sveu Čili Šte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · smjer:...
TRANSCRIPT
![Page 1: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/1.jpg)
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Anja Zron
UTJECAJ INFORMATIZACIJE NA ORGANIZACIJU
POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
![Page 2: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/2.jpg)
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UTJECAJ INFORMATIZACIJE NA ORGANIZACIJU
POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovna organizacija
Voditelj: prof. dr.sc. Marija Kaštelan – Mrak
Studentica: Anja Zron
Smjer: Financije i bankarstvo
Matični broj: 23604
Rijeka, veljača 2013.
![Page 3: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/3.jpg)
SADRŽAJ
1! UVOD ........................................................................................................................ 1!
1.1! Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................ 1!
1.2! Svrha i cilj istraživanja ........................................................................................ 2!
1.3! Metode istraživanja ............................................................................................. 2!
1.4! Struktura rada ...................................................................................................... 2!
2! ORGANIZACIJSKA TEORIJA ................................................................................ 4!
2.1! Pojam organizacije rada i poslovne organizacije ................................................ 4!
2.2! Teorijski pristupi organizaciji ............................................................................. 6!
2.3! Pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture ........................................... 9!
2.4! Informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije ................... 11!
3! UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVANJE KLINIKE ZA
DERMATOVENEROLOGIJU ...................................................................................... 13!
3.1! Organizacija Klinike za dermatovenerologiju ................................................... 13!
3.2! Informacijski sustav u poslovanju ..................................................................... 15!
3.2.1! Struktura informacijskog sustava ................................................................ 16!
3.2.2! Informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja ................. 17!
3.2.3! Bolnički informacijski sustav ..................................................................... 20!
3.3! Integrirani bolnički informacijski sustav Klinike za dermatovenerologiju ....... 24!
3.3.1! E-karton ....................................................................................................... 29!
3.3.2! E-recept ....................................................................................................... 31!
3.3.3! E-uputnica ................................................................................................... 33!
3.3.4! E-naručivanje .............................................................................................. 34!
3.4! Podaci o poslovanju Klinike za dermatovenerologiju ....................................... 36!
3.4.1! Utjecaj informatizacije na organizaciju i upravljanje ................................. 43!
3.4.2! Utjecaj informatizacije na nemedicinsko poslovanje ................................. 43!
4! PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG BOLNIČKOG
INFORMACIJSKOG SUSTAVA .................................................................................. 45!
4.1! Prednosti informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju ........................... 45!
4.2! Nedostaci informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju .......................... 48!
5! ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 49!
LITERATURA ............................................................................................................... 53!
POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 55!
![Page 4: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/4.jpg)
1
1 UVOD
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Informacijska tehnologija danas je postala jedna od najvažnijih preokupacija
suvremenih poduzeća, tako da se bez nje gotovo ne može zamisliti njihova organizacija.
Klinika za dermatovenerologiju posluje u sklopu Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Dermatološka služba koncipirana je pri useljenju u poslovne zgrade KBC-a na riječkom
lokalitetu prije više desetljeća. Iako se dermatologija kao znanost mijenjala tijekom
vremena, promjene u organizaciji rada, koje su ovu dinamiku trebale pratiti, nisu
učinjene. Problemi koji su nastali vezani su uz prostor, stručnost kadrova i opremu.
2009. godine započinje kompletno preuređenje 870 m² poslovnog prostora na kojem
Klinika djeluje. Početkom 2010. godine započet je pilot projekt kojim se u cijelosti
informatizirao poliklinički i stacionarni dio Klinike.
Sama implementacija informacijskog sustava nije se uvodila u cijelosti, već u etapama
prvenstveno zbog manjka financijskih sredstava za kupnju opreme, a isto tako i zbog
needuciranosti medicinskog kadra. Uvođenje informatizacije u početku je otežavalo rad
djelatnicima koji se nisu znali služiti novim tehnologijama, te su pacijenti duže čekali
na pregled. Uz podršku Službe za informatiku ti problemi su s vremenom otklonjeni te
se nakon kratkog vremena sustav integrira u cjelokupno poslovanje kako Klinike za
dermatovenerologiju tako i u poslovanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Uvođenje informacijske tehnologije uvelike doprinosi ažurnijem,bržem i kvalitetnijem
obavljanju poslovanja. Prije uvođenja informatizacije u bolnicama je postojala
isključivo papirnata dokumentacija koja se često znala izgubiti ili je bila nečitka. Nakon
uvođenja informatizacije svaka informacija vezana za tijek bolesti samog bolesnika
nalazi se u računalu te je dostupna u svakom trenutku. Iz navedenih činjenica proizlazi
značaj informatizacije te njezin utjecaj na organizaciju poslovanja, olakšala je rad
medicinskog kadra, a u isto vrijeme smanjila troškove i povećala poslovanje.
![Page 5: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/5.jpg)
2
Iz ove problematike definiran je predmet istraživanja ovog rada, a to je utjecaj
informacijske tehnologije na poslovanje Klinike za dermatovenerologiju, te važnost
informacije kao jednog od najvažnijih činitelja uspješnog poslovanja.
Na temelju problema i predmeta istraživanja postavljena je radna hipoteza: utvrditi kako
je informacijska tehnologija utjecala na poslovanje Klinike za dermatovenerologiju i na
koji način je olakšala uvid u poslovanje kao i donošenje kvalitetnih poslovnih odluka.
1.2 Svrha i cilj istraživanja
Uzevši u obzir problem i predmet istraživanja određeni su svrha i ciljevi istraživanja.
Svrha ovog diplomskog rada je istražiti relevantne činjenice o važnosti informacijske
tehnologije u organizaciji poslovanja na primjeru Klinike za dermatovenerologiju, dok
je cilj istraživanja predočiti na koji način informatizacija utječe na organizaciju, te njenu
važnost u sveukupnom napretku poslovanja.
1.3 Metode istraživanja
Pri izradi ovog diplomskog rada korištena je domaća i strana stručna literatura iz
područja organizacije, informacijske tehnologije i organizacije poslovanja Klinike za
dermatovenerologiju. Korištena su izvješća te interna dokumentacija Kliničkog
bolničkog centra Rijeka, Klinike za dermatovenerologiju i Službe za informatiku na
temelju kojih su, metodom apstrakcije, izdvojene bitne značajke s posebnim naglaskom
na analizu informacija i poslovnih procesa u bolničkim ustanovama. Dio podataka
vezan za područje prednosti i nedostataka informatizacije prikupljen je i metodom
intervjua s odgovornim osobama u bolnici.
1.4 Struktura rada
Tema ovog diplomskog rada s naslovom "Utjecaj informatizacije na organizaciju
poslovanja Klinike za dermatovenerologiju" razrađen je kroz pet međusobno povezanih
![Page 6: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/6.jpg)
3
dijelova.
U prvom dijelu, UVODU, formulirani su predmet i problem istraživanja te je
postavljena radna hipoteza. Također su navedeni svrha i ciljevi istraživanja kao i
korištene metode istraživanja. Na kraju uvodnog dijela obrazložena je i struktura
cjelokupnog rada.
U drugom dijelu s naslovom ORGANIZACIJSKA TEORIJA obrađen je pojam
organizacije rada i poslovne organizacije, navedeni su teorijski pristupi organizaciji i
pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture, te je ukratko objašnjena
informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije.
Treći dio nosi naslov UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVANJE
KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU, u tom dijelu navedena je organizacija
Klinike, objašnjen je pojam informacijskog sustava u poslovanju, struktura
informacijskog sustava, informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja,
kao i bolnički informacijski sustav. Objašnjen je integrirani bolnički informacijski
sustav Klinike za dermatovenerologiju, te korištenje e-kratona, e-recepta, e-uputnice i e-
naručivanja. Navedeni su podaci o poslovanju Klinike i utjecaj informatizacije na
organizaciju, upravljanje i nemedicinsko poslovanje.
U četvrtom dijelu s naslovom PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG
BOLNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA, navedene su prednosti i nedostaci
informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju.
U zaključku, kao završnom dijelu rada, izložena je sinteza osnovnih rezultata
istraživanja i objedinjene su sve važnije spoznaje do kojih se došlo u ovome radu, a koje
dokazuju radnu hipotezu.
![Page 7: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/7.jpg)
4
2 ORGANIZACIJSKA TEORIJA
Značenje organizacije ogleda se u koristima koje čovjek ima od organizacije u
gospodarstvu, zdravstvu, kulturi, obrazovanju i drugim područjima društvenog života.
Značenje organizacije za čovjekov život i rad u današnjim uvjetima određuje čitav niz
čimbenika. Organizacija mu omogućuje ostvarivanje mnogih ciljeva koje sam ne bi
mogao nikako postići, a pomaže mu da ih brže, kvalitetnije, ekonomičnije i racionalnije
ostvari.1
Danas više ne možemo govoriti samo o organizaciji, nego o svrsishodnoj organizaciji, o
djelotvornoj organizaciji. Novi tehnološko-tehnološki i informacijski procesi omogućili
su oblikovanje odgovarajućih organizacija, čime su stvorene neslućene mogućnosti
unapređenja rada i života u svim područjima aktivnosti, uopće, a gospodarskih posebno.
Te se mogućnosti izražavaju u korištenju fleksibilnijih organizacijskih oblika i rješenja,
u povezivanju sve većeg broja ljudi, u mogućnosti njihove prostorne udaljenosti, u
upotrebi visoko produktivnih sredstva za rad i novih materijala, odnosno predmeta rada,
u sustavnom korištenju akumuliranog znanja i iskustva prethodnih generacija, u
korištenju ekonomije vremena, itd.2
2.1 Pojam organizacije rada i poslovne organizacije
Kada se želi rad, koji se obavlja u vremenu, povezati u djelotvornu cjelinu, tj.
vremenski uskladiti sve djelatnosti, počinje organiziranje rada jer jedino se rad može
organizirati. Suština organizacije rada je u tome što ona usklađuje stvarni i osobni
čimbenik procesa rada raščlanjivanjem cjeline na pojedine dijelove te povezuje te
dijelove – radnih operacija – u jedan djelotvoran sustav rada. Organizacija rada je, u
stvari, usklađivanje djelovanja osobnih čimbenika radnog procesa (radne snage) s
materijalnim, energetskim i informacijskim s ciljem da proces bude završen s
optimalnim rezultatom. Dobra se organizacija poznaje po dobrim učincima koji se
njome postižu. Prema tome, loši učinci radnog procesa mogu biti pokazatelji loše ili
1 ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004., str. 84.
2 SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993., str. 3.
![Page 8: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/8.jpg)
5
slabe organizacije rada.3
Ako se ljudi udružuju radi ispunjavanja gospodarskih odnosa proizvodnih zadataka,
onda se radi o organizaciji rada. Njezina je uloga da omogući i olakša proces rada
najsvrsishodnijim usklađivanjem elemenata proizvodnje odnosno poslovanja.
Organizacija rada mogla bi se definirati kao svjesna čovjekova djelatnost kojom se
usklađuju svi činitelji (materijalni i ljudski) proizvodnje radi postizanja optimalnih
rezultata rada. To usklađivanje postiže se uspostavom određenih odnosa, ne samo
između pojedinih činitelja (elemenata), već i u okviru svakog od njih, što je utoliko
potrebnije ukoliko njihova priroda postaje složenija. Prema tome, nije dovoljno da
činitelji proizvodnje (ljudi sa svojim iskustvom, zemlja, sredstva za rad i predmeti rada)
naprosto postoje, već u svakom trenutku moraju biti usklađeni; kvantitativno i
kvalitativno, vremenski i prostorno ili, drugačije rečeno, moraju biti integrirani u
jedinstvenu proizvodnu ili poslovnu cjelinu. To je potrebno ako između i unutar
pojedinih činitelja proizvodnje postoji nesklad (iznad određenih granica), a proizvodnja
će biti moguća, ali neće biti optimalna. A upravo je zadatak organizacije rada da
uspostavi takve međusobne odnose činitelja proizvodnje kako bi se postigli optimalni
rezultati.4
Poslovna organizacija poduzeća odnosi se na cjelokupno poslovanje poduzeća, pa je,
stoga, organizacija rada samo dio, iako osnovni, poslovne organizacije poduzeća. Ona
ne obuhvaća samo usklađivanje činitelja proizvodnje u neposrednom procesu rada, već i
ostalih poslova odnosno organizacijskih jedinica kao što su: priprema, prodaja, nabava i
sl. Međutim, poslovna organizacija poduzeća sadržajno nije uvijek ista, već je
kvantitativno i kvalitativno različita u pojedinim vremenskim razdobljima. Poduzeće
(kao oblik organizacije proizvodnje, poslovanja) izloženo je neprestanim promjenama o
kojima valja voditi računa prilikom oblikovanja njegove poslovne organizacije, što se
ogleda u promjeni odnosa između pojedinih elemenata, ali i promjeni kvalitete svakog
pojedinog elementa. Pod stalnim utjecajem inovacija u tehnici, tehnologiji,
automatizaciji i robotizaciji udio sredstava za rad neprestano se povećava, dok se udio
radnika relativno sve više smanjuje. Pored toga dolazi i do znatnih promjena u
3 ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004., str. 6.-7.
