puta.Dakle, kad hoda ili se vozi, tada mora rei: Gospodine, Ti simoj put. Bez Tebe nemam puta, nemam naina da uinim stvari,nemam puta kojim bi nastavio, nemam puta po kojem bi bioosoba. Krist je nae sve; stoga je On na put.

Mnogo puta u posljednjih nekoliko godina mojeg sluenjaGospodinu suoio sam se s problemima izmeu mua i ene.Mnogo puta braa su dola k meni i rekla: Brate Lee, moe li miljubazno rei bolji nain na koji da postupam sa svojom enom?


Moj odgovor je uvijek: Brate ne postoji bolji nain. Bolji nain jesm Krist. Rekao bih da je najbolji nain sm Krist. Gotovo svakiput kad odgovorim na ovakav nain, ljudi me ne razumiju. Uvijekme pitaju: to pod time misli? Ja im onda kaem: Brate,mislim da je Krist najbolji nain za tebe u odnosu s tvojom dra-gom enom. Ponekad vre na mene pritisak da im do svakogpojedinog detalja kaem kako da ive, kako da se zblie te kakoda postupaju sa svojim enama. Onda im kaem: Brate, jasnosam ti rekao, Krist je najbolji nain po kojem moe postupati sasvojom enom. To je vrlo jednostavno. Zaboravi na sve. Samo priiGospodinu u svom duhu kako bi ostvario osoban kontakt s Njim.Prii i reci mu: Gospodine, Ti si moj ivot, Ti si moj put, Ti simoje sve. Stoga iznova dolazim k Tebi da te uzmem kao svoje sve.Uzimam Te kao svoj nain po kojem trebam postupati sa svojomenom. Budi siguran da e tada znati kako postupati s njom. Jati ne mogu rei to ti je initi, no sm Gospodin bit e tvoj nain.Vjeruj mi.

Osobito sestre vole ulaziti u detalje svojih branih problema.One kau: O, brate, molim te daj mi malo vremena. Budi strpljivsa mnom. Daj da ti ispriam cijelu priu. Ja im kaem: Sestro,imam strpljenja, spreman sam sasluati te. No kaem ti da je tobeskorisno. to vie e govoriti, to vie e mi rei o ovome ilionome, to vie e upasti u nevolje. Budi jednostavna. Samoklekni i iz svog duha reci neto Gospodinu. Nemoj to dijeliti samnom. To ne znai da te ne elim sasluati, ali ne mogu ti datinijedan bolji put izuzev samoga Krista. Jo jednom mora kon-taktirati Krista. Mnoga braa i sestre najzad su se uvjerila da tofunkcionira i upoznali su neto vie od Krista na praktian nain.Doli su k meni i rekli su: Sada znam da je Krist za mene naj-bolji nain kako da postupam sa svojom enom; Krist je mojnajbolji nain kako da postupam sa svojim muem.

Vidi, ovo nije samo doktrina ili neka vrsta uenja. To moraiskusiti. Mora primijeniti Krista na svoj svakodnevni ivot.

Narod izraelski uivao je etrdeset godina dan za danompashalno janje a potom i manu, ali nikada nisu bili potpuno zado-voljeni. Oni su primijenili samo malo Krista; oni su iskusili samomalu porciju Krista. Tek kad su uli u kanaansku zemlju, tek

DOBROTA ZEMLJE NJENA PROSTRANOST 19

tada im je Krist postao sve i bili su u potpunosti zadovoljeni. Kadsu uli u zemlju, ono to su jeli dolo je iz zemlje, ono to su pilidolo je iz zemlje njihovo cjelokupno ivljenje proizlazilo je izzemlje. Zemlja im je bila sve. Niti jedna druga slika u StaromZavjetu nije tako sveobuhvatna kao kanaanska zemlja.

POINAK ZA BOJI NAROD

Moramo shvatiti zato je Bog rekao da je ta zemlja bila poi-nak za Njegov narod. Poinak nije bilo janje. Poinak nije bilamna. Ali zemlja jest poinak. Narod izraelski uivao je pashalnojanje, meutim, oni nisu uli u poinak. Oni su dan za danometrdeset godina uivali manu, no jo uvijek nisu uli u poinak.Mi znamo to je poinak. Poinak je neto kompletno, neto pot-puno, neto savreno. Kad ima sve tad se uistinu moe odmoriti.Budui da pashalno janje nije bila savrena i kompletna porcijaza Boji narod, ono nije bilo poinak. Ono je u odreenom tre-nutku bilo dobro, ali nije bilo poinak. Mna je u odreenomaspektu takoer bila dobra, meutim, ona nije bila potpuna, savr-ena i kompletna porcija. Samo je zemlja bila poinak za Bojinarod, jer zemlja je bila ispunjenje, savrenstvo i punina. Uzemlji ima sve; zemlja e te zadovoljiti.

Pomou Poslanice Hebrejima 3 i 4 moemo zakljuiti da jezemlja, koja je bila poinak za narod izraelski, slika Krista. Kristje poinak, jer Krist je nae sve. Veina nas nije u poziciji da reali-zira Krista kao Onoga koji je sveobuhvatan. Mi Ga poznajemosamo kao svoga Spasitelja, kao svoga Otkupitelja, kao svoj ivot ikao svoj put. Tek nekolicina meu nama poznaje Krista kao naesve. Zemlja je cilj, zemlja je ono na to je Bog usredotoen, zemljaje Boji vjeni naum. Dok god nismo sposobni realizirati Kristakao zemlju, imamo nedostatak. Moramo vidjeti da postoji mnogovie od onoga to smo mi iskusili od Krista. Mi imamo samo maloiskustava Krista. To je ono to nas optereuje ovih dana. Vjeru-jemo da e Gospodin ovo obnoviti.

DOBROTA ZEMLJE

Mnogo puta u Starom Zavjetu taj dio zemlje nazvan je dobrazemlja. To je doista znaajno: Dovest u vas u dobru zemlju. Ako


na ovo ne obrati posebnu pozornost, mislit e da je to samouobiajena izjava. Mi uvijek kaemo da je neto dobro; to za naspostaje samo odreena potapalica kojom ne opisujemo nitaposebno. Meutim, kad Gospodin kae da je neto dobro, tada nato moramo obratiti pozornost. To nije neto svakidanje. A On toneprekidno ponavlja: dobra zemljadobra zemljadobra zemlja!Ona uistinu mora biti dobra!

to je dobrota te zemlje? Budui da je Gospodin rekao da je todobra zemlja, to je dakle njena dobrota? Veina nas u prolostinije ovomu poklanjala mnogo panje. Mi smo je samo smatralidobrom zemljom i tu smo stali, ne pitajui se koji je razlog zbogkojeg se ona naziva dobrom zemljom.

Poprilino je teko u potpunosti okarakterizirati dobrotu ovezemlje. Prije svega, istaknut u vam dosta neobinu definiciju.Vi ste je ve proitali. Izlazak 3:8 kae: Zato sam siao da gaizbavim iz aka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru iprostranu zemlju S prijevodom prostranu zemlju slae se igospodin J. N. Darby koji kae da je ovdje bolji prijevod prostranunego veliku. Ona je prije svega dobra u prostranosti.

Vi znate to je prostranost. No, moete li opisati prostranostove zemlje? Moete li nam rei veliinu ili prostranost Kristovu?Drugim rijeima, znate li koliko velik je Krist? Svatko od nas imaodreenu mjeru, no koja je mjera Kristova? Nju nam daje apostolPavao u Poslanici Efeanima u 3. poglavlju. Mjere Kristove suirina, duljina, visina i dubina. Moete li rei koliko iroka jeirina, koliko dugaka je duljina, koliko visoka je visina te kolikoduboka je dubina? Da se mene pita, ja bih rekao: Ne znam. Sve toje neogranieno. Kristova irina je irina svemira. Krist je irina,Krist je duljina, Krist je visina i Krist je dubina itavoga svemira.Ako svemir ima granicu, ta granica mora biti Krist. Nikada nemoe izmjeriti Kristove dimenzije. To je prvi element dobrotezemlje. Zemlja je dobra u nemjerljivoj Kristovoj mjeri.

PRIMJENA KRISTOVE PROSTRANOSTI

Sada bih vas upitao: Kako ovo moemo primijeniti? Moete liprimijeniti Kristove mjere? Moete li primijeniti irinu, duljinu,visinu i dubinu? Dopustite mi da to ilustriram. Jednoga dana k


meni je dola sestra i rekla: Brate, ti poznaje moju obitelj. Tizna da je na brat [njen mu] takva i takva osoba. Da, odvra-tio sam, znam, znam. I zna da imam petero djece te da je jojedno na putu to znai da u ih imati estero. Jo uvijek sammlada i bojim se da bi nakon estoga djeteta mogla imati jo viedjece. Brate, zabrinuta sam zbog takve situacije. Onda sam jeupitao: Sestro, zna li koliko velik je Krist? Ona je rekla: O,brate, to je udno pitanje. Nikada o tome nisam razmiljala. topod time misli? Onda sam je doveo do toga da shvati da je Kristkojeg je primila neogranieni Krist. Meutim, nije lako na prakti-an nain pomoi ljudima da shvate koliko velik je Krist. Brate,rekla je, znam da je Gospodin toliko velik; znam to jako dobro.Tada sam joj rekao: Sestro, poprilino mi je poznat tvoj problem izahvalan sam Gospodinu za sve to si uvijek iskusila. Reci mi,kako si se uspjela odrati, kako si opstala sve ove godine? O,odvratila je, to je Gospodin! Bez Gospodina nikad ne bi moglaproi kroz sve to. Potom sam joj rekao: Sestro, misli li da jeGospodin toliko ogranien? Ako ti je Gospodin mogao pomoi daproe kroz sve to sa svojom djecom i muem sve ove godine, nemoe li ti pomoi ako e imati jo jedno ili dvoje djece? Je liGospodin toliko malen, toliko skuen? Onda je shvatila. Brate,naravno, Gospodin je neogranien!, uzviknula je. Onda sam jojrekao: Dobro sestro! Dok god zna da je Gospodin neogranien toje dovoljno. Budi u miru i sav svoj teret predaj Njemu. UzmiGospodina kao svoju neogranienu pomo.

