SVEUČILIŠTE U SPLITU ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

STUDIJ: RAČUNARSTVO

MARIO STANIĆ

DIPLOMSKI RAD

SIGURNOSNE KOPIJE TEHNIKE U SBS OKRUŽENJU

Split, rujan 2007-17-09

1

2

SADRŽAJ

1.Uvod ……………………………………………………………………………………. 4

2.Osnove izrade rezervnih kopija…..……… ………………………………………….... 6

2.1. Što je to sigurnosna kopija……..……………………………………………….... 6

2.2. Što snimati za sigurnosnu kopiju...……………………………………………….. 7

3.Sigurna pohrana podataka ………………………………………………....................... 7

3.1.Pravila za sigurnu pohranu podataka ………………………………………………. 8

3.2.Savjeti za sigurnu pohranu podataka ………….……………………......................... 8

3.3.Raspored sigurnosne pohrane podataka…………………………………………….. 9

3.4.Sigurno kopiranje i vraćanje sustava u slučaju pogreške sustava ………………….. 10

4.Tehnike za izradu rezervnih kopija….………………………………………………….. 11

4.1. Najbolje vrijeme za izradu sigurnosne kopije……………………………………. 11

4.2. Koliko traje izrada sigurnosnih kopija…………………….................................... 12

4.3. Što je to obnavljanje podataka……………..…………………………................... 12

4.4. Kako djeluju rezervne kopije ………………………………………….................. 13

5.Shema Poslužitelja za izradu sigurnosnih kopija………………………….………........ 14

6.SQL poslužitelj (uloga i funkcije koje obavlja )…….……………………………......... 16

6.1. FTP poslužitelj i Web poslužitelj – u okviru Windows 2003 IIS servisa ……....... 22

6.2. Čisti ADC kontrolor – Windows 2003 Server Standard ……………………. ....... 25

6.3. DNS poslužitelj u okviru Microsoft Windows 2003 Standard Server…………..... 27

6.4. Exchange poslužitelj …………………………………………………………....... 31

6.5. Backup poslužitelj ( Schedule tasks) …………………………………………….. 33

6.6. Klijent ( My Dokument) …………………………………………….................... 34

6.7. Medij za čuvanje podataka ( CD, DVD, ZIP, Traka)……………………….......... 34

6.7.1. Digitalne audio trake od 8 mm ………………………………….………… ......... 35

6.7.2. Digitalne linearne trake ……………………………………………………......... 35

6.7.3. Inteligentne trake …… ………………………………………............................ 35

6.7.4. QIC trake ……………………………………………………………………....... 35

6.7.5. Životni vijek datoteka i ciklusi kopija kao kriteriji particioniranja ……............. 36

3

6.7.6. Usluga Removable Storage ………………………………………….................. 36

7. Program NT Backup …………………………………………………………….......... 38

7.1.NovaBackup …………………………………………………………………......... 43

8.Planiranje ( priprema za početak izvršavanja sigurnosne kopije) …………………….. 45

8.1. Rotacijske sheme ………………………………………………………................ 45

9.Razvijanje i prikaz GUI sučelja za izradu sigurnosnih kopija………………………….. 47

9.1. Planiranje ………………………………………………………………… ........... 47

9.2.Postavljanje ………………………………………………………………. ............ 47

10.Zaključak ……………………………………………………………………………… 52

11. Literatura …………………………………………….................................................. 53

4

1. Uvod

Ovaj rad obrađuje temu sigurnosne kopije podataka u sbs okruženju i njezine metode izrade. Rad se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu su objašnjeni osnovni pojmovi iz ove oblasti te teoretska podloga i opis, u drugom dijelu su pobliže objašnjene metode, vrste i primjena rezervnih kopija u poslužiteljskoj tehnologiji, a u trećem dijelu praktičnim primjerom prikazan sustav pravljenja sigurnosnih kopija na poslužiteljima koji su povezani u mrežu.

Diplomski rad strukturiran je tako da budućim korisnicima, koji se u daljnjem svom radu žele pobliže posvetiti izradi sigurnosnih kopija na poslužiteljima na mreži, omogući što lakše shvaćanje i usavršavanje novih verzija programa koji se koriste za izradu sigurnosnih kopija.

Za realizaciju projekta koristio sam uslužne programe NT Backup i NovaBackup koji su specijalizirani za tu namjenu. Isto tako na poslužiteljima sam koristio Windows 2003 server operativni sustav, koji je podešen tako da prvo svaki zasebno radi sigurnosnu kopiju važnih podataka. Te da ih na kraju izrade sprema na glavni poslužitelj tj. Backup poslužitelj koji kopije sprema na lokacijske trake.

Prikazano je tako da su informacije značajno važne, potrebno ih je odgovarajuće zaštititi. Backup je postupak izrade sigurnosne kopije podataka u slučaju pogreške koja nam se može desiti na računalu. Općenito sigurnosnu kopiju možemo podijeliti u dvije skupine a to su automatsko izvođenje kopije i ručno izvođene sigurnosne kopije.

Sigurnosna kopija je način za zaštitu podataka. Primjena kopije je velika kod raznih instituta, sveučilišta, laboratorija koji podatke višegodišnjih istraživanja žele zaštiti na odgovarajući način.

Svaki prosječan korisnik rijetko radi sigurnosnu kopiju podataka, no ako je radi, radi je neoprezno te je takva sigurnosna kopija nepouzdana. Tijekom napada virusa, ili sklopovske (hardverske) pogreške podatci mogu doći u situaciju iz koje ih je vrlo teško ili nemoguće povratiti te su trajno izgubljeni.

Izgubljene datoteke, razni dokumenti, fotografije web dizajnera itd, biti će glavni razlog kod korisnika nakon pogreške koja se lako mogla izbjeći. Tek tada neki korisnici shvate važnost podataka te poslije oporavka pokušavaju raditi najčešće ručnu kopiju podataka.

Zašto raditi sigurnosnu kopiju podataka kada sve radi? Istina, radi sada ali što ako disk ne bude u funkciji ili se dogodi infekcija malicioznim programom? Zato je pametno odvojiti nekoliko minuta uz znanje koje je potrebno svladati, te podatke uspješno i uredno kopirati.

Prvo što bi trebalo odrediti strategiju sigurnosne kopije.Većini korisnika bi jednom tjednom bio dovoljan, dok za ozbiljnije korisnike to ne važi. Oni bi svakako trebali kopiranje podataka vršiti jednom dnevno te vršiti automatski u određeno vrijeme kad je računalo slobodno, tj. kad ne obavlja nikakve zadatke.

Pod ozbiljnijim korisnicima mislim na poslovne korisnike te one koji sadrže osjetljive i vrlo važne podatke, a upravo ti korisnici imaju dosta poslovnih podataka, dokumenata, itd. Kada bi u ovom slučaju upotrebljavali ručni kopiju to bi bio prevelik gubitak vremena. Još jedan parametar moramo zadovoljiti da bismo automatski učinili što funkcionalnijim i jednostavnijim. Sve mora biti uredno i pregledno organizirano.

5

Ručnu kopiju koriste prosječni korisnici, jer najčešće nemaju veliku količinu podataka. Ipak preporučuje se opet pregledna i uredna organizacija te automatski čak i ako imate malo podataka, jer tada možete i zaboraviti na kopiju. Kod uporabe ručne kopije može se dogoditi, da na vrijeme ne ostvarite kopiranje.

Sigurnosna kopija se najčešće radi na prenosive Trake,CD/DVD/ZIP/ magnetne medije koji su izvrsni za prijenos male do srednje količine podataka.

Uporaba memorijskih kartica ili USB bljesak (flash) diskova te konstantno smanjenje cijena nametnulo je dobar izbor medija za kopiranje. Za kopiranje podataka na CD/DVD medije potrebna je programska oprema za pisanje na dotične medije. Napredniji programi za izradu kopija imaju svoj vlastiti upravljački program (driver) za pisanje na CD/DVD. Windowsi sadrže također svoje upravljačke programe.

Da bi cjelokupna kopija bila pouzdana mora se osigurati najveći mogući stupanj kvalitete medija na kojem je kopija napravljena. Ako je to tvrdi disk, tada bi trebalo iskoristiti S.M.A.R.T tehnologiju uz pomoć nekog specijaliziranog programa poput HDDlife (http://www.hddlife.com) koji prati stanje rada diska (temperatura, greške...). Uz pomoć njega, i sličnih alata, može se unaprijed predvidjeti moguća sklopovska pogreška, te osigurati i vrijeme za kopiranje na drugi medij prije nego li se greška stvarno dogodi.

Održavanje diska je vrlo važno. Odabir diska renomiranog proizvođača, kvalitetan hladnjak, izbjegavanje grešaka će podići njegovu pouzdanost na vrlo visoku razinu. Ako se pak kopija radi na prijenosne medije potreban je uređaj za pisanje na njih te programska oprema (kod USB diskova).

Održavanje prijenosnih medija ne smije se nikako zanemariti, jer su oni jako osjetljivi na uvjete u kojim se nalaze. Ne smiju biti previše u vlažnom ili toplom mjestu, izravno izloženi suncu, gruboj podlozi te se s njima mora nježno rukovati. Uz to treba koristiti medije renomiranih proizvođača koji skoro u potpunosti osiguravaju kvalitetu.

Najznačajniji proizvođač no sam magnetni disk, kao medij nije pouzdan ma tko ga proizvodio. Ovime možemo osigurati vrlo visoku razinu pouzdanosti kopija. Kako se i na koji način provodi kopija ovisi o programskoj opremi kojim se radi. U nastavku navodim pregled nekih alata i opis kopiranja, odnosno izradu kopije.

6

2. Osnove izrade rezervnih kopija

Izrada rezervnih kopija samo je prvi korak koji ću detaljno objasniti u daljnjem postupku. Svakako ćemo poželjeti zaštiti neke svoje važne datoteke i podatke da bismo ih imali onda kada nam zatrebaju.

Evo nekoliko prijedloga za izradu sigurnosnih kopija, odnosno kako ih treba zaštititi i u krajnjem slučaju opet vratiti ako dođe do greške. Čuvati rezervne kopije dalje od računala po mogućnosti u drugoj sobi, ili u kutiji koja je otporna na vatru u slučaju požara. Ukoliko imamo sef, staviti u njega diskove sa rezervnim kopijama tako da ih možemo zaštititi.

Objektivno postoje dva razloga za izradu rezervnih kopija ali je tehnologija u oba slučaja toliko slična da čak ni Windowsi ni njegovi alati ne prave neku bitnu razliku među njima.

Možemo navesti sljedeće uvjete koji su nam potrebni za izradu sigurnosnih kopija od kojih su,

� Čuvanje podataka radi vođenja evidencije (na primjer, rezervne kopije koje se prave svakoga mjeseca, a čuvaju se godinu dana).

� Oporavak od katastrofa (engl. Disaste Recovery, Dr ) ili oporavak od sistema.

U dogovoru s nadležnim organom poduzeća tj. tvrtke administrator može da izradi kopije svaki dan u određeno vrijeme, tjedno, mjesečno ili jednom godišnje što nije toliko preporučljivo.