4 SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 13.-14.
![Page 9: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/9.jpg)
6
njihovom broju i strukturi. Ne samo da se naglo smanjuje ukupan broj zaposlenih u
odnosu na porast količine proizvedenih proizvoda, nego dolazi i do njihovog drukčijeg
raspoređivanja. Sve je manje radnika angažirano u neposrednom procesu proizvodnje, a
u potpuno robotiziranim odjeljenjima praktički ih nema.5
2.2 Teorijski pristupi organizaciji
Izučavanja organizacije počela su davno u prošlosti, ali su uglavnom bila sporadična i
odnosila su se samo ne neke aspekte organizacije bez veće teoretske vrijednosti.
Međutim, s postupnim povećavanjem i širenjem proizvodnog rada, stalnim
unapređenjem sredstava za rad i radnih metoda, organizacija rada postaje sve složenija
pa stoga samo iskustvo nije više bilo dovoljno za unapređenje proizvodnje i privrede u
cjelini. Ta početna izučavanja organizacije obuhvaćala su, međutim, samo neke njezine
aspekte, što je bilo i razumljivo ako se ima na umu niska razina tehnike tehnologije kao
i znanja uopće, a posebno znanja o organizaciji i uvjeta u kojima se u to vrijeme
proizvodnja odvijala.6
Proces prerastanja organizacije od prakse do znanosti završio je, ne slučajno, koncem
XIX. stoljeća u SAD-u gdje su postojale za to najpovoljnije privredne i društvene
pretpostavke. U SAD-u je razvoj industrijskih poduzeća bio najintenzivniji, praćen
snažnom mehanizacijom i primjenom elektriciteta koji je utjecao i na druga područja
privrednog života, u prvom redu na promet, poljoprivredu i trgovinu. To je omogućilo
da se postupno zaokruži konzistentan teoretski pristup organizaciji pod poznatim
nazivom klasična teorija organizacije, koja je utemeljena na detaljnom opisu
organizacije poduzeća, njezinoj formalnoj strukturi, podjeli rada, rasponu kontrole,
hijerarhiji itd.7
Prekretnicu u proučavanju organizacije izvršio je F.W. Taylor objavljivanjem svog djela
“Upravljanje pogonom” godine 1903. Kasnije je svoja istraživanja proširio i produbio u
5 Ibidem, str. 16.
6 Ibidem, str. 43.
7 ŽUGAJ M., Cigula, M.: Temelji organizacije, FOING, Varaždin, 1992.
![Page 10: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/10.jpg)
7
djelu objavljenom godine 1911. "Principi znanstvenog upravljanja".8
Taylor je najvažnije rezultate postigao u proučavanju radnog vremena radnika. Veoma
je rano uočio da se u obavljanju radnih zadataka gubi nepotrebno mnogo vremena zbog
slabe organizacije rada. To ga je navelo da izučava način na koji se rad obavlja, uvjete u
kojima se obavlja, ulogu radnika i rukovoditelja te sistem plaćanja radnika. Na temelju
svojih istraživanja zaključio je da je krivnja na rukovoditeljima koji, su pasivni i nemaju
utjecaja na izvršavanje posla jer puštaju da radnik radi kako zna. Takav način
rukovođenja nazvao je je obično upravljanje za razliku od znanstvenog upravljanja, u
kojem rukovoditelj, polazeći od pretpostavke da radnik ne zna najbolji način obavljanja
rada, preuzima niz poslova koji će radniku olakšati rad, ali ga istovremeno prisiliti da
više i bolje radi. Sam Taylor rezimirao je bit svog sustava sljedećim riječima “znanost
umjesto tradicije, harmonija umjesto proturječnosti, suradnja umjesto individualng rada,
maksimalna proizvodnja umjesto ograničene i svakom radniku učiniti dostupnim
maksimalnu produktivnost i blagostanje”.9
H. Fayol je imao približno isti cilj kao i Taylor – povećati efikasnost rada putem
znanstvenog upravljanja, ali su mu ipak različito pristupili. Taylor se zaustavlja na
upravljanju proizvodnjom, a Fayol razmatra probleme upravljanja u svim aktivnostima i
poduzećem u cjelini. Konačne rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja iznio je u
svom najvažnijem djelu "Opće industrijsko upravljanje".10
Radi što uspješnijeg upavljanja cjelokupnim poduzećem, Fayol njegovo poslovanje
grupira u sljedećih 6 osnovnih funkcija: tehnička, komercijalna, financijska,
računovodstvena, sigurnosna i administrativna. Najvažnija je administrativna funkcija
koja zauzima centralno mjesto jer povezuje i usklađuje aktivnosti svih ostalih funkcija.
Osnovna preokupacija svih pripadnika klasične teorije, bez izuzetka kako onih u SAD-
u, tako i u Europi, prvenstveno tehnička strana organizacije, odnosno nastojanje da se
raspoloživim proizvodnim faktorima postigne maksimalna efikasnost proizvodnje i
8 Oba Taylorova djela prevedena su pod zajedničkim nazivom “Naučno upravljanje”, Rad, Beograd,
1967. 9 F.W. TAYLOR: Naučno upravljanje, Rad, Beograd, 1967., str 120.
10 Knjiga je prevedena pod naslovom “Administracija i organizacija industrijskih i drugim tehničkih
poduzeća”, Ministarstvo trgovine i industrije, Beograd, 1920.
![Page 11: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/11.jpg)
8
poslovanja. Klasična škola nije vodila dovoljno računa o razvitku proizvodnih snaga, a
samim tim ni o razvitku poduzeća i današnjim znanjima o ljudskom ponašanju u
procesu rada.11
Snažan porast industrijske proizvodnje i njezine koncentracije u SAD-a tijekom i poslije
I. Svjetskog rata rezultirao je stvaranjem niza velikih pa čak i izuzetno velikih,
poduzeća s razvijenom organizacijom u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Proširenje
horizontalne podjele rada i uvećanje broja hijerarhijskih razina postao je problem i
prepreka za efikasno upravljanje i postizanje odgovarajućih rezultata poslovanja. S
druge strane, u velikim poduzećima se položaj radnika, koji je ionako bio loš, još više
pogoršao jer je doveo do velike otuđenosti radnika.
Klasična teorija nije mogla pružiti zadovoljavajuća rješenja za novonastalu situaciju jer
nije bila dovoljno fleksibilna. Trebalo je stoga pronaći adekvatnija rješenja koja će
ponovno vrtiti proizvodnu efikasnost, ali i harmoniju radnika. Zato i govorimo o
neoklasičnoj teoriji organizacije, mada se u literaturi javlja i pod različitim drugim
nazivima (teorija ponašanja, teorija o međuljuskim odnosima itd.).
Osnovna pretpostavka neoklasičara organizacije izražava se time što se ponašanje
radnika pri radu ne objašnjava samo ekonomskim motivima, već i odnosima koji
vladaju u poduzeću, zatim uvjetima u kojima radnik radi, pa čak i emocijama kojima je
radnik izložen.
Značenje suvremene organizacijske teorije sve snažnije dolazi do izražaja. Ubrzanim
razvojem tehnike i tehnologije te njihove automatizacije i robotizacije nastaju nove i
razvijaju se i kvalitetno unapređuju mnoge komponente sistemskog pristupa organizaciji
kao što su: sve veća otvorenost organizacije prema okruženju, međuovisnost i
međusobni odnosi dijelova te dijelova i cjeline, teorija odlučivanja, informacijski
podsustavi, participacija u upravljanju, projektno-matrični i timski način organiziranja
itd. Međutim, valja posebno naglasiti da se razvoj nije kretao samo u jednom pravcu;
bilo je i povratnog, pa čak i odlučujućeg utjecaja pojedinih komponenti na uvođenje
novih tehničko-tehnoloških rješenja. Uzmimo kao primjer razvoj računala, koje se od
sredstva za računovodstvenu evidenciju pretvorilo u univerzalno sredstvo za automatsku
11
SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 49.-50.
![Page 12: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/12.jpg)
9
obradu podataka i tako postalo snažan instrument u raznim sferama upravljanja i
proizvodno-poslovnog djelovanja. Sve to, zajedno s njegovom izuzetnom mogućnošću
“pamćenja”, novi elektronički i robotizirani uređaji postupno isključuju ljudski faktor ne
samo iz neposrednog procesa rada nego i iz mnogih drugih proizvodnih i poslovnih
djelatnosti.12
2.3 Pojam i učinci oblikovanja organizacijske strukture
Struktura, kako navodi M. Babić predstavlja sastavni dio svakog oganizma, svake
organizacije. Ona je ujedno i najvažniji dio svake organizacije. Tako se npr., govori o
strukturi molekule, atoma, strukturi nekog umjetničkog djela, kao i o strukturi
organizacije odnosno organizacijskoj strukturi poduzeća.13
Važnost odnosno uloga organizacijske strukture toliko je velika za poduzeće da se često
pogrešno izjednačava s organizacijom. Treba ipak reći da je organizacija, kako tvrdi M.
Novak, širi pojam od organizacijske strukture, a organizacijska struktura samo je jedan,
premda najvažniji, element organizacije. Pored organizacijske strukture organizacija,
kao širi pojam, obuhvaća još i organizacijska sredstva i organizacijske postupke.
Organizacijska sredstva su, ipak, u prvom redu, samo sredstva za prikazivanje
organizacije, a manje element organizacije.14
Za Inge Perko-Šeparović struktura je odnos koji se uspostavlja između pojedinih
aktivnosti odnosno funkcija u organizaciji kako bi se ostvarili ciljevi organizacije.15
V. Srića pod organizacijskom strukturom podrazumijeva stupanj formalnosti veza i
hijerarhijskih aranžmana, dakle, sve ono što se obično naziva formalnom
organizacijom.16
12
Ibidem, str. 51-57. 13
M.BABIĆ: Osnovi organizacije, Svjetlost, Sarajevo, 1976., str. 64. 14
M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. izdanje, 1989., str. 155. 15
I. PERKO-ŠEPAROVIĆ: Teorija organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975., str. 73 16
V. SRIĆA: Sustav, informacija, kompjutor, Informator, Zagreb, 1981., str. 29.
![Page 13: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/13.jpg)
10
Najsveobuhvatniju, pa prema tome i najprihvatljiviju, definiciju organizacijske strukture
daje M. Novak koji pod organizacijskom strukturom podrazumijeva sveukupnost veza i
odnosa između svih činilaca proizvodnje, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar
svakog pojedinog činioca proizvodnje odnosno poslovanja.17
Na oblikovanje organizacije poduzeća, odnosno modeliranje organizacijske strukture
poduzeća, djeluju mnogobrojni čimbenici. Iako različiti, oni utječu na izbor
organizacijske strukture poduzeća, a ipak utjecaj svih čimbenika nije isti. Dok je utjecaj
nekog ili nekih čimbenika presudan za oblikovanje upravo te i takve organizacijske
strukture, dotle je utjecaj nekog drugog čimbenika ili nekih drugih čimbenika
sekundaran. Onaj čimbenik odnosno čimbenici čiji će utjecaj biti dominantan za
konkretno poduzeće, odredit će i izbor određene vrste organizacijske strukture tog
poduzeća. Izučavanjem čimbenika organizacije (i u svijetu i u nas) bavi se velik broj
autora kojima je organizacija u fokusu užeg znanstvenog interesa. Većina autora koji se
bave izučavanjem organizacije slažu se u jednome, a to je da čimbenike organizacije
klasificiraju u dvije osnovne skupine. Prvu skupinu čine unutarnji čimbenici
organizacije, a drugu vanjski čimbenici organizacije.18
H. Mintzberg navodi sljedeće čimbenike koji utječu na oblikovanje i mijenjanje
organizacijske strukture poduzeća: starost poduzeća, veličina poduzeća, tehnički sustav,
okolina, vlasništvo, sustav upravljanja, te kultura i moda. Uz te čimbenike ovaj autor
navodi još i složenost i diverzifikaciju poslova te sposobnost poduzeća da reagira na
promjene u okolini.19
Većina će se autora složiti, kako ističu Mescon, Albert i Khedouri da su najvažniji
unutarnji čimbenici: ciljevi i strategija, veličina poduzeća, tip tehnologije koju poduzeće
koristi, zadaci poduzeća i ljudi. Isti autori u vanjske čimbenike ubrajaju: društveno-
kulturne, političke i pravne čimbenike: kupce i konkurenciju i dostupnu tehnologiju
koju organizacija može rabiti, ali je ne koristi. Budući da su čimbenici koji utječu na
oblikovanje organizacije i suviše brojni i složeni da bi se kompleksno analizirali, bit će
17
M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. izdanje, 1989., str. 152. 18
SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 67. 19
MINTZBERG H.: The Structuring of Organizations, Prentice Hall, 1979., str. 219.
