sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci - 2014 - pds - ljs - pu.pdf · postmodernizam i...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2013./2014. Rijeka, veljača 2014.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u povijest i teoriju umjetnosti Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijest umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 10:15 do 13 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija doc. dr.sc. Nataša Lah

Kabinet 207 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12-13:30

Telefon 051/265-737 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Teorijski okvir i temeljna određenja pojmova važnih za analizu i razumijevanje djela s područja povijesti i teorije umjetnosti u kontekstu različitih povijesnih razdoblja, odnosno, različitih metoda i srodnih disciplina.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje temeljnih znanja i vještina potrebnih za savladavanje viših kolegija PU

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Hans Belting, H. D., Wolfgang Kemp, Willibald Sauerländer, Martin Warnke (Ed.). (2007). Uvod u povijest

umjetnosti. Zagreb: Fraktura. (izabrana poglavlja) 2. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)

IZBORNA LITERATURA

1. Focht, I. (1976). Tajna umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Biblioteka Suvremena misao. (I. poglavlje: Bitno u umjetnosti, str.11-50)

2. Sedlmayr, H. (2009). Umjetnost i istina. O teoriji i metodi povijesti umjetnosti. Zagreb: Scarabeus naklada. 3. Mitchell, W. J. T. (2009 [1986]). Ikonologija. Slika, tekst, ideologija. Zagreb: Antibarbarus.

Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam 4. Wölfflin, H. (1998). Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti i Kontura.

1. Benjamin, W. (2006 [1936]). Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije Život umjetnosti (Vol. 78/79). Zagreb: IPU.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Predavanja. Konzultacije. E mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Predavanja. Konzultacije. E mail.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit (završni)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

- Obvezni kolegij - Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 18.06. u 10h 02.07. u 10h

Jesenski izvanredni 03.09. u 10h 10.09. u 10h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1.tjedan Granice discipline PU

2.tjedan Funkcijska područja PU

3.tjedan Formalna analiza djela

4.tjedan Ikonografko ikonolška metoda

5.tjedan Interpretativna metoda

6.tjedan Djelo u kontekstu

7.tjedan Estetika recepcije

8.tjedan Društveno povijesni pristup

9.tjedan Uloga feminizma u PU

10.tjedan Neuroznanost

11.tjedan Teorija medija

12.tjedan Postmodernizam i nova PU

13.tjedan Pu i srodne discipline

14.tjedan Kritika umjetnosti, estetika/filozofija i teorija

15. tjedan Vizualna kultura i simulacija stvarnosti




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost ranog srednjeg vijeka Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013.-2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+3+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 10:15-15:00, 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. Marina Vicelja-Matijašić

Kabinet 461 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 12:30 do 14

Telefon 051/265-603 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Danko Dujmović Kabinet 464

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 15:00-16:30 Telefon 051/265-606

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Kasnoantička umjetnost – povijesni pregled, promjena umjetničkog vokabulara, Rim, skulptura (portretna plastika), ikonografija 2. Ranokršćanska umjetnost - povijesni prikaz razdoblja, prostorno određenje - definicija pojma i različita tumačenja - formalne i ikonografske karakteristike umjetnosti ranokršćanskog razdoblja: katakombe, monumentalna faza: izgradnja sakralnih objekata (tipologija), ranokršćanski sarkofazi, slikarstvo, naročit naglasak na Konstantinovo doba, liturgija Ranokršćanska umjetnost u Hrvatskoj – povijesni uvod, širenje kršćanstva, lokaliteti, glavni spomenici 3. Umjetnost ranog Bizanta - pregled povijesnih zbivanja u 6. Stoljeću - Konstantinopol i Ravenna kao glavna ishodišta, širenje ranobizantskog utjecaja na Mediteranu, osnovne karakteristike umjetnosti 6. Stoljeća - Hrvatska (Dalmacija i Istra) 4. Umjetnost 7. i 8. stoljeća - seoba naroda, kraći povijesni pregled događanja u istom periodu - promjene u umjetničkom izrazu – uzroci, definicije, analiza, pojam postjustinijanskog doba 5. Umjetnost Ostrogota i Vizigota 6. Umjetnost Langobarda - arhitektura i skulptura – glavni centri - utjecaj na sjevernom Jadranu 7. Umjetnost Merovinga, Irske i britanskog područja te nordijskih zemalja 8. Karolinška umjetnost - povijesni pregled, prostorno određenje, definicija pojma renovatio i karolinška renesansa, odnos crkve i države, liturgija - arhitektura: osnovne karakteristike i promjene s obzirom na odnos forme i funkcije kod sakralnih objekata u ranijim periodima, samostani i njihova uloga, najznačajniji arhitektonski sklopovi, analiza - skulptura: arhitektonska skulptura i liturgijski namještaj, odnos monumentalne skulpture i obrta, ikonografija - slikarstvo: zidno slikarstvo (lokaliteti, karakteristike), minijature (radionice i škole), temeljne značajke forme i ikonografije 9. Otonska umjetnost

– povijesni pregled, prostorno određenje - arhitektura: pregled, osnovne karakteristike, važniji spomenici, prikaz i analiza - skulptura i slikarstvo: radionice i škole, osnovne karakteristike 10. Umjetnost predromanike u Hrvatskoj OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Usvajanje i vladanje povijesnim prilikama u Europi u periodu ranog srednjeg vijeka koji su u izravnoj vezi s nastankom i razvojem umjetnosti toga razdoblja. Prepoznavanje i vrednovanje najznačajnijih spomenika toga razdoblja. Prepoznavanje osnovnih stilskih karakteristika i mogućnost formalne analize te prepoznavanje temeljnih sadržaja i ikonografskih tema kao i kanona i načina prikazivanja u svim medijima. Mogućnost donošenja vrijednosnih sudova i sudjelovanje u diskusijama te komparativnoj analizi pojedinih spomenika, s posebnim naglaskom na hrvatski spomenički korpus. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (VJEŽBE)

0,5 5

Kontinuirana provjera znanja 1 (TESTOVI)

1,5 40

Kontinuirana provjera znanja 2 (KOLOKVIJ – 2 X 20= 40)

2 40

ZAVRŠNI ISPIT (PISMENI) EKVIVALENT

2 40

ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 1 15 UKUPNO 5 100












1. Gerke F., Kasna antika i rano hrišćanstvo, Novi Sad 1973. 2. Verzone P., Od Teodorika do Karla Velikog, Novi Sad 1973. 3. Cambi N., Antika, Zagreb, 2002. (2. dio: Kasnoantička i ranokršćanska civilizacija) 4. Jurković M., Od Nina do Knina, Zagreb, 1992. 5. Hrvati i Karolinzi, Split, 2001. (odabrana poglavlja) 6. READER IZBORNA LITERATURA

1. Elsner J., Imperial Rome and Christian Triumph: The Art of the Roman Empire AD 100 – 450. 2. Cormac R., Byzantine Art, Oxford, 2000. 3. Beckwith J., Early Medieval Art, Phaidon Press, 1989. 4. Marasović T. i J., Dioklecijanova palača, Zagreb, 1968.

5. Inghram Kip W., The Catacombs of Rome, 6. Verzone V., Ranokršćanska umetnost, Novi Sad, 1986. 7. Krautheimer R., Rome. Profile of a City: 312 – 1308, Washington, 2000. 8. Brandenburg H., Le prime chiese di Roma, Milano, 2004. 9. Grabar A., Umetnost Bizanta, Novi Sad, 1986. 10. Rice D.T., The Art of Byzantine Era, New York, 1994. 11. Jeličić Radonić J., Gata. Crkva Justinijanova doba, Split, 1994.


Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima, seminarima i vježbama). Nastava je podijeljena na predavanja koja prate tematske cjeline, seminare, koji su posvećeni hrvatskome korpusu te vježbama na kojima se ponavljaju i utvrđuju elementi stila, forme i ikonografije. Studenti imaju pripremljenu literaturu za svaku jedinicu predviđenu programom te se upućuju na čitanje i aktivno sudjelovanje u raspravama. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra. Tijekom semestra studenti pišu kratke testove s referencom na prethodno predavanje.


Cijeli je nastavni plan i program dignut na program MUDRI te na taj način studenti dobijaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu.


Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme.


Ispit je pismeni i usmeni. Tijekom semestra studenti obavezno polažu dva kolokvija – ukoliko polože oba kolokvija ne moraju pristupiti završnom pismenom ispitu. Također, praćenje se studenata odvija i bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka predviđenima planom nastave.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23.06.2014. i 07.07.2014. u 17:00 h

Jesenski izvanredni

02.09.2014. i 09.09.2014. u 17:00 h


24.02.2014. UVODNO IZLAGANJE – POVIJESNI PREGLED

03.03.2014. UMJETNOST KASNE ANTIKE

10.03.2014. UMJETNOST RANOG KRŠĆANSTVA

17.03.2014. UMJETNOST OSTROGOTA I VIZIGOTA

24.03.2014. UMJETNOST RANOGA BIZANTA

31.03.2014. UMJETNOST MEROVINGA, IRSKE, BRITANSKIH OTOKA I SKANDINAVIJE

07.04.2014. KOLOKVIJ 1

14.04.2014. UMJETNOST LANGOBARDA

28.04.2014. UMJETNOST KAROLINGA 1

05.05.2014. UMJETNOST KAROLINGA 2

12.05.2014. UMJETNOST KAROLINGA 3 - HRVATSKA

19.05.2014. UMJETNOST OTONA 1 – HRVATSKA RANA ROMANIKA

26.05.2014. RIM – 5.-12. ST.

02.06.2014. KOLOKVIJ 2

09.06.2014. TERENSKA NASTAVA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove arhitekture Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 14:15 – 16:00, dvorana 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 456 Vrijeme za konzultacije utorkom 13:00 – 14:00 i petkom 10:00 – 11:00

Telefon 051 265 736 e-mail [email protected], [email protected]

Suradnik na kolegiju Ivan Braut Kabinet 465

Vrijeme za konzultacije utorkom 12-12:45, četvrtkom 16 -16:45 Telefon /

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Proučavanje temeljnih tema arhitekture kroz povijest (kuća, palača, svetište, tvrđava, selo, grad, regija), njihova analiza i razmatranje najznačajnijih, s njima povezanih likovnih pojava. Arhitektura se tumači kao likovni fenomen usko povezan sa svakodnevnim životom i kulturom.


