sveuĈiliŠte u zagrebu fakultet strojarstva i … · kgm² reducirani moment tromosti (inercije) m...
TRANSCRIPT
SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
ZAVRŠNI RAD
Mentor: Student:
Prof. dr. sc. Zvonko Herold, dipl. ing. Marin Penavić
Zagreb, 2016.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći steĉena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se prof. dr. sc. Zvonku Heroldu, mentoru ovog rada, na ukazanom povjerenju.
Zahvaljujem se asistentu dr. sc. Matiji Hoiću na pruţenoj pomoći, savjetima i
usmjeravanju tijekom pisanja ovog rada.
Zahvaljujem se svojoj djevojci, koja mi je bila najveća podrška tijekom dosadašnjeg
studiranja.
Marin Penavić
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
SADRŢAJ
SADRŢAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III
POPIS TABLICA ...................................................................................................................... V
POPIS TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE ............................................................................... VI
POPIS OZNAKA .................................................................................................................... VII
SAŢETAK ................................................................................................................................ IX
SUMMARY .............................................................................................................................. X
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. Opis zadatka ................................................................................................................. 1
1.2. Pregled transmisija putniĉkih vozila s prednjim pogonom .......................................... 1
1.2.1. Ruĉne transmisije (MT) ........................................................................................ 4
1.2.2. Automatizirane ruĉne transmisije (AMT) ............................................................. 7
1.2.3. Transmisije s dvostrukom spojkom (DCT) ........................................................... 8
1.2.4. Automatske transmisije (AT) ................................................................................ 9
1.2.5. Transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT) ................ 11
1.2.6. Usporedba transmisija ......................................................................................... 12
2. ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE ZAMAŠNJAKA NA RAZLIĈITE POZICIJE
U TRANSMISIJI ............................................................................................................... 13
2.1. OPCIJA A – Zamašnjak na ulaznom vratilu mjenjaĉa .............................................. 13
2.2. OPCIJA B – Zamašnjak na izlaznom vratilu mjenjaĉa .............................................. 14
2.3. OPCIJA C – Zamašnjaci na mjestu kotaĉa ................................................................ 15
2.4. OPCIJA D – Zamašnjaci na mjestu kotaĉa s multiplikatorima ................................. 16
3. ODABIR POZICIJE UGRADNJE ZAMAŠNJAKA ........................................................ 18
4. GENERIRANJE KONCEPATA ....................................................................................... 22
4.1. Koncept 1 ................................................................................................................... 23
4.2. Koncept 2 ................................................................................................................... 24
4.3. Koncept 3 ................................................................................................................... 25
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje II
4.4. Koncept 4 ................................................................................................................... 26
5. ODABIR OPTIMALNE VARIJANTE ............................................................................. 27
6. RAZRADA ODABRANOG KONCEPTA ....................................................................... 28
6.1. Proraĉun sustava ........................................................................................................ 28
6.1.1. Proraĉun ĉvrstoće diska ...................................................................................... 28
6.1.2. Dimenzioniranje vratila....................................................................................... 30
6.2. Izbor standardnih komponenti ................................................................................... 32
6.2.1. Odabir reduktora/multiplikatora ......................................................................... 32
6.2.2. Odabir i kontrolni proraĉun leţajeva .................................................................. 33
6.2.3. Odabir spojki ....................................................................................................... 36
6.2.4. Odabir stezne ljuske ............................................................................................ 38
6.2.5. Odabir elektromotora za emuliranje otpora voţnje ............................................. 38