![Page 14: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/14.jpg)
11
neophodno u svakom konkretnom slučaju sve čimbenike svesti na one koji su od
najvećeh značenja za oblikovanje organizacije konkretnog poduzeća.20
Iako nabrojeni čimbenici utječu na izbor organizacijske strukture poduzeća, ipak
važnost svih čimbenika za oblikovanje organizacije poduzeća nije ista. To potvrđuju i
mnogobrojna istraživanja kojima se pokušao utvrditi utjecaj i važnost pojedinog
čimbenika na oblikovanje organizacije poduzeća. Ono što je neosporno jest ta da je
organizacijska struktura poduzeća determinirana i unutarnjim i vanjskim čimbenicima
organizacije. Čimbenike organizacije potrebno je detaljno izučavati u svakom
poduzeću, u prvom redu zato što oni u najvećoj mjeri opredjeljuju organizaciju
poduzeća. Na neke od njih poduzeće može utjecati, kao što je slučaj s najvećim brojem
unutarnjih čimbenika, za razliku od vanjskih čimbenika kojima se poduzeće, u najvećoj
mjeri, mora prilagođavati.21
2.4 Informacijska tehnologija kao čimbenik oblikovanja organizacije
Živimo u vrijeme informatike, kompjutora i telekomunikacija kada informacija i znanje
postaju glavni resurs koji kompanijama daje prednost pred konkurencijom.
Informacijska tehnologija postaje sve važnija za poslovanje u modernom svijetu. Ova
tehnologija može procesuirati ogromnu količinu podataka i to velikom brzinom, a utječe
i na smanjenje troškova, povećanje efikasnosti i kvalitete proizvoda te olakšava
kontrolu managementa. Informacijska tehnologija u spoju s telekomunikacijama
promijenila je i promijeniti će način života u cijelom svijetu. Svijet više nego ikada
ranije doista postaje globalno selo. To postavlja kompanije pred nove izazove svjetske
konkurencije u mnogim područjima poslovanja koja su do sada bila, koliko toliko,
zaštićena. Informacijska tehnologija čak briše i vremenske zone između pojedinih
dijelova svijeta. Nema područja ljudske djelatnosti na koje ova nadolazeća
informacijska tehnologija ne djeluje, bilo da je riječ o proizvodnji, trgovini, znanosti,
obrazovanju, umjetnosti, zabavi i slično. Mnoge se kompanije nalaze pred izazovom –
prilagoditi se i uklopiti u tokove informacijske tehnologije ili propasti.
20
MESCON M., ALBERT M., KHEDOURI F.: Management, Harper and Row, Nex York, 1985., str.
670.-671. 21
SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 71.-72.
![Page 15: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/15.jpg)
12
Informacijska tehnologija izaziva velike promjene u organizaciji, kako unutar sam
organizacije, tako isto i u odnosima organizacije s okolinom.22
Promjene u organizaciji mogu biti mnogobrojne i različite, ali se ipak sve one, kako
navode Giegold i Craig, raspoređuju oko tri glavne skupine čimbenika, i to oko: ljudi,
strukture i tehnologije. To znači, da u odgovoru na pitanje "što treba promjeniti u
organizaciji", odgovor može glasiti: a) ljude, odnosno zaposlene, b) organizacijsku
strukturu poduzeća i c) tehnologiju proizvodnje, odnosno poslovanja. U pravilu,
promjena svakog od ovih segmenata organizacije uključuje i promjenu druga dva.
Posebice to vrijedi za tehnologiju, koja u konačnici mora rezultirati i promjenom
strukture kao i ljudi.
Promjena ljudskog čimbenika uključuje promjenu položaja ljudi u organizaciji, njihov
hijerarhijski rang, njihove sposobnosti i vještine vođenja i komuniciranja te ostale
karakteristike ljudi u organizaciji. Promjena strukturnog čimbenika uključuje
organizacijsku kontrolu kao i politike i procedure, dok promjena tehnološkog čimbenika
obuhvaća sve vrste opreme i procesa koji pomažu članovima organizacije u izvršavanju
poslova.23
22
Ibidem, str. 133.-134. 23
GIEGOLD I CRAIG prema CERTO, S.C.: Principles of Modern Management: Functions and
Systems, Fourth Edition, Allyn and Bacon, Boston etc. 1989. str. 290.-291.
![Page 16: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/16.jpg)
13
3 UVOĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U
POSLOVANJE KLINIKE ZA
DERMATOVENEROLOGIJU
Klinika za dermatovenerologiju nalazi se na jedinstvenom prostoru ukupne površine
870 m². Sastoji se od stacionarnog dijela s 20 bolesničkih kreveta, polikliničkog odjela
sa subspecijalističkim ambulantama i dijagnostikom, te Referentnog centra za psorijazu.
Klinika za dermatovenerologiju zapošljava 53 djelatnika, od čega 15 liječnika, 22
medicinske sestre, 6 laboranata, 2 administratora, te 6 čistačica.
Sadašnja je kadrovska struktura na Klinici zadovoljavajuća naročito glede broja
zaposlenika visokog stučnog kadra (tri profesora, 2 primarijusa, 6 bacc. med. techn., 1
inf. lab.). Djelatnici Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka obavljaju vrhunski
stručni rad na području zbrinjavanja bolesnika u regiji Primorsko-goranskoj-istarskoj.
Također sudjeluju u izobrazbi budućih stručnih kadrova, provode znanstvena
istraživanja, organiziraju stručne sastanke i održavaju predavanja sa svrhom trajnog
usavršavanja zaposlenika.
Prije 2010. godine problem opreme je starost i nedostatnost pri čemu je nabavka
suvremenih aparata za dijagnostiku i terapiju, te informatizacija (nabava računala)
znatno olakšala i ubrzala rad uz prethodnu edukaciju postojećeg kadra. Isto tako
informatizacija je omogućila sustavno praćenje incidencije i prevalencije određenih
oboljenja.
3.1 Organizacija Klinike za dermatovenerologiju
Rad polikliničkog dijela Klinike za dermatovenerologiju odvija se kroz sljedeće
specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke jedinice: dermatovenerološka opća
ambulanta; dermatokirurška ambulanta; alergološka ambulanta; flebološka ambulanta;
dermatološka onkologija; ambulanta za psorijazu i fototerapiju; ambulanta za
medicinsku kozmetologiju, trihologiju i korektivnu dermatologiju; venerološka
ambulanta. Specijalističku dijagnostiku čine laboratorij za imunofluorescentnu
![Page 17: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/17.jpg)
14
dijagnostiku, dermatoatohistološki laboratorij, serološki, mikrobiološki imikološki
laboratorij, te flebološka dijagnostika.24
Slika 1 Organizacija Klinike za dermatovenerologiju
KLINIKA ZA DERMATOVENEROLOGIJU
Alergološka ambulanta
Ambulanta za fototerapiju i psorijazu
Ambulanta za kozmetologiju i trihologiju
Ambulanta za spolne bolesti
Dermatološka ambulanta za male kirurške zahvate
Dermatološki laboratorij
Dermatoonkološka ambulanta
Dermatoskopija
Doppler vena
Flebološka ambulanta
Laboratorij za imunofluorescentnu dijagnostiku
Opća dermatološka ambulanta
Pedrijatrijska dematologija
Serološki, mikrobiološki i mikološki laboratorij 1
Serološki, mikrobiološki i mikološki laboratorij 2
Izvor: www.kbc-rijeka.hr, obrada autora
24
Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka
![Page 18: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/18.jpg)
15
3.2 Informacijski sustav u poslovanju
Pojmom poslovni proces opisuju se poslovi koji se obavljaju unutar promatranog
poslovnog sustava. Svako poduzeće ima svoj specifični poslovni proces, iako su u
poduzećima iste grane poslovni procesi slični. Informacijska tehnologija znatno
povećava učinkovitost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa, te bez nje nije
moguće konkurentno obavljati posao. Automatizacija poslovnog procesa jedan je od
važnih zadataka primjene informacijske tehnologije. Informacijski sustav je sustav koji
prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važne za organizaciju,
tako da budu dostupne i upotrebive svakome kome su potrebne.
Zadatak je informacijskog sustava osigurati informacije za upravljanje poslovnim
sustavom. Upravljati znači donositi odluke koje se tiču poslovnog sustava. Za donošenje
dobre poslovne odluke potrebne su potpune, pouzdane i pravovremene informacije.
Svaki poslovni, odnosno organizacijski sustav (npr. poduzeće, ustanova, gospodarstvo,
društvo) nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će davati informacije za brzo i
kvalitetno odlučivanje.25
Informacije i znanje dva su temeljna resursa za uspješno poslovanje. Za donošenje
kvalitetnih odluka potrebno je poznavati različite vrste informacija o poslovanju
poduzeća i o njegovoj okolini, kao što su raspoloživost opreme i radne snage ili
procjena veličine tržišta za određeni proizvod ili uslugu. Pritom su potrebne ne bilo
kakve informacije, već potpune i kvalitetne informacije koje su ujedno i dostupne na
vrijeme jer ni ispravna odluka koja kasni neće imati željene učinke. Za kvalitetno i brzo
prikupljanje i pohranjivanje informacija te njihovo učinkovito pretraživanje i upotrebu u
metodama i modelima koji omogućuju donošenje kvalitetnih odluka, nužna je
informacijska tehnologija. Informacijska tehnologija snažno utječe na poslovanje i
način rada i života ljudi.26
25
ČERIĆ V., VARGA M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str 20.-21. 26
Ibidem, str. 1-5.
![Page 19: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/19.jpg)
16
3.2.1 Struktura informacijskog sustava
Na današnjoj razini razvijenosti tehnologije suvremenim se poslovnim upravljačkim
informacijskim sustavom naziva onaj sustav koji se sastoji od sljedećih komponenata:27
! materijalno-tehničke komponente
! nematerijalne komponente
! ljudske komponente
! prijenosne komponente
! organizacijske komponente
Materijalno-tehničku (sklopovsku) komponentu (hardver, eng. hardware) poslovnih
upravljačkih sustava čine svi strojevi, uređaji i sredstva namijenjeni isključivo ili
pretežito obradi (pocesiranju) podataka, odnosno informacija.
Nematerijalna komponenta (softver, eng. software) poslovnih upravljačkih
informacijskih sustava je ukupnost ljudskog znanja ugrađenog u strojeve, opremu i
uređaje, koja predstavlja predmet obrade ili diktira način obrade u sustavu.
Ljudsku komponentu (lajfver, eng. lifeware) poslovnih upravljačkih informacijskih
sustava čine svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u
radu sustava i koriste rezultate obrade podataka, odnosno informacija.
Prijenosnu komponentu (netver, eng. netware) poslovnog upravljačkog informacijskog
sustava tvore sredstva i veze za prijenos podataka (informacija) na daljinu, odnosno
telekomunikacijska sredstva i veze u sustavu.
Organizacijsku komponentu (orgver, eng. orgware) poslovnog upravljačkog
informacijskog sustava predstavljaju sve mjere, metode i propisi kojima se usklađuje
(koordinira) rad prethodno navedenih četiriju komponenata, kako bi one tvorile skladnu
cjelinu.
27
PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005., str. 35-36.
![Page 20: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/20.jpg)
17
Slika 2 Komponente poslovnog upravljačkog informacijskog sustava
HARDVER SOFTVER
ORGVER
+
NETVER
LAJFVER
Izvor: PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005., str.
34.
3.2.2 Informacijska tehnologija kao čimbenik uspješnog poslovanja
Suvremene informacijske tehnologije i na njima utemeljeni informacijski sustavi
postaju strateško oružje poduzeća. O njima ovisi cjelokupna dugoročna uspješnost i
perspektiva poslovanja.
Šest utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku:
Prvo, informacijske se tehnologije ugrađuju u sve veći broj proizvoda i usluga postajući
njihovim sastavnim dijelom. Ugradnja informacijske tehnologije u većinu proizvoda i
usluga bit će prevladavajući trend sa znatnim utjecajem na vođenje poslovne politike.
Čip ugrađen u automobil ili pod kožu kućnog ljubimca da se ne bi izgubili primjeri su
proizvoda i usluga u kojima je fizički sadržana informacijska tehnologija.
Drugi utjecaj jest trend kreiranja novih proizvoda i usluga utemeljenih na informatici.
Čipovi i informacijske tehnologije ne transformiraju samo postojeće proizvode i usluge
nego se na temelju njih stvaraju i razvijaju potpuno novi oblici proizvoda i usluga, od
elektroničke knjižare, kućanskih robota i ekspertnih sustava do bankomata i drugih
oblika umjetne inteligencije.
Treći utjecaj informacijskih tehnologija na poslovanje vezan je za činjenicu da one iz
![Page 21: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/21.jpg)
18
temelja mijenjaju poslovne odnose. Novi oblici informacijskih usluga i
telekomunikacijske tehnologije (npr. elektronski novac, elektroničko naručivanje,
kupovanje na daljinu, telekonferiranje, teledemokracija) omogućuju obavljanje
transakcija izravno iz domova, a ne s radnog mjesta. To mijenja čovjekovo mjesto u
svijetu rada te način na koji se obavlja većina usluga.
