sveuČiliŠte u zagrebu - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/604265.diplomski.pdf · Čovjek kao vozač...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Marijan Kamenjašević

MJERE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA

JAVNOG PRIJEVOZA

DIPLOMSKI RAD

ZAGREB, 2010.

Fakultet prometnih znanosti

DIPLOMSKI RAD

MJERE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA

JAVNOG PRIJEVOZA

Mentor: Student:

doc. dr. sc. Goran Kos Marijan Kamenjašević, 2405132433

Zagreb, 2010.

1. UVOD 1

2. TEMELJNI ČIMBENICI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2

2.1. Čovjek kao čimbenik sigurnosti prometa 2

2.1.1. Osobne značajke vozača 3

2.1.2. Psihofizičke osobine 4

2.1.3. Obrazovanje i kultura 6

2.2. Vozilo kao čimbenik sigurnosti prometa 6

2.2.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila 7

2.2.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila 8

2.3. Cesta kao čimbenik sigurnosti prometa 10

2.4. Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa 13

2.5. Incidentni čimbenik 13

3. MODELI JAVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA 15

4. ANALIZA STANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA

JAVNOG PRIJEVOZA U ZAGREBU 19

4.1. Analiza prometnih nesreća za 2006. godinu 19




5. MJERE POVEĆANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA

JAVNOG PRIJEVOZA 64

5.1. Fizičke mjere 64

5.2. Operacionalizirane mjere 65

5.3. Zakonodavne mjere 65

6. ZAKLJUČAK 67

7. LITERATURA 68

1

1. UVOD

Porast broja registriranih vozila i proširenje gradske prometne mreže kontinuirano mijenja

(relativizira) razinu stupnja sigurnosti javnog prijevoza putnika te zahtijeva stalno i angažirano

praćenje prometne situacije. U Gradu Zagrebu svakodnevno prometuje 449 voznih jedinica koje

ostvaruju prosječno 115010 km i stoga svaki poremećaj s aspekta sigurnosti u prometu očekivano

se, automatski disperzira na sve sudionike u prometu.

Cilj ovog diplomskog rada je statistička analiza i prikaz događanja prometnih nesreća kako

bi se utvrdio stupanj opasnosti ili rizika glede svih čimbenika u prometu (čovjek, vozilo,

prometnica). Prometne nesreće obrađuju se prema: vrsti, mjestu i vremenu događanja; njihovoj

pojavnosti na pojedinim tramvajskim odnosno autobusnim linijama; satima rada i slično.

Baza podataka o prometnim nesrećama temelji se na obradi statističkih listova za evidenciju

prometnih nesreća popunjenih od strane mjerodavnih osoba na terenu, a potom obrađenih od strane

stručnih službi u ZET-u. Statističko praćenje pojavnih oblika kroz višegodišnje razdoblje siguran je

pokazatelj određenih zakonitosti koje mogu u velikoj mjeri poslužiti pri prepoznavanju uzroka

pojave prometnih nesreća.

2

2. TEMELJNI ČIMBENICI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

Promet je vrlo složena pojava pri kojoj dolazi di mnogih konfliktnih situacija. Da bi se

povećala sigurnost prometa, potrebno je provesti brojne mjere čiji je cilj otklanjanje, odnosno

smanjenje opasnosti. Postoji međusobna zavisnost podsustava čovjek – vozilo – cesta. Čimbenici

„čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ ne obuhvaćaju sve elemente koji mogu utjecati na stanje sustava.

Čimbenici sigurnosti „čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ pojavljuju se uvijek u sustavu ako postoji

promet vozila i pješaka na prometnicama. Ti čimbenici podliježu određenim zakonitostima, ali ne

obuhvaćaju druge elemente koji se pojavljuju neočekivano i nesustavno, a utječu na stanje sustava.

2.1. Čovjek kao čimbenik sigurnosti prometa

Čovjek kao vozač u prometu svojim osjetilima prima obavijesti vezane uz prilike na cesti te

uzevši u obzir vozilo i prometne propise određuje način kretanja vozila. Od svih čimbenika koji

utječu na sigurnost prometa, utjecaj čimbenika „čovjek“ je najvažniji. Postoje velike razlike u

ponašanju čovjeka u različitim situacijama. Te razlike u ponašanju ovise o stupnju obrazovanja,

zdravstvenom stanju, starosti, temperamentu, moralu, osjećajima, inteligenciji, itd.

Na ponašanje čovjeka kao čimbenika sigurnosti u prometu utječu:

- osobne značajke vozača

- psihofizičke osobine

- obrazovanje i kultura

3

2.1.1. Osobne značajke vozača

Osobnost je organizirana cjelina svih osobina, svojstava i ponašanja kojima se svaka ljudska

individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca određene društvene zajednice. Psihički stabilna i

skladno razvijena osoba je preduvjet uspješnog i sigurnog odvijanja prometa. U kojem će se stupnju

neka osoba prilagoditi uvjetima prometa ovisi o tome postoji li sklad između njezinih sposobnosti i

osobina.

Pojmom osobe u užem smislu mogu se obuhvatiti ove psihičke osobine:

a) Sposobnost – skup prirođenih i stečenih uvjeta koji omogućuju obavljanje neke aktivnosti.

Sposobnosti svakog pojedinca su različite. Kod vozača one se očituju u brzom reagiranju,

registriranju zbivanja u okolini, uspješnom rješavanju nastalih problema i slično.

b) Stajališta – rezultat odgoja u školi, obitelji, društva i učenja. Mogu biti privremena i trajna.

Privremena nastaju nakon pijanstva, svađe, neprospavane noći, a stalna zbog pogrešnog

odgoja.

c) Temperament – urođena osobina koja se očituje u načinu mobiliziranja psihičke energije

kojom određena osoba raspolaže. Temperament obuhvaća psihičke osobine koje su

povezane s emocijama. Ljude možemo podijeliti na kolerike, sangvinike, melankolike i

flegmatike. Za profesionalne vozače nisu pogodne osobe koleričnog i flegmatičnog tipa.

d) Osobne crte – specifične strukture pojedinca zbog kojih on u različitim situacijama reagira

na isti način. Svaki pojedinac ima niz osobnih crta koje su različito razvijene. Od znakovitih

crta mogu se izdvojiti: odnos pojedinca prema sebi, prema drugima te prema radu.

e) Karakter ili značaj – očituje se u moralu čovjeka i njegovu odnosu prema ljudima te prema

poštivanju društvenih normi i radu. Očituje se i u ciljevima što ih čovjek sebi postavlja i u

načinu na koji on te ciljeve ostvaruje. Među pozitivne karakterne osobine pripada poštenje,

marljivost, skromnost, pristojnost, otvorenost, a u negativne ubrajamo lažljivost, hvalisanje,

neodgovornost, lijenost, i tako dalje.

Vozač motornog vozila mora biti tjelesno i duševno zdrav. Bolestan čovjek je potencijalna

opasnost za promet. Upotreba lijekova može smanjiti vozačke sposobnosti, a to se osobito

odnosi na lijekove za smirenje i glavobolju koje vozač može nabaviti bez recepta. Posebno je

opasno istovremeno uzimanje lijekova i alkohola.

Kava u manjim količinama djeluje pozitivno na vozača jer smanjuje umor i pospanost. Pušenje

djeluje negativno na vozača jer onečišćuje zrak u vozilu i smanjuje se pažnja.

4

2.1.2. Psihofizičke osobine

Psihofizičke osobine vozača znatno utječu na sigurnost prometa. Pri upravljanju vozilom dolaze

posebno do izražaja sljedeće psihofizičke osobine:

a) funkcije organa osjeta – pomoću organa osjeta koji podražuju živčani sustav nastaje osjet

vida, sluha, ravnoteže, mirisa i drugi. Živčani sustav je skup organa koji upravlja svim

funkcijama organizma, usklađujući ih međusobno i prema okolini u kojoj organizam živi.

Zamjećivanje okoline omogućuju organi osjeta koji putem fizikalnih i kemijskih procesa

obavješćuju o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela. Za upravljanje vozilom važni su

osjeti vida, sluha, ravnoteže, mirisa te mišićni osjeti.

Osjet vida je najvažniji u obavješćivanju vozača. Više od 95% odluka koje vozač

donosi ovisi o osjetu vida, a pritom je osobito važno prilagođavanje oka na svjetlo i tamu,

vidno polje, razlikovanje boja, oštrina vida te sposobnost stereoskopskog zamjećivanja.

Osjet sluha znatno manje utječe na sigurnost prometa nego osjet vida. Služi za

kontrolu rada motora, za određivanje smjera i udaljenosti vozila pri kočenju i slično. Ljudi

sa slabim sluhom nadoknađuju taj nedostatak povećanim naprezanjem vida. Dosadašnje

statistike pokazuju da ljudi sa slabim sluhom izazivaju relativno mali broj prometnih

nezgoda.

Osjet ravnoteže važan je za sigurnost kretanja vozila, osobito kod vozača motora.

Pomoću osjeta ravnoteže uočava se nagib ceste, ubrzanje ili usporenje vozila, bočni pritisak

u zavoju i slično. Centar za ravnotežu smješten je u unutarnjem uhu.

Osjet mirisa nema velik utjecaj na sigurnost prometa, osim u posebnim slučajevima,

pri duljem kočenju, kada pregore instalacije i slično.

Mišićni osjet dobiva podražaj putem osjetnih stanica u mišiću. On daje vozaču

obavijest o djelovanju vanjskih sila zbog promjene brzine i o silama koje nastaju pritiskom

na kočnicu, spojku i slično.

5

b) Psihomotoričke sposobnosti su sposobnosti koje omogućuju uspješno izvođenje pokreta koji

zahtijevaju brzinu, preciznost i usklađen rad raznih mišića. Pri upravljanju vozilom važne

psihomotoričke sposobnosti su brzina reagiranja, brzina izvođenja pokreta rukom te sklad

pokreta i opažanja.

Brzina reagiranja, odnosno vrijeme reagiranja ovisi o individualnim osobinama

vozača, o godinama starosti, o jačini podražaja, o složenosti prometne situacije, o fizičkoj i

psihičkoj kondiciji te stabilnosti vozača, o koncentraciji i umoru vozača, o brzini vožnje,

preglednosti ceste, klimatskim uvjetima, radi li se o desnoj ili lijevoj ruci ili nozi, i tako

dalje. Vrijeme reagiranja kod odmornih vozača iznosi između 0,5 i 1,1 sekunde.

Brzina izvođenja pokreta rukom dolazi do izražaja pri nagloj promjeni smjera

vožnje. Ta brzina je složena veličina, a sastoji se od brzina više pokreta koji se s vremenom

automatiziraju.

Sklad pokreta i opažanja dolazi naročito do izražaja kada je veliki broj vozila na

malom prostoru. Ta koordinacija pokreta i opažanja dolazi do izražaja pri parkiranju na

uskom prostoru.

c) Mentalne sposobnosti – to su mišljenje, pamćenje, inteligencija, učenje i slično. Osoba s

razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolicu i uspješno se prilagođuje

okolnostima. Mentalno nedovoljno razvijenu osobu obilježava pasivnost svih psihičkih

procesa, a time i nemogućnost prilagođavanja uvjetima prometa. Jedna od važnih mentalnih

osobina je inteligencija, a to je sposobnost snalaženja u novonastalim situacijama uporabom

novih, nenaučenih reakcija. Inteligentan vozač će brzo uočiti bitne odnose u složenoj

dinamičkoj prometnoj situaciji i predvidjeti moguće ponašanje drugih sudionika u prometu

te donijeti odgovarajuću odluku. U intelektualno nedovoljno razvijene osobe ti su procesi

spori i pasivni.

6

2.1.3.Obrazovanje i kultura

Obrazovanje i kultura važni su čimbenici u međuljudskim odnosima u prometu. Vozač koji

je stekao određeno obrazovanje poštuje prometne propise i odnosi se ozbiljno prema ostalim

sudionicima u prometu. Tijekom vožnje takav se vozač ne nameće drugima, nego nastoji

pomoći ostalim vozačima kako bi se izbjegla prometna nezgoda. Učenjem se postiže znanje

koje je nužno za normalno odvijanje prometa, a tu se mogu ubrojiti poznavanje zakona i propisa

o reguliranju prometa, poznavanje kretanja vozila te poznavanje vlastitih sposobnosti.