7. ZAKLJUĈAK .................................................................................................................... 40
8. LITERATURA .................................................................................................................. 41
9. PRILOZI ............................................................................................................................ 42
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje III
POPIS SLIKA
Slika 1 Konfiguracije pogona na prednje kotaĉe ................................................................. 2
Slika 2 Karakteristike okretnog momenta vozila s transmisijom sa stupnjevanim
prijenosnim omjerima .............................................................................................. 3
Slika 3 Shematski prikaz suhe spojke .................................................................................. 4
Slika 4 5 – stupanjski ruĉni mjenjaĉ VW MQ ..................................................................... 5
Slika 5 5 – stupanjski ruĉni mjenjaĉ ZF S 5 – 31 ................................................................ 6
Slika 6 Prekid isporuke okretnog momenta kod AMT transmisija ..................................... 7
Slika 7 Princip rada DCT transmisija .................................................................................. 8
Slika 8 6 – stupanjski DCT mjenjaĉ za putniĉke automobile VW DSG® ........................... 9
Slika 9 7 – stupanjski automatski mjenjaĉ za putniĉke automobile Mercedes – Benz W7A
700 ......................................................................................................................... 10
Slika 10 CVT mjenjaĉ ZF Ecotronic CFT 30 ...................................................................... 11
Slika 11 Shematski prikaz opcije ugradnje A ...................................................................... 13
Slika 12 Shematski prikaz opcije ugradnje B ...................................................................... 14
Slika 13 Shematski prikaz opcije ugradnje C ...................................................................... 15
Slika 14 Shematski prikaz opcije ugradnje D ...................................................................... 17
Slika 15 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite opcije ugradnje ................ 18
Slika 16 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite opcije ugradnje i razliĉite brzine
voţnje vozila .......................................................................................................... 18
Slika 17 Skica diska ............................................................................................................. 19
Slika 18 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite opcije ugradnje ............................... 20
Slika 19 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite prijenosne omjere
multiplikatora ........................................................................................................ 20
Slika 20 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora
i razliĉite brzine voţnje vozila ............................................................................... 21
Slika 21 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora ... 21
Slika 22 Koncept 1 .............................................................................................................. 23
Slika 23 Koncept 2 .............................................................................................................. 24
Slika 24 Koncept 3 .............................................................................................................. 25
Slika 25 Koncept 4 .............................................................................................................. 26
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV
Slika 26 Trodijelna izvedba diska ....................................................................................... 27
Slika 27 Naprezanja u disku ................................................................................................ 28
Slika 28 Raspodjela naprezanja u disku .............................................................................. 29
Slika 29 Skica stupnjevanog vratila ..................................................................................... 31
Slika 30 Karakteristike leţaja 2206 E – 2RS1TN9 ............................................................. 34
Slika 31 Karakteristike leţaja 29412 E ................................................................................ 35
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje V
POPIS TABLICA
Tablica 1 Usporedba karakteristika automobilskih automatiziranih transmisija .................. 12
Tablica 2 Varijante parcijalnih rješenja ................................................................................. 22
Tablica 3 Karakteristike reduktora KUZ 75A WN ............................................................... 33
Tablica 4 Izvadak iz kataloga spojki proizvoĊaĉa R+W, model BKC .................................. 37