Četvrto, u definiranju poslovne strategije osobito je važno unaprijed shvatiti trendove
kao moguću posljedicu utjecaja informacijskih tehnologija. Promjene zahtijevaju
redefiniranje proizvoda, usluga, djelatnosti i cijelih grana privređivanja. Na primjer,
klasični izdavači postaju multimedijski promicatelji informacija koristeći se Internetom
ili razvijajući komercijalne banke podataka.
Peto područje u kojemu informacijska tehnologija bitno utječe na djelotvornost jest
smanjenje troškova poslovanja. Sniženje troškova uvijek je prvi poticaj za nabavu i
instaliranje računala. Tehnologija pruža brojne prednosti: modernizacija smanjuje broj
zaposlenih, omogućuje bolje upravljanje financijskim tokovima i resursima, štedi
novac, podržava racionalno iskorištenje energije, ubrzanom distribucijom vitalnih i
ograničenih resursa stvara uštede. To, naravno utječe na jačanje konkurentske
sposobnosti u poslovanju. Osim konkretnih ušteda koje se mogu kvantificirati, često su
važnije tzv. skrivene uštede, na primjer bolje utemeljene odluke, veća brzina i sigurnost
reakcija na tržištu, veća djelatnost ili jačanje kompetentnosti zaposlenih.
Šesti bitan utjecaj informatike na bolje definiranje poslovnih ciljeva obuhvaća primjenu
informacija kao resursa za upravljanje. Uz kapital i rad informacija postaje dominantni
resurs poslovanja.28
Općenito primjena informacijske tehnologije u poslovanju predstavlja značajnu
konkurentsku prednost u poslovanju. Kao potencijalne oblike konkurentske prednosti
koje proizlaze iz primjene informacijske tehnologije (IT) mogu se navesti:
28
SRIĆA V. i suradnici: Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb, 1999.
![Page 22: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/22.jpg)
19
• Strukturiranje transakcija – IT transformira nestrukturirane procese u
rutinske transakcije
• Zemljopisna raspršenost – IT može brzo i jednostavno prenositi
informacije na velike udaljenosti, te služiti kao integrativni čimbenik
visoko decentraliziranih organizacija
• Automatizacija – IT zamjenjuje ili smanjuje potrebu za radnom snagom
• Poboljšanje informacijskih sposobnosti – IT pojednostavljuje primjenu
složenih analitičkih modela, kao i prikupljanje i obradu velikih količina
informacija za poboljšanje poslovnog odlučivanja
• Skraćenje ciklusnog vremena – IT omogućuje promjenu od
sekvencijalnih tokova radnih procesa prema simultanima
• Menadžment znanja – IT olakšava formalizaciju organizacijskog znanja
i njegov prijenos u realnom vremenu
• Kontrola – IT daje mogućnost detaljnog praćenja i izvještavanja o
statusu pojedinih aktivnosti ili stanja u kojem se nalazi određeni resurs ili
(polu)proizvod
• Smanjenje organizacijske složenosti – IT povezuje i olakšava
komunikaciju svih organizacijskih entiteta, čime se pojednostavljuje
organizacijska struktura
Poslovno informacijski sustav je uspješan ako ga kao takvog prihvaćaju krajnji
korisnici. Nije moguće izgraditi savršen sustav zbog mnogobrojnih ograničenja kao što
su: vrijeme, sredstva, obučeno osoblje i sl. Ukoliko takva ograničenja i ne bi postojala,
tako implementirani sustav samo bi nakratko zadovoljavao tehnološke kriterije, koji se
stalno mijenjanju i sve su zahtjevniji, ali isto tako i zahtjevi krajnjih korisnika. Svrha
integriranog poslovno informacijskog sustava je ispunjavanje ciljeva pojedinačnih
komponenti, ali isto tako ispunjavanje ciljeva cjelovitog integriranog sustava.29
29
http://poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/clanci/191-znacaj-integriranosti-poslovno-
informacijskog-sustava-u-poslovanju.html
![Page 23: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/23.jpg)
20
3.2.3 Bolnički informacijski sustav
Uspostava bolničkoga informacijskog sustava objedinjuje sve dijelove bolnice u
jedinstven sustav kojim se formaliziraju informacijski tokovi te se tako u sljedećemu
koraku stvaraju preduvjeti za povezivanje bolnica u jedinstveni informacijski sustav, tj.
u cjelokupni informacijski zdravstveni sustav. Osnovni cilj takva sustava mogućnost je
elektroničkog praćenja povijesti bolesti svakoga pacijenta bez obzira na to gdje se on
fizički u sustavu zdravstva nalazi (danas u RH, a uskoro i na području EU), dakako, uz
strogo poštivanje zaštite podataka.
Za uspješnu implementaciju integriranog sustava nužno je osigurati sljedeće
preduvjete:30
• uspostaviti računalnu komunikacijsku infrastrukturu bolnice sa svom
potrebnom sustavnom programskom potporom
• priskrbiti komunikacijske protokole i odobrenja svih proizvođača medicinskih
uređaja koji se žele povezati izravno na sustav
• definirati za svaku ustrojbenu jedinicu (kliniku ili zavod, centar odjel,
laboratorij, odsjek i sl.) prioritete umrežavanja najfrekventnijih uređaja, tj.
odrediti popis uređaja i redoslijed povezivanja
• osigurati prijenos već postojećih podataka oblikovanih u određenome
elektroničkom formatu
• definirati politiku sigurnosti podataka
• definirati ovlaštenja i zaduženja za održavanje informacijskog sustava.
Za uspješno upravljanje bolnicom potrebno je sve više kvalitetnih informacija. Brze i
pravilne odluke oslanjaju se na informacije koje su u danom trenutku na raspolaganju, a
uspješne uprave razlikuju se od drugih upravo po tome što na promjene u okruženju
najbrže reagiraju. Suvremeni informacijski sustavi, poput bolničkog informacijskog
sustava (BIS-a), za podršku u odlučivanju upravo to omogućuju.
30
KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika , Medicinska naklada, Zagreb, 2009., str. 105.-
106.
![Page 24: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/24.jpg)
21
Projekti skladištenja podataka (Data Warehouse) temelje se na izgradnji jedinstvenog
skupa svih poslovnih podataka ustanove, koji korisniku omogućuju pristup do poslovnih
informacija. Na osnovu podataka, odnosno informacija, dobivamo poslovno znanje, a
poslovne odluke koje donosimo odražavaju se u promjenama poslovnih procesa.
Poslovno izvještavanje obilježava sposobnost da na osnovu pravilnih i pravovremenih
informacija pratimo, razvijamo, mijenjamo i prilagođavamo poslovnu strategiju.
Korisnici bolničkog informacijskog sustava, pomoću skladišta podataka, pristupaju
cjelokupnom poslovnom sadržaju, potrebnom za izvršavanje radnih zadataka. Poslovni
sadržaj bolnice čine poslovni procesi i procesi rada, poslovne aplikacije i/ili poslovne
informacije. Djelatnicima bolnice u korištenju bolničkog informacijskog sustava na
raspolaganju su akcije pristupanja, dijeljenja i grupiranja navedenog sadržaja:
informacija, znanja i aplikacija, i to s pacijentima,partnerima, zaposlenima, te
dobavljačima.
Osnovne značajke bolničkog informacijskog sustava jesu:
• sažet i pregledan uvid u informacije u cilju donošenja odluka
• dostupnost ključnih pokazatelja u raznim formatima, uključujući grafički
prikaz
• mogućnost fokusiranja problema drill-down analizom podataka
• izvještavanje po više organizacijskih razina bolnice
Takav sustav omogućuje sljedeće:
• bolje obavještavanje donositelja odluka
• brz odziv na promjene (primjerice promjena cijena ili način financiranja
od strane HZZO-a)
• optimizaciju poslovanja
• troškovnu učinkovitost
• kvalitetniju analitiku
• bolje iskorištavanje resursa31
31
http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=72&KatID=34&ClanakID=804
![Page 25: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/25.jpg)
22
Kako bi se bolje sagledale informacije u bolničkim ustanovama, navesti ćemo ovdje
samo osnovne bolničke procese:32
1. Administrativno zbrinjavanje pacijenta
• Opća administracija pacijenata sadrži identifikacijske podatke o
pacijentu, matične podatke o pacijentu, podatke o mjestu stanovanja,
podatke za kontakt s obitelji, podatke o postupcima koji se trebaju
obaviti na pacijentu, podatke o specifičnim potrebama i zahtjevima
pacijenta ili obitelji, podatke o zdravstvenom osiguranju, podatke o
izvršenim uslugama, podatke o prijevozu pacijenta.
• Administraciju ambulantnoga (polikliničkoga) pacijenta čine informacije
o prijavi pacijenta, obradi pacijenta, informacije o završetku obrade,
informacije o izvršenim medicinskim uslugama i utrošenim
materijalima, informacije o izdanim receptim, uputnicama, bolovanjima,
doznakama i potvrdama za primarnu zdravstvenu zaštitu i ambulantni
financijski obračun troškova.
• Administraciju stacionarnoga pacijenta čine informacije o prijmu
pacijenta, premještaju, otpustu, informacije o izvršenim medicinskim
uslugama i utrošenim materijalima, lijekovima, informacije o načinu
podmirenja troškova i stanju računa za vrijeme liječenja i stacionarni
financijski obračun troškova.
2. Zajedničke medicinske djelatnosti
Zajedničke medicinske djelatnosti su sljedeće:
• Laboratoriji – informacije o obradi uzoraka prikupljenih od bolesnika u
ustanovi ili izvan nje, informacije o rezultatima, nalazima i
interpretacijama nalaza, izdavanju nalaza.
• Radiologija i slične djelatnosti – informacije o narudžbama za
dijagnostičku obradu, rezultatima dijagnostike, arhive slika.
• Patologija – informacije o bradi uzoraka iz bolnice, informacije o obradi
32
KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika, Medicinska naklada, Zagreb 2009., str. 62.-
64.
![Page 26: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/26.jpg)
23
uzoraka uzetih izvan bolnice, informacije o rezultatima i interpretacijama
nalaza, izdavanju nalaza, informacije o intraoperativnim nalazima,
evidencija arhive uzoraka.
• Transfuziologija – informacije o bradi davatelja, informacije o depoima
krvi i krvnih pripravaka, informacije o narudžbama te o skladišnome
poslovanju, izdatnice i sl.
• Dokumentacije intenzivne medicine – specifične informacije o vitalnim
parametrima.
• Ljekarna – informacije o skladišnome poslovanju, narudžbe, zalihe,
izdatnice, informacije o podmirenju troškova i stanju računa, informacije
o dobavljačima i sl.
• Arhiva – pohranjuje i daje informacije o vođenju konvencionalnih
(nedigitaliziranih) dokumenata i objekata, u bolnički informacijski
sustav neizravno uključuje klasične (na papiru) povijesti bolesti, RTG
slike, nalaze i dr., informacije o digitalno arhiviranim dokumentima,
nalaze iz drugih ustanova i sl.
• Prehrana – informacije o jelovnicima, naručivanju obroka, informacije
o pacijentovim dijetama, posebnostima prehrane, evidencija o zalihama i
skladištenju namirnica.
3. Medicinsko zbrinjavanje pacijenta
Glavna je funkcija informacijskog sustava u bolnici podrška izradi osnovne medicinske
dokumentacije. Svrha je medicinske dokumentacije bilježenje bitnih informacija o
bolesniku i prijenos tih informacija unutar ustanove. Dijelovi sustava:
• Osnovna medicinska dokumentacija – sadržava sve informacije o
postupcima dijagnostike i terapije za vrijeme boravka pacijenta u bolnici
koje se nalaze na temperaturnoj listi, terapijskoj listi, u anamnezi,
statusu, dekurzusu, otpusnici, otpusnome pismu te podatke o postupcima
primijenjenim u njezi pacijenta.
• Napredne tehnike vođenja medicinske dokumentacije u bolnici one su
tehnike koje olakšavaju komunikaciju, odlučivanje i vrednovanje
postupka liječenja. To su npr. unošenje šifriranih medicinskih podataka,
![Page 27: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/27.jpg)
24
unos informacija glasom, automatsko generiranje teksta, medicinski
stručni sustavi, podrška u donošenju odluka, elektronička povijest
bolesti, digitalna fotografija, videozapis, audiozapis, multimedijski
sadržaji, bežični komunikacijski sustavi i dr.
Slika 3 Bolnički informacijski sustav
!Prijem
Nalaz
nalaza Nalaz
Nalaz
Odjel
Bolesnik
Anamneza, Status,
Dekurzus, Epikriza, Otpusno pismo
---------------------
vizita
terapija DTS
statist. obrasci
!