2.2. Vozilo kao čimbenik sigurnosti prometa

Vozilo je prijevozno sredstvo namijenjeno prijevozu ljudi i tereta, a može se kretati

pravocrtno ili krivocrtno jednolikom brzinom, ubrzano ili usporeno. Svojom konstrukcijom i

eksploatacijskim značajkama utječe u velikoj mjeri na sigurnost prometa. Elementi vozila koji

utječu na sigurnost prometa mogu se podijeliti na aktivne i pasivne.

7

2.2.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila

Kočnice su uređaji koji služe za usporavanje vozila ili za potpuno zaustavljanje. Kočnice su

jedan od najvažnijih uređaja na vozilu, bitan za sigurnost prometa. Vozilo mora imati dvije potpuno

nezavisne kočnice: ručnu i nožnu. Najveća opasnost za sigurnost prometa pri naglom kočenju je

blokiranje kotača jer se pri tome gubi oko 60% sile kočenja. Danas su u svijetu poznati razni

antiblok sustavi (A-B-S) . Uređaji za kočenje i dodatni servouređaji omogućuju sigurnu vožnju, a

do prestanka rada tih uređaja obično dolazi zbog lošeg održavanja.

a) Upravljački mehanizam kao neispravna komponenta može biti jedan od uzroka prometne

nezgode. To se može dogoditi zbog velike zračnosti u pojedinim elementima upravljačkog

mehanizma, zbog loma nekih dijelova ili zbog neispravnosti sigurnosne brave upravljačkog

volana koja može sama od sebe zaključati volan i spriječiti njegovo okretanje.

b) Gume posebno utječu na sigurnost prometa, a njihova uloga je postizanje što boljeg

prianjanja između kotača i podloge. Za sigurnu vožnju važno je da guma ima dobar narez, a

dubina nareza ne smije biti manja od jednog milimetra za osobna i dva milimetra za teretna

vozila te autobuse. Gume se dijele na radijalne i dijagonalne, a prednost radijalnih guma je

sljedeća: za vrijeme vožnje manje se griju i troše, bolja je stabilnost vozila i iskorištenje

snage motora pri većim ubrzanjima, kraći put kočenja, smanjena potrošnja goriva te su za

25% sigurnije na mokroj cesti i omogućuju lakše upravljanje vozilom.

c) Svjetlosni i signalni uređaji osvjetljavaju cestu ispred vozila, označuju položaj vozila na

kolniku i daju odgovarajući signal. Pravilnom uporabom svjetlosnih uređaja svaki vozač

pridonosi većoj sigurnosti u prometu. Važno je vidjeti i biti viđen. Svjetlosni i signalni

uređaji moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: za vrijeme vožnje noću moraju rasvjetljavati

cestu i njezinu bližu okolicu, moraju omogućavati promet vozila i u uvjetima slabe

vidljivosti, moraju upozoravati ostale sudionike u prometu o svakoj promjeni pravca i brzine

kretanja vozila.

d) Uređaji koji povećavaju vidno polje vozača su: prozorska stakla na vozilu, brisači i perači

vjetrobrana i retrovizori. U posljednje vrijeme, radi povećanja vidnog polja, proizvode se

dvodjeljna zrcala s razlomljenom površinom. Ta zrcala zakrenuta su tako da se dopunjuju i

na taj način povećavaju vidno polje vozača.

8

e) Konstrukcija sjedala mora biti takva da sjedalo omogućuje udobno sjedenje, pridržava

vozača pri djelovanju centrifugalne sile u zavoju, omogućuje dobru vidljivost i da je

optimalno udaljeno od uređaja za komandu vozila.

f) Usmjerivači zraka su dijelovi školjke vozila čija je zadaća smanjivanje otpora zraka i

povećanje stabilnosti vozila pri velikim brzinama. Smanjenjem otpora zraka povećava se

brzina vozila, a smanjuje potrošnja goriva. Način postavljanja usmjerivača zraka zahtijeva

posebna ispitivanja i testiranja u zračnom tunelu.

g) Uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila važni su za radnu

sposobnost vozača, a samim time i za sigurnost prometa. Pri temperaturi nižoj od 13˚ C i

višoj od 30˚ C radna sposobnost vozača opada. Stoga je potreban dobar uređaj za grijanje,

hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila.

h) Vibracije vozila mogu biti neugodne za putnike u vozilu, a povećavaju se pri čestoj

promjeni ubrzanja vozila. Vibracije se putem stopala prenose na ostale dijelove tijela.

Najjači utjecaj na organizam čovjeka imaju vibracije školjke.

i) Buka djeluje na živčani sustav i unutarnje organe. Izaziva glavobolju, vrtoglavicu,

razdražljivost te smanjenje radne sposobnosti vozača. Djelovanje buke iznad 80 dB štetno je

za organe sluha, a u prostoru za putnike buka ne bi smjela prelaziti 70 dB.

2.2.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila

a) Karoserija je namjenjena za smještaj vozača i putnika, a pričvršćena je za okvir. U novijim

tipovima vozila izvedena je kao samonosiva konstrukcija, a sastoji se od tri dijela: prednjeg

dijela koji služi za smještaj pogona motora, srednjeg dijela koji služi za smještaj putnika te

stražnjeg dijela koji služi za smještaj prtljage. Prednji i stražnji dio vozila trebali bi svojom

deformacijom prihvatiti što više kinetičke energije i maksimalni udar te na taj način što više

zaštititi središnji dio

9

b) Vrata moraju izdržati sve vrste udarnog opterećenja i spriječiti savijanje školjke. Na njima

mora biti ugrađen sustav blokiranja protiv otvaranja u trenutku udara koji će istovremeno

omogućiti lako otvaranje vrata radi spašavanja ozlijeđenih.

c) Sigurnosni pojasevi su najvažniji element pasivne sigurnosti. Ugradbom i korištenjem

sigurnosnih pojaseva sprečava se pri sudaru udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnim

košem u upravljačko kolo ili u ploču s instrumentima.. Primjenom sigurnosnih pojaseva

smanjuje se broj teže ozlijeđenih tri puta, a broj smrtno stradalih za 60%. Sigurnosni pojas

sastoji se od remena širine najmanje 43 milimetra, spojnice za pričvršćenje remena i kopče

za vezivanje.

d) Nasloni za glavu imaju zadaću podupirati glavu i vrat, rasteretiti vratne kralješke. Sigurnosni

naslon za glavu treba prema europskim normama izdržati silu od najmanje 1000 N.

e) Vjetrobranska stakla i zrcala su uzrok 90% svih ozljeda glave pa pri konstrukciji vozila treba

nastojati povećati razmak između putnika i vjetrobranskog stakla. Nosači vjetrobranskog

stakla trebali bi biti lakše konstrukcije kako bi se u slučaju naleta vozača ili putnika lako

deformirali i na taj način smanjili mogućnost nastanka ozljeda.

f) Položaj motora, spremnika, rezervnog kotača i akumulatora mora biti takav da ne ugrožava

središnji putnički prostor. Položaj motora u prednjem dijelu najbolje je rješenje jer u sudaru

motor preuzima najveći dio kinetičke energije. Ako je motor u stražnjem dijelu, spremnik za

benzin obično je u prednjem. Rezervni kotač najbolje je smjestiti u prednji dio jer smanjuje

oštećenja motora i štiti srednji dio vozila. Akumulator ne smije biti u istom prostoru sa

spremnikom za gorivo jer je samozapaljiv.

g) Odbojnik je element čija je zadaća da pri sudaru apsorbira dio kinetičke energije. Pričvršćuju

se na prednju i stražnju stranu vozila. Odbojnici s ugrađenim amortizerima mogu ostati

nedeformirani pri čelnim sudarima do brzine od 20 km/h. Odbojnici se izrađuju od posebne

vrste plastike koji su zbog svojih značajki bolji nego čelični odbojnici.

10

h) Sigurnosni zračni jastuk djeluje automatski u trenutku sudara. U vremenu od 26 tisućinki

sekunde zračni jastuk biva izbačen iz upravljačkog kola ili prednjeg dijela vozila i naglo se

napuni plinom da bi mekano dočekao tijelo putnika. Pri automatskom napuhavanju čuje se

prasak – zvučna eksplozija što dosta neugodno djeluje na vozača i putnika.

2.3. Cesta kao čimbenik sigurnosti prometa

Tehnički nedostaci ceste često su uzrok nastanka prometnih nezgoda, a oni mogu nastati pri

projektiranju cesta te pri njihovoj izvedbi. Cestu kao čimbenik sigurnosti prometa obilježuju:

a) Trasa ceste koja se sastoji od pravaca, zavoja i prijelaznih krivulja, a ti elementi trebaju biti

izabrani tako da omogućuju sigurno kretanje vozila pri određenoj računskoj brzini. Trasom

ceste određuje se smjer i visinski položaj ceste. Duljine pravaca i zavoja treba međusobno

uskladiti, a potrebno je osim tehničke sigurnosti osigurati i psihološku sigurnost koja ovisi o

tome kako na vozača djeluje okolni teren.

b) Tehnički elementi ceste važni su čimbenici sigurnosti prometa. Nepropisna širina kolnika

velika je opasnost za sigurnost prometa, naročito pri prolasku teretnih vozila. Na cestama za

mješoviti promet biciklisti izazivaju veliki broj prometnih nezgoda. Stoga je potrebno

predvidjeti biciklističke staze u predjelima gdje je razvijen biciklistički promet. Povećanjem

širine bankine znatno se smanjuje broj prometnih nezgoda. Obavljena su ispitivanja

pokazala kako je maksimalna duljina ceste u pravcu ovisna o sigurnosnoj sposobnosti

vozača, a kreće se od 2 do 4 km. Isto tako, istraživanja su pokazala da se broj prometnih

nezgoda naglo povećava u zavojima čiji je polumjer manji od 150m. Preveliki uzdužni nagib

također utječe na sigurnost prometa, a mora biti takav da ne zahtijeva čestu promjenu brzine.

c) Stanje kolnika može znatno utjecati na sigurnost prometa. Veliki broj prometnih nezgoda

nastaje zbog smanjenog koeficijenta trenja između kotača i kolnika te zbog oštećenja gornje

površine kolnika. Udarne rupe nastaju zbog dotrajalog zastora i njegove slabe kvalitete te

lošeg održavanja i posljedica smrzavanja. Do većih oštećenja ceste dolazi u proljeće, osobito

nakon jakih i dugotrajnih zima. Kiša djeluje nepovoljno na sigurnost prometa, a najopasnija

11

je prva kiša koja zajedno s prašinom i s blatom stvara skliski sloj između kotača i kolnika

što smanjuje koeficijent prianjanja na četvrtinu ili čak šestinu njegove vrijednosti.

d) Oprema ceste sastoji se od prometnih znakova, kolobrana, ograde, živice, smjerokaza,

vjetrobrana, snjegobrana, kilometarskih oznaka i „mačjih očiju“. Dobrom opremom

povećava se sigurnost vozača što je posebno važno pri velikim brzinama i velikoj gustoći

prometa. Prometni znakovi su najvažniji elementi opreme ceste, a svaki postavljeni znak

mora pokazivati realnu situaciju i upozoravati na eventualnu opasnost na tom dijelu ceste.

Kolobrani su niski kameni stupići koji se nalaze na starim cestama sas vrhom zadržavanja

vozila u slučaju skretanja s kolnika. Danas se umjesto kolobrana ugrađuju elastične ograde s

čeličnim ili betonskim stupićima spojenim limenim vrpcama. Živice se sade na bankinama u

visini od 70 cm kako ne bi smanjivale vidljivost. Smjerokazi su niski stupići koji se

postavljaju na razmaku od 50m, a služe za bolje označavanje smjera ceste. Da bi vožnja bila

sigurnija, osobito noću i za vrijeme magle, ugrađuju se u osi ceste reflektirajuća stakla.

Kilometarske oznake obavještavaju vozača o njegovom položaju na cesti. Snjegobrani

djeluju najbolje ako propuštaju vjetar, a postavljaju se na udaljenosti od ceste koja mora biti

20-25 puta veća od visine snjegobrana. Vjetrobrani za razliku od snjegobrana ne smiju imati

šupljine, a postavljaju se u blizini ruba kolnika.

e) Rasvjeta cesta je nužan preduvjet za siguran promet jer se veliki dio prometa odvija noću.