Tablica 5 Izvadak iz kataloga steznih ljuski proizvoĊaĉa Spieth, model DSM .................... 38
Tablica 6 Karakteristike servomotora 1FT6105 .................................................................... 39
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI
POPIS TEHNIĈKE DOKUMENTACIJE
Z – 2016 – 00 Zamašnjak
Z – 2016 – 09 Glavina donjeg leţaja
Z – 2016 – 09 – 01 Središnja ploĉa
Z – 2016 – 09 – 02 Glavina 3
Z – 2016 – 09 – 03 Cijev za motor
Z – 2016 – 09 – 04 Prirubnica motora
Z – 2016 – 09 – 05 Rebro za motor
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII
POPIS OZNAKA
Oznaka Jedinica Opis
m/s² najveće ubrzanje vozila
- faktor veliĉine strojnog dijela
- faktor kvalitete površinske obrade
C N dinamiĉka nosivost
N statiĉka nosivost
- proraĉunski faktor
d m promjer diska
m promjer vratila
N aksijalno opterećenje
N radijalno opterećenje
G N teţina
g m/s² ubrzanje sile teţe
h m visina diska
i - prijenosni omjer
- prijenosni omjer diferencijala
- prijenosni omjer pojedinog stupnja prijenosa
- prijenosni omjer multiplikatora
- najveći ukupni prijenosni omjer
J kgm² moment tromosti
kgm² reducirani moment tromosti (inercije)
M Nm okretni moment
Nm moment elektromotora
Nm vršni moment elektromotora
m kg masa
kg masa vozila
N ekvivalentno statiĉko opterećenje leţaja
R m radijus kotaĉa vouila
r m radijus diska
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII
m unutarnji radijus diska
m vanjski radijus diska
S - faktor sigurnosti
- potrebni faktor sigurnosti
- statiĉkog sigurnosnog faktora primjene leţaja
T Nm moment torzije
Nm vršni okretni moment opterećenja spojke
Nm nazivni okretni moment spojke
v m/s brzina vozila
mm³ polarni moment otpora
X - proraĉunski koeficijent
Y - proraĉunski koeficijent
⁰ najveći uspon ceste
- faktor zareznog djelovanja
- Poissonov faktor
- Ludolfov broj
ρ kg/m³ gustoća ĉelika
σ N/mm² normalno naprezanje
N/mm² ekvivalentno naprezanje
N/mm² dopušteno naprezanje
N/mm² dinamiĉka ĉvrstoća (izdrţljivost)
N/mm² radijalno naprezanje
N/mm² cirkularno naprezanje
N/mm² torzijsko naprezanje
N/mm² torzijskaka ĉvrstoća kod naizmjeniĉnog opterećenja
1/s kutna brzina diska
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje IX
SAŢETAK
Tema rada je oblikovanje i konstrukcijska razrada sustava zamašnjaka i elektromotora
za emuliranje inercije vozila i otpora voţnje. Taj sustav spojit će se na ispitni postav na
Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu, koji sluţi za ispitivanje dinamike
automobilskih suhih spojki te razvoj upravljanja transmisijama. U uvodnom dijelu dan je
prikaz automobilskih transmisija. Nakon toga je provedena analiza mogućnosti ugradnje
zamašnjaka na više pozicija u transmisiji te je odabrana najprikladnija. Potom je,
razmatranjem više mogućih rješenja, generirano nekoliko koncepata zamašnjaka. Odabrana je
optimalna varijanta te je izvršen proraĉun glavnih komponenti i izbor standardnih dijelova.
Naposlijetku je izraĊen sklopni crteţ sustava te radioniĉki crteţi, prema dogovoru s mentorom
rada.
Kljuĉne rijeĉi: zamašnjak, inercija, vozilo, transmisija, konstruiranje
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje X
SUMMARY
Subject of the final paper is design development of the flywheel and motor system for
vehicle inertia and driving resistances emulation. This system will be connected to the test rig
at Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture at the University of Zareb,
which is used for the characterization of the dry clutch dynamics and development of
transmission control systems. Overwiev of the passenger car transmissions is given in the
introduction. After that, the analysis of the flywheel multiple position installation is carried
out, and the most appropriate position is selected. Afterwards, considering different possible
solutions, several flywheel concepts are generated. The optimal variant is selected and the
calculation of the main components and the selection of standard parts is carried out. Finally,
assembly drawing of the system and manufacturing drawings, by appointment with mentor,
are made.
Key words: flywheel, inertia, vehicle, transmission, design
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1
1. UVOD
1.1. Opis zadatka
Zadatak ovog rada je razviti i konstrukcijski oblikovati sustav zamašnjaka i elektromotora
koji će posluţiti u svrhu emuliranja inercije vozila i otpora voţnje. Na taj će se naĉin postojeći
ispitni postav za ispitivanje dinamike automobilskih suhih spojki te razvoja upravljanja
transmisijama na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuĉilišta u Zagrebu pribliţiti realnim
uvjetima korištenja spojki i transmisija tijekom voţnje.
Naime, u sadašnjem ispitnom postavu izlaz spojke priĉvršćen je za nepomiĉno postolje te
mu je tako onemogućena rotacija, dok je ulaz spojke spojen je na elektriĉni servomotor koji
sluţi kao pogon, a predstavlja zamjenu za motor s unutarnjim izgaranjem, koji je pogon u
stvarnoj eksploataciji ovih spojki. Ova ispitivanja izvode se na spojkama i transmisijama koje
se ugraĊuju u automobile gradske klase s prednjim pogonom proizvoĊaĉa Ford. U skladu s
tim je i raspon zadanih parametara ovog zadatka:
masa vozila:
brzina vozila:
ubrzanje vozila:
najveći uspon ceste: .
