sveučilište u splitu - fesb elearning · pdf filepraktikum iz biomehanike ... vježbe)...

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE STRUČNOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Elektrotehnika

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave stručnog studija Elektrotehnike za 2011/12 ak. god. 1/107

1


2

ISPITNE GRUPE - STRUČNI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

Studij Šifra studija Kolegij Sem

. Ispitna grupa

Elektrotehnika 410 MATEMATIKA 1 11 Elektrotehnika 410 ENGLESKI JEZIK 1 1 12 Elektrotehnika 410 INFORMATIKA 1 12 Elektrotehnika 410 ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE 1 13 Elektrotehnika 410 FIZIKA 1 14 Elektrotehnika 410 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1 1 15 Elektrotehnika 410 PRIMIJENJENA MATEMATIKA 2 21 Elektrotehnika 410 ELEKTRIČNA MJERENJA 2 22 Elektrotehnika 410 ENGLESKI JEZIK 2 2 22 Elektrotehnika 410 ELEKTRONIČKI ELEMENTI 2 23 Elektrotehnika 410 UVOD U PROGRAMIRANJE 2 24 Elektrotehnika 410 OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 2 2 25 Elektrotehnika 411 Električne mreže 3 11 Elektrotehnika 411 Električni strojevi i transformatori 3 12 Elektrotehnika 411 Električna postrojenja 3 13 Elektrotehnika 411 Regulacijska tehnika 3 14 Elektrotehnika 411 Energetska elektronika 3 15 Elektrotehnika 411 Elektromotorni pogoni 4 21 Elektrotehnika 411 Električne instalacije 4 22 Elektrotehnika 411 Mjerenja u elektroenergetici 4 22 Elektrotehnika 411 Distribucija električne energije 4 23 Elektrotehnika 411 Primjena procesnih računala 4 24 Elektrotehnika 411 Upravljanje i zaštita el. postrojenja 4 25 Elektrotehnika 411 Elektrotehnička sigurnost 5 11 Elektrotehnika 411 Održavanje i ispitivanje električne opreme 5 12 Elektrotehnika 411 Elektronički pretvarači za napajanje 5 13 Elektrotehnika 411 Mjerenje procesnih veličina 5 15 Elektrotehnika 412 Automatika 3 11 Elektrotehnika 412 Izborni predmet (Elektronički CAD) 3 12 Elektrotehnika 412 Uvod u poduzetništvo 3 12 Elektrotehnika 412 Elektronički sklopovi 3 13 Elektrotehnika 412 Signali i sustavi 3 15

Elektrotehnika 412 Komunikacijski sustavi 4 21

Elektrotehnika 412 Uvod u robotiku 4 22 Elektrotehnika 412 Programiranje za internet 4 23 Elektrotehnika 412 Multimedija 4 24 Elektrotehnika 412 Projektiranje regulacijskih sustava 4 24 Elektrotehnika 412 Digitalna tehnika 4 25

Elektrotehnika 412 Računalne mreže 4 25

Elektrotehnika 412 ARHITEKTURA RAČUNALA 5 11 Elektrotehnika 412 ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST 5 12 Elektrotehnika 412 ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA 5 13 Elektrotehnika 412 MODELIRANJE I SIMULIRANJE SUSTAVA 5 14 Elektrotehnika 412 SUSTAVI ZA DIGITALNU OBRADU SIGNALA 5 14 Elektrotehnika 412 PRAKTIKUM IZ BIOMEHANIKE 5 15 Elektrotehnika 412 PROJEKTIRANJE I KORIŠTENJE RAČUNALNIH MREŽA 5 15


3

Popis obveznih i izbornih predmeta

ZIMSKI SEMESTAR

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMY03 Matematika 45+45+0 7 Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)

FEMO01 Fizika 30+15+15 5 mr.sc.Mirjana Grbac, viši predavač, (predavanja i auditorne vježbe) dipl. ing. Ivica Sorić, predavač (laboratorijske vježbe)

FESY01 Informatika 30+0+30 5 Dr. sc. Goran Petrović, doc Ruža Gudelj, prof

FENO01 Osnove elektrotehnike 1 45+30+15 7 Dr. sc. Tomislav Kilić Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić

FELO01 Elektrotehnički materijali i tehnologije 30+0+15 4 Dr. sc. Milutin Kapov

FEOO02 Engleski jezik 1 30+0+0 2 Dr.sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar - modul A


FENO04 Električni strojevi i transformatori 45+30+15 8

Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. (predavanja, auditorne vježbe) Dino Lovrić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

FENO05 Električne mreže 30+15+15 5 Dr. sc. Petar Sarajčev, doc. Vasilj Josip, zn. novak

FENO06 Električna postrojenja 45+15+15 6 Dr. sc. Ivan Medić, izv. prof. Tonći Modrić, dipl. inž.

FENO07 Energetska elektronika 45+0+30 6 Mr. sc. Ljubomir Kulišić, v. predavač

FENO08 Regulacijska tehnika 30+15+15 5 Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. Mateo Bašić, dipl. ing.



4

V. semestar - modul A


FENO15 Elektrotehnička sigurnost 30+0+30 5 Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc.

Izborni predmeti FENO16 Mjerenje procesnih veličina 30+0+30 5 Dr. sc. Goran Petrović, doc.

FENO18 Održavanje i ispitivanje električne opreme 30+0+30 5 Dr. sc. Božo Terzić

Saša Dujmić, dipl. inž.

FENO21 Elektronički pretvarači za napajanje 30+15+15 5 Mr. sc. Ljubomir Kulišić, viši

predavač * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


5

III. semestar - modul B

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS Nastavnici

FELO04 Elektronički sklopovi 45+45+30 9

Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. (predavanja) Marasović Ivan (auditorne vježbe) Pezelj Tomislav (laboratorijske vježbe)

FELO05 Signali i sustavi 45+15+15 6 Dr. sc. Matko Šarić (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe)

FELO06 Automatika 45+30+15 8 Dr. sc. Josip Musić (predavanja) Nikola Pažanin, dipl. ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)

FESY03 Uvod u poduzetništvo 30+15+0 3 Doc.dr.sc.Marija Šiško-Kuliš

Izborni predmet

FELO08 Elektronički CAD 30+0+15 4 Dr. sc. Mojmil Cecić (predavanja) Kelava Marija, dipl. inž.

FELO07 Optoelektronika 30+0+15 4 Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Dr. sc. Joško Šoda, v. asist.


V. semestar - modul B


FELO20 Elektronička instrumentacija 30+0+30 5

Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Dr. sc. Joško Šoda, v. asist

FELO21 Elektromagnetska kompatibilnost 30+0+30 5

Dr. sc. Vicko Dorić (predavanja) , Dr. sc. Damir Čavka, v. asist.

FELO22 Arhitektura računala 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

FELO23 Modeliranje i simuliranje sustava 30+0+30 5

Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Lete Marko, dipl. ing.

FELO25 Projektiranje i korištenje računalnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Lörencz Josip, doc. (naslovno

zvanje)

FELO28 Praktikum iz biomehanike 30+0+30 5 Dr. sc. Josip Musić (predavanja)

Tea Marasović dipl. ing. (vježbe)


6

LJETNI SEMESTAR

II. semestar


FEMY02 Primijenjena matematika 30+30+0 5 Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)

FELO02 Uvod u programiranje 30+0+30 5 Dr. sc. Ljiljana Šerić, doc. Marin Bugarić, zn. novak

FENO02 Osnove elektrotehnike 2 30+30+15 6,5 Dr. sc. Nikša Kovač, red. prof.

FELO03 Elektronički elementi 30+30+15 6,5

Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Damir Senić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Zlatko Živković, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

FENO03 Električna mjerenja 30+0+30 4 Dr. sc. Tomislav Kilić, red. prof. Tonko Garma, zn. novak

FEOO03 Engleski jezik 2 30+0+0 3 Dr.sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač

IV. semestar - modul A


FENO09 Elektromotorni pogoni 30+15+15 5 Dr. sc. Božo Terzić, red. prof. Dr. sc. Marin Despalatović, doc. Goran Majić, dipl. inž.

FENO10 Električne instalacije 30+0+30 5 Dr. sc. Rino Lucić, izv. prof., (predavanja) Ante Veža, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

FENO11 Mjerenja u elektroenergetici 30+0+30 5 Dr. sc. Stanko Milun, red. prof.,

Dragan Mučić, dipl. inž.

FENO12 Distribucija električne energije 30+15+15 5

Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof.. Damir Jakus, dipl.ing. Krstulović-Opara Jakov

FENO13 Primjena procesnih računala 30+0+30 5 Dr. sc. Ozren Bego, doc.

Stipe Šarić, dipl. inž.

FENO14 Upravljanje i zaštita el. postrojenja 30+15+15 5

Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. (predavanja i auditorne vježbe) Tonći Modrić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)



7

IV. semestar - modul B

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS Nastavnici

FELO10 Komunikacijski sustavi 45+30+15 8 Dr. sc. Matko Šarić (predavanja) Dr. sc. Joško Radić (auditorne vježbe) i vanjski suradnik (laboratorijske vježbe)

FELO11 Digitalna tehnika 45+15+30 7 Braica Stipe, predavač

Izborni predmeti

FELO12 Vođenje procesa 30+0+30 5 dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Dr. sc. Joško Šoda, v. asist.

FELO13 Uvod u robotiku 30+0+30 5 Dr. sc. Mirjana Bonković, red. prof.

FELO16 Antene 30+0+30 5

Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. (predavanja) Damir Senić, dipl.ing., Zlatko Živković, dipl.ing. (laboratorijske vježbe)

FELO17 Programiranje za Internet 30+0+30 5 Dr. sc. Ljiljana Šerić, doc. (naslovno zvanje) Marin Bugarić, zn. novak

FELO19 Multimedija 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) dr.sc. Mladen Russo + vanjski suradnik (vježbe)



8

Naziv predmeta Matematika

Kod FEMY03

ECTS 7

Nastavnici i/ili suradnici

Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja i formule vezane uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, vektorski račun, matematičku analizu funkcija jedne varijable, numeričke nizove, numeričke i funkcionalne redove, te integralni račun i analizu funkcija više varijabli.

Preporučena literatura

Bradić T., Pečarić J., Roki R., Strunje M.: Matematika za tehnološke fakultete, Element Zagreb, 1998. Rivier K.: Zbirka riješenih zadataka I, II, III, Veleučilište u Splitu 2003. Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat1 I. Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat2 B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II (metodički riješeni zadaci) B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se 1 inicijalni test, 5 domaćih zadaća i 3 međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave održat će se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje na sljedeći način: 10 bodova na inicijalnom testu, 10 bodova kroz domaće zadaće i 5 bodova aktivnošću tijekom nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a položili su inicijalni test i ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, smiju pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu nakon Popravnog ispita je najmanje 36 bodova na Popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje


9

Predavanja A. vježbe

Skupovi realnih brojeva. Kompleksni brojevi 3 sata 3 sata

Determinante. Matrice 3 sata 3 sata

Matrice. Sustavi linearnih jednadžbi 3 sata 3 sata

Vektorski račun 3 sata 3 sata

Funkcije (definicija i osnovni pojmovi) 3 sata 3 sata

Elementarne funkcije. 3 sata 3 sata

Limesi funkcije. Asimptote 3 sata 3 sata

Derivacija i diferencijal 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo) 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (lokalni ekstremi) 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (ispitivanje toka funkcije) 3 sata 3 sata

Nizovi realnih brojeva. Numerički i funkcionalni redovi 3 sata 3 sata

Neodređeni integral 3 sata 3 sata

Određeni integral i primjena 3 sata 3 sata Funkcije više varijabli 3 sata 3 sata


10

Naziv predmeta Fizika

Kod FEMO01

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici mr. sc. Mirjana Grbac, viši predavač (predavanja i auditorne vježbe) dipl. ing. Ivica Sorić, predavač (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje temeljnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme kao neophodna podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja u toku studija, kao i usvajanje i nadogradnju profesionalnih znanja tijekom cijele inženjerske karijere.


1. P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. M.Grbac: Predavanja iz fizike (u pdf. formatu, dostupno na E-learning portalu

FESB-a) 3. M. Grbac: Zadaci iz fizike, 2008, zbirka zadataka u pdf. formatu dostupna na E-

learning portalu FESB-a 4. M. Grbac i L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz fizike (mehanika i hidromehanika), FESB,

Split, 1991. 5. S. Botrić, N. Godinović, M. Grbac, I. Puljak, I. Sorić: Laboratorijske vježbe iz

Fizike, Radna verzija, 2006.

Dopunska literatura 1. N. Cindro: Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. N. Cindro: Fizika II, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti. Auditorne vježbe: 15 sati - po 1 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti .

Laboratorijske vježbe (laboratoriji B606): 14 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 7 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti .

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se 2 kolokvija, prvi nakon 7 tjedana nastave, drugi na kraju semestra. Studenti koji ne polože ispit putem kolokvija ili ga polože samo djelomično imaju mogućnost na završnom ispitu polagati cijelo gradivo ili samo one dijelove gradiva koje nisu položili putem kolokvija. Laboratorijske vježbe su obavezne i po završetku se polaže kolokvij. Uvjet za pozitivnu konačnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i minimalno 50% bodova na svakom kolokviju. Ocjena(%) = 0,25 L + 0,25 (K1 + K2 + K3) (L-ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postotcima, K1, K2, K3 – bodovi na kolokvijima izraženi u postocima) Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: 50% do 62% - dovoljan (2); 63% do 75% - dobar (3); 76% do 88% - vrlo dobar (4); 89% do 100% - izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka i 5 pitanja iz teorije. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% od ukupnog broja bodova iz zadataka i je 50% od ukupnog broja bodova iz teorijskog dijela ispita. Ispitni rokovi: Ispiti se održavaju prema kalendaru nastave.


Predavanja Auditorne vježbe

O fizici. Fizikalne veličine. Međunarodni sustav jedinica ( SI ). Skalarne i vektorske veličine. Pojam derivacije i integrala. 2 sata 1 sat


11

Kinematika čestice. Jednoliko i nejednoliko gibanje po pravcu. Slobodni pad. Složeno gibanje. Kružno gibanje. Centripetalna i tangencijalna akceleracija.

2 sata 1 sat

Složeno gibanje. Kružno gibanje. Centripetalna i tangencijalna akceleracija. 2 sata 1 sat

Dinamika čestice. Newtonovi zakoni. Sila trenja. Impuls sile. 2 sata 1 sat Kinematika i dinamika sistema čestica. Centar mase. Očuvanje ukupne količine gibanja sistema čestica. 2 sata 1 sat

Rad, energija. Konzervativne i nekonzervativne sile. Zakon o očuvanju energije. Elastični i neelastični sudari. Snaga. 2 sata 1 sat

Mehanika krutog tijela. Moment sile. Moment tromosti. Jednadžba rotacije krutog tijela oko nepomične osi. Očuvanje momenta količine gibanja. 2 sata 1 sat

Inercijski i neinercijski sustavi. Inercijalne sile. 2 sata 1 sat Gravitacijska sila. Gravitacijsko polje. 2 sata 1 sat Mehanika fluida. Statika fluida. Pascalov zakon, sila uzgona , napetost površine i kapilarnost. 2 sata 1 sat

Dinamika fluida. Jednadžba kontinuiteta. Bernoulijeva jednadžba. 2 sata 1 sat Titranje: Harmoničko titranje. Prigušeno i prisilno titranje. Matematičko i fizikalno njihalo. Rezonancija. 2 sata 1 sat

Mehanički. Jednadžba vala. Zvuk. 2 sata 1 sat Toplina i temperatura. Plinski zakoni. Jednadžba stanja idealnog plina. 2 sata 1 sat Kinetičko - molekularna teorija topline. Zakoni termodinamike. Struktura tvari 2 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi Mjerenje duljina i masa. Mjerenje jakosti gravitacijskog polja Zemlje. 2 sata Mjerenje momenta tromosti. Trenje. Hookeov zakon istezanja. 2 sata Matematičko i fizikalno njihalo. Slaganje titranja – Airyevo njihalo. 2 sata Ventourijeva cijev. Napetost površine. Određivanje gustoće krutih tijela pomoću uzgona. Određivanje gustoće tekućina pomoću uzgona. 2 sata

Stojni val na žici. Mjerenje brzine zvuka u plinu pomoću Quinkeove cijevi. Mjerenje brzine zvuka u čvrstim tijelima pomoću Kundtove cijevi. 2 sata

Plinski zakoni. Mjerenje specifičnog toplinskog kapaciteta čvrstog tijela. Određivanje topline taljenja leda. 2 sata

Sferno zrcalo. Leće. 2 sata


12

Naziv predmeta Informatika

Kod FESY01

ECTS 5 ECTS


Dr. sc. Goran Petrović, doc. (predavanja) Ruža Gudelj, prof. (laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja o građi i primjeni računala. Studenti se osposobljavaju za rad na računalu u Windows okruženju i upotrebu MS uredskih aplikacija te korištenje Interneta i izradu web stranica. Osnove rada Matlab-u.


D. Grundler, D. Franulić-Šarić, T. Rolich: "Primijenjeno računalstvo - izabrani primjeri" Graphis, Zagreb , 2002. M. B. Karbo: "Word 2000" Egmont Zagreb, 2007 B.Blagojević: "Visio", upute za rad (online, www.fesb.hr/informatika) G. Petrović: Online predavanja, e-learning portal

Dopunska literatura

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 320B): 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita. Prvi kolokvij je nakon 9 tjedana nastave, drugi na kraju semestra (završni ispit). Studenti imaju mogućnost izrade semestralnih radova umjesto međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je je 50% bodova na međuispitima ili pozitivno ocjenjeni semestralni radovi. Ocjena(%)=0,5M1 + 0,5M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko međuispita ili semestralnih radova polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka koji se izvode na računalu. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja L. vježbe

Sklopovlje računala, veza sklopovlja i programske potpore 2 sata 2 sata

Internet: www, elektronička pošta 2 sata 2 sata

Operativni sustav MS Windows. Windows Explorer. Sistemski alati 2 sata 2 sata

MS Word. Opis programa i osnove rada u Wordu. Uređivanje teksta 2 sata 2 sata

MS Word.. Simboli. Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis. 2 sata 2 sata

MS Word. Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata 2 sata

MS Word. Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata 2 sata


13

MS Excel. Opis programa i oblikovanje tablica. 2 sata 2 sata

MS Excel. Reference i funkcije. Grafovi. Pivot tablice. 2 sata 2 sata

MS Visio. Opis programa i osnove rada u Visiu. 2 sata 2 sata

MS Visio. Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme. 2 sata 2 sata

MS Power Point. Opis programa i osnove rada u PPointu. 2 sata 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata 2 sata

Programski alati za inženjere: Matlab. 2 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

www, e-mail. 2 sata

Windows. Control Panel. Podešavanje sustava. 2 sata

Windows Explorer. Paint. Word Pad. 2 sata

Word: Uređivanje teksta. 2 sata

Word: Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis 2 sata

Word: Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata

Word: Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata

Excel: Opis programa i oblikovanje u Excelu 2 sata

Excel: Oblikovanje tablica u Excelu. 2 sata

Excel: Reference i funkcije. Grafovi. 2 sata

Visio: Namještanje radnog okruženja i osnove crtanja 2 sata

Visio: Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme 2 sata

Power Point. Osnove izrade prezentacije 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata


14

Naziv predmeta Osnove elektrotehnike 1

Kod FENO01

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 45 sati vježbi = 3 ECTS-a, 120 sati za samostalno učenje = 4 ECTS-a


Dr. sc. Tomislav Kilić - predavanja Mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić - auditorne i laboratorijske vježbe


Poznavanje i razumijevanje: temeljnih znanstvenih načela važnih za proučavanje elektrotehničkih sustava, ključnih aspekata i koncepata elektrotehnike. Sposobnost provođenja odgovarajućih metoda i postupaka pri rješavanju različitih problema iz istosmjernih strujnih krugova kao i problema vezanih uz električna i magnetska polja.


Pinter V.: Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. Šehović E., i drugi: Osnove elektrotehnike zbirka primjera (prvi dio), Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 1, Graphis, Zagreb, 1998. Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 2, Graphis, Zagreb, 2002.

Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja i auditorne vježbe izvode se prema rasporedu i kalendaru nastavne djelatnosti.

Laboratorijske se vježbe izvode prema posebnom rasporedu koji će biti oglašen nakon početka nastave.

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena(%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Na ispitu se polaže dio gradiva koji nije položen na međuispitu. Ispit traje ukupno 90 minuta (svaki dio gradiva po 30 minuta). Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.