Drugi puta brat je doao k meni i rekao: Brate, moja ena jetakva i takva osoba. Bojim se da e s njom stvari postajati svegore i gore. Dosad sam to mogao podnositi, ali ako se neto drugodogodi, bojim se da e to biti previe za mene; doivjet u ivanislom. Sama ta pomisao je nepodnoljiva. Onda sam i njemuodgovorio na isti nain kao i onoj sestri. Brate, kako si bio sposo-ban sve to izdrati tijekom svih ovih godina? O, samo pomouKrista!, uzviknuo je. Onda sam mu rekao: Brate, misli li da jeGospodin ogranien do te mjere? Ako Ga eli iskusiti na veinain, ako bi elio iskusiti veega Krista, tada bi se morao suoitis jo gorom situacijom. O, uzviknuo je, to je upravo ono ega sebojim. Ve sad je dovoljno loe. Zamolio bih Gospodina da sve to


stane upravo sada! Dobro, rekao sam mu, ako je to dovoljno,onda Krista moe poznavati samo do ove mjere. Ako eli imatibogatije iskustvo Krista, onda mora biti spreman suoiti se danza danom s gorom situacijom.

O, brao, po svom iskustvu moete shvatiti veliinu, to jest neo-granienost Kristovu. Po svom iskustvu moete shvatiti Kristovuprostranost. Ona je neograniena. Krist je dobar u Svojoj neogra-nienosti.

RAZLIKA IZMEU NAE DOBROTE I KRISTOVE DOBROTE

Jednoga dana odreeni brat je doao k meni rekavi: Meni jejako teko shvatiti razliku izmeu naeg strpljenja i ljubavi iKristovog strpljenja i ljubavi. to je nae strpljenje, a to je Kris-tovo strpljenje? to je naa ljubav, a to je Kristova ljubav? Nijebilo lako odgovoriti. Brate, nastavio je, kako mogu znati volimli osobu svojom ljubavlju ili Kristovom ljubavlju? Razmotrio sammalo njegovo pitanje i potom mu rekao: Ako je ljubav kojom volidruge Kristova, onda je ona neograniena, ona se nikada ne moeiscrpsti. Ako je ljubav kojom ljubi druge tvoja vlastita, siguransam da e se iscrpsti; ona e kad-tad dosei granicu. Danas evoljeti odreenu osobu, voljet e je i sutra; voljet e je u ovimstvarima, voljet e je u onim stvarima. Voljet e je jedan dan,sljedei dan, i trei dan; voljet e je ovoga mjeseca, ove godine,i sljedee godine; meutim, siguran sam da e doi vrijeme kad jevie nee voljeti; tvoja ljubav e se iscrpsti.

Za ljudsku dobrotu postoji granica, no Kristova dobrota nemagranica. Ako tvoje strpljenje ima granicu, to strpljenje nije Krist.Ako si strpljiv s Kristovim strpljenjem, to vie e te se pogrenotretirati, to vie e biti strpljiv. Ova strpljivost se nikada ne moeiscrpsti. Krist je dobar u Svojoj neogranienosti; Krist je dobar uSvojoj prostranosti. S Njime nema granica ni promjena ni u emu.

Mislim da je veina nas iskusila ili vidjela probleme izmeumua i ene. Ponekad sam vidio mua koji je izgledao da tako jakovoli svoju enu. Uvijek mogu pretkazati da nakon pet godina ovajovjek nee voljeti svoju enu; njegova ljubav e se iscrpsti. Aliljubav Kristova se nikada ne moe iscrpiti. Ako ljubi svoju enuKristovom ljubavlju, ta ljubav bit e neograniena. Ako je ljubi


svojom vlastitom ljubavlju, budi siguran, to je vie voli danas,to vie e je mrziti sutra. Slava Gospodinu, mi moemo voljetidruge Kristovom ljubavlju. Mi moemo rei: Gospodine, to nijemoja ljubav, ve Tvoja ljubav, a Tvoja ljubav si sm Ti. Ja volimdruge kroz Tebe. Dimenzije ljubavi kojom ljubim druge su irina,duljina, visina i dubina Kristova.

Taj komad zemlje je dobar. Dobar je u svojoj prostranosti. ZaKrista ne postoje granice. O, brao, ne volim mnogo govoriti o sebi,ali mogu posvjedoiti da je Krist kojeg mi moemo iskusiti neo-granien. Tijekom posljednjih trideset godina stvari koje su mezadesile uvijek su se poveavale. Breme Gospodnjeg djela, crkve isuradnici uvijek su se poveavali. Problemi se nisu nikada sma-njivali. Bremena, nevolje, problemi i potekoe umnaali su se izdana u dan. Meutim, slava Gospodinu, kroz umnaanje tereta,sve vie i vie sam iskusio Krista. Shvatio sam da je Krist bez ika-kave vrste ogranienja. Nikada nas ne moe zadesiti problem kojije vei od Krista. Nikada nas ne moe zadesiti situacija koju Onne bi mogao pokriti.

Imam maramicu koja je velika samo ovoliko vjerojatnodvanaest centimetara s dvanaest centimetara. Ona moe pokritisamo onoliko koliko je velika. Ona nikada ne moe pokriti itavusobu; za to nije dovoljno velika. Morate ipak shvatiti da je Kristkao komad odjee koji je nemjerljiv. Ne moete rei koliko je irokili dugaak. On nema granica. On moe pokriti bilo to i sve. Bezobzira kako velik problem moe biti, Krist ga moe pokriti. Kristje dobar u Svojoj neogranienosti. Krist je dobar u Svojoj irini,duljini, visini i dubini. Krist je za nas tako prostrana zemlja kojumoemo iskusiti i uivati u svakoj situaciji.


TREE POGLAVLJE

DOBROTA ZEMLJE NJENA PREMO

Biblijski stihovi: Pnz 32:13; Ez 20:40-42; 34:13-15; 37:22; Dj2:32-33; Ef 2:6; Kol 3:1; Fil 3:10

Vidjeli smo da je zemlja dobra u svojoj prostranosti. Zbog togato je prostrana zato je i dobra. Sada moramo vidjeti neto vie odobroti zemlje. U Svetome Pismu reeno nam je da su u toj zemljivisoja: Povede ga po visojima zemlje (Pnz 32:13). Dakle ovazemlja je dobra u svojoj premoi.

USKRSLI I UZNESENI KRIST

Veina nas je svjesna da je kanaanska zemlja visoka zemlja.Ona je najmanje od 2000 do 4000 stopa iznad razine mora. To jezemlja planina. Knjiga Ponovljenog zakona i Knjiga Ezekielovasadre mnoge stihove koji nam kazuju da je izraelska zemljabrdovita i visoka.

to nam to slikovito govori o Kristu? Kako bismo mogli odgo-voriti na ovo pitanje, moramo pogledati na nau zemljopisnukartu. Na jednoj strani kanaanske zemlje nalazi se Veliko moreili Sredozemno more. Na drugoj strani nalazi se drugo more,Mrtvo more. Dakle, na obje strane zemlje smjetena su mora.Prema tipologiji Svetoga Pisma, mora predstavljaju smrt. Toznai da sve ono to je okruivalo Krista nije bilo nita drugo negosmrt! Meutim, iz te smrti neto je uskrslo. Krist je uskrsnuo odmrtvih! Dakle, visoka zemlja, zemlja koja lei na planinama, sim-bolizira uskrslog Krista, uznesenog Krista. Krist je uskrsnuo odmrtvih i uzaao je u nebesa. On je Onaj koji je uskrsnuo i uzaaou visine. On je visoka gora. Krist je visoka zemlja na goramaizraelskim. Izvan Njega i pored Njega ne nalazi se nita osimsmrti.

Kad je doao dan Pedesetnice Petar je ustao s jedanaestori-com. Promotrimo situaciju toga dana. Tamo je bio Petar, ribar,mali ovjek, drutveno nisko kotirajui i naizgled bezvrijedanovjek. Ali Onoga dana kad je ustao s jedanaestoricom da posvje-doi i objavi da je Krist uskrsnuo i uzaao u nebesa, taj maliovjek bio je u puno veoj poziciji nego najvii rang ljudi na ovojzemlji. Najvei i najuzvieniji na ovoj zemlji nije se mogao uspore-diti s Petrom i s onima koji su s njim stajali. Zato su oni bili takovisoko? Kako su ljudi poput njih mogli biti tako uzvieni? To jebilo zato to su u trenutku kad su ustali da govore o uzalomKristu oni sami bili u tom uzalom Kristu. Oni nisu bili ljudi naovoj zemlji; oni su bili ljudi u nebesima. itajui nekoliko prvihpoglavlja Djela apostolskih, shvatit ete da su Petar, Ivan i ostalis njima bili ljudi na planini, ljudi u nebesima. Oni su bili uzdig-nuti daleko iznad svega na ovoj zemlji. Veliki sveenik, ljudskikraljevi i vladari, svi oni bili su pod njihovim nogama. Oni su zboguznesenog Krista i zbog toga to su bili u tom uznesenom Kristupremaili najvii rang ljudi. Oni su hodali u Njemu. ivjeli su natoj visokoj gori, u toj visokoj zemlji.

O, brao i sestre, Krist nije samo prostran, On je i vii odsvega; On je transcendentan!

ISKUSTVO UZNESENOG KRISTA

Vjerujem da je veina nas iskusila Krista na ovaj nain. to jeto iskustvo? Dopustite mi da podijelim s vama neto o svomiskustvu.