Dobrom rasvjetom na duljim dijelovima ceste smanjuje se broj prometnih nezgoda 30-35%

u usporedbi s prometicama koje nisu osvijetljene ili su slabo osvijetljene. Da bi se povećala

sigurnost prometa na opasnim dijelovima ceste i noću, potrebno je namjestiti što bolju

vidljivost, što veću jednoličnost svjetlosne razine, izvor svjetla mora biti izvan vidnog polja

vozača, treba isključiti sve žarulje koje blješte, a isto tako svjetiljke treba postaviti što više

iznad kolnika.

f) Križanja su mjesta na kojima se događa veliki broj prometnih nezgoda. Provedena

istraživanja pokazala su da se pri preglednosti na križanju smanjenoj tri puta sigurnost

prometa smanjuje 10 puta. Posebna opasnost na križanjima su vozila koja skrežu ulijevo te

ih pri reguliranju treba posebno odvojiti.

g) Utjecaj bočne zapreke osjetno utječe na sigurnost prometa. Trećina vozača pogine zbog

udara u stalne zapreke koje se nalaze na bankinama. Isto tako je utvrđeno da na cestama s

12

četiri trake za vožnju gdje kolnici nisu fizički odvojeni, blizina stalne zapreke utječe tako da

je broj nezgoda šest puta veći ako je zapreka na udaljenosti 0,3-1,5 m od ruba kolnika. Stoga

se na bankinama ne smiju postavljati stalne ili povremene zapreke kao što su ograde, drveće,

telefonski stupovi, i tako dalje. Drvoredi kraj ceste su naročito opasni jer su prometne

nezgode na takvim dijelovima ceste s vrlo teškim posljedicama.

h) Održavanje ceste mora se obavljati redovito i brzo tijekom cijele godine. Tu pripadaju

popravci kolničkog zastora, zemljanog trupa ceste, potpornih i obložnih zidova, mostova i

propusta, čišćenje kolnika, i tako dalje. Blato i lišće na kolniku treba odmah ukloniti kako ne

bi uzrokovali klizanje vozila zbog smanjenja otpora trenja između kotača vozila i kolnika.

Pri redovitom održavanju koje počinje u proljeće izvode se svi potrebni popravci zastora,

čišćenje odvodnih kanala, zamjena dotrajale signalizacije, i tako dalje. Investicijskim

održavanjem uređuju se opasna mjesta, obnavlja zastor, rekonstruiraju tehnički elementi

ceste i slično.

13

2.4. Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa

Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa obuhvaća organizaciju, upravljanje i

kontrolu prometa. Organizacija prometa obuhvaća prometne propise i tehnička sredstva za

organizaciju prometa. Upravljanje prometom obuhvaća način i tehniku upravljanja cestovnim

prometom. Kontrola prometa obuhvaća način kontrole prometa te ispitivanje i statistiku prometnih

nezgoda. Kontrola prometa obavlja se na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zakon i

propisi moraju biti jedinstveni, jasni i jednako tumačeni na cijelom području za koje vrijede. Za

provedbu uspješne kontrole prometa potrebni su odgovarajući stručnjaci i sredstva za kontrolu.

2.5. Incidentni čimbenik

Čimbenici čovjek, vozilo, cesta i promet na cesti podliježu određenim pravilnostima koje se

mogu predvidjeti. Međutim, tim čimbenicima nisu obuhvaćene atmosferske prilike ili neki drugi

elementi, na primjer trag ulja na kolniku, nečistoća, divljač i slično koji su zapreka sigurnom

odvijanju prometa. Zbog toga je potrebno uvođenje još jednog čimbenika čije se djelovanje

pojavljuje na neočekivan i nesustavan način. U atmosferske utjecaje koji djeluju na sigurnost

prometa mogu se ubrojiti kiša, poledica, snijeg, magla, vjetar, atmosferski tlak, visoke temperature,

djelovanje sunca i slično.

Kiša djeluje nepovoljno na sigurnost prometa, a najopasnija je prva kiša koja zajedno s

prašinom i blatom stvara tanki skliski sloj između kotača i kolnika koji smanjuje koeficijent

prianjanja između gume i kolnika.

Poledica također djeluje nepovoljno na sigurnost prometa jer se smanjuje koeficijent

prianjanja između kotača i kolnika.

Snijeg otežava kočenje vozila i smanjuje vidljivost.

Magla smanjuje vidljivost i zamagljuje vjetrobranska stakla. Vozači moraju prilagoditi

brzinu uvjetima vidljivosti kako bi na vrijeme mogli zaustaviti vozilo i izbjeći nezgodu.

Vjetar svojom silom koja se neprekidno mijenja po pravcu i smjeru utječe na postojeće sile

koje djeluju na vozilo.

14

Promjene atmosferskog tlaka utječu na ponašanje vozača, a uvjetovane su brzim i jakim

promjenama vremena. Prema provedenim ispitivanjima u nas ustanovljeno je da postoji povezanost

između povećanog broja prometnih nezgoda i ciklonalnih prodora.

15

3. MODELI JAVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA

Vozila javnog prijevoza putnika namijenjena su prijevozu putnika u javnom gradskom

prijevozu. Koriste se na ustaljenim trasama prema ustaljenim voznim redovima, a trebaju biti

dostupna svima tko plati prijevoz prema utvrđenoj tarifi. Općenito se dijele na autobuse,

tramvaje, trolejbuse, metroe (brza željeznica) te specijalna vozila za javni gradski prijevoz.

AUTOBUS

Autobus je putničko vozilo s više tragova namijenjeno prijevozu većeg broja putnika. S

obzirom da im namjena može biti različita, dijelimo ih na:

a) Gradski autobus – namijenjen prijevozu putnika na kraćim relacijama. Obilježava ga

znatan broj mjesta za stajanje, dvoja ili više širokih dvokrilnih vratiju za brzu

izmjenu putnika, a u novije vrijeme izvodi se s niskim podom što olakšava ulaz i

izlaz putnika. Gradski autobus najćešće se kreće gradskim ulicama u mješovitom

prometu, ne razvija velike brzine, ali ima veća ubrzanja i usporenja zbog povećanja

prosječne brzine vožnje.

b) Prigradski autobus – namijenjen prijevozu putnika u prigradskom prometu što

podrazumijeva nešto dulje relacije vožnje u odnosu na gradske autobuse. Za

prigradski prijevoz putnika predviđa se da su sva mjesta sjedeća, a vrata dovoljno

široka za brzu izmjenu putnika.

c) Međugradski autobus – namijenjen je prijevozu putnika na duljim relacijama zbog

čega se komfor putnika znatno povećava. Svi putnici imaju mjesto za sjedenje, vrata

su manja, ugrađuju se uređaji za klimatizaciju, audio i video uređaji, a osiguran je i

dovoljno veliki prostor za smještaj prtljage.

d) Minibus – autobus manjeg kapaciteta najćešće namijenjen gradskom prijevozu

putnika na linijama s manjim brojem putnika u jedinci vremena. Obično ima do 17

mjesta za sjedenje i oko 40 mjesta za stajanje.

16

e) Kombibus – putničko vozilo namijenjeno za prijevoz manjih grupa putnika, do 15

mjesta za sjedenje, ne računajući sjedalo za vozača te prostor za prtljagu.

TRAMVAJ

Obzirom na svoja tehničko – eksploatacijska obilježja današnji tramvaj je više

osovinsko prijevozno sredstvo namijenjeno za masovni prijevoz gradskih putnika bilo samo

motornim vučnim vozilom bilo tramvajskom kompozicijom sastavljenom od pridodanih

prikolica čije se kretanje ostvaruje pomoću jednog, dva ili četiri monofazna elektromotora.

Tramvaji se mogu klasificirati prema različitim kriterijima podjele:

- obzirom na samostalnost pogona (motorni samohodni tramvaj, vučena tramvajska prikolica)

- obzirom na broj osovina (dvoosovinski, četverosovinski, šestosovinski, osmoosovinski

tramvaj)

- obzirom na konstrukciju karoserije (standardni klasični tramvaj, jedno, dvozglobni ili

višezglobni tramvaj, tramvaj na kat)

- obzirom na sastav kompozicije (samostalni tramvaj, udvojeni tramvaj, trodjelni tramvaj,

multiplicirani tramvaj)

- obzirom na područje djelovanja (tramvaj na razini zemlje, tramvaj djelomično u tunelima,

tramvaj iznad razine zemlje)

TROLEJBUS

Trolejbus je cestovno električno vozilo u stalnoj električnoj vezi s dvožičnim

kontaktim vodovima preko trolnih oduzimača struje i sa ograničenom slobodom bočnog

kretanja od osi kontaktne mreže (3,5 – 4,5 m).

Prema veličini i broju putničkih mjesta trolejbuse dijelimo u četiri osnovne skupine:

- duljine 8 - 9 m, mase 6 - 7 t, sa jednim vučnim motorom i s oko 60 putničkih mjesta

- duljine 9 - 10 m, mase 7,5 – 8,5 t, jednim motorom i sa ukupno 70 – 80 mjesta

- duljine 10 – 12 m, dvije ili tri osovine, mase 9 – 11 t, jednim vučnim motorom i sa ukupno

85 – 105 putničkih mjesta

- duljine 16 – 21 m, tri ili četiri osovine, mase 16 – 17,5 t, jednim ili dva vučna motora te

kapaciteta 130 – 180 putnika.

18

METRO

Metro je opći naziv za električnu podzemnu željeznicu koja služi javnom prijevozu

putnika u velikim gradovima. Predstavlja optimalni oblik masovnog prijevoza putnika.

Podzemna željeznica je, u stvari kompozicija željezničkih vozila posebno prilagođenih

profilom, oblikom i konstruktivnim komponentama visokofrekventnom i brzom gradsom i

prigradskom prijevozu putnika koji se većinom obavlja u podzemnim tunelima.

Prijevoz se obavlja na potpuno izdvojenim kolosječnim trasama koji se ne ukrštaju u

istoj razini niti se neposredno dodiruju s drugim vozilima ili prometnicama. Metro se

smješta ispod zemlje, što ujedno rasterećuje površinski promet.

Vozni je park postojećih metro sustava vrlo raznolik, a predstavljen je

kompozicijama sastavljenim od jednog ili više elektromotornih pa čak i do devet priključnih

tračnih četveroosovinskih vozila sa čeličnim bandažiranim kotačima i tiristorskom

regulacijom rada pogosnkih elektromotora.

Podzemna željeznica je opravdana samo pri najvećem prometu zbog svog vrlo

velikog prijevoznog kapaciteta. Izgradnja metroa je veoma skupa, odnosno zahtijeva velike

eksploatacijske troškove i ogromne investicije u opremi. Prije se smatralo da je donja

granica za uvođenje metroa u nekom gradu barem milijun stanovnika. Međutim, svaki grad

ima individualni pristup rješavanju problema javnog gradsko – prigradskog prijevoza

putnika. Danas se smatra da je donja granica za uvođenje metroa u nekom gradu između

750.000 i 2.000.000 stanovnika.

Zajedničke značajke izvedbi metroa:

- visina treće tračnice iznad gornjeg ruba tračnice između 120 – 180 mm

- normalna širina kolosjeka je 1435 mm

- širina vozila je između 2400 – 2500 mm

- najveći usponi do 40 ‰

- najmanji polumjeri zavoja su 75 – 120 m

- širina dvokolosječnih tunela na ravnim dijelovima 6,75 – 7,6 m

- udaljenost između susjednih postaja između 800 – 900 m

19

SPECIFIČNI OBLICI PRIJEVOZA PUTNIKA

Paratransport obuhvaća specifične oblike javnog prijevoza ljudi u gradovima u

spektru koji se kreće od najindividualnijeg do najmanje personaliziranog načina prijevoza.

Paratransport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnika koje su javno dostupne,

različite od tradicionalnog javnog prijevoza i koje u potpunosti koriste postojeću uličnu

mrežu.