2.1. Što je to rezervna kopija

Rezervna kopija to su datoteke zajedno s dokumentacijom snimljene na medij za čuvanje podataka obično u sažetom obliku koji se čuva na sigurnom mjestu, najčešće na udaljenoj lokaciji.

Postoje razni tipovi za izrađivanje kopija, a koji tip će se koristiti to ovisi od administratora za izradu rezervne kopije.

� Arhivirana rezervna kopija bilježi stanje bita arhiviranja u vremenu kopiranja. Stanje ove dvojnice ukazuje programu rezervne kopije, je li datoteka mijenjana poslije izrade rezervne kopije.

� Dnevna rezervna kopija tu spadaju samo datoteka koje se mijenjaju na dan izrade rezervne kopije.

� Redovna rezervna kopija, to je kopija svih podataka. Podrazumijeva kopiranje svih datoteka i postavljanje osnovne dvojnice arhiviranja da bi se ukazalo na datoteke koje su snimljene na rezervne kopije. Kompletne rezervne kopije trebalo bi izraditi na početku primjene bilo koje sheme za izradu rezervne kopije, isto tako treba uraditi i poslije promjene sheme.

� Inkrementirana izrada rezervnih kopija, tu se podrazumijeva izrada rezervnih kopija svih datoteka koje su se mijenjale poslije izrade rezervnih kopija. Program za izradu rezervnih kopija postavljaju bitove arhiviranja, koji označavaju da su datoteke snimljene na rezervne kopije. Svi mediji ikrementalnim kopijama trebaju sadržavati kompletne rezervne kopije.

� Diferencijalna izrada rezervnih kopija, je rezervna kopija koja djeluje jednako kao i inkrementirana kopija, samo što ne dira dvojnice arhiviranja, odnosno ne označava datoteke koje su smještene na kopiju. Kada treba izraditi diferencijalnu rezervnu kopiju,

7

sistem će se osloniti na datoteke, koje treba snimiti s originalom. Diferencijalne kopije najbolje je izraditi jednom tjedno, zajedno sa kompletnom ili redovitom izradom rezervnih kopija, koji će čuvati razlike u donosu na prethodne rezervne kopije.

2.2.Što snimati za rezervnu kopiju

Administratori često primjenjuju strategiju za izradu kopija. Izrađuju kopije svih datoteka na računalu ili mreži i sve stavljaju na jednu gomilu. Umjesto toga trebali bi podijeliti datoteke u dvije grupe od kojih su, sistemske datoteke i datoteke s podatcima.

� U sistemske datoteke spadaju datoteke koje se mijenjaju samo kad se promjeni verzija neke aplikacije ili operacijskog sistema.

� U datoteke podataka spadaju datoteke koje se mijenjaju svakoga dana, na primjer datoteke iz programa za obradu teksta, datoteke baze podataka, datoteke medija, grafičke i konfiguracijske datoteke ( na primjer spremnici, DHCP, WINS, DNS i aktivni imenik ).

Administrator zadužen za izradu kopija treba unaprijed znati što izraditi za sigurnosnu kopiju podataka. Jer to je jedan od najkritičnijih poslova u informacijskoj tehnologiji vezanih uz administriranje mreže .

3. Sigurna pohrana podataka

Preporučljivo je stvarati sigurnosne kopije datoteka, kako bismo se zaštitili od slučajnog gubitka podataka ako sustav doživi pogrešku u radu sklopova ili medija za pohranu podataka. Pomoću programa za stvaranje sigurnosne kopije možemo napraviti kopiju podataka na disku, a zatim te podatke arhivirati na drugom uređaju za pohranu podataka.

Podatke možemo spremiti na logički pogon, ili na zasebni uređaj za pohranu podataka. Ako se izvorni podatci na disku slučajno izbrišu, ili postanu nedostupni možemo ih vratiti iz arhivirane kopije.

Pomoću stvaranja sigurnosne kopije možemo arhivirati odabrane datoteke i mape na disku, uključujući podatkovne datoteke i podatke o stanju izvora (registar), te zakazati vrijeme stvaranja sigurnosne kopije.

Prije nego se zakaže stvaranje sigurnosne kopije, mora se izvoditi raspored zadataka. Osim toga, kako bismo imali mogućnost sigurnosnog kopiranja datoteka i mapa, moramo biti administrator ili operater sigurnosnih kopija.

8

3.1. Pravila za sigurnosnu pohranu podataka

Kod potpune pohrane spremaju se sve datoteke podataka. Takva vrsta pohrane podataka obično zahtijeva dosta vremena i znatnu količinu medija za pohranu podataka (traka, disketa i slično).

Djelomična pohrana podataka kopira samo one datoteke koje su promijenjene u odnosu na zadnju pohranu. Pohrana sustava datoteka govori nam da stalno trebamo spremati sustave datoteka, a drugi podatci se mogu povremeno spremati.

Sigurnosna pohrana podataka utječe na korisnike sustava. Tijekom pohrane podataka korisnici se mogu prijavljivati za rad na sustavu. Osim toga, datoteke koje su korisnici mijenjali tijekom pohrane podataka mogu se izgubiti što je osobito nezgodno ako se radi na bazi podataka.

Sve medije (trake i diskete ) treba pravilno označiti, tako da ih možemo valjano potrebiti za povrat podataka kad to bude potrebno.

3.2.Savjeti za sigurnosnu pohranu podataka

Najprije je potrebno napraviti plan sigurnosne kopije podataka. Potrebno je odrediti datoteke koje će biti pohranjene, učestalost spremanja datoteka i način njihovog obnavljanja.

Svi korisnici trebaju znati raspored početka sigurnosne pohrane podataka, isto tako korisnike treba upoznati s načinom obnove pojedinih datoteka.

Trebalo bi provjeravati pohranu podataka, odnosno sadržaj spremljenih podataka nakon pohrane i nakon obnove podataka.

Kopiju možemo koristiti za sigurnosno kopiranje i vraćanje podataka na FAT16, FAT32 ili NTFS jedinicu. Ako, međutim, sigurno kopiramo podatke na neku NTFS jedinicu koja se koristi u sustavu Windows, Microsoft preporučuje vraćanje podataka na neku NTFS jedinicu koja se koristi u tom sustavu. Ako se to ne učini, postoji mogućnost da se neke značajke izgube. Neki datotečni sustavi ne podržavaju sve značajke drugih datotečnih sustava. Primjerice ako se sigurno kopiraju podatci na neku NTFS jedinicu koja se koristi u sustavu Windows XP, a zatim se vraća na neku FAT jedinicu ili NTFS jedinicu koja se koristi u sustavu Windows NT 4.0, gube se sljedeće značajke:

1. dozvole

2. postavke EFS-a (Encrypting File System – šifrirani datotečni sustav)

3. informacije o diskovnim kvotama

4. informacije o postavljenim jedinicama

5. informacije o daljinskoj pohrani Ako želimo sigurno kopirati računalo, Microsoft preporučuje sigurno kopiranje svih podataka s njega, kao i podatke o stanju sustava, što obuhvaća i spremnike (registar). Stanje sustava možemo sigurno kopirati samo na lokalnom računalu. Stanje sustava ne možemo sigurnosno kopirati na udaljenom računalu.

9

3.3.Raspored sigurnosne pohrane podataka

Važno je odrediti raspored sigurnosne kopije podataka tako da odgovara našim potrebama i da omogućuje korištenje najnovijih kopija datoteka. Idealno bi bilo obnoviti bilo koju datoteku u bilo koje vrijeme. Osim krajnjeg zahtijeva koji nije moguće ostvariti, postoji drugi, a to je svakodnevna obnova datoteka. Da bi se to ostvarilo trebalo bi koristiti kombinaciju potpune pohrane podataka i pohrane kod koje se spremaju promijenjene datoteka ( u odnosu na prethodnu pohranu ).

Potpuna sigurnosna pohrana podataka predstavlja pohranu svih datoteka na računalu, a kod sigurnosne pohrane promijenjenih datoteka spremaju se samo one datoteke koje su promijenjene od prethodne pohrane.

Postoje dvije razine pohrane promijenjenih datoteka, gdje spremanje onih datoteka koje su promijenjene u odnosu na prethodnu potpunu ili na posljednju djelomičnu pohranu.

Sigurnosnu pohranu podataka možemo prikazati u tri razine od kojih su,

� Razina 0, potpuna pohrana podataka. � Razina 1, pohrana datoteka koje su promijenjene u odnosu na zadnju pohranu

podataka. � Razina 2, pohrana datoteka koje su promijenjene u odnosu na zadnju pohranu

razine1. Slijedi nekoliko primjera rasporeda za sigurnosnu pohranu podataka, gdje je od navedenog prikazano,

Jedan dan potpuna pohrana, a drugi djelomična.

� Prvi dan razina 0, potpuna pohrana

� Drugi dan razina 1, djelomična pohrana

� Treći dan razina 1, djelomična pohrana

� Četvrti dan razina 1, djelomična pohrana

� Peti dan razina 1, djelomična pohrana

Jednom mjesečno potpuna, jednom tjedno djelomična i dnevno djelomična pohrana

(u primjeru je odabran utorak, ali može biti bilo koji dan u tjednu).

� Prvi utorak Razina 0, potpuna pohrana

� Bilo koji drugi utorak Razina 1, djelomična pohrana

� Bilo koji drugi dan

10

Razina 2, djelomična pohrana

Da bismo prema ovom rasporedu obnovili pojedinu datoteku, potrebno je načiniti potpunu pohranu (ako se datoteka nije mijenjala tijekom mjeseca), djelomičnu pohranu razina 1. (ako je datoteka mijenjana prošli tjedan) ili djelomičnu pohranu razina 2. (ako je datoteka mijenjana ovaj tjedan).

U slučaju da želimo obnoviti starije podatke, onda kopiju pohranjenih datoteka trebamo hvatati duže vrijeme. Obično se tjedna potpuna pohrana datoteka koristi u tri iduća tjedna. Ako se raspored pravi za vremensko razdoblje duže od tri tjedna, onda se jednom u dva tjedna načini potpuna pohrana datoteka koja se koristi u iduća dva i pol mjeseca (kvartalno razdoblje).

3.4. Sigurnosno kopiranje i vraćanje sustava u slučaju pogreške sustava

Kako bismo u potpunosti mogli napraviti sigurnosnu kopiju svog sustava, moramo napraviti skup automatske obnove sustava (ASR). Također bi trebali napraviti sigurnosnu kopiju podataka, stanja i postavki sustava. Automatski oporavak sustava trebalo bi koristiti samo nakon što pokušamo sustav vratiti pomoću vraćanja sustava koje nadzire promjene u računalu i automatski sprema te podatke.

ASR je dvodijelni sustav vraćanja ASR sigurnosno kopiranje i ASR vraćanje. Sigurnosno kopiranje obavlja se preko ASR čarobnjaka koji se nalazi u sigurnosnom kopiranju.Čarobnjak će napraviti sigurnosnu kopiju stanja sustava, sustavnih servisa i svih diskova pridruženih dijelovima operacijskog sustava. Napravit će i datoteku s podatcima o sigurnosnoj kopiji, postavkama diska (uključujući osnovne i dinamičke pogone), te način obavljanja vraćanja.