Godine 1943. zbog Gospodnjeg djela, bio sam zatvoren odstrane japanske vojne policije. U to vrijeme japanska vojska oku-pirala je velik dio unutranje Kine, i grad u kojem sam radio bioje pod njihovom okupacijom. Tijekom moga zatoenitva, gotovosvakoga dana izvodili su me na ispitivanja, ujutro i poslije podne.Od 9.00 do 12.00 ujutro i od 14.30 do 18.00 poslije podne stajaosam pred njima. Ne moete ni zamisliti kako je to bila uasnasituacija. Nisam imao nikakve pomoi osim samoga Gospodina,i ni na koji nain nisam mogao dobiti pomo izuzev molitvom. Sta-vili su me u samicu jer su se bojali da bi moja rije moglabiti poslana van. Nisam imao nita drugo za raditi osim cijelo se


vrijeme moliti. Meutim, mogu posvjedoiti da to sam se viemolio, to vie sam se osjeao da sam u nebesima. Ja nisam bio uzatvoru; ja sam bio u nebesima. Kad me se izvelo na ispitivanjepred slubene osobe, osjeao sam se mnogo uzvienije nego oni. Janisam bio pod njima; ja sam bio iznad njih. Zato? Zato to sambio u uznesenom Kristu. Zatvor je za mene bio nita, ali Krist mije bio sve. O, brao i sestre, usred njihovih prijetnji ja sam ivio unebesima.

Nakon tri tjedna takvoga tretmana nisu na meni nali nikakvekrivnje. Njihova prosudba bila je da sam izuzetno praznovjernaosoba. Rekli su mi: Gospodine Lee, vi ste opsjednuti Bogom.Jedan dan izveli su me iz samice da me ismijavaju. Reci nam,zahtijevali su, to je vanije, Bog ili drava? Poznavao sam nji-hovu taktiku. Da sam rekao da je vanija drava ne bi me osudilikao praznovjernog ovjeka nego kao domoljuba. Htjeli su istraitijesam li domoljub ili ne, da li marim za dravu ili ne. Oklijevaosam. Oni su zahtijevali: Kai nam, brzo, brzo! to vie su onigovorili bre, bre, to vie sam ja oklijevao. Najzad sam imrekao: Za mene je prvi Bog. Oni su odvratili: Dobro, neka ti Bogdanas d tvoj kruh; mi ti vie neemo donositi hranu u eliju. Toje bila jo jedna vrsta prijetnje. Samo sam im se nasmijeio iotiao u svoju eliju.

Ubrzo nakon toga uhien je mladi Grk i stavljen u zatvor, avojna policija je ovako smatrala: budui da ovaj ovjek nije imaonikakvih kontakata niti rodbine u gradu, stoga nije u mogunostiprenijeti nita od mene van, zakljuili su da bi bili poprilinosigurno staviti nas u istu eliju. Kad je dolo vrijeme veere,japanski vojnik koji je distribuirao hranu doao je do elije. Nijegovorio kineski, no zatraio je moju pozornost, potom je ismijava-jui me nekoliko puta okrenuo svoj palac prema dolje. To jeznailo da mi on nee dati nita i da bi me Bog trebao nahraniti.Dao je nekoliko kriaka kruha mladome Grku, a mene je ostaviobez iega. Nakon to je otiao, mladi Grk je razgovarao sa mnomraspitujui se o mojoj situaciji; ispriao sam mu svoju priu. On jezatim rekao: O, Gospodine Lee, ja neu uzeti ovu hranu, pojediteje vi. Ali, odvratio sam, to je vaa porcija. On je rekao: Vi

DOBROTA ZEMLJE NJENA PREMO 27

patite zbog Krista. Zato ja ne bih imao udjela u vaoj patnji?Potom me je prisilio da uzmem kruha i popijem mlijeka.

Sljedei dan izveli su me iz elije da me opet ismijavaju. Je lite tvoj Bog opskrbio hranom? Da!, odgovorio sam. Nita nisumogli uiniti sa mnom. Smatrali su da sam samo praznovjernaosoba koja nije marila ni za to osim za Boga. Onda su rekli: Uredu, pozvat emo brijaa da ti skrati kosu i naruit emo za tebeneku dobru hranu iz restorana.

Shvaate li kakvo iskustvo je to bilo? To je bilo iskustvo uzne-senoga Krista. Mi smo u Onome koji je uznesen. Kad Njegaiskusimo, mi smo takoer uzneseni. Mi smo transcendentni; sve jepod naim nogama.

Nedugo nakon to sam puten iz zatvora, ozbiljno sam serazbolio od tuberkuloze. Bio sam vezan uz krevet est mjeseci itrebao sam apsolutni odmor. Nakon toga uslijedile su dvije i polgodine oporavka tijekom kojeg sam bio izuzetno ogranien uaktivnostima. Izvanjski govorei to su doista bili mrani dani. Ali,kaem vam, kad god sam se molio osjeao sam se kao da nisam ukrevetu nego u nebesima. Iako sam bio nasmrt bolestan, kad samse molio imao sam osjeaj da nisam u bolesti, ve daleko iznad njeu nebesima. Ne znate kakav sam uitak imao u Gospodinu u timdanima. Zatoenitvo i progonstvo, zatim siromatvo i bolest. Ali,slava Gospodinu, uzneseni Krist bio je moj put! TranscendentniKrist bio je moj put u nebesa.

Brao i sestre, kako mi moemo biti u nebesima? Samo takoto smo u Kristu. Krist je uzaao. Krist je sada visoka planina usvemiru. On je visoka zemlja. Vjerujem da veina vas sada razu-mije to znai iskusiti uznesenog Krista.

Kad sam bio mlad odluio sam se sluiti Gospodinu. Tako samMu zahvalan da me je pod svojim suverenim aranmanom staviozajedno s dva ili tri starija suradnika. Jedan od njih bio je bratWatchman Nee. Od njih sam primio mnogo pomoi. Jednoga danadok sam imao zajednitvo sa sestrom, koja je bila jedan od tihsuradnika, rekla mi je kako je iskusila neto od uskrsnua i uzne-senja Kristova. U to vrijeme, prije otprilike trideset godina, biosam mlad ovjek. Nisam shvaao to zajedniko s nama imajuuskrsnue i uznesenje Kristovo. Doktrinalno govorei, znao sam


sve o uskrsnuu i uznesenju, ali nisam iskustveno poznavao Kris-tovo uskrsnue i uznesenje. Ta sestra mi je rekla kako je ona imalamnogo iskustava Gospodnjeg uskrsnua i uznesenja. Rekla je:

Brate Lee, jednoga dana suoila sam se s nevoljom. Nije bilonikakvog razloga da se naem u takvoj nevolji, ali sve to se obru-ilo na mene. Otila sam Gospodinu, rekla je, i molila sam:Gospodine, koji je razlog za sve ovo? Gospodin je odgovorio: Daiskusi silu moga uskrsnua. Rekla mi je da je nauila neto osili Njegova uskrsnua. Pod tim pritiscima, pod tim nevoljama,tim potekoama, nauila je neto o monoj sili Kristova uskrs-nua. Nita je nije moglo deprimirati i savladati. to je vienevolja imala, to vie je bila osloboena. Onda mi je rekla da su jenakon nekog vremena zadesile jo vee nedae. Opet je otilaGospodinu upitavi Ga: Gospodine, to je ovo? Gospodin joj jeiznova dao odgovor: To je samo zato da bi mogla upoznati silumoga uskrsnua.

O, kad sam sluao njeno svjedoanstvo, osjeao sam se kao dasmo oboje u nebesima. Nije samo ona bila u nebesima, ve sam i jabio tamo s njom. To je iskustvo uznesenog Krista. Sve je tran-scendentno i pod naim je nogama. Nita nas ne moe deprimi-rati.

KAKO PRIMIJENITI UZNESENOGA KRISTA

Ponekad kae: O, tako sam deprimiran! Zna li to to znai?To znai da si pod vlau smrti. Kad god se osjea deprimirano uduhu ili u srcu, to znai da si pod prijetnjom smrti, nalazi se podsilom tame. Mora nauiti kako na svoju situaciju primijenitiKrista, uznesenoga Krista. Istog trena mora kontaktirati Krista.Mora rei: Ne slaem se biti deprimiran ni u jednoj situaciji. Jaimam uznesenoga Krista; ja sam u uznesenom Kristu. Mora torei Gospodinu; mora Ga kontaktirati. Kad Njega kontaktiraonda e biti uskrsnut i uznesen, jer Krist s kojim stupa u doticajje Onaj koji je uzaao u nebo. Kad Ga kontaktira, onda e bitina visokoj planini, a ne u nizinama. Bit e u visokoj zemljidaleko iznad razine mora. Problem je u tome to kad god si depri-miran zaboravi na Krista; zaboravi da posjeduje takvoga


Krista koji je uzaao daleko iznad svega. Ne primijeni Ga. Nedoe k Njemu. Ne kontaktira Ga.

Mnogo puta braa su dola k meni sa svojim umovima kojisu bili prepuni nevolja. Jednom je k meni doao brat u takvomstanju, i nakon to sam neko vrijeme priao s njim, rekao sam:

Brate, kleknimo i pomolimo se. Odgovorio je: Brate Lee, nemogu se moliti, moj um pun je briga. Bojim se da si ti ponekadba kao ovaj brat. Bilo je izuzetno teko dobiti ga na molitvu. Kadse suoi s takvim bratom uistinu ti je potrebna snaga. Ponekade on utjecati na tebe. Budui da on ne moe moliti, on e te tolikodeprimirati da i ti nee biti sposoban pomoliti se. Ti e ustati irei: Brate, to nam je initi? On je doao k tebi da te upita toon treba initi, a ti se sad obraa njemu s istim pitanjem. BezKrista nema naina. Nauio sam da kad god se suoim s takvomsituacijom vjebam svoj duh i vjebam svoju vjeru. Tad kaem:

Gospodine, Ti si ovdje. Ja se ne slaem s takvom situacijom.Svei neprijatelja! Svei jakoga! Oslobodi ovoga brata! Oslobodinjegov um! Uini ga sposobnim da se pomoli! Mi potrebujemomolitvu ratovanja. Moramo se boriti. Slava Gospodinu! Kad godmoli takvu molitvu kako bi kontaktirao uznesenog Krista, oslo-dit e duh drugih. Dovest e ih u nebesa. Mnogo ljudi je biloosloboeno takvom molitvom. Oni mogu sa suzama moliti: Gos-podine, slavim Te, slavim Te! Ja sam osloboen!