Usluge paratransporta mogu se grupirati u tri kategorije:

- usluge koje se korisnicima pružaju putem iznajmljivanja vozila, a to su rentakar i

kratkotrajno iznajmljivanje vozila (do četiri sata)

- usluge koje korisnik realizira telefonskim pozivom su maršrutni taksi (taksi sa fiksnim

maršrutama) i „dial a ride“ (realizacija se ostvaruje telefonskim pozivom)

- usluge koje korisnik prethodno ugovori s drugim su auto – pul i pretplatni autobus

20

4. ANALIZA STANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA JAVNOG PRIJEVOZA

U ZAGREBU

4.1. ANALIZA PROMETNIH NESREĆA ZA 2006. GODINU

PROMETNE NESREĆE U TRAMVAJSKOM PROMETU

Tablica 1. Broj prometnih nesreća na 100.000 km i broj prometnih nesreća na prosječan broj

tramvaja u prometu

Broj nesreća na prosječan broj

Broj nesreća Broj nesreća na 100 000 km tramvaja u prometu

Vrsta nesreće 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006

Sudar tramvaja s tramvajem 10 11 4 5 3 0,07 0,08 0,03 0,04 0,02 0,06 0,07 0,02 0,03 0,02

Sudar tramvaja s mot.vozilom 214 225 233 177 158 1,57 1,67 1,73 1,33 1,19 1,35 1,42 1,44 1,09 0,98

Sudar tramvaja s bus ZET - a 1 0 1 0 0 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00

Sudar tramvaja s motoc. i bic. 2 3 4 5 4 0,01 0,02 0,03 0,04 0,03 0,01 0,02 0,02 0,03 0,02

Ukupno 227 239 242 187 165 1,67 1,77 1,80 1,40 1,24 1,43 1,50 1,49 1,15 1,02

Okrz. tramvaja s tramvajem 3 1 1 1 0 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00

Okrz. tramvaja s bus. ZET-a 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Okrz. tramvaja s mot.vozilom 89 100 125 79 63 0,65 0,74 0,93 0,59 0,47 0,56 0,63 0,77 0,49 0,39

Ukupno 92 101 126 80 63 0,67 0,75 0,94 0,60 0,47 0,58 0,64 0,78 0,49 0,39

Iskliznuće tramvaja 10 22 23 13 13 0,07 0,16 0,17 0,10 0,10 0,06 0,14 0,14 0,08 0,08

Prevrnuće tramvaja 0 1 0 0 1 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01

Nalet na pješaka 36 17 15 29 25 0,26 0,13 0,11 0,22 0,19 0,23 0,11 0,09 0,18 0,16

Pad tramvajskih putnika 3 10 5 12 27 0,02 0,07 0,04 0,09 0,20 0,02 0,06 0,03 0,07 0,17

Nesvrstane nesreće 24 23 28 19 8 0,18 0,17 0,21 0,14 0,06 0,15 0,14 0,17 0,12 0,05

Ukupno 73 73 71 73 74 0,54 0,54 0,53 0,55 0,56 0,46 0,46 0,44 0,45 0,46

Svekupno 392 413 439 340 302 2,88 3,06 3,26 2,55 2,27 2,47 2,60 2,71 2,10 1,88

NESREĆE PUTNIKA I PJEŠAKA

Lakše ozljede 99 82 116 86 97 0,74 0,60 0,87 0,64 0,73 0,62 0,52 0,72 0,53 0,60

Teže ozljede 28 4 42 10 19 0,21 0,03 0,31 0,07 0,14 0,18 0,03 0,26 0,06 0,12

Smrtni slučaj 3 3 1 1 0 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00

UKUPNO 130 89 159 97 116 0,97 0,65 1,19 0,73 0,87 0,82 0,56 0,98 0,60 0,72

Kod prometnih nesreća “Pad tramvajskih putnika” gdje je prisutno povećanje s 12 na 27

događaja glavni uzrok je nepridržavanje putnika za rukohvat i neoprezan ulazak odnosno izlazak

putnika.

Stvarno stanje stupnja sigurnosti dobiva se preko relativnih vrijednosti, stavljajući u odnos

broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broj prometnih nesreća na prosječan broj

tramvaja u prometu. Iz podataka prikazanih u tablici 1. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je

vidljivo da se tijekom 2006. godine dogodilo 2,27 prometnih nesreća na 100.000 prijeđenih

kilometara, što u odnosu na 2005. godinu predstavlja smanjenje za 10,98%. Također se bilježi

smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 10,48 %.

21

Prostorna analiza prometnih nesreća

Tramvajska mreža prostire se na duljini od 116 km, od kojih je 62 km ili 53,45 % pruge

odvojeno od ostalog prometa, 54 km ili 46,55 % pruge nalazi na zajedničkom tijelu. Od ukupne

duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet javnog

prijevoza putnika (žute trake).

Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu

dogodilo 195 prometne nesreće ili 64,57 % dok se na tramvajskim pravcima odvojenim od ostalog

prometa dogodilo 36 ili 11,92 %, u pješačkoj zoni 7 ili 2,32 %, a na trakama rezerviranim za promet

javnog prijevoza putnika (“žute trake”) 64 ili 21,19 %. Najčešći uzroci prometnih nesreća na

trakama rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) su: neoprezno uključivanje

vozača motornih vozila u promet s parkirališnih i ostalih površina - 26 slučajeva; 18 nesreća se

dogodilo kada nije bilo kontakta tramvaja s motornim vozilom (iskliznuće, nalet na pješaka i pad

putnika u tramvaju); nepropisna promjena vozne trake - 14 slučajeva, naleti motornih vozila na

tramvaj - 6 slučajeva.

Obzirom na veliku disperziju prometnih nesreća u tramvajskom prometu navesti će se samo

one prometne dionice gdje se dogodilo više od 10 prometnih nesreća odnosno raskrižja s više od 5

prometnih nesreća.

Prometnice

Ilica 26 nesreća

Savska 16 nesreća

Maksimirska 15 nesreća

Raskrižja

Branimirova - Trpimirova 7 nesreća

Branimirova - Domagojeva 6 nesreća

Temeljem broja prometnih nesreća može se ustvrditi da su tijekom prošle godine na

tramvajskoj mreži najkritičnija mjesta bila raskrižje Branimirova - Trpimirova sa 7 prometnih

nesreća i Branimirova - Domagojeva sa 6 prometnih nesreća.

22

Na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice od 7 nesreća naleta tramvaja na osobno vozilo,

pet se dogodilo kada se tramvajski vlak kretao u smjeru istoka, a dvije u smjeru zapada. Na

raskrižju Branimirove i Domagojeve ulice sve nesreće su se dogodile prilikom naleta tramvaja na

osobno vozilo koji se kretao u smjeru istoka. Četiri nesreće su se dogodile uslijed neopreznog

desnog skretanja vozača motornih vozila iz Branimirove u Domagojevu. Glavni uzrok navedenih

nesreća je nepažnja vozača osobnih vozila i smanjena mogućnost pravovremenog uočavanja

nailaska tramvaja od strane vozača motornih vozila. Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici,

Maksimirskoj, Savskoj, Vlaškoj, Ozaljskoj i Draškovićevoj disperzirane su po cijeloj duljini

prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći broj nesreća

na tim pravcima se dogodio zbog velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa te zbog toga što

je tramvajska pruga na prometnici sa ostalim vozilima.

Tablica 2. Broj prometnih nesreća po tramvajskim linijama na 100 000 ostvarenih kilometara

Broj nesreća Broj nesreća Ukupno Ukupno nesreća

LINIJA TP Trešnjevka TP Dubrava na 100 000 km

1 - 19 19 4,43

2 34 - 34 3,44

3 10 - 11 2,36

4 2 19 21 2,11

5 7 7 14 1,63

6 3 42 45 4,04

7 2 22 24 1,86

8 10 10 2,51

9 9 - 9 1,49

11 39 - 39 3,04

12 18 1 19 1,95

13 - 14 14 1,81

14 2 13 15 1,25

15 - 1 1 0,45

17 22 - 22 1,64

31 - 2 2 2,11

32 - - - 0

33 - 2 2 2,08

34 2 - 1 1,39

UKUPNO 150 152 302 2,27

U tablici 2 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih kilometara.

Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 6, 11, i 2, a u relativnom iznosu na

linijama br. 1, 6 i 2.

23

Vremenska analiza prometnih nesreća

Tablica 3. Broj prometnih nesreća po mjesecima za 2005. i 2006. godinu.

GOD INA

MJESECI 2005. 2006.

Siječanj 31 20

Veljača 43 31

Ožujak 29 28

Travanj 24 28

Svibanj 29 22

Lipanj 26 18

Srpanj 16 20

Kolovoz 19 17

Rujan 28 23

Listopad 46 32

Studeni 24 34

Prosinac 25 29

UKUPNO 340 302

Analizom broja prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u

studenom - 34 ili 11,26 %, a najmanje u kolovozu - 17 ili 5,63 %.

Tablica 4. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu

GOD INA

DAN 2005. 2006.

Nedjelja 21 25

Subota 36 31

Petak 52 49

Četvrtak 57 52

Srijeda 62 50

Utorak 46 47

Ponedjeljak 66 48

UKUPNO 340 302

Broj prometnih nesreća po danima u tjednu prikazan je u tablici 4. Tijekom 2006.godine

najviše se nesreća događalo četvrtkom - 52 ili 17,22 % od ukupnog broja prometnih nesreća.

24

Tablica 5. Broj prometnih nesreća po satima u danu

GODINA 2005. 2006.

NESREĆA U SATU

0-2 4 5

2-4 4 2

4-6 5 10

6-8 19 19

8-10 49 35

10-12 57 39

12-14 58 47

14-16 47 36

16-18 34 37

18-20 34 37

20-22 17 20

22-24 12 15

UKUPNO 340 302

Temeljem dobivenih podataka u tablici 5 najviše prometnih nesreća - 47 ili 15,56 %

dogodilo se u periodu između 12.00 - 14.00 sati. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 213 nesreća ili

70,53 % dok je u noćnom razdoblju bilo 89 nesreća ili 29,47 %.

25

PROMETNE NESREĆE U AUTOBUSNOM PROMETU

Tablica 6. Broj prometnih nesreća na 100.000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u

periodu od 2002. do 2006. godine.

Broj prometnih

nesreća

Broj prometnih nesreća

na

Broj prometnih

nesreća

na 100 000

kilometara

prosječan broj autobusa

GODINA 02. 03. 04. 05. 06. 02. 03. 04. 05. 06. 02. 03. 04. 05. 06.

Sud. busa s busom ZET 4 4 2 2 3 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

Sud. busa s

mot.vozilom

123 115 116 138 114 0,47 0,44 0,45 0,53 0,45 0,54 0,51 0,51 0,61 0,51

Sud. busa s tramvajem 1 0 1 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Sud. busa s motoc. i

bic.

5 2 3 4 3 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01

Okrz. busa s bus. ZET-

a

2 4 3 4 8 0,01 0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,02 0,01 0,02 0,04

Okrz. busa s tram. 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Okrz. busa s mot. voz. 166 148 192 199 199 0,63 0,57 0,74 0,77 0,78 0,73 0,65 0,85 0,88 0,90

Okrz. busa u nepok. ob. 2 2 7 7 2 0,01 0,01 0,03 0,03 0,01 0,01 0,01 0,03 0,03 0,01

Iskliznuće autobusa 10 9 6 4 3 0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,04 0,03 0,02 0,01

Prevrnuće autobusa 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Nalet na pješaka 7 1 3 6 3 0,03 0,00 0,01 0,02 0,01 0,03 0,00 0,01 0,03 0,01

Pad autobusnih putnika 19 13 24 26 32 0,07 0,05 0,09 0,10 0,13 0,08 0,06 0,11 0,12 0,14

Udar busa u nep. objekt 0 3 14 15 6 0,00 0,01 0,05 0,06 0,02 0,00 0,01 0,06 0,07 0,03


UKUPNO 358 319 385 411 386 1,37 1,22 1,48 1,58 1,51 1,58 1,41 1,70 1,82 1,74

26


U razmatranje su uzete prometnice i raskrižja gdje se dogodilo više prometnih nesreća

tijekom 2006. godine. Tijekom 2006. godine najveći broj nesreća (u apsolutnom iznosu) dogodio se

na Ilici (28 prometnih nesreća). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini

prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a na jednom mjestu nije se dogodilo više od

dvije prometne nesreće (izuzev raskrižja Ilice sa ulaskom na Terminal Črnomerec gdje su se

dogodile 3 prometne nesreće). Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se

kako je Ilica najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog

tako i ostalog prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog

prijevoza putnika - “žuta traka”.