15

Uvod. Povijesni pregled. Mjerne jedinice. Elektricitet i struktura materije. 3 sata 2 sata

Coulombov zakon. Električno polje. Silnice električnog polja. Raspodjela naboja. 3 sata 2 sata

Gaussov zakon. Električni potencijal i napon. 3 sata 2 sata Polje i potencijal nabijenog vodiča. Električna influencija. Vektor električnog pomaka. 3 sata 2 sata

Električni kapacitet i kondenzatori. Spajanje kondenzatora. Dielektrik u električnom polju. Energija električnog polja. 3 sata 2 sata

Istosmjerne struje. Strujni krug istosmjerne struje. Ohmov zakon. Električni otpor. Utjecaj temperature na električni otpor. 3 sata 2 sata

Voltamperske karakteristike. Složeni strujni krugovi. Serijski i paralelni spoj otpora. Realni naponski izvori. Serijski i paralelni spoj izvora. 3 sata 2 sata

Kirchhoffovi zakoni. Naponski i strujni izvori. 3 sata 2 sata

Rad i snaga istosmjerne struje. Rješavanje linearnih električnih mreža. 3 sata 2 sata

Theveninov i Millmanov teorem. Transfiguracija zvijezde i trokuta. 3 sata 2 sata Elektromagnetizam. Magnetske silnice. Magnetski tok. Magnetsko polje. Magnetska uzbuda. Amperov zakon. Biot-Savartov zakon. 3 sata 2 sata

Elektromagnetska indukcija. Samoindukcija. Međuindukcija. 3 sata 2 sata

Sile u magnetskom polju. Materija u magnetskom polju. 3 sata 2 sata

Magnetski krugovi. Energija magnetskog polja. 3 sata 2 sata


Mjerenje napona i struje 2 sata

Spajanje otpora 2 sata

Mjerenje otpora Wheatstoneovim mostom 2 sata

Režimi rada izvora električne energije 2 sata

Magnetomotorna sila 2 sata

Kirchhoffovi zakoni i zakon superpozicije 2 sata

Theveninov i Millmanov teorem 2 sata


16

Naziv predmeta Elektrotehnički materijali i tehnologije

Kod FELO01

ECTS 4

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Milutin Kapov (predavanja i laboratorijske vježbe)


Studenti dobivaju temeljna znanja o vodljivim, poluvodljivim, izolacijskim i magnetskim materijalima, njihovoj primjeni u elektrotehnici te osnovna znanja o mikroelektroničkoj i svjetlovodnoj tehnologiji.


1. M. Kapov: Elektrotehnički materijali i tehnologije, skripta, FESB Split, 2005. 2. M. Vrdoljak, M. Kapov: Elektrotehnički materijali- laboratorijske vježbe, skripta,

FESB Split, 2001

Dopunska literatura 1. V. Bek: Tehnologija elektromaterijala, ETF Zagreb, 1989. 2. P. Biljanović: Mikroelektronika, ETF Zagreb, 1983.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij A509) 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za ukupnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te minimalno 50% bodova na svakom međuispitu odnosno završnom, popravnom ili komisijskom ispitu. Ocjena(%)=0,20 L + 0,40 (M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2- bodovi na 1. i 2. međuispitima izraženi u postocima, Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ni jedan kolokvij polažu cijelo gradivo na završnom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pristupanje ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja

Uvod. Građa i svojstva materijala. Svojstva vodiča, 2 sata

Materijali za izradu vodiča: bakar i njegove slitine te aluminij. 2 sata Vodiči s visokim talištem: volfram, molibden, tantal i niobij. Materijali za specifične namjene: zlato, srebro, željezo i platina. Materijali za otpornike. 2 sata

Materijali za termočlanke, termobimetale, rastalne osigurače, vodiče kroz staklo i kontakte. 2 sata

Supravodljivost i supravodljivi materijali. Poluvodički materijali. Čišćenje 2 sata


17

poluvodiča. Metode dobivanja monokristala poluvodiča.

Magnetski materijali-općenito. Mekomagnetski materijali (željezo, slitine: željezo-silicij i željezo-nikal. 2 sata

Mekomagnetski materijali za VF tehniku (feromagnetske praškaste jezgre i feriti). Tvrdomagnetski materijali (ugljični čelici, disperzijske slitine, duktilni tvrdomagnetski materijali i materijali temeljeni na metalnim oksidima).

2 sata

Izolacijski materijali-općenito. Pregled značajki najčešće korištenih izolacijskih materijala: zrak, izolacijske tekućine, tinjac, keramika. 2 sata

Staklo, lakovi, izolacijski kitovi, vlaknasti materijali i laminati, kaučuk i guma, sintetičke smole (termoplastične i termostabilne).Tiskane veze. Postupak mekog lemljenja.

2 sata

Mikroelektronika: uvod i povijesni razvitak. Podjela integriranih sklopova. Planarna tehnologija: općenito. 2 sata

Pojedini postupci u okviru planarne tehnologije: epitaksija, oksidacija ili pasivizacija Si površine, difuzija i ionska implatancija. 2 sata

Metalizacija. Tankoslojna tehnologija: općenito, izrada tankoslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). 2 sata

Debeloslojna tehnologija: općenito, izrada debeloslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). 2 sata

Usporedba debeloslojne i tanko slojne tehnologije, pasivne i aktivne čip komponente, metode za izradu posebnih aplikacijskih integriranih krugova (ASIC).

Svjetlovodni prijenosni sustavi: povijesni razvitak, širenje svjetlosti kroz svjetlovod, vrste svjetlovoda, zaštita svjetlovoda, vrste svjetlovodnih kabela i proizvodnja svjetlovoda.

2 sata


Mjerenje specifičnog električnog otpora 2 sata

Mjerenje otpora bojom označenih otpornika 2 sata

Varistori 2 sata

Termistori 2 sata

Mjerenje temperature termočlankom 2 sata

Ispitivanje kvalitete transformatorskih limova 2 sata

Mjerenje gubitaka u željezu 2 sata

Nazivna snaga rasipanja otpornika 2 sata


18

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOO02

ECTS 2

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005) English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe (Study section), te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (60%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (10%), aktivnost na nastavi (10%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: Ispiti se održavaju prema kalendaru nastave ak. godine 2011/2012.


Predavanja

Uvod, opis kolegija. Unit 1 – Electricity ( čitanje, prijevod, vježbe) 2 sata Study section 1- uvodno upoznavanje s jezikom znanosti i tehnologije, te njegovim leksičkim i gramatičkim značajkama 2 sata

Unit 2 – Electromagnetism 2 sata

Study section 2 – opći znanstveni i tehnički vokabular 2 sata

Unit 3 – Electric charges; electrical conductivity 2 sata

Study section 3 – višečlani jezični nazivi 2 sata

Unit 4 - Mathematics 2 sata

Study section 4 – matematički izrazi 2 sata

Unit 5 - Electronics 2 sata

Study section 5 – upotreba gramatičke strukture pasiva u jeziku struke 2 sata

Unit 6 - Semiconductors 2 sata

Study section 6 – reducirane relativne rečenice 2 sata

Unit 7 – Transistors 2 sata

Study section 7 – both, either, neither 2 sata

Međuispit 1 2 sata


19

Naziv predmeta Primijenjena matematika

Kod FEMY02

ECTS 5


Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)


Upoznavanje studenata s teoretskim osnovama i metodama primjenjene matematike te njihovom primjenom na realne probleme.

Preporučena literatura Materijali za predavanja i vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

T. Bradić, J. Pečarić, R. Roki, M. Strunje: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. B. P. Demidovič: Zbirka zadataka iz više matematike, Školska knjiga, Zagreb 1998. Ivo Pavlić, Statisticka teorija i primjena, Zagreb, 1971

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će 5 domaćih zadaća i tri međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću tijekom nastave (10 bodova kroz aktivnosti tijekom nastave i 15 bodova kroz domaće zadaće ). Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu, a ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je najmanje 36 bodova na popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).

Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe


20

Diferencijalne jednadžbe: Obična diferencijalna jednadžba. Red diferencijalne jednadžbe. Opće, partikularno i singularno rješenje diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba prvog reda. Geometrijska interpretacija općeg i partikularnog rješenja. Geometrijska interpretacija singularnog rješenja diferencijalne jednadzbe prvog reda. Ovojnica. Vrste DJ prvog reda. Diferencijalna jednadžba y’=f(x). Primjer. Postupak rješavanja. Diferencijalna jednadzba prvog reda sa separiranim varijablama. Primjer. Postupak rješavanja.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadžba prvog reda y’=f(y/x) (homogena po x i y). Primjer. Postupak rjesavanja. Linearna DJ prvog reda. Nacini rješavanja. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=0. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=q(x). Ostale DJ prvog reda.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadzba drugog reda. Opće i partikularno rješenje. Cauchyev problem. Opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’’=f(x). Linearna zavisnost i nezavisnost funkcija. Homogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Način rješavanja. Nehomogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Varijacija konstanti. Drugi postupci rješavanja. Primjena u strojarstvu i elektrotehnici.

2 sata 2 sata

Operatorski račun: Pojam Laplaceove transformacije. Pojam funkcije f(t), funkcije pomaka i prigušenja. Tablica osnovnih transformata. Svojstva Laplaceove transformacije. Teoremi Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija i njena svojstva. Teoremi inverzne Laplaceove transformacije.

2 sata 2 sata

Deriviranje i integriranje originala. Deriviranje i integriranje slike. Rješavanje diferencijalnih jednadzbi pomocu Laplaceove transformacije. Rješavanje strujnih krugova.

2 sata 2 sata

Numerička matematika: Približna vrijednost broja. Pogreške. Graficka metoda rjesavanja jednadžbi f(x)=0. Metoda polovljenja (bisekcije) za rješavanje jednadžbi f(x)=0. Metoda iteracije. Ostale metode.

2 sata 2 sata

Interpolacioni polinomi. Lagrangeov interpolacioni polinom. 2 sata 2 sata Metoda najmanjih kvadrata za aproksimaciju empiričkih (eksperimentalnih) podataka konstantnom, linearnom ili kvadratnom funkcijom. 2 sata 2 sata

Numerička integracija: Pravokutna formula (lijeva i desna), opća pravokutna formula. Osnovna trapezna formula, opća trapezna formula. Osnovna i opća Simpsonova formula.

2 sata 2 sata

Numeričko rješavanje Cauchyevog problema Eulerovom i Taylorovom metodom. 2 sata 2 sata

Deskriptivna statistika: Niz statističkih podataka. Vrste statističkih podataka. Diskretno statističko obilježje. Tablica frekvencija, relativne frekvencije, poligon frekvencija, srednja vrijednost, disperzija. Kontinuirano statističko obilježje. Grupiranje u razrede, tablica frekvencija, histogram frekvencija, srednja vrijednost, disperzija.

2 sata 2 sata

Teorija vjerojatnosti: Pojam slučajnog događaja. Elementaran, siguran, nemoguć događaj. Klasična definicija vjerojatnosti, statistička definicija vjerojatnosti. Kombinatorika. Osnovne formule za računanje vjerojatnosti složenog događaja.

2 sata 2 sata

Diskretna slučajna varijabla. Zakon razdiobe. Funkcija vjerojatnosti. Numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Binomna razdioba, Poissonova razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe Poissonovom.

2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće vjerojatnosti, funkcija razdiobe, numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Uniformna, eksponencijalna, normalna razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe normalnom razdiobom.

2 sata 2 sata

Inferencijalna statistika: Prilagođavanje teoretskih razdiobi (binomne, Poissonove i normalne razdiobe) empirijskim podacima. 2 sata 2 sata


21

Naziv predmeta Uvod u programiranje

Kod FELO02

ECTS 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vježbi=2 ECTS, samostalno učenje 3 ECTS


Dr. sc. Ljiljana Šerić, doc. Marin Bugarić, zn. novak


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: definira program i strukture podataka pomoću klasa i nizova Java jezika formulira algoritam za rješenje problema u iterativnom ili rekurzivnom obliku, definira funkcije koristeći 'call by value' i 'call by reference' prijenos argumenata

funkcije, objasni princip modularnog programiranja objasni dva temeljna principa OOP: naslijeđivanje i polimorfizam objasni upotrebu klasa i funkcija za ulazno/izlazne operacije objasni koji elementi čine program s grafičkim korisničkim sučeljem


Eck, D.: Introduction to Programming using Java, Hobart, 2000. Horton I.: Beginning Java 2, SDK 1.4 Edition, Wrox Press 2003. Sušanj D.: Programiranje za Internet i World Wide Web , Znak, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura N. Wiliam Smith College, on-line lecture – Java programming, February., 2001

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 125): 28 sati 12 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo i rad na laboratorijskim vježbama i minimalno 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=(M1 + M2)/2 M1, M2– rezultat na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i 5 zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova za teoretska pitanja i 50% bodova od ukupnog broja bodova za zadatke. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



Uvod. Sastavni dijelovi i rad računala. Kako se izvode programi na računalu.. 2 sata Prvi program u programskom jeziku Java. Korištenje gotovih objekata i metoda. Prevođenje i izvršavanje programa u Javi. Osnovne razlike između Jave i starijih programskoh jezika.

2 sata


22

Cijeli i decimalni brojevi. Varijable. Konstante. Cjelobrojna i decimalna matematika. Znakovi i znakovni nizovi. Spremanje znakovnih nizova u memoriji računala.

2 sata

Što je to objekt? Primjer jednostavne klase. Klase i objekti. Reference na objekte. null vrijednost. Identifikatori klasa i objekata. 2 sata

Naredbe za kontrolu toka programa. Uvjetni i bezuvjetni skokovi. Logički podaci. Boolova algebra 2 sata

Ispitavanje uvjeta i grananje. Višestruka selekcija. Usporedba znakovnih nizova. 2 sata

Programske petlje. Naredbe za prekid i ponavljanje programske petlje. 2 sata Što je aplet? Primjeri jednostavnih grafičkih apleta. Boje i bojanje geometrijskih likova. 2 sata

Komunikacija sa korisnikom programa. Ispis i čitanje tekstualnih podataka unutar apleta. 2 sata

Napredni elementi u definiciji klasa. Statičke varijable i metode. Više o varijablama i metodama. final varijable i konstante. Rekurzija. 2 sata

Nizovi. Argumenti komandne linije. 2 sata Nasljeđivanje i nadogradnja klase. Pravila pristupa podacima unutar klasa. Abstraktna klasa. 2 sata

Polimorfizam. Zajednički okosnica porodice klasa. Stablo porodice klasa. 2 sata

Događaji. Iznimke i tokovi 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Instalacija i podešavanje Jave i JedPlus programerskog sučelja. Pisanje i prevođenje prvog programa u Javi. 2 sata

Cjelobrojne varijable i cjelobrojna matematika 2 sata

Decimalne varijable i decimalna matematika 2 sata

Znakovni nizovi (dohvat podataka sa tastature (ConsoleReader)) 2 sata

Naredbe jednostrukog, dvostrukog i višestrukog grananja 2 sata

Programske petlje 2 sata

Grafički aplet 2 sata

Klasa-objekt 2 sata

Nizovi 2 sata

Argumenti komandne linije 2 sata

Nasljeđivanje 2 sata

Polimorfizam 2 sata


23

Naziv predmeta Osnove elektrotehnike 2

Kod FENO02

ECTS 6.5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Nikša Kovač (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe)


Poznavanje osnova teorije izmjeničnih strujnih krugova. Sposobnost primjene simboličkog načina rješavanja mreža izmjenične struje.


Pinter V.: Osnove elektrotehnike - knjiga druga, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. Felja, I., Koračin, D.: Zbirka zadataka i riješenih primjera iz osnova elektrotehnike (I i II dio), Zagreb

Dopunska literatura Pinter V.: Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 28 sati 14 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 245): 14 sati 7 tjedana po dva sata

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 10 tjedana nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,333L + 0,333(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit. Uvjet za polaganje pismenog ispita je postignutih 50% bodova. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja A. vježbe Općenito o promjenljivim veličinama. Periodički promjenljive struje, formulacija izraza za sinusnu struju. Učinci izmjenične struje. 2 sata 2 sata

Srednja vrijednost. Efektivna vrijednost. Princip generatora izmjeničnog napona. 2 sata 2 sata

Priključak otpornika. Priključak svitka. Priključak kondenzatora. 2 sata 2 sata

Snaga i energija u izmjeničnom strujnom krugu. 2 sata 2 sata

Grafički prikaz snage. Trokut snaga. 2 sata 2 sata

Matematičke osnove vektorskog predočavanja. 2 sata 2 sata


24

Složeniji strujni krugovi izmjenične struje. 2 sata 2 sata

Realni svici i kondenzatori. 2 sata 2 sata

Primjena kompleksnog računa na izmjenične napone i struje. 2 sata 2 sata

Analiza izmjeničnih mreža primjenom kompleksnog računa. 2 sata 2 sata

Snaga predočena u kompleksnom području. Teorem maksimalne snage. 2 sata 2 sata

Rezonancija u strujnim krugovima izmjenične struje. 2 sata 2 sata

Trofazna struja. Spoj trokut. Spoj zvijezda. Snaga trofaznih sustava. 2 sata 2 sata

Međuinduktiviteti. Svitak sa željeznom jezgrom. 2 sata 2 sata


Aktivni, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struje 2 sata

Serijska (naponska) rezonancija 2 sata

Snaga izmjenične struje 2 sata

Induktivitet zavojnice sa željeznom jezgrom 2 sata

Faktor magnetskog rasipanja 2 sata

Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora 2 sata

Nadoknada propuštenih vježbi i predaja izvještaja 2 sata


25

Naziv predmeta ELEKTRONIČKI ELEMENTI

Kod FELO03

ECTS 6,5


Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Damir Senić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Zlatko Živković, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodičkih materijala. Stječu se temeljna znanja o principima rada i primjenama osnovnih poluvodičkih elektroničkih elemenata.


1. Zulim, I.; Gotovac, S.: Osnovni poluvodički elektronički elementi, Interna skripta, FESB, Split, 1998. 2. Biljanović, P.: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb 1995., 2. izdanje 2001.

Dopunska literatura 1. Juzbašić, B.: Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb 1984. (5. izdanje) 2. Ibbotson, L.: Introduction to Solid State Devices, Arnold, London 1997.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B417): 15 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno svaki drugi tjedan) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjet za izlazak na drugi kolokvij je minimalno 30 % bodova dobivenih na prvom kolokviju. Na završnom ispitu studenti polažu čitavo gradivo, odnosno dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na kolokvijima. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 teoretskih pitanja i 4 zadataka. Da bi ispit bio uspješno položen student treba imati 50% bodova iz teoretskog dijela ispita i riješena 2 zadatka. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na pismenom ispitu. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti:


Predavanja Aud. vježbe

Uvod. Čvrsta tvar. 2 sata 2 sata

Električna svojstva kristala. Poluvodiči: Neprimjesni poluvodiči. 2 sata 2 sata


26

Primjesni poluvodiči. Osnovni zakoni poluvodičke elektronike. 2 sata 2 sata

Drift i difuzija u poluvodičima. Jednadžba kontinuiteta. 2 sata 2 sata

PN spoj u ravnoteži. Propusna polarizacija pn spoja. 2 sata 2 sata

Nepropusna polarizacija pn spoja. Shockleyeva jednadžba. 2 sata 2 sata

Strujno-naponska karakteristika poluvodičke diode. 2 sata 2 sata

Proboj pn spoja. Zener dioda. Kapacitivna dioda. 2 sata 2 sata

LED dioda. Nadomjesni sklop diode. 2 sata 2 sata

Bipolarni tranzistor. Područja rada. Normalna polarizacija bipolarnog tranzistora. 2 sata 2 sata

Parametri bipolarnog tranzistora. Bipolarni tranzistor u spoju ZE i ZB. 2 sata 2 sata

Statičke karakteristike bipolarnog tranzistora. Nadomjesni modeli. 2 sata 2 sata Unipolarni tranzistor. Spojni tranzistor s efektom polja. Područja rada. Statičke karakteristike. 2 sata 2 sata

MOSFET. Statičke karakteristike. Nadomjesni modeli unipolarnog tranzistora. 2 sata 2 sata Komponente optičkih komunikacijskih sustava: optički izvori i fotodetektori. LED, laser dioda, PIN fotodetektor, lavinska fotodioda. 2 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Poluvodička dioda LED 3 sata

Zener dioda Kapacitivna dioda 3 sata

Bipolarni tranzistor 3 sata

Unipolarni tranzistor (snimanje izlaznih karakteristika) 3 sata

Optoizolator (LED, fototranzistor) 3 sata


27

Naziv predmeta Električna mjerenja

Kod FENO03

ECTS 4 30 sati predavanja = 1 ECTS, 30 sati laboratorijskih vježbi = 1 ECTS, 60 sati za samostalno učenje = 2 ECTS-a


Prof. dr. sc. Tomislav Kilić (predavanja) Tonko Garma, zn. novak


Temeljna znanja o mjernim metodama i električnim mjernim instrumentima. Sposobnost mjerenja električnih veličina, iskazivanja mjernih rezultata i računanja pogrešaka mjerenja.


1. Vujević D.; Ferković, B.: Osnove elektrotehničkih mjerenja, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

2. T. Kilić: Električna mjerenja (upute za laboratorijske vježbe), FESB, Split, 2004. Dopunska literatura V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.

Nastava


Predavanja se izvode prema rasporedu i kalendaru nastavne djelatnosti.

Laboratorijske vježbe se izvode u laboratoriju A244 prema posebnom rasporedu koji će biti oglašen na oglasnoj ploči i e-learning portalu..