Brao i sestre, kako moete voditi bitku koja se odvija u vama?Rei u vam. Jedini nain je da budete u uznesenom Kristu. S timuznesenim Kristom, moete se u nebesima boriti protiv neprija-telja; neprijatelj e biti pod vaim nogama. Kad vas Sotonadeprimira, kad vas on stavi pod svoje noge, kako se moete boritiprotiv njega? Morate shvatiti da ste vi u uznesenom Kristu. Vi stepostavljeni na nebesima u Kristu. Sluajte to nam je reeno uEzekielu 34:13-15:

Izvest u ih iz naroda, skupit u ih iz zemalja i dovesti ih uzemlju njihovu da ih pasem na gorama izraelskim, po svim doli-nama i travnjacima. Past u ih na izvrsnim paama, ovinjacie im biti na visokim gorama izraelskim, ondje e poivati nadobrim ovinjacima i past e na sonim paama, po gorama


izraelskim. Sam u pasti ovce svoje i sam u im dati poinka rije je Jahve Gospoda.

U visokoj zemlji, na gorama izraelskim, narod Gospodnji uivaoje razliite tokove vod. Tokovi vod predstavljaju potoke DuhaSvetoga, ivu vodu Duha Svetoga. U uznesenom Kristu, osjetit epotoke ive vode kako teku u tebi. Ponekad e se osjeati suhim usvom srcu i svom duhu. To je jednostavno zato jer ne primjenjujeuznesenog Krista. Vjebajui svoju vjeru i svoj duh kako bi primi-jenio uznesenog Krista na svoju situaciju, istog trena osjetit e usebi ivi tok.

Takoer nam je reeno da na gorama narod Boji ima izvrsnepae, na kojima se moe pasti. to je to? To je Krist ivota.Panjaci predstavljaju Krista koji je tako pun ivota. Bit e zado-voljen. Nikada nee biti gladan. Kad god se u duhu osjeagladan, to znai da nema iskustvo Krista kao Onoga koji je uzne-sen. Ako primijeni takvoga Krista na svoju situaciju, istog trenaosjeat e se zadovoljenim. Imat e neto ime e se moi hra-niti. Imat e kao svoju opskrbu bogatstva Kristovih panjaka.

Imat e ivu vodu, imat e sonu pau i imat e dobar ovi-njak u kojem moe lei. Imat e osvjeavajue pie, imat ebogatu hranu i hranu koja e te ojaati da moe funkcionirati, iimat e poinak. I jo neto, Gospodin e biti tvoj Pastir. Sve ovomoi e iskusiti u uznesenom Kristu. Ako vjeba svoju vjeru daprimijeni Krista na sve svoje situacije, uivat e sve ovo. Iskusite Gospodina ne samo u znanju i doktrini, ve na vrlo praktiannain u svom svakodnevnom ivotu.

tovie, reeno nam je da e na visokoj zemlji gora izraelskihGospodin prihvatiti svoj narod kao miris ugodan. Oni e tamosluiti Gospodinu i Gospodin e biti s njima. Oni e Gospodinurtvovati svoje podizanice i prinose svojih prvina sa svim sveti-njama, a Gospodin e ih prihvatiti.

na Svetoj gori mojoj, na visokoj gori Izraelovoj rije jeJahve Gospoda sluit e mi sav dom Izraelov, u svojoj zemlji.Ondje e mi oni omiljeti, i ondje u iskati vae podizanice i pri-nose vaih prvina sa svim svetinjama. Omiljet ete mi kaomiris ugodan, kad vas izvedem iz narod i skupim iz zemalja ukojima bjeste rasijani. I na vama u oitovati svetost svoju


naoigled svih naroda. Tada ete znati da sam ja Jahve, kadavas dovedem u zemlju Izraelovu, u zemlju koju se zakleh datioevima vaim. (Ez 20:40-42).

To znai da kad iskusimo Krista kao Onoga koji je uznesen, bitemo osposobljeni sluiti Gospodinu. Tad emo biti prihvaeni odGospodina i imat emo s Njim izvrsno zajednitvo. Sve to ovisi onaem iskustvu uznesenog Krista.

SLUITI U UZNESENOM KRISTU

Mnogo puta sreo sam ljude koji su me upitali isto pitanje:

Brate, je li lako ili teko sluiti Gospodinu? Uvijek odgovaramovako: Zavisi o tome da li slui Gospodina u samome sebi ili uKristu. Ako Gospodinu slui u samome sebi, tad je to vrlo teko;ako slui Gospodinu u Kristu, tad je to vrlo lako. U Kristu, aksvi napori u onome to ini postaju leaj za tvoj poinak. to veisu napori u Gospodnjem radu, to vie uiva Gospodnji poinak.

Brat Nee mi je rekao: Kad god osjea da je tvoj rad za Gospo-dina teret, mora rei Gospodinu da e ga odloiti i lei na njegakao na svoj leaj. Moete li me slijediti? Sluiti Gospodina uuznesenom Kristu nije nita drugo do odreena vrsta poinka.

to vie radi, to vie se odmara. Uzneseni Krist ini svu razliku.Sluiti u Njemu doista je pravi poinak.

Godine 1958. otiao sam u Dansku i sreo brata koji je biopunovremeni sluga. On je nauio mnogo toga o sluenju Gospo-dinu. Dok sam bio tamo zamolio me da dam niz propovijedi nanjegovoj konferenciji. Nakon konferencije doao je k meni i upitaome: Brate Lee, jesi li ti ikada zabrinut? Odvratio sam: Brate,zato me pita takvo pitanje? On ree: Shvaam da nosi velikobreme. Na tebi je sva briga o Gospodnjem djelu na DalekomIstoku. Ima toliko mnogo suradnika, i tamo je toliko mnogocrkava. To je veliko djelo, a uz njega su zasigurno vezani mnogiproblemi. elio bih znati jesi li ti duboko zabrinut zbog svegaili ne. Odgovorio sam mu: Brate, pogledaj u moje lice. Izgledali ono zabrinuto? On je odvratio: Upravo zbog toga sam doaok tebi, mislio sam kako mora imati mnoga bremena, nevolje iprobleme; ti mora da si netko tko je zabrinut cijelo vrijeme.Meutim, kad vidim tvoje lice, na njemu nema ni traga brige. ini


se da ti uope nisi zabrinut. Onda sam mu rekao: Brate, slavaGospodinu, ja se nikada ne brinem. To je jednostavno tako zbogKrista. Ja sam u Kristu koji je uzaao u nebo. Ja ne znam kako sebrinuti, ali znam kako Ga slaviti.

Slava Gospodinu! Slava Kristu! Ja sam u Kristu! Krist je mojavisoka zemlja! Ja ivim u toj zemlji! Ja hodam u toj visokoj zemlji!Sve moje nevolje, svi moji problemi, sve moje potekoe i svi mojitereti nalaze se pod mojim nogama. Oni su postali moja stolica. Jase mogu odmoriti u svim svojim potekoama; ja mogu otpoinutiu svim svojim nevoljama. to vie nevolja imam, to vie uivamuznesenog Krista. To je iskustvo Krista.

Vi takoer moete imati to iskustvo, i to ovog trena. Krist jeu vama, a vi ste u Kristu. No, ao mi je to moram rei da vimnogo puta zaboravite da imate Krista. Jednostavno zaboravitena Njega; ne primijenite Krista na svoju situaciju. Molim vas,nemojte misliti da sam ja neka vrsta posebne ili neobine osobe.Ja sam vrlo obian ovjek. Ja sam uobiajen i slab ba kao i vi. Ali,ja imam tajnu. Kad god se suoim s nevoljama, kaem: Gospo-dine, slavim Te, ovdje je jo jedna prilika za mene da Te iskusim.

Primijeni Krista na svoju situaciju. Tad e iskusiti Krista kaoOnoga koji je uznesen, i znat e da si i ti uznesen s Njim. UKristu, ti si uzaao u nebesa. O, brao i sestre, kakav Spasiteljje On! Kakav je On Krist za nas! Kakvo spasenje, kakvoosloboenje! On je ivi Gospodin koji je uzaao u nebesa! Moramorealizirati Krista do te mjere. Moramo Ga slaviti zbog toga to jeOn prostrani Krist i zbog toga to je On uzneseni Krist.


ETVRTO POGLAVLJE

DOBROTA ZEMLJE NJENA NEISTRAIVA BOGATSTVA

I. VODA

Biblijski stihovi: Pnz 8:7; 11:11, 12; Ef 3:8; Iv 4:14; 7:37-39;2 Kor 6:8-10; Fil 4:12, 13

Nastavit emo razmatrati dobrotu zemlje. Zemlja je dobra umnogim aspektima. Vidjeli smo da je dobra u svojoj prostranosti iu svojoj premoi. Sad dolazimo do onoga to je najbitnije njenihneistraivih bogatstava. Zemlja je dobra u svojim neistraivimbogatstvima. Ona je dobra u prostranosti, ona je dobra u tran-scendentnosti, i dobra je u svojim neistraivim bogatstvima.