EZK
Otpust Naručivanje
Matičnilist
(PB)
Potvrda o rezervaciji
Elektronički zdravstveni
karton
Račun,
participacija
LIS HRIS
Slika
H
Upravljanje
Skladište podataka
Izvor:
http://www.banka.hr/UserDocsImages/Dokumenti/AZS/Varga_Sinisa_2012_03_21.ppt
3.3 Integrirani bolnički informacijski sustav Klinike za
dermatovenerologiju
Informacijski sustav u osnovi se sastoji od tri dijela:
- bolnički i klinički sustav
- laboratorijski informacijski sustav
- poslovno administrativni sustav
Ovi dijelovi su potpuno povezani, što ukida potrebu ponovnih unosa već unesenih
![Page 28: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/28.jpg)
25
podataka, korištenja ispisanih dokumenta, te razmjenu dokumentacije, budući da je ona
sadržana u sustavu i vidljiva sa svih mjesta osobama kojima je to kroz sustav ovlaštenja
dopušteno.
Bolnički i kliniči sustav
Bolnički sustav namijenjen je upravljanju pacijentima i jedinicama njege u bolnici,
uključujući i praćenje kalendara zaposlenih i naručivanje pacijenata bilo na ambulantne
preglede, bilo na bolničku obradu. U sustavu se prate svi podaci o pacijentu, od
njegovog prijema u ambulantu ili bolnički odjel, kroz sve događaje s pacijentom
tijekom njegove obrade, pa sve do njegovog konačnog otpuštanja. Svi događaji i podaci
koji su tokom obrade pacijenta uneseni ostaju pohranjeni u elektronskom obliku te time
postaju sastavni dio elektronskog zdravstvenog kartona svakog pojedinog pacijenta. Pri
prijemu pacijenta u sustav se upisuju svi njegovi podaci, a sustav mu dodjeljuje i broj
slučaja. Pri svakom slijedećem dolasku, pacijentu više nije potrebno upisivati njegove
podatke, budući da su oni sačuvani u sustavu, koji pacijentu pri novom prijemu
dodjeljuje novi broj slučaja. Na ovaj način, moguće je pojedine slučajeve koji su se s
pacijentom događali promatrati odvojeno putem broja slučaja, i to i u medicinskom i
financijskom smislu. S druge strane, jedinstveni osobni podaci pacijenta daju podlogu
za pregled svih slučajeva pojedinog pacijenta (elektronski zdravstveni karton).
Klinički sustav namijenjen je podrški poslovanju svakog pojedinog odjela.
Funkcionalnost kliničkog dijela sustava koja je osobito značajna svim organizacijskim
jedinicama u medicinskoj djelatnosti vezana je uz kreiranje medicinskih dokumenata,
kao i traženje usluga drugih organizacijskih jedinica kroz sustav, uz također primanje
nalaza pojedinih traženih pretraga.
Laboratorijski informacijski sustav
Laboratorijski informacijski sustav izgrađen je kao sustav za upravljanje različitim
analizatorima na način da prema njima šalje zahtjeve za pojedinim pretragama i
preuzima nalaze pretraga, te istovremeno služi kao veza između kliničkog dijela sustava
i analizatora. Na identičan način moguće je s kliničkim dijelom sustava povezati i druge
dijagnostičke uređaje, na primjer opremu za radiologiju kroz sustav za upravljanje
![Page 29: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/29.jpg)
26
radiološkim snimkama.
Poslovni informacijski sustav
Sustav podržava sve financijske procese, procese kontrolinga u bolničkoj ustanovi,
procese materijalnog poslovanja, procese praćenja i upravljanja održavanjem opreme,
kao i procese upravljanja ljudskim resursima.
Posebno značajna funkcionalnost je funkcionalnost kontrolinga, koja omogućava
menadžmentu bolnice praćenje uspješnosti poslovanja. Sustavom kontrolinga, a kroz
izgrađenu strukturu mjesta troška i profitnih centara moguće je detaljno pratiti kako
eksternu, tako i internu realizaciju i troškove pojedinih organizacijskih jedinica.33
Integrirani bolnički informacijski sustav (IBIS) Kliničkog bolničkog centra Rijeka
sastoji se od sljedećih podsustava, koje između ostalih koristi i Klinika za
dermatovenerologiju:
A) Bolnički informacijski sustav (BIS):
a. 1.Administracija podataka pacijenta
b. 2. Administracija kretanja pacijenta
c. 3. Liječenje i njega pacijenta
d. 4. Fakturiranje i računovodstvo pacijenta
e. 5. Specijalistički podstustavi
B) Poslovni informacijski sustav (PIS)
a. Upravljačko računovodstvo
b. Upravljanje financijskim računovodstvom
c. Upravljanje materijalnim resursima
C) Informacijski sustav upravljanja ljudskim resursima
a. Obračun plaće
b. Kadrovska evidencija
c. Dnevna evidencija prisutnosti na radu
D) Laboratorijski informacijski sustav (LIS)
a. Prijem uzoraka za obradu u kliničkom laboratoriju
b. Obrada nalaza
c. Osnovni podaci
d. Liste
33
PALE I.: Sadržaj i iskustva implementacije bolničkog informatičkog sustava, Hrvatski časopis za javno
zdravstvo, Hrvatski Zavod za javno zdavstvo, Zagreb, vol.1, br. 3, 2005.
![Page 30: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/30.jpg)
27
Bolnički i klinički informacijski sustav (BIS) sastoji se od sljedeći modula i poslovnih
procesa:
1. Administracija podataka pacijenta
Registar pacijenta koji sadrži osnovne i bibliografske podatke pacijenta, identifikaciju
pacijenta očitavanjem magnetske iskaznice osnovnog ili dopunskog osiguranja,
pacijentove medicinske podatke trajnog značaja, elektronski zdravstveni karton
pacijenta (arhiva svih medicinskih podataka pacijenta), matični list pacijenta
(administrativni podaci hospitalizacije), povijest bolesti pacijenta (medicinska
dokumentacija liječenja).
2. Administracija kretanja pacijenta
Odnosi se na kretanje pacijenta u stacionarnom liječenju, administraciju pacijenta u
hitnom prijemu , administraciju pacijenta u poliklinici, administraciju pacijenta u
dijagnostici, administraciju pacijenta/uzorka u laboratorijskoj dijagnostici.
3. Liječenje i njega pacijenta
Sastoji se od administracije medicinskih podataka pacijenta u stacionarnom liječenju,
ambulantnom liječenju i dijagnostici, odjelne administracije koja se odnosi na
otpusnice, propisane statističke listiće i druge obrasce, bolesnički statistički obrazac,
provođenja dnevnih vizita, upravljanja lijekovima u jedinicama njege, upravljanja
rasporedom liječenja, te arhive medicinske dokumentacije (elektronski zdravstveni
karton pacijenta).
4. Fakturiranje i računovodstvo pacijenta
Odnosi se na administraciju podataka za fakturiranje (administracija podataka o
pacijentu, administracija podataka o naručitelju – uputnica,liječnik, administracija
podataka o platiocu – HZZO, privatno ili dopunsko osiguranje, administracija i praćenje
postupaka liječenja, evidencija i praćenje utrošenih lijekova), fakturiranje, analizu i
računovodstvo (realizacije, međuobračuni, automatski prijenos računa za knjiženje u
poslovni podsustav, propisana izvješća i obrasci za HZZO, propisani obrasci za HZJZ u
papirnom i digitalnom obliku, standardna interna statistika i izvješćivanje za upravu).
5. Specijalistički podsustavi
Mikrobiološki laboratorij – konfiguracijski dio, podatkovni dio (unos uputnica i
rezultata), arhiva nalaza, analitički dio
![Page 31: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/31.jpg)
28
Poslovni informacijski sustav (PIS) ne koristi se na Klinici za dermatovenerologiju, ali
zbog povezanosti usko surađuje sa sljedećim poslovnim procesima:
1. Upravljačko računovodstvo
• Poslovno planiranje – rebalans plana, financijsko planiranje
• Računovodstvo mjesta troška i upravljanje općim troškovima
• Kontroling troškova usluga – planiranje troškova usluga, kontroling nositelja
troškova, obračun stvarnih troškova, uspoređivanje stvarnih troškova s
planiranim troškovima usluga
• Računovodstvo profitnog centra i međusobni prijenosi – praćenje
financijskih rezultata pojedinih profitnih centara, izrada internog računa
dobiti i gubitaka
2. Upravljanje financijskim računovodstvom
• Poslovni procesi glavne knjige
• Poslovni procesi kupaca
• Poslovni procesi dobavljača
• Poslovni procesi dugotrajne imovine
• Blagajničko poslovanje
• Fakturiranje (van bolničkog dijela)
• Putni nalozi
3. Upravljanje materijalnim resursima
• Nabava lijekova i materijala
• Ljekarna – skladišno i materijalno poslovanje
Informacijski sustav upravljanja ljudskim resursima KBC-a Rijeka:
1. Obračun plaća
2. Kadrovska evidencija
3. Dnevna evidencija prisutnosti na radu (kalendari rada, planiranje radnog
vremena, dnevni izvještaj o radu, evidencija godišnjih odmora, evidencija doznaka
bolovanja, proračun sati i analiza sati).
![Page 32: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/32.jpg)
29
Laboratorijski informacijski sustav (LIS) :
1. Prijem uzoraka za obradu u kliničkom laboratoriju
• Prema vrsti laboratorija unose se podaci o pacijentu
• Podaci o testovima, grupama testova i/ili panelima uz automatsko
unaprijed određeno dodavanje postupaka
• Štampaju se radne liste i postupci, te se štampaju i lijepe bar kodovi za
potpunu automatsku obradu na analizatorima
2. Obrada nalaza
• U obradi se unose rezultati testova koji nisu već unešeni automatskim
prijenosom sa analizatora
• Nalazi se verificiraju te se ispisuju ili elektronički šalju izvan laboratorija
3. Osnovni podaci
• Podaci o laboratorijima, odjelima, korisnicima
4. Liste
• ispisne liste svih potrebnih evidencija, statistika (financijska izvješća o
laboratoriju, mjesečni ili dnevni izvještaji za HZZO)34
3.3.1 E-karton
Osobni zdravstveni karton jest osnovna medicinska dokumentacija obvezno
zdravstveno osigurane osobe koja koristi zdravstvenu zaštitu koja se vodi u
elektroničkom obliku.
E- karton obvezno sadrži:
• osobne podatke osigurane osobe,
• podatke o radno pravnom statusu i zanimanju osigurane osobe,
• podatke o osnovi osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju,
• podatke o vrsti zdravstvenog osiguranja,
• podatke o provoditelju osiguranja i
34
Interna dokumentacija Informatičke službe KBC-a Rijeka
![Page 33: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/33.jpg)
30
• podatke o zdravstvenom stanju osigurane osobe.35
E-Karton je zapis u digitalnoj „kartoteci”, točnije arhivi podataka iz svih epizoda
pacijentova liječenja:
„E-Karton sadrži pregled povijesti cjelokupnog pacijentovog zdravstvenog stanja. Ova
cjelovita informacija, skrojena po mjeri liječnika i dostupna na svakom mjestu i u
svakom trenutku, liječenje čini neupitno kvalitetnijim i učinkovitijim, povezujući
radilišta i sve učesnike u liječenju.”
Uz e-Karton, podaci liječenja i dijagnostike dostupni su trenutačno, točno i sigurno, bilo
da je riječ o dijagnozama, anamnezi i statusu, otpusnom pismu, specijalističkim
nalazima, laboratorijskim rezultatima, radiološkim snimkama, medikamentnim
terapijama, naručenim postupcima ili pak podacima za obračun liječenja.
Svaki e-Karton ima jedinstvenu identifikaciju u cilju minimiziranja pogreške (zamjene
kartona), ali i primjerenu zaštitu, koja očitavanje podataka omogućuje samo
autoriziranim učesnicima.
Zahvaljujući ovakvim tehnološkim blagodatima, ni bolesnik, pa tako ni liječnik ili
medicinska sestra nisu više, zaključujete već, jedini nositelji informacije (papirnatog
nalaza, uputnice, recepta ili otpusnog pisma). Prošla su, karikirajmo malo, vremena lako
potrošivog indigo papira - zamijenila ga je mreža.36
Uvođenjem e-kartona Klinika se riješila papirnate dokumentacije u kojoj su podaci bili
često nečitljivo upisani, samo jedan primjerak takvog dokumenta bio je dostupan na
samo jednom mjestu i lako se mogao zagubiti. Kako se količina dokumentacije
povećava sa tijekom praćenja bolesnika snalaženje u čitanju i pronalaženju potrebnih
podataka se otežava što iziskuje i dodatno vrijeme.
E-karton je od velike važnosti na Klinici za dermatovenerologiju iz tog razloga što su
pacijenti sa kožnim bolestima kronični bolesnici koji učestalo dolaze na kontrolne
preglede. E-kartonom ubrzao se proces rada na Klinici, te se znatno smanjio utrošak
liječnikova vremena u radu s podacima jer ne treba ponovno prikupljati podatke koji
35
Pravilnik o načinu vođenja osobnog zdravstvenog kartona u elektroničkom obliku, Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi 36
http://arhiva.trend.hr/pdf/IT155.pdf
![Page 34: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/34.jpg)
31
već postoje. Zahvaljujući e-kartonu moguće je pohraniti veliku količinu podataka koji
su pregledni i dostupni u svakom trenutku svim ovlaštenim korisnicima (liječnicima,
specijalistima, voditeljima laboratorija itd.).