Prometnice s najvećim brojem prometnih nesreća mogu se vidjeti iz slijedećeg pregleda:

Prometnice:

Ilica 28 nesreća

Zagrebačka (Sesvete) 16 nesreća

Selska 14 nesreća

Aleja Bologne 13 nesreća

Avenija Dubrava 11 nesreća

Avenija V. Holjevca 11 nesreća

Ljubljanska avenija 7 nesreća

Laščinska 7 nesreća

Zagrebačka (Črnomerec) 6 nesreća

Heinzelova 5 nesreća

Jurjevska 5 nesreća

Stubička 5 nesreća

Raskrižja:

Rotor Remetinec 8 nesreća

Terminali:

Terminal Svetice 7 nesreća

Terminal Črnomerec 4 nesreće

27

Rotor u Remetincu na kojem se protekle godine dogodilo 8 prometnih nesreća pokazalo se

kao najkritičnije raskrižje, dok su najkritičniji terminali Svetice (7 nesreća) i Črnomerec (4

nesreće) gdje se tijekom 2006. godine dogodilo najviše prometnih nesreća. Ovakvo stanje na

terminalima na Sveticama i Črnomercu je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i

ostalih prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko

prostora terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj

ima stanje kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se

popravkom i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim

lokacijama, redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih

mjesta za vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.

Tablica 7. Prikaz autobusnih linija sa 8 i više prometnih nesreća u 2006. godini

LINIJA NAZIV BROJ PROM. POGON NESREĆA

LINIJE NESREĆA NA 100 000 KM

109 ČRNOMEREC - DUGAVE 23 PODSUSED 3,03

172 ČRNOMEREC - ZAPREŠIĆ 15 PODSUSED 1,30

268 GLAVNI KOLODVOR - V. GORICA 15 DUBRAVA 1,10

201 KAPTOL - PETROVA ULICA 11 DUBRAVA 7,48

121 ČRNOMEREC - KARAŽNIK 10 PODSUSED 3,76

134 ČRNOMEREC - PREČKO 10 PODSUSED 4,31

176 ČRNOMEREC - GORNJA BISTRA 10 PODSUSED 1,49

223 DUBEC - TRNOVČICA - DUBRAVA 10 DUBRAVA 4,48

269 BORONGAJ - SESVETSKI KRALJEVEC 10 DUBRAVA 1,88

105 KAPTOL - BRITANSKI TRG 9 PODSUSED 3,08

118 TRG MAŽURANIĆA - VOLTINO 9 PODSUSED 2,17

205 DUBRAVA-MARKUŠEVEC-BIDROVEC 9 DUBRAVA 1,70

126 ČRNOMEREC - GORNJA KUSTOŠIJA 8 PODSUSED 5,19

Slijedom prikazanog u tablici 7 vidljivo je da se najviše prometnih nesreća – 23 (apsolutni

broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 ČRNOMEREC – DUGAVE. Ako se promatra broj

prometnih nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) vidljivo je da se na liniji 201

KAPTOL – PETROVA ULICA dogodilo najviše prometnih nesreća – 7,48. Analizom

(pregledom) linija gdje se događa velik broj prometnih nesreća uočljivo je da iste prometuju na

području i po prometnicama gdje se odvija intenzivan promet (109 Črnomerec – Dugave,134

Črnomerec – Prečko, 172 Črnomerec – Zaprešić), te u samom centru Grada (105 Kaptol –

Britanski trg, 118 Trg Mažuranića – Voltino, 201 Kaptol – Petrova ulica). Isto tako velik broj

28

prometnih nesreća dogodio se na linijama koje prometuju u podsljemenskoj zoni zbog uskih

prometnica i velikih oštećenja kolnika (126 Črnomerec – Gornja Kustošija).


Tablica 8. Broj prometnih nesreća po mjesecima

GODINA 2005. 2006.

MJESECI

SIJEČANJ 32 26

VELJAČA 39 26 OŽUJAK 33 29 TRAVANJ 26 19

SVIBANJ 33 46

LIPANJ 28 38

SRPANJ 31 26

KOLOVOZ 29 25

RUJAN 46 38

LISTOPAD 36 47

STUDENI 35 31

PROSINAC 43 35

UKUPNO 411 386

Promatra li se pojavljivanje prometnih nesreća po mjesecima u 2006. godini proizlazi da se

najviše nesreća – 47 ili 12,18 % dogodilo u listopadu, dok se je najmanji broj nesreća –19 ili 4,92%

dogodio u travnju što se i vidi u tablici 8.


DANI GODINA

2005. 2006.

Ponedjeljak 91 56

Utorak 54 70

Srijeda 64 79

Četvrtak 81 54

Petak 59 67

Subota 38 31

Nedjelja 24 29

UKUPNO 411 386

Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se tijekom

2006. godine najviše nesreća - 79 ili 20,47 % od ukupnog broja nesreća dogodilo srijedom (tablica

29

9). Najmanje nesreća - 29 ili 7,51 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je i

očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u

tjednu.


GODINA 2005. 2006.

NESREĆA U SATU

0-2 4 5

2-4 4 0

4-6 20 13

6-8 51 48

8-10 45 35

10-12 52 42

12-14 62 59

14-16 59 62

16-18 51 47

18-20 26 34

20-22 17 26

22-24 20 14

UKUPNO 411 386

Pojavljivanje nesreća po satima tijekom dana kao i prošlih godina pokazuje zakonitost da su

vršni sati prometnog opterećenja ujedno i najkritičniji sati, odnosno razdoblja kada je broj nesreća

maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. Problematično razdoblje je, što se može

vidjeti i iz tablice 10, od 12 - 18 sati unutar kojeg se u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća

intenzivira i dostiže svoj maksimum od 62 nesreće ili 16,06 % od ukupnog broja prometnih nesreća.

Razlog je uglavnom intenzivan promet u tom vremenskom razdoblju obzirom na vršno

poslijepodnevno razdoblje.

30

ZAKLJUČAK

Promatrajući učestalost događanja prometnih nesreća u kojima su sudjelovala vozila javnog

prijevoza putnika ZET-a vidljivo je smanjenje ukupnog broja nesreća posljednjih godina. Treba

napomenuti i činjenicu kako je iz godine u godinu sve veći broj registriranih vozila te sve veći broj

prometnih nesreća u Gradu i Županiji. Time podatak o smanjenju broja prometnih nesreća u kojima

su sudjelovala ZET-ova vozila ima još veći značaj za ukupno povećanje stupnja sigurnosti u javnom

prijevozu putnika u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji.

31




tramvaja u prometu



Vrsta nesreće 2003 2004 2005 2006 2007 2003 2004 2005 2006 2007 2003 2004 2005 2006 2007

Sudar tramvaja i tramvaja 11 4 5 3 4 0,08 0,03 0,04 0,02 0,03 0,07 0,02 0,03 0,02 0,03

Sudar tramvaja i mot.vozila 225 233 177 158 143 1,67 1,73 1,33 1,19 1,13 1,42 1,44 1,09 0,98 0,89

Sudar tramvaja i bus ZET - a 0 1 0 0 0 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00

Sudar tramvaja i motoc./bic. 3 4 5 4 3 0,02 0,03 0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,02

Ukupno 239 242 187 165 150 1,77 1,80 1,40 1,24 1,19 1,50 1,49 1,15 1,02 0,94

Okrz. tramvaja i tramvaja 1 1 1 0 1 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01

Okrz. tramvaja i bus. ZET-a 0 0 0 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01

Okrz. tramvaja i mot.vozila 100 125 79 63 117 0,74 0,93 0,59 0,47 0,93 0,63 0,77 0,49 0,39 0,73

Ukupno 101 126 80 63 119 0,75 0,94 0,60 0,47 0,94 0,64 0,78 0,49 0,39 0,74



Nalet na pješaka 17 15 29 25 19 0,13 0,11 0,22 0,19 0,15 0,11 0,09 0,18 0,16 0,12



Ukupno 73 71 73 74 70 0,54 0,53 0,55 0,56 0,55 0,46 0,44 0,45 0,46 0,44

Svekupno 413 439 340 302 339 3,06 3,26 2,55 2,27 2,68 2,60 2,71 2,10 1,88 2,12

OZLIJEĐENE OSOBE

Lakše ozljede 116 86 97 97 85 0,85 0,64 0,73 0,73 0,67 0,73 0,53 0,60 0,60 0,37

Teže ozljede 42 10 19 19 10 0,31 0,07 0,14 0,14 0,08 0,26 0,06 0,12 0,12 0,04

Smrtni slučaj 1 1 0 0 1 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 159 97 116 116 96 1,17 0,72 0,87 0,87 0,76 1,00 0,60 0,72 0,72 0,42

Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća s brojem istih iz 2006. godine,

dobivaju se slijedeće vrijednosti:

VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast) broja

prometnih nesreća

Sudar tramvaja s tramvajem porast sa 3 na 4

Sudar tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 158 na 143

Okrznuće tramvaja s motornim vozilom porast sa 63 na 117

Nalet tramvaja na pješaka smanjenje sa 25 na 19

Pad tramvajskih putnika porast sa 27 na 39

32


broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broj prometnih nesreća na prosječan broj



kilometara, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja porast za 18,06%. Također se bilježi porast

broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 12,76 %.





prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju

na zajedničkom tijelu dogodilo 227 prometne nesreće ili 66,96 % dok se na tramvajskim pravcima

odvojenim od ostalog prometa dogodilo 36 ili 10,62 %, u pješačkoj zoni 11 ili 3,24 %, a na trakama

rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (“žute trake”) 65 ili 19,18 %. Najčešći

uzroci prometnih nesreća na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute

trake) su: neoprezno uključivanje vozača motornih vozila u promet s parkirališnih i ostalih površina

- 26 slučaj; 19 nesreća se dogodilo kada nije bilo kontakta tramvaja s motornim vozilom

(iskliznuće, nalet na pješaka i pad putnika u tramvaju); nepropisna promjena vozne trake vozača

motornih vozila- 15 slučajeva, naleti motornih vozila na tramvaj - 5 slučajeva.

Prometnice

Ilica 30 nesreća

Savska 16 nesreća


Raskrižja

Branimirova - Trpimirova 7 nesreća

Jukićeva - Adžijina 7 nesreća

Ilica - Medulićeva 6 nesreća

Ilica - Čanićeva 5 nesreća

Ilica - Primorska 5 nesreća

Branimirova - Domagojeva 5 nesreća

33

Temeljem broja prometnih nesreća može se ustvrditi da su tijekom prošle godine na

tramvajskoj mreži najkritičnija mjesta bila raskrižje Branimirova - Trpimirova i Jukićeva - Adžijina

sa 7 prometnih nesreća. Na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice od 7 nesreća naleta tramvaja

na osobno vozilo, šest se dogodilo na sličan način, kada se tramvajski vlak kretao od Gl. kolodvora

u smjeru istoka. Na raskrižju Jukićeve i Adžijine ulice, 3 sudara i 3 okrznuća tramvaja s osobnim

vozilom dogodila su se uslijed neopreznog uključivanja motornih vozila iz Adžijine u Jukićevu

ulicu. Glavni uzrok navedenih nesreća je nepažnja vozača osobnih vozila. Prometne nesreće koje su

se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po cijeloj duljini prometnica, a niti na

jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći broj nesreća na tim pravcima se

dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa, odvijanja prometa na zajedničkom

tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te

promjene vozne trake.




1 1 15 16 4,44

2 31 - 31 3,72

3 6 - 6 1,56

4 4 28 32 3,36

5 13 4 17 2,04

6 5 40 45 4,17

7 2 21 23 1,86

8 - 10 10 2,65

9 9 - 9 1,49

11 45 5 50 4,00

12 31 - 31 3,37

13 - 16 16 2,19

14 - 19 19 1,63

15 - - - -

17 25 - 25 1,85

31 - 4 4 0,00

32 2 - 2 4,82

33 - 1 1 2,18

34 2 - 2 1,35

UKUPNO 176 163 339 2,68

34

U tablici 12 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih

kilometara. Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 11, 6 i 4, a u

relativnom iznosu na linijama br. 32, 1, i 6 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada

gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana

vjerojatnost događanja prometnih nesreća.