Ona je, prije svega, bogata vodom. Ta zemlja dobra je ubogatstvima vode. Svi shvaamo koliko nam je potrebna voda unaem svakodnevnom ivotu. Mislim da bez jela moemo izdrativie nego nekoliko dana, no gotovo je nemogue da preivimojedan dan bez gutljaja vode. Vodu trebamo vjerojatno vie negobilo to drugo. Vodu trebamo dan za danom. Ako mi da samo dapijem vodu, mogu prestati jesti tri dana, meutim, teko da moguprestati piti bar jedan dan.

POTOCI, VREL I DUBINSKE VODE

Knjiga Ponovljenog zakona kae da je zemlja dobra zbog vode.ujte razliite izraze koji su uporabljeni: zemlju potok toznai razliitih tokova vod i vrel, dubinskih voda (Pnz 8:7).Shvaate li razliku izmeu vrel i dubinskih voda? Prijevod J. N.Darbya kae da je to zemlja izvora i dubinskih voda. Dajte da toslikovito prikaem: Uzmimo da imamo zdenac. Uz zdenac uvijekpostoji izvor. Ispod, na dnu zdenca, nalazi se izvor vode kojiopskrbljuje zdenac. Voda proistjee iz izvora i ispunjava zdenac, a

zdenac postaje vodoskok ili mjesto gdje kljuaju dubinske vode.Onda iz tog mjesta gdje kljuaju dubinske vode istjee potok.Imate izvor, zatim dubinsku vodu koja je prokljuala, a potom tokvode.

Vrel, dubinske vode i potoci. Brao i sestre, koje je znaenjeovih voda? Odmah se moemo obratiti Gospodnjoj Rijei da namdadne odgovor. Gospodin je rekao da e voda koju On daje biti unama izvorom vode, one, koja struji u ivot vjenosti. Te vode sim-boli su koji predstavljaju razliite opskrbe Kristovog ivota. ivotKristov, kao naa opskrba, upravo je onakav kakvi su i razliititipovi voda.

Gospodin nam je rekao da e iz onih koji vjeruju u Njega poteipotoci [grki: rijeke] ive vode. Ako se prisjeti svoga iskustva ipaljivo ga razmotri, uvidjet e da je u jednom aspektu Kristtoliko prostran i neiscrpan, dok je u drugom aspektu Krist trans-cendentan i u nebesima. Onda, ako precizno osmotri svojeiskustvo, shvatit e da je opskrba Kristova ivota upravo poputive vode u tebi. Mnogo puta ea ne ea u svom fizikomtijelu, ve ea u svom duhu. Kada doe Gospodinu edan i kon-taktira Ga, unutar sebe ima odreeni osjet. Osjea seosvjeeno, osjea se natopljeno. Kad si edan to znai da je tvojduh, tvoj unutarnji ovjek, suh. Ali kad stupi u kontakt s Gospo-dinom Isusom, ne potraje dugo a ve se osjea natopljenim iutaena je tvoja e. Vie si osvjeen tim piem nego bilo kojimfizikim napitkom. Onda, ako kontaktira Gospodina sve viei vie, ak tren za trenom, osjeat e se vie nego natopljen; tadae u tebi potei potok.

Moda se pita to mislim pod tim kad kaem da e u tebipotei potok? Nema li takva iskustva? Kad si suh i edan unutarnjem ovjeku, doe Gospodinu, kontaktira Ga, i osvjeensi. Onda, to Ga vie kontaktira, nisi samo natopljen nego si iispunjen, pun si vode. Vjerujem da kad u tom trenutku sretnebrata, rei e: Haleluja! to je to? To je potok koji proistjee iztebe. Nakon toga, naveer kad doe na sastanak, doi e pjeva-jui. Doi e osvjeen. Odmah e prinijeti hvalu ili molitvu, kojie biti ba kao ivi potok koji tee u tebi. Sva braa i sestre bit enatopljeni tvojom molitvom. Moe im rei: Brao, kako je ovo


dobro! No to je tek jedan potok. Znate li da su u meni potoci, nesamo potok, nego i vrelo dubinske vode? Pun sam vode; dakleneto proistjee iz mene.

Sada moete razumjeti. Mi imamo izvor, zdenac i tok vode.Izvor je mjesto na kojem se pojavljuje voda, zdenac je mjesto gdjese ona nakuplja, a potok je tok te vode. Mi imamo izvor, mjestonakupljanja i tok.

Vjerujem da imate odreena iskustva ovoga o emu govorim,meutim, ao mi je to imate malo duhovnog razumijevanja tihstvari. Vi ga ne moete izraziti; ne moete izgovoriti prikladnuhvalu za taj izvor ive vode, za to mjesto gdje se ona skuplja, nitiza taj tok ive vode. O, kad biste ovo razumjeli, vjerujem da bivae slavljenje Gospodina na sastanku bilo mnogo bolje. Tad birekli: Gospodine, kako Te slavim, u meni je izvor! A taj izvordovodi vodu do mjesta gdje se ona skuplja! Gospodine, kako Tizahvaljujem, ja nemam samo izvor i mjesto gdje se voda skuplja,ve iz tog mjesta tee potok ive vode; ne samo jedan potok, negomnogi potoci ive vode. Gospodine, kako me to natapa! Tako samosvjeen! Potoci ive vode neprestano istjeu iz mene i ja samovdje da natopim druge.

U ovoj zemlji nije samo jedan potok, ve mnogi potoci; ne samojedno vrelo i jedno mjesto gdje se voda skuplja, ve su u njojmnoga vrel i mnoga mjesta gdje se voda skuplja. to to znai?Ponekad kad si pritisnut patnjama i nevoljama, kontaktira Gos-podina i primi neto od Njega. U svojoj patnji iskusi Gospodinakao izvor, kao mjesto skupljanja vode i kao tok ive vode. Kakva jeto vrsta izvora, kakva je to vrsta mjesta gdje se skuplja voda ikakva je to vrsta toka ive vode? Moe li ih imenovati? Vjerujemda im moe dati mnoga imena. Nekad iskusi Gospodina kaoizvor radosti, nekad kao izvor mira, a ponekad kao izvor utjehe.Nekad Ga iskusi kao vrelo ljubavi, vrelo milosti, vrelo svjetlosti.U neko drugo vrijeme Krist je za tebe potok strpljivosti, potokponiznosti, i potok uzdrljivosti. Vidi, postoje mnogi izvori,mnogi vodoskoci i mnogi potoci. Postoje mnoge vrste nebeskihopskrbi.

Od 1950. godine, gotovo svake godine posjetio sam Manilu,ostajui tamo nekoliko mjeseci. Braa su me uvijek tamo smjestila

NEISTRAIVA BOGATSTVA VODA 37

s obitelji iji lanovi su bili starije osobe; oni se naravno kad raz-govaraju sa mnom osjeaju mnogo slobodnije od mladih ljudi.Jednoga dana godine 1953. nakon moje propovijedi svi smo sevratili kui iz dvorane sastanka. Jedna od starijih sestara mi jerekla: Brate, hoe li mi molim te rei kako je mogue da si imaotoliko mnogo za podijeliti? Da ti budem iskrena, kad si doao prviputa 1950. godine bila sam zadivljena tvojim propovijedima. Tadasam pomislila da e tvoja sluba sljedei puta biti siromanija,meutim, primijetila sam da je tvoja sluba bila bogatija kad siiznova doao; imao si ak jo vie za dati. Onda sam pomislila:Kada doe trei put, bit e iscrpljen, nee imati nita za rei. No,na moje iznenenje, kad si doao trei puta, tvoja sluba bila jebogatija nego kad si dolazio prva dva puta. Ovo je sada tvojetvrti posjet ovdje, i nakon to sam ula tvoju poruku ove veeri,ne mogu ti kazati kako je bogata bila. Moe li mi molim te reikako dobije sve te stvari o kojima govori?

Znate li to sam joj odgovorio? Rekao sam joj: To je vrlo jed-nostavno. U meni je potok koji je povezan s izvorom u nebesima.Nikada ne moe iscrpsti taj izvor. to vie ive vode istjee iznjega, toliko vie svjee opskrbe utjee u njega. to vie govorim,to vie moram govoriti. Ako prestanem govoriti, opskrba prestajedolaziti. Taj potok tee neprekidno.

Jednom je k meni doao odreeni brat upitavi me: Brate,kako u svom umu moe pohraniti toliko mnogo stvari? Primije-tio sam da kad god propovijeda ispred sebe nema nikakav papirs biljekama. Kako se svega toga moe sjetiti? Odgovorio sammu: Brate, ja nemam velike umne kapacitete. Ne mogu se pris-jetiti tolikih mnogih stvari, no, kaem ti, u meni je potok ivevode. Kad ponem govoriti, on potee. Onda me upitao: Kolikotoga ima u sebi? Brate, odvratio sam, ne znam, ne mogu tirei. Vie od trideset godina nikad se nisam iscrpio. Poprilino mije teko ponoviti propovijed. Postoji potok ive vode, potokslube.

To je tek jedan od mnogih potok. Postoji potok mudrosti,potok razumijevanja, potok svjetlosti, potok ljubavi, potok utjehe,potok mira, potok radosti, potok molitve, potok slavljenja. Kolikopotok je u tebi? Ne znam koliko potok je u meni i ne znam


koliko je toga u svakom od njih. Ako smo u neprestanom doticajus Kristom, to je uistinu predivno. Mi moemo voljeti druge upravopoput ive vode koja izvire i tee. Nae strpljenje tee poput pot-oka cijelo vrijeme, i mi natapamo druge.

Kakvog predivnog Krista imamo! Kakav prekrasan izvorimamo! S jednog aspekta shvaa da je On prostran, s drugog pakaspekta shvaa da je On transcendentan. Sa sljedeeg aspektaOn je bogat vodom.