Stjecanje temeljnih znanja za analizu i razumijevanje arhitekture i čovjekovog okoliša.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0.5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100


Kontinuirana provjera znanja 1 – prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi. U protivnom student mora ponoviti kolokvij. Prolaznost na kolokviju uvjet je za pristup završnom ispitu.

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski je rad dužan napisati i prezentirati svaki student. Sastoji se od pismenog djela koji se predaje u digitalnom obliku do 1.lipnja 2014. i usmenog izlaganja na dogovoreni datum. Tek izvršenjem oba navedena segmenta zadatka student ostvaruje pravo na ocjenske bodove po principu 15+15 (izlaganje+pismeni rad)











1. Werner Műller i Gunther Vogel, Atlas arhitekture 1 i 2; Zagreb, 1999. 2. Bruno Zevi, Znati gledati arhitekturu, Zagreb, 2000. 3. Deathard von Winterfeld, Utvrđivanje predmeta u arhitekturi, u: Uvod u povijest umjentosti, ur. H.

Belting i dr., Zagreb, 2007., str. 85-112.

IZBORNA LITERATURA

1. Radmila Matejčić, Kako čitati grad, Rijeka, 1988. 2. Buno Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Zagreb, 1994.-2002. 3. Andre Mohorovičić, Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1992. 4. Christian Norberg-Schultz, Intentions in architecture, M.I.T., Cambridge, 1997. 5. Edward Norman, The house of God: church architecture, style and history, London, 1990. 6. Steen E. Rassmusen, Experiencing Architecture, Cambridge (Mass), 1962. 7. John Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998. 8. Marwin Trachtenberg i Isabelle Hyman, Architecture – from Prehistory to Post-Modernism, New

York, 1986. 9. Rudolph Wittkower, Architectural Principles in the Age of Humanism, London, 1974.


Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave te na početku akademske godine o tome obavijestiti profesora.


Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa


U vrijeme konzultacija i putem e-maila.


Pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 17.6. (u 12:30h); 4.7. (u 12:30h)

Jesenski izvanredni

4.9. (u 12:30h); 12.9. (u 12:30h)


27.2.

Pregled programa i obaveza Uvodno predavanje o arhitekturi (vrste prikaza prostora i arhitekture; mjerila; vrste analiza; različite pretpostavke: likovne i estetske, materijalne, tehničke, psihološko-antropološke, filozofsko-religiozne, gospodarsko-društvene, političke, znanstvene, intelektualne...)

6.3. Osnovni pojmovi i elementi u arhitekturi; konstruktivni elementi; stil u arhitekturi: konstruktivni i estetski karakter Arhitektura kao struktura, volumen i prostor

13.3. Modeli i načela prostornog planiranja Periodizacija arhitekture i tipologija prostora prema formalnim karakteristikama i prema namjeni

20.3. Tipologije i načela arhitekture u starom vijeku I

27.3. Klasični jezik arhitekture i arhitektonski redovi

3.4. Tipologije i načela arhitekture u starom vijeku II

10.4. Kontinuirana provjera znanja 1 - kolokvij

17.4. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u srednjem vijeku I

24.7. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u srednjem vijeku II

1.5. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u ranom novom vijeku I

8.6. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u ranom novom vijeku II

15.6. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u 19. i 20. stoljeću I

22.6. Tipologije, načela i stilovi arhitekture u 19. i 20. stoljeću II

29.6. Ikonografija arhitekture (osnovna načela; detaljnija obrada teme na primjeru ikonografije renesansne arhitekture) Teorija arhitekture, traktatistika i izvori za istraživanje arhitekture

5.6. Terenska nastava

12.6. Završno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove zaštite kulturne baštine Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1 +1 +0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 8:15-10:00, dvorana 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.


Telefon 051 265 736 e-mail [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju Ivan Braut Kabinet 465

Vrijeme za konzultacije utorkom 12-12:45, četvrtkom 16-16:45 Telefon 051/265-743


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegijem su obuhvaćena temeljna znanja o kulturnoj baštini i zaštiti kulturnih dobara, umijeću animacije, komunikacije i sudjelovanja u institucionalnim i izvaninstitucionalnim projektima zaštite kulturne baštine. Studenti se educiraju i o problematici očuvanja „rubne“, institucionalno neprepoznate a time i najugroženije kulturne baštine. Razvija im se svijest o poželjnim i nepoželjnim postupcima u domeni zaštite kulturnih dobara, osobito s obzirom na predrasude koje o tome vladaju u javnosti.


Usvajanje terminologije i poznavanja temeljnih teorijskih postavki, metoda djelovanja, ustrojstva i propisa konzervatorskih službi. Sposobnost uočavanja problema i lučenja poželjnih od nepoželjnih procesa koji se odvijaju na kulturnoj baštini. Kontinuirana primjena znanja i umijeća u konkretnim situacijama. Svladavanje umijeća prepoznavanja i primarne valorizacije kulturne baštine, vještine komunikacije s nadležnim službama i drugim sudionicima u procesu zaštite kulturnih dobara, te njihove koordinacije u djelovanju na terenu. Primjena tehnika izrade i provedbe plana očuvanja kulturnih dobara, prijavljivanja na natječaje za sufinanciranje projekata s područja zaštite kulturnih dobara te ostvarivanja podrške javnosti u tim aktvnostima.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x X



Pohađanje nastave 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100


Kontinuirana provjera znanja 1 – prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na

kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi. U protivnom student mora ponoviti kolokvij. Prolaznost na kolokviju uvjet je za pristup završnom ispitu

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski je rad dužan prezentirati svaki student. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. J. Antolović, Očuvajmo kulturnu baštinu, Vodič za pripremu i provedbu projekata očuvanja kulturnih dobara, Zagreb, 2006.

2. B. M. Fielden, Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb, 1981. 3. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 4. D. Vokić, Preventivno konzerviranje slika, polikromiranog drva i mješovitih zbirki, Zagreb, 2007. 5. M. Domijan et. al., Sjaj zadarskih riznica, Sakralna umjetnost na području zadarske

nadbiskupije od 4. do 18. st., Zagreb, 1990.

IZBORNA LITERATURA

1. V. Brguljan, Međunarodni sistem zaštite kulturnih i prirodnih dobara, Zagreb – Beograd 1985. 2. M. Dvořák, Katekizam zaštite spomenika, Pogledi, Split, 18, 1988, 793-821. 3. G. Car, Praktični savjeti održavanja liturgijskog tekstila (skripta, Hrvatski restauratorski zavod), 4. Zagreb, 2005. 5. I. Donelli, N. Štambuk-Giljanović, Upotreba vodovodne vode za desalinizaciju kamenih 6. spomenika, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 28/2004.,137-144. 7. André Gob, Noémie Drouguet, Muzeologija, Povijest, razvitak, izazovi današnjice, Zagreb, 2007. 8. I. Maroević, Konzervatorsko novo iverje, Petrinja, 2000. 9. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, www.min-kulture.hr 10. Web. str. Hrvatskog restauratorskog zavoda, www.h-r-z.hr


Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave te na početku akademske godine o tome obavijestiti profesora


Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa, konzultacije


U vrijeme konzultacija i putem e-maila


Uvjet za izlazak na završni ispit jesu položen kolokvij te odrađen seminar. Završni ispit je usmeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 17.6. (u 8h); 4.7. (u 8h)

Jesenski izvanredni

4.9. (u 8h); 12.9. (u 8h)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

28.2.

Uvodno izlaganje: pojam kulturne baštine, pojam kulturnog dobra i vrste kulturnih dobara, srodni pojmovi, problemi terminologije, organizacija zaštite kulturnih dobara u Europi, Hrvatskoj i regiji, djelatnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskih odjela, Hrvatskog restauratorskog zavoda, restauratorskih tvrtki i drugih sudionika u poslovima zaštite kulturne baštine, tko su konzervatori a tko konzervatori-restauratori, drugi sudionici u procesima zaštite kulturnih dobara

7.3. Nacionalni i međunarodni propisi, povelje, pravilnici, uputstva i formulari iz područja zaštite kulturnih dobara

14.3. Pokretna kulturna dobra

21.3. Nepokretna kulturna dobra

28.3. Registar kulturnih dobara, postupci registracije nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, preventivna registracija, prethodne suglasnosti, izvozne dozvole, konzervatorski elaborati, podloge, inventari i druga dokumentacija

4.4. Primjeri inventarizacije kulturnih dobara

11.4. Važnost edukacijskoga djelovanja, timskoga rada i interdisciplinarnoga pristupa, poznavanja terena te specifičnosti kulturne baštine u pojedinim regijama

9.5. Tehnike izrade i provedbe plana očuvanja kulturnih dobara te ostvarivanje podrške javnosti u tim aktvnostima, natječaji za sufinanciranje projekata s područja zaštite kulturnih dobara, djelatnost zaklada i druge mogućnosti namicanja sredstava za zaštitu kulturnih dobara.