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena(%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)


NP - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja

VELIČINE I JEDINICE. Osnovne fizikalne veličine i jedinice. Definicije osnovnih jedinica SI 2 sata


28

sustava. Izvedene jedinice SI sustava

POGREŠKE MJERENJA. Apsolutna i relativna pogreška. Sustavne pogreške. Slučajne pogreške. Mjerna nesigurnost i granice pogrešaka. 2 sata

ETALONI ELEKTRIČNIH VELIČINA I LABORATORIJSKI IZVORI. Mjerni otpornici. Mjerni kondenzatori. Mjerni svici. Etaloni napona. Laboratorijski izvori. 2 sata

ELEKTRIČNI MJERNI INSTRUMENTI S NEPOSREDNIM POKAZIVANJEM. Općenito o instrumentima s neposrednim pokazivanjem. Moment i protumoment. Ljestvica i kazaljka. Prigušenje. Konstanta instrumenta. Propisi za električne mjerne instrumente.

2 sata

Instrumenti s pomičnim svitkom. Proširivanje strujnog mjernog opsega. Proširivanje naponskog mjernog opsega. Instrument s pomičnim svitkom i ispravljačem. 2 sata

Elektrodinamski instrumenti. Instrumenti s pomičnim željezom. Bimetalni instrumenti. 2 sata

BROJILA ELEKTRIČNE ENERGIJE. Jednofazno indukciono brojilo djelatne energije. Jednofazno indukciono brojilo jalove energije. Trofazno brojilo. 2 sata

Impulsno brojilo. Elektroničko brojilo. Posebne izvedbe brojila. MJERNI MOSTOVI I KOMPENZATORI. Nulinstrumenti. Mjerni mostovi. Wheatstoneov most za istosmjernu struju. Wheatstoneov most za izmjeničnu struju.

2 sata

Neuravnoteženi Wheatstoneov most. Kompenzatori. Potenciometarski kompenzator. Ampermetarski kompenzator. MJERNI TRANSFORMATORI. 2 sata

Naponski mjerni transformatori. Strujni mjerni transformatori.. 2 sata

ELEKTRONIČKI I DIGITALNI MJERNI INSTRUMENTI. Mjerna pojačala. Elektronički voltmetri. Digitalni mjerni instrumenti. 2 sata

OSCILOSKOP. Katodna cijev. Sustav za vertikalni otklon. Sustav za horizontalni otklon. Sonde osciloskopa. Mjerenje osciloskopom. 2 sata

MJERENJE ELEKTRIČNIH VELIČINA. Mjerenje struje. Mjerenje napona. 2 sata

Mjerenje snage. Mjerenje otpora. Mjerenje frekvencije. 2 sata


1. Utjecaj potrošnje ampermetra na pogrešku pri mjerenju struje. 2,5 sati

2. Utjecaj potrošnje voltmetra na pogrešku pri mjerenju napona. 2,5 sati

3. Proširenje mjernog opsega instrumenta s pomičnim svitkom. 2,5 sati

4. Umjeravanje ampemetra i voltmetra. 2,5 sati

5. Mjerenje djelatne snage. 2,5 sati

6. Mjerenje otpora. 2,5 sati

7. Pogreška instrumenta uslijed izobličenog izmjeničnog napona. 2,5 sati

8. Mjerenje osciloskopom. 2,5 sati

9. Mjerni transformatori. 2,5 sati

10. Ispitivanje brojila vatmetrom i satom. 2,5 sati

11. Praktična provjera znanja 5 sati


29

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOO03

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Mirjana Matea Kovač, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005). English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman.

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe (Study section), te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru.. Pri kraju semestra održat će se jedan pismeni međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji pristupe međuispitu i polože ga, u redovitom ispitnom roku ne pristupaju ispitu. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: Ispiti se održavaju prema kalendaru nastave ak. godine 2011./2012.


Predavanja

Unit 9 – Computer technology 2 sata

Study section 9 – komparacija pridjeva 2 sata

Unit 10 – Computers: structure and function 2 sata

Study section 10 – tvorba riječi: sufiksi 2 sata

Unit 13 - Telecommunications 2 sata

Study section 13 – modalni glagoli 2 sata

Study section 14 – modalni glagoli 2 sata

Unit 20 – Electric power systems 2 sata

Study section 20 – označivači diskursa 2 sata

Unit 21 - Transformers 2 sata

Study section 21 – veznici as, when, while 2 sata

Unit 22 - Generators 2 sata

Study section 22 – particip prošli 2 sata

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata

Međuispit cjeline 9,10,13,20,21 2 sata


30

Modul A

Naziv predmeta Električni strojevi i transformatori

Kod FENO04

ECTS 8 ECTS-a 42 sati predavanja i 42 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 5 ECTS-a


Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. (predavanja, auditorne vježbe) Dino Lovrić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Stječu se temeljna znanja o električnim strojevima i transformatorima


Lucić, R.: Električni strojevi i transformatori, Predavanja i vježbe, Split, 2007. L.M. Piotrovskij, Električni strojevi, Tehnička knjiga, Zagreb, 1978 Wolf, R.: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Dopunska literatura Guru & Hiziroglu: Electric machinery and transformers, Oxford University Press, 2001. Nasar: Electric machines and electromechanics, Schaum's Out. Ser., McGraw-Hill, 1998.

Nastava


Predavanja: 42 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 252): 14 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2.8 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na dva završna ispita, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija se polaže jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 1 2 2 3 3Ocjena (%) 0,1 L 0,15 T Z T Z T Z

gdje su aktivnosti izražene u postocima: L – bodovi iz laboratorijskih vježbi Ti, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije, Zi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela zadataka.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 L 0,45 T Z



31

L – bodovi iz laboratorijskih vježbi T - bodovi iz cjelokupne teorije, Z - bodovi iz cjelokupnih zadataka.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 5 teorijskih pitanja i 2 zadatka. Na završnim ispitima bit će ukupno 9 teorijskih pitanja i 6 zadataka, a na popravnom i komisijskom ispitu 5 teorijskih pitanja i 2 zadatka. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati i laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi 100% izvještaja sa laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod. Namjena transformatora, transformatori snage, konstrukcija, idealni i realni transformator. 3 sata 2 sata

Magnetski tokovi u transformatoru, jednadžbe transformatora, ekvivalentna shema i fazorski dijagram. 3 sata 2 sata

Pokus praznog hoda i kratkog spoja, opterećenje, gubici, Kappov dijagram, trofazni transformator. 3 sata 2 sata

Paralelni rad transformatora, zagrijavanje, specijalni transformatori. 2 sata 2 sata

Uvod u teoriju rotacionih električnih strojeva, zakretni moment, okretno polje. 3 sata 2 sata

Namotaji strojeva izmjenične struje. 3 sata 2 sata

Sinkroni stroj, konstrukcija, princip rada. 2 sata 2 sata

Karakteristike sinkronog stroja, fazorski dijagram, pogonska svojstva. 4 sata 2 sata

Prijelazne pojave u sinkronim strojevima. 1 sat 1 sat

Asinkroni stroj, konstrukcija, princip rada. 3 sata 2 sata

Ekvivalentna shema asinkronog stroja, kružni dijagram,karakteristike, 4 sata 2 sata

Pogonska svojstva asinkronog motora, Jednofazni asinkroni motor 3 sata 2 sata

Istosmjerni stroj, konstrukcija, princip rada. 3 sata 2 sata

Pogonska svojstva istosmjernih strojeva, reakcija armature. 3 sata 2 sata

Izmjenični kolektorski strojevi, specijalni električni strojevi 2 sata 1 sat


Ispitivanje trofaznog transformatora 2,8 sata

Prazni hod i kratki spoj sinkronog generatora 2,8 sata

Priključenje sinkronog generatora na krutu mrežu (Sinkronizacija) 2,8 sata

Određivanje dijagrama toka snage nazivno opterećenog asinkronog motora 2,8 sata

Određivanje stezaljki i neutralne zone istosmjernog stroja 2,8 sata


32

Naziv predmeta Električne mreže

Kod FENO05

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje = 3 ECTS-a


Dr. sc. Petar Sarajčev, doc. Vasilj Josip, zn. novak


Znanja o prijenosnim i distribucijskim mrežama. Stacionarni pogon električne električne mreže. Teorija prijenosa. Kratki spojevi u mreži. Statička i dinamička stabilnost.

Preporučena literatura Ožegović, M.; Ožegović, K.: Električne energetske mreže I-IV, FESB, Split

Dopunska literatura Nema

Nastava


Predavanja: 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 tjedana neravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave i drugi međispit nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti poloažu dijelove grada koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%) = 0,2 L + 0,4 (M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne plože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 12 pitanja i 3 zadatka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od pitanja i zadataka, respektivno. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.

Nastavne jedinice

Trajanje


Uvod. Nazivni napini i najviši naponi električni mreža. Podjela i osnovne značajke električnih mreža; distribucijske i prijenosne mreže 2 1

Načini uzemljenja (tretman zvjezdišta) distribucijskih i prijenosnih mreža. 2 1 Električne veličine u mrežama. Simetrične komponente. Rastavljanje nesimetričnih trofaznih sustava struja i napona u sustavu simetričnih komponenata struja i napona i obrnuto.

2 1

Sastavni dijelovi (građa) vodova. Određivanje direktnih, inverznih i nultih impedancija vodova; nadomjesne sheme. 2 1

Određivanje direktnih, inverznih i nultih kapaciteta vodova; nadomjesne sheme. 2 1


33

Podaci dvonamotnih i tronamotrnih transformatora.

Određivanje direktnih, inverznih i nultih impedancija dvonamotnih i tronamotnih transforamtora; nadomjesne sheme 2 1

Podaci generatora. Određivanje direktnih, inverznih i nultih impedancija generatora; nadomjesne sheme. 2 1

Stacionarni pogon distribucijske mreže. Određivanje naponskih prilika, tokova snaga i gubitaka snaga u elementima distribucijske mreže. 2 1

Teorija prijenosa. Prijenosne jednadžbe. Ferrantijev efekt. Prirodna snaga. 2 1 Stacionarnih pogon prijenosne mreže. Formiranje matrice vlastitih i međusobnih adminstancija čvorišta mreže. 2 1

Određivanje naponskih prilika, tokova snaga i gubitaka snage u elementima prijenosne mreže tijekom stacionarnog stanja. 2 1

Kvarovi u električnoj mreži. Matematički model tropolnoga kratkog spoja. Određivanje pripadnih struja i napona. 2 1

Matematički model jednopolnoga kratog spoja. Određivanje pripadnih struja i napona. 2 1

Statička stabilnost prijenosnog sustava. Kut opterećenja. Određivanje maksimalne snage statičkog prijenosa. 2 1

Dinamička stabilnost prijenosnog sustava. Prijelazna snaga. Uvjeti dinamičke stabilnosti sustava. 2 1


Prijenosne jednadžbe 5 sati

Proračun tokova snaga u prijenosnoj mreži 5 sati

Proračun kratkog spoja u prijenosnoj mreži 5 sati


34

Naziv predmeta Električna postrojenja

Kod FENO06

ECTS 6


Dr. sc. Ivan Medić, izv. prof. (predavanja i auditorne vježbe) Tonči Modrić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Osnovna teorijska i praktička znanja iz područja dimenzioniranja i izbora elemenata glavnih strujnih krugova rasklopnih postrojenja , koncipiranja transformatorskih stanica te njihove pogonske i sigurnosne problematike


Požar, H.:Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Dopunska literatura 1. Meštrović K.: Sklopni aparati sredneg i visokog napona, Graphis, Zagreb, 2007. 2. Dolenc, A.: Transformatori, Sveučilište u Zagrebu, 1986.

Nastava


Predavanja: 45 sati 14 tjedana - neravnomjerno raspoređeno (prva 3 tjedna po 4 sata, slijedeća 4 tjedna po 2

sata , te zatim 3 tjedna po 3 sata i 4 tjedna po 4 sata) - prema rasporedu. Auditorne vježbe: 15 sati neravnomjerno raspoređeno (4 tjedna po 2 sata, 7 tjedana po 1 sat) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 247): 15 sati 5 tjedana po grupi studenata (koncentrirano po 3 sata tjedno) - prema rasporedu grupa

Ispit


Tijekom semestra bit će održana 3 međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći u sklopu prvog završnog ispita. Uvjet za pozitivnu konačnu ocjenu na međuispitu je sakupiti najmanje 50% bodova na svakom pitanju međuispita. Uvjet za pozitivnu konačnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, najmanje 50% bodova na svakom pitanju i minimalna propisana nazočnost na nastavi. Ocjena(%) = 0,05. (N + L) + 0,3.M1 +0,35.M2 +0,25.M3 N - nazočnost na nastavi L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postotcima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 64% dovoljan (2) 65% do 77% dobar (3) 78% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, polažu ispit u pravilu pismenim putem (teorijski dio i zadatke), a po potrebi ili na zahtjev samo teorijski dio usmenim putem. Na završnom ispitu studenti polažu samo dijelove gradiva (trećine) koje nisu položili na međuispitima, Teorijski dio završnih ispita sadrži do 3 teorijska pitanja i do 3 zadatka ovisno o broju prethodno položenih dijelova teorijskog gradiva odnosno zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova za svako pitanje odnosno za svaki zadatak. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit:. Komisijski ispit:.


Predavanja A. vježbe Uloga električnih postrojenja (EP) u elektroenergetskom sustavu (EES). Vrste EP. Grafički simboli i funkcije osnovnih visokonaponskih elemenata EP.

4 sata

Strujna naprezanja elemenata EP. Osnovne vrste nesimetričnih kvarova. Izračun struja osnovnih vrsta kratkih spojeva (k.s.) primjenom metode simetričnih

4 sata 3 sat


35

komponenti.

Utjecaj transformacije na raspodjelu nesimetričnih struja. Određivanje struja nesimetrično opterećenih transformatora. Primjena "metode strelica" kod osnovnih slučajeva nesimetrično opterećenih transformatora.

2 sata 2 sata

Nadomjesne sheme i impedancije elemenata EES-a. u izračunima struja k.s. 5 sati 3 sata

Dijagram vremenske promjene struje k.s. Komponente struje k.s. 1 sat 1 sata

Struje mjerodavne za dimenzioniranje opreme v.n. EP. (Definicije i izrazi za izračun iznosa: udarne, termičke i rasklopne struje k.s.)

2 sata 2 sata

Naponska naprezanja visokonaponskih elemenata EP. Standardni nazivni i najveći naponi el. mreža. Vrste prenapona. Standardni podnosivi ispitni naponi. Koordinacija izolacije. Utjecaj načina uzemljenja neutralne točke el. mreže.

3sata 1 sata

Glavni elementi v.n. rasklopnih postrojenja (funkcija, izvedbe i parametri za izbor).

9 sati 2 sata

Sheme spoja glavnih strujnih krugova rasklopnih postrojenja. Vrste shema. spoja. Koncepcija sabirnica i odvoda. Sheme spoja postrojenja bez sabirnica.

3 sata

Struktura osnovnih podsustava rasklopnih postrojenja. 1 sat

Sekundarni i pomoćni strujni krugovi u EP. Elementi sekundarnih strujnih krugova. Strujni krugovi mjerenja i zaštite, upravljanja, blokiranja i signalizacije.

6 sati 1 sat

Izvori i razvod pomoćnih napona u EP. 2 sata

Izvedbe rasklopnih postrojenja. 3 sata


Nesimetrično opterećenje transformatora. 3 sata Određivanje nadomjesnih direktnih, inverznih i nultih impedancija transformatora mjerenjem. 3 sata

Izračun struja k.s. na osobnom računalu. 3 sata

Zaštite u rasklopnom postrojenju. 3 sata

Upravljanje, blokiranje i signalizacija u rasklopnom postrojenju. 3 sata


36

Naziv predmeta Energetska elektronika

Kod FENO07


Nastavnici i/ili suradnici Mr. sc. Ljubomir Kulišić viši predavač


Temeljna načela, zamisli, postupke, metode i spojeve prijeko potrebne za razumjevanje sustava energetske elektronike.


1. Benčić, Z.; Plenković, Z.: Energetska elektronika 1. Školska knjiga, Zagreb, 1978. 2. Brodić, T.: Energetska elektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1986. 3. Benčić, Z.; Flegar I. Lisac, A.: Energetska elektronika – Sklopovi energetske

elektronike, JUREMA, Zagreb,1979.

Dopunska literatura 1. Kassakian J. G.; Schlesht M. F.; Verghese G. C.: Osnove energetske elektronike, I.

dio, Graphis, Zagreb, 2000.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 250A): 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Predavanja A. vježbe Uvod. Osnovni pojmovi, zadaće i područje primjene energetske elektronike (EE). Usporedba EE i Informacijske elektronike. 3 sata

Poluvodički ventili i povijesni razvoj energetske elektronike. Fenomenologija učinskih poluvodičkih ventila (Diode, tristora, bipolarnoga tranzistora (BJT), GTO-a, MOSFET-a i IGBT-a).

3 sata

Elektronički pretvarači; Općenito o pretvaračima u elektroenergetici. Podjele elektroničkih pretvarača; Topologija osnovnih pretvaračkih sklopova. 3 sata

Načini isklapanja poluvodičkih ventila (posebno tristora). 3 sata


37

Ispravljački spojevi. Podjela ispravljačkih spojeva. Neupravljivi (diodni) poluvalni i punovalni ispravljači. Neupravljivi jednofazni i trofazni ispravljači sa srednjom točkom i u mosnom spoju.

3 sata

Poluupravljivi poluvalni i punovalni ispravljački spojevi. Ispravljači u jednofaznom i trofaznom poluupravljivom mosnom spoju. 3 sata

Punoupravljivi poluvalni i punovalni ispravljački spojevi. Jednofazni ispravljač sa srednjom točkom. Jednofazni punoupravljivi ispravljač u mosnom spoju. 3 sata

Trofazni punoupravljivi ispravljač sa srednjom točkom. Trofazni ispravljač u punoupravljivom mosnom spoju. 3 sata

Izmjenjivački spojevi. Podjela. Izmjenjivački spojevi mrežom vođeni. Autonomni izmjenjivački spojevi s naponskim i strujnim ulazom. 3 sata

Istosmjerni pretvarači. Podjela. Načela upravljanja istosmjernim pretvaračima. Galvanski neodvojeni silazni i uzlazni istosmjerni pretvarači. Galvanski odvojeni istosmjerni pretvarači

3 sata

Izmjenični pretvarači. Podjela. Izmjenični pretvarači napona (Intervalno i fazno upravljivi). 3 sata

Izmjenični pretvarači frekvencije (ciklopretvarači). 3 sata

Toplinska slika poluvodičkih ventila. 3 sata

Statičke i dinamičke karakteristike poluvodičkih ventila (diode i tristora). 3 sata Zaštita poluvodičkih ventila od prekostruja, prenaporna oporavljanja, kritične brzine porasta propusne struje kod uklapanja i kritične brzine porasta blokirnog napona.

3 sata

Popis laboratorijskih vježbi Otpornik i prigušnica u krugu s električnim ventilom (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Komutacija naponskim izvorom (priprema i simulacija na računalu). 3 sata Jednofazni punoupravljivi mosni spoj za napajanje istosmjernog motora (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Ispravljač u trofaznom poluupravljivom mosni spoj (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Usmjerivač u trofaznom punuupravljivom mosnom spoju (priprema i simulacija na računalu). 4 sata

Čoper, LC-komutacijski krug spojen paralelno tiristoru (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Istosmjerni silazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Istosmjerni uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Jednofazni izmjenični pretvarač – fazno upravljivi (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Statičke i dinamičke karakteristike diode i tristora 2 sata


38

Naziv predmeta Regulacijska tehnika

Kod FENO08



Dr. sc. Dinko Vukadinović, izv. prof. (predavanja) Mateo Bašić, dipl. ing. (auditorne vježbe i laboratorijske vježbe)


Upoznavanje sa osnovnim načelima automatske regulacije. Analiza i sinteza regulacijskih sustava

Preporučena literatura D. Vukadinović: Predavanja iz Regulacijske tehnike za šk. god. 2009/10

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 28 sati 3.10.2011. –27.01.2012. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij A316): 14 sati 1.11.2011. – 13.01.2012. 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2+M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polažu samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu položili, na ispitu dobivaju 2 pitanja iz gradiva pripadajućeg kolokvija. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.



Osnovni pojmovi i terminologija. Podjela sustava automatske regulacije 1 sat

Laplaceova transformacija. Principi rada i prijenosne funkcije elmenata regulacijskog kruga 2 sata 1 sat

Standardne pobudne funkcije i vremenski odzivi 2 sata 1 sat

Frekvencijska analiza: metode Nyquista i Bodea 2 sata 1 sat

Primjena operacijskih pojačala 2 sata 1 sat

Istosmjerni stroj kao objekt regulacije 2 sata 1 sat

PID regulator 2 sata


39

Prijenosne funkcije višepetljastih sustava 2 sata 1 sat

Stabilnost sustava automatske regulacije 2 sata 2 sata

Bodeov i Nyquistov kriterij stabilnosti 2 sata 1 sat

Opis sustava u prostoru stanja 2 sata 2 sata

Pokazatelji kvalitete regulacije 2 sata 1 sat

Korekcijski članovi (serijska i paralelna korekcija) 2 sata

Uvod u digitalnu regulaciju 1 sat

z-transformacija, proces uzorkovanja i regulirani digitalni sustavi 2 sata 2 sata Popis laboratorijskih vježbi

Pasivni RC čan 2 sata

Aktivni RC član 2 sata

Bodeov amplitudni i fazni dijagram 2 sata

Sustav regulacije temperature homogenog tijela 4 sata

Regulacije brzine vrtnje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora. 4 sata


40

Naziv predmeta Elektromotorni pogoni

Kod FENO09

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja, 15 sati auditornih vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a; za samostalan rad i učenje potrebno je 90 sati = 3 ECTS-a


Dr. sc. Božo Terzić, red. prof. Dr. sc. Marin Despalatović, doc. Goran Majić, dipl. inž.