Za vrijeme vraćanja ASR će pročitati postavke diska s napravljenim datotekama i vratiti sve diskovne zapise, pogone i particije potrebne za pokretanje računala. Pokušat će vratiti sve postavke diska, ali u nekim slučajevima to možda neće uspjeti. ASR će nakon toga pokrenuti jednostavno instaliranje sustava Windows i automatski započeti oporavak korištenjem sigurnosne kopije koju je napravio ASR čarobnjak.

11

4. Tehnike za izradu rezervnih kopija

Prije nego što krenemo u razmatranje dobrih i loših strana izrade rezervnih kopija i oporavak podataka od slučajnog kvara moramo se pobliže upoznati s programom.

Program ne dozvoljava da se priključimo na druga računala i da obavimo izradu rezervnih kopija i obnavljanje podataka koji se odnose na stanja sistema kao što su spremnici (registri), direktoriji i sistemske datoteke. U tom slučaju možemo se povezati na diskove i na dijeljenje izvora udaljenim računalima za izradu rezervnih kopija. Ukratko, nije rješenje za izradu rezervnih kopija i obnavljanje podataka u mrežnom okruženju. Ako se upravlja velikim brojem poslužitelja, izrada rezervnih kopija na svakom poslužitelju veliko je gubljene vremena i izvora. Najviše što nudi je mogućnost izrada rezervnih kopija sistemskih datoteka podataka, pri čemu jedinica za traku mora biti lokalna na središnjem poslužitelju.

Uslužni programi za izradu rezervnih kopija omogućava da proširimo i otvorimo hijerarhijsku strukturu poštanskog sandučića u programima za izradu rezervnih kopija. Vodeći proizvođači programa za izradu rezervnih kopija mogu se povezati na poslužitelj kao pravi korisnici formirani unutar okruženja baze podataka. Ako postoji period da nitko ne koristi poslužitelja, onda ćemo isključiti bazu podataka i sve važne usluge tako da napravimo rezervne kopije svih zatvorenih datoteka.

Neki napredni programi koriste svoje agente koji guraju datoteke na poslužitelja za izradu rezervnih kopija. Agenti se priključuju na poslužitelj preko IP-a ili IPX-a, a datoteke koje se ne mogu poslati otvorene su ili su trenutno u upotrebi označavaju se i šalju kasnije.

Usluge programa moraju koristiti naloge operatera za izradu rezervnih kopija da bi pristupale datotekama i pravile njihove rezervne kopije, ne mislim o pravilima pridruženih datotekama. Da bismo napravili rezervne kopije i obnovili sadržaj nekog poslužitelja mreže moraju biti u domeni grupe operatora. Kao operator za izradu rezervnih kopija na nivou domena, možemo napraviti rezervne kopije i obnoviti sadržaj u drugim domenama, ako između domena postoje odnosi povjerenja.

4.1. Najbolje vrijeme za izradu sigurnosne kopije

Recimo da smo se odlučili praviti rezervnu kopiju podataka svake noći. Najprije trebamo omogućiti izradu rezervne kopije. Najbolje vrijeme za izradu rezervnih kopija je doba kad je najmanja vjerojatnost da nam se netko nalazi na mreži ili da su datoteke otvorene tj. da se mijenjaju.

Posebno je teško odlučiti kada započeti s izradom rezervnih kopija sistema za elektronsku poštu i upravljanje bazama podataka. Obično svi sistemi koriste dvadeset četiri sata, naročito ako je vaša organizacija međunarodna ili globalnog tipa.

Neke organizacije zabranjuju pristup sistemu u određenom intervalu da bi osigurali snimanje najboljih rezervnih kopija. To naročito mora biti usklađeno i s drugim odjeljenjima i kontrolom prometa, jer nedostupnost sistema može omogućiti funkcioniranje drugim procesima koji se možda izvršavaju u isto vrijeme ili zahtijevaju pristup podatcima.

12

4.2. .Koliko traje izrada kopije

Trebalo započeti procijeniti vrijeme potrebno za izradu rezervne kopije. Možda bi bilo dobro da se počne koju minutu prije ponoći tako da se može napraviti tj. završiti kvalitetna sigurnosna kopija podataka.

Ako uređaji za izradu rezervnih kopija snimaju podatke s više poslužitelja, možda ni sljedećeg dana neće stići do posljednjeg poslužitelja. Ako želite dobiti što bolje rezervne kopije za što kraće vrijeme, treba da razmotriti slijedeće opcije.

� Datoteke koje se ne mijenjaju, su redovna izrada rezervnih kopija sistemskih i aplikacijskih datoteka je gubljenje vremena . Mnogi administratori nemaju vremena isplanirati kako će praviti rezervne kopije. Bilo zbog neznanja gube puno vremena i sredstva izvora, praveći rezervne kopije datoteka koje se rijetko mijenjaju. Dobar primjer su sistemske datoteke kao i privremene datoteke.

� Sporo promjenjive Datoteke, tu spadaju programi i datoteke sistema koje se nikada ne mijenjaju ili se mijenjaju vrlo rijetko.

� Brzo promjenjive datoteke, spadaju datoteke u kojima se čuvaju stanja aplikacija i sistema koje se često mijenjaju. U ovu skupinu spadaju konfiguracijske datoteke, datoteke Registra aktivnog imenika itd. Na poslužiteljima se ove datoteke mogu mijenjati svaki dan.

� Datoteke podataka i izvora, ovdje spadaju tekstualne datoteke, grafičke datoteke, datoteke baza podataka, datoteke elektronske pošte i druge komunikacijske datoteke. Ove datoteke često se mijenjaju, zbog čega je potrebno praviti njihove rezervne kopije i uključiti ih u sve automatske postupke za izradu rezervnih kopija. U slučaju kada bi došlo do kvara računala ili sistema da ih imamo pohranjene na jednom mjestu.

4.3. Što je to obnavljanje podataka

Obnavljane podataka je postupak u kome radnu kopiju datoteke ili skupa datoteka na računalnom čvrstom disku zamjenjujete rezervnom kopijom jer je original uništen ili je izgubljen. Često se obnavljanje vrši samo da bi se datoteke vratile u prethodno stanje jer su skraćene ili im nedostaju dijelovi ili su podatci zamijenjeni ili oštećeni virusom.

Upravljanje procedurom obnavljanja je jedna od presudnih značajki. Ako ostanemo bez čvrstog diska ili cijelog računala morat ćemo ponovno pokrenuti računalo i dovesti ga u skoro isto stanje u kojem je bio njegov prethodnik u trenutku otkaza ili nestanka.

13

-Piramida obnavljanja podataka s napravljenim sigurnosnim kopijama

Od načina na koji smo upravljali ovisit će koliko dugo će računalo biti van uporabe i koliko će se generacija podataka izgubiti. Vrijeme između posljednje izrade rezervne kopije i katastrofe naziva se praznina u obnavljanju.

4.4. Kako djeluju rezervne kopije

Razni mediji za čuvane podataka, na primjer trake i diskovi poznati su pod nazivom rezervni komplet. Rezervni komplet sačinjavaju mediji koji sadrže sve datoteke snimljene tijekom izrade rezervne kopije. Program koristi ime i datum na rezervnom kompletu kao podrazumijevano ime.

Program omogućuje da u nekoj narednoj izradi rezervnih kopija dodamo medije ili da zamijenimo prepisane datoteke u rezervnom kompletu. Time je omogućeno da rezervnom kompletu damo ime koje odgovara primijenjenoj shemi ili režimu čuvanja podataka.

Program pravi i cjeloviti pregled ili katalog povijesti datoteka čije su rezervne kopije napravljene, naziva se katalog rezervnog kompleta. Ako rezervni komplet sadrži više medija, katalog se čuva na posljednjem mediju iza rezervne kopije posljednje datoteke. Katalog se učitava kad počne obnavljanje podataka, pa možemo izbrisati datoteke i direktorije koje treba obnoviti.

14

5. Shema poslužitelja za izradu rezervnih kopija prema praktičnom zadatku

Kao što vidimo na slici 5. imamo šest različitih poslužitelja spojenih u mrežu, od koji svaki pojedinačno ima svoja svojstva i zadatak što se tiče izrade rezervne kopije podataka. Glavni poslužitelj za izradu rezervnih kopija ima svojstva da prikuplja podatke napravljenih rezervnih kopija poslužitelja (SQL, E-mail, FTP, DNS, ADC, Web ) i da ih sprema na lokacijske trake koje se kasnije spremaju na sigurna mjesta za čuvanje. SQL poslužitelj, je sustav za upravljanje bazama podataka. Sastoji se od dvije komponente, klijentske koja se koristi za prikaz i manipulacija te od poslužitelja baze podataka koji se koristi za pohranu, preuzimanje, i zaštitu baze podataka. SQL poslužitelj sadržava i mehanizme pouzdanosti poput procesiranja transakcija, kreiranje pričuvnih kopija u radu te log (shipping) transporta. E – mail poslužitelj, služi za primanje i slanje poruka elektronske pošte. FTP poslužitelj, je dio je IIS –a, njime poslužuje datoteke koje korisnici preuzimati pomoću FTP protokola. Koristi se za dijeljenje i prenošenje podataka između računala, kao i za pohranjivanje podataka na udaljena računala ili poslužitelje.

15

DNS poslužitelj, služi za prevođenje imena u domenu. DNS su distribuirane baze podataka koje ostvaruju vezu klijent – poslužitelj između DNS poslužitelja i klijenata da bi omogućile preslikavanje imena. Korištenjem baze podataka distribuirane arhitekture, DNS omogućuje lokalnu kontrolu nad svim domenama ali i da svi klijenti pristupe cijeloj bazi kada je to potrebno. ADC, može se zamisliti kao arhitektura u kojoj slojevi predstavljaju poslužiteljske procese koji klijentskim aplikacijama pružaju servise imenika. ADC sastoji se od tri sloja servisa i nekoliko interfejsa i protokola koji u zajedničkom radu daju servise imenika. ADC sadrži informacije o mrežnim resursima, kao i sve servise koji te informacije čine dostupnim i korisnim. Resursi, čiji su podatci smješteni u imeniku, kao što su na primjer podatci o korisnicima, pisačima, poslužiteljima, bazama podataka, grupama, računalima i sigurnosnoj politici, poznati su pod imenom objekti. Web poslužitelj, to je računalo na kojem se nalaze web stranice. Web poslužitelj obično dolazi u vidu skupa (clustera) u velikim centrima podataka (en. data center). Naravno, moguće je i od običnog računala napraviti web poslužitelj, no to nije tako dobro rješenje iz nekoliko razloga. Kao prvo, web stranice smještene na poslužitelju moraju biti stalno dostupne, što znači da računalo mora biti stalno uključen i spojen na Internet. Poslužitelj za sigurnosne kopije (Backup poslužitelj), služi za pravljenje rezervnih kopija sadržaja drugih poslužitelja i uređaja za skladištenje podataka koji postoje u mreži. Prikazat ćemo situaciju poslužitelja i klijent računala koji su spojeni na dvije Ethernet mreže brzine prijenosa podataka 100 mb/s.