16.5. Zaštitni radovi na kulturnim dobrima, štetnost pomodnih i nestručnih pristupa obnovi kulturnih dobara, pretjerana obnova, dostojanstvo kulturnoga dobra, primjeri nedozvoljenih radnji na pokretnim i nepokretnim kulturnim dobrima

23.5. Kolokvij

30.5. Sinteza arheološke, urbanističko-arhitektonske i drugih vidova materijalne i nematerijalne baštine, primjer s terena

6.6. Kulturna baština izvan sustava pravne zaštite, problem njezinog prepoznavanja, evidentiranja I valorizacije

13.6. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost renesanse Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar IV. Akademska godina 2013.-2014. Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 4+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 10.15-14.00 i četvrtkom 10.15-12.00, dvorana 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski i talijanski Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš

Kabinet 462 Vrijeme za konzultacije utorkom 13.00-13.45, četvrtkom 12.00-12.45

Telefon 265-738 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Iva Jazbec Kabinet 468

Vrijeme za konzultacije srijedom od 8.15 – 9.45 Telefon 265-748

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij će ponuditi pregled razvoja renesansne arhitekture, kiparstva i slikarstva od pojave u prvim godinama 15. stoljeća do vremena oko 1600. godine. Teme 15. stoljeće: Arhitektura: Brunelleschi i njegov krug; Michelozzo, Alberti i druga generacija arhitekta te njihovi sljedbenici u Firenci; usvajanje renesansnih oblika izvan Firence (Milano, Rim, Urbino itd.); ranorenesansna arhitektura u Veneciji (B. Buon, P. Lombardo, M. Codussi) Kiparstvo: natjecanje za sjeverna vrata firentinskog baptisterija i prva generacija kipara (N. Lamberti, L. Ghiberti, Nanni di Banco); Donatello i njegov krug; nove teme u renesansnom kiparstvu (konjanički spomenik, grobnice, portret itd); L. della Robbia, A. i B. Rossellino, Desiderio da Settignano, Mino da Fiesole i tzv. «slatki stil»; kipari druge polovine 15. stoljeća (A. del Verrocchio, A. i P. Pollaiuolo, Bertoldo di Giovanni, Benedetto da Maiano); kiparstvo izvan Firence (Siena, Rimini, Rim, Milano itd.); rana renesansa u Veneciji (P. Lombardo, A. Rizzo) Slikarstvo: slikarstvo oko 1400. (Gentile da Fabriano itd.); Masaccio i Masolino, Beato Angelico, Paolo Uccello, Andrea del Castagno, Piero della Francesca; slikari druge polovine quattrocenta (F. Lippi, A. i P. Pollaiuolo, Verrocchio, Botticelli, Ghirlandaio); Umjetnost 15. stoljeća u srednjoj i sjevernoj Europi Teme 16. stoljeće: Slikarstvo: Mantegna i počeci renesanse u sjevernoj Italiji; slikarstvo u Veneciji (Vivarini, Bellini, Antonello); Marche (C. Crivelli); Umbrija i Rim (Perugino, Pinturicchio) Leonardo, Michelangelo, Rafael, Venecijansko slikarstvo 16. stoljeća – od Giovannija Bellinija do Bassanove radionice, Dürer i njemački slikari 16. stoljeća, Nizozemsko slikarstvo 16. stoljeća, Francusko slikarstvo 16. stoljeća, Najznačajniji visokorenesansni slikari izvan Firence, Rima i Venecije, Slikari manirizma u srednjoj Italiji i izvan nje, Recepcija manirizma u Veneciji, Začeci post-Tridentinskog slikarstva i pojava kasnorenesansnog slikarstva Kiparstvo: Michelangelo visokorenesansni kipari srednje Italije, Skulptura visoke renesanse u Veneciji, Skulpturalne vrste u vrijeme visoke renesanse: kip, grobnica, reljefi, fontane, portreti, konjanički kipovi i mala brončana skulptura, Manirističko kiparstvo u Italiji i Francuskoj Arhitektura: Leonardo, Bramante, Michelangelo, Rafael, Giulio Romano, Sansovino, Vignola, Palladio; novi oblici sakralne i profane arhitekture. Umjetnost 16. stoljeća u Njemačkoj, srednjoj i sjevernoj Europi.


Poznavanje umjetnosti renesanse primjereno razini preddiplomskog studija: poznavanje protagonista i spomenika te razumijevanje značajki i razvoja stila renesanse. Kompetencija u formalnoj analizi i vrednovanju spomenika renesanse te razumijevanje povijesnog konteksta u kojem su nastali. Poznavanje strukture stručnog članka, posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja, točnije sposobnost opisa i analize artefakata te sposobnost sačinjavanja koherentnih i uvjerljivih tekstova iz područja povijesti umjetnosti (uže područje: umjetnost renesanse).


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 1,5 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 7 100












1. P. Murray, Renaissance Architecture in Italy 2. R. J.M. Olson, Italian Renaissance Sculpture, London, 1992, 3. J. Snyder, Northern Renaissance Art, Prentice Hall, 1985., 4. P. Humfrey, Painting in Renaissance Venice, New Haven and London, 1995.

5. F. Hartt, History of Italian Renaissance Art (više izdanja)

IZBORNA LITERATURA

1. J. Pope-Hennessy, Italian Renaissance Sculpture, London 1996 2. R. Wittkower, Architectural Principles in the Age of Humanism, London 1974. 3. M. Baxandall, Painting and Experience in 15th-Century Italy (više izdanja od 1972) 4. A. Blunt, Art and Architecture in France 1500-1700, London, 1999, stranice 1-101. 5. J. Pope-Henessy, Italian High Renaissance and Baroque Sculpture, London 2000, str. 9 – 341. 6. S. J. Freedberg, Painting in Italy, 1500-1600 7. G. Vasari, Le vite... (više izdanja) 8. L. Murray, The High Renaissance and Mannerism 9. L. Heydenreich, W. Lotz, Architecture in Italy 1400–1600, 1995/1996. 10. J. Sherman, Mannerism, Harmondsworth 1990 (1967)


Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju).

Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F

(neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.


Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti.


Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.


Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra. Ukoliko nisu u mogućnosti to učiniti, moraju naći zamjenu, odnosno dogovoriti se s kolegama tko će uskočiti u njihov termin. Pisani seminarski rad valja predati na dan izlaganja. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 5 dana. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad, kako bi isti bio prihvaćen te kako bi studenti mogli na koncu prijaviti ispit. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Studenti su dužni pristupiti kontinuiranoj provjeri znanja u vidu dva kolokvija prije pristupanja završnom ispitu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 16.06. u 9h 07.07. u 9h

Jesenski izvanredni

01.09. u 9h 08.09. u 9h


26.2 - o kolegiju, izvedbeni program - povijesni uvod - Uvod u seminarski rad

27.2 - uloga antike, gradovi, cehovi/gilde, bratovštine - status umjetnika, umjetnik na djelu, radionica, praksa crtanja, praksa slikarstva, tempera, freska, ulje, praksa skulpture, praksa arhitekture, praksa povijesti i povijesti umjetnosti

5.3

- počeci renesansne arhitekture, Filippo Brunelleschi Umjetnost prve polovice 14. stoljeća – dostignuća u kiparstvu Umjetnost prve polovice 14. stoljeća – dostignuća u slikarstvu Palače 15. stoljeća u Firenzi

6.3 - Leon Battista Alberti

12.3

- Skulptura: natječaj i Ghiberti Nanni di Banco Jacopo della Quercia Bernardo Rossellino i Desiderio da Settignano

13.3

- Donatello Radionica della Robbia Andrea Del Verrocchio Mino da Fiesole, Antonio Rossellino Benedetto da Mainano i Giuliano da Sangallo

19.3

- Slikarstvo: Masolino i Masaccio Gentile da Fabriano Pienza i Urbino Arhitektura druge polovice 15. stoljeća u Milanu

20.3 - Beato Angelico

26.3

- Filippo Lippi Sandro Botticelli Domenico del Ghirlandaio i Piero di Cosimo Pintoricchio i Melozzo da Forli Luca Signoreli i Perugino Uvod u umjetost renesanse na sjeveru Europe

27.3 Piero della Francesca

2.4

Paolo Ucello Jan Van Eyck Robert Campin i Rogier Van Der Weyden Hugo van der Goes Hans Memlinc

3.4 Venecijansko slikarstvo 15. stoljeća, Pisanello, Giambono, Jacopo Bellini, Vivarini, Mantegna

9.4

Venecijansko slikarstvo 15. stoljeća, Gentile Bellini, Antonello Da Messina Vittore Carpaccio i Carlo Crivelli Palače 15. stoljeća u Veneciji Venecijanska skulptura ranog 15. stoljeća Niccolò di Pietro lamberti, Pietro di Niccolò i Nani di Bartolo Skupocjene tkanine i odijevanje u renesansnoj Veneciji

10.4 Giovanni Bellini

16.4

Leonardo, početak karijere Antonio del Pollaiuolo – kipar Petrus Christuts i Dieric Bouts Albrecht Dürer Lucas Cranach stariji Hieronymus Bosch

17.4 Leonardo, zrela faza i kraj karijere

30.4

Michelangelo kipar Michelangelo - arhitekt Rafael – arhitekt Sikstinske tapiserije

7.5

Michelangelo slikar Antonio da Sangallo Mlađi i Stariji Baldassare Peruzzi Giulio Romano - arhitekt Giulio Romano - slikar