Kandidat stječe osnovna teoretska i praktična znanja iz elektromotornih pogona. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


1. Interni materijali na WEB-u

Dopunska literatura

1. Jurković, B: Elektromotorni pogoni, Školska knjiga, Zagreb 2. Bose, B.K.: Power Electronics and Variablee Drives, IEEE Press, New York, 1997.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 14 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (izvode se u laboratoriju za električne strojeve i pogone): 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,2·L+ 0,4·M1 + 0,4·M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja, završni ispit sastoji se od 6 pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja. Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi i definicije elektromotornog pogona (EMP). Osnovna stanja EMP-a. Radni i kočni režimi EMP-a. Karakteristike različitih radnih mehanizama. 2 sata 1 sat

Stacionarna stanja EMP-a s istosmjernim motorima-nezavisni motor. 2 sata 1 sat

Stacionarna stanja EMP-a s istosmjernim motorima-serijski motor. 2 sata 1 sat Stacionarna stanja EMP-a s asinkronim motorima. Napajanje asinkronih motora s konstantnim naponom statora, konstantnim magnetskim tokom i konstantnom strujom statora.

2 sata 1 sat


41

Kočna stanja EMP-a s asinkronim motorima. Generatorsko, protustrujno i elektrodinamičko kočenje. 2 sata 1 sat

Stacionarna stanja EMP sa sinkronim motorima. EMP s elektronički komutiranim motorom i sinkronim motorom s permanentnim magnetima. 2 sata 1 sat

Dinamika EMP. Stabilnost radne točke. Zalet i udarno opterećenje nezavisno uzbuđenog istosmjernog motora. 2 sata 1 sat

Dinamika EMP-a s asinkronim motorom. Definicija elektromehaničke vremenske konstante. 2 sata 1 sat

Gubici energije u dinamičkim stanjima. 2 sata 1 sat

Pokretanje elektromotornih pogona s istosmjernim motorima. 2 sata 1 sat

Pokretanje elektromotornih pogona s asinkronim motorima. 2 sata 1 sat Izbor motora za elektromotorni pogon. Zagrijavanje električnih strojeva. Vrste opterećenja u elektromotornim pogonima. 2 sata 1 sat

Regulirani EMP s istosmjernim motorima. Leonardov agregat Jednofazni i trofazni tiristorski usmjerivač. Istosmjerni motor napajan iz čopera. 2 sata 1 sat

Regulirani EMP s asinkronim motorima. Pretvarači frekvencije. 2 sata 1 sat


1. Stacionarne karakteristike istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 2 sata

2. Elektrodinamičko kočenje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 2 sata

3. Stacionarne karakteristike asinkronog motora 2 sata

4. Dinamičke karakteristike asinkronog motora 2 sata

5. Pokretanje asinkronog motora 2 sata

6. Istosmjerni motor napajan tiristorskim usmjerivačem 2 sata

7. Asinkroni motor napajan frekventnim pretvaračem 2 sata


42

Naziv predmeta Električne instalacije

Kod FENO10

ECTS 5 ECTS 28 sati predavanja i 28 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Rino Lucić, izv. prof., (predavanja) Ante Veža, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Odgovarajuća znanja koja pomažu u izradi i planiranju projektno-tehničke dokumentacije.


1. Lucić, R., "Predavanja iz predmeta Električne instalacije'', FESB, Split, 2011. (ppt prezentacija) 2. Srb, V.:Električne instalacije i niskonaponske mreže, Tehnička knjiga Zagreb, 1991. 3. Mileusnić, E.: Ispitivanje električnih instalasije niskog napona, ZIRS, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura 1. Siemens: Electrical Instalation Handbook-Third Edition,(Editor:Gunter G Seip) John &Wiley, 2000. 2. HRN IEC norme

Nastava


Predavanja: 28 sati 01.03.12. – 24.06.12. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe (laboratorij A246): 28 sati 01.03.12. – 24.06.12. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je u sedmom tjednu nastave, a drugi u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2012. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2Ocjena (%) 0,1 KV 0,45 (G G )


KV – bodovi iz konstrukcijskih vježbi, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna 2012. godine na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom ili trećem radnom tjednu rujna 2012. godine. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 KV 0,9 G

gdje su aktivnosti izražene u postocima: KV – bodovi iz konstrukcijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.


43

Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te konstrukcijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jedinice Predavanja

Elektrotehnička regulativa. 2 sata

Osnovni tipovi niskonaponskih mreža i instalacija. 2 sata

Električne sheme. Klasifikacija i karakteristike niskonaponskih trošila. 1 sat

Zaštitne mjere i zaštita niskonaponskih instalacija. 8 sati Izvedba instalacijskih vodova, odabir tipa i presjeka vodiča. Proračun pada napona i struja kratkog spoja. 5 sati

Sklopni aparati i razvodni uređaji u niskonaponskim instalacijama. 4 sata

Uzemljenje i izjednačavanje potencijala. Ispitivanje električnih instalacija 2 sata

Električna rasvjeta. 2 sata

Izrada projekta električnih instalacija pomoću računala. 2 sata

Konstrukcijske vježbe Upoznavanje sa izgledom i vrstama projektne dokumentacije (idejni, glavni, izvedbeni projekt) električnih instalacija na primjeru višestambenog objekta. Osnovna pravila vezana za potrebu izrade projekta električnih instalacija kroz važeću zakonsku regulativu i tehničke propise.

2 sata

Osnovne naredbe u Autocad-u kao software-u koji se koristi za izradu projektne dokumentacije električnih instalacija.

6 sati

Popis simbola koji se koriste pri izradi elektrotehničkog projekta, te primjena Autocad-a za iscrtavanje istih. 3 sata Crtanje jednopolnih shema, strujnih shema, planova instalacija, instalacija rasvjete i utičnica, telefonije, uzemljenja i gromobranske zaštite. 9 sati Upoznavanje sa radom i mogućnostima software-a "Ecodial" za proračune padova napona, struja kratkog spoja, provjeru uvjeta zaštite od indirektnog dodira, kod projektiranja električnih instalacija.

2 sata

Upoznavanje sa radom i mogućnostima software-a "Relux" za projektiranje rasvjete. 2 sata Izrada projekta električne instalacije prema zadanom tlocrtu i projektnom zadatku 4 sata


44

Naziv predmeta Mjerenja u elektroenergetici

Kod FENO11



Dr. sc. Stanko Milun, red. prof., Dragan Mučić, dipl. inž.


Proširena znanja o mjernim instrumentima specifičnim za mjerenja u elektroenergetskim postrojenjima te njihova praktična primjena .


1. V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991. 1. T. Kilić: Električna mjerenja (upute za laboratorijske vježbe), FESB, Split, 2004.

Dopunska literatura Bego, V.: Mjerni transformatori, Školska knjiga, 1977.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je u devetom tjednu nastave, a drugi u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2007. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave: Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati.


MJERNI TRANSFORMATORI: Osnovne zadaće i podjela; Induktivni transformatori; Načelo djelovanja i nadomjesne sheme. 2 sata

Fazorski dijagrami mjernih transformatora i definicije pogreški; Fazorski dijagrami pogrešaka. Naponski mjerni transforamtori u elektroenergetskim mrežama. Ferorezonancija. 2 sata


45

Kapacitivni naponski transformatori. Hrvatske norme za naponske transformatore. 2 sata Strujni transformatori u elektroenergetskim mrežama: Podjela; Norme za strujne transformatore za mjerenje i zaštitu. Kombinirani naponski i strujni transformatori. 2 sati

Frekvencijski odziv klasičnih mjernih transformatora. Nadomjesne sheme. Pretvornici napona: djelila, optoelektronički pretvornici (Pockelsov efekt). 2 sati

Pretvornici struje: Strujni komparator s elektroničkim pojačalom, pretvornici na osnovi Hallovog efekta, svitak Rogowskog, optoelektronički pretvornici struje (Faradayev efekt). 2 sata

Mjerni pretvarači elektroenergetskih veličina: operacijska pojačala, instrumentacijsko pojačalo, osnovni impulsni sklopovi u mjernim pretvornicima. 2 sata

Analogni elektronički mjerni pretvarači: napona, struje, snage, frekvencije i faktora snage. 2 sata Deregulacija tržišta i kakvoća električne energije: harmonici, propadi, prekidi, flicker. Norme kakvoće. 2 sata

Nadzor kakvoće električne energije i instrumentacije. Temeljni pojmovi spektralne analize. 2 sata Paralelni i sljedni analizatori spektra i mreža. Heterodinski analizatori. Digitalni Fourierovi analizatori. 2 sata

Obračunska mjerenja u EES; logika tarifnog sustava i obračunske veličine. Suvremeni obračunski instrumenti. 2 sata

Pregled sustava daljinskog mjerenja i upravljanja u EES: Mrežno tonfrekventno upravljanje (MTU), Digitalni PLC (Power Line Carrier) sustavi. SCADA-sustav. 2 sata

Uzemljenja u EES: otpor rasprostiranja i potencijalni gradijenti uzemljivača. Mjerenja na uzemljivačkim sustavima. 2 sata

Mjerenje i analiza speficičnog otpora tla nehomogene građe (geoelektričko sondiranje) 2 sata

Laboratorijske vježbe

Strujni i naponski mjerni transformatori 3 sata

Ispitivanje brojila 3 sata

Mjerenje djelatne snage 3 sata

Mjerenje jalove snage trofazne struje 3 sata

Mjerenje trofazne snage pretvaračem snage 3 sata

Mjerenje specifičnog električnog otpora tla 3 sata

Mjerenje djelatne i jalove snage 3 sata


46

Naziv predmeta Distribucija električne energije

Kod FENO12

ECTS

5 ECTS 30 sati predavanja, 15 sati auditornih vježbi i 15 sati laboratorijskih vježbi: 2 ECTS boda 30 sati pripreme za lab. vježbe i izradu seminarskog rada: 1 ECTS bod 60 sati samostalnog učenja: 2 ECTS boda


Dr. sc. Ranko Goić, izv. prof. Damir Jakus, dipl.ing. Krstulović-Opara Jakov


Student stječe kompetencije vezane za planiranje, pogon, održavanje i vođenje srednjenaponske i niskonaponske distribucijske mreže. Također savladava osnovne koncepte tarifnih sustava u distribucijskoj djelatnosti, stječe osnovna znanja iz ekonomičnosti investicija i pogona distribucijske mreže, kvalitete električne energije, upravljanja potrošnjom, te ostalih temeljnih znanja iz područja distribucije električne energije.


R. Goić: Distribucija električne energije – predavanja, vježbe (interna skripta), FESB Split R. Goić: Distribucija električne energije – upute za laboratorijske vježbe i primjer

seminarskog rada (interna skripta), FESB Split

Dopunska literatura

E. Mihalek i dr.: Upute za projektiranje niskonaponskih distributivnih mreža, Zagreb, Institut za elektroprivredu i energetiku, 1989. E. Lakaervi, E.J. Holmes: Electricity Distribution Network Design, Peter Peregrinus Lt, 1989.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 15 sati laboratorijske vježbe koncentrirano 5x3 školska sata – ukupno 15 sati, s početkom u 5.

tjednu nastave

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija koji pokrivaju predavanja i auditorne vježbe. Prvi kolokvij je osmom tjednu nastave, a drugi u tjednu nakon završetka nastave. Treći kolokvij je izrada seminarskog rada iz laboratorijskih vježbi. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2007. godine, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, te pozitivno ocijenjeni seminarski rad. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,35xG1+0,35xG2+0,3xS


G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima i auditornim vježbama

S – bodovi iz kolokvija – seminarskog rada iz lab. vježbi

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jessenskog ispitnog roka. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva, najmanje 35 % iz pojedinog dijela gradiva, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Konačna se ocjena


47

(u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema prethodno navedenoj formuli.

Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi prema terminu predviđenom u kalendaru nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe 1. POLOŽAJ DISTRIBUCIJSKE MREŽE U EES-u: - Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije - Osnovne značajke i razlike prijenosne i distribucijske mreže

2 sata 1 sat

2. STRUKTURA I KONFUGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA - Struktura srednjenaponskih distribucijskih mreža - Struktura niskonaponskih distribucijskih mreža - Primjeri realne 35 kV-tne mreže napajane iz TS 110/35/10 kV - Primjeri realnih mreža 10(20) kV

2 sata 1 sat

3. DISTRIBUCIJSKE TRAFOSTANICE I ELEMENTI DISTRIBUCIJSKIH MREŽA - Distribucijske trafostanice - Primjeri realnih distribucijskih trafostanica 110/35 V, 35/10 kV I 10/0.4 kV - Elementi distribucijskih mreža: nadzemni vodovi, kabeli, transformatori, potrošači, kondenzatorske baterije, prigušnice

2 sata 1 sat

4. ELEKTRIČNI PARAMETRI ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA I NADOMJESNE SHEME - Sustav simetričnih komponenata - Fizikalna interpretacija direktne, inverzne i nulte impedancije - Proračun impedancija - Nadomjesne sheme

2 sata 1 sat

5. PRORAČUN KVAROVA U MREŽI - Tropolni kratki spoj - Dvopolni kratki spoj - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u NN mreži

2 sata 1 sat

6. PRORAČUN KVAROVA U MREŽI (nastavak) - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u SN mreži uzemljenoj preko malog otpora - zemljospoj u SN mreži - Primjena proračuna struja i snaga kratkog spoja kod projektiranja postrojenja i udešenja zaštite

2 sata 1 sat

7. PRORAČUN STACIONARNIH STANJA - Aproksimativni proračun raspodjele snaga i struja - Aproksimativni proračun padova napona - Dimenzioniranje presjeka vodova i snaga transformatora na osnovu strujnog opterećenja i padova napona - Numerički proračuni tokova snaga i naponskih prilika

2 sata 1 sat

8. NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Specifičnosti niskonaponske distribucijske mreže - Tipovi niskonaponskih mreža s obzirom na način uzemljenja - Modeliranje potrošnje i proračun opterećenja u mreži - Proračun tokova snaga, struja i padova napona

2 sata 1 sat


48

9. NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE (nastavak) - Planiranje i projektiranje izgradnje niskonaponske mreže - Odabir zaštite i provjera kriterija prorade i selektivnosti osigurača

2 sata 1 sat

10. UZEMLJENJE U DISTRIBUCIJSKIM MREŽAMA - Uzemljivači TS SN/SN i SN/NN - Uzemljenje neutralne točke srednjenaponskih distribucijskih mreža - Problematika uzemljenja u niskonaponskoj mreži, napon dodira i koraka, zaštitne muere

2 sata 1 sat

11. PRORAČUN GUBITAKA SNAGE I ENERGIJE - Klasifikacija gubitaka snage i energije - Proračun gubitaka snage u transformatorima i vodovima - Proračun gubitaka energije - proračun pomoću aproksimativnih izraza - proračun pomoću poznate krivulje trajanja opterećenja

2 sata 1 sat

12. KOMPENZACIJA JALOVE ENERGIJE - Pojedinačna i grupna kompenzacija - Učinci kompenzacije jalove energije - Odabir snage kondenzatorskih baterija

2 sata 1 sat

13. KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE - Naponske prilike i regulacija napona u mreži - Viši harmonici, nesimetrije struja i napona, fluktuacije napona - Pouzdanost napajanja, neisporučena električna energija

2 sata 1 sat

14. POGON I VOĐENJE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Nadzor, upravljanje, SCADA - Sustav MTU - Održavanje

2 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi 1. Priprema za lab. vježbe i demonstracija načina rada s programskim

alatima koji se koliste na vježbama 3 sata

2. Proračun tokova snaga, naponskih prilika, gubitaka i kompenzacije jalove energije u distribucijskoj mreži 3 sata

3. Pripremna vježba za proračune niskonaponske distribucijskoj mreži 3 sata 4. Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja,

tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (1. dio)

3 sata

5. Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja, tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (2. dio)

3 sata


49

Naziv predmeta Primjena procesnih računala

Kod FENO13

ECTS 5 30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i učenje 90 sati - 3 ECTS-a


Dr. sc. Ozren Bego, doc. (predavanja) Stipe Šarić, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Temeljna znanja o procesnim računalima i njihovoj primjeni u industriji.

Preporučena literatura O. Bego: Predavanja iz predmeta Primjena procesnih računala

Dopunska literatura -

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 12 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Nakon odrađenih 2/3 laboratorijskih vježbi studenti dobivaju seminarski rad koji su dužni uraditi do kraja nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskog rada i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,4S + 0,3(M1 + M2) S - ocjena iz seminarskog rada i laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija moraju predati seminarski rad i polažu usmeni ispit. Uvjet za polaganje ispita je pozitivna ocjena iz seminarskog rada i 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave


Uvod u predmet, osnove procesnih računala, rad računala u realnom vremenu. Osnovno o operativnim sustavima. Primjena procesnih računala u automatizaciji procesa. Programabilni logički kontroleri (PLC-ovi).

2 sata

Struktura procesnih računala. Funkcije CPU-a i pridruženih modula. Strukture automatizacije (centralna i decentralna), redundancija procesnih računala. Pouzdanost i sigurnost sustava za automatizaciju procesa.

2 sata

Procesna periferija. Vrste procesnih signala. Osnovna obrada signala (multipleksiranje, filtriranje). A/D konverzija. Tipovi A/D pretvornika i njihov opis. 2 sata

Brojevni sustavi: dekadski, binarni, heksadecimalni. Konverzija među različitim brojevnim sustavima. Aritmetika u binarnim brojevnim sustavima. 2 sata


50

Uvod u programiranje procesnih računala. Registri i memorijska područja PLC-ova. Linearno i strukturno programiranje. 2 sata

Programske cjeline (blokovi) kod programiranja procesnih računala. Funkcije pojedinih programskih cjelina (FB, FC, OB, ...). 2 sata

Način izvršavanja i pozivanja korisničkog programa. Prekidno izvršavanje programa. Prikaz programa u grafičkom i naredbenom obliku (funkcijski blok dijagrami, ladder dijagrami i naredbene liste).

2 sata

Boolova algebra. Logičke operacije I, ILI, NE, EXILI. Funkcije brida. Primjeri logičkih operacija. 2 sata Naredbe za rad s brojačima. Vrste timera i naredbe za rad s njima. Primjeri korištenja brojača i timera. 2 sata

Naredbe cjelobrojne aritmetike i aritmetike pomičnog zareza. Zapis brojeva u formatu s pomičnim zarezom. Primjeri programa s aritmetičkim naredbama. Naredbe pomicanja i rotiranja. 2 sata

Naredbe pretvorbe zapisa. Naredbe za prijenos varijabli. Naredbe adresiranja. Primjeri. Naredbe skokova i pozivanja podprogramskih blokova. 2 sata

Uvod u računalnu komunikaciju. Serijski i paralelni prijenos. Industrijski standardi RS 232 i RS 485. 2 sata

Topologija računalnih mreža.Tehnike pristupa sabirnici. Komunikacijski protokoli - Profibus.. 2 sata

Uvod u SCADA sustave. Vizualizacija procesa. Struktura programa za kreiranje SCADA-e. 2 sata

Praktična prezentacija, posjet industrijskim postrojenjima. 2 sata


1. Upoznavanje s LOGO! programabilnim relejom. Osnove programiranja; direktno i s PC-a. 2,5 sati

2. Osnovne - logičke funkcije LOGO!-a. 2,5 sati

3. Napredne funkcije LOGO!-a. 2,5 sati

4. Realizacija uklopa zvjezda-trokut pomoću LOGO!-a. 2,5 sati

5. Realizacija upravljanja razine u spremniku pomoću LOGO!-a. 2,5 sati

6. Realizacija upravljanja sustavom pročišćavanja tehničke vode u betonari pomoću LOGO-a. 2,5 sati

7. Programiranje SIMATIC PLC-ova. 2,5 sati



10. Kreiranje vizualizacijskog sučelja. 2,5 sati

11. Prezentacija seminarskih radova. 2,5 sati

12. Prezentacija seminarskih radova. 2,5 sati


51

Naziv predmeta Upravljanje i zaštita električnih postrojenja

Kod FENO14

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 15 sati vježbi, 15 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a


Dr. sc. Elis Sutlović, red. prof. (predavanja i auditorne vježbe) Tonći Modrić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Studenti stječu znanja o klasičnim i modernim sustavima lokalnog i daljinskog upravljanja u električnim postrojenjima. Studenti također stječu znanja o zaštitnim uređajima u električnim postrojenjima te osnovna znanja o formiranju sustava zaštite. Studenti osposobljavaju za rješavanje problema upravljanja i zaštite u električnim postrojenjima.