Slika 4 E-karton
Izvor: Program bolničkog informacijskog sustava KBC-a Rijeka
3.3.2 E-recept
E-recepti su računalno generirani recepti koje je sastavio liječnik i poslao ih direktno u
ljekarnu. E-recepti su:
• Brzi – recept stiže u ljekarnu prije nego što napustimo ordinaciju
• Prikladni – ne mora se raditi taj dodatni izlet kako bi se podigao recept u
ordinaciji
• Čitki – nema rukom pisanih podataka koje ljekarnik mora pročitati
• Ekonomični – olakšava doktoru prepisivanje najučinkovitijeg lijeka na temelju
![Page 35: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/35.jpg)
32
pacijentovog osiguranja37
Od kada je uveden e-recept pacijenti više ne moraju nositi papire i lijek se može podići
u bilo kojoj ljekarni. Liječnik više ne mora ukucavati ime, prezime i ostale
administrativne podatke pacijenta jer ima sučelje koje mu odmah izbacuje sve podatke,
dakle štedi na vremenu koje može posvetiti pacijentu. Ključna stvar je da pacijent,
pogotovo kronični bolesnik, do lijeka može doći i kada nije u mjestu svog boravka već
je primjerice na putu ili na godišnjem odmoru. Pacijent nazove svog liječnika, koji je
upoznat s njegovim stanjem, te propiše recept i pošalje ga u sustav. Potom pacijent u
prvoj ljekarni na koju naiđe, i uz predočenje zdravstvene iskaznice, dobije potrebne
lijekove na temelju e-recepta. Prije bi se pacijenti morali vraćati u mjesto boravka po
recept, čekati u ordinaciji pa ići u ljekarnu38
Slika 5 E-recept
Laboratorij
CEZIH PZZ
Liječnik PZZ
Uputnica / Podaci o uzorku
Uputnica / Podaci o uzorku
Rezultati pretraga
Komunikacijska mreža - VPN
Uzorak
Više od 120 laboratorija u sustavu
PZZ-a
Više od 4800 ordinacija u
sustavu PZZ-a
Izvor:
http://www.banka.hr/UserDocsImages/Dokumenti/AZS/Varga_Sinisa_2012_03_21.ppt
37
http://www.learnabouteprescriptions.com/what-is-eprescription.aspx 38
COFUK B.: Krajnji cilj informatizacije potpuno integralan zdravstveni sustav, Liječničke novine,
Glasilo Hrvatske liječničke komore, Zagreb, Godina XI, br. 102, 2011., str. 24.
![Page 36: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/36.jpg)
33
E-recept se ne koristi na Klinici za dermatovenerologiju, već Klinika šalje preporuku
primarnoj zdravstvenoj zaštiti u elektroničkom obliku, koja potom šalje e-recept u
ljekarnu gdje pacijent podiže lijek. Najveću korist od e-recepta imaju pacijenti koji više
ne moraju gubiti vrijeme skupljajući papirnate recepte kod liječnika, već jednim
pozivom mogu postići da njihov liječnik pošalje e-recept u ljekarnu gdje pacijent može
podići lijek.
3.3.3 E-uputnica
Drugi je bitan element informatizacije zdravstva e-uputnica, jer je predviđeno da
liječnik ovim putem šalje uputnice za pretrage u laboratoriju, ali i da sami povratni
nalazi do liječnika stižu elektronički. Budući da će nakon obavljenih pretraga rezultati
kroz informacijski sustav biti raspoloživi liječniku, nestaje i potreba da pacijenti sami
podižu nalaze, što su do sada morali činiti. Svime navedenim, uz štednju vremena
pacijenata koji su do sada prilikom specijalističkih pretraga često bili razapeti na
nekoliko strana, cjelokupni proces od prvog pregleda do eventualnog propisivanja lijeka
trebao bi postati znatno kraći.39
E-uputnica se upućuje iz primarne zdravstvene zaštite prema Klinici za
dermatovenerologiju. Primarna zdravstvena zaštita ima uvid u ambulante i termine za
naručivanje pacijenata na temelju kojih šalje e-uputnicu za prvi slobodni termin. U
trenutku slanja uputnice, zaposlenici Klinike u svakoj ambulanti imaju uvid u naručene
pacijente. S obzirom da se na Klinici na dematovenerologiju lijeće kronični pacijenti
koji učestalo dolaze na preglede, zahvaljujući informatizaciji ne moraju nositi uputnicu
za svaki pregled, već se medicinski djelatnik kod takvih pacijenata veće za uputnicu
koju mu je pacijent donio pri prvom pregledu.
Isto tako Klinika koristi konzilijarne e-uputnice za one pacijente koji dolaze ambulantno
i one koji leže na Klinici, ukoliko su im potrebni daljnji pregledi unutar Kliničkog
bolničkog centra. Konzilijarnim e-uputnicama pacijente se naručuje unutar Kliničkog
bolničkog centra na pretrage u ostalim Klinikama, ambulantama, laboratorijima itd.
39
http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-screen.pdf
![Page 37: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/37.jpg)
34
Slika 6 Uvid u naručene pacijente e-uputnicom
Izvor: Program bolničkog inormacijskog sustava KBC-a Rijeka
3.3.4 E-naručivanje
Projekt eNaručivanja trebao bi ponuditi integraciju - liječnik primarne zdravstvene
zaštite naručivao bi specijalističke preglede kod liječnika specijalista elektroničkim
putem i time značajno skratio vrijeme čekanja. Ideja je da se kroz sustav dobije uvid u
slobodne termine u cijeloj Hrvatskoj. Prednosti bi trebale biti ogromne i za pacijente i
za sustav u cjelini – pacijenti bi se naručivali u vrijeme koje im najviše odgovara,
smanjila bi se nepotrebna čekanja, a pravo na medicinsku skrb ostvarivalo bi se u
ranijem roku nego do sada.40
Ciljevi e-naručivanja:
• Direktnim naručivanjem iz ordinacija Primarne zdravstvene zaštite omogućiti
pacijentima dobivanje optimalnog termina (pacijenti neće morati sami tražiti
raspoložive termine u različitim zdravstvenim ustanovama).
• Pružiti pacijentima mogućnost da prilikom naručivanja, u dogovoru sa svojim
liječnikom, za mjesto pregleda odaberu bolnicu koja im po lokaciji najviše
odgovara.
• Omogućiti bolju organizaciju, učinkovitost, te iskorištenost bolničkih resursa i
40
http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-screen.pdf (12.1.2013.)
![Page 38: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/38.jpg)
35
bolničkog osoblja.
• Sustavom izvješćivanja dobiti transparentan uvid u cjelokupno stanje
naručivanja u Republici Hrvatskoj.
• Značajno skratiti višemjesečna čekanja za pojedine specijalističke pretrage i
medicinske postupke.41
Slika 7 E-naručivanje
!
Izvor: Program bolničkog inormacijskog sustava KBC-a Rijeka
41
http://www.hzzo-net.hr/dload/novosti/e-Lista_i_e-Narucivanje_prezentacija.pdf (10.1.2013.)
![Page 39: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/39.jpg)
36
3.4 Podaci o poslovanju Klinike za dermatovenerologiju
U radu su korišteni izvještaji Klinike za dematovenerologiju Kliničkog bolničkog centra
u Rijeci s obzirom da je pilot projekt informatizacije započeo upravo na toj poliklinici
početkom 2010. godine. Praćeni su, analizirani i uspoređeni sljedeći parametri: broj
kreveta, broj hospitaliziranih bolesnika, broj ostvarenih BO dana, iskorištenost
kapaciteta u stacionaru, prosjek zdržavanja bolesnika, ukupan broj pregleda u
ambulantama, broj dijagnostičkih usluga u ambulantama. Parametri su promatrani u
periodu prije uvođenja informatizacije od 2007.-2010. i nakon uvođenja informatizacije
od 2010.-2012. godine, s ciljem utvrđivanja utjecaja informacijske tehnologije na
poslovanje.42
Tablica 1 Izvještaj o radu Klinike za dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012.
!"#$%&'%()(*+,-("+(.%*/),(),(01123401503( 01123( 01163( 01173( 01513( 01553( 01503(
8*)$(9*%#%:+( 01( 01( 01( 01( 01( 01(
8*)$(;)<./:+=/"/*+>/;(?)=%<>/9+( @@5( @@A( @@@( B6A( @A0( @70(
8*)$()<:#+*%>/;(8C(,+>+( @2@1( @71A( @25B( B2BD( @106( @BD1(
!<9)*/&:%>)<:(9+.+E/:%:+(-(<:+E/)>+*-( 26F6G( 61F7G( 26FAG( D@G( D6F7G( 2BF6G(
H*)<$%9("+,*I+#+>$+(?)=%<>/9+( 51FBG( 51F2G( 51FAG( 7F6G( 7F@G( 7F0G(
J9-.+>(?*)$(.*%K=%,+( ADB6B( A266D( AD100( ADB75( B12A2( B161D(
8*)$(,/$+K>)<:/L9/;(-<=-K+(-(+M?-=+>:+M+( DDA5( @1AD( B160( 2A51( 6A77( 606D(
42
Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka
![Page 40: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/40.jpg)
37
Graf 1 Broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika na Klinici za
dermatovenerologiju u periodu od 2007.-2012. Godine
!
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
0
100
200
300
400
500
600
Broj kreveta
Broj hospitaliziranih bolesnika
Godine
Izvor; Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora
Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka raspolaže s ukupno
20 bolničkih kreveta u stacionarnom dijelu, te sa 7300 mogućih bolno-opskrbnih dana.
Od trenutka uvođenja informatizacije, koja je započela 2010. godine broj
hospitaliziranih bolesnika povećava se svake godine. Budući da je inormatizacija
olakšala komunikaciju i odlučivanje, omogućena je brža obrada pacijenata kao i veći
broj hospitaliziranih bolesnika.
![Page 41: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/41.jpg)
38
Graf 2 Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012.
!""#$ !""%$ !""&$ !"'"$ !"''$ !"'!$
"
'"""
!"""
("""
)"""
*"""
+"""
,-./0.1234-5670890:454
;.:65<
Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora
Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju je 2010.
godine značajno smanjen u odnosu na 2007. godinu, dok je od početka uvođenja
informatizacije pa do danas broj ostvarenih BO dana ponovno u porastu. Uz stabilan
broj bolesnika tijekom cijelog perioda skraćeni boravak bolesnika u bolnici znak je
dobrog poslovanja, odnosno brze i uspješne obrade i liječenja. Prema tome možemo
zaključiti kako je početak implementacije informacijskog sustava 2010. godine na
određen način usporilo obradu i liječenje bolesnika. Razlog tome leži u needuciranosti
medicinskog kadra kojem je bilo potrebno određeno vrijeme prilagodbe na nove
informacijske tehnologije. Nakon edukacije, broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana
ponovno je u porastu što dokazuje da je informatizacija pozitivno utjecala na
organizaciju poslovanja Klinike za dermatovenerologiju.
![Page 42: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/42.jpg)
39
Graf 3 Iskorištenost kapaciteta stacionarnog dijela Klinike za dermatovenerologiju
u razdoblju od 2007.-2012.
!
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
0.00%
50.00%
100.00%
Iskorištenost kapaciteta u
stacionaru (%)
Godine
Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora
Iskorištenost kapaciteta od 65% tijekom 2010. godine događa se zbog preuređenja
Klinike koji je trajao do kraja godine, te uvođenja informatizacije što uključuje
primjenu elektroničkih računala i računalnih mreža. S obzirom na to, iskorištenost
kapaciteta se povećava u 2011. i 2012. godini, iako je i dalje manja u odnosu na
prijašnje godine. Trend pada iskorištenosti prisutan je zbog preusmjeravanja bolesnika u
ambulantu, polikliničku skrb, prema suvremenim Europskim smjernicama liječenja.
Takav način obrade i liječenja bolesnika značajno smanjuje troškove.
![Page 43: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/43.jpg)
40
Graf 4 Prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012.
!
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
8.00%
8.50%
9.00%
9.50%
10.00%
10.50%
11.00%
Prosjek zadržavanja bolesnika
Godine
Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora
Smanjeno je prosječno trajanje hospitalizacije na 9.2 dana čime se približavamo
optimalnom broju bolno-opskrbnih dana po hospitalizaciji koji bi trebao iznositi 8.
Možemo zaključiti da je informatizacija povoljno utjecala na smanjenje trajanja
hospitalizacije, s obzirom da je pridonijela bržoj i kvalitetnijoj administraciji, a na taj
način i bržoj obradi bolesnika.
![Page 44: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/44.jpg)
41
Graf 5 Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012.
!
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
ukupan broj pregleda u
ambulantama
Godine
Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatovenerologiju, obrada autora
Ukupan broj pregleda u ambulantama nakon uvođenja informatizacije se povećao što
pokazuje da je informatička tehnologija utjecala na brzinu i efikasnost poslovanja.