Potrebno je analizirati mogućnosti ugradnje zamašnjaka na razliĉite pozicije u transmisiji
kako bi se odabralo najprikladnije i tehniĉki izvedivo rješenje. TakoĊer je vaţno paziti na
odnos mase i dimenzija sustava te raspona radnih parametara koji su u opsegu emuliranja
sustava.
1.2. Pregled transmisija putniĉkih vozila s prednjim pogonom
Današnji osobni automobili, posebice automobili gradske klase, uglavnom koriste
pogon na prednje kotaĉe, a postoji više razloga za to. Odabir prednjeg pogona za automobile
gradske klase najviše je opravdan ĉinjenicom da je takav pogonski sustav vrlo kompaktan i
nije mu potreban veliki prostor za ugradnju. Uz to, moţe se ugraĊivati kao jedan set (motor +
spojka + mjenjaĉ + diferencijal + poluosovine), što bitno olakšava i ubrzava montaţu.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2
Automobili s prednjim pogonom nemaju pogonsko vratilo postavljeno longitudinalno od
prednjeg kraja prema straţnjem kao automobili sa straţnjim pogonom pa stoga imaju niţe
teţište te veću stabilnost u zavojima. Prednost prednjeg pogona javlja se takoĊer prilikom
koĉenja, kada se teţište automobila pomiĉe prema naprijed. U toj situaciji raste normalna sila
prednjih kotaĉa na podlogu i posljediĉno raste sila trenja. Zbog porasta sile trenja na
pogonskim kotaĉima, poboljšava se upravljanje vozilom.
Postoji nekoliko mogućih konfiguracija pogonskog sustava i njegovih komponenti u
automobilima s prednjim pogonom, a prikazane su na slici 1:
a) longitudinalno postavljen motor ispred osovine s longitudinalnim mjenjaĉem
b) longitudinalno postavljen motor iza osovine s longitudinalnim mjenjaĉem
c) longitudinalno postavljen motor iznad osovine s longitudinalnim mjenjaĉem
d) transverzalno postavljen motor pokraj mjenjaĉa
e) transverzalno postavljen motor iznad mjenjaĉa
f) transverzalno postavljen motor iza mjenjaĉa.
Slika 1 Konfiguracije pogona na prednje kotaĉe
Kao što se vidi na slici 1, transmisija (mjenjaĉ + diferencijal + poluosovine) je posredni ĉlan
izmeĊu motora i pogonskih kotaĉa automobila. Njena uloga je prijenos snage od motora do
pogonskih kotaĉa vozila uz prilagoĊavanje dostupnog okretnog momenta i brzine vrtnje
motora na traţeni moment i brzinu vrtnje kotaĉa vozila u odreĊenom trenutku. Transmisija
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 3
takoĊer omogućuje voţnju u velikom rasponu brzina vozila uz usko podruĉje brzina vrtnje
motora te rad motora što bliţe optimalnoj toĉki. Ovaj uĉinak transmisije prikazan je na slici 2.
Slika 2 Karakteristike okretnog momenta vozila s transmisijom sa stupnjevanim prijenosnim
omjerima
Konstruktivnom izvedbom i upravljanjem transmisijom moţe se znaĉajno utjecati na sljedeće
karakteristike vozila, koji su ujedno i glavni kriteriji za optimizaciju transmisija:
performanse vozila
potrošnja goriva
štetne emisije
komfor u voţnji.
Transmisije putniĉkih automobila razvrstavaju se u sljedeće konstrukcijske izvedbe:
ruĉne transmisije (MT, eng. Manual Transmissions)
automatizirane ruĉne transmisije (AMT, eng. Automated Manual Transmissions)
transmisije s dvostrukom spojkom (DCT, eng. Dual Clutch Transmissions)
automatske transmisije (AT, eng. Automatic Transmissions)
transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT, eng. Continuously
Variable Transmissions).