Šodan, M.: Automatizacija logičkim sklopovima, Tehnička knjiga, Zagreb

Marušić A.:Osnove numeričke zaštite sustava za distribuciju električne energije, skripta FER, Zagreb Sutlović, E.: Upravljanje i zaštita električnih postrojenja, interna skripta

Dopunska literatura

Požar, H.:Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb

Božuta, F.:Automatski zaštitni uređaji elektroenergetskih postrojenja, Svjetlost, Sarajevo

Nastava


Predavanja: 30 sati Auditorne vježbe: 15 sati Predavanja (2 sata tjedno) i vježbe (1 sat tjedno) se zajedno održavaju prema izvedbenom

planu tijekom 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno - prema rasporedu + 3 kolokvija. Laboratorijske vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 6 tjedana nastave, drugi nakon 12 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,10L+ 0,35(M1 + M2)+0,20M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Prvi međuispit i drugi međuispit se sastoje od 5 pitanja podijeljenih u dvije skupine (zadaci i teorija), dok se treći međuispit sastoji od 4 teoretska pitanja. Završni ispit se sastoji od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:


52

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima i auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.



Kodiranje. Karakteristike i primjena raznih kodova. 2 sata 1 sat

Sigurnost pri kodiranju i prijenosu informacija. 1 sat 1 sat Sklopna algebra: definicija, osnovne funkcije, realizacija osnovnih f-ja sa NI i NILI, pozitivna i negativna logika, složeni elementi, paralelno spajanje. Ulazni i izlazni elementi.

1 sat 1 sat

Analiza i sinteza logičkog sklopa, minterme i maxterme 1 sat 2 sata

Minimizacija logičkog izraza i sklopa. Primjer blokade rastavljača. 1 sata 2 sata Sklopovi s vremenskom ovisnošću. Bistabili. Brojači i registri. Programabilni logički automati. 2 sata 1 sat

Općenito o zaštitnim relejima u električnim postrojenjima. Mjerni transformatori. 2 sata 0 sati

Nadstrujni relej. Nadstrujni relej s vremenskim stupnjevanjem. 2 sata 2 sata

Usmjerni relej. Dinstantni relej. 2 sata 3 sata

Diferencijalni relej. Diferencijalna zaštita transformatora. 2 sata 2 sata

Buchholz relej. Zaštita kotla transformatora. Naponski relej. 2 sata 0 sati

Zaštita transformatora. Zaštita vodova. Zaštita sabirnica. 3 sata 0 sati Daljinsko upravljanje, daljinsko mjerenje, analogni i digitalni prijenos informacija. SCADA sustavi. 3 sata 0 sati

Sustav daljinskog vođenja i upravljanja unutar HEP-a . Nivoi upravljanja u HEP-u Sustav procesne informatike. Centri daljinskog upravljanja. 2 sata 0 sati

Sekundarni sustavi upravljanja unutar HEP-a na proizvodno –prijenosnoj i distribucijskoj razini. Microscada 2 sata 0 sati

Norme i uređaji za mjerenje nadzora i kvalitete električne energije 2 sata 0 sati


1. Minimizacija logičkog sklopa 2 sata

2. Sinteza logičkog sklopa 2 sata

3. Memorijski elementi; registri, brojač 2 sata

4. Programabilni logički automat PLC 700 2 sata

5. Diferencijalna zaštita transformatora 2 sata

6. Nadstrujna zaštita transformatora. 2 sata

7. Posjet CDU Vrboran 3 sata


53

Naziv predmeta Elektrotehnička sigurnost

Kod FENO15


Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Ivica Jurić-Grgić, doc. (predavanja, laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Odgovarajuća znanja najvažnijih tehničkih zaštitnih mjera od udara električne struje.


1. Lucić, R., "Predavanja iz predmeta Elektrotehnička sigurnost'', FESB, Split, 2010. 2. Mileusnić, E.: Ispitivanje električnih instalacija niskog napona, ZIRS, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura 1. Siemens: Electrical Instalation Handbook-Third Edition,(Editor:Gunter G Seip) John &Wiley, 2000. 2. HRN IEC norme

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij bit će u osmom tjednu nastave, drugi u prvom tjednu ispitnog roka. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2Ocjena (%) 0,1 LV 0,45 G G


LV - bodovi iz laboratorijskih, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 LV 0,9 G


LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.

Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način:


54

Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi 100% izvještaja sa laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Djelovanje električne struje na čovjeka. 2 sata Vrste opasnosti od električne struje: direktan dodir, indirektan dodir, iznošenje potencijala, inducirani naponi, preskok VN na postrojenje NN, el. luk, statički elektricitet, zaostali naboj, atmosferski prenaponi, utjecaj električnih i magnetskih polja na čovjeka.

6 sata

Tehnička sigurnost u izvedbi postrojenja niskog napona. Vrste nn sustava, uzemljenja i uzemljivači, zaštita od direktnog i indirektnog dodira, istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira. 6 sata

Zaštita električnim odvajanjem, zaštita od prenapona iz mreže visokog napona, zaštita od atmosferskih prenapona i sklopnih prenapona. Posebne mjere zaštite na gradilištima i ograničenim vodljivim prostorima.

4 sata

Tehnička sigurnost u postrojenjima visokog napona 2 sata

Nadzemni vodovi, sigurnosni razmaci i visine. Uzemljenje stupova. 2 sata

Pravila i mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima 2 sata

Mjere sigurnosti u rasklopnim postrojenjima, transformatorskim stanicama i elektranama 2 sata Mjere sigurnosti kod radova na nadzemnim vodovima, kabelima i u podzemnim postrojenjima. Rad pod naponom. 2 sata

Laboratorijske vježbe

Mjerenje neprekinutosti vodiča 2 sata

Mjrenje otpora izolacije 2 sata

Mjerenje impedancije petlje kvara 2 sata

Mjerenje impedancije kratkospojne petlje i izračun struje kratkog spoja 2 sata

Ispitivanje parametara strujne zaštitne zaštitne sklopke 2 sata

Mjerenje otpora uzemljenja 2 sata

Mjerenje specifičnog otpora tla 2 sata

Mjerenje struje greške 2 sata

Tehnička sigurnost u postrojenjima niskog napona (rad na terenu) 6 sati

Tehnička sigurnost u postrojenjima visokog napona (rad na terenu) 6 sati


55

Naziv predmeta Mjerenje procesnih veličina

Kod FENO16

ECTS 5

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Goran Petrović, doc. (predavanja i laboratorijske vježbe)


Temeljna znanja o mjernim pretvornicima i načinima mjerenja procesnih (neelektričnih veličina). Sposobnost mjerenja procesnih veličina, iskazivanja i obrade mjernih rezultata.


1. Milun, S.: Električna mjerenja procesnih veličina, skripta, FESB, 1985. 2. V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2,5 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit obuhvaća gradivo prvih 7 tjedana nastave i održava se u terminu drugog međuispita, a drugi nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti


Predavanja

Uvod.Definicije osnovnih pojmova ( mjerenik, signal, osjetilo, pretvornik, pretvarač, instrumentacija, proces itd.).Statičke značajke pretvornika:osjetljivost, linearnost, ponovljivost, histereza, posmak, klizanje, dinamičko područje, točnost i preciznost.

2 sata

Odziv i dinamičke značajke pretvornika.Prijenosna funkcija i frekvencijski odziv. Primjer dinamike I. reda i dinamike drugog reda. Vrijeme odziva i vrijeme porasta. 2 sata

Razvrstavanje pretvornika prema mjernim veličinama i mjernim signalima.Prednosti električnih mjernih signala, Impulsni mjerni signali. Pulsno- kodna modulacija i analogno-digitalna pretvorba. Osnovni tipovi i značajke AD pretvarača.

2 sata

Mjerenja toplinskih velčina. Osnovne zakonitosti među toplinskim veličinama. Temperatura i termodinamička temperatura. Osnovno o međunarodnoj temperaturnoj ljestvici ITS-90.Osnovni termonaponski efekti i veza među njima.Termoparovi.Normirani tipovi termoparova i izvedbe

2 sata


56

termonaponskih metalnih osjetila. Toplinski tokomjeri.

Otporničkka termometrija. Kovinska osjetila i platinska termometrija. Termistorska osjetila. Linearizacija temperaturnog odziva termistora. 2 sata

Osnovne zakonitosti zračenja i radijacijska termometrija. Pirometri. Tekućinski i bimetalni termometri. Termometri s Bourdonovom cijevi. Termografi. 2 sata

Mjerenje sile, tlaka i naprezanja. Mehanički elementi za mjerenje tlaka: tekućinski elementi, elastični elementi, Bourdonova cijev. 2 sata

Električni pretvornici tlaka. Načelo rastezne mjerne vrpce (tenzometarske vrpce). Izvedbe elastičnih tijela i postavljanje vrpci. Tenzometarski mostovi i pojačala. 2 sata

Otpornički, indukcijski i reluktancijski pretvornici tlaka. Piezo-električni i piezo-otpornički pretvornici tlaka. Kapacitivni pretvornici tlaka. Mjerenje vakuuma. 2 sata

Mjerenje protoka. Bernoulijeva jednadžba i mjerenje protoka prigušnicom i manometrom. Pitoova cijev. Termistorsko mjerilo protoka. Turbinska mjerila protoka. Mjerenje protoka vodljivih tekućina indukcijskim pretvornikom.

2 sata

Mjerenje razine. Plivajući mehanizmi i uzgonski mehanizmi. Manometarska mjerenja razine. Kapacitivni pretvornici razine. Radijacijski i ultrazvučni pretvornici razine. 2 sata

Mjerenja pomaka i debljine.Potenciometarski pretvornici. Induktivni pretvornici. Transformator razlike. Kapacitivni pretvornici. Fotoelektrični i ultrazvučni pretvornici pomaka. Mjerenja debljine. 2 sata

Mjerenja linijske i kutne brzine. Istosmjerni, izmjenični i kapacitivni tahometri. Centrifugalni pretvornici. Fotonaponski impulsni pretvornici brzine. 2 sata

Mjerenja akceleracije i vibracija. Piezo-električni i piezo-otpornički pretvornici. nabojsko pojačalo. 2 sata Mjerenja mokrine i vlažnosti. Kapacitivni pretvornici mokrine. Higrometri i psihrometri. Fotometrijska mjerenja. Mjerenje osvjetljenosti (luxmetri),prozirnosti (fotokolorimetri) i zamućenosti (nefelometar).

2 sata


Umjeravanje otporničkog termometra. (račun izjednačenja pogrešaka) 2,5 sati

Mjerenje temperature termoparom. (Lindeck Rotheov kompenzator) 2,5 sati

Trmistorsko mjerenje temperature (dinamički odziv) 2,5 sati

Mjerenje gustoće toplinskog toka 2,5 sati

Pretvornik sile (diferencijalni transformator) 2,5 sati

Ispitivanje apsorpcije udarca zaštitnih kaciga. 2,5 sati

Potenciometarski pretvornik pomaka 2,5 sati

Ultrazvučni pretvornik pomaka 2,5 sati Mjerenje razine tekućine 2,5 sati

Mjerenje brzine vrtnje 2,5 sati


57

Naziv predmeta Održavanje i ispitivanje električne opreme

Kod FENO18

ECTS 4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, a za samostalan rad i učenje potrebno je 60 sati - 2 ECTS-a)


Dr. sc. Božo Terzić (predavanja) Saša Dujmić, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)


Kandidat stječe osnovna teoretska i praktična znanja iz metoda ispitivanja električne opreme.

Preporučena literatura 1. Interni materijali (predavanja) na WEB-u

Dopunska literatura

1. Gill, P.: Electrical Power Equipment Maintenance and Testing, Marcel Dekker, New York.

2. IEC Preporuke

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (izvode se u laboratoriju za električne strojeve i pogone FESB-a, te u pogonima HEP-a): 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređenih (3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave. Na dva međuispita studenti polažu prve 2/3 gradiva, a na završnom ispitu zadnju trećinu gradiva i gradivo koje nisu položili na dva međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno završnom ispitu, i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,25·L+ 0,25·M1 + 0,25·M2 + 0,25M3 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi na završnom ispitu iz trećeg dijela gradiva, L-bodovi na laboratorijskim vježbama. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 3 pitanja, završni ispit sastoji se od 9 pitanja. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje predavanja

Normizacija, Međunarodne i nacionalne organizacije za norme, ISO, DZNM, IEC 2 sata

Program preventivnog održavanja i ispitivanja električne opreme 2 sata

Dialektrici, Ispitivanje izolacije istosmjernim naponom 2 sata Ispitivanje izolacije istosmjernim naponom kod transformatora, kabela i električnih strojeva. 2 sata

Ispitivanje izolacije izmjeničnim naponom . 2 sata

Tipovi i konstrukcije kabela, kabelski kvarovi. 2 sata


58

Određivanje vrste kvara i detekcija mjesta kvara kabela. 2 sata Vrste transformatora, preventivno održavanje transformatora, sušenje transformatora. 2 sata

Ispitivanje transformatora, ispitivanje međuzavojne izolacije, mjerenje grupe spoja, mjerenje prenosnog omjera, određivanje karakteristika izolacijske tekućine. 2 sata

Izolacijski sustavi električnih strojeva, mjerenje zagrijavanja električnih strojeva, ispitivanja međuzavojne izolacije električnih strojeva. 2 sata

Održavanje i ispitivanje sklopnih uređaja Osnove vibracija, oprema za mjerenje vibracija, detekcija neregularnih vibracijskih stanja električnih strojeva. 2 sata

Trajni nadzor (monitoring) elekričnih strojeva. 2 sata Trajni nadzor transformatora i kabela. 2 sata

Termovizijska ispitivanja električne opreme. 2 sata


1. Mjerenje izolacijskog otpora transformatora, kabela i električnih strojeva 3 sata

2. Mjerenje međuzavojne izolacije električnih strojeva 3 sata

3. Mjerenje karakteristika izolacijske tekućine transformatora 3 sata

4. Mjerenje zagrijavanja električnih strojeva 3 sata

5. Mjerenje vibracija električnih strojeva 3 sata

6. Termovizijska ispitivanja električne opreme 3 sata

7. Određivanje mjesta i vrste kvara kabela 3 sata

8. Ispitivanje prekidača 3 sata

9. Ispitivanje karakteristika prigušnica i kondenzatorskih baterija 3 sata

10. Trajni nadzor električnih strojeva 3 sata


59

Naziv predmeta Elektronički pretvarači za napajanje

Kod FENO21


Nastavnici i/ili suradnici Mr. sc. Ljubomir Kulišić viši predavač


Temeljna načela i zahtjevi na pretvarača za napajanje , spojeve prijeko potrebne za razumijevanje sustava za napajanje istosmjernim naponom elektroničkih sklopova i sustava za besprekidna napajanja.


4. Mohan, N., Undeland, T.M., Robbins, W.P.: Power Electronics, (Converters, aplications and design), John Wiley, 1989.

5. Emadi A., Nasiri A., Bekiarov S. B.: Uniterruptible Power Supplies and Active Filters, CRC Press, New York, 2005.

Dopunska literatura Kassakian J. G.; Schlesht M. F.; Verghese G. C.: Osnove energetske elektronike, I. dio, Graphis, Zagreb, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 250A): 15 sati 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 10 tjedana nastave i drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom među ispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na među ispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti


Predavanja A. vježbe Općenito o izvorima za napajanje: Klasifikacija izvora za napajanje, Blok šeme elektroničkih pretvarača za napajanje. 2 sata 1 sat

Komponente elektroničkih pretvarača za napajanje: Mrežni transformatori, Ispravljački spojevi s radnim, radno-induktivnim, kapacitivnim i naponskim izvorom kao trošilom.

6 sata 3 sat


60

Podjela istosmjernih napajanja: Istosmjerni izvori za napajanje velikih sustava (pošte, telekomunikacije, željeznica, rasklopna postrojenja). 2 sata 1 sat

Napajanje istosmjernim naponom elektroničkih sklopova: Visokofrekvencijski pretvarači za napajanje. Galvanski neodvojeni istosmjerni pretvarači (silazni, uzlazni i silazno-uzlazni pretvarači, ćukov pretvarač i pretvarač u mosnom spoju).

10 sata 5 sati

Napajanje istosmjernim naponom elektroničkih sklopova: Galvanski odvojeni istosmjerni pretvarači (protutaktni spoj, polumosni i punomosni spojevi) 4 sata 2 sata

Izmjenična napajanja: Zahtjevi za kvalitetu izmjeničnih napajanja. Sustavi za besprekidna napajanja (UPS sustavi). Statičke elektroničke sklopke u sustavu za besprekidno napajanje. Zahtjevi na: ispravljačke spojeve, baterije i izmjenjivačke spojeve.

4 sata 2 sata

Štednja energija: Primjeri. Aktivna korekcija faktora snage. 2 sata 1 sat

Popis laboratorijskih vježbi Jednofazni, jednopulsni, neupravljivi ispravljač opterećen kapacitetom i radnim otporom (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Jednofazni, dvopulsni, neupravljivi ispravljač u mosnom spoju, opterećen kapacitetom i ranim otporom (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Istosmjerni silazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Istosmjerni uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (priprema i simulacija na računalu). 3 sata

Istosmjerni silazno-uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja (priprema i simulacija na računalu). 3 sata


61

Modul B

Naziv predmeta ELEKTRONIČKI SKLOPOVI

Kod FELO04

ECTS 9 ECTS-a 45 sati predavanja i 75 sati vježbi =4 ECTS-a, samostalno učenje =5 ECTS-a


Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. (predavanja) Marasović Ivan (auditorne vježbe) Pezelj Tomislav (laboratorijske vježbe)


Sposobnost analize osnovnih analognih elektroničkih sklopova u statičkim i dinamičkim uvjetima rada. Upoznavanje i analiza sklopova s operacijskim pojačalom te osnovnih impulsnih sklopova.


1. Biljanović, P.: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 2. Zulim, I. P. Biljanović: Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura 1. Slapničar, P.; Gotovac S.: Elektronički sklopovi, FESB – Split, 2000. 2. Biljanović, P.: Mikroelektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 318): 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na kolokvijima. Ocjena(%)=0,2L + 0,27(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 12 teorijskih pitanja i 4 zadatka. Da bi ispit bio uspješno položen student treba imati 50% bodova iz teoretskog dijela ispita i riješena 2 zadatka. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na pismenom ispitu. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti:


Predavanja Aud. vježbe

Uvod. Osnovni postupci analize elektroničkih sklopova. 3 sata 3 sata


62

Diode i diodni sklopovi. Ispravljači i stabilizatori napona. 3 sata 3 sata Osnovni pojmovi o pojačalima. Utjecaj nelinearnosti karakteristika na rad elektroničkih sklopova. 3 sata 3 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZE. Statički uvjeti rada. 3 sata 3 sata

Dinamički uvjeti rada pojačala u spoju ZE. 3 sata 3 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZB. 3 sata 3 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZC. 3 sata 3 sata

Pojačalo s unipolarnim tranzistorom u spoju ZS. 3 sata 3 sata

Kaskadni spojevi pojačala. Frekvencijske karakteristike elektroničkih sklopova. 3 sata 3 sata

Povratna veza. 3 sata 3 sata

Pojačala snage. Diferencijalno pojačalo. 3 sata 3 sata

Operacijsko pojačalo. 3 sata 3 sata

Impulsna elektronika. Linearno valno oblikovanje. 3 sata 3 sata

Tranzistor kao sklopka. Multivibratori. 3 sata 3 sata

Schmittov bistabil. 3 sata 3 sata


Dioda u ispravljačkom sklopu 3 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZE 3 sata

Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZB i spoju ZC 3 sata

Pojačalo s unipolarnim tranzistorom u spoju ZS i spoju ZD 3 sata

Dvostupanjsko pojačalo 3 sata

Diferencijalno pojačalo 3 sata

Operacijsko pojačalo u sklopu invertirajućeg pojačala 3 sata

Sklop za deriviranje 3 sata

Sklop za integriranje 3 sata

Schmittov bistabil 3 sata


63

Naziv predmeta Signali i sustavi

Kod FELO05

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 3,5 ECTS-a


Dr. sc. Matko Šarić (predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe)


Teoretska znanja o Fourierovoj transformaciji i njena primjena na rješavanje problema linearnih sustava. Problemi prijenosa signala kroz realne kanale i načini rješavanja tih problema. Metode optimalnog kodiranja i prenošenja informacije kroz kanale sa šumom.

Preporučena literatura N.Rožić: Teorija informacija, interna skripta

Dopunska literatura Haykin and Van Veen: Signals and Systems, John Wiley, 1999, ISBN 0-471-13820-7

Nastava


Predavanja: 45 sati 1.10.2011. – 01.02.2012. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 1.10.2011. – 01.02.2012. 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B525): 15 sati 30.10.2011. – 01.02.2012. 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 10 pitanja i zadataka (7-8 pitanja i 2-3 zadatka). Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova te da se iz svakog od dijelova (pitanja i zadaci) ostvari barem 20% mogućih bodova (ako kolokvij ima 2 zadatka i maksimalno 20 bodova to znači ostvariti 4 boda iz zadataka). Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i položeni svi kolokviji. Ocjena=0,25*(M1 + M2 +M3+L) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 – ocjene na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka (u pravilu 7 pitanja i 3 zadatka). Uvjet za pozitivnu ocjenu iz ispita je 45% bodova od ukupnog broja bodova i iz pitanja i iz zadataka (ako pismeni ispit ima 3 zadatka i ukupno 30 bodova to znači ostvariti 13.5 bodova iz zadataka). Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.