Dvije mreže imaju svoju svrhu da prilikom izrade rezervne kopije podataka dođe do što manjeg zagušenja mreže i da poslužitelji mogu što brže razmjenjivati podatke međusobno. Vidimo da svaki poslužitelj u sebi ima ugrađene po dvije mrežne kartice, gdje može razmjenjivati podatke u oba smjera. Daju veliku prednost i smanjuju utjecaj zagušenja poslužitelja prilikom izrade rezervne kopije podataka i istovremeni pristup korisnika koji se nalaze na mreži.

Minimalna brzina izrade rezervnih kopija koju možemo očekivati u mreži ovisi izravno o brzini serijski magistrala mrežne veze, U / I pristup čvrstim diskovima i uređajima koji sudjeluju u izradi rezervnih kopija.

U poslužiteljima sam postavio da u sebi imaju RAID sustav ( višestruki disk pogona koji se koristi paralelno), ako se disk pogon pokvari želimo biti sigurni da se podatci koji su spremljeni na njemu neće izgubiti.

Takvo uređenje stvara višak uslijed razmještanja paritetnih bitova preko cijelog opsega diskova, što čini mogućim obnavljanje podataka pronađenih na određenom disku u slučaju kvara. Iako svi nivoi RAID tehnologije ne pružaju potpuni višak podataka, oni pružaju poboljšane I / O performanse na vrlo velikom čvrstom disku.

Prilikom izrade trebalo bi izračunati kolika količina podataka potrebna za smještanje kopije i koliko je vremena potrebno da se napravi cijeli ciklus posla.

Formula pomoću koje se može izračunati koliko traje izrada rezervne kopije podataka je.

Y = S / T gdje je,

Y – vrijeme za koliko je napravljena kopija podataka. S – količina podataka u megabajtima. T- vrijeme prijenosa u minutama (lokalno ili preko mreže).

16

6. SQL poslužitelj (uloga i funkcije koje obavlja )

Sustav za rad s bazama podataka SQL poslužitelj nadmašuje sve dosadašnje zahtjeve s pouzdanošću, a u sklopu brojnih mogućnosti povećava korisničku učinkovitost. Integrira heterogene informatičke ekosustave i izvlači maksimalnu korist iz operativnih i dugoročnih financijskih planova.

Poslužitelji baza podataka su primjer specijaliziranih koji su skoro u potpunosti namijenjeni bazama. Ako imamo bar jednog korisnika na poslužitelju ili ako tijekom dana postoji vrijeme kad nitko ne koristi poslužitelja onda ćemo se snaći tako što ćemo isključiti bazu podataka i sve važne usluge koje su do tada korištene, te ćemo tada moći napraviti uspješnu rezervnu kopiju podataka zatvorenih datoteka.

Kad startamo s izradom sigurnosne kopije podataka kod SQL poslužitelja prvo se moramo dobro orijentirati što točno želimo napraviti za rezervnu kopiju podataka. To jest moramo strateški napraviti plan početka izvođenja procesa prilikom izrade sigurnosne kopije podataka.

Izvođenjem sigurnosne kopije na SQL poslužitelju, možemo imat spojene korisnike s otvorenim datotekama što nam neće stvarati nikakav problem, tako će naš zamišljeni podatak bit uspješno napravljen i spremljen u rezervnu kopiju na daljnje čuvanje.

Kod izrade sigurnosne kopije podataka SQL poslužitelja prikazat ćemo izvođenje tj. postupak izrade interne kopije, njezinu ulogu i određeno mjesto gdje se pohranjuje interna kopija podataka.

Slika 6. 1. prikaz SQL poslužitelja i interne kopije podataka

17

Na slici 6.1. imamo prikazano sučelje SQL poslužitelja s njegovim datotekama. Kod izrade interne kopije koristili smo bazu podataka provjere (Database Maintenace) klikom lijevom tipkom miša na ponuđenu datoteku otvori nam se popis svih baza podataka za koje možemo izraditi internu kopiju tj. izabrati po želji za koje baze izraditi sigurnosnu kopiju.

Slika 6.2. prikaz ponuđenih baza za izradu interne kopije

Na slici baze podataka provjere čarobnjak (Wizard) imamo ponuđene opcije koje možemo postaviti po želji prilikom izrade sigurnosne kopije.

� Sve baze podataka (All databases), opcija s kojom možemo označiti sve navedene baze koje su nam prikazane te za njih napraviti kopiju.

� Sve sistemske baze podataka (All system databases), opcija izbora svih baza sistema koje su nam prikazane.

� Svi korisnici baze podataka (All user databases), opcija u kojem možemo izabrati sve baze korisnika i druge baze.

� Ove baze podataka (These databases), pojedinačno odabiranje baza za izradu kopije.

Postavio sam opciju ove baze podataka (These databases), zbog toga da mogu pojedinačno odabrati baze za koje ću da pravim rezervne kopije podataka .

18

Slika 6.3.Uređivanje ponavljajućeg programskog zadatka (Edit Recurring Job Schedule)

Na slici 6.3. prikazane su slijedeće opcije.

� Pod opcijom događaj (Occurs) u kojem imamo tri ponuđene opcije: dnevnu, tjednu i mjesečnu kopiju podataka, postavljeno je tako da pravi svaki dan kopiju u određeno vrijeme.

� Dnevna učestalost (Daily frequency), opcija u kojoj možemo postaviti početak izvršavanja sigurnosne kopije podataka, Opcijom dnevni događaj (Occurs every) postavljeno je tako da svaki dva sata pravi internu kopiju podataka s početkom (Starting at) u 7:30 i završetkom ( Ending at) dnevne kopije u 23 : 58.

� Vrijeme (Duration) postavljanja u kojoj imamo dvije opcije tj. početak datuma (Start date), gdje možemo po želji da postavimo datum kopije i kraj datuma (End date) vrijeme završavanje kopije podataka. Što je u ovom slučaju ostavljeno neoznačeno tj. da ne prekida izvođenje nego da svaki dan u isto vrijeme počinje s radom i završava.

19

Slika 6.4. prikaz napravljenih kopija - što su pohranjeni u direktorij BACKUP

Na slici imamo prikazan direktorij u koji je smještena interna kopija podataka. Kod interne kopije prilikom izvođenja automatski se spremaju podatci u označeni direktorij na tvrdom disku u F:\ Program Files\ Microsoft SQL kao što je prikazano na slici.

Svaka resursna datoteka u sistemu mora biti otvorena za ekskluzivnu ili zajedničku uporabu od strane korisnika ili uređaja koji je koriste. Zato je najbolje vrijeme za izradu sigurnosne kopije

20

podataka započeti par minuta prije ponoći. Mnoge aplikacije za rad s relacijskim bazama podataka zaključavaju svoje datoteke dok su u uporabi. Ove datoteke mogu biti jednostavne konfiguracijske datoteke kod SQL poslužitelja.

Poslužitelji baza podataka mogu prouzrokovati velike probleme što se tiče izrade sigurnosne kopije podataka. Mnogi poslužitelji baza podataka na primjer SQL poslužitelj su spremnici domena korisnika i mehanizama za prijavljivanje. Ako bolje pogledamo možemo vidjeti samo ogromnu bazu podataka koja se nalazi u SQL poslužitelju.

To su datoteke s nastavkom imena, msdb. dat, ili .db ili datoteke koje možemo postaviti po želji.

Obnavljanje SQL poslužitelja zahtjeva da baze podataka budu u režimu u kojem je dozvoljen pristup samo jednog korisnika, tako da agent za obnavljanje ima neograničen pristup bazi podataka, što je jedan od prvih i najjeftinijih rješenja.

Drugo rješenje za obnavljanje podataka je instaliranje uslužnih programa za otvorene datoteke. On programu za izradu rezervnih kopija podataka omogućava da vidi podatke u otvorenim datotekama. Prednost ovoga rješenja je u programu za izradu rezervnih kopija koji ima pristup svim otvorenim datotekama.

Treće i najskuplje rješenje je agent koji radi zajedno sa programom za rezervne kopije. proizvodi poput Backup Execa i ARCservea imaju agente za otvorene datoteke, i agente koji omogućavaju proizvodima da budu snimljeni na rezervne kopije dok su povezani s datotekama, koje se koriste.

Administrator baze podataka odgovoran je za kopiju baze podataka s unaprijed određenim vremenskim intervalima.

Plan održavanja baze gradi se na više razina gdje je prikazano,

� Potpuna kopija (Full Backup) - sprema kompletnu bazu sa svim podatcima na točno određeno mjesto. Osim unesenih podataka, spremaju se i definirane uloge, korisnici po ulogama, loginovi, poslovi (jobovi). Potpuna kopija obavlja se prvog i petnaestog dana u mjesecu u ranim jutarnjim satima, zato jer se u to vrijeme baza najmanje koristi.

� Diferencijalna kopija - kopira samo one podatke iz baze koji su se promijenili od zadnjeg kompleta, tj. sprema samo razlike. S obzirom da se vrši spremanje samo dijela baze, izvršava se puno brže nego potpunu kopiju te zauzima manje memorijskog prostora. Diferencijalna kopija izvodi se svaki tjedan.

� Prijenosne kopije (Transaction log Backup) – je serijski zapis koji obuhvaća sve transakcije izvršene nad bazom od zadnjeg. Izvodi se svaki dan u ujutro da bi se pohranile sve transakcije nad bazom.

Vrlo važno je osigurati pravovremeno obnavljanje (recovery) baze ukoliko dođe do gubitka podataka. Gubitak podataka može se prikazati u slijedećim situacijom.

� Oštećenje sklopovlja (hardvera). � problemi sa poslužiteljskim aplikacijama. � potpuni pad poslužitelja

Uslijed gubitka podataka, izvodi se obnova baze korištenjem dotad prikupljenih kopija datoteka. Najprije se vrši povrat zadnjeg potpune kopije, potom zadnje diferencijalne kopije. Na kraju se obavlja povrat svih izvedenih nakon zadnje diferencijalne kopije.

21

Podatci o pojedinom kandidatu se pohranjuju u bazu podataka na SQL poslužitelj. Tu se podatci o kandidatu čuvaju u vremenu do godinu dana, nakon toga se brišu ukoliko se kandidat ponovno ne prijavi u sustav.

Podatcima pohranjenim na SQL poslužitelj je uvijek moguće pristupiti, u bilo koje vrijeme, osim u vrijeme izvođenja sigurnosne kopije. Pohranjenim podatcima mogu pristupiti i poslodavci i posloprimci.

Administrator baze podataka prati rad baze te u slučaju greške poduzima odgovarajuće mjere. Potrebno je osigurati dovoljno prostora na tvrdom disku računala na kojem se nalazi baza, kako bi se svi podatci mogli spremiti bez problema.

Mnoge aplikacije za rad sa relacijskim bazama podataka zaključavaju datoteke dok su u potrebi. Ove datoteke mogu biti jednostavne konfiguracijske datoteke kao što su datoteke SQL poslužitelja.

22

6.1. FTP poslužitelj i Web poslužitelj – u okviru Windows 2003 IIS servisa

FTP protokol omogućava prijenos datoteka između računala. Iako mnoge lokacije nude svoje sisteme za prijenos podataka sa HTTP poslužiteljem, FTP je još uvijek najrasprostranjeniji za preuzimanje i slanje datoteka preko Interneta.