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4
Kako bi transmisija mogla funkcionirati, nuţna je ugradnja spojke izmeĊu motora i
transmisije. Spojka je u kontekstu prijenosnog sustava vozila sklop koji sluţi za spajanje i
razdvajanje koljenastog vratila motora i ulaznog vratila mjenjaĉa. Prekid prijenosa snage s
motora na mjenjaĉ potreban je kada motor radi, a vozilo miruje te prilikom izmjene
stupnjeva prijenosa. Kod spojki koje nalaze primjenu u vozilima razlikuju se tarne spojke
i hidrodinamiĉke spojke (pretvaraĉi okretnog momenta).
1.2.1. Ručne transmisije (MT)
Ruĉne transmisije putniĉkih automobila obuhvaćaju sve one transmisije kod kojih
proces izmjene stupnjeva prijenosa i proces ukljuĉivanja i iskljuĉivanja spojke izvodi
vozaĉ. Sve transmisije ovog tipa su zupĉaniĉke. U vozila s ruĉnim transmisijama
uglavnom se ugraĊuju suhe tarne spojke. Glavna razlika izmeĊu uljnih i suhih tarnih
spojki je ta što su lamele uljnih spojki uronjene u ulje, prvenstveno zbog hlaĊenja. Oba
tipa tarnih spojki dolaze u izvedbi s jednom ili više lamela. Uljne spojke karakterizira
mala masa, mali moment inercije, mali prostor potreban za ugradnju te veliki kapacitet
prenosivog okretnog momenta. Suhe spojke imaju veliku efikasnost i dug vijek trajanja.
Na slici 3 shematski je prikazana suha spojka.
Slika 3 Shematski prikaz suhe spojke
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 5
Glavni dijelovi suhe spojke su: kućište, potisna ploĉa, tanjur spojke s oprugama (lamela),
tarne obloge, tanjurasta opruga, potisni leţaj te mehanizam za otpuštanje.
Prema broju faza, ruĉne transmisije mogu se podijeliti u dvije kategorije:
jednofazne transmisije s 4 do 6 stupnjeva prijenosa
dvofazne (koaksijalne) transmisije s meĊuvratilom s 4 do 6 stupnjeva prijenosa.
Pod fazom se u ovom kontekstu podrazumijeva prijenos snage s jednog vratila transmisije na
drugo.
Jednofazne transmisije primjenjuju se u putniĉkim automobilima s prednjim pogonom
i motorom smještenim sprijeda. Kod ovog tipa transmisija, diferencijal je obiĉno integriran u
kućište mjenjaĉa, a primjer ovakve transmisije prikazan je na slici 4.
Slika 4 5 – stupanjski ruĉni mjenjaĉ VW MQ
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 6
Ovakva izvedba je kompaktna i smanjuje potreban prostor za ugradnju pogonskog sklopa te
uklanja potrebu za pogonskim vratilom. Glavna prednost je mogućnost prethodnog sklapanja
cijelog pogonskog sklopa ukljuĉujući motor te njegove ugradnje u vozilo kao jednog paketa.
Dvofazne transmisije primjenjuju se kod automobilima sa standardnim pogonom, tj.
kod automobila s pogonom na straţnje kotaĉe i motorom smještenim sprijeda. Prednost ove
izvedbe je ta što se ĉešće korišteni zuĉanici trećeg i ĉetvrtog stupnja prijenosa nalaze blizu
leţaja, zbog ĉega oni rade tiše. Kako se ove transmisije uglavnom prirubniĉki spajaju izravno
na motor, nemaju integriran diferencijal, a s poluosovinama su povezane pogonskim vratilom.
Primjer ovog tipa transmisije prikazan je na slici 5. Izuzetak su dvofazne transmisije
postavljene na straţnju osovinu automobila s motorom smještenim sprijeda, kako bi se
postigla ravnomjernija raspodjela mase. Kod takvih konfiguracija, diferencijal je integriran u
kućište mjenjaĉa.