DOLINE I BREGOVI

Knjiga Ponovljenoga zakona kae da te vode izviru u dolinamai bregovima. Koje je znaenje ovoga? Oito da bez dolina i bregovaniti jedna voda ne bi mogla tei. Da je cijela zemlja ravna, tada nebi bilo toka vode. to su doline i bregovi?

U 2 Korinanima 6:8-10, Pavao spominje mnoge stvari koje semeusobno suprotstavljaju, mnogo dolina i bregova:

sa slavom i sramotom, sa zlim i dobrim glasom. ini se dasmo zavodnici, a zapravo smo poteni; ini se da smo nepoznati,a zapravo smo poznati; ini se da umiremo, a zapravo evoivimo; ini se da smo kanjavani, a zapravo nismo ubijani; inise da smo alosni, a zapravo smo uvijek veseli; ini se da smosiromasi, a zapravo smo oni koji mnoge obogauju; ini se dasmo ljudi bez iega, a zapravo smo oni koji posjedujemo sve.

Slava je brijeg; sramota je dolina. Zao glas je dolina;

dobar glas je brijeg. Kao alosni dolina; a zapravo uvijekveseli brijeg. Kao siromasi jo jedna dolina; a zapravo smooni koji mnoge obogauju to nije samo brijeg, nego planina.Neki su mislili da je Pavao bio zavodnik. Meutim, on je bio kaozavodnik, a zapravo poten; zajedno s dolinom postojao je ibrijeg. U ovim stihovima postoji najmanje devet parova, devet dol-ina i devet bregova. To su mjesta iz kojih voda moe tei.

Ako si ti netko tko nema nikakvih bregova i dolina, ako je tvojivot iskljuivo ravan, siguran sam da u tebi nee biti vode kojatee. to vie pati, to vie e u tebi tei voda. to vie te se ponizi,to vie se zlih govora iri o tebi, to vie e voda tei.

Mnogo puta su u prolosti o meni izali zli glasi. Mnogo putaljudi su doli k meni rekavi mi: Brate, postoji neto o emu


nerado govorim. Kad god ljudi govore na takav nain, to je nekizao glas. Kada to ujem, tada slavim Gospodina i kaem: Gospo-dine, slavim Te, ovdje je jo jedna dolina; ovdje je dolina iz koje ejo neto vie potei kroz mene. Dobio sam i nekoliko nadimaka.Nedavno sam podrugljivo nazvan najjaim tumaem odreenestvari. Dan mi je taj poasni naslov. U mom ivotu bilo je svaka-vih zlih govora o meni. No, slava Gospodinu, kad god doe dolinamora je slijediti brijeg. To je sigurno. Ja se ne bojim zlih traeva.Znam da e nakon zlih traeva dospjeti i dobar glas. Voda ivotaizvire iz dolina i bregova. O, ivot Kristov, neizrecivo je predivan!

Kad god ti Bog odredi neku alost, budi siguran da e je slije-diti radovanje. ini se da smo alosni, a zapravo smo uvijekveseli. ini se da smo siromasi, a zapravo smo oni koji mnogeobogauju. ini se da smo ljudi bez iega, a zapravo smo oni kojiposjedujemo sve. Sve ovo su doline i bregovi. Nauio sam, reeapostol Pavao, obilovati i oskudijevati (Fil 4:11, 12). On jenauio tajnu. On je znao kako biti sit i kako gladovati. Koja jetajna? O, tajna je da u nama tee sm Krist! Nauio sam, pouensam, upuen sam. Poznajem ivoga Krista koji je u meni.

Sve doline iskustva su kria, iskustva su Kristove smrti, a svibregovi iskustva su Gospodinova uskrsnua. Dolina je kri; brijegje uskrsnue. Mi moramo biti oni koji uvijek imaju neku nevolju,neku dolinu, ali i oni koji su uvijek na bregovima, oni koji suuvijek u iskustvu uskrsnua. Gdje god je dolina, tamo je i brijeg.Kad god iskusi smrt kria, iskusit e i uskrsnue. ive vodeizviru iz svih ovih iskustava.

Pogledajmo poblie stih 7 u Ponovljenom zakonu 8. On kae davode izviru u dolinama i bregovima. Prvo u dolinama, a zatim ubregovima. Zato? Zato to je prvo mjesto gdje stupa u doticaj savodom, koja tee, u dolinama. Onda, ako prati tok do njegovaizvora, vidjet e da izvire iz bregova. Tok je u dolini, ali izvor je ubregovima. Ako eli imati neto to tee iz tebe da napoji druge,onda mora biti u dolinama.

Nikada ne mogu zaboraviti priu koju sam uo kad sam biomlad. Puno mi je pomogla. Dok je jo bila vrlo mlada, umrla jeena od jednoga sluge Gospodnjega, ostavivi mu osmero djece.On je takoer bio poprilino mlad i ta kunja bila mu je gorua


muka. Patio je i kroz tu kunju neto je nauio. Jednoga dana,nekoliko godina poslije, drugi brat izgubio je svoju enu, a iza njetakoer je ostalo nekoliko djece. Toga brata nitko nije mogaoutjeiti; on je bio izuzetno deprimiran smru svoje ene. Onda gaje doao posjetiti onaj brat koji je izgubio enu i ostao je sam sosmero djece. Odmah po njegovu dolasku, deprimirani brat mu jerekao: Brate, utjeen sam, osvjeen sam! Ti si izgubio svoju enui ostao si sam s osmero djece. Ja sam takoer izgubio svoju enu,ali ostao sam sa samo etvero djece. Iz tebe izlazi neto to meosvjeava i tjei.

Ako moe iskusiti Krista u vremenima kunje i patnje, imate toliko toga to e moi istjecati iz tebe u druge! Kako blagoslo-vljeno e natapati druge! To ne moe uiniti u mirnim vreme-nima ili u sretnim danima. To moe uiniti u danima tuge, udanima bolesti, u danima nevolje. Kroz naa iskustva Kristau tim vremenima, stvara se ivi tok koji napaja druge. Svaka situ-acija smrti moe proizvesti vei dotok vode osvjeenja. Ne samobregovi, nego i doline; ne samo doline, nego i bregovi. Mi trebamomnogo iskustava Gospodinove smrti i mnogo iskustava Gospod-njeg uskrsnua; tada emo biti puni izvora, dubinskih vod itokova.

Ovo su uistinu slatki stihovi. To je dobra zemlja potok, vrel idubinskih voda to izviru u dolinama i bregovima. To se deavakroz slavu i sramotu; kroz zao i dobar glas; kad smo kao zavodnici,a zapravo smo poteni; kad se ini da smo nepoznati, a zapravosmo poznati; kad smo kao oni koji umiru, a zapravo evo ivimo;kad se ini da smo alosni, a zapravo smo uvijek veseli; kad se inida smo siromasi, a zapravo smo oni koji mnoge obogauju; kad seini da nemamo nita, a zapravo smo oni koji posjedujemo sve.Pokuaj iskusiti Krista i primijeniti Krista kad si u bilo kojojvrsti patnje; onda e imati neto to ne osvjeava samo tebe, ve iistjee iz tebe da natopi druge. To nije nita drugo nego dio nei-straivog Kristovog bogatstva; to je samo jedan aspekt bogatstavadobre zemlje. Ta zemlja je dobra u bogatstvima vode: u potocima,u vrelima i u dubinskim vodama to izviru u dolinama i brego-vima.


OI GOSPODNJE

Odakle dolazi sva ova voda? Ona izvire u dolinama i brego-vima. Ali odakle doline i bregovi dobivaju vodu? Ponovljeni zakon11:11 i 12 kae da je to zemlja: koju natapa dad nebeski. Izvornisu doline i bregovi. Nebo je izvor! Svi izvori i sva iva vodadolaze s neba. Izvor je u nebu. Zato ona dolazi s neba? U istomodjeljku reeno nam je da je to zemlja nad kojom Jahve bd:

Zemlja nad kojom Jahve, Bog tvoj, bd [doslovno: udi]. Bog udiza tim komadom zemlje. na kojoj oi Jahve, Boga tvoga, uvijekpoivaju, od poetka do svretka godine. O, kad kontaktiraKrista, kad uiva i ima iskustvo Krista, tada moe osjetiti Nje-gov ivot kako izvire u tebi. Kako e tada imati duboki osjetBoje prisutnosti! Boja prisutnost bit e ti tako stvarna. Shvatite da si ti onaj za kojim Bog udi i onaj za kog se Bog brine. Isku-sit e Njegove oi na sebi od poetka godine do svretka godine,jednostavno zato to si u Kristu, to uiva Krista, to imaiskustvo Krista. Budui da si praktino zdruen s Kristom, neeKrista iskusiti samo kao ivu vodu, ve e uivati i prisutnostBoju. Oi Boje poivat e na tebi cijelo vrijeme. Ono za im Bogudi je taj komad dobre zemlje. Ti mora ivjeti unutar te dobrezemlje i uivati njena bogatstva; tada e osvojiti Boju prisut-nost s Bojim oima.

Kada nisi sretan sa mnom okrene svoje oi od mene. Bog iniisto. Meutim, kad uiva Krista kao takvu zemlju, oi Boje poi-vat e na tebi od poetka do svretka; kontinuirano e uivatiBoju prisutnost. Boja prisutnost bit e s tobom jer imaiskustvo Krista kao svoje ive vode, jer si u dobroj zemlji.

Zemlja je bogata vodama. To je zemlja potok, vrel i dubin-skih voda to izviru u dolinama i bregovima.