8.5 Bramante i Palladio, sakralna arhitektura

14.5

Venecijansko slikarstvo 16. stoljeća, završetak karijere Giovannija Bellinija,Giorgione Skulptura od 1450. do 1500. u Veneciji Andrea i Jacopo Sansovino – kipari Grobna kapela u crkvi Svetog Ante Padovanskog

15.5 Tizian, Veronese

21.5

Tintoretto, Bassano Michele Sanmicheli Jacopo Sansovino – arhitekt Palladijeve vile

22.5 Slikarstvo 16. st. u Toscani prije manirizma

28.5 Correggio Sebastiano Serlio Giacomo Barozzi da Vignola

29.5 Manirizam, definicija, tipični oblici

4.6

Parmigianino, Pontormo, Bronzino Umjetnost u njemačkim zemljama u 16. stoljeću Umjetnost u Francuskoj u 16. stoljeću Hans Holbein

5.6 Cellini

11.6

Lorenzo Lotto Bartolommeo Ammanati Giambologna Sfonisba Anguissola i Lavinia Fontana

12.6 Slikarstvo posljednje četvrtine 16. stoljeća u Veneciji - seminarski radovi: zaključci, ocijena rada studenata, diskusija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost 15. i 16. stoljeća u Hrvatskoj Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 18:15 – 20h, dvorana 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr.sc. Damir Tulić

Kabinet 462 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 17 do 17:45, četvrtkom 12 do 12:45

Telefon 265-744 e-mail [email protected], [email protected]

Suradnik na kolegiju Danijel Ciković Kabinet 465

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 19 do 20:30 Telefon 265-743

e-mail [email protected], [email protected]


Kolegij će ponuditi pregled razvoja renesansne pregled arhitekture, skulpture i slikarstva u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću

Teme: Arhitektura: Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši, Nikola Firentinac, povezanost graditeljstva i kiparstva; dubrovačka

arhitektura (Grad i ladanje), Michelozzov krug majstora u Dubrovniku; Korčula i značaj korčulanskih majstora na jadranskoj obali; renesansa u sakralnoj i profanoj arhitekturi sjevernog Jadrana (Pag, Rab, Cres, Savičenta); urbanizam i fortifikacijska arhitektura (Dubrovnik, Zadar, Pag, Karlovac, utvrde kontinentalne Hrvatske).

Kiparstvo: Kasna gotička i pojava renesansne skulpture, Petar Martinov, Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši, Nikola Firentinac; Ivan Duknović i Francesco Laurana u kontekstu hrvatskog i europskog renesansnog kiparstva; odjeci venecijanskog renesansnog kiparstva na području Istre i Kvarnera.

Slikarstvo: Prijelaz iz gotike u renesansu u slikarstvu dalmatinske škole, Dujam Vušković, Ivan Petrov iz Milana, Juraj Ćulinović, uloga Venecije i Padove u stilskim mjenama dalmatinskog slikarstva; dubrovačko slikarstvo u 15. i 16. stoljeću, Lovro i Vicko Dobričević, Nikola Božidarević, Mihajlo Hamzić; Andrija Medulić i Julije Klović; importi u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću.

Spomenici i umjetnici zrelog 16. stoljeća na području Hrvatske. Umjetnički obrt: Liturgijsko srebro i kovani predmeti, Umjetnički vez i tekstil


Poznavanje razvoja renesanse u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj i poznavanje temeljnih stilskih utjecaja, poznavanje protagonista i djela. Poznavanje specifičnih pojava u arhitekturi, slikarstvu i kiparstvu južne i sjeverne Hrvatske te komparativno prema dominantnom utjecajnom krugu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Aktivnost u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Renesansa, Zagreb 2007. (do str. 576.) 2. R. Tomić (ur), Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse, Zagreb, 2011. 3. K .Prijatelj, Dalmatinsko slikarstvo XV. i XVI. stoljeća, Zagreb, 1983.

IZBORNA LITERATURA

1. Grupa autora, Hrvatska renesansa. Katalog izložbe, Zagreb 2004.(15.-46. i 71.-196. str.; katalog str. 223.-269.) 2. Ivančević, R., Rana renesansa u Trogiru, Split, 1997 3. Matejčić, I., "Contributi per il catalogo delle sculture del Rinascimento in Istria e nel Quarnero", u: Arte Veneta 47 (1995.) 4. Ivan Duknović i njegovo doba, zbornik, Trogir, 1996. 5. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Zagreb, 1995. 6. Grujić, N., Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Zagreb, 1991.


Obavezno. O dolascima na nastavu (predavanja i seminari) vodit će se evidencija. Student koji bude imao manje od 30% dolazaka na nastavu neće imati pravo na potpis, odnosno pristup završnom ispitu, dok će oni s manje od 50% imati dodatni usmeni ispit.


Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti.




Pismeni ispit i po potrebi usmeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18.06.2014., 03.07.2014.

Jesenski izvanredni

04.09.2014., 11.09.2014.


24. II. Uvod u kolegij

3. III. Slikarstvo prve polovice 15. stoljeća u Dalmaciji I.

10. III. Slikarstvo prve polovice 15. stoljeća u Dalmaciji II.

17. III. Slikarstvo druge polovice 15. te prve polovice 16. stoljeća u Dubrovniku I.

24. III. Slikarstvo druge polovice 15. te prve polovice 16. stoljeća u Dubrovniku II.

31. III. Importirana djela stranih slikara 15. stoljeća

7. IV. Importirana djela stranih slikara 16. stoljeća

14. VI. Umjetnički obrt: zlatarstvo, srebrne pale, liturgijska srebrnina

28. VI. Sakralna arhitektura 15. stoljeća na području priobalne Hrvatske: protagonisti i djela I. (KOLOKVIJ)

5. V. Sakralna arhitektura 15. stoljeća na području priobalne Hrvatske: protagonisti i djela II.

12. V. Profana arhitektura 15 i 16. stoljeća na području priobalne Hrvatske

19. V. Kiparstvo 15. stoljeća u Dubrovniku, Korčuli, Splitu, Trogiru, Šibeniku, Zadru, Osoru (ISPRAVAK KOLOKVIJA)

26. V. Juraj Dalmatinac

2. VI. Nikola Firentinac

9. VI. Kiparska ostvarenja u 16. stoljeću u priobalju




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost 20. stoljeća Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar VI. Akademska godina 2013./14. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 13:15 do 17 sati, predavaona 403 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Prof. dr.sc. Julija Lozzi-Barković

Kabinet 463 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 10:30 do 12 h


Suradnik na kolegiju Lidija Butković-Mićin Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 15 do 16:30 Telefon 265-739


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij daje pregledni uvid u umjetnost 20. stoljeća promatrane u kontekstu vremena nastanka i ovisnosti od aktualnih društveno-političkih prilika. U sadržaj kolegija ulaze temeljne grane likovnih umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo i arhitektura) s posebnim naglaskom na najznačajnijim umjetničkim pravcima iz razdoblja prve polovice 20. stoljeća: fovizmu i ekspresionizmu, kubizmu i futurizmu, ruskoj avangardi, dadaizmu i nadrealizmu, što u cjelini prestavlja uvod u poslijeratnu i suvremenu umjetnost. U sadržaj kolegija ulaze i dostignućima na području moderne arhitekture i dizajna te kiparskog stvaralaštva (nastavak tradicije i avangardna ostvarenja). Hrvatska povijest umjetnost 20. stoljeća obuhvaća predratno i međuratno razdoblje (Proljetni salon), ratno razdoblje (angažirana umjetnost) kao i začetke avangardnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti modernog doba. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- analizirati, interpretirati i vrednovati likovno-umjetnička ostvarenja iz razdoblja 20. stoljeća. - primijeniti stečeno znanje u razumijevanju i tumačenju likovno-umjetničkih fenomena modernog vremena. - suvereno se koristi stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija. - povezivati likovno-umjetničke pojavnosti modernog doba s kontekstom vremena njihovog nastanka. - samostalno obraditi i interpretirati teme iz područja likovnih umjetnosti 20. stoljeća. - usavršiti se u pisanom i usmenom izražavanju kroz izradu i usmeno izlaganje seminarskog rada. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)



III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,50 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Kontinuirana provjera znanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 2,50 40 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da












1. Janson, H. W. i Janson, A. F., Povijest umjetnosti. Dopunjeno izdanje. Varaždin, 2003., poglavlja koja se odnose na prvu polovicu 20. stoljeća 2. Ruhberg - Schneckenburger - Fricke – Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, 2002., poglavlja koja se odnose na prvu polovicu 20. stoljeća 3. Gamulin, G., Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, svezak I i II, Zagreb, 1987/88. 4. Gamulin, G., Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Zagreb, 2001.

5. Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, IPU i Školska knjiga, 2010. (odabrana poglavlja) IZBORNA LITERATURA

1. Read, H., Modern Sculpture, A Concise History, London, 1964. (i ostala izdanja) 2. Read, H., Modern Painting, A Concise History, London, 1975. (i ostala izdanja) 3. De Micheli, M., Umjetničke avangarde XX. stoljeća, Zagreb, 1990. 4. Gray, C.: The Russian Experiment in Art 1863.-1922., London, 1986. 5. Whitford, F.: Bauhaus, London, 1984.

6. Proljetni salon 1916.-1928., Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb, 2007. 7. Reberski, I., Realizmi dvadesetih godina, Zagreb, 1997. 8. Frampton, L.K., Moderna arhitektura, kritčka povijest, Zagreb, 1992. 9. Moderna arhitektura Rijeke između dva rata, Rijeka, 1996. 10. Radović-Mahečić, D,: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-tih, Školska knjiga, Zagreb, 2007.


Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.


OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA

E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU 463 E-MAIL NASTAVNIKA


PISMENI I USMENI ISPIT



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 06. i 2. 07. u 9 h

Jesenski izvanredni

04. i 11. 09. u 9 h


1. tjedan 28.02.2014.

Uvodno izlaganje o likovnim umjetnostima 20. stoljeća kao odrazu kontinuiranih i brzih promjena na društveno-političkom i gospodarskom planu: umjetnost u kontekstu vremena nastanka, ukidanje granica između umjetnosti i života, nova terminologija i njezino tumačenje (moderna, avangardna i suvremena umjetnost), nove umjetničke tehnike i materijali. Fovizam i ekspresionizam/ vremensko i prostorno određenje, predstavnici i djela, komparacija. Seminarske teme: Ekspresionizam i ekspresionizmi u hrvatskom međuratnom slikarstvu Münchenski slikarski krug: oblikovne karakteristike i opusi pojedinih predstavnika Društvo Medulić: hrvatska druga secesija

2. tjedan 7.03.2014.

Kubizam i futurizam/ vremensko i prostorno određenje, predstavnici i djela, komparacija. Seminarske teme: Povratak redu: postkubizam i neoklasicističke tendencije u hrvatskom slikarstvu međuratnog razdoblja Proljetni salon: izložbena smotra slikarskih tendencija međuratnog razdoblja Hrvatsko slikarstvo u znaku magičnog realizma

3. tjedan 14.03.2014.

Ruska avangarda/ vremensko i prostorno određenje, predstavnici i djela, komparacija s talijanskim futurizmom Seminarske teme: Internacionalizacija avangardnih pokreta u Hrvatskoj

4. tjedan 21.03.2014.

Suprematizam-konstruktivizam/ vremensko i prostorno određenje, predstavnici i djela Seminarske teme: Odjek u Hrvatskoj (futurizam i konstruktivizam u grafici i novim medijima/filmu)

5. tjedan 28.03.2014.

Dadaizam Seminarske teme: Josip Seissel i zenitizam

6. tjedan 4.04.2014.

Nadrealizam Seminarske teme: Hrvatsko nadrealističko i fantastično slikarstvo između dva rata Riječka likovna scena između dva svjetska rata Art Deco i hrvatska građanska kultura međuratnog razdoblja PRVI KOLOKVIJ

7. tjedan 11.04.2014.

Konceptualna umjetnost (utemeljitelji) Seminarske teme: Začeci konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj TERENSKA NASTAVA ODRŽAT ĆE SE U TRAVNJU U RIJECI: Arhitektura 20. stoljeća u Rijeci Praćenje izložbi i programa muzeja i galerija u Rijeci (MMSU, MGR, Galerija Kortil)

8. tjedan 9.05.2014.

Pioniri geometrijske apstrakcije Seminarske teme: Exat 51 (utemeljenje i ciljevi djelovanja grupe)

9. tjedan 16.05.2014.

Skulptura 20. stoljeća (nove tehnike i materijali)

Seminarske teme: Djelovanje Ivana Meštrovića u međuratnom razdoblju (spomenička plastika, arhitektura, pedagoški rad) Frano Kršinić i kontinuitet klasične tradicije u hrvatskom kiparstvu Javna skulptura Zagreba u prvoj polovini 20. stoljeća

10. tjedan 23.05.2014.

Moderna arhitektura (arhitektonske škole, pioniri moderne arhitekture) Bauhaus Seminarske teme: Zagrebački krug arhitekata u međuratnom razdoblju Međunarodni kontakti i djelovanje arhitekata zagrebačkog kruga u međuratnom razdoblju Funkcionalistička stambena arhitektura Zagreba između dva svjetska rata Arhitekt Ignjat Fischer i modernizacija Zagreba od 1910-ih do 1930-ih godina Moderna arhitektura Sušaka između dva svjetska rata: doprinos zagrebačkog kruga arhitekata DRUGI KOLOKVIJ

11. tjedan 30.05.2014.

Socijalne tendencije u umjetnosti 20. stoljeća (međuratno i ratno razdoblje) Seminarske teme: Socijalnokritička struja hrvatske međuratne umjetnosti: grupa Zemlja Začeci naivne umjetnosti u Hrvatskoj: integracija pučkog amaterizma u oficijelnu umjetničku scenu

12. tjedan 6.06.2014.

Galeristi i kolekcionari kao promotori moderne umjetnosti Seminarske teme: Muzeji moderne i suvremene umjetnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razni ISPRAVAK OBA KOLOKVIJA

13. tjedan 13.06.2014.

Zaključna razmatranja Priprema za ispit (ispitna literatura)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost danas Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar VI. Akademska godina 2013.-14. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak od 12:15 do 15 h, predavaona 403 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Prof. dr.sc. Julija Lozzi-Barković Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Četvrtak od 10:30 do 12 Telefon 265-739

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Lidija Butković-Mićin

Kabinet 463 Vrijeme za konzultacije Četvrtak od 15 do 16:30



Kolegij Umjetnost danas izlaže osnovne odrednice suvremene svjetske i nacionalne umjetnosti, odnosno tendencije u umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Naglasak je na proučavanju fenomena hrvatske umjetnosti nakon Drugog svjetskog rata, pravaca i umjetničkih grupa poput EXAT-a 51, Novih tendencija, Gorgone, enformela, Nove umjetničke prakse, Grupe šestorice umjetnika, a koje se promatraju komparativno sa simultanim događanjima u europskoj i svjetskoj umjetnosti. Obrađuje se stvaralaštvo istaknutih protagonista europske i hrvatske suvremene umjetnosti, zasebno i unutar širih društveno-političkih okolnosti te fluktuacija na umjetničkoj sceni. Posvećuje se posebna pažnja analizi teoretskog diskursa suvremene umjetnosti, tj. usvajanju adekvatnog pojmovnog aparata za samostalnu interpretaciju umjetničkih djela nastalih u promatranim razdoblju.


Očekivani ishod kolegija je da studentima humanističkih disciplina pruži osnovni uvid u problemske točke teorije i prakse vizualnosti danas, da se samosvojno interpretativno suoče s umjetničkom praksom druge polovice 20. stoljeća te percepciji, produkciji i recepciji umjetnosti. Od studenta se očekuje sposobnost mapiranja relevantnih ustanova, umjetnika, skupina ili projekata globalnog svijeta suvremene (recentne) umjetnosti.





Pohađanje nastave 0, 25 - Kontinuirana provjera znanja 1 0, 50 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0, 50 20 Kontinuirana provjera znanja 3 0, 50 20 ZAVRŠNI ISPIT 1, 75 40 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih

svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Ruhrberg – Schneckenburger – Fricke – Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, VBZ, Zagreb, 2005. (poglavlja koja se odnose na umjetnost druge polovice 20. stoljeća) 2. Janson, H. W. i Janson, A. F., Povijest umjetnosti. Dopunjeno izdanje. Varaždin, 2003., poglavlja koja se odnose na drugu polovicu 20. stoljeća 3. Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007. (pojave u drugoj polovini 20. stoljeća) 4. Denegri, J., Umjetnost konstruktivnog pristupa – EXAT 51- Nove tendencije, Zagreb, 2000. 5 Hrvatska umjetnost: povijest i spomenici, IPU i Školska knjiga, 2010. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, (ur.) Žarko Domljan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1995.-96.

2. Rus, Z., Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 1, Logos, Split, 1985. 3. Denegri, J., Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 2, Logos, Split, 1985. 4. Šuvaković, M., Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, 2005. 5. Grupa šestorice autora, katalog retrospektivne izložbe, (ur.) Janka Vukmir, SCCA, Zagreb, 1998. 6. Tisuću godina hrvatskog kiparstva, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, MGC, Zagreb, 1997., str.

301-344. 7. K 15. Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti, Art magazin Kontura, Zagreb, 2007., str. 61-71, 116-125. 8. Nova umjetnička praksa 1966.-1978., Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1978. str. 5-8, 21-28. 9. Gattin, M., Gorgona - protokol dostavljanja misli, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2002.


Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave (opravdan je izostanak 30% nastave), pratiti recentne izložbe i publikacije na temelju kojih će se izrađivati i prezentirati seminarski rad. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.


OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA (Odsjeka za povijest umjetnosti)

E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU 463

E-MAIL NASTAVNIKA


PISMENI I USMENI ISPIT



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 06. i 2. 07. u 9 h

Jesenski izvanredni

04. i 11. 09. u 9 h


27.02. 2014. Upoznavanje opsega predmeta, literature, uvodne napomene i dogovori

6.03.2014.

Uvod u kolegij: moderna i suvremena umjetnost Seminarske teme Podjela tema

13.03.2014.

Apstraktni ekspresionizam (slikarstvo akcije, lirska apstrakcija, slikarstvo materije) Seminarske teme Slikarstvo enformela/ radikalni enformel u hrvatskoj poslijeratnoj umjetnosti Poslijeratna lirska apstrakcija na tragu gestualnog, akcijskog slikarstva Alternativni pejzaži 1950-ih i 1960-ih godina u hrvatskom slikarstvu Hrvatsko nadrealističko i fantastično slikarstvo nakon Drugog svjetskog rata

20.03.2014.

Geometrijska apstrakcija Seminarske teme EXAT 51: ciljevi, nasljeđe međuratne avangarde i rezultat djelovanja grupe Slikarstvo članova grupe Exat 51 Vjenceslav Richter: arhitektonski i teoretski rad 1950-ih i 1960-ih godina Aleksandar Srnec: monografska obrada

27.03.2014.