Web poslužitelj je računalo na kojem se nalaze web stranice. Kako je pristup svakom računalu određen ulazima koji su predstavljeni brojevima, tako je i pristup web poslužitelju određen ulazom. Svaki poslužitelj ima IP adresu, tako da kada se neka stranica posjećuje, odnosno neki poslužitelj, zapravo se posjećuje adresa kao 98.34.65.243:80.

Dakle, prilikom izrade sigurnosne kopije podataka kod FTP i Web poslužitelja najprije trebamo konfigurirati FTP i Web poslužitelj te odrediti koje je datoteke potrebno čuvati za sigurnosnu kopiju podataka.

Kod FTP poslužitelja preporučljivo je čuvati datoteke rezervne kopije datoteka i nove lokacije koje smo napravili konfiguracijom poslužitelja.

Kod Web poslužitelja za sigurnosnu kopiju podataka čuvamo njihove web lokacije sa njihovim sadržajem i pratećim ASP i HTML skriptovima koje smo konfigurirali i napravili na našem poslužitelju.

Slika 6.1.1. prikaz FTP i Web poslužitelja postavljenim konfiguracijom.

Kao što vidimo na slici 6.1.1. imamo prikazan FTP i Web poslužitelj na kojima su napravljene konfiguracija koje ćemo čuvati za rezervnu kopiju podataka.

23

Postavljeno je tako da pojedinačno pravi rezervne kopije FTP i Web poslužitelja gdje je cjelokupna automatska kopija poslužitelja prikazan na slici 2.

Slika 6.1.2. postavljanje automatske kopije za FTP i Web poslužitelj.

Kod FTP i Web poslužitelja za izradu sigurnosne kopije podataka koristimo automatsku kopiju. Pritiskom lijeve tipke miša na poslužitelj otvori nam se ponuđeni izbornik gdje pod opcijom svi zadatci (All Tasks) izaberemo kopiju (Backup) / povratak (Restore) Configuration. Za postavljanje kopije što ćemo prikazati na slici 3. pritisnemo dugme stvarna kopija (Create Backup) te postavimo željeni direktorij za koji ćemo napraviti lokaciju našega direktorija.

Slika 6.1.3. prikaz postavljenih kopija

Napravljene kopije što su prikazane na slici 6.1.3. spremaju se na lokaciju, F:\WINDOWS\system32\inetsrv\MetaBack koje se u određeno vrijeme ponovno kopiraju i spremaju nove izmjene ako su se do tada dogodile. Za datoteku MetaBack postavljeno je sudjelovanje ovih direktorija (Share this folder ), tako da je cijela datoteka s automatski napravljenim kopijama vidljiva na mreži.

24

Slika 6.1.4. napravljene kopije Web i FTP poslužitelja

Na slici su prikazane automatski napravljene kopije koje se preko mreže, pomoću programa NT Backup spremaju na sigurno mjesto tj. u direktorij pod nazivom D:\WEB i FTP server\Backup.bkf.

25

6.2. Čisti ADC kontrolor – Windows 2003 Server Standard

U Windows poslužitelju Microsoft grupira veliki broj datoteka pod pojmom sustav stanja (System State). Ove datoteke moraju se kopirati i povratiti kao cjelina radi zadržavanja podataka i operacijske konzistentnosti.

U sistemske datoteke spadaju datoteke koje se mijenjaju samo kad se promijeni verzija neke aplikacije ili operativnog sistema. Ovdje spadaju programi i datoteke stanja sistema koje se nikada ne mijenjaju ili se mijenjaju vrlo rijetko.

Kad jednom napravimo kompletnu rezervnu kopiju podataka, funkcije kao što su inkrementalna i diferencijalna ignoriraju ove datoteke, tako da nema smisla gubiti vrijeme i zauzimati medije prilikom izrade nedjeljnih ili mjesečnih kopija koje traju po dva ili više dana.

Prikazat ćemo postupak pravljenja rezervne kopije ADC kontrolora pod kojima se čuvaju datoteke sustava stanja (System State) i sve konfiguracije koje se odnose na postavke poslužitelja kao što su DNS poslužitelj i mnogi drugi poslužitelji koji su instalirani na računalu.

26

Slika 6.2.1. postavljanje rezervne kopije za ADC kontrolor

Na slici 6.2.1. imamo prikazanu kopiju ADC kontrolora tj. sustav stanja (System State) cijelog operacijskog prostora koji se nalazi na poslužitelju.

Sustav stanja (System State) datoteka sadrže sljedeće slijedeće opcije,

� Aktivne Direktorijske baze podataka, NTDS. DIT asocira zapise i datoteke sa povratnim točkama u \Windows\ NTDS direktorij

� Sustav roja (Registry hives) iz \Windows\System32\Config direktorija � COM+ clasu registracijskih baza podataka � Datoteke zaštićene od strane Windows File Protection servisa ( većinu datoteka u

\Windowsu i neke od Microsoft datoteka u \Program Files.) � Sistemske datoteke iz korijena koristi (boot) disk, Ntdetect.com, Ntldr, Boot.ini,

Bootsect.dos, i Ntbootdd.sys � Potvrda autoritet baza (Certification Authority database). � Sadržaj \Windows\Sysvol direktorija, koji sadrži grupu i skripte. � IIS baze. � Skup baza � DNS datoteke područje definicije funkcije (domena).

Ne možemo koristiti kopije sustava stanja (System State) datoteka s drugog sustav stanja koji se nalazi na mreži.

27

6.3. DNS poslužitelj u okviru Microsoft Windows 2003 Standard Server

DNS sistemi su distribuirane baze podataka koje ostvaruju vezu klijent – poslužitelj, da bi omogućili preslikavanje imena. Korištenjem baze podataka distribuirane arhitekture DNS omogućava lokalnu kontrolu nad svim domenama, ali i omogućava da svi klijenti pristupe cijeloj bazi podataka kad je to potrebno.

DNS poslužitelj ima ulog za lako pamtljivim adresama resursa na Internetu (web poslužitelja, mail poslužitelja, e-mail adresa). Da bi DNS poslužitelj znao prevoditi slova u brojke i obrnuto, potrebno mu je te podatke unijeti.

Podatci koji se čuvaju za rezervne kopije podataka kod DNS poslužitelja obično su aplikacije datoteka pod koje spadaju datoteke koje se mijenjaju svakoga dana, na primjer datoteke iz programa za obradu teksta, datoteke baza podataka, datoteke medija grafičke i konfiguracijske datoteke.

Slika 6.3.1. Prikaz DNS poslužitelja

Prilikom izrade rezervne kopije podataka kod DNS poslužitelja, postoje otvorene datoteke koje stvaraju veliki problem kod administratora za izradu kopije. To su obično datoteke velike količine podataka i obično su uvijek otvorene. DNS poslužitelj dok je u uporabi zaključava svoje datoteke. Ove datoteke mogu biti jednostavne konfiguracijske datoteke.

Kod DNS poslužitelja preporučljivo je praviti kopije zona koje sadrže elemente zona ili dijelove domena sadržanih u zoni. Ovi zapisi se čuvaju u datoteci zone na DNS poslužitelju. Datoteka zone je tekstualna datoteka u kojoj se DNS zapisi čuvaju u određenom formatu. Ime datoteke

28

zone je domen.dns. Domen - ime domena za koji je dotična zona matična. DNS čuva datoteke zona u direktoriju F:\WINDOWS\system32\dns\backup.

Kod konfiguriranja zona ili domena u DNS poslužitelju automatski pravi rezervnu kopiju podataka koja je smješta u prikazanom direktoriju. Daljnjim postupkom istu datoteku s napravljenom kopijom zona domena, možemo sačuvati odnosno pohraniti preko Backup poslužitelja na lokacijsku Traku pomoću programa NT Backup.

Slika 6.3.2. datoteke zona direktorija

Svaka zona sadrži bazu podataka tj. broj resursnih zapisa koji definiraju čvorove i druge parametre zona.

NT Backup radi tako da u lokal sistemu (Local System ) može napraviti sistemske datoteke kao što su spremnik (registar) i aktivni popis o ostalim bazama podataka koje podupiru sistemske operacije kao što su datoteke DNS poslužitelja.

Kopija DNS poslužitelja napravljena je tako odabirom sustav stanja cijelog poslužitelja u kojem su pohranjene sve konfiguracije tj. područje definicije funkcije i zone DNS poslužitelja.

29

Aplikacije kao Word ili pristup (Access) koji zaključavaju svoje datoteke su iznad bilo kojeg programa za kopiranje podataka. Zaključane datoteke postaju sve češće kad se korisnik spaja od kuće koristeći povezivanje (dial -in) i virtualnu privatnu mrežu (Virtual Private Network). Može se pojaviti nezadovoljstvo korisnika kada saznaju da ne mogu popraviti datoteku jer su radili na njoj za vrijeme kopije.

Ovdje je kratka lista NT Backup zapisa koja demonstrira taj problem:

Backup Status – status kopije. Operation - kopija. Active backup destination 4mm DDS – aktivna destinacija sigurnosne kopije. Media name TestBackup - ime medija. Backup of ,C. Backup set #1 on media #1 – postavke kopije za medij. Backup description, Test - opis kopije. Media name, TestMedia - ime medija. Backup Type, Normal – tip normalne kopije. Backup started on 5/15/2007 at 4:35 AM. – startanje sigurnosne kopije. Warning, Unable to open ,C:\Test\LiveDocument.doc - skipped. – upozorenje omogućenom otvaranju C:\Test\LiveDocument.doc

Windows poslužitelj 2003 rješava taj problem koristeći servis zvan preslika medija (Volume Shadow), ili VS. VS servis snima datoteke s fotografijom (snapshot ), koji ima zaključane datoteke tako da NT Backup može snimiti prije nego original.

30

Ovdje je ispis koji pokazuje NT Backup zapis sa uključenim preslika sjenke (Volume Shadow):

Backup of ,C. Backup set #1 on media #1 Backup description, Test - važni dio kopije. Media name, TestMedia - ime medija. Backup Type - Normalna kopija Backup started on 5/25/2007 at 3:39 AM – početak izvođenja kopije. Backup completed on 5/25/2007 at 3:39 AM – kraj izvođenja kopije. Directories, 2. – direktorij. Files, 2. – datoteka. Bytes, 4,437 – bajt. Time, 4. second - vrijeme.

Preslika medija servisa (Volume Shadow servis), Vssvc.exe, snima datoteke s fotografijom (snapshot-ove) u NTFS diskove gdje koristi NTFS za spremanje svojih privremenih datoteka. Potrebno je imati dovoljno prostora za zadržavanje najveće zaključane datoteke.

Ako sistemu nedostaje NTFS diskova ili tim diskovima nedostaje slobodnog prostora, NT Backup nastavlja sa standardnim upravljanjem sa zaključanim datotekama koje traje trideset sekundi pa se datoteka preskače.

Možemo odabrati pokretanje NT Backup-a bez sjenke kopija. Ovime izbjegavamo spremanje datoteka s fotografijama (snapshot-ova), velikih baza podataka koje ne želimo kopirati.