Medicinskim djelatnicima uvelike je olakšala rad, budući da im je omogućen uvid u
elktronički zdravstveni karton pacijenta putem kojeg je moguće za svaki dolazak
pacijenta vidjeti sve podatke o trenutnom i svim prethodnim slučajevima liječenja tog
pacijenta, podaci o pacijentu koji se u sustav unose samo jednom i mogu se dalje
koristiti, te kreiranje baza podataka o dijagnozama, terapijama i medikacijama.
![Page 45: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/45.jpg)
42
Graf 6 Ukupan broj dijagnostičkih usluga u ambulantama na Klinici za
dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012.
!
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
Broj dijagnostičkih usluga u
ambulantama
Godine
Izvor: Interna izvješća Klinike za dermatevenerologiju, obrada autora
U ambulantama koje osim terapijskih pružaju i dijagnostičke usluge zabilježeno je
značajno povećanje broja usluga nakon uvođenja informatizacije.
Iz navedenih informacija i grafikona možemo zaključiti kako je informacijska
tehnologija pozitivno utjecala na organizaciju medicinskih djelatnosti na Klinici za
dermatovenerologiju, poslovanje se povećalo u odnosu na prijašnje godine, povećao se
broj pregleda, kao i broj dijagnostičkih usluga. Osim na organizaciju medicinskih
djelatnosti informatizacija je imala utjecaja i na organizaciju i upravljanje, te
nemedicinsko poslovanje koji pored glavne medicinske djelatnosti čine svekupno
poslovanje Klinike za dermatovenerologiju.43
Uvođenje informacijskih sustava omogućuje učinkovitiji način stvaranja medicinskih i
nemedicinskih podataka, tj. učinkovitiju pretvorbu podataka u informacije, bolji,
učinkovitiji i svrsishodniji način razmjene informacija, te uspješniji način komunikacije
s pacijentima. Na taj način će se bolnice, zahvaljujući mogućnostima koje pružaju nove
tehnologije, osloboditi goleme količine papira i postupno postajati tzv. digitalne bolnice,
43
Statistički izvještaji Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka
![Page 46: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/46.jpg)
43
tj. ustanove u kojima će svi podaci biti Pohranjeni u elektroničkom oblik i dostupni u
svakom trenutku.44
3.4.1 Utjecaj informatizacije na organizaciju i upravljanje
Uvođenje bolničkog informacijskog sustava donosi koristi u organizaciji i
upravljanju Klinike:
• omogućuje potpuni i precizan uvid u troškove i prihode po organizacijskim
jedinicama, uz mogućnosti planiranja i usporedbe planiranog i ostvarenog
• osigurava potpuni nadzor nad potrošnjom lijekova i medicinskih materijala
• ostvaren je potpuni nadzor nad performansama pojedinih radilišta i zaposlenika
kroz uvid u broj obrađenih slučajeva
• omogućena je potpuna i točna analiza podataka i statističkih izvještaja.45
3.4.2 Utjecaj informatizacije na nemedicinsko poslovanje
Vezano za nemedicinsko poslovanje koje se obavlja unutar Klinike informatizacijom je
omogućen:
• potpuni nadzor nad tokovima materijala uz stalno praćenje stanja zaliha i
potrošnje medicinskih i nemedicinskih materijala
• potpuna povezanost zahtjeva za nabavom, narudžbenica, primki i konačne
verifikacije faktura čime se kreira osnova za realiziranje procesa plaćanja
dobavljačima
• stalni nadzor nad funkcioniranjem opreme, uz definiranje poslova preventivnog
održavanja i evidentiranje svih zahvata održavanja
• dojava kroz sustav o bilo kojim potrebama za održavanjem, bilo na opremi, bilo
na ostaloj infrastrukturi
• formiranje potpune baze podataka o zaposlenicima sa svim pripadajućim
kadrovskim događajima
44
Interna dokumentacija Kliničkog bolničkog centra Rijeka 45
Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka
![Page 47: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/47.jpg)
44
• uspostavljanje podloga za kontrolu nad obavljanje medicinskih poslova u smislu
obavljanja djelatnosti isključivo od verificiranog i dodijeljenog osoblja.46
46
Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC Rijeka
![Page 48: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/48.jpg)
45
4 PREDNOSTI I NEDOSTACI INTEGRIRANOG
BOLNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Uvođenjem integriranog bolničkog informacijskog sustava na Kliniku za dermatologiju
ostvarile su se određene prednosti u poslovanju, dok su se nedostaci uglavnom javljali
prilikom uvođenja sustavu u poslovanje Klinike. Primjena informacijske tehnologije
utječe na poboljšanje, pristup, učinkovitost, djelotvornost i kvalitetu pružanja usluga u
zdravstvu svih sudionika zdravstvenog sustava, s krajnjim ciljem poboljšanja
zdravstvenog stanja pacijenata, te kako bi se smanjio trošak upravljanja sustavom.
4.1 Prednosti informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju
Liječnici, osiguravajuća društva, zdravstvene ustanove i organizacije što se bave raznim
drugim uslugama u zdravstvu i oko njega u stalnim su nastojanjima da snize troškove
svojega rada, uz istovremeno povećanje kvalitete zdravstvenih usluga i njege pružanih
klijentima. Profesionalci u zdravstvu pod velikim su pritiskom troškova sa svih strana, a
zdravstvena potrošnja u svim zemljama svijeta odnosi veliki dio nacionalnog
proizvoda.47
Informatizacija nema za primarni cilj uštedu, već racionalizaciju potrošnje u zdravstvu.
Procjena je da se najmanje 20-30% novca utrošenog u zdravstvo može racionalnije
iskoristiti. Informatizacija treba dati potrebne podatke i pokazatelje za ovu
racionalizaciju. Procjena je da se samo na osnovi neracionalno propisanih lijekova i
neracionalnog upućivanja na specijalističko-konzilijarne preglede cijela investicija za
informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite može isplatiti manje od dvije
godine.48
U prilog djelotvornosti bolničkog informacijskog sustava govori primjer sad već 20-ak
hrvatskih bolnica, od malih specijalističkih do velikih kliničkih, čije su uprave
47
PANIAN Ž.: Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine d.d., Zagreb, ožujak 2002., str. 384.-
386. 48
http://hrcak.srce.hr/file/29629
![Page 49: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/49.jpg)
46
investirale u informacijski sustav, da bi poboljšale kliničke i financijske rezultate u
vremenu sve većih izazova (zakonski propisi, sveobuhvatna usluga pacijentima, nadzor
kvalitete, povećani troškovi, integracija sustava u zdravstvu, konkurencija, …).
Možemo to čitati i kao njihovu izravnu poruku da informatizaciju - napokon (!) - više ne
gledaju kao trošak, nego kao alat za racionalizaciju.49
Velika pomoć koju izdašno nudi informatizacija odnosi se na brzo pronalaženje
dokumenata i osiguranika , zamjenu ručnog upisivanja i tipkanje na strojevima za
pisanje, ispisivanje recepata, uputnica, računa, individualnih obrazaca i izvješća.
Informacijski sustav treba omogućiti uvid u podatke i informacije u realnome vremenu i
promptne intervencije unutar sustava.
Vrlo su važni ciljevi ovog projekta i postizanje ostalih koristi i pogodnosti, poboljšanje
ukupne skrbi za bolesnike i osiguranike, povećanje brzine u dijagnosticiranju i točnosti
u određivanju terapije na temelju elektroničkih dijagnostičkih i terapijskih smjernica.
Sustav treba omogućiti bolje iskorištavanje kapaciteta, smanjivanje vremena čekanja,
skraćivanje vremena provedenog u zdravstvenim ustanovama, osiguranje jednakosti u
dobivanju brze i kvalitetne skrbi za sve osiguranike.
Dostava laboratorijskih i drugih nalaza (EKG, rendgenske snimke itd.) u elektronskom
obliku, u realnom vremenu odabranom liječniku obiteljske medicine ili specijalistu
konzultantu vrlo je važna i korisna mogućnost koju će ovaj sustav pružiti. Do sada
pacijenti nisu podizali dio nalaza, nalaze su gubili ili ih bolesnici nisu imali kod sebe
onda kada su im trebali, dio nalaza nije bio čitljiv ili je bio oštećen tijekom vremena.50
Uvođenjem informatizacije Klinika za dermatovenerologiju ostvarila je pružanje brže i
komfornije dijagnostike za pacijente. Informatizacija je omogućila liječnicima da
raspolažu onim znanjem koje im je potrebno za dobru praksu. Svakih pet godina
ukupno je medicinsko znanje dvostruko veće nego u prethodnome razdoblju. To se
znanje ne može pratiti samo čitanjem literature te sudjelovanjem na seminarima i
simpozijima, nego upotrebom informatičke tehnologije koja dostavlja upravo trenutačno
potrebne informacije.
49
http://iva.trend.hr/pdf/IT155.pdf 50
http://hrcak.srce.hr/file/29629
![Page 50: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/50.jpg)
47
Ostvarile su se znatne prednosti glede pružanja učinkovitije, korisnije za pacijente,
manje škodljive i jeftinije terapije (prije svega medikamentne). Kako je informacijski
bolnički sustav omogućio uvid u nabavu ljekarničkog potrošnog materijala, prestale su
se raditi zalihe istih što je pridonijelo velikoj uštedi posebice za skupe lijekove.
Kako se u Klinici za dermatovenerologiju liječe kronični bolesnici sa kožnim bolestima,
arhiv medicinske dokumentacije, prije uvođenja informacijske tehnologija, bila je
izrazito velika i medicinskim djelatnicima (sestre, liječnici..) oduzimalo je jako puno
vremena samo pretraživanje podataka. Nakon informatizacije sve je puno preglednije,
nalazi se na jednome mjestu, te više nema nečitkih i nepotpunih podataka. Samim time
medicinskim djelatnicima je uvelike olakšan rad što utječe na kvalitetnu i pravovremenu
uslugu.
Glavna sestra Klinike za dermatovenerologiju svakodnevno vodi evidenciju prisutnosti
na radu, te je na taj način osigurana veća kontrola nad podacima koji su ključni za
uspješnu organizaciju rada. Informatizacijom Klinike nije se utjecalo na broj
zaposlenih, dok se u nekim drugim organizacijskim jedinicama Kliničkog bolničkog
centra Rijeka broj zaposlenih drastično smanjio s obzirom da je većinu poslovnih
procesa zamjenilo računalo. Tako je npr. u službi za fakturiranje unazad 5 godina radilo
10 administratora, dok danas u istoj službi rade 2 djelatnika.
Umrežena računala olakšavaju rad medicinskih sestara. Upis podataka ubrzava se
pomoću magnetskih čitača i crtičnih kodova. Naručivanje pacijenata na pregled i
dijagnostiku obavlja se računalno. Nisu potrebne bilježnice i dogovori internim
telefonima. Nadalje, primjenom računala omogućena je svakodnevna brza izrada
različitih dnevnih izvješća.51
Uz razne uštede, glavna prednost informatizacije vidljiva je u puno kvalitetnijem
pružanju usluga pacijentima, čiji se broj u zadnjih tri godine povećao, što ukazuje na
uspješno poslovanje Klinike za dermatovenerologiju.
51
KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika, Medicinska naklada, Zagreb 2009., str. 61.
![Page 51: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/51.jpg)
48
4.2 Nedostaci informatizacije na Klinici za dermatovenerologiju
Budući da je prije informatizacije vođenje zdravstvenog sustava bilo tradicionalno te se
nije ulagalo u informatičku opremu, niti u edukaciju zdravstvenih djelatnika, značajni
nedostaci leže upravo u tome. Informatizacija na Klinici za dermatovenerologiju
zapravo je započela bez ikakve prethodne edukacije rada na računalu, a isto tako je bilo
potrebno cijelu Kliniku umrežiti te nabaviti potrebnu količinu računala, što je iziskivalo
veća financijska ulaganja. Kako je na Klinici većina zaposlenika srednje životne dobi,
većina nije imala nikakvih predznanja o informatici i radu na računalu, tako da su uz
podršku Informatičke službe Kliničkog bolničkog centra Rijeka , bili primorani
educirati se uz rad. Tako i danas kako se sustav prilagođava poslovnim procesima
djelatnici usvajaju nova znanja. Kako je već spomenuto, zdravstvo malo ulaže u nove
tehnologije, starost mrežnih instalacija često zna dovesti do pada sustava te je u tom
slučaju onemogućen rad Klinike. Taj problem se s vremenom rješava zahvaljujući
promjeni strukture zaposlenih u Informatičkoj službi gdje danas radi 15 zaposlenika u
odnosu na prije kada su bila zaposlena 5.
Nakon što je prošlo tri godine od implementacije integriranog bolničkog informacijskog
sustava svi ti nedostaci pomalo nestaju, zaposlenici su naučili koristiti se novom
tehnologijom, a Služba za infomatiku Kliničkog bolničkog centra Rijeka uspješno
održava i unapređuje sustav.