Op-art (optička umjetnost) i kinetička umjetnost Seminarske teme Nove tendencije: op-artistički, kinetički i luminokinetički eksperimenti Nove tendencije: začeci kompjutorske i kibernetičke umjetnosti Svjetlosni eksperimenti u hrvatskoj umjetnosti 1960-ih i 1970-ih godina

3.04.2014.

Konceptualna umjetnost Seminarske teme Protokonceptualističke i neodadaističke umjetničke strategije grupe Gorgona Ivan Kožarić: monografska obrada Konceptualna umjetnost 1970-ih: Grupa šestorice autora PRVI KOLOKVIJ

10.04.2014.

Nova umjetnička praksa Seminarske teme Nova umjetnička praksa i postobjektna umjetnost TERENSKA NASTAVA ODRŽAT ĆE SE U TRAVNJU RIJECI (praćenje programa MMSU/projekt SPAJALICA)

17.04.2014. Pop-art Nova figuracija Novi realizam

Seminarske teme Grupa Biafra

8.05.2014.

Umjetnost performansa, instalacije, happening, Seminarske teme

Tomislav Gotovac / body art i performans u hrvatskoj umjetnosti 1970-ih i 1980-ih godina

15.05.2014.

Novi mediji Seminarske teme

Počeci videoumjetnosti u Hrvatskoj: Dalibor Martinis Zlatno razdoblje „Zagrebačke škole crtanog filma”

22.05.2014.

Land art i ambijentalna umjetnost Seminarske teme Problematika suvremene umjetnosti u javnom prostoru DRUGI KOLOKVIJ

29.05.2014.

Poslijeratna skulptura Minimal art Seminarske teme Hrvatsko poslijeratno kiparstvo u znaku enformela: Džamonja, Luketić, Bahorić Hrvatska poslijeratna skulptura u drvu (Kantoci, Ružić, Vulas) Vojin Bakić: monografska obrada

5.06.2014.

Arhitektura druge polovice 20. stoljeća Seminarske teme

Vukovarska avenija u Zagrebu: panorama hrvatske poslijeratne arhitekture Ivan Vitić: arhitektura zrelog modernizma 1950-ih i 1960-ih godina Igor Emili: Interpolacije u riječkom Starom gradu ISPRAVAK OBA KOLOKVIJA

12.06.2014. Zaključna razmatranja Priprema za ispit (ispitna literatura)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Baština kao izvor za društveni razvoj Studij Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti umjetnosti Semestar 2., 4. semestar Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 15:15-18:00, dv. 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 459 Vrijeme za konzultacije utorkom od 13 do 13:45 i petkom 10 do 10:45


Suradnik na kolegiju Maja Cepetić Kabinet F – 464

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 12-13:30 Telefon 051 265 745


SADRŽAJ KOLEGIJA

Muzeologija i temeljne znanstvene discipline, korelacije i mogućnosti u praksi; Kolektivna memorija i identitet – prema uspješnom suživotu baštine i društva; Uloga baštinskih institucija u društvu; Totalni muzej vs. eko-muzej – mogućnosti implementacije strategija; Identifikacija i valorizacija baštine u lokalnoj zajednici – prema prosperitetu; značaj lokalnih i državnih udruga i društava, uloga struke u zajednici; Kulturni turizam – kako i zašto?; Organizacija UNESCO – konvencije i kriteriji, svjetska zaštićena baština; Hrvatska kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a – lokaliteti i aktualno stanje, prednosti, mane, prijetnje i mogućnosti za lokalne zajednice; Industrijska kulturna baština – problematika, Industrijska kulturna baština – kao mogućnost prosperiteta za zajednicu, uspješni primjeri iz prakse. Usvajanje sadržaja poboljšavat će se s nekoliko okruglih stolova i/ili debata tijekom semestra. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Steći znanja i vještine potrebne za identifikaciju i valorizaciju baštine i baštinskih kompleksa te prepoznati njihov značaj u lokalnim, ali i širim, društvenim okvirima. Osvijestiti misju vlastitog budućeg zanimanja povjesničara umjetnosti u društvu. Usvajanje strategija i znanja o valorizaciji i mogućnostima korištenja baštine u suvremenom društvenom razvoju. Razvijanje kritičkog osvrta na ulogu baštine u zajednici.





Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,50 20

Kontinuirana provjera znanja 1 0,25 10 Kontinuirana provjera znanja 2 0,25 10 Kontinuirana provjera znanja 3 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znaja 1 i 2 = kolokvij; Kontinuirana provjera znanja 3 = seminarski rad i prezentacija. Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Šola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003.

2. 1. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, zbornik, Pro torpedo Rijeka, Rijeka, 2005.

3. 2. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, zbornik, Pro torpedo Rijeka, Rijeka, 2010. 4. 3. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, zbornik, Pro torpedo Rijeka, Rijeka, 2010.

IZBORNA LITERATURA

1. Maroević, I. Uvod u muzeologiju. Radovi zavoda za informacijske studije, knj. 6., Zagreb, 2003. 2. M. Cattaneo, J. Trifoni: Velika knjiga UNESCO-ove svjetske baštine. Varaždin: Stanek, 2006. 3. Knežević, Snješka: Zagreb - Grad, Memorija, Art. Zagreb: Meandarmedia, 2011. 4. Croatica: hrvatski udio u svjetskoj baštini: sv. 1 i 2, ur. Neven Budak, Zagreb: Profil International,

2007.


Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 15 cjelina (predavanja, seminari), i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju putem web portala MudRi, putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.


Svaki student osim konzultacija za sva pitanja i probleme može svakodnevno nastavnika kontaktirati na e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni završni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17.6., 1.7. u 13h

Jesenski izvanredni

5.9., 12.9. u 15h


24.2. Uvodno predavanje

3.3. Muzeologija i temeljne znanstvene discipline, korelacije i mogućnosti u praksi; Uloga baštinskih institucija u društvu.

10.3. Identifikacija i valorizacija baštine u lokalnoj zajednici – prema prosperitetu; značaj lokalnih, regionalnih i državnih udruga i društava, uloga struke u zajednici

17.3. Kolektivna memorija i identitet – prema uspješnom suživotu baštine i društva, uloga muzeja u zajednici, kulturni turizam

24.3. Okrugli stol - aktualni primjeri iz zajednice, predstavljanje studentskih projekata, razrada strategija i mogućnosti.

31.3. Organizacija UNESCO – konvencije i kriteriji, svjetska zaštićena baština.

7.4. Hrvatska kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a – lokaliteti i aktualno stanje, prednosti, mane i mogućnosti za lokalne zajednice

14.4. Kolokvij 1

28.4. Industrijska kulturna baština – problematika, mogućnost prosperiteta za zajednicu, uspješni primjeri iz prakse.

5.5. Izlaganje seminarskih radova, diskusija prezentiranih aktualnih primjera iz prakse.




2.6. Kolokvij 2

9.6. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest umjetnosti i pomoćne povijesne znanosti Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2013.-2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 10.15-13.00 sati (207) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Izv. prof. dr.sc. Marina Vicelja-Matijašić

Kabinet 461 Vrijeme za konzultacije


Suradnik na kolegiju Petra Predoević Zadković Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak od 10.00 do 11.30 sati (466) Telefon 265-741


SADRŽAJ KOLEGIJA

Izborni kolegij Povijest umjetnosti i pomoćne povijesne znanosti obuhvaća sljedeće sadržaje: Uvod u pomoćne povijesne znanosti. Povijesni razvoj pomoćnih povijesnih znanosti. Pomoćne povijesne znanosti danas. Povijest umjetnosti i pomoćne povijesne znanosti. Paleografija: uvod, ciljevi i metode, povijesni razvoj. Latinska paleografija: razvoj latinskog pisma, klasifikacija i opća periodizacija, pismo rimskog razdoblja, srednjovjekovna pisma. Slavenska paleografija. Diplomatika, kodikologija, egdotika: uvod, povijesni razvoj. Značaj diplomatike. Diplomatička interpretacija. Dijelovi isprave. Kodeksi. Vrste pisma u kodeksima. Osnovna pravila o izdavanju građe. Kronologija, povijesna metrologija: uvod, povijesni razvoj. Načini datiranja, svetkovine, ere. Osnovni dijelovi datuma. Povijesne mjere. Epigrafija: uvod, povijest i razvitak epigrafije. Podjela natpisa po vrsti, tipovi spomenika koji sadrže natpis. Latinska epigrafija. Antička epigrafija. Epigrafija srednjeg i novog vijeka. Natpisi na uporabnim predmetima. Numizmatika: uvod, povijesni razvoj. Povijest kovanog novca. Numizmatički izvori. Heraldika: uvod, povijest i razvitak heraldike. Postanak grbova. Heraldička pravila. Povijest razvitka grbova. Posjet lokalitetima i institucijama u Rijeci i široj okolici uz stručno vodstvo i predavanja.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija Povijest umjetnosti i pomoćne povijesne znanosti biti sposobni:

- pravilno definirati i koristiti pojmove vezane uz pomoćne povijesne znanosti - koristiti metodologiju pomoćnih povijesnih znanosti kako bi mogli analizirati i interpretirati

različite vrste povijesnih izvora - koristiti pojmove, vrijednosti i suprotstavljena gledišta te razumjeti ograničenja povijesnih

podataka i izvora - donositi vrijednosne sudove - samostalno pripremiti i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu - samostalno napisati seminarski rad na zadanu temu






1 30

Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja 1 – seminarski rad i prezentacija na zadanu temu Kontinuirana provjera znanja 2 – kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da












1. Kapitanović, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split, 2012. 2. Stipišić, J., Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991,(odabrana poglavlja). 3. Šanjek, F., Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb, 2005. 4. Matijašić, R., Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002, (odabrana poglavlja).