GOD INA

MJESECI 2006. 2007.

Siječanj 20 21

Veljača 31 24

Ožujak 28 29

Travanj 28 24

Svibanj 22 28

Lipanj 18 19

Srpanj 20 21

Kolovoz 17 30

Rujan 23 30

Listopad 32 26

Studeni 34 38

Prosinac 29 49

UKUPNO 302 339

U tablici 13 prikazan je broj prometnih nesreća po mjesecima u godini. Analizom broja

prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u prosincu - 49 ili 14,45

%, a najmanje u lipnju - 19 ili 5,60 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje motornih vozila u

prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su uzroci

događanja prometnih nesreća u prosincu.

35


GOD INA

DAN 2006. 2007.

Ponedjeljak 48 48

Utorak 47 53

Srijeda 50 69

Četvrtak 52 55

Petak 49 56

Subota 31 32

Nedjelja 25 26

UKUPNO 302 339


najviše se nesreća događalo srijedom - 69 ili 20,35 % od ukupnog broja prometnih nesreća.


GODINA 2006. 2007.

NESREĆA U SATU

0-2 5 6

2-4 2 5

4-6 10 15

6-8 19 27

8-10 35 46

10-12 39 43

12-14 47 48

14-16 36 51

16-18 37 41

18-20 37 28

20-22 20 13

22-24 15 16

UKUPNO 302 339


dogodilo se u periodu između 14.00 - 16.00 sati. Taj podatak je očekivan jer se radi o vršnom

prometnom opterećenju kada se na cijelom području grada stvaraju velike prometne gužve i

istodobno je smanjen stupanj prometne sigurnosti te nepoštivanje prednosti vozila javnog prijevoza

putnika pri prometovanju po žutim trakama.

36


Tablica 16. Broj prometnih nesreća na 100.000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u


Broj prometnih nesreća Broj prometnih nesreća na

Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara prosječan broj autobusa

GODINA 03. 04. 05. 06. 07 . 03. 04. 05. 06 07. 03. 04. 05. 06. 07.

Sud. busa i bus ZET 4 2 2 3 5 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 00,2

Sud. busa i mot.vozila 115 116 138 114 130 0,44 0,45 0,53 0,45 0,49 0,51 0,51 0,61 0,51 0,57

Sud. busa i tramvaja 0 1 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Sud. busa i motoc./ bic. 2 3 4 3 2 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01

Okrz. busa i bus. ZET-a 4 3 4 8 7 0,02 0,01 0,02 0,03 0,03 0,02 0,01 0,02 0,04 0,03

Okrz. busa i tram. 0 0 0 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Okrz. busa i mot. voz. 148 192 199 199 240 0,57 0,74 0,77 0,78 0,91 0,65 0,85 0,88 0,90 1,04




Nalet na pješaka 1 3 6 3 1 0,00 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,01 0,03 0,01 0,00




UKUPNO 319 385 411 386 498 1,22 1,48 1,58 1,51 1,89 1,41 1,70 1,82 1,74 2,17

OZLIJEĐENE OSOBE

Lakše ozlijede 65 84 89 91 90 0,25 0,32 0,34 0,36 0,34 0,29 0,37 0,39 0,41 0,39

Teže ozlijede 13 16 3 9 8 0,05 0,06 0,01 0,04 0,03 0,06 0,07 0,01 0,04 0,03

Smrtni slučaj 0 1 2 0 0 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00

UKUPNO 78 101 94 100 98 0,30 0,39 0,36 0,39 0,37 0,35 0,44 0,42 0,45 0,43

Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća sa brojem istih iz 2006. godine,


37

VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast)

prometnih nesreća

Sudar autobusa sa motornim vozilom porast sa 114 na 130

Udar autobusa u nepokretan objekt porast sa 6 na 21

Okrznuće autobusa u nepokretan objekt porast sa 2 na 13

Nalet na pješaka smanjenje sa 3 na 1

Pad autobusnih putnika porast sa 32 na 51

Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a smanjenje sa 8 na 7

Stvarno stanje sigurnosti autobusnog prometa dobiva se preko relativnih vrijednosti

stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100.000 prijeđenih kilometara vozila (26348090 km),

te broj prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu (230). Iz podataka prikazanih u

tablici 15. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je vidljivo da se tijekom 2007. godine dogodilo

1,89 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih kilometara, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja

porast za 25,16 %. Također se bilježi porast broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u

prometu za 24,71 %.




na Ilici (22 prometne nesreće). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini

prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a ni na jednom mjestu nije se dogodilo više od dvije

prometne nesreće. Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se kako je Ilica

najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog tako i ostalog

prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila promet javnog prijevoza

putnika - “žuta traka” (postoji samo na južnom kolničkom traku Ilice u smjeru istoka od benzinske

postaje INA kod raskrižja Ilice sa Vrapčanskom ulicom do raskrižja sa Skladišnom ulicom).


38

Prometnice:

Ilica 22 nesreća


Selska 10 nesreća


Krčelićeva 6 nesreća

Ninska 5 nesreća

Petrova 5 nesreća

Zlatarevog zlata 5 nesreća

Raskrižja:

Rotor Remetinec 4 nesreće

Terminali:

Terminal Črnomerec 10 nesreća

Terminal Britanski trg 4 nesreća

Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodile 4 prometne nesreće pokazalo

se kao najkritičnije raskrižje, dok su najkritičniji terminali Črnomerec (10 nesreća) i Britanski trg (4

nesreće). Ovakvo stanje na terminalu Črnomercu je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa

ZET-a i ostalih prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila

preko prostora terminala.

Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje

kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se popravkom

i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim lokacijama,

redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih mjesta za

vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.

39





172 ČRNOMEREC - ZAPREŠIĆ 16 PODSUSED 1,37

128 ČRNOMEREC - LUKŠIĆ 15 PODSUSED 6,44

203 SVETICE-VINEC-KREMATORIJ 14 DUBRAVA 6,59

136 ČRNOMEREC - ŠPANSKO 10 PODSUSED 0,04

121 ČRNOMEREC - KARAŽNIK 9 PODSUSED 3,20


broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Ako se promatra broj prometnih

nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) najviše prometnih nesreća – 6,59 dogodilo se na

liniji 203 Svetice- Vinec- Krematorij. Analizom (pregledom) događanja prometnih nesreća po

linijama vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se odvija intenzivan

promet ( 109 Črnomerec - Dugave i 172 Črnomerec - Zaprešić).

Na brdskim linijama (128 Črnomerec – Lukšić i 203 Svetice-Vinec-Krematorij)

smanjena je sigurnost prometa uslijed: nemogućnosti sigurnog mimoilaženje autobusa s

ostalim vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka (ispod 5,5 metara); smanjene

preglednost u krivinama; nepropisno parkiranih vozila.

40



GODINA 2006. 2007.

MJESECI

Siječanj 26 33

Veljača 26 47

Ožujak 29 42

Travanj 19 36

Svibanj 46 49

Lipanj 38 37

Srpanj 26 37

Kolovoz 25 38

Rujan 38 42

Listopad 47 48

Studeni 31 38

Prosinac 35 51

UKUPNO 386 498


najviše nesreća – 51 ili 10,24 % dogodilo u prosincu, uslijed prometnih gužvi za vrijeme

blagdana na užem i širem gradskom području te povećanog broja dana sa zimskim uvjetima.

Najmanji broj nesreća -33 ili 6,63% dogodio u siječnju.


DANI GODINA

2006. 2007.

Ponedjeljak 56 105

Utorak 70 74

Srijeda 79 76

Četvrtak 54 88

Petak 67 93

Subota 31 33

Nedjelja 29 29

UKUPNO 386 498

41

Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se tijekom

2007. godine najviše nesreća - 105 ili 21,08 % od ukupnog broja nesreća dogodilo ponedjeljkom

(tablica 19). Najmanje nesreća - 29 ili 5,82 % dogodilo se nedjeljom.


GODINA 2006. 2007.

NESREĆA U SATU

0-2 5 3

2-4 0 4

4-6 14 19

6-8 48 63

8-10 35 50

10-12 42 49

12-14 59 62

14-16 62 71

16-18 47 69

18-20 34 53

20-22 26 41

22-24 14 14

UKUPNO 386 498

Problematično razdoblje je, što se može vidjeti i iz tablice 20, od 12 - 18 sati unutar kojeg se

u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 71 nesreće ili 14,26

% od ukupnog broja prometnih nesreća. Razlog je uglavnom intenzivan (pojačan) promet u tom

vremenskom razdoblju obzirom na vršno poslijepodnevno razdoblje.

U razdoblju dnevne svjetlosti od 8-18 sati dogodilo se 301 nesreća ili 60,44 % nesreća, a u

noćnom periodu 197 ili 39,56 % nesreća.

ZAKLJUČAK

Temeljem iznesenih podataka vidljivo je da je broj prometnih nesreća u 2007. godini u

porastu. Glavni razlog za to je povećanje broja registriranih vozila na području Grada Zagreba i

Zagrebačke županije. To ima za posljedicu značajan broj lakših prometnih nesreća gdje nije

zabilježena materijalna šteta, a dogodile su se uslijed neopreza vozača motornih vozila. Tome u

prilog govori činjenica da je smanjen broj prometnih nesreća s većom materijalnom štetom.

42




tramvaja u prometu



Vrsta nesreće 2004 2005 2006 2007 2008 2004 2005 2006 2007 2008 2004 2005 2006 2007 2008

Sudar tramvaja i tramvaja 4 5 3 4 6 0,03 0,04 0,02 0,03 0,05 0,02 0,03 0,02 0,03 0,02

Sudar tramvaja i mot.vozila 233 177 158 143 118 1,73 1,33 1,19 1,13 0,90 1,44 1,09 0,98 0,89 0,87

Sudar tramvaja i bus ZET - a 1 0 0 0 0 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

Sudar tramvaja i motoc./bic. 4 5 4 3 3 0,03 0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,02 0,02

Ukupno 242 187 165 150 127 1,80 1,40 1,24 1,19 0,97 1,49 1,15 1,02 0,94 0,91

Okrz. tramvaja i tramvaja 1 1 0 1 1 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01

Okrz. tramvaja i bus. ZET-a 0 0 0 1 1 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01

Okrz. tramvaja i mot.vozila 125 79 63 117 65 0,93 0,59 0,47 0,93 0,50 0,77 0,49 0,39 0,73 0,71

Ukupno 126 80 63 119 67 0,94 0,60 0,47 0,94 0,51 0,78 0,49 0,39 0,74 0,73



Nalet na pješaka 15 29 25 19 28 0,11 0,22 0,19 0,15 0,21 0,09 0,18 0,16 0,12 0,12



Ukupno 71 73 74 70 82 0,53 0,55 0,56 0,55 0,63 0,44 0,45 0,46 0,44 0,43

Svekupno 439 340 302 339 276 3,26 2,55 2,27 2,68 2,11 2,71 2,10 1,88 2,12 2,07

OZLIJEĐENE OSOBE

Lakše ozljede 86 97 97 85 110 0,64 0,73 0,73 0,67 0,84 0,53 0,60 0,60 0,37 0,52

Teže ozljede 10 19 19 10 24 0,07 0,14 0,14 0,08 0,18 0,06 0,12 0,12 0,04 0,06

Smrtni slučaj 1 0 0 1 0 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01

UKUPNO 97 116 116 96 134 0,72 0,87 0,87 0,76 1,03 0,60 0,72 0,72 0,42 0,59




prometnih nesreća

Sudar tramvaja s tramvajem povećanje sa 4 na 6


Okrznuće tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 117 na 65

Iskliznuće tramvaja povećanje sa 8 na 12

Nalet tramvaja na pješaka povećanje sa 19 na 28

Pad tramvajskih putnika povećanje sa 39 na 41

43


broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broja prometnih nesreća na prosječan broj



kilometara, što u odnosu na 2007. godinu predstavlja smanjenje za 21,27 %. Također se bilježi

smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 2,36 %.




duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet promet

javnog prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet

odvijaju na zajedničkom tijelu dogodile su se 183 prometne nesreće ili 66,30 % dok se na

tramvajskim pravcima odvojenim od ostalog prometa dogodilo 36 ili 13,05 %, u pješačkoj zoni 6 ili

2,17 %, a na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute trake) 51 ili

18,48 %. Na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute trake) dogodilo

se: 20 okrznuća tramvaja s motornim vozilom, 12 čeonih sudara, 3 naleta na tramvaj, 4 bočna

sudara, 2 naleta na pješaka i 8 padova putnika.