PETO POGLAVLJE

DOBROTA ZEMLJE NJENA NEISTRAIVA BOGATSTVA

II. HRANA

Biblijski stihovi: Pnz 8:8-10; 32:13, 14; Br 13:23, 27; 14:7, 8;Suci 9:9, 11, 13; Zah 4:11, 14; Ho 14:6, 7; Iv 12:24; 6:9, 13; 15:5

Vidjeli smo da u Starom Zavjetu postoje mnoge slike Krista,meutim, samo jedna je sveobuhvatna slika Krista, to je kan-aanska zemlja. O toj zemlji se neprestano govori kao o dobrojzemlji. Gospodin ju je nazvao dobra zemlja, a jednom je nazvana

izvanredno dobra zemlja. Mi smo razmotrili kako je ona dobra umnogim aspektima, kao to su njena prostranost, njena premoi njena neistraiva bogatstva. Vidjeli smo kako je bogata vodom, asada emo vidjeti kako je bogata razliitim vrstama hrane.

Gospodin je u Evanelju po Ivanu rekao da e nam dati ivevode. U istom Evanelju takoer nam je rekao da je On kruhivota koji je siao s neba. On nam ne daje samo ivu vodu, On jetakoer kruh ivota. Neto to pijemo uvijek ide uz hranu. Akote pozovem na obrok, dat u ti i neto za piti, ali dat u ti i netoza jesti. Hrana i pie uvijek idu zajedno.

Sada moete shvatiti zato Ponovljeni zakon u poglavlju 8 imatakav poredak. On ponajprije govori o vodi, i to o nekoliko vrstavode o potocima, vrelima i dubinskim vodama. Vode se ne razli-kuju samo u svojim stanjima; stanje potoka, stanje vrel, stanjedubinskih voda, nego i u razliitim vrstama potok, vrel i dubin-skih voda i njihovih izvora. Ove smo ve razmotrili. Onda odmahnakon to govori o vodama zemlje, govori o hrani.

SEDAM VRSTA HRANE

Kad se u 8. poglavlju govori o hrani dano nam je mnogo vie

detalja. Pogledajmo 8. stih: zemlju penice i jema, loze, smo-kava i ipaka, zemlju maslina i meda;

Ovdje imamo est elemenata koji pripadaju kraljevstvu bilja-ka i sedmi element koji je poprilino poseban med. ini se damed djelomino pripada ivotinjskom kraljevstvu, jer ga pravepele, a djelomice biljnom kraljevstvu; ovdje imamo mijeanjedvaju kraljevstava. Navedimo razliite elemente: penica, jeam,loza, smokve, ipak, masline i med. Ovdje imamo dvije vrste ita-rica, etiri vrste stabala i med. Od prvog stabla, loze, koja raagroem, dobiva se vino, a od posljednjeg stabla, masline, koje raamaslinama, dobiva se ulje; dakle imamo vino i ulje. Drugo stabloraa smokvama; smokve su od Hebreja uzimane kao hrana. Treestablo, ipak, raa plod ljepote i obilnog ivota. Dakle, imamoetiri stabla lozu, smokvu, ipak i maslinu i imamo dvije ita-rice, penicu i jeam.

Koje je znaenje svega ovoga? Vrlo je lako pronai stih koji namgovori o penici. Ivan 12:24 kae nam da je sm Gospodin pe-nino zrno. Dakle, penica jasno predstavlja samoga Gospodina.

to onda predstavlja jeam? Jeam takoer predstavlja Krista.Znam da ste sigurni to predstavlja loza. Gospodin je rekao da jeOn pravi trs. Loza je sm Gospodin. Koga onda predstavlja stablosmokve? Bez sumnje to je opet Krist. Stablo masline je nedvojbenoKrist. Sve ovo: penica, jeam, loza, smokve, ipak i maslina predstavljaju Krista. Meutim, koje aspekte Krista predstavljajusvi ovi elementi? Moramo provesti neko vrijeme kako bismo topaljivo razmotrili.

PENICA I JEAM

O, moramo se klanjati Gospodinu zbog Njegove Rijei! On jenajprije stavio penicu, a ne jeam ili lozu. Koji aspekt Kristapredstavlja penica? Iz Ivana 12:24 moemo vidjeti da je Gos-podin penino zrno koje pada u zemlju da umre i da se pokopa.Penica predstavlja utjelovljenog Krista. Krist je Bog utjelovljenu ovjeka da padne u zemlju, kako bi umro i bio pokopan. To jepenica. Ona predstavlja Krista koji je bio utjelovljen, Krista kojije umro, i Krista koji je bio pokopan.

to onda predstavlja jeam? Uskrsloga Krista! Penica upuuje


na Njegovo utjelovljenje, smrt i pokop, sljedei penicu, jeampredstavlja Njegovo uskrsnue, uskrslog Krista. Kako to moemodokazati? U kanaanskoj zemlji jeam uvijek dozrijeva prvi; meusvim itaricama jeam je prvi. U Levitskom zakoniku 23:10 Gos-podin je rekao: Kai Izraelcima i reci im: Kad uete u zemljukoju vam dajem i u njoj etvu poanjete, prvi snop svoje etvedonesite sveeniku. Kada je dolo vrijeme etve, prvi snopovimorali su se prinijeti Gospodinu kao rtva prikaznica, a prvisnopovi bili su od jema. Sada moramo proitati 1 Korinanima15:20: Ali sad, Krist je uskrsnuo od mrtvih. On je prvenacumrlih. Svi prouavatelji Biblije prepoznaju da prvi plodovietve predstavljaju Krista kao prve plodove uskrsnua. Pomouovoga moemo dokazati da jeam predstavlja uskrslog Krista.

Penica predstavlja utjelovljenog, raspetog i pokopanog Krista.Jeam predstavlja uskrslog Krista. Te dvije vrste itarica pred-stavljaju dva aspekta Krista, Njegov dolazak i Njegov odlazak.One predstavljaju Krista koji je siao na zemlju da bude penica iKrista koji se die da bude jeam. Morate posvetiti svoju punupanju spram ova dva aspekta. Jesi li iskusio Krista kao penicu?A jesi li ikada iskusio Krista kao jeam? Koja vrsta iskustvaKrista je jeam?

Kad je Isus nahranio pet tisua ljudi, nahranio ih je s petjemenih kruhova. Dakle, mnogi ljudi upoznati su sa udom spet kruhova, no jako malo je onih koji su svjesni da su ti kruhovibili od jema. Ovaj dio Pisma zaista je predivan. Da su ovdje bilipenini kruhovi neto ne bi bilo u redu. Ali oni nisu bili peninikruhovi; oni su bili jemeni kruhovi. Kao jemeni kruhovi oni sumogli nahraniti pet tisua ljudi s dvanaest koara ulomaka odpet jemenih kruhova to pretekoe onima koji su jeli. To jeuskrsnue. Krist moe biti bogat za nas samo u Svom uskrsnuu.U Svom utjelovljenju On je izuzetno ogranien, ali u Svomuskrsnuu On je toliko bogat. Za Njega, kao uskrslog Krista, nepostoji nikakvo ogranienje. Kao utjelovljeni Krist On je bio samojedno zrno, mali nazareanin, ponizni drvodjelja. Meutim, kad jeuao u uskrsnue, On je bio neogranien. Vrijeme, prostor i mate-rijalne stvari nisu Ga vie mogle ograniiti. Tamo je bilo petkruhova, a zapravo je tamo bilo bezbroj kruhova. Oni su bili

NEISTRAIVA BOGATSTVA HRANA 45

dovoljni da nahrane pet tisua ljudi ne raunajui ene i djecu, asami ostaci punih dvanaest koara bili su mnogo vie negopoetnih pet kruhova. To je jeam. To je Krist u Svom uskrsnuu.Krist u Svom uskrsnuu nikada ne moe biti ogranien.

ISKUSTVO PENICE

Moj fokus nije da dam samo neka doktrinalna uenja. Mojebreme se ne sastoji u tome. Ono k emu dolazim iskustvo jepenice i jema. Razmotrimo iskustvo penice i iskustvo jema.Brao i sestre, kad god ste pod Gospodnjom suverenou stavljeniu situaciju u kojoj ste ogranieni, u kojoj ste pritisnuti, moeteiskusiti Gospodina kao penicu. Kad usred situacije koja vasograniava i pritie kontaktirate Gospodina, On je za vas bakao zrno penice. Odmah nakon to ste Ga kontaktirali, moete upotpunosti biti zadovoljni sa svojom situacijom i sa svojim ogra-nienjem. O, taj ivot, koji je sm Krist u vama, on je peninozrno. To je ivot malog drvodjelje, Onoga koji se utjelovio, Onogakoji je bio ogranien. Kada u odreenom okruenju, u kojem siogranien i pritisnut, ima ivi doticaj s Kristom, rei e: O Gos-podine, Ti si neogranieni Bog, ali postao si ogranieni ovjek. Utebi je snaga koja moe izdrati bilo kakvo ogranienje. Iskusite Krista kao penicu.

Jednoga dana dola me posjetiti vrlo dobra i duhovna sestra.Ona je dola iz bogate obitelji i udala se za brata koji je moraoskrbiti o svojoj majci. Majka je bila ljubazna prema sinu, ali ne iprema snahi. Ta mlada sestra dola je k meni traei zajednitvoda vidi je li njezino iskustvo bilo ispravno ili ne. Onda mi jeispriala koliko je propatila zbog svoje svekrve. Rekla mi je kakoje otila Gospodinu i zamolila Ga da neto uini. Naravno, nije seusudila zamoliti Gospodina da je rijei njene svekrve, ali zamolilaje Gospodina da je izbavi iz te situacije. Potom mi je rekla da kadse arko molila Gospodinu, Gospodin joj je istog trena poeo poka-zivati kakva je On osoba bio na zemlji. Pokazao joj je koliko je bioogranien kao drvodjelja u toj maloj obitelji vie od tridesetgodina. Kad je vidjela takvu viziju, zavapila je u suzama: Gospo-dine, slavim Te, slavim Te! Tvoj ivot je u meni. Gospodine,ja sam zadovoljna sa sadanjom situacijom. Ne zahtijevam od


Tebe da ita promijeni. Samo Te slavim! Upitala me je li njenoiskustvo bilo ispravno. Odgovorio sam joj da je bilo najispravnije.Ta sestra iskusila je Krista kao penino zrno. Ona je doista biladuhovna sestra. Nakon nekog vremena ta sestra je opet dola kmeni. Ovoga puta rekla je: O, brate, slava Gospodinu, nisamsamo zadovoljna s ogranienjem koje uzrokuje moja obitelj, vesam vidjela neto vie od Gospodina Isusa! On nije bio samo ogra-nien nego je bio ubijen i pokopan. Kad mi je Gospodin to otkrio,rekla sam mu da neu biti zadovoljna samo ako ostane takva situ-acija u mojoj obitelji, ve sam za Njega voljna umrijeti i bitipokopana u toj obitelji. To je bilo njeno daljnje iskustvo Kristakao peninog zrna.