64


Uvod. Općenito o signalima i sustavima. 3 sata 1 sat

Signali i njihova svojstva: govorni, audio, slikovni, video, podaci, smetnje. 3 sata 1 sat Definicija Fourierove transformacije. Osnovna svojstva Fourierove transformacije. 3 sata 1 sat

Svojstvo simetričnosti Fourierove transformacije. Fourierova transformacija realnih funkcija. Korelacija. Autokorelacija. Konvolucija. 3 sata 1 sat

Linearni sustavi. Odziv na jedinični impuls. Prijenosna funkcija. 3 sata 1 sat Prijenos signala kroz realne kanale. Kriterij kvalitete prijenosa. Intersimbolna interferencija. Nyquist-ovi kriteriji. 3 sata 1 sat

Periodički signali. Korelacija i autokorelacija periodičkih signala. Konvolucija periodičkih signala. 3 sata 1 sat

Slučajni signali. Transformacija gustoće vjerojatnosti. Skupovi slučajnih varijabli. Spektralna gustoća slučajnog signala. 3 sata 1 sat

Linearni sustav uz slučajni signal. Detekcija signala u šumu. 3 sata 1 sat Analogno/digitalna pretvorba. Uzorkovanje. Teorem o uzorkovanju. Kvantiziranje. Kodiranje. 3 sata 1 sat

Diskretna Fourierova transformacija. Brza Fourierova transformacija. 3 sata 1 sat Izvor informacije. Kapacitet alfabeta. Kapacitet kanala. Vlastiti sadržaj informacije. Srednji sadržaj informacije. 3 sata 1 sat

Kodiranje. Optimalni kod. Kodiranje po blokovima. Shannon-Fano metoda. Huffman-ova metoda. 3 sata 1 sat

Združeni događaji (izvori s memorijom). Preneseni sadržaj informacije. Govorni jezik kao izvor s memorijom. Kapacitet kanala sa smetnjama. Prenošenje informacije kroz kanal sa šumom.

3 sata 1 sat


Fourierova transformacija 2 sata

Linearni sustavi 2 sata

Korelacija i autokorelacija 2 sata

Diskretna fourierova transformacija 2 sata

PCM sustavi 2 sata

Optimalno kodiranje 2 sata

Kanali s greškom 2 sata


65

Naziv predmeta Automatika

Kod FELO06

ECTS 7


Dr. sc. Josip Musić (predavanja) Nikola Pažanin, dipl. ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja iz područja analize sustava automatskog upravljanja. Razvija se sposobnost primjene stečenog znanja pri rješavanju osnovnih problema analize kako u vremenskom tako i u frekvencijskom području.


1. Mandić, I.: Automatika, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, interna skripta, Split, 1983.

2. Mandić I.: Zbirka zadataka sa repetitorijem iz linearnih dinamičkih sustava, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, interna skripta, Split, 1983.

3. Marasović, J.: Temeljni postupci u automatici, Interna skripta, FESB, Split, 2001. 4. V. Papić: Automatika, interna skripta, FESB, Split, 2010.

Dopunska literatura

1. Božičević, J. : Temelji automatike 1, Školska knjiga , Zagreb, 1989. 2. Šurina, T.: Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1972. 3. V. Zanchi: Automatika, FESB, Split, 1989. 4. Kuo. B.C.: Automatic Control System, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New

Jersey, 1995. 5. V. Zanchi: Simulacija, FESB, 1996.

Nastava


Predavanja: 45 sati 03.10.'11. – 27.01.'12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 03.10.'11. – 27.01.'12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 418): 15 sati 17.10.'11. – 09.12.'11. 8 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, te srednja vrijednost tri međuispita ((M1 + M2 +M3)/3) od najmanje 50% pri čemu student na svakom od međuispita mora imati najmanje 45% bodova. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 74% dobar (3) 75% do 86% vrlo dobar (4) 87% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 8 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Završni ispiti (obavezni): ispitna grupa 11 Popravni ispiti: ispitna grupa 11


66


Predavanja A. vježbe Uvod. Automatizacija. Upravljanje i regulacija. Analiza i sinteza regulacijskog sustava. 3 sata 2 sata

Matematički pristup dinamičkim sustavima. Opis sustava diferencijalnom jednadžbom, klasično rješenje. 3 sata 2 sata

Analiza sustava u vremenskom području. Standardne pobudne funkcije. Prijelazna funkcija. Vremenski odzivi osnovnih sustava. 3 sata 2 sata

Analiza u području kompleksne varijable. Laplaceova transformacija. Transformacija funkcija i transformacija operacija. Inverzna transformacija. 3 sata 2 sata

Rješavanje diferencijalnih jednadžbi pomoću Laplaceove transformacije. Prijenosna funkcija. 3 sata 2 sata

Algebra blokova 3 sata 2 sata Analiza u frekvencijskom području. Sinusna prijenosna funkcija. Frekvencijski odziv. 3 sata 2 sata

Grafički prikaz frekvencijskog odziva: Bodeovi dijagrami osnovnih sustava 3 sata 2 sata

Grafički prikaz frekvencijskog odziva: Nyquistov dijagram 3 sata 2 sata

Analiza stabilnosti sustava: Nyquistov i Bodeov kriterij stabilnosti. 3 sata 2 sata

Analiza stabilnosti sustava: Hurwitzov i Routhov kriterij stabilnosti 3 sata 2 sata

Analiza točnosti regulacijskih sustava, pogreške ustaljenog stanja 3 sata 2 sata

Analiza osjetljivosti 3 sata 2 sata

Mehaničko-naponske analogije 3 sata 2 sata

Analiza sustava modeliranjem na osobnom računalu 3 sata 2 sata


Analiza sustava u vremenskom području 2 sata

Analiza sustava prvog reda 2 sata

Analiza sustava drugog reda 2 sata

Pogreške ustaljenog stanja 2 sata

Analiza sustava u frekvencijskom području 2 sata

Analiza stabilnosti sustava 2 sata

Analiza osjetljivosti 2 sata

Modeliranje sustava na osobnom računalu 2 sata


67

Naziv predmeta Uvod u poduzetništvo

Kod FESY03

ECTS 3


Prof.dr.sc. Damir Vučina Doc.dr.sc. Marija Šiško-Kuliš


Poznavanje osnovnih naćela poduzetništva, osnova računovodstva i trgovačkog prava, izrada poslovnog plana,


1.M.Šiško-Kuliš, Uvod u poduzetništvo– Preslika predavanja- interna skripta 2006 (u pripremi za tisak). 2.N.Kuvačić, Počela poduzetništva, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu ,Split,1999. 3.N.Kuvačić , Poduzetnički projekt ili kako sačiniti biznis plan , Veleučilište u Splitu, Split, 2001.

Dopunska literatura Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske,grupa autora, Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb, 2005.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave i drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz poslovnog plana i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,33PP + 0,33(M1 + M2) PP - ocjena iz Poslovnog plana izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit. Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti


Predavanja Uvodno predavanje

2 sata

Poduzetništvo i poduzetničke osobine 2 sata

Poslovni plan_poslovni projekt 2 sata

Prilike u poduzetništvu 2 sata

Mogućnosti ulaska u novi posao 2 sata

Pravni oblici organiziranja poduzeća 2 sata

Hodogram osnivanja obrta i trgovačkog društva 2 sata


68

Franšizno poslovanje 2 sata

Počela menadžmenta/1.kolokvij 2 sata

Marketing 2 sata

Osvrt na računovodstvo trgovačkog društva i obrta 2 sata

Osvrt na financijska izvješća 2 sata

Slobodne zone 2 sata Poduzetnička infrastruktura, poduzetničke zone, centri i inkubatori 2 sata

Osiguranja/2.kolokvij 2 sata

Popis vježbi

Uvod –poduzetnički test/kviz 1 sat

Sažetak poslovnog plana i opći prikaz za izradu poslovnog plana 1 sat

Informacije o poduzetniku-investitoru 1 sat

Analiza tržišta 1 sat

Tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja 1 sat

Lokacijska analiza 1 sat

Financijska priprema 1 sat

Ocjena učinkovitosti i osjetljivosti 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik elektro struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik strojarske struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik trgovac 1 sat

Posjeta poduzetničkom centru Pomak 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Kolokvij br.2 1 sat


69

Naziv predmeta Elektronički CAD

Kod FELO08

ECTS 4


Dr. sc. Mojmil Cecić (predavanja) Kelava Marija, dipl. inž. (laboratorijske vježbe)


1. Stjecanje osnovnih znanja o mogućnostima primjene računala u elektrotehnici 2. Samostalno korištenje računala u projektiranju i analizi analognih i digitalnih

sklopova


1. VISSIM, User Guide 2. MATLAB-Simulink, User Guide 3. Electronics Workbench, User Guide 4. Cecić, M.: PROTEL, Interna skripta, FESB, Split, 2001.

Dopunska literatura 1. Zanchi, V.; Cecić, M.; Cecić, M.: Programska podrška linearnoj teoriji automatske

regulacije, FESB-Split, 1990. 2. Zanchi, V., Raguž, A.: Simulacija u MATLABu, FESB-Split, 1998.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave. Treći međuispit je završni ispit koji će se održati nakon završetka predavanja. Kolokviji se polažu na računalu. Na svim kolokvijima studenti dobivaju dva programska zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i uspješno riješen barem jedan programski zadatak na svim međuispitima. Ocjena se formira na slijedeći način: za tri točno riješena programska zadatka ocjena je dovoljan, za četiri dobar, za pet vrlodobar i za svih šest riješenih zadataka ocjena je izvrstan. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit na računalu koji sadrži 6 programska zadatka. Način ocjenjivanja je isti kao i kod kolokvija. Ispiti će se održati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti


Predavanja

Uvod, primjena računala u elektronici 2 sata

VISSIM: osnove, predstavljanje osnovnih blokova i njihovih karakteristika 2 sata VISSIM: operacije sa blokovima, postavljanje simulacijskih parametara, osnovne računske operacije 2 sata

VISSIM: napredne računske operacije, deriviranje, integriranje, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata

VISSIM: rad sa složenim sustavima, kreiranje nadomjesnih blokova, animacija 2 sata

Primjena VISSIMa u analizi različitih sustava 2 sata MATLAB-Simulink: osnove, predstavljanje osnovnih blokova i njihovih karakteristika 2 sata

MATLAB-Simulink: operacije sa blokovima, postavljanje simulacijskih parametara, osnovne računske operacije, napredne računske operacije, deriviranje, integriranje, rješavanje diferencijalnih jednadžbi

2 sata


70

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata i njihovih karakteristika 2 sata

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija analognih elektroničkih sklopova 2 sata

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija digitalnih elektroničkih sklopova (TTL) 2 sata

ELECTRONIC WORKBENCH (EWB): simulacija digitalnih elektroničkih sklopova (CMOS) 2 sata

PROTEL (Schematic Editor): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata 2 sata PROTEL (PCB Editor): osnove, predstavljanje osnovnih elemenata i njihovih karakteristika 2 sata

PROTEL: simulacija analognih i digitalnih sklopova 2 sata


VISSIM: osnovne operacije sa blokovima, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata

VISSIM: simulacija jednostavnih sustava 2 sata MATLAB-Simulink: osnovne operacije sa blokovima, rješavanje diferencijalnih jednadžbi 2 sata

MATLAB-Simulink: simulacija jednostavnih sustava 2 sata

EWB: simulacija analognih sklopova 2 sata

EWB: simulacija digitalnih sklopova 2 sata

PROTEL (Schematic Editor): crtanje sheme el. sklopa 2 sata

PROTEL (PCB Editor): crtanje tiskane pločice za prethodno nacrtani sklop 2 sata


71

Naziv predmeta OPTOELEKTRONIKA

Kod FELO07

ECTS 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vježbi=2 ECTS, samostalno učenje 3 ECTS)


Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Mr. sc. Joško Šoda, zn.novak



Beroš, S.: Optoelektronika, Bilješke za pripremu predavanja, FESB, Split, 1999; Chen, Chin-Lin: Elements of optoelectronics and fiber optics, Irwin, Chicago, 1996;

Dopunska literatura

Both K.M., Hill S.L.: The essence of optoelectronics, Prentice-Hall, London, 1998; Uiga, Endel: Optoelectronics, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1995; Marston, R.M.: Optoelectronics, Designer's Catalogue, (1993);

Nastava


Predavanja: 30 sati semestar 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati semestar 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 5. tjednu nastave, drugi u 10. tjednu nastave, a treći kolokvije je ujedno i završni ispit koji će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 70% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,5(M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Popravni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:



I. UVOD. Teorije svjetlosti. 2

II. RADIOMETRIJA I FOTOMETRIJA. Priroda ljudskog viđenja. 2

Radiometrijske i fotometrijske jedinice i njihovi odnosi. 2

Temelji geometrijske i fizikalne optike. 2


72

III. FIZIKALNI TEMELJI OPTOELEKTRONIKE 2

IV. optoelektronički izvori zračenja 2

LED dioda 2

V. LASERI 2

PRIMJERI UPORABE LASERA. 2

VI. OPTIČKI POKAZIVAČI 2

VII. DETEKTORI ZRAČENJA Fotoelektronički detektori. Poluvodički detektori 2

VIII. OPTRONI – OPTIČKI SPREŽNICI 2

IX. OPTIČKA OSJETILA 2 X. TEMELJI SVJETLOVODNE OPTIKE 2 +2

Popis laboratorijskih vježbi:

1. Laboratorijska mjerna oprema 4 2. LED 4 3. OPTO TRIAC 4 4. SOLARNI PANEL 4 5. FOTOĆELIJA 4 6. Projektni zadatak 10


73

Naziv predmeta Komunikacijski sustavi

Kod FELO10



Dr. sc. Matko Šarić (predavanja) Dr. sc. Joško Radić (auditorne vježbe) i vanjski suradnik (laboratorijske vježbe)


Osnovna teoretska znanja o komunikacijskim sustavima (analogni sustavi, digitalni sustavi, impulsni sustavi, sustavi s raspršenim spektrom). Praktična znanja o najčešće korištenim komunikacijskim sustavima (ISDN, bežične komunikacije, ATM). Praktična znanja o komutaciji i signalizaciji u komunikacijskim sustavima.

Preporučena literatura H.Dujmić: Komunikacijski sustavi, interna skripta

Dopunska literatura W.A.Shay: "Understanding data communications and networks", Thomson learning, 2004

Nastava


Predavanja: 45 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15.03.12. – 24.06.12. 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno, svako drugi tjedan)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 6 tjedana nastave, drugi nakon 11 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se u pravilu sastoji od 10 pitanja i zadataka (7-8 pitanja i 2-3 zadatka). Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova te da se iz svakog od dijelova (pitanja i zadaci) ostvari barem 20% mogućih bodova (ako kolokvij ima 2 zadatka i maksimalno 20 bodova to znači ostvariti 4 boda iz zadataka). Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i položeni svi kolokviji. Ocjena=0,25*(M1 + M2 +M3+L) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 – ocjene na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka (u pravilu 7 pitanja i 3 zadatka). Uvjet za pozitivnu ocjenu iz ispita je 45% bodova od ukupnog broja bodova i iz pitanja i iz zadataka (ako pismeni ispit ima 3 zadatka i ukupno 30 bodova to znači ostvariti 13.5 bodova iz zadataka). Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.




74

Uvod. Povijest komunikacijskih sustava. Pregled komunikacijskih sustava. Kvaliteta prijenosa. Kvaliteta usluge. Digitalni i analogni sustavi. 3 sata 2 sat

OSI model komunikacija. Model komunikacijskog kanala. Osnovne karakteristike signala u komunikacijama. 3 sata 2 sat

Modulacijski postupci. Amplitudna modulacija. Tipovi amplitudna modulacije. Frekvencijsko multipleksiranje. Digitalna amplitudna modulacija. Frekvencijska i fazna modulacija. Širina kanala kod FM sustava.

3 sata 2 sat

Digitalna kutna modulacija. MSK. Fazna digitalna modulacija. QPSK. QAM. 3 sata 2 sat

Impulsni sustavi. Vremensko multipleksiranje. Digitalni sustavi. PCM. 3 sata 2 sat

Nelinearna kvantizacija. A i μ zakon. Digitalno kompandiranje. 3 sata 2 sat

Linijsko kodiranje. Prirodni kod. Simetrični kod. Gray kod. NRZ, RZ kod. AMI kod. HDBn kod. 3 sata 2 sat

Dekodiranje PCM signala. DPCM. DM. 3 sata 2 sat

Sustavi s raspršenim spektrom (DSSS, FH i TH). 3 sata 2 sat

Prijenos signala preko realnih kanala. Intersimbolna interferencija. Nyquistovi kriteriji. Korelacijsko filtriranje. 3 sata 2 sat

Ekvalizacija. Jeka i poništavanje jeke. Skrembliranje i skrembler. PN generator. 3 sata 2 sat

Sinkronizacija takta i okvira. Hijerarhijska organizacija telekomunikacijske mreže. Signalizacija. 3 sata 2 sat

Komutacija kanala, poruka i paketa. Komutacija (centrala). Komutacijski element. Tipovi komutacijskih elemenata. 3 sata 2 sat

Pristupne tehnologije 3 sata 2 sat

Mobilne bežične komunikacije 3 sata 2 sat


Govorni signal 2 sata

Spektar FM signala 2 sata

Digitalna frekvencijska modulacija 2 sata

QPSK modulacija 2 sata

PCM 2 sata

Ekvalizacija 2 sata

Poništavanje jeke 2 sata


75

Naziv predmeta DIGITALNA TEHNIKA Kod FELO11


Nastavnici i/ili suradnici Braica Stipe, predavač


Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

2. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Udžbenik, Veleučilište u Splitu, Split 2002.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno svaki drugi tjedan po 2 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 325): 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 10. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da za svaki od zadataka moraju postići najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,05P +0,10L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,6(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 ili 4 zadatka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, s time da svaki pojedini zadatak mora biti riješen s najmanje 25% pripadnih bodova; pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela


76

ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25


Predavanja A. vježbe 1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA:

1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova

3 sata 1 sat

3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa

3 sata 1 sat

4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

3 sata 1 sat

5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable

6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

3 sata 1 sat

7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici

8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

3 sata 1 sat

9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO

10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA 10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

3 sata 1 sat


77

11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom

12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM 12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla

3 sata 1 sat

13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla

14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem

15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

3 sata 1 sat

16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje

17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi

18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili

3 sata 1 sat

19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil

20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo

3 sata 1 sat

21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata

22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata

23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence 23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak

24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata

3 sata 1 sat


78

24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice

25. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 25.1. Model realizacije automata 25.2. Kodiranje automata 25.3. Tablica automata s kodovima 25.4. Sinteza konkretnog automata

3 sata 1 sat

26. AUTOMATI I ALGORITMI 26.1. Programabilni automat 26.2. Algoritam 26.3. Turingov stroj

3 sata 1 sat


Elementarni logički sklopovi 3 sata

Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI 3 sata

Sinteza sklopova za otkrivanje i otklanjanje pogrješki 3 sata

Sinteza sklopova primjenom multipleksera 3 sata

Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 3 sata

Sinteza bistabila 3 sata

Sinteza generatora sekvence 3 sata

Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 3 sata Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL) 3 sata

Simulacija Turingovog stroja 3 sata


79

Naziv predmeta Vođenje procesa

Kod FELO 12

ECTS 5


Predavanja: dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Auditorne i laboratorijske vježbe: Joško Šoda, zn. novak


Temeljna znanja o industrijskim mrežama; PROFIBUS struktura i hijerarhija. Znanje razvoja programske potpore i uporaba kriterija priključka sa različitim U/I standardima PLC uređaja. Čitanje i prepoznavanje industrijskih shematskih procesa (osjetila, aktuatori, pretvornici i procesi). Razumijevanje sklopovske i programske potpore PLC uređaja.


Beroš Slobodan Marko: Primjena računala u vođenju procesa, Bilješke za pripremu predavanja, FESB, Split, 2006.,

Beroš, Slobodan Marko: PROGRAMIBILNI LOGIČKI REGULATORI, Bilješke za pripremu predavanja, FESB, Split, 2010.,

Božičević, J.: TEMELJI AUTOMATIKE: MJERNI PRETVORNICI I MJERENJE, II knjiga, Školska knjiga Zagreb, 1980.,

Kilian, T. Christopher: MODERN CONTROL TECHNOLOGY: COMPONENTS AND SYSTEMS, 2nd Ed., Delmar Thomson Learning, XII., 2000.