Prometnice

Ilica 15 nesreća


Savska 13 nesreća

Raskrižja

Branimirova - Domagojeva 3 nesreće

Ilica - Vodovodna 3 nesreće

Šubićeva - Martićeva 3 nesreće

Vodnikova - Runjaninova 3 nesreće

Trgovi

44

Kvaternikov trg 6 nesreća

Trešnjevački trg 5 nesreća

Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po

cijeloj duljini prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći

broj nesreća na tim pravcima se dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa,

odvijanja prometa na zajedničkom tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom

uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te promjene vozne trake. Prema broju prometnih

nesreća može se ustvrditi da tijekom prošle godine nije bilo „kritičnih“ raskrižja. Većina kritičnih

raskrižja iz 2007. godine sanirana je temeljem prijedloga i aktivnosti Odjela za sigurnost prometa.

Na Kvaternikovom trgu dogodilo se šest nesreća i to pet okrznuća motornih vozila s

tramvajem i jedan nalet tramvaja na motorno vozilo. U dva slučaja dogodila se velika materijalna

šteta. Na Trešnjevačkom trgu dogodila su se dva naleta motornih vozila na tramvaj, dva okrznuća

tramvaja s motornim vozilom i jedan nalet na pješakinju. Materijalna šteta i zastoji u prometu su

minimalni.




1 9 0 9 2,10

2 24 0 24 2,79

3 7 0 7 1,78

4 - 23 23 2,44

5 10 0 10 1,44

6 0 24 24 2,18

7 0 18 18 1,51

8 0 9 9 1,52

9 19 0 19 3,13

11 14 13 27 2,11

12 35 0 35 3,83

13 0 29 29 3,71

14 0 15 15 1,28

15 1 1 2 0,95

17 19 0 19 1,39

31 0 3 3 4,66

32 0 0 0 0,00

33 0 0 0 0,00

34 3 0 3 4,45

45

UKUPNO 141 135 276 2,11



relativnom iznosu na linijama br. 31, 12, i 13 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada

gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana

vjerojatnost događanja prometnih nesreća.



GOD INA

MJESECI 2007. 2008.

Siječanj 21 22

Veljača 24 25

Ožujak 29 20

Travanj 24 22

Svibanj 28 31

Lipanj 19 21

Srpanj 21 17

Kolovoz 30 17

Rujan 30 17

Listopad 26 28

Studeni 38 20

Prosinac 49 36

UKUPNO 339 276



46

%, a najmanje u srpnju ( kolovozu i rujnu) - 17 ili 6,16 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje

motornih vozila u prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su

uzroci događanja prometnih nesreća u prosincu.


GOD INA

DAN 2007. 2008.

Ponedjeljak 48 49

Utorak 53 47

Srijeda 69 45

Četvrtak 55 51

Petak 56 43

Subota 32 24

Nedjelja 26 17

UKUPNO 339 276


najviše se nesreća događalo četvrtak - 51 ili 18,48 % od ukupnog broja prometnih nesreća.


GODINA 2007. 2008.

NESREĆA U SATU

0-2 6 4

2-4 5 1

4-6 15 8

6-8 27 25

8-10 46 30

10-12 43 40

12-14 48 55

14-16 51 44

16-18 41 26

18-20 28 18

20-22 13 17

22-24 16 8

UKUPNO 339 276




47


putnika pri prometovanju po žutim trakama. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 220 nesreća ili

79,71 % dok je u noćnom razdoblju bilo 56 nesreće ili 20,29 %.

48


Tablica 26. Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u




GODINA 04. 05. 06. 07. 08. 04. 05. 06. 07. 08. 04. 05. 06. 07. 08.

Sud. busa i bus ZET 2 2 3 5 3 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01





Okrz. busa i tram. 0 0 1 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00





Nalet na pješaka 3 6 3 1 6 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,01 0,03 0,01 0,00 0,03




UKUPNO 385 411 386 498 453 1,48 1,58 1,51 1,89 1,67 1,70 1,82 1,74 2,17 2,04

OZLIJEĐENE OSOBE

Lakše ozlijede 84 89 91 90 113 0,32 0,34 0,36 0,34 0,42 0,37 0,39 0,41 0,39 0,51

Teže ozlijede 16 3 9 8 5 0,06 0,01 0,04 0,03 0,02 0,07 0,01 0,04 0,03 0,02

Smrtni slučaj 1 2 0 0 1 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 101 94 100 98 119 0,39 0,36 0,39 0,37 0,44 0,44 0,42 0,45 0,43 0,54



49


prometnih nesreća

Sudar autobusa sa autobusom ZET-a smanjenje sa 5 na 3

Sudar autobusa sa motornim vozilom smanjenje sa 130 na 108

Udar autobusa u nepokretan objekt smanjenje sa 21 na 17

Sudar autobusa i motoc./bic. povećanje sa 2 na 6

Okrznuće autobusa i mot.voz. smanjenje sa 240 na 208

Nalet na pješaka povećanje sa 3 na 6

Pad autobusnih putnika smanjenje sa 51 na 49

Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a povećanje sa 7 na 8


stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100.000 prijeđenih kilometara vozila (27 077 308

km), te broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu 222. Iz podataka prikazanih u



smanjenje za 11,64 %. Također se bilježi smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj

autobusa u prometu za 6,00 %.








prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog prijevoza



50


Prometnice:

Ilica 12 nesreća

Selska 8 nesreća

Sveti Duh 8 nesreća


Zagrebačka (Trešnjevka) 6 nesreća

Zagrebačka (V.Gorica) 5 nesreća

Vukomeračka 5 nesreća


Velikogorička 5 nesreća

Raskrižja:

Rotor Remetinec 5 nesreće

Terminali:


Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodilo 5 prometnih nesreća pokazao

se kao najkritičnije raskrižje, dok je najkritičniji terminal Črnomerec sa 5 nesreća. Ovakvo stanje

na terminalu Črnomerec je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i ostalih

prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko prostora

terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje





51





128 ČRNOMEREC – LUKŠIĆ 13 PODSUSED 5,22

268 ZAGREB – V.GORICA 13 DUBRAVA 1,00

209 DUBRAVA – ČUČERJE – G.ČUČERJE 12 DUBRAVA 2,79

234 GL.KOL. –KAJZERICA - LANIŠTE 12 DUBRAVA 5,33

118 MAŽURANIĆEV TRG - VOLTINO 11 PODSUSED 2,61


broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Analizom (pregledom) događanja

prometnih nesreća po linijama vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se

odvija intenzivan promet (109 Črnomerec - Dugave i 268 Zagreb – V.Gorica). Na brdskoj liniji

128 Črnomerec – Lukšić, smanjena je sigurnost prometa uslijed: nemogućnosti sigurnog

mimoilažena autobusa s ostalim vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka (ispod 5,5

metara); smanjene preglednost u krivinama; nepropisno parkiranih vozila.



GODINA 2007 2008.

MJESECI

Siječanj 33 39

Veljača 47 26

Ožujak 42 44

Travanj 36 50

Svibanj 49 42

Lipanj 37 51

Srpanj 37 38

Kolovoz 38 25

Rujan 42 40

Listopad 48 35

Studeni 38 27

Prosinac 51 36

UKUPNO 498 453

52


najviše nesreća – 51 ili 11,26 % dogodilo u lipnju, a najmanji broj nesreća -25 ili 5,52 %

dogodio se u kolovozu.


DANI GODINA

2007. 2008

Ponedjeljak 105 82

Utorak 74 90

Srijeda 76 63

Četvrtak 88 81

Petak 93 70

Subota 33 45

Nedjelja 29 22

UKUPNO 498 453

Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se

tijekom 2008. godine najviše nesreća - 90 ili 19,87 % od ukupnog broja nesreća dogodilo utorkom

(tablica 29). Najmanje nesreća - 22 ili 4,86 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je

i očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u

tjednu.


GODINA 2007. 2008.

NESREĆA U SATU

0-2 3 2

2-4 4 1

4-6 19 13

6-8 63 43

8-10 50 56

10-12 49 60

12-14 62 54

14-16 71 66

16-18 69 65

18-20 53 42

20-22 41 21

22-24 14 30

UKUPNO 498 453

53



maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. To potvrđuje činjenicu da je broj sudionika

u prometu proporcionalan sa brojem nesreća.


u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 66 nesreća ili 14,57





ZAKLJUČAK

Temeljem iznesenih podataka vidljivo je da je broj prometnih nesreća u 2008. godini u

odnosu na 2007. godinu u smanjenju čemu je znatno doprinijela: obnova voznog parka, ažurna i

kontinuirana sanacija kritičnih mjesta i dionica, rekonstrukcija pojedinih pružnih postrojenja i

kolničkih podloga, bolja usklađenost rada semaforskih uređaja.

54




tramvaja u prometu




prometnih nesreća

Sudar tramvaja s tramvajem smanjenje sa 6 na 4


Okrznuće tramvaja s motornim vozilom povećanje sa 65 na 80

Iskliznuće tramvaja smanjenje sa 12 na 8

Nalet tramvaja na pješaka smanjenje sa 28 na 21

Pad tramvajskih putnika smanjenju sa 41na 24

55


broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broja prometnih nesreća na prosječan broj


vidljivo da se tijekom 2009. godine dogodilo 1,93 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih

kilometara, što u odnosu na 2008. godinu predstavlja smanjenje za 8,53 %. Također se bilježi

smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 6,54%.





prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju

na zajedničkom tijelu dogodile su se 185 prometne nesreće ili 71,98 % dok se na tramvajskim

pravcima odvojenim od ostalog prometa dogodilo 24 ili 9,34 %, u pješačkoj zoni 13 ili 5.06 %, a na

trakama rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) 35 ili 13,62 %. Na trakama

rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) dogodilo se: 17 okrznuća tramvaja s

motornim vozilom, 4 čeonih sudara, 3 naleta na tramvaj, 7 bočnih sudara, 2 naleta na pješaka i 2

pada putnika.

Prometnice

Ilica 23 nesreće


Savska 10 nesreća

Raskrižja

Branimirova – Trpimirova 8 nesreća

Branimirova – Domagojeva 4 nesreće

Branimirova – Erdődijeva 4 nesreće

Ilica – Grahorova 4 nesreće

Ilica – Primorska 4 nesreće

Ilica – Rep. Austrije 4 nesreće

Ilica – Medulićeva 3 nesreće

Grada Gospića - Servisna c. 3 nesreće

56

Trgovi

Kvaternikov trg 4 nesreće

Trg bana J. Jelačića 2 nesreće

Trg m. Tita 2 nesreće

Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po

cijeloj duljini prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći

broj nesreća na tim pravcima se dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa,

odvijanja prometa na zajedničkom tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom

uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te promjene vozne trake. Najviše prometnih nesreća,

osam, dogodilo se na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice. Sve nesreće su se dogodile na skoro

identičan način, prilikom neopreznog uključivanja vozača osobnih vozila iz Trpimirove u

Branimirovu ulicu, pri čemu je došlo do sudara ili okrznuća s tramvajskim vlakom.




1 9 0 9 2,22

2 26 0 26 2,90

3 7 0 7 1,69

4 0 16 16 1,69

5 6 3 9 1,00

6 0 41 41 6,75

7 0 16 16 1,33

8 0 7 7 1,89

9 22 0 22 3,50

11 21 10 31 2,16

12 23 0 23 2,59

13 0 14 14 1,81

14 0 12 12 1,00

17 20 0 20 1,49

31 0 3 3 5,07

32 0 0 0 0,00

33 0 0 0 0,00

34 1 0 1 1,52

UKUPNO 135 122 257 1,93

57



relativnom iznosu na linijama br. 6, 31, i 9 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada gdje se

tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana vjerojatnost

događanja prometnih nesreća.



GOD INA

MJESECI 2008. 2009.