IZBORNA LITERATURA

1. Antoljak, S., Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1970. 2. Banac, I., Grbovi - biljezi identiteta, Zagreb 1991. 3. Delonga, V., Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split, 1996. 4. Fučić, B., Glagoljski natpisi, Djela JAZU (knjiga 57), Zagreb, 1982. 5. Herkov, Z., Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezina praktična primjena

pri proučavanju naše gospodarske povijesti, Zagreb, 1973. 6. Matijević Sokol, M., Latinska epigrafička baština u: Hrvati I Europa II, Zagreb, 2000., str. 104-125. 7. Mimica, B., Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka 1992. 8. Nagy, J., Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u:

Hrvatska Enciklopedija – Encyclopaedia Croatica, sv. V., Zagreb, 1945., str. 58-65. 9. Novak, V., Latinska paleografija, Beograd, 1952. 10. Zmajić, B., Heraldika, Sfragistika. Geneaologija. Veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb,

1996.


Pohađanje nastave je obvezno. Od studenata se očekuje prisustvo i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare te terensku nastavu. Terenska nastava podrazumijeva posjet institucijama (arhivi, muzeji) i lokalitetima u Rijeci i bližoj okolici. U slučaju opravdane spriječenosti i nemogućnosti sudjelovanja na terenskoj nastavi, studentima se određuje zamjenska obaveza

(individualni posjet ustanovi, pisanje prikaza).


Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija i plana rada dostupnih na portalu Mudri predmetnog nastavnika i suradnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom i suradnikom elektroničkom poštom ili konzultacijama koje se održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.


Kontakt s predmetnim nastavnikom i suradnikom omogućen je e-poštom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.


Završni ispit je usmeni.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Terenska nastava podrazumijeva posjet institucijama (arhivi, muzeji) i lokalitetima u Rijeci i bližoj okolici uz stručno vodstvo i predavanja na temu te izvođenje samostalnih zadataka za studente. Datumi izvođenja terenske nastave usuglasit će se prema dogovoru sa studentima i institucijama.

ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 27. 06. u 10h 11. 07. u 10h

Jesenski izvanredni

05. 09. u 10h 12. 09. u 10h


7. 03. Uvodno izlaganje i upoznavanje s kolegijem, podjela tema seminarskih radova. Povijesni razvoj pomoćnih povijesnih znanosti, pomoćne povijesne znanosti danas. Uloga pomoćnih povijesnih znanosti u povijesti umjetnosti

14. 03. Paleografija

21. 03. Diplomatika

28. 03. Kodikologija, egdotika

4. 04. Kronologija

11. 04. Povijesna metrologija

9. 05. Arhivsko istraživanje kao metoda povijesti umjetnosti

16. 05. Epigrafija

23. 05. Heraldika

30. 05. Numizmatika

6. 06. Kolokvij

13. 06. Završna riječ. Dogovor za ispit.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost sjevernog Jadrana od antike do srednjeg vijeka Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013.-2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 13.15-16.00, 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić

Kabinet 461 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 12:30-14:00

Telefon 051/265- 603 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Palma Karković Takalić Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 9:45 do 11:15 Telefon 051/265-747


SADRŽAJ KOLEGIJA

Izborni kolegij Umjetnost sjevernog Jadrana od antike do srednjeg vijeka namijenjen je studentima 1. i 2. godine preddiplomskog studija povijesti umjetnosti. Temelji se na znanjima stečenima u I., ali i tijekom II. semestra odnosno znanjima s kolegija Umjetnost starog vijeka i Umjetnost ranog srednjeg vijeka. Studenti prve godine paralelno prate Umjetnost ranog srednjeg vijeka i Umjetnost sjevernog Jadrana od antike do srednjeg vijeka.

Na kolegiju se raspravlja o temama vezanima uz prostor sjevernog Jadrana: dijela Italije, Istre i Kvarnera s posebnim naglaskom na obalno područje i kvarnerske otoke. U okviru kolegija će se uz opće obrađivati i specifične teme koje, u interdisicplinarnome pristupu, pristupaju zadanim sadržajima.

Ove akademske godine središnja tema kolegija je grad kao teritorijalna, politička i administrativna cjelina, koju na specifičan način obilježava njegov prostor. Uz pregled izvora i povijesnih događaja koji su obilježili razdoblje antike i ranog srednjeg vijeka na sjevernom Jadranu, utvrđuju se političke, pravne i administrativne odrednice grada i njegova teritorija. Ponavljaju se i utvrđuju obilježja urbanizma antičkog i ranosrednjovjekovnog grada. S obzirom da je riječ o izbornom kolegiju pozornost se nastoji usmjeriti na istraživanje obilježja urbanizma gradova i lokaliteta s područja sjevernog Jadrana, na konkretnim, izabranim primjerima.

Studenti samostalno istražuju temu po dogovoru i naknadno je predstavljaju na satu. Osim predavanja predmetnog nastavnika predviđena su najmanje dva gostujuća predavanja, terenska

nastava i obilazak muzeja uz stručno vodstvo vanjskih suradnika. Točni datumi terenske nastave dogovorit će se prema drugim obavezama studenata, dostupnosti vanjskih suradnika i institucija.


Upoznavanje s obilježjima i specifičnostima umjetničke baštine sjevernog Jadrana s posebnim naglaskom na antički i ranosrednjovjekovni urbanizam. Napredovanje u sposobnostima samostalnog istraživanja (istraživanja suvremene znanstvene bibliografije) i interpretacije spomenika kao i prezentacije rezultata vlastitoga rada.




x



0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Cambi, N. (2002.) Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 52-84 i 211-253. 2. Marasović, T. (2008.-2010.) Dalmatia praeromanica I, Splitski književni krug, Split, 19-40 i 93-121. 3. Suić, M. (2003.) Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb 4. Vicelja- Matijašić, M. (2007.) Istra i Bizant, Matica hrvatska- ogranak u Rijeci, Rijeka, 1-93. 5. Reader

IZBORNA LITERATURA

1. Vicelja- Matijašić, M. (2007.) Istra i Bizant, Matica hrvatska- ogranak u Rijeci, Rijeka, poglavlja koja nisu u obaveznoj literaturi

2. Marasović, T. (2008.-2010.) Dalmatia praeromanica I-III, Splitski književni krug, Split, poglavlja koja nisu u obaveznoj literaturi


Studenti su obavezni dolaziti na 70% predavanja osim u slučaju preklapanja s drugim kolegijem kada je dozvoljen izostanak 50% sati. Studenti su dužni prisustvovati terenskoj nastavi te su obavezni pripremiti i prezentirati seminarski zadatak.


Na satu, preko portala MUDRI i putem zajedničkog e-maila.


Nakon nastave, u vrijeme konzultacija ili putem e-maila.


Završni usmeni ispit.


Predviđeni materijali za kolegij biti će dostupni na portalu Mudri. Kontinuirana provjera znanja 1 odnosi se na kolokvij, a Kontinuirana provjera znanja 2 na seminar- samostalno istraživanje. Seminar obuhvaća pisani rad i usmeno izlaganje. U pisanom izlaganju svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! S obzirom da se terenska nastava odvija na području Rijeke i okolice obavezno je prisustvo studenata te se taj oblik nastave tretira kao nastava u učionici. Ukoliko je terenska nastava u istom tjednu, ali u drugom terminu, u učionici se održava preostali broj sati predviđen za taj tjedan.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 27.6. u 10 h; 11.07. u 10 h;

Jesenski izvanredni 5.09. U 10 h; 12.09. u 10 h;


7.3. Uvodno predavanje o kolegiju (ciljevi, očekivani ishodi). Sjeverni Jadran u razdoblju antike i ranog srednjeg vijeka (izvori, politički i povijesni okviri- kronologija)

14.3. Antički i ranosrednjovjekovni grad. Definicija grada u teritorijalnom, političkom i pravno-administrativnom smislu (smještaj i teritorij grada, povezanost- komunikacije, pravni spisi- pisani izvori, stanovništvo)

21.3. Obilježja urbanizma antičkog i ranosrednjovjekovnog grada (morfologija terena i tlocrt, distribucija prostora, žarišta života, javna i privatna arhitektura)

28.3. Antički i ranosrednjovjekovni grad, promjene u pravnom, administrativnom statusu i teritoriju, promjene u tlocrtu, infrastrukturi, stanovništvu u razdoblju između antike i ranog srednjeg vijeka

4.4. Aquileia (Akvileja), Tergeste (Trst)

11.4. Parentium (Poreč), Pola (Pula), Nesactium (Nezakcij-Vizače)

9.5. Tarsatica (Rijeka)

16.5. Fulfinum (Mirine-Omišalj), Curicum (Krk)

23.5. Apsorus (Osor), Arba (Rab)

30.5. Ad Turres (Crikvenica), Senia (Senj)

6.5. Zaključno predavanje - Kolokvij

13.6. Ispravak kolokvija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teme iz sakralne umjetnosti otoka Krka Studij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II., IV. i VI. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1 + 2 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 16:15 do 19:00, predavaona 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Damir Tulić

Kabinet 462 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od od 17:15 do 18; Četvrtkom od 12:15 do 13

Telefon 265-744 e-mail [email protected], [email protected]