Za mnoge od nas u mnogim okolnostima Gospodin Isus je zanas jednostavno penino zrno. to vie Ga iskusimo, to vieshvaamo da je On takvo penino zrno. On ivi u nama. On jena ivot koji nas ini voljnima da budemo ogranieni, koji nasini voljnima da umremo, koji nas ini voljnima da budemo poko-pani, koji nas ini voljnima da budemo nita. To je iskustvoKrista kao penice.

Ima li to iskustvo? Kakvu vrstu iskustva ti ima? Svaa li sesa svojom enom ili muem? Ako je tako, onda si svrio s Kristom.Mora Ga iskusiti na takav bogati nain. Mora Ga iskusiti kaoivu vodu i kao penino zrno. Ako e uprijeti svoj pogled u Gos-podina kad si tako ogranien i zbunjen, siguran sam da e tipokazati kako je On bio ogranien, ubijen i pokopan. Pokazat eti da kao takav ivi u tebi. On e te osnaiti kako bi ti mogao bitiogranien. On e te poduprijeti kako bi ti mogao biti ubijen ipokopan. On e te ispuniti ivotom do te mjere i ojaat e te kakobi bio takva osoba. Onda e iskusiti Krista kao penino zrno.

ISKUSTVO JEMA

No, je li to kraj? Ne! Slava Gospodinu, nakon penice slijedijeam. Grob nije bio Gospodinov svretak. On je uskrsnuo! Jeamje uslijedio nakon penice! Penica je dolina smrti, ali jeam jegora uskrsnua. Kad god iskusi Krista kao penicu, budi siguranda e uslijediti iskustvo Krista kao jema.

Zapravo, kako bi iskusili Krista kao penino zrno, dakle,


ogranienog Isusa, moramo Ga primijeniti kao jeam, kao uskrs-log Krista. Uskrsli Krist je Onaj koji ivi u nama. Taj uskrsliKrist posjeduje ivot koji je proao kroz utjelovljenje, raspee ipokop, meutim, On sm je danas uskrsli Krist. Krist u tijeluuvijek je ogranien, no Krist u uskrsnuu uvijek je neogranien islobodan. To je taj neogranieni Krist koji uzrokuje da slijedimoogranienoga Isusa. Mi danas slijedimo ogranienoga Isusa, alimi to inimo u sili neogranienoga Krista. Naa sposobnost jeneogranieni Krist koji ivi u nama.

Dopustite mi da vas upitam, kad ste kod svoje kue ili na svomposlu, ponaate li se kao uskrsli Krist ili kao ogranieni Isus? Akosi sljedbenik Isusov, mora biti ogranien. Kad je Isus bio nazemlji On je uvijek bio ogranien, ogranien Svojim tijelom, ogra-nien Svojom obitelji, ogranien Svojom tjelesnom majkom, ak iSvojom braom po tijelu. On je uvijek bio ogranien. On je bioogranien prostorom i vremenom; On je svime bio ogranien. Uko-liko elimo ivjeti ivot Isusov, onda i mi moramo biti ogranieni.Ako slijedimo Njegove stope, onda neemo imati nikakvu slobodu.Kakav je to blagoslov kad moemo biti ogranieni zbog Isusa!

Meutim, kakva je to snaga koja nam omoguuje da budemoogranieni? Snaga koja nas osposobljava da budemo ogranienimora uistinu biti ogromna. Lako je razljutiti se, ali strpljenje zah-tijeva snagu. Lako je izgubiti strpljenje, ali ustrajnost zahtijevasnagu neba. Sila koja nas osposobljava da budemo ogranieni,sila je Njegova uskrsnua. Ja trebam uskrslog Krista koji ivi umeni kako bi me ojaao za samo malo strpljenja. Primijenitiuskrslog Krista kao svoje strpljenje znai iskusiti Krista kaojeam.

Moda e mi rei: Brate, znam da moram biti ograniencijelo vrijeme. Moram biti ogranien svojom enom, svojom djecom,svojim efom, moram biti ogranien braom, osobito odreenimbratom. Ogranien sam s ovim i ogranien sam s onim; ograniensam itav dan. A oekujem da e sutra i prekosutra biti jo gore.Kako da se suoim s takvom situacijom? Shvaam da uskrsliKrist ivi u meni, ali ja imam tako malo od Njega. Ja ak nemamni pet kruhova; ja imam samo jedan kruh. Da, moe biti da imasamo jedan kruh, no upamti, to je jemeni kruh, to je kruh


uskrslog Krista koji nikada ne moe biti ogranien. ini se da tiima samo malo kruha, ali to nije bitno, jer On nema nikakvihogranienja. To malo to ima vie je nego adekvatno da te ojaa utvojoj situaciji. Ti kae da se ne moe suoiti sa situacijom.Tono! Ti svakako ne moe. Meutim, postoji Onaj koji moe Onaj koji je jeam. Jemeni kruh je u tebi; malo uskrsloga Kristaje u tebi to je sasvim dovoljno. Uskrsli Krist je neogranien.Primijeni Njega na tu situaciju. On se nikada ne moe iscrpiti.Po sili uskrslog Krista moe slijediti stope utjelovljenoga Isusa.Sa ivotom uskrslog Krista, moe ivjeti ivot ogranienogaIsusa.

Jednom je jedan brat rekao: O, osjeam breme da moram datisvjedoanstvo, ali ja sam tako slab! ini se da je potreba kojutreba susresti kao da treba nahraniti pet tisua ljudi, ali posje-duje se samo pet jemenih kruhova. Ipak, treba ii dalje u vjeri.Iako je tvoja porcija naoko tako mala, a zahtjev je tako velik,mora shvatiti da je ono to ima nita manje nego uskrsli Krist.Sve moe uiniti u onome koji ti daje snagu, jer on je uskrsnuo ine poznaje nikakve granice. Primijeni Njega!

Kad te doe posjetiti odreeni brat, sjeti se da je Krist u tebikao jeam. U svom zajednitvu s tim bratom mora primijenitiNjega. Nekad to jednostavno zaboravi. Kad se sretne s tim bra-tom pria o Vijetnamu, o situaciji u svijetu ili o vremenu. Sjetise vremena, ali zaboravi na Krista. Uini pogreku ne primje-njujui Krista u svom zajednitvu s tim bratom. Kad on odeosjea se izgladnjelo, ne samo izgladnjelo, ve i bolesno tako seosjea zato to nisi primijenio Krista. Mora zgrabiti svaku situ-aciju kao priliku u kojoj moe primijeniti Krista. Primijeni Njegai primijeni Njega i primijeni Njega. Onda kad doe na sastanakbit e ti lako slaviti Ga ili dati svjedoanstvo; imat e mnogojemenih kruhova koje e moi prinijeti Gospodinu.

Brat Watchman Nee jednom nam je rekao da kad neki mladisuradnici dou na sastanak ogledavaju se oko sebe kako bi vidjelije li netko od starije brae u prostoriji. Ako nije, i ako su svi kojisu doli na sastanak novi vjernici, onda imaju odvanosti moliti ipokazati to imaju. Meutim, vide li u prostoriji nekog starijegbrata, sa strahom se povuku. To nije neto od uskrslog Krista.


Ako ima uskrslog Krista, ak i da je u prostoriji apostol Pavao,rei e: Slava Gospodinu, moj brat posjeduje uskrslog Krista, ija Ga takoer imam. On moda ima pet stotina kruhova, ali jaimam barem jedan kruh. Haleluja! Dok god ima samo malo oduskrslog Krista, ima vie nego dovoljno da se suoi s bilo kak-vom situacijom. On je jemeni kruh; On je Onaj koji je uskrsnuo.Nita Ga ne moe sprijeiti; nita Ga ne moe ograniiti.

Kad s braom i sestrama doe na sastanak, mora preuzetisvoju odgovornost. Mora neto podijeliti s drugima na sastanku.Mora dati neku hvalu ili slavu; mora prinijeti neku molitvu. Toje tvoja odgovornost. Ti kae: O, ja sam tako slab! U samomesebi ti jesi slab, ali u Kristu ti nisi slab. Ti kae: O, ja nemamnita. Da, ti nema nita, ali u Kristu ima sve. Ti kae: O,ja sam presiromaan! Da, ti jesi siromaan u samome sebi, aliti nisi siromaan u uskrslom Kristu. Upamti da je Krist jeamu tebi. Kad doe na sastanak, primijeni Ga kao jedan je-meni kruh kako bi nahranio sve ostale svojom molitvom ili svojimsvjedoanstvom. Pokuaj! Prakticiraj! Vidjet e kako e se obo-gatiti. Izvorno, ti si imao samo jedan kruh, ali uskoro bi mogaoimati stotinu kruhova. Obogatit e se prakticirajui. Nikadanemoj rei da te se ne tiu sastanci. Ako e tako razmiljati,svreno je sa sastancima. Mora nauiti primijeniti Krista; moraiskoristiti Krista kojeg ima.

Isus je re

sve obuhvatni kriŽ

Documents