Sekundarni DNS poslužitelj redovito osvježava podatke od primarnog poslužitelja tako da će svaka promjena koju unese na primarni brzo biti unijeta i na sekundarni.

Ako koristimo e-mail potrebno je DNS-u reći o ostatku svijeta i koji će se poslužitelj za to koristiti. To se vrši dodavanjem zapisa mail razmjene ( Mail Exchange). Postoji još veliki broj različitih DNS zapisa no oni se ne koriste tako često.

31

6.4. Exchange poslužitelj – poslužitelj za razmjenu elektronske pošte

Na poslužiteljima za razmjenu elektronske pošte (Exchange), otvorene datoteke mogu biti veliki problem prilikom izrade rezervne kopije podataka.

Datoteke kakva su skladišta informacija poslužitelja za razmjenu pošte uvijek su otvorene. Ako je izrada rezervne kopije podataka kod poslužitelja neuspješno obavljena, imat ćemo veliki problem tj. velike troškove što se tiče poduzeća.

Slika 6.4.1. prikaz poslužitelja za razmjenu elektronske pošte

Preporučljivo je da se svakoga vikenda izrađuje kompletna rezervna kopija poslužitelja za elektronsku poštu, da imamo kompletnu rezervnu kopiju od prethodnog vikenda, ako bi došlo do kvara.

Slika 2. prikaz rotacije kopiranja poslužitelja za razmjenu elektronske pošte

F = Full, I = Incremental, D = Differential

Rotacija Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota

Dnevni F F F F F F F

Tjedni F I ili D I ili D I ili D I ili D I ili D I ili D

3-dan F I ili D I ili D F I ili D I ili D Ponovni krug

Mješoviti F D D I D D I

prikazano je kako se mijenja značaj podataka tijekom vremena, isto tako vidimo na slici različite korake kroz koje je prikazana izrada kopije poslužitelja za razmjenu elektronske pošte. Pomoću rotacije je prikazan plan i sistem po kojem se rotiraju mediji koje koristimo za izradu rezervnih kopija poslužitelja za elektronsku poštu.

Preporučljivo je imati svakodnevnu izradu rezervne kopije koja koristi jedan medij tj. potpunu kopiju (Full Backup) kao što je prikazano na slici 2.

32

Bitno je spomenuti da Microsoft nudi ograničenu podršku s otvorenim datotekama za poslužitelj . Kod instalacije poslužitelja za razmjenu elektronske pošte uslužni program NT Backup se ažurira tako da omogući izradu rezervnih kopija direktorija, informacijskih skladišta poslužitelja.

Ako se koristi dobra oprema, i dobro upravljanje poslužiteljem mala je vjerojatnost da će biti potrebno u cjelini obnavljati sadržaj poslužitelja i baze podataka. Svaki dobar administrator može potvrditi da obnavljanje poslužitelja za razmjenu elektronske pošte dolazi od korisnika koji se nalaze na mreži.

Najviše što NT Backup nudi kod Exchange poslužitelja jest mogućnost izrade rezervnih kopija sistemskih datoteka, pri čemu jedinica za traku mora da bude lokalna na Exchange poslužitelju.

Program za izradu rezervnih kopija NT Backup omogućava da se proširi tj. otvori hijerarhijska struktura poštanskog sandučića u programima za izradu rezervnih kopija podataka.

Kod poslužitelja je postavljeno tako da se prvo izradi interna kopija podataka koju spremamo na određeno mjesto. Nakon toga, napravljenu kopiju pomoću Backup poslužitelja, koji koristi uslužni program NovaBackup, uzima kopiju i pohranjuje na lokacijsku traku koja se odnosi na daljnje čuvanje tj. na sigurno mjesto. Slika 6.4.2. izrada sigurnosne kopije poslužitelja za elektronsku poštu pomoću NT Backup

Na slici 6.4.2 napravljena je kopija svih direktorija poslužitelja za elektronsku poštu koje sam spremio na mjesto pod nazivom D:\Backup EXCHANGE SERVER\Backup.bkf. Koje će u određeno vrijeme pohraniti na lokacijsku traku i spremiti na daljnje čuvanje tj. na sigurno mjesto.

33

6.5. Backup poslužitelj i tabela zadatka (Schedule tasks)

Backup poslužitelj služi za pohranjivanje rezervnih kopija sadržaja drugih poslužitelja i uređaja koji se nalaze na mreži, gdje ih pohranjuje poslije na lokacijske trake.

Backup poslužitelji mogu stvarati uska grla na mreži i obično prekomjerno koriste procesor. Mogu se previše opteretiti udaljena računala koja su povezana na mrežu. Zato je preporučljivo osigurati dovoljnu brzinu mreže i propusnost, da nam prilikom izrade Backup poslužitelja ne stvara velike probleme na mreži.

Svrha poslužitelja je da u određeno vrijeme pođe s pohranom, kopija s poslužitelja koji se nalaze na mreži, a potom ih pohranjuje na lokacijske trake, koje se poslije nose na čuvanje tj. u arhivu (skladišta, trezori ili nadzorne osobe koje se bave za čuvanje podataka).

Ovaj objekt otvara direktorij s ikonama koje predstavljaju poslove koje treba izvršiti na sistemu u određeno vrijeme. Osim toga tu se nalazi i ikona čarobnjaka za zadavanje novih poslova. Čarobnjak vam pomaže da izaberete aplikaciju koja se treba pokrenuti, učestalost njenog izvršavanja, korisničko ime i lozinku s kojima će se aplikacija pokrenuti i druga svojstva. Pokretanje aplikacija se može koristi za automatsko izvršavanje raznih poslova, kao što su izrada rezervnih kopija, izvršavanje skriptova.

6.6. Klijent ( My Document)

Prilikom instalacije klijentskog programa, jedina stvar o kojoj treba razmisliti je lokalni smještaj privremene kopije. Naime, prilikom kopije podataka, prvo se na lokalnom disku pravi kopija svih podataka, potom se preko mreže šalju na Backup poslužitelj.

34

Tako se znatno štedi na vremenu, a i ovakav način kopije nešto je robusniji na probleme u mrežnom prometu. Moguće je dakle pripremiti kopiju u određeno vrijeme, a podatci će se prebaciti na poslužitelj kada se računalo spoji na mrežu, što je idealno za korisnike.

Na klijent računalima napravit ću kopiju mojih Sustav stanja računala i slično, tako da će neke izmjene biti potrebne samo u slučaju nestandardnog smještaja dokumenata.

6.7. Medij za čuvanje podataka ( CD, DVD, ZIP, Traka)

Kolekcija medija je skup medija koji sadrže medije koji pripadaju bilo kojem mediju za izradu rezervnih kopiji, ili čuvanje podataka. Međutim svaka kolekcija medija može sadržavati samo medije istog tipa. To jest ne može imati kolekciju medija u kojoj su kombinirane CD, DVD,Trake, DAT i ZIP tehnologije.

S druge strane podatke možemo da smjestimo na više medija različitih tipova, ukoliko klijentske aplikacije ili funkcije to zahtijevaju. Možemo razdvojiti kolekcije medija na dvije klase : sistemske kolekcije i aplikacijske kolekcije.

� Sistemske kolekcije U sistemske kolekcije ubrajaju se kolekcije koje ne koristi nijedna aplikacija.

� Slobodne kolekcije U ovoj grupi slobodne kolekcije govori se o medijima kojima mogu pristupati sve aplikacije medija. To jest možemo reci da su ove kolekcije medija na raspolaganju svakoj aplikaciji kojoj je potreban slobodan medij za izvršavanje. Na primjer aplikacija može uzeti kolekciju medija kada je potrebno napraviti rezervne kopije podataka.

� Nedefinirani mediji to su mediji koji nisu poznati skupu usluga, ako usluga ne može očitati podatke s trake ili je traka prazna, onda se kolekcija medija smješta u ovu grupu medija.

35

6.7.1. Digitalne audio trake od 8 mm

Trake na kojima možemo pripremiti sklopovlje komprimiranje stupnja 2:1 i na koju možemo pohraniti do 40 GB podataka. Prednost ove trake je znatna brzina datoteka od 8 mm do 40GB podataka može da snimi za manje od pet sati. Trake od 8 mm su vrlo osjetljive i zahtijevaju pažljivo rukovanje.

6.7.2. Digitalne linearne trake

To su jedne od najpopularnijih traka koje koristimo u najsuvremenijim poslužiteljima. Ove trake su brze i izdržljive, na njih se može snimiti velika količina podataka u formatu koji je uveden. Digitalne linearne trake su čvrste, što ih čini idealnim u okruženjima u kojima se veoma intenzivno posluje i stalno premješta.

Digitalna linearna traka se znatno razlikuje od digitalne audio trake zbog toga što audio traka čuva podatke u dijagonalnim prugama i podaci se upisuju primjenom tehnologije helikoidnog skeniranja. Dok se u linearnoj tehnologiji podaci postavljaju u horizontalne staze duž trake.

6.7.3. Inteligentne trake

Trake za velike količine podataka i okruženja u kojima nema odmora. Poznate vrste traka koje ubrajamo u inteligentne trake Advanced Inteligent TAPE ili AIT trake.

AIT trake se koristiti do 400 puta za izradu rezervnih kopija. Trake u sebi sadrže čip s nazivom EPROM koji je smješten u traci u kojoj se čuvaju informacije o rezervnim kopijama katalozi i dnevnici snimanja rezervnih kopija.

6.7.4. QIC trake

Quarter-inch Cartridge predstavlja najpopularniji format za mala poduzeća. Na najnovije Travan trake može se snimiti do 8 GB podataka. Trake ovog formata su dugotrajne i zgodne za rukovanje što je značajno za poslužitelje poduzeća koji su smješteni uglavnom u kancelarijama. QIC se nije uzdigao do velikih sistema sa izmjenjivačima i automatiziranim sistemom biblioteka.

36

� smjer trake

Smjer trake �

6.7.5. Životni vijek datoteka i ciklusi kopiranja kao kriteriji particioniranja

Datoteke imaju svoj životni vijek. Nakon što je datoteka stvorena, neko će vrijeme ostati na sustavu, a zatim biti izbrisana. Trajanje datoteka u sustavu je vrlo raznolika i dijelom ovisi o mjestu datoteke. Na primjer, datoteke u /bin, /sbin, /usr/sbin, /usr/bin i sličnima vjerojatno će imati vrlo dug vijek. Datoteke u /home imaju srednji vijek, otprilike nekoliko tjedana. Datoteke u /var obično kratko žive, gotovo nijedna datoteka u /var/spool/news neće ostati više od nekoliko dana, a datotekama u /var/spool/lpd vijek se mjeri u minutama ili manje.

Za kopiju je korisno kad je veličina dnevnog kopije manja od kapaciteta jednog medija. Dnevna kopija može biti potpun ili inkrementalan. Možete se odlučiti za particije koje su dovoljno male da stanu na jedan medij (ako ste odabrali potpune dnevne kopije). U svakom slučaju, particija bi trebala biti dovoljno mala da dnevna delta (sve promijenjene datoteke) stane na jedan medij (ako ste odabrali inkrementalnu kopiju i kanite mijenjati medij za tjednu/mjesečnu potpunu kopiju - uz vaše prisustvo).