![Page 52: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/52.jpg)
49
5 ZAKLJUČAK
Danas ne moramo dovoditi u pitanje da li je informacijska tehnologija ključ uspjeha
poslovanja, te da li njena primjena u poslovanju predstavlja konkurentsku prednost. U
globalnom okruženju gdje su informacije lakše i brže dostupne, informacijski sustav je
taj koji čini razliku i stvara odlučujuću prednost među organizacijama te postaje uvjet
opstanka i uspješnog poslovanja poduzeća. Informacijska tehnologija organizira i
ubrzava poslovne procese, osigurava potrebne podatke u najkraćem vremenu, prikuplja i
obrađuje podatke u potpunosti i na što jednostavniji način.
Primjena informacijske tehnologije ima mogućnost poboljšanja zdravstva u cjelini kroz
dugoročni nadzor, prikupljanje i analiziranje podataka o bolestima i liječenju. Osnovna
zadaća informacijske tehnologije u bolnicama je djelotvorno zdravstveno zbrinjavanje
pacijenata, smanjenje utrošaka sredstava i vremena, te osiguravanje svih potrebnih
informacija za stručne, znanstvene i administrativne svrhe. Osnovni cilj uvođenja
bolničkog informacijskog sustava je elektroničko pračenje povijesti bolesti svakog
pacijenta bez obzira gdje se on nalazi.
Klinika za dermatovenerologiju kroz godine razvija i unapređuje svoje poslovanja, te se
uspješno prilagođava promjenama koje nosi nova tehnologija i modernizacija. Iako sam
početak prilagodbe nije bio lagan, s obzirom da se većina medicinskog kadra nije znala
koristiti novim tehnologijama, nakon provedene edukacije informacijska tehnologija je
prihvaćena jer je njeno korištenje uvelike olakšalo organizaciju rada.
Prije uvođenja informatizacije na Kliniku za dermatovenerologiju bilo je potrebno
uspostaviti računalnu komunikacijsku infrastrukturu koja je iziskivala velika financijska
sredstva. Međutim pokazalo se da je ulaganje u tom smjeru bilo opravdano jer je
informatizacija tokom vremena Klinici ostvarila razne uštede u pogledu medicinskog i
nemedicinskog materijala. Više nema potrebe za gomilanjem zaliha jer je informacijski
sustav omogućio uvid u nabavu i stanje zaliha.
![Page 53: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/53.jpg)
50
Integrirani bolnički informacijski sustav (IBIS) koji je uveden u poslovanje Klinike za
dermatovenerologiju sastoji se od: bolničkog informacijskog sustava (BIS-a), koji je
namijenjen upavljanju pacijentima i jedinicama njege; laboratorijskog informacijskog
sustav (LIS-a), koji je namijenjen upravljanju pretragama i nalazima i informacijskog
sustava za upravljanje ljudskim resursima. Klinika za dermatovenerologiju ne koristi se
direktno poslovnim informacijskim sustavom (PIS) ali ima uvid u upravljanje
materijalnim resursima koji su dio PIS-a.
Uvođenje e-katona uvelike olakšava poslovanje te omogućuje pružanje kvalitetnijeg i
učinkovitijeg liječenja. Isto tako e-karton je omogućio da Klinika zamjeni papirnatu
dokumentaciju za zapis u digitalnom obliku koji sadrži cjelokupno pacijentovo
zdravstveno stanje. Ostvarena je ušteda vremena, te su podaci liječenja i dijagnostike
dostupni trenutačno, točno i sigurno.
E-uputnica olakšava vezu između primarne zdravstvene zaštite i Klinike za
dermatovenerologiju na način da primarna zdravstvena zaštita ima uvid u slobodne
termine i ambulante Klinike te elektronskim putem naručuje pacijente na prvi slobodni
termin. Na Klinici se koriste i konzilijarne e-uputnice pomoću kojih Klinika naručuje
pacijente na pretrage na ostale Klinike, ambulante i laboratorije unutar Kliničkog
bolničkog centra Rijeka.
E-naručivanje je omogućilo bolju organizaciju i učinkovitost unutar Klinike za
dermatovenerologiju, usko je povezano sa e-uputnicom, te mu je zadaća smanjenje listi
čekanja za pojedine specijalističke pretrage i medicinske postupke. Prednost za
pacijente je velika, budući da im je omogućeno naručivanje u vrijeme koje ima najviše
odgovara kao i odabir bolnice koja im je po lokaciji najbliža.
Provedenim istraživanjem poslovanja na Klinici za dermatovenerologiju praćeni su i
uspoređeni broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika kroz godine. Utvrđeno je kako
se od trenutka uvođenja infomatizacije, koja je započela početkom 2010. godine broj
hospitaliziranih bolesnika povećava iz godine u godinu. Olakšana je komunikacija i
odlučivanje što dovodi do brže obrade pacijenta, a vezano s tim i veći broj
![Page 54: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/54.jpg)
51
hospitaliziranih bolesnika. Isto tako uspoređen je broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana
kroz godine na Klinici. Porast bolno opskrbnih dana znak je dobrog poslovanja,
odnosno brze i uspješne obrade i liječenja. Iako je početak informatizacije utjecao na
smanjenje BO dana zbog needuciranosti medicinskog kadra, nakon edukacije taj broj se
povećava što nam pokazuje da je informatizacija pozitivno utjecala na organizaciju
poslovanja Klinike za dermatovenerologiju. Praćena je i analizirana iskorištenost
kapaciteta stacionarnog dijela Klinike kroz godine, te je utvrđeno kako iskorištenost
kapaciteta u trendu pada prvenstveno zbog preuređenja klinike kao i zbog uvođenja
informatizacije odnosno opskrbljivanja Klinike elktroničkim računalima i računalnim
mrežama. Prema Europskim smjernicama liječenja Klinika sve više preusmjerava
bolesnike u ambulante, a manje ih zadržava u stacionarnom dijelu Klinike. Izračunat je
prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju kroz godine gdje je
smanjeno prosječno trajanje hospitalizacije na 9.2 dana na temelju čega se može
zaključiti da je informatizacija pridonjela bržoj i kvalitetnijoj administraciji, a na taj
način i bržoj obradi bolesnika. Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici kroz
godine se povećao zahvaljujući koristi od e-kartona te je na taj način informatizacija
utjecala na brzinu i efikasnost poslovanja Klinike. Olakšan je rad medicinskog kadra
budući da se ima uvid u potpunu povijest bolesti pacijenta na jednom mjestu. Isto tako
praćenje dijagnostički usluga u ambulantama Klinike za dermatovenerologiju kroz
godine nam pokazuje kako se broj dijagnostičkih usluga značajno povećao nakon
uvođenja informatizacije.
Može se zaključiti kako je uvođenje informatizacije u poslovanje Klinike za
dermatovenerologiju pozitivno utjecalo na organizaciju gore navedenih medicinskih
djelatnosti, a u isto vrijeme utjecalo je i na organizaciju i upravljanje koje se odnosi na
potpuni uvid u troškove, nadzor nad potrošnjom lijekova, kontrola zaposlenika kroz
uvid u broj obrađenih slučajeva, te je omogućena izrada dnevnih statističkih izvještaja
ukoliko je potrebno. Informatizacija je utjecala i na nemedicinsko poslovanje koje se
odnosi na praćenje stanja zaliha i potrošnje medicinskog i nemedicinskog materijala,
stalni nadzor nad funkcioniranjem opreme, te formiranje baze podataka o
zaposlenicima.
![Page 55: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/55.jpg)
52
Danas je gotovo nemoguće zamisliti organizaciju poslovanja Klinike za
dermatovenerologiju bez informacijske tehnologije. Tri godine nakon uvođenja
informatizacije i određenog perioda prilagodbe integrirani bolnički informacijski sustav
uspješno je implementiran, te pridonosi bržoj i efikasnijoj organizaciji poslovanja.
![Page 56: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/56.jpg)
53
LITERATURA
1. Knjige
1. ŽUGAJ M., ŠEHANOVIĆ J., CIGULA M.: Organizacija, Tiva, Varaždin, 2004.
2. SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.
3. ŽUGAJ M., Cigula, M.: Temelji organizacije, FOING, Varaždin, 1992.
4. F.W. TAYLOR: Naučno upravljanje, Rad, Beograd, 1967.
5. H. FAYOL: Administracija i organizacija industrijskih i drugih tehničkih
poduzeća, Ministarstvo trgovine i industrije, Beograd, 1920.
6. M. BABIĆ: Osnove organizacije, Svjetlost, Sarajevo, 1976.
7. M. NOVAK: Organizacija rada u socijalizmu, Informator, Zagreb, X. Izdanje
1989.
8. I. PERKO-ŠEPAROVIĆ: Teorija organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975.
9. V. SRIĆA: Sustav, informacija, kompjutor, Informator, Zagreb, 1981.
10. MINTZBERG H.: The Structuring of Organizations, Prentice Hall, 1979.
11. MESCON M., ALBERT M., KHEDOURI F.: Management, Harper and Row,
New York, 1985.
12. GIEGOLD I CRAIG prema CERTO, S.C.: Principles of Modern Management:
Functions and Systems, Fourth Edition, Allyn and Bacon, Boston etc. 1989.
13. ČERIĆ V., VARGA M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,
Zagreb, 2004.
14. PANIAN Ž.: Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005.
15. SRIĆA V. i suradnici: Menađerska informatika, M.E.P. Consult, Zagreb, 1999.
16. KERN J., PETROVEČKI M.: Medicinska informatika , Medicinska naklada,
Zagreb, 2009.
17. SIKAVICA P., NOVAK M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993.
![Page 57: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/57.jpg)
54
2. Članci
18. PALE I.: Sadržaj i iskustva implementacije bolničkog informatičkog sustava,
Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Hrvatski Zavod za javno zdavstvo, Zagreb,
vol.1, br. 3, 2005.
19. COFUK B.: Krajnji cilj informatizacije potpuno integralan zdravstveni sustav,
Liječničke novine, Glasilo Hrvatske liječničke komore, Zagreb, Godina XI, br.
102, 2011.
3. Ostali izvori
20. http://www.kbc-rijeka.hr
21. http://poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/clanci/191-znacaj-integriranosti-
poslovno-informacijskog-sustava-u-poslovanju.html
22. http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=72&KatID=34&ClanakID=804
23. http://arhiva.trend.hr/pdf/IT155.pdf
24. http://www.learnabouteprescriptions.com/what-is-eprescription.aspx
25. http://www.pcchip.hr/wp-content/uploads/2011/05/Bizon-PCchip-193-
screen.pdf
26. http://www.hzzo-net.hr/dload/novosti/e-Lista_i_e-Narucivanje_prezentacija.pdf
27. http://hrcak.srce.hr/file/29629
28. http://iva.trend.hr/pdf/IT155.pdf
29. Interna dokumentacija Klinike za dermatovenerologiju, KBC-a Rijeka
30. Interna dokumentacija Informatičke službe KBC-a Rijeka
31. Pravilnik o načinu vođenja osobnog zdravstvenog kartona u elektroničkom
obliku, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
32. Statistički izvještaji Klinike za dermatovenerologiju
33. Interna dokumentacija Kliničkog bolničkog centra Rijeka
![Page 58: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/58.jpg)
55
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS TABLICA
Tablica 1! Izvještaj o radu Klinike za dermatovenerologiju u razdoblju od
2007.-2012. ............................................................................................................. 36!
POPIS GRAFOVA
Graf 1! Broj kreveta i broj hospitaliziranih bolesnika na Klinici za
dermatovenerologiju u periodu od 2007.-2012. Godine ......................................... 37!
Graf 2! Broj ostvarenih bolno-opskrbnih dana na Klinici za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 38!
Graf 3! Iskorištenost kapaciteta stacionarnog dijela Klinike za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 39!
Graf 4! Prosjek zadržavanja bolesnika na Klinici za dermatovenerologiju u razdoblju
od 2007.-2012. ........................................................................................................ 40!
Graf 5! Ukupan broj pregleda u ambulantama na Klinici za dermatovenerologiju u
razdoblju od 2007.-2012. ........................................................................................ 41!
Graf 6! Ukupan broj dijagnostičkih usluga u ambulantama na Klinici za
dermatovenerologiju u razdoblju od 2007.-2012. .................................................. 42!
POPIS SLIKA
Slika 1! Organizacija Klinike za dermatovenerologiju ................................................. 14!
Slika 2! Komponente poslovnog upravljačkog informacijskog sustava ....................... 17!
Slika 3! Bolnički informacijski sustav .......................................................................... 24!
Slika 4! E-karton ........................................................................................................... 31!
Slika 5! E-recept ........................................................................................................... 32!
Slika 6! Uvid u naručene pacijente e-uputnicom .......................................................... 34!
Slika 7! E-naručivanje ................................................................................................... 35!
![Page 59: SVEU ČILI ŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr › zavrsni › 29.pdf · Smjer: Financije i bankarstvo Mati čni broj: 23604 Rijeka, velja ča 2013. SADR ŽAJ 1! ... organizacije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022011904/5f1e69d431e63525d9770cb3/html5/thumbnails/59.jpg)
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ INFORMATIZACIJE
NA ORGANIZACIJU POSLOVANJA KLINIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU
izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Marije Kaštelan Mrak. U radu sam
primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Anja Zron