Slika 5 5 – stupanjski ruĉni mjenjaĉ ZF S 5 – 31
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 7
1.2.2. Automatizirane ručne transmisije (AMT)
Automatizirane ruĉne transmisije su ruĉne transmisije kod kojih su automatizirane
izmjene stupnjeva prijenosa i upravljanje spojkom, primjenom sustava pokretaĉa (eng.
actuators). Pokretaĉi mogu biti elektromehaniĉki ili elektrohidrauliĉki, a kontrolne signale
primaju preko polugica za izmjenu brzina na upravljaĉu ili ruĉice mjenjaĉa. U sluĉaju
potpuno automatiziranog rada, njihovim radom upravlja kontrolna jedinica transmisije (TCU,
eng. Transmission Control Unit). Ove transmisije kombiniraju visoku uĉinkovitost ruĉnih
transmisija s lakoćom upravljanja potpuno automatiziranim transmisijama. MeĊutim,
ugodnost voţnje pri izmjeni brzina je smanjena u odnosu na automatske transmisije zbog
postojanja prekida isporuke snage na pogonske kotaĉe, što je prikazano dijagramom na slici 6.
Slika 6 Prekid isporuke okretnog momenta kod AMT transmisija
Elektromehaniĉki pokretaĉi uglavnom se koriste za manje transmisije niţih cijena koje imaju
ograniĉenje maksimalnog okretnog momenta od 250 Nm. Elektrohidrauliĉki sustavi imaju
odreĊene prednosti u pogledu najvećih mogućih sila za izmjenu stupnjeva prijenosa te kraćeg
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 8
vremena izmjene, ali imaju višu cijenu. AMT transmisije zbog svojih su karakteristika
prikladne za ugradnju u male gradske i sportske automobile.
1.2.3. Transmisije s dvostrukom spojkom (DCT)
Ovaj tip transmisije koristi dvije odvojene spojke, jednu za parne, a drugu za neparne
stupnjeve prijenosa. Zapravo se moţe promatrati kao dvije odvojene ruĉne transmisije, kako
je prikazano na slici 7.
Slika 7 Princip rada DCT transmisija
Kod stvarnih izvedbi, dva dijela transmisije ne stoje jedan pokraj drugoga kao na slici
iznad, nego su s ciljem uštede prostora uklopljeni jedan u drugoga i smješteni u jedno kućište.
Ulazno vratilo jednog dijela transmisije zbog toga se izraĊuje kao šuplje.
Dok automobil vozi koristeći jedan dio transmisije, kontrolna jedinica već odabire
sljedeću brzinu na drugom dijelu transmisije. Na taj se naĉin proces izmjene stupnjeva
prijenosa ostvaruje prebacivanjem prijenosa okretnog momenta s jedne spojke na drugu. DCT
transmisije zbog toga ne samo da zadrţavaju visoku uĉinkovitost i brz odziv ruĉnih
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 9
transmisija, nego i eliminiraju prekid isporuke okretnog momenta karakterisitĉan za ruĉne
(MT) i automatizirane ruĉne transmisije (AMT).
Kod DCT transmisija koriste se dva osnovna tipa spojki: uljne spojke s više lamela i
suhe spojke s jednom lamelom. Korištenje suhih spojki, zbog manjih gubitaka u odnosu na
uljne spojke, omogućuje postizanje veće uĉinkovitosti transmisije, ali su vrijednosti
prenosivog okretnog momenta niţe. Primjer DCT transmisije s uljnom spojkom prikazan je
na slici 8.
Slika 8 6 – stupanjski DCT mjenjaĉ za putniĉke automobile VW DSG®
1.2.4. Automatske transmisije (AT)
Najĉešći tip hidrauliĉne automatske transmisije (AT) koji se danas ugraĊuje u putniĉke
automobile sadrţi hidrodinamiĉki pretvaraĉ okretnog momenta i planetarni prijenosnik kako
bi se ostvarilo više prijenosnih omjera. Pretvaraĉ okretnog momenta hidrauliĉki spaja motor s
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10
transmisijom, a sastoji se od pumpe, turbine i statora (reakcijskog ĉlana). Ove transmisije
obiĉno sadrţe dva do ĉetiri planetarna prijenosnika, a svaki se od njih sastoji od sunĉanog
zupĉanika, ruĉice (nosaĉa planetarnih zupĉanika) te planetarnih zupĉanika. Planetarni
prijenosnici spojeni su hidrauliĉnim spojkama ili koĉnicama. Njihovim ukljuĉivanjem i
iskljuĉivanjem odreĊeni se ĉlanovi planetarnih prijenosnika fiksiraju, dok je ostalima rotacija
omogućena. Na taj se naĉin, izmjenom ĉlanova koji se fiksiraju, ostvaruju razliĉiti stupnjevi
prijenosa. Na slici 9 prikazan je primjer automatske transmisije.