6.7.6. Usluga prijenosne memorije (Removable Storage)

Skup usluga prijenosne memorije sadrži nekoliko komponenti. Centralni sistem ove tehnologije je prijenosna memorija servisa (Removable Storage Service) i Win32 API za traku / disk. Ove dvije komponente nude nam mogućnost programiranja aplikacije (API), preko kojih drugi proizvođači mogu koristiti funkcije za udaljeno čuvanje podataka i pristupati prenosivim medijima i uređajima.

Program Backup koji se isporučuje s operativnim sustavom koristi oba API pomoću kojih omogućuje korisne, a ne mnogo sofisticirane usluge za izradu rezervnih kopija. Zahvaljujući ovim uslugama, aplikacije ne moraju same voditi računa o upravljanima medija, to je prepušteno skupu usluga prijenosne memorije ( Removable Storage).

Odgovornost aplikacije za izradu rezervnih kopija je, da prepoznaje što je potrebno snimiti za rezervnu kopiju, a što obnoviti. Skup usluga prijenosne memorije bavi se time gdje će se podatci smjestiti i što će se smjestiti i kako će se to što je sačuvano obnoviti.

U suštini između aplikacija za izradu rezervnih kopija i obnavljanje podataka i skupa usluga Removable Storage treba promatrati u svjetlu klijent / poslužitelj principa.

37

Skupu usluga može se pristupati direktno korištenjem API funkcija u programima, isto tako može se raditi interaktivno na čvoru koji ćete pronaći u modulu računala upravljanja (Computer Management).

Pogledajmo malo odnos prema izradi rezervnih kopija i oporavku od katastrofa.

� Upravljanje sklopovljem, operacije sa logičkim diskovima, ispravnost logičkih diskova i čišćenje glave diska.

� Priključivanje i isključivanje traka i diskova. � Vođenje evidencije o medijima. � Vođenje evidencije o bibliotekama. � Pristup medijima i njihovim svojstvima.

Klijentske aplikacije zapravo ne vide pravi hardver i ne pristupaju mu. Međutim centralna komponenta koja je na raspolaganju svim klijentima je kolekcija medija. Mediji za izradu rezervnih kopija kreću se od standardnih traka, do magnetskih diskova, optičkih CD-ova, DVD-ova i tako dalje. U današnje vrijeme pojavljuju se i novi tipovi medija koji se mogu smjestiti u kamere i džepne računale. Međutim, ovi mediji nemaju klasičan format za izradu rezervnih kopija, niti se na njih može smjestiti neka značajna količina podataka. DVD je dobar medij za čuvanje podataka jer se na njega može snimiti velika količina podataka.

Format medija može biti izuzetno složen, neki mediji omogućavaju upisivanje i čitanje sa obadvije strane, dok drugi dozvoljavaju pristup samo s jedne strane. Način upisivanja i čitanja zavisi od formata medija. Skup usluga prijenosne memorije omogućava da se više aplikacija podijeli u isti medij. Time se osigurava maksimalno iskorištenje dobrih osobina medija.

Usluga prijenosne memorije sve podatke o sklopovlju, kolekcijama medija, radnih lista i svega ostalog što mu je potrebno čuva u svojoj bazi podataka. Ova baza podataka nije dostupna klijentima i u njoj ne piše kada su i za koje datoteke pravljene rezervne kopije. U ovu bazu podataka automatski se upisuje sve što se od usluge zahtijeva.

38

7. Program NT Backup

Uslužni program NT Backup dostupan je s komandne linije, iako izdavanje komande Backup s komandne linije ne zahtjeva odgovor poslužitelja.

Mogu se i dalje pozivati programi koji koriste NTBackup, tako da se NT 4.0 skriptovi mogu lako prenijeti. Ako se otkucaju parametri i opcije na komandnoj liniji, OS će učitati i izvršiti rutine za izradu rezervnih kopija.

Slika 7.1. prikazuje prozor za izradu NTBackup-a

Na slici 1. prikazano je grafičko sučelje NT Backup čarobnjak (Wizard), gdje se od ponuđenih opcija može izabrati što se želi napraviti.

Kopija čarobnjaka unapređivanja - Backup Wizard (Advanced )

Čarobnjak za izradu sigurnosnih kopija programa i datoteka na kojima se nalaze naši važni podatci u slučaju kvara na računalu.

Povratak čarobnjaka unapređivanja - Restore Wizard ( Advanced )

Ovaj čarobnjak pomaže u vraćanju podataka iz sigurnosne kopije koje smo ranije spremili na određeno mjesto. U slučaju da dođe do sklopovskog kvara ili brisanja podataka, ovom se opcijom mogu vratiti željeni podatci koji su nam potrebni.

39

Automatski sistem obnove - Automated System Recovery

Automatski čarobnjak koji pomaže u kreiranju sigurnosne kopije datoteka sustava i ASR diskete koja se može upotrijebiti vraćanjem sustava kad se u njemu dogodi veći kvar.

Slika 7.2. prozor za izradu sigurnosnih kopija

U lijevom dijelu prozora je standardni izgled pretraživača (Explorera), gdje se na početku nalazi grafički prikaz programa (Desktop), i padajući niz My Computer ispod kojega se nalaze sljedeći diskovi i uređaji za pokretanje i snimanje CD –ova. Isto tako postoji opcija gdje se može izabrati kopija cijelog sistema tj. (diska i datoteka).

U lijevom dijelu prozora spuštanjem pretraživača prema dolje imamo još dvije opcije My Document i My Network. Opcijom My Network mogu se kopirati mrežne datoteke mapped disk ili proširujući na direktorijsko stablo preko moje mreže susjedstva (My Network Neighborhood).

Lijevo u donjem dijelu slike nalazi se opcija kopija medija datoteke imena (Backup mediaor file name), gdje nam pokazuje ime kopije i odredište tj. mjesto gdje pohranjena kopija.

- Vrste Backup-a

40

Na slici 7.3. nalaze se sljedeće opcije gdje možemo odabrati vrstu kopije

� Normal ( Obična rezervna kopija) koja je preporučljivo napraviti kad god se izrađuje prva kompletna kopija podataka i gdje će program svaki put arhivirati sve datoteke i direktorije koje ste izabrali.

� Copy (kopiraj) ova opcija stvara sigurnosnu kopiju datoteka, a ne označava takve datoteke.

� Incremental stvara sigurnosnu kopiju odabranih datoteka jedino ako su bile stvorene ili promijenjene nakon prethodnog sigurnosnog kopiranja.

� Differential ova opcija izrađuje sigurnosnu kopiju odabranih datoteka jedino u slučaju ako su već stvorene ili promijenjene nakon zadnje sigurnosne kopije, ne označava kao sigurnosnu kopiju.

� Daily (dnevna) ova opcija služi za izradu dnevnih sigurnosnih kopija koje su stvorene ili se u slučaju mijenjaju.

41

Slika broj 7.4. prikaz GUI sučelja tabele zadatka (Scheduled Task) opcije koje se nalaze na izborniku

� Daily (dnevna) ova opcija služi za pokretanje izvršavanja rezervne kopije u određeno vrijeme.

� Weekly (tjedna) tjedno se izrađivanje kopija podataka u određeno vrijeme. � Monthly (mjesečna) mjesečno izrađivanje kopije podataka u određeno vrijeme. � Once ( jednom) u ovom slučaju opcija koju sam uzeo u primjeru ima svojstvo da

izradi rezervnu kopiju podataka u određeno vrijeme. Poslije kad se izradi kopija ne može se ponovno pokrenuti kao ove prethodne opcije koje se mogu izvršavati duže vremena.

� At System Startup opcija prilikom pokretanja sustava tako da se izvršavanje kopije pokreće kad pokrenemo sustav.

� At Logan pokreće se prilikom prijave na računalo. � When idle izvršavanje se postiže kad je računalo u prikazanom hodu.

Desno od opcije tabele zadatka imamo opciju početak vremena (Start time), gdje se postavlja zadano vrijeme za izvođenje kopije podataka. Tu je opcija za postavljanje željenog datuma i mjeseca za početak izvođenja kopije.

42

Slika broj 7.5. pokazuje povratak medija (Restore and Manage Media)

U lijevom dijelu prozora nalazi se padajući izbornik gdje imamo popis napravljenih kopija. Pritiskom na jedan od ponuđenih popisa kopije željene podatci se mogu vratiti na određeno mjesto. U donjem lijevom kutu je opciju povratak datoteka (Restore files), u kojoj se može od ponuđenih opcija izabrati mjesto povratka sigurnosne kopije podataka.

43

7.1.NovaBackup Uslužni program NovaBACKUP kao i njegov prethodnik NT Backup je vrlo zanimljiv i kompatibilan program za izradu sigurnosnih kopija podataka. NovaBackup ima dosta zanimljivih područja koja ćemo pokušati nešto pobliže prikazati i objasniti.

Slika 7.1.1. prikaz GUI sučelja NovaBACKUP – Welcome

Postoji grafičko sučelje tj. GUI sučelje na kojem se nalaze ponuđene opcije koje se mogu izabrati prilikom izrade sigurnosne kopije podataka.

Opcija Backup kao što smo od ranije upoznati služi nam za pravljenje rezervnih kopija podataka, koja u sebi sadrži postavke za izradu kopija.

Restore opcija koja služi za vraćanje sigurnosnih kopija podataka u slučaju kvara tj. na originalnu lokaciju s koje smo napravili kopiju ili na neko drugo mjesto.

Copy opija koja služi za kopiranje već napravljenih sigurnosnih kopija poslužitelja na Backup poslužitelj ili na neko posebno mjesto.

Disaster Recovery opcija koja služi da već postojeće tj. napravljene kopije snimi na medij kao što su CD, DVD ili traka

44

Slika 7.1.2. prikaz GUI sučelja New Backup Job

N slici 2. prikazano je grafičko sučelje na kojem se nalaze postavke za izradu sigurnosne kopije podataka.

Opciju tablice služi za postavljanje vremena kopije s postavkom opcija koje su nam prikazane na slici.

Slika 7.1.3. tablica postavke rasporeda

45

8. Planiranje ( priprema za početak izvršavanja sigurnosne kopije)

Administratori za izradu rezervnih kopija moraju planirati oporavak u slučaju greške, ako se dogodi. Nažalost, to nije uvijek slučaj kada se dogodi greška, administratori obično nisu spremni, zbog čega su njihova poduzeća izložena riziku.

Administrator za izradu rezervnih kopija moraju razumijevati potrebe odjeljenja koja ovise o sistemu.

Proučavajući sustav koji se koristi u odjeljenjima iz prethodne stavke. Ako pravimo rezervnu kopiju SQL poslužitelja, trebali bi se usavršiti o upravljanju ili administriranju sistema za koje smo zaduženi. Potruditi se da saznamo kako se podaci čuvaju, oporavljaju, te kako treba s njima upravlja preko mreže. Trebamo koristiti tehnike i proceduru koje su navedeni, ustanoviti proceduru za izradu rezervnih kopija za sistem i stanja sistema, podatke i oporavak podataka, arhiviranje i udaljeno čuvanje.