Dopunska literatura

Hackworth, R. John, Hackworth, D. Federick Jr.; PROGRAMMABLE LOGIC CONTROLLERS: PROGRAMMING METHODS AND APPLICATIONS, Prentice-Hall, USA, 2003.,

Bryan, L. A., Bryan A. E.: PROGRAMMABLE CONTROLLERS: THEORY AND IMPLEMENTATION, 2nd Ed., An Industrial Text Company Publication, Atlanta, Georgia, USA, 1997.

Scott, D. M.: INDUSTRIAL PROCESS SENSORS, CRC Press, 2008.

Nastava


Predavanja: 30 sati, 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu. Laboratorijske vježbe: 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno – prema rasporedu, Nastava na hrvatskom/engleskom jeziku.

Ispit


Način polaganja ispita Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi, projekti) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.



1. Uvod. Procesne upravljačke strukture. 2 sata

2. Hijerarhijski sustavi: point – to – point. 2 sata

3. Primjer proizvodnih procesa. 2 sata

4. Organizacija industrijske mreže: FIELDBUS. Razine PROFIBUS 2 sata 5. Primjeri komunikacijskih i upravljačkih rješenja mreža u cementnoj industriji. Primjeri prašine, temperature, tlaka i vlage. 2 sata

6. Zaštita mjerenog signala. 2 sata 7. Programska potpora SCADA sustavima: LabView, DAQ Designer, BurrBrown, Testpoint, BridgeView, Fix. 2 sata


80

8. Sklopovska i programska podrška PLC uređajima. Načini programiranja PLC uređaja: instrukcijski, ljestvičasti i FDB. S7-200 PLC uređaj tvrtke Siemens. Programska podrška Step 7 MicroWin32.

2 sata

9. Diskretni sustavi. 2 sata

10. Uzorkovani sustavi. Hold ekvivalent. 2 sata

11. Diskretni PID regulator. 2 sata 12. Vremenski zapis sustava. Viševarijabilni regulacijski sustavi. Razvezivanje složenog sustava. 2 sata

13. Metoda jakosti povratne sprege. Optimalno upravljanje. Primjer primjene kod modeliranja i simuliranja dozirne vrpčaste vage. 2 sata

14. Metoda procjene. Optimalna procjena. 2 sata

15. Eksperimentalna identifikacija sustava. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi: 1. Uvod, upoznavanje s laboratorijskom opremom i razvojnom programskom podrškom MATLAB. 2 sata

2. Matrični zapis signala i osnovne matematičke operacije nad signalima. 2 sata

3. Jednadžbe diferencija, zapis na računalu i grafički prikaz odziva. 2 sata 4. Programiranje sustava električnog sklopa na računalu i računanje odziva na funkciju pobude. 2 sata

4. Odziv sustava prvog reda zapisanog u kontinuiranom i diskretnom području. Ekvivalent i vrijeme uzorkovanja T. 2 sata

5. Odziv sustava drugog reda zapisanog u kontinuiranom i diskretnom području. 2 sata 6. Uporaba metode vremenskog i frekvencijskog odziva regulacijskog sustava za proračun vremena uzorkovanja T. 2 sata

7. Računanje odziva kod više veličinskog regulacijskog sustava, matrica povezivanja Q. 2 sata

8. Sklopovska podrška S7-200 PLC uređaja tvrtke Siemens. 2 sata 9. Programska potpora S7-200 PLC uređaja; ljestvično programiranje i osnovne naredbe, uporaba MicroWIN 32 v4.0. programskog alata. 2 sata

10. Realizacija projekta: Vođenje procesa miješanja dviju tekućina i transportiranje mješavine. Priprema projektne dokumentacije, programiranje PLC uređaja, testiranje i simulacija projekta.

3 sata

11. Realizacija projekta: programiranje sustava za upravljanje raskršćem korištenjem svjetlosne signalizacije – semafora. 3 sata

12. Realizacija projekta: programiranje automatsko upravljanje radom dizala u trokatnici. 4 sata


81

Naziv predmeta Uvod u robotiku

Kod FELO13

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mirjana Bonković (predavanja i laboratorijske vježbe)


Po završetku kolegija studenti bi trebali: 1. Opisati različite mehaničke konfiguracije robotskih manipulatora 2. Razumjeti funkcionalnost i ograničenja robotskih aktuatora i senzora 3. Napraviti kinematičku analizu robotskog manipulatora 4. Razumjeti zašto je važna dinamika robota 5. Znati kako primijeniti različite tehnike za rješavanje različitih problema vezanih

za vođenje robota i navigaciju 6. Programirati robota da izvede specifičan zadatak Razumjeti kako funkcioniraju simulacije, zašto su korisne i koji su im nedostaci


Saeed B. Niku: Introduction to Robotics: Analysis, Systems, Applications, Prentice Hall, 2001.

Dopunska literatura Tadej Bajd: Osnove robotike, Fakulteta za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani, 2000.

Kovačić, Laci, Bogdan, Osnove robotike, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 1999.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit ćedva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva (elektrostatika, istosmjerne struje i magnetizam). Ispitni rokovi se održavaju prema terminu predviđenom u kalendaru nastave Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:.



Uvod. Povijesni pregled. Klasifikacija robota. Robotske paradigme. 2 sata 2 sata


82

Komponente robota. Stupnjevi slobode. Koordinatni sustavi i konfiguracije robotskih sustava. Karakteristike robotskih sustava. Radni prostor. Primjena robota.

2 sata 2 sata

Kinematika robota: Robot kao mehanizam. Homogena matrica transformacije. Predstavljanje transformacija. 2 sata 2 sata

Karakteristični sustavi u robotskom radnom prostoru i njihovi odnosi. Inverzna transformacijska matrica. Koordinatni sustav kamere. 2 sata 2 sata

Direktna kinematika robota. Primjeri za različite robotske konfiguracije. 2 sata 2 sata

Rješenje inverzne kinematike robota. 2 sata 2 sata

Danavit-Hartenbergov prikaz direktne kinematike robota. 2 sata 2 sata Diferencijalni pomaci i brzine: Odnosi među diferencijalnim veličinama. Jakobijan robota. Singulariteti. 2 sata 2 sata

Dinamička analiza i sile: Newton-Euler-ova formulacija dinamike. Lagrangian-ova formulacija sinamike manipulatora. 2 sata 2 sata

Generiranje trajektorije: Opis trajektorije. Način predstavljanja trajektorije pomoću unutrašnjih i vanjskih koordinata robotskog sustava. 2 sata 2 sata

Navigacija mobilnih robota. 4 sata 2 sata

Aktuatori i senzori robotskih sustava. 2 sata 2 sata

Linearno upravljanje robotskim sustavom. 2 sata 2 sata

Modeliranje i vođenje robotskog sustava vidom. 2 sata 2 sata


Izračun homogene transformacijske matrice. 2 sata

Direktna kinematika robotskog manipulatora. 2 sata

Inverzna kinematika robotskog manipulatora. 2 sata

Jakobijan robota. 2 sata

Dinamika robotskog manipulatora. 2 sata

Projekt kinematičkog i dinamičkog opisa konkretnog robotskog manipulatora. 4 sata

Programiranje robota. 2 sata

Programiranje mobilnog robota. 4 sata

Izračun i simulacija trajektorije. 2 sata

Vođenje mobilnog robota. 2 sata

Izračun i simulacija robotskih koordinata pomoću koordinata slike. 2 sata

Projekt vođenja vidom 4 sata


83

Naziv predmeta Antene

Kod FELO16



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. (predavanja) Damir Senić, dipl.ing., Zlatko Živković, dipl.ing. (laboratorijske vježbe)


Primjenom stečenih temeljnih znanja iz područja antena i propagacije studenti se osposobljavaju za razumijevanje postojećih i razvoj novih antena u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, te na taj način stječu kompetencije za rješavanje problema u mnogobrojnim danas vrlo aktualnim primjenama bežičnih komunikacijskih sustava.


1. E. Zentner: Antene i radiosustavi, Graphis, Zagreb 2001. 2. V. Roje: Antene I dio, skripta, Sveučilište u Splitu 1981.

Dopunska literatura 1. Constantine A. Balanis: Antenna Theory: Analysis and Design, Wiley, 1997. 2. Handbook of antennas in wireless communications, CRC Press, 2002.

Nastava


Predavanja: 30 sati ožujak – lipanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati ožujak – lipanj

Ispit


Studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo). Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena dobije se iz ukupno postignutih bodova na ispitu, i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) 87,5% do 100% izvrstan (5) Konačna ocjena se može korigirati usmenom provjerom. Ispitni rokovi: - Prema kalendaru ispitnih rokova


Predavanja L.vježbe

Uvod. Parametri antena. Polarizacija. 2 sata 2 sata

Dijagram zračenja. Usmjerenost. Dobitak. 2 sata 2 sata

Impedancija antene. Efektivna površina. 2 sata 2 sata

Efektivna duljina. Antenski faktor. 2 sata 2 sata

Veza između parametara antene. Friisova jednadžba. 2 sata 2 sata

Elementarni električni dipol (EED). Polje EED-a. 2 sata 2 sata

Zračena snaga i otpor zračenja EED-a. Efikasnost EED-a. 2 sata 2 sata

Zone u okolišu antene – blisko i daleko polje. 2 sata 2 sata

Dipoli u području rezonancije. Poluvalni dipol. Punovalni dipol. 2 sata 2 sata

Električki kratki dipol i unipol. 2 sata 2 sata

Međuimpedancija dipola. 2 sata 2 sata

Antenski niz. Pravilni linearni antenski niz. 2 sata 2 sata

Niz s jednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata

Nizovi s nejednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata

Praktični primjeri antenskih instalacija u korištenju – obilazak (terenska nastava). 2 sata 2 sata


84

Naziv predmeta RAČUNALNE MREŽE Kod FELO14



Mr. sc. Mornar Mario, pred. Mr. sc. Stipe Braica, pred.


Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre računarstva


1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 2. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 1 sat tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 325): 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno svaki drugi tjedan po 2 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P +0,15L + 0,75(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25



1. RAZVOJ PRIJENOSA PODATAKA 1.1. Razvoj telekomunikacijskih sustava 1.2. Informacijski volumen i prijenos podataka

2 sata 1 sat


85

1.3. Telegrafske mreže

2. RAZVOJ TERMINALSKIH MREŽA 2.1. Razvoj centralnih računala 2.2. Terminalske mreže 2.3. Jednospojno povezivanje 2.4. Višespojno povezivanje

3. RAZVOJ MREŽNIH ARHITEKTURA 3.1. Privatne arhitekture 3.2. Javne arhitekture 3.3. ARPANet i Internet

4. OPĆA SVOJSTVA RAČUNALNIH MREŽA 4.1. Sistematizacija mreža prema elementima i topologiji 4.2. Sistematizacija mreža prema uslugama, vlasništvu i području 4.3. Prospajanje kanala 4.4. Prospajanje poruka 4.5. Prospajanje paketa 4.6. Prospajanje u ATM mreži

2 sata 1 sat

5. ELEMENTI RAČUNALNIH MREŽA 5.1. Kanali računalnih mreža 5.2. Osnovni i izvedeni kanali 5.3. Karakteristike kanala 5.4. Čvorišta i terminali računalnih mreža

6. SLOJEVITI HIJERARHIJSKI SUSTAVI 6.1. Koncept razine, protokola i sučelja 6.2. Koncept zaglavlja i umetanje 6.3. Jedinica informacije i fragmentacija 6.4. Referentna ISO-OSI arhitektura

2 sata 1 sat

7. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI 7.1. Svojstva protokola 7.2. Adresiranje 7.3. Sinkronizacija

8. KONTROLA POGRJEŠKI 8.1. Organizacija kontrole pogrješki 8.2. Spojevni i bespojni protokoli 8.3. Vrste potvrda i algoritmi retransmisije 8.4. Kontrola pogrješki po razinama

2 sata 1 sat

9. KONTROLA ZAGUŠENJA 9.1. Zagušenje i kontrola zagušenja 9.2. Kontrola zagušenja prema vrsti prospajanja 9.3. Vrste zagušenja 9.4. Kakvoća usluge i kontrola zagušenja

2 sata 1 sat

10. KONTROLA TOKA 10.1. Optimalna radna točka mreže 10.2. Modeliranje sustavima s posluživanjem 10.3. Funkcije čvorišta i terminala mreže 10.4. Detekcija zagušenja 10.5. Dojava zagušenja 10.6. Algoritmi predajnika

2 sata 1 sat

11. SUČELJE DTE-DCE 11.1. Fizička razina 11.2. Koncept DTE-DCE 11.3. Električne karakteristike sučelja 11.4. Funkcionalne karakteristike sučelja 11.5. Kontrola toka na sučelja DTE-DCE

12. KANALI FIZIČKE RAZINE

2 sata 1 sat


86

12.1. Prijenos podataka telefonskim kanalom 12.2. Inteligentni modemi 12.3. Upravljanje inteligentnim modemom 12.4. Signalni kodovi

13. LOKALNE MREŽE - ETHERNET 13.1. Lokalne računalne mreže 13.2. Lokalna mreža Ethernet općenito 13.3. Kontrola medija Etherneta 13.4. Tehnička svojstva 10Mb/s Etherneta 13.5. Tehnička svojstva 100Mb/s Etherneta 13.6. Tehnička svojstva 1000Mb/s Etherneta

14. BEŽIČNE LOKALNE MREŽE 14.1. Opća svojstva bežičnih lokalnih mreža 14.2. Upravljanje bežičnim mrežama 14.3. Kontrola medija bežičnih lokalnih mreža

2 sata 1 sat

15. DIGITALNE PRETPLATNIČKE MREŽE 15.1. Uskopojasni ISDN 15.2. xDSL mreže 15.3. Tehnologija xDSL mreža 15.4. ATM na fizičkoj razini

16. KODOVI ZA OTKRIVANJE POGRJEŠKI 16.1. Redundantni kodovi 16.2. Sistematski blok kodovi s paritetnim ispitivanjem 16.3. Svojstva cikličkih kodova

2 sata 1 sat

17. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 17.1. Opća svojstva znakovnih protokola 17.2. Znakovni protokoli po ISO 1745 17.3. Dijagrami stanja ZO protokola

18. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI U PRAKSI 18.1. SLIP protokol Interneta 18.2. PPP protokol Interneta 18.3. Protokoli za prijenos datoteka

2 sata 1 sat

19. BITOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 19.1. Opća svojstva BO protokola 19.2. HDLC BO protokoli po ISO3309 19.3. HDLC BO protokoli po ISO4335 19.4. Mehanizmi HDLC protokola

20. PRIMJENA BITOVNO ORIJENTIRANIH PROTOKOLA 20.1. LAP-B 20.2. LAP-M 20.3. Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

2 sata 1 sat

21. LOKALNE MREŽE NA PODATKOVNOJ RAZINI 21.1. Organizacija podatkovne razine lokalnih mreža 21.2. Protokol podrazine 2.2 21.3. ATM tehnologija na podatkovnoj razini 21.4. Primjena ATM tehnologije na lokalnim mrežama

22. LOKALNE MREŽE ETHERNET 22.1. Osnovna svojstva MAC podrazine Etherneta 22.2. Problemi standardizacije Etherneta 22.3. Varijante okvira Etherneta

2 sata 1 sat

23. LOKALNE MREŽE - WLAN 23.1. Osnovna svojstva MAC podrazine WLAN 23.2. MAC okvir WLAN

24. SVOJSTVA MREŽNE RAZINE 24.1. Opća svojstva mrežne razine

2 sata 1 sat


87

24.2. Deterministički algoritmi usmjeravanja 24.3. Stohastički algoritmi usmjeravanja

25. MREŽNA RAZINA INTERNETA 25.1. Protokoli mrežne razine Interneta 25.2. Adresiranje na Interneta 25.3. IP adresiranje na lokalnoj mreži

26. USMJERAVANJE PROMETA NA INTERNETU 26.1. IP adresiranje na globalnom Internetu 26.2. Usmjeravajući protokoli Interneta 26.3. Privatne podmreže - intranet

2 sata 1 sat

27. SVOJSTVA PRIJENOSNE RAZINE 27.1. Opća svojstva prijenosne razine 27.2. UDP protokol Interneta 27.3. TCP protokol Interneta

28. MEHANIZMI TCP PROTOKOLA 28.1. Uspostava TCP veze 28.2. Kontrola pogrješki TCP protokola 28.3. Organizacija kontrole toka TCP protokola 28.4. Napredni algoritmi kontrole toka TCP protokola

2 sata 1 sat


Sučelje DTE DCE 2 sata

Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 2 sata

Lokalna mreža Ethernet 2 sata

Povezivanje računala na Intenet podmrežu 2 sata

Povezivanje podmreže na javni Internet 2 sata

Virtualne lokalne mreže 2 sata

Bežične lokalne mreže 2 sata


88

Naziv predmeta Programiranje za Internet

Kod FELO17

ECTS 5


Dr. sc. Ljiljana Šerić, doc. (naslovno zvanje) Marin Bugarić, zn. novak


Pripremanje sadržaja za objavljivanje na Internetu: poslužitelji i virtualni poslužitelji, izrada Web prikaza, organizacija prikaza, planiranje sadržaja, programiranje (struktura Web stranice, osnove programskih jezika za kreiranje izgleda Web stranica HTTP, HTML, XML, CSS, XSL, WAP jezik prilagođen mobilnoj telefoniji, aktivne Web stranice, CGI skripte, JavaScript, asp, php3, on-line sql baze, multimedija na Internetu – prenošenje zvuka i slike, virtualna realnost i virtualni svjetovi), postavljanje izrađenih stranica na poslužitelj, provjeravanje, održavanje, razvojni alati.


1. Bodrožić LJ., "Predavanja iz Programiranja za Internet", FESB, Split, 2006. (ppt prezentacija u pdf formatu)

2. Bodrožić LJ.., "Zadaci za laboratorijske vježbe iz kolegija Programiranje za internet", FESB, Split, 2006. (interna skripta u html formatu) 3. http://www.w3schools.com

Dopunska literatura

1. D. Sušanj, D. Petric: "Velika knjiga o Worl Wide Webu", Znak, Zagreb 1996. g. 2. L. Abrus ,"Irada weba, abeceda za Webmastere",BUG&SysPrint, Zagreb,2003 3. Comer, D.E.: The Internet Book, Prentice Hall, 2000. 4. Zeid, I.: Mastering the Internet & HTML, Prentice Hall, 2000. 5. Deitel, Deitel & Neto, Internet & WWW – How to Program, Prentice Hall, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu web stranice u kojoj su sadržani i stilski uklopljeni svi naučeni elementi. Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći 15 tjenu nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju 2008. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćno sa tri kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 60 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih zadataka iz laboratorijskih vježbi te samostalno napravljenu vlastitu web stranicu. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza 2008. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom radnom tjednu rujna 2008. godine.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 60% do 69% dovoljan (2)


89

70% do 79% dobar (3) 80% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz protokola vezanih za internet HTML jezika, na drugom kolokviju gradivo iz CSS-a i XML-a, a na trećem kolokviju gradivo JavaScripta i XHTML-a. Ispitni rokovi: Prvi završni ispiti: Drugi završni ispiti: Popravni ispit: Komisijski ispit: Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorjskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorjskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Osnovni pojmovi. Definicija Interneta. Nastanak Interneta. Internet u Hrvatskoj. 2 sata 2 sata

Koncept interneta. Protokoli Tcp/IP i ostali. Organizacija IP adresa 2 sata 2 sata

Usluge interneta (telnet, ssh, FTP, e-mail, usenet, gopher i www). Portovi. Način spajanja na internet (Dial-up, ethernet, ISDN,ADSL )

2 sata 2 sata

Protokoli na kojima se temelji www. URL, HTTP protokol. Uvod u HTML jezik, nastanak, koncept dokumenta , tagovi i atributi, odabir boja

2 sata 2 sata

HTML jezik, formatiranje teksta, entiteti, linkovi, slike 2 sata 2 sata

HTML jezik, okviri, tablice, liste, forme. 2 sata 2 sata

Uvod u CSS, sintaksa CSS-a, tri načina uključivanja CSS stila u HTML dokument 2 sata 2 sata

CSS, upravljanje pozadinama, fontom, marginama i obrubima. Vrste lista. 2 sata 2 sata

CSS pozicioniranje, dimenzioniranje, pseudo klase i pseudo elementi 2 sata 2 sata

XML elementi , atributi, provjera ispravnosti i prikaz u preglednicima 2 sata 2 sata

XML – formatiranje XML dokumenta korištenjem Data Islands tehnologije, CSS dokumenta i XSL dokumenta.

2 sata 2 sata

XHTML – sličnosti i razlike sa HTML-om i XML-om. Ograičenja XHTML-a 2 sata 2 sata

JavaScript – Što je JavaScript, što su skriptni jezici, način uključivanja JavaSkripti u HTML dokument

2 sata 2 sata

JavaScript – Osnove programskog jezika, varijable, kontrola toka, ugrađeni objekti

2 sata 2 sata

Uvod u serverko skriptiranje, PHP, ASP, JavaServleti, DHTML i AJAX tehnologija.