Siječanj 22 23

Veljača 25 28

Ožujak 20 19

Travanj 22 20

Svibanj 31 27

Lipanj 21 18

Srpanj 17 16

Kolovoz 17 12

Rujan 17 17

Listopad 28 26

Studeni 20 21

Prosinac 36 30

UKUPNO 276 257



%, a najmanje u kolovozu - 12 ili 4,70 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje motornih vozila u

prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su uzroci događanja

prometnih nesreća u prosincu.


58

GOD INA

DAN 2008. 2009.

Ponedjeljak 49 43

Utorak 47 57

Srijeda 45 41

Četvrtak 51 45

Petak 43 29

Subota 24 32

Nedjelja 17 10

UKUPNO 276 257


najviše se nesreća događalo utorkom - 57 ili 22,18 % od ukupnog broja prometnih nesreća.


GODINA 2008. 2009.

NESREĆA U SATU

0-2 4 4

2-4 1 2

4-6 8 3

6-8 25 21

8-10 30 29

10-12 40 32

12-14 55 44

14-16 44 32

16-18 26 35

18-20 18 27

20-22 17 17

22-24 8 11

UKUPNO 276 257





putnika pri prometovanju po žutim trakama. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 193 nesreća ili

75,09 % dok je u noćnom razdoblju bilo 64 nesreće ili 24,90 %.

59


Tablica 36. Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u


GODINA 05. 06. 07. 08. 09. 05. 06. 07. 08. 09. 05. 06. 07. 08. 09.

Sud. busa i bus ZET 2 3 5 3 3 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01





Okrz. busa i tram. 0 1 0 1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00





Nalet na pješaka 6 3 1 6 3 0,02 0,01 0,00 0,02 0,01 0,03 0,01 0 0,03 0,01




SVEUKUPNO 411 386 498 453 488 1,58 1,51 1,89 1,67 1,70 1,82 1,74 2,17 2,04 2,10

Lakše ozlijede 89 91 90 113 114 0,34 0,36 0,34 0,42 0,40 0,39 0,41 0,39 0,51 0,49

Teže ozlijede 3 9 8 5 5 0,01 0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,03 0,02 0,02

Smrtni slučaj 2 0 0 1 2 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01

UKUPNO 94 100 98 119 121 0,36 0,39 0,37 0,44 0,42 0,42 0,45 0,43 0,54 0,52



OZLIJEĐ. OSOBE




prometnih nesreća

Sudar autobusa sa motornim vozilom smanjenje sa 108 na 102

Udar autobusa u nepokretan objekt smanjenje sa 17 na 13

Sudar autobusa i motoc./bic. povećanje sa 6 na 10

Okrznuće autobusa i mot.voz. povećanje sa 208 na 241

Nalet na pješaka smanjenje sa 6 na 3

Pad autobusnih putnika smanjenje sa 49 na 42

Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a smanjenje sa 8 na 11


stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara vozila (28 689 267

60

km), te broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu 232. Iz podataka prikazanih u



povećanje za 1,80 %. Broj prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu se povećao za

2,94 %.








prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog prijevoza




Prometnice:

Ilica 16 nesreća


Selska 8 nesreća

Vukomerička 5 nesreća


Nazorova 5 nesreća

Raskrižja:

Rotor Remetinec 9 nesreća

Terminali:


61

Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodilo 9 prometnih nesreća pokazao

se kao najkritičnije raskrižje, dok je najkritičniji terminal Črnomerec sa 5 nesreća. Ovakvo stanje

na terminalu Črnomerec je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i ostalih

prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko prostora

terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje









215 KVATERNIKOV TRG - TRNAVA 16 DUBRAVA 3,56

128 ČRNOMEREC – LUKŠIĆ 15 PODSUSED 6,25

268 ZAGREB – V.GORICA 14 DUBRAVA 1,07

172 ZAGREB (Črnomerec) - ZAPREŠIĆ 13 PODSUSED 1,08

269 BORONGAJ – SESVETSKI KRALJEVEC 12 DUBRAVA 2,26

118 MAŽURANIĆEV TRG - VOLTINO 10 PODSUSED 2,24

217 KV.TRG- STRUGE-PETRUŠEVEČKO NAS. 10 DUBRAVA 2,34

227 SVETICE – GORNJI BUKOVAC 10 DUBRAVA 3,82


broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Ako se promatra broj prometnih

nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) najviše prometnih nesreća – 6,25 dogodilo se na

liniji 128 Črnomerec - Lukšić. Analizom (pregledom) događanja prometnih nesreća po linijama

vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se odvija intenzivan promet te na

prometnicama gdje su zbog prometne situacije, zahtjevni i složeni uvjeti za siguran i redovit

promet. Na brdskoj liniji 128 Črnomerec – Lukšić, smanjena je sigurnost prometa na

pojedinim dijelovima uslijed: nemogućnosti sigurnog mimoilažena autobusa s ostalim

vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka; smanjene preglednost u krivinama;

nepropisno parkiranih vozila.

62



GODINA 2008. 2009.

MJESECI

Siječanj 39 44

Veljača 26 29

Ožujak 44 36

Travanj 50 49

Svibanj 42 42

Lipanj 51 40

Srpanj 38 37

Kolovoz 25 37

Rujan 40 42

Listopad 35 52

Studeni 27 31

Prosinac 36 49

UKUPNO 453 488


najviše nesreća – 52 ili 10,65 % dogodilo u listopadu, a najmanji broj nesreća -29 ili 5,94 %

dogodio se u veljači.


DANI GODINA

2008. 2009.

Ponedjeljak 82 71

Utorak 90 84

Srijeda 63 69

Četvrtak 81 84

Petak 70 85

Subota 45 70

Nedjelja 22 25

UKUPNO 453 488

63

Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se

tijekom 2009. godine najviše nesreća - 85 ili 17,42 % od ukupnog broja nesreća dogodilo petkom

(tablica 39). Najmanje nesreća - 25 ili 5,12 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je

i očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u

tjednu.


GODINA 2008. 2009.

NESREĆA U SATU

0-2 2 4

2-4 1 10

4-6 13 19

6-8 43 48

8-10 56 53

10-12 60 64

12-14 54 57

14-16 66 86

16-18 65 55

18-20 42 38

20-22 21 32

22-24 30 22

UKUPNO 453 488



maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. To potvrđuje činjenicu da je broj sudionika

u prometu proporcionalan sa brojem nesreća.


u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 86 nesreća ili 17,62





64

5. MJERE POVEĆANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA JAVNOG

PRIJEVOZA

Da bi se povećala sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza prvenstveno je potrebno

osigurati uvjete za neometano funkcioniranje javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Na

taj način smanjujemo incidentni čimbenik, koji je i inače teško predvidljiv, na minimium. Uvjeti za

neometano funkcioniranje prijevoza mogu se podijeliti na fizičke, operacionalizirane te

zakonodavne prioritete.

5.1. Fizičke mjere

Fizički prioriteti obuhvaćaju mjere koje se odnose na različite oblike rezerviranja određenih

površina na kolniku namijenjenih isključivo vozilima javnog prijevoza. Pod fizičke prioritete

razlikujemo posebno obilježene vozne trake (žute linije), posebni prilazi namijenjeni sam javnim

vozilima, kolnici namijenjeni prvenstveno za kretanje javnih vozila te kolnici namijenjeni isključivo

za kretanje javnih vozila

Kao primjer poboljšanja pasivne sigurnosti putnika u vozilima mogu se navesti dva slučaja:

1. Prostor za invalidska i dječja kolica u tramvaju modela NT 2200

Kao što se vidi na slici 1. prostor je dosta velik za smještaj kolica, ali kao nedostatak može

se navesti nepostojanje poprečne prečke za držanje kod zgloba tramvaja. U slučaju naglog

kretanja tramvaja postoji realna mogućnost padanja zbog nepostojanja poprečne prečke za

držanje.

Slika 1. Prostor za invalidska i dječja kolica u tramvaju modela NT 2200

65

2. Sjedeće mjesto u autobusu za starije osobe te osobe s invaliditetom

Prva mjesta u autobusima predviđena su za starije osobe te osobe s invaliditetom. Međutim,

autobus u prometu često mijenja prometne trake i naginje se u zavojima pri čemu postoji

povećana opasnost od padanja starijih osoba koje sjede. Prijedlog je da se na sjedaća mjesta

predviđena za starije osobe ugrade i pojasevi za vezanje

5.2. Operacionalizirane mjere

Ova skupina prioriteta obuhvaća mjere koje se odnose na uspostavljanje posebnog režima

kretanja vozila javnog prijevoza putnika unutar određenog prometnog toka, uključujući i izuzeće od

zabrane skretanja.

5.3. Zakonodavne mjere

Mjere zakonodavnih prioriteta proizlaze iz odredaba pojedinih članaka zakonskih akata i

propisa vezanih za javni prijevoz putnika. Razlikujemo sljedeće zakonodavne prioritete: zabrana

zaustavljanja i parkiranja na obilježenim stajalištima i ugibalištima, obaveza poštivanja prvenstva

polazaka vozila javnog prijevoza sa stajališta ili ugibališta, obaveza poštivanja propisanog razmaka

od trase kretanja vozila javnog prijevoza te obaveza poštivanja prvenstva prolaza tračnog vozila

javnog prijevoza kada ono prolazi kroz križanje.

66

Slika 2. Poštivanje prvenstva polazaka

vozila javnog prijevoza iz ugibališta

Slika 3. Izgled obavijesne naljepnice na stražnjem dijelu autobusa ZET-a

Osim definiranja zabrana i obaveza vozača u prometu, prijedlog bi bio da se definira i

obaveza redovitog periodičkog polaganja pismenog ispita iz poznavanja prometnih propisa.

Profesionalni vozači svakih pet godina idu na zdravstvene preglede uz koje bi bilo dobro uvesti i

pismenu provjeru znanja prometnih propisa za svakog profesionalnog vozača.

Slika 4. Primjer zadataka iz

poznavanja prometnih propisa

67

6. ZAKLJUČAK

Sigurnost je jedan od najvažnijih aspekata u prometu, a samim time njezino povećanje

trebalo bi biti prioritetnim zadatkom prometnih službi. Logično je da se teži ka smanjenju broja

prometnih nezgoda, kako onih sa manjom materijalnom štetom, tako i onih gdje su sudionici u

prometu teško nastradali. Aspekt kretanja broja prometnih nezgoda praćen je na vozilima koja su

svakodnevno u vrevi gradskog prometa, a to su vozila javnog prijevoza.

Temeljem iznesenih podataka u ovom diplomskom radu vidljivo je kako se broj prometnih

nesreća smanjuje za nekoliko postotaka svake godine. Na primjer, broj prometnih nesreća u 2009.

godini u odnosu na 2008. godinu u apsolutnom iznosu u neznatnom je povećanju za 2,20% dok je

u relativnom smanjenju za 1,95 %. Glavni razlog tome vidi se u povećanju broja registriranih vozila

na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije uslijed čega se u užem centru grada tijekom

cijelog dana stvaraju prometne gužve i onemogućava redovito prometovanje javnog prijevoza

putnika. To ima za posljedicu značajan broj lakših prometnih nesreća gdje nije zabilježena

materijalna šteta, a dogodile su se uslijed neopreza vozača motornih vozila. Tome u prilog govori

činjenica da je smanjen broj prometnih nesreća s većom materijalnom štetom i broj ozlijeđenih

osoba.

Prema navedenoj analizi može se zaključiti kako je broj prometnih nesreća u javnom

prijevozu putnika tijekom godine na razini prethodne godine ili manji. Međutim, ako tome

pridodamo značajno povećanje broja prijeđenih kilometara u javnom prijevozu putnika onda

možemo ustvrditi kako se svake godine postiže sve veći stupanj sigurnosti čemu znatno doprinosi i

obnova voznog parka, kvalitetno disponiranje prometnog osoblja, ažurna i kontinuirana sanacija

kritičnih mjesta i dionica, rekonstrukcija pojedinih pružnih postrojenja i kolničkih podloga te bolja

usklađenost rada semaforskih uređaja.

68

7. LITERATURA

1. Cerovac,V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.

2. Vurdelja, J.: Tehnologija gradskog prijevoza II, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,

2007.

3. Časopis Promet – Traffic&Transportation, vol. 22 (2010) (75-82)

4. http://www.zet.hr

5. http://www.fpz.hr

sveuČiliŠte u zagrebu - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/604265.diplomski.pdf · Čovjek kao vozač...

Documents