8.1 Rotacijske sheme Rotacijska shema je plan ili sistem po kome se rotiraju mediji koji se koristite za izradu rezervnih kopija. Najprostija rotacijska shema može biti svakodnevna izrada rezervnih kopija koja koristi jedan medij. Osim toga, u rotacijskoj shemi treba jasno razgraničiti postupke koji spadaju u arhiviranje, izrada rezervnih kopija, kontrola verzija, snimanje stanja sustava i oporavak podataka.

Podatci iz perioda koji pripadaju arhiviranju ne trebaju biti pri ruci već služiti za vođenje evidencije (godišnja arhiviranja). Podatci koji pripadaju periodu kontrole verzija čuvaju se i na udaljenoj lokaciji i na licu mjesta kako bi bili dostupni za formiranje tjednih generacija podataka. Podatci u periodu oporavka čuvaju se i na licu mjesta i van njega (ovisno o prirodi i kritičnosti podataka), ovi podatci su ili odmah dostupni ili su nadohvat ruke.

Životni ciklus rezervnih kopija: „Online“ rezervna kopija

Kontrola verzija „Offline“ rezervna kopija

Arhiva

� Rotacijska schema za izradu rezervnih kopija

FULL BACKUP INKREMENTALNI BACKUP Mjesec Petak Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak 5 1 A A A A 6 2 B B B B 7 3 C C C C 8 4 D D D D

46

Sigurna i složena tehnika izvodi se u pet setova kao što je prikazano na slici.

A – svaki drugi tjedan.

B – svaki četvrti tjedan.

C – svaki osmi tjedan.

D – svaki šesnaesti tjedan.

Prva rezervna kopija bilo kojeg sustava je uvijek potpuna (Full) rezervna kopija, a razlog je jednostavan. Programu Backup potreban je katalog svih datoteka na listi rezervnih kopija pomoću kojih se može pristupiti bilo kojoj datoteci, kada je potrebno obnavljanje pomoću koje kopija može izvršiti analize medija potrebne za Diferencijalnu izradu rezervnih kopija.

U inkrementalnim skupovima u rotacijskoj shemi kopije se čuvaju tjedan dana i vraćaju se na prepisivanje istog dana sljedećeg tjedna.

To znači da zaposlenici u bilo kojem trenutku mogu pristupiti podatcima od prethodnog dana, prethodnog tjedna, prethodnog mjeseca i prethodne godine.

� Za dnevnu izradu rezervnih kopija ( inkrementalno, tjedna rotacija) � Za tjednu potpunu rezervnu kopiju ( mjesečna rotacija ) � Za mjesečnu potpunu rezervnu kopiju ( godišnja rotacija)

Za ovakvu rotacijsku shemu najbolje je izrađivati rezervne kopije ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom, a potpuna petkom. Čak i na velikim sistemima, izrada inkrementalnih rezervnih kopija ne traje toliko dugo da zalazi u sljedeći dan. Za potpunu rezervnu kopiju koristimo petak zbog toga što u slučaju imamo cijeli vikend za izradu kopije ako nam je potrebno. Zbog toga što ja tada sistem uglavnom neaktivan.

47

9. Razvijanje i prikaz GUI sučelja za izradu sigurnosnih kopija U ovom dijelu prikazana je izrada i uloga poslužitelja za sigurnosnu kopiju tj. kako se koristiti programom za spremanje napravljenih sigurnosnih kopija svih poslužitelja koji se nalaze na mreži.

Potrebno je omogućiti dostupnost svim kopijama koje su napravljene na poslužiteljima, tako da bi poslužitelj za sigurnosne kopije nesmetano mogao uzeti i pohraniti kopije podataka na lokacijske trake. Izrada ovog cijelog dijela sastoji se od pet faza.

9.1. Planiranje Kao administrator za izradu rezervnih kopija mora unaprijed planirati kvar tj. oporavak u slučaju katastrofe. Zato treba unaprijed napraviti podsjetnik u kojem se nalaze mnoge stavke koje se tiču sigurnosnih kopija.

Treba napraviti dokument u kojem su strategije, protokoli procedura za izradu rezervnih kopija. Isto tako trebalo bi postaviti svojstva za kvalitetu usluga odnosno njihovo objavljivanje dostava osobama koje su prisutne u tvrtki i onima koji se koriste računalima na mreži.

Unaprijed treba praviti treninge što se tiče same izrade rezervne kopije podataka, te probe oporavaka u slučaju katastrofa. Naravno ovakve vježbe trebaju da se izvršavaju na neaktivnim sistemima u omogućenim okruženjima.

9.2. Postavljanje

Postavljanje i instaliranje uslužnog programa NovaBackup napravljeno ja na Backup poslužitelju. On prikuplja podatke s napravljenim sigurnosnim kopijama te ih pohranjuje na sigurno mjesto za čuvanje.

Napravljena kopija svih važnih podataka koji se nalaze na svakom poslužitelju zasebno mora imati točno vrijeme izrade kopije svakog poslužitelja koji svoje podatke sprema u različit direktorij. Backup poslužitelj sa svojim uslužnim programom te iste kopije, koje su napravljene ranije, kopira na svoje mjesto koje smo napravili, tvrdi disk, te ih pohranjuje na lokacijsku traku za čuvanje.

48

Slika 9.2.1. pohrana napravljenih kopija svih poslužitelja na Backup poslužitelj

Na slici 9.2.1. prikazano je grafičko sučelje programa NovaBackup, na kojoj su napravljene kopije koje su pohranjene u različite direktorije.

Svaki direktorij s napravljenom kopijom je označen, sprema je na Backup poslužitelj u direktorij pod nazivom F:\SVI BACKUPI .

U programu smo postavili opciju Copy sa postavkama tako da nam ne bi pravio iste kopije koje su već napravljene, nego ih kopira na zadano mjesto.

49

Slika 9.2.2.Postavke opcije copy

Pritiskom na dugme Copy otvaraju se sljedeće postavke koje se mogu postaviti.

U gornjem lijevim kutu nalaze se četiri opcije a to su,

� Verify after Copy – opcija koja provjerava sve kopije nakon izrade. � Copy ACL file permissions – kopira dozvoljene ACL direktorije. � Automatically save copy jobs – automatski snima kopije svih poslova. � Enable Open File Copy - Omogućuje kopiranje svih otvorenih direktorija.

Ispod se nalazi opcija Copy Type kopira tip s padajućim izbornikom od kojih su ponuđene sljedeće,

� Normal Copy – Obična rezervna kopija koja se preporučuje pri izradi prve kompletne kopije podataka i gdje će program svaki put arhivirati sve datoteke i direktorije koje ste izabrali.

� Mirror – da ogleda sve kopije. U donjem lijevom kutu se nalazi područje (Copy Overwrite Option) kopija koja prepisuje postavke u kojima su sljedeće tri funkcije,

� Always overwrite – neprestano prepisuje sve kopije. � Never overwrite - nikad ne prepisuje kopije. � Overwrite older files only – pripisuje jedino stare direktorije. � Current Destination – mjesto gdje su pohranjene kopije svih Backup-a

50

Slika 9.2.3. Postavke tablice rasporeda( Schedule)

U gornjem lijevom kutu nalazi se opcija tablica tipa (Schedule Type), raspored s padajućim izbornikom na kojem se nalaze ponuđene opcije, gdje je postavljena opcija Daily (svakodnevna) tako da svaki dan pravi kopije određeno vrijeme.

U gornjem desnom kutu su postavke vremena i datuma u kojima se može po želji postaviti datum i vrijeme početka izvođenje kopije.

Opcija Show Progress – prikazuje program prilikom izvođenja.

Overwrite Backups – zapisuje sve kopije.

U donjem dijelu se nalazi opcija dnevna postavka (Daily Settings ), gdje se postavlja kopija svaki (every) s padajućim izbornikom, da se svaki dan izvodi kopija ili je svaki drugi , treći dan.

Zadnje dvije opcije u snimiti (Save), služe za snimanje svih postavljenih parametara i opcija odustati (Cancel ) odustati od svega postavljenog.

51

Slika 9.2.4. Prikaz komplet napravljenih kopija

Slika 9.2.5. Spremljeni kopije koje se nalaze na poslužitelju

Prikazano mjesto na Backup poslužitelju na kojem se nalaze sigurnosne kopije svih poslužitelja koji su spojeni na mrežu.

52

10. Zaključak

U ovome diplomskog radu prikazao sam praktični dio postupka izrade rezervne kopije podataka svih poslužitelja spojenih u mrežu. Koristio sam uslužne programe NT Backup i NovaBackup koji su specijalizirani za tu namjenu. Na poslužiteljima se koristi Windows 2003 server operativni sustav, podešeni su tako da prvo svaki zasebno radi sigurnosnu kopiju važnih podataka. Na kraju lanca izrade rezervne kopije se nalazi poslužitelj za sigurnosne kopije (eng. backup server) koji prikuplja prethodno sačinjene rezervne kopije sa ostalih poslužitelja u mreži. Sve aplikacije za izradu rezervnih kopija koriste se uglavnom na sličan način, pristupaju izradi rezervnih kopija i obnavljanju podataka. Kod svakoga poslužitelja kao što je prikazano u praktičnom radu, program za izradu rezervne kopije je podešen da podatke sprema u određenom vremenskom intervalu, ovisno o važnosti podataka i propusnosti mreže.

Lokalno na poslužiteljima sam koristio aplikaciju NT Backup, koja sprema podatke lokalno na tvrdi disk, a na poslužitelju za sigurnosne kopije sam koristio aplikaciju NovaBackup koja podatke sa mreže sprema na lokalni tvrdi disk te na lokacijske trake.

Cilj ovo rada je bio da pobliže objasnim i prikažem izvođene samostalnog rada što se tiče izrade rezervnih kopija poslužitelja koji su spojeni na mrežu, isto tako izvođenje rezervnih kopija samih računala koje posjedujemo u svojim domovima. Na kojima se nalaze neki važni podatci koji nam poslije mogu biti dosta korisni, ako se u slučaju desi kvar na računalu te nam se prebrišu svi podatci.

Osim toga objasnio sam kod poslužitelja koliko je važno razumjeti razliku prilikom izrade rezervnih kopija podataka i sistemskih datoteka.

Preporuke,

7. Vršiti kopije barem jednom tjedno. 8. Odabrati program koji ima mogućnost automatskog kopiranja. 9. Podesiti program da radi automatske kopije. 10. Napraviti barem dvije particije na tvrdom disku. 11. Koristiti tvrde diskove i medije renomiranih proizvođača. 12. Preporučljivo je napraviti RAID 1 polje.

53

Literatura

1. Jeffrey R. Shapiro i Jim Boyce , Windows 2000 Server, 29.12.2000. ISBN 86-7555-149-5

2. William Boswell, Inside Windows® Server 2003, 14.04.2003, ISBN 0735711585

3. Don Jones i Mark Rouse, MicrosoftWindows Server 2003.Delta.Guide, 18.03.2003,

ISBN 0-7897-2849-4

4. http://www.microsoft.com/Backup

5. http://www.backupassist.com/BackupAssist/index.html

6. http://www.backupassist.com/downloads/ExchangeMailboxAddon.pdf

7. http://www.backupassist.com/BackupAssist/SQLAddonBrief.html