Suradnik na kolegiju Danijel Ciković, prof. Kabinet 465

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 19 do 20:30 Telefon 265-743

e-mail [email protected], [email protected]


Uvodno predavanje: povijest otoka Krka, povijest istraživanja spomeničke baštine na otoku Krku, kontekst; crkva Sv.Kvirina u Krku – biskupska palatinska kapela; slikarstvo trecenta na otoku Krku – Paolo Veneziano i Jacobello del Fiore; poliptisi obitelji Santa Croce i renesansno slikarstvo na otoku Krku; iluminirani rukopisi s otoka Krka; srebrna pozlaćena pala iz krčke katedrale; Paolo Campsa i drvena renesansna skulptura; radionica majstora Franje i kamena renesansna skulptura; arhivska istraživanja i njihov značaj za povijest umjetnosti na primjeru krčkih vizitacija; barokno slikarstvo; barokna skulptura i altaristika; liturgijska srebrnina od 15. do 19. stoljeća; donatori i naručitelji; terenska nastava. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje najznačajnijih umjetnina na otoku Krku, nastalih u razdoblju između 1100. i 1800. godine. Poznavanje konteksta i povijesti njihova nastanka te istraživanja, kao i poznavanje najnovijih hipoteza vezanih uz njih te primijenjene metodologije istraživanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0,75 25 Seminarski rad 0,75 25 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 50 UKUPNO 3 100












1. Skripta (reader) s odabranim člancima/poglavljima/kataloškim jedinicama

IZBORNA LITERATURA

1. MILJENKO JURKOVIĆ, Uloga Zadra, Clunya i kneževa Frankopana u promociji romanike na otoku

Krku, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, (ur.) Nina Kudiš i Marina

Vicelja, Rijeka, 1993.

2. MARIJAN BRADANOVIĆ, Quelques exemples de sculptures venitiennes du XIV. siecle (trecento)

dans le Kvarner, Hortus atrium medievalium, br. 10, Zagreb – Motovun, 2004.

3. MARIJAN BRADANOVIĆ, Šesterostrana kruna cisterne krčkog providura Angela Gradeniga, Prilozi

povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 40, Split, 2003.-2004.

4. GORDANA SOBOTA MATEJČIĆ, Pala Sveti razgovor iz Baške, Radovi IPU, br. 32, Zagreb, 2008.

5. IVAN MATEJČIĆ, Povodom restauracije renesansnog raspela iz Eufrazijane, Radovi IPU, br. 34,

Zagreb, 2010.

6. DAMIR TULIĆ, Radovi radionice Albero d'Oro u Korčuli, Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara

umjetnosti, (ur.) Irena Kraševac, Zagreb, 2007.

7. MARIJAN BRADANOVIĆ, Razvitak naselja na kvarnerskim otocima – primjer Dobrinja, Ars

Adriatica, Zadar, 2012.


Obavezno. O dolascima na nastavu (predavanja i seminari) vodit će se evidencija. Student koji bude imao manje od 30% dolazaka na nastavu neće imati pravo na potpis, odnosno pristup završnom ispitu, dok će oni s manje od 50% imati dodatni usmeni ispit.


Osobno i elektronskom poštom na adresu demonstratora




Pismeni ispit i po potrebi usmeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18.6. i 2.7. u 17 h

Jesenski izvanredni

4. i 11.9. u 17 h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

4.3. Uvodno predavanje

11.3. Crkva Sv.Kvirina u Krku – biskupska palatinska kapela

18.3. Slikarstvo Trecenta na otoku Krku – Paolo Veneziano i Jacobello del Fiore

25.3. Poliptisi obitelji Santa Croce i renesansno slikarstvo na otoku Krku

1.4. Iluminirani rukopisi s otoka Krka - seminari

8.4. Srebrna pozlaćena pala iz krčke katedrale I.

15.4. Srebrna pozlaćena pala iz krčke katedrale II.

29.4. Paolo Campsa i drvena renesansna skulptura

6.5. Radionica majstora Franje i kamena renesansna skulptura

13.5. Arhivska istraživanja i njihov značaj za povijest umjetnosti na primjeru krčkih vizitacija

20.5. Barokno slikarstvo

27.5. Barokna skulptura i altaristika

3.6. Liturgijska srebrnina od 15. do 19. stoljeća

10.6. Terenska nastava




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Arhitektura na istočnoj obali Jadrana od 1400. do 1800. godineStudij Dvopredmetni preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar IV. i VI. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1 +2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom, 10:15 – 13:00, dvorana 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.



Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Analizom odabranih naglasaka, kroz kronološki i stilski šire, no kulturološki zaokruženo razdoblje kolegijem se produbljuju temeljna znanja o arhitekturi i urbanističkom razvitku uzduž istočne obale Jadrana u razdoblju kasnog srednjeg i prvih stoljeća novoga vijeka, dominantnim mletačkim, neposrednim i posrednim utjecajima ali i specifičnim priljevima s drugih područja Apeninskoga poluotoka i Srednje Europe, njihovim prožimanjima i ispreplitanjima.


Kroz pregled arhitekture i karakterističnih modela urbanizacije u vrijeme kasne gotike, renesanse, baroka i začetaka neoklasicizma stječe se kompleksnija slika društvenog razvoja na područjima uzduž istočne obale Jadrana, u razdoblju od punog zamaha do postupnog sutona i konačnog pada vlasti Mletačke Republike i s tim povezanog uspona austrijskih jadranskih uporišta. Kroz uvid u mijene arhitektonskih stilova, njihove procvate i smiraje, arhitektonske realizacije i njihove realizatore, oblikuje se i usvaja šira slika društvenih prilika obilježenih ratovima i postupnim gubitkom stoljećima presudnog tranzitnog značaja istočne obale Jadrana. Usvajaju se temeljne teorijske postavke potrebne za analizu arhitekture u razdoblju kasnog srednjeg i prvih stoljeća novoga vijeka. Svladava se umijeće stilske analize, osobito u kontekstu specifičnih procesa kojima je obilježen razvoj stila uzduž istočne obale Jadrana. Razvija se sposobnost primjene specifične terminologije pri analizi sakralne, fortifikacijske, javne-civilne i stambene arhitekture kao i kontinuirane primjene znanja, umijeća i tehnika u konkretnim situacijama, poput zadataka izrade deskripcije arhitektonskih spomenika.





Pohađanje nastave 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Kontinuirana provjera znanja 1 – prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi. Prolaznost na kolokviju uvjet je za pristup završnom ispitu

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski je rad dužan prezentirati svaki student. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982. 2. D. Howard, The Architectural history of Venice, Yale, University Press, 2005. (str. 73-260) 3. M. Pelc, Renesansa, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. L. Čoralić, , Venecija, kraljica mora s lagunarnih sprudova, Povijest Mletačke Republike, Samobor, 2004. 2. C. Fisković, O umjetničkim spomenicima grada Kotora u: Spomenička baština Boke Kotorske, R. Tomić

(priredio), Zagreb, 2004., (13-108) 3. M. Jurković, A. Erlande-Brandenburg, (ur.), Hrvatska renesansa, Zagreb, 2004. 4. P. Marković, J. Gudelj (ur.), Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, Zbornik radova sa znanstvenih

skupova “Dani Cvita Fiskovića” održanih 2003. i 2004., Zagreb, 2008. 5. V. Marković, Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri, tipologija i stil, Zagreb, 2004. 6. A. Žmegač, Bastioni jadranske Hrvatske, Zagreb, 2008.


Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave te na početku akademske godine o tome obavijestiti profesora


Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa, konzultacije


U vrijeme konzultacija i putem e-maila


Uvjet za izlazak na završni ispit jesu položen kolokvij te odrađen seminar. Završni ispit je usmeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 17.6. (u 8h); 4.7. (u 8h)

Jesenski izvanredni

4.9. (u 8h); 12.9. (u 8h)


4.3. Uvodno izlaganje, istočna obala Jadrana i njezino neposredno zaleđe tijekom 15. i 16. stoljeća: povijesni okvir, političke prilike, rastuća turska opasnost, značaj migracijskih kretanja, Mletačka Rep., Ugarsko-hrv. kraljevstvo, Austrija, kasna gotika i renesansa, problemi stila

11.3. Sakralno graditeljstvo 15. i 16. stoljeća uzduž istočne obale Jadrana kao medij prihvaćanja novih stilskih kretanja, presjek odabranih primjera: katedrale, župne crkve, manje urbane i ladanjske crkve, odnos periferije i kulturnih središta, dotoci

18.3. Samostanska arhitektura 15. i 16. stoljeća

25.3. Fortifikacijska arhitektura uzduž istočne obale Jadrana, razvoj od 15. do 18. stoljeća. gradske zidine i kule, utvrde, tehnološki napredak i tipološke mijene

1.4. Javna arhitektura, rezidencije providura, podestata i kneževa, gradske lože, straže i fontici, urbana infrastruktura

8.4. Patricijska i pučka stambena arhitektura renesanse

15.4. Ladanjska arhitektura renesanse

29.4. Kolokvij

6.5. 17. i 18. stoljeće duž istočne obale Jadrana, povijesni okvir, problemi stila

13.5. Barokni grad, urbanizam, javna arhitektura, komunalna infrastruktura, luke, lazareti

20.5. Sakralna arhitektura 17. i 18. Stoljeća

27.5. Patricijska i pučka gradska kuća tijekom 17. i 18. st.

3.6. Ladanjska arhitektura 17. i 18. stoljeća

10.6. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit

sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci - 2014 - pds - ljs - pu.pdf · postmodernizam i...

Documents