2 sata 2 sata


Internet, telnet, FTP, objavljivanje web stranica 2 sata

HTML, formatiranje teksta 2 sata

HTML, umetanje linkova i slika 2 sata

HTML, kreiranje listi 2 sata

HTML, izrada tablica, formi. 2 sata

HTML, okviri. 2 sata

Osnove CSS-a 2 sata


90

Napredni CSS 2 sata

Izrada XML dokumenta 2 sata

Načini prikaza XML dokumenta unutar web stranice 2 sata

Osnove JavaScripta 2 sata

JavaScript, izrada aplikacije 2 sata

JavaScript i XML 2 sata

Osnove DHTML-a 2 sata

Osnive PHP-a 2 sata


91

Naziv predmeta Multimedija

Kod FELO19

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) dr.sc. Mladen Russo + vanjski suradnik (vježbe)


Temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju osnovna svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Osnovne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala. Osnovna znanja o multimedijskoj mrežnoj komunikaciji.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.



Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata


92

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata

Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal (YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Korištenje multimedijskih elemenata (snimanje kamerom i foto aparatom) prebacivanje na računalo, titlovanje 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije I 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije II 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije III 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

3D zvuk 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) I 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) II 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) III 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


93

Naziv predmeta ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST

Kod FELO21

ECTS 5


Dr. sc. Vicko Dorić (predavanja) , Dr. sc. Damir Čavka, v. asist.


Izraženi u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences).


Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, 1997. Poljak, D.: Electromagnetic Modelling of Wire Antenna Structures, WIT Press, Southampton-Boston, 2002.

Dopunska literatura Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley & Sons, 1997. Macnamara, T.: Handbook of Antennas for EMC, Artech House, 1995. Kuster, N., Balzano, Q., Lin, J.C.: Mobile Communications Safety, Chapman & Hall, 1996.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 14 sati 14 tjedana (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će seminarski rad, dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva, te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu te napravljeni seminarski rad. Ocjena(%)=0,25(M1 + M2 + M3+S) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. S – ocjena seminarskog rada izražena u postotcima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastavne djelatnosti.


Predavanja L. vježbe Uvod u inženjersko modeliranje i elektromagnetsku kompatibilnost (EMC). 2 sata 1 sat

Povijesni pregled EMC modeliranja. 2 sata 1 sat

Klasifikacija EMC problema. 2 sata 1 sat

Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. 2 sata 1 sat

Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. 2 sata 1 sat


94

Analiza žičanih antena u EMC primjenama. 2 sata 1 sat

Modeli prijenosnih linija. 2 sata 1 sat

Zaštita opreme i ljudi od neželjenih posljedica elektromagneteskog zračenja. 2 sata 1 sat

Sustavi zaštite od udara groma, sustavi uzemljenja. 2 sata 1 sat

Europski i svjetski standardi. 2 sata 1 sat

Biološki efekti elektromagnetskih polja 2 sata 1 sat

Izloženost ljudi elektromagnetskim poljima niskih frekvencija 2 sata 1 sat

Izloženost ljudi elektromagnetskom zračenju na visokim frekvencijama 2 sata 1 sat

Zaštitne smjernice i norme 2 sata 1 sat


95

Naziv predmeta Elektronička instrumentacija

Kod FELO20

ECTS 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vježbi=2 ECTS, samostalno učenje 3 ECTS)


Dr. sc. Slobodan Marko Beroš, red. prof. Dr. sc. Joško Šoda, v. asist.


Sposobnost projektiranja elektroničkog instrumenta uporabom mikroračunala za različite vrste senzora. Znanje razvoja programske potpore niske razine i uspostavljanja operacijskog sustava instrumenta.


Beroš, S.: Digitalna instrumentacija I, Bilješke za pripremu predavanja, Split, 1999; Šantić, A.: Elektronička instrumentacija, Školska knjiga, Zagreb, 1993;

Dopunska literatura

Barney, G.: Intelligent instrumentation, Prentice Hall, N.Y., 1988; Derenzo, S.E.: INTERFACING: A Laboratory Approach Using the Microcomputer for Instrumentation, Data Analysis and Control, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey (1990); Rigby, W.H., Dalby, T., COMPUTER INTERFACING: A Practical Approach to Data Acquisition and Control, Prentice-Hall Inc., Englewood Cliffs, New Jersey (1995); Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Školska knjiga, Zagreb, 1990;

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 5. tjednu nastave, drugi u 10. tjednu nastave, a treći kolokvije je ujedno i završni ispit koji će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 70% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,5(M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Popravni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastavne djelatnosti.



I. UVOD 2+2 Signali. Prednosti uporabe mikroprocesora u instrumentaciji. Predstavljanje podataka.Temelji računalske aritmetike. Vizualizacija

II. Tehnička i programska potpora sustava digitalne instrumentacije 2+2 Mikroračunala. CPU. Arhitektura i organizacija.Set naredbi mikroprocesora. Programiranje mikroračunala. Mjerni moduli. Memorija mikroračunala


96

III. PARALELNI PRIJENOS PODATAKA. 2+2 Programirani. Prekidni. Sklopovska struktura paralelnog prijenosa. Prioriteti prekidnog prijenosa. PIC. DCH. DMA prijenos podataka. Paralelni komunikacijski standardi

IV. SERIJSKI PRIJENOS PODATAKA. 2+2 Sklopovska struktura serijskog prijenosa. Brzina prijenosa Serijski komunikacijski standardi.

V. OKRUŽJE MIKRORAČUNALA 2+2 ADC I DAC KONVERTORI. POGREŠKE. BROJAČKI I VREMENSKI ELEMENTI.

DAS integrirani moduli.

VI. ZAŠTITA SIGNALA. 2+2 Mjerni pretvornici i osjetila. Zaštita signala. Pojačanje i filtriranje signala.

VII. MJERNI SIGNAL 2+2 Frekvencijska slika signala. Preuzimanje digitalnih mjernih podataka. Jakostna q i vremenska T kvantiziranost signala. Prekrivanje i filtriranje. Rekonstrukcija signala.

VIII. PRIMJERI REALIZACIJE 2+2


Upoznavanje sa laboratorijskim instrumentarijem 2 Elektronički izvori napajanja. Osciloskop 2 Generatori signala. Fotomultiplikator 2 Logički analizator 2 Zadavanje i analiza studentskih projekata. Prihvat analognog ulaznog dijela. 2 Konfiguracija modula STK 500 i STK 200. 2 + 2 Programsko okružje. Assemblerske naredbe ATMEL procesora. 2 + 2 Programiranje registara vremenskog člana i brojila 2 A/D pretvorba 2 Uporaba SRAM memorije. Prijenos podataka iz flush memorije 2 EEPROM. 2 Upravljanje LCD izlaznim modulom. 2 AVR mikrokontrolera i C jezik. AD konverzija i serijska komunikacija. 2


97

Naziv predmeta Arhitektura računala

Kod FELO22

ECTS 5 ECTS-a (30 sati predavanja i 30 sati vježbi=2 ECTS, samostalno učenje 3 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.


Stječu se temeljna znanja o osnovnoj arhitekturi mikroprocesora 80x80 i 80x86; te osnovnim principima rada osnovnih dijelova navedenih mikroprocesora. Rješavanje određenih problema i zadataka vezanih uz programiranje u asembleru.

Preporučena literatura S. Ribarić: Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva (elektrostatika, istosmjerne struje i magnetizam). Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastavne djelatnosti.



Uvod. Povijesni pregled. Osnovni dijelovi mikroračunala. 2 sata

Model mikroprocesora. 2 sata

Osnovni principi rada mikroprocesora (faza pribavi; faza izvrši). 2 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Upravljačka jedinica. 2 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Aritmetičko logička jedinica i 2 sata


98

akumulator.

Standardna arhitektura mikroprocesora – Registri opće namjene 2 sata Standardna arhitektura mikroprocesora – Interne sabirnice; Prekrivanje faza pribavi i izvrši. 2 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Sabirnice (podatkovna, adresna, upravljačka). 2 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Memorija (RAM ). Osnovni tipovi. Podjela RAM memorija po načinu adresiranja. 2 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Memorija (ROM). Osnovni tipovi. Principi rada raznih vrata ROM memorija. 2 sata

Načini adresiranja. Načini pribavljanja instrukcija i operanda u jednom ciklusu. Usporedba različitih tipova mikroprocesora. 2 sata

Programirani ulazno - izlazni prijenos podataka. Principi rada. Postupak prozivanja (Polling). 2 sata

Prekidni ulazno – izlazni prijenos podataka. Osnovna načela rada pri prekidnom prijenosu podataka (NMI, RES, SWI). 2 sata

Izravni pristup memoriji – DMA. Organizacija izravnog pristupa memoriji. 2 sata

Izravni pristup memoriji – DMA. Tehnike izravnog pristupa memoriji 2 sata


Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86 2 sata

Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog. 2 sata

Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2 sata

Osnovni tipovi varijabli. 2 sata

Skokovi. 2 sata

Procedura. 2 sata

Makro. 2 sata

Naredbe za manipuliranje podacima. 2 sata

Upravljanje blokovima podataka. 2 sata

Uvjetne petlje. 2 sata

Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje. 2 sata

Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2 sata

Pomak bitova. 2 sata

Rotiranje bitova 2 sata

Usporedba i testiranje stringova. 2 sata


99

Naziv predmeta Modeliranje i simuliranje sustava

Kod FELO23

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof., Dr. sc. Mojmil Cecić, red. prof. Lete Marko, dipl. ing.

Kompetencije koje se stječu Stjecanje temeljnih znanja iz područja modeliranja i simulacije sustava


1. Zanchi, V.: Simulacija, Sveučilište u Splitu, 1996. 2. Maričić, A.: Modeliranje i simuliranje kontinuiranih sistema, Sveučilišna naklada Liber,

Zagreb, 1988. 3. Marasović, J.: Uvod u operacijska istraživanja, Interna skripta, FESB, Split, 2000. 4. Marasović, J.: Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, Interna skripta,

FESB, Split, 2003.

Dopunska literatura

1. MATLAB-Simulink, User Guide 2. VISSIM, User Guide

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 14 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 5. tjednu nastave, drugi u 10. tjednu nastave, a treći kolokvije je ujedno i završni ispit koji će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,5(M1 + M2+M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Popravni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastavne djelatnosti.


Predavanja A. vježbe 1. Uvod: Sustavski pristup i svrha modeliranja (razumijevanje vladanja sustava i problemi kod sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava, izveden bilo kao misaoni, maketa (prikaz jednostavnog robota iz RoboLab kombinacija) ili kao simbolički zapis.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. 2 sata

3. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu. 2 sata


100

4. Matematičke transformacije kvantitativnih modela koje olakšavaju primjenu modela u analizi i sintezi: prijelaz iz diferencijalnih jednadžbi u Laplaceovo područje i u prostor stanja, Linearizacija.

2 sata

5. Simulacija na digitalnom računalu: gotovim programskim rješenjima ili vlastitim programiranjem. Numerička integracija, vrijeme diskretizacije: pravokutno pravilo, Runge-Kutteovi koeficijenti.

2 sata

6. Simulacija na analognom računalu: karakteristike operacijskog pojačala i simulacijski elementi izvedeni pomoću njega. Električna shema kao priprema za simulaciju složenijih zadataka.

2 sata

7. Kvalitativni modeli. Osnovni pojmovi Teorije grafova. 2 sata

8. Kelvinova metoda povratne veze 2 sata

9. Simulacija linearnih diferencijalnih jednadžbi – Beckova metoda 2 sata

10. Simulacija linearnih diferencijalnih jednadžbi – Johnsonova metoda 2 sata

11. Simulacija prijenosne funkcije pomoću pasivnih RC mreža 2 sata

12. Simulacija prijenosne funkcije sklopovima sa operacijskim pojačalom 2 sata

13. Simulacija svođenjem na kanonski oblik 2 sata 14. Primjeri simulacije: simulacija istosmjernog servomotora i simulacija sustava centralnog grijanja 2 sata

15. Primjeri kako se pomoću simulacija provjerava dopustiva granica kvalitete modela sustava u slučajevima kada se žele izbjeći nepotrebno složeni modeli. 2 sat


1. Kelvinova metoda povratne veze – VISSIM programiranje 2 sata 2. Simulacija linearnih diferencijalnih jednadžbi – Beckova metoda, (VISSIM programiranje) 2 sata

3. Simulacija linearnih diferencijalnih jednadžbi – Johnsonova metoda, (VISSIM programiranje) 2 sata

4. Simulacija prijenosne funkcije pomoću pasivnih RC mreža, (programiranje pomoću programskog paketa EWB) 2 sata

5. Simulacija prijenosne funkcije sklopovima sa operacijskim pojačalom, (programiranje pomoću programskog paketa EWB) 2 sata

6. Simulacija svođenjem na kanonski oblik, VISSIM programiranje 2 sata 7. Primjeri simulacije: simulacija istosmjernog servomotora i simulacija sustava centralnog grijanja 2 sata


101

Naziv predmeta PROJEKTIRANJE I KORIŠTENJE RAČUNALNIH MREŽA Kod FELO25


Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Lörencz Josip, doc. (naslovno zvanje)


Kolegij pruža specijalistička znanja s područja računalnih mreža kao osnovu za projektiranje i upravljanje računalnim mrežama


3. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 3. Ožegović, J. Ivana, G. Projektiranje i upravljanje računalnim mrežama, Veleučilište u Splitu, 2002.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 325): 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra student je obavezan izraditi projekt računalne mreže. Na kraju semestra piše se kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) teorije u 10. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P + 0,15L + 0,1 R +0,65(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima R - ocjena iz projekta izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave, ispitna grupa 25


Predavanja A. vježbe 1. Uvod

1.1. Razvoj i opća svojstva računalnih mreža 1.2. Elementi računalnih mreža 1.3. Hijerarhijski sustavi

2 sata

2. Pregled tehnologije lokalnih i pristupnih mreža 2.1. Tehnologija terminalskih mreža 2 sata


102

2.2. Tehnologija žičanih lokalnih mreža 2.3. Tehnologija bežičnih lokalnih mreža 2.4. Tehnologija pristupnih mreža

3. Strukturno kabliranje 3.1. Potreba i arhitektura strukturnog kabliranja 3.2. Komponente strukturnog kabliranja za žičane mreže 3.3. Komponente strukturnog kabliranja za optičke mreže 3.4. Zahtjevi kod izvođenja instalacije 3.5. Mjerenja na instalacijama - UTP 3.6. Mjerenja na instalacijama - optički kablovi

6 sati

4. Projektiranje lokalnih mreža 4.1. Radne grupe 4.2. Izbor tehnologije radnih grupa 4.3. Izrada projektne dokumentacije - sadržaj, opći dio i tehnički opis 4.4. Izrada projektne dokumentacije - projekt mreže kruga, zgrade, kata i opreme 4.5. Izrada projektne dokumentacije - sustav označavanja opreme i razdjelnika

6 sati

5. Tehnologija Interneta 5.1. Mrežna arhitektura Interneta (TCP/IP)

- Arhitektura TCP/IP skupa protokola - Topološka struktura Interneta - SLIP - Protokol za modemske komunikacije - PPP - Point - to - Point Protocol

5.2. IP - Internet protokol - IP adrese - Mrežna maska i primjena - Broj protokola i broj usluge - Identifikacija tokova podataka - IP adrese za privatne mreže

5.3. Usmjeravanje na Internetu - Usmjeravanje paketa - Usmjeravajući protokoli - ARP - Address Resolution Protocol

4 sata

6. Primjena tehnologije Interneta 6.1. Kvaliteta usluge Interneta

- Broj protokola i broj usluge - Identifikacija tokova podataka - IP protokol i kvaliteta usluge

6.2. Korisničke usluge - Korisnički račun, Telnet, SSH - FTP - File Transport Protocol - Protokoli za razmjenu elektroničke pošte - HTTP - HyperText Transfer Protocol

6.3. Identifikacija objekata na Internetu - Identifikacija elemenata mreže - Identifikacija podataka i osoba

4 sata

7. Upravljanje računalnim mrežama 7.1. Organizacija lokalne mreže

- Spajanje računala u mrežu - Premosnici i prospojnici - Korisnici i korisnički računi

7.2. Organizacija mreže prema radnim grupama - Segmentacija lokalne mreže - Virtualne lokalne mreže na podatkovnoj razini - Virtualne lokalne mreže na mrežnoj razini

7.3. Konfiguracija mrežnih servisa - DNS sustav - SNMP - Simple Network Management Protocol - Korištenje ICMP protokola

4 sata

8. Projektiranje i održavanje računalnih mreža sa stanovišta sigurnosti 2 sata


103

8.1. Sigurnosne prijetnje i načini zaštite sustava - Fizička zaštita mrežne opreme - Organizacija sigurnosti po razinama sustava - Sigurnost operacijskog sustava i korisnika

8.2. Tipovi radnih grupa prema zahtijevanoj razini zaštite - Vrste radnih grupa po sigurnosti - Topologija sigurnosti radnih grupa - Primjer


Izrada kabela i strukturno kabliranje 3 sata

Mjerenja na kabelima 3 sata

IP adresni prostor, mreže i podmreže 3 sata

TCP/IP stog, usmjeravanje na Internetu 3 sata

Protokoli usmjeravanja na Internetu 3 sata

Pristupne liste, NAT, DHCP 3 sata

Prospojnici i L2, STP protokol 3 sata

Napredniji principi raslojavanja lokalne mreže 3 sata

Bežične lokalne mreže - WLAN 3 sata

Podešavanje složene mreže 3 sata


104

Naziv predmeta Praktikum iz biomehanike

Kod FELO28

ECTS 5


Dr. sc. Josip Musić (predavanja) Tea Marasović dipl. ing. (vježbe)


Stjecanje temeljnih znanja iz područja biomehanike i njezine primjene.


1. Zanchi V., Cecić M., Grujić T., Kuzmanić A., Papić V. : Laboratory for Identification of Human Movement with LaBACS Software Support, International Congress on Computational Bioengineering, ICCB’03, 24-26 September 2003., Zaragoza, Spain, p.p. 155-161. 2. Winter D.A.: The Biomechanics and Motor Control of Human Gait, University of Waterloo Press, Waterloo, 1991. 3. V. Zanchi, J. Musić: Biomehanika I dio, interna skripta, FESB, 2005. 4. V. Zanchi, V. Papić, T. Šupuk: Biomehanika II dio, interna skripta, FESB, 2005. 5. Upute za laboratorijske vježbe

Dopunska literatura

1. J. Perry: Gait Analysis: Normal and Pathological Function, Slack Inc. 1992 2. R. J. Jagacinski, J. M. Flach: Control Theory for Humans: Quantitative Approaches to Modeling Performance, Lawrence Erlbaum Associates Inc., 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati (kontinuirana predavanja, 2h tjedno) Laboratorijske vježbe: 30 sati (vježbe se odvijaju tijekom 7 tjedana, 7 vježbi po 4h tjedno + 2h uvodno

predavanje o načinu izvršavanja vježbi, mjernim sustavima i zadacima na vježbama)

Ispit


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave putem izvješća s laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, te srednja vrijednost međuispita ((M1 + M2)/2) od najmanje 50% pri čemu student na svakom od međuispita mora imati najmanje 40% bodova. Ocjena(%)=0,5L + 0,5(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 74% dobar (3) 75% do 86% vrlo dobar (4) 87% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 6 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastavne djelatnosti. Završni ispiti (obavezni): ispitna grupa 15 Popravni ispiti: ispitna grupa 15


Predavanja A. vježbe 1. Uvod u biomehaniku; Pregled tehničkih sustava za mjerenje biomehaničkih parametara čovjeka 3h


105

2. Mjerne metode i biomehanici 3h

3. Identifikacija antropometrijskih parametara čovjeka 3h

4. Analiza hoda: terminologija i mjerenja 3h

5. Mjerenja parametara hoda; Kinematika i Kinetika 3h

6. Položaj i ravnoteža tijela tijekom hoda. 3h

7. Sile reakcije podloge pri hodu 3h

8. Elektromiografija, mjerenje mišićne aktivnosti tijekom čovjekovog pokreta 3h

9. Inverzna kinematika u identifikaciji mišićnih sila 3h

10. Primjena računalnog vida u biomehanici 3h

Popis laboratorijskih vježbi L. vježbe 1. Uvodno predavanje o načinu izvršavanja vježbi, mjernim sustavima u laboratoriju i mjernim zadacima na vježbama 2h

2. Mjerenje antropometrijskih parametara čovjeka metodom konačnih elemenata 4h

3. Mjerenje kinematičkih parametara ljudskog hoda upotrebom brzih kamera 4h 4. Mjerenje sila reakcije podloge pri hodu pomoću platforme sila 4h

5. Mjerenje EMG signala mišića pri hodu 4h 6. Određivanje mišićnih sila i momenata pri hodu na temelju izmjerenih kinematičkih parametara hoda i sila reakcije podloge pri hodu, te usporedba s izmjerenim EMG signalima

4h

7. Mjerenje opsega pokreta vratne kralježnice upotrebom inercijskih senzora pokreta 4h

8. Primjena računalnog vida na prepoznavanje i automatsko prevođenje znakovne abecede gestikulacijskog jezika 4h

sveučilište u splitu - fesb elearning · pdf filepraktikum iz biomehanike ... vježbe)...

Documents