Slika 9 7 – stupanjski automatski mjenjaĉ za putniĉke automobile Mercedes – Benz W7A 700
Glavne prednosti AT transmisija su uglaĊena izmjena stupnjeva prijenosa i udobna
voţnja. Nedostaci su relativno spor odziv u usporedbi s ruĉnim transmisijama, niska
uĉinkovitost zbog hidrauliĉkih gubitaka, sloţena konstrukcija te visoki troškovi odrţavanja.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 11
1.2.5. Transmisije s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera (CVT)
CVT transmisije su sustavi transmisija ĉiji se rad temelji na principu varijabilnog
remenskog prijenosa. Za razliku od svih prethodno izloţenih transmisija, koje imaju
stupnjevane prijenosne omjere, tj. stupnjeve prijenosa, kod CVT transmisija moguće je postići
bilo koji prijenosni omjer izmeĊu dviju graniĉnih vrijednosti koje su ograniĉene
konstrukcijom transmisije. Zbog takve fleksibilnosti ovih transmisija omogućeno je bolje
korištenje snage motora, odnosno motor moţe raditi u idealnoj radnoj toĉki s obzirom na
potrošnju goriva ili performanse, ovisno o ţelji vozaĉa. CVT transmisije se zbog ograniĉenja
na raspon prijenosnog omjera, a time i najvećih brzina vozila, preteţno ugraĊuju u vozila
niskih i srednjih snaga. Kod svih mehaniĉkih CV transmisija okretni moment prenosi se
trenjem pa im je stoga uĉinkovitost niţa nego kod zupĉaniĉkih. U ovu kategoriju spadaju dva
tipa transmisija: konusna i toroidalna CV transmisija. Toroidalne transmisije mogu prenositi
veći okretni moment, ali se u masovnoj proizvodnji automobila gotovo iskljuĉivo koriste
konusne transmisije, a jedna od njih prikazana je na slici 10.
Slika 10 CVT mjenjaĉ ZF Ecotronic CFT 30
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 12
Središnja komponenta konusnih CV transmisija je varijator, koji se sastoji od dva seta
konusnih diskova te lanca. Lanac prolazi izmeĊu dva para aksijalno pomiĉnih konusnih
diskova, ĉijim se aksijalnim pomicanjem regulira dodirni promjer lanca i na taj se naĉin
ostvaruju razliĉiti prijenosni omjeri.
1.2.6. Usporedba transmisija
Usporedba karakteristika svih prethodno izloţenih, automatiziranih transmisija dana je
u tablici 1.
Tablica 1 Usporedba karakteristika automobilskih automatiziranih transmisija
6 – stupanjski AMT
6 – stupanjski DCT
6 – stupanjski AT
CVT
Efikasnost potrošnje goriva
++ + 0 -
Cijena ++ + 0 -
Troškovi održavanja - ++ ++ -
Omjer mase i dimenzija ++ ++ + -
Kvaliteta polaska - ++ ++ ++
Kapacitet okretnog momenta
++ ++ ++ -
Kvaliteta izmjene stupnjeva prijenosa
- - + + ++
Odziv + ++ 0 0
Sigurnost + + + +
Procjenjuje se da će AT transmisije u bliskoj budućnosti zauzimati najveći trţišni
udio, a DCT transmisije bi trebale imati najbrţi porast trţišnog udjela. I kod jednih i kod
drugih promjene stupnjeva prijenosa ostvaruju se ukljuĉivanjem jedne, a iskljuĉivanjem druge
spojke. Takav princip izmjene stupnjeva prijenosa znaĉajno smanjuje mehaniĉku sloţenost
transmisija i povećava fleksibilnost kontrole. MeĊutim, da bi se ostvario robustan rad ovih
transmisija, proces izmjene stupnjeva prijenosa zahtijeva preciznu kontrolu.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 13
2. ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE ZAMAŠNJAKA NA
RAZLIĈITE POZICIJE U TRANSMISIJI
Kako na ispitnom postavu postoji teoretski više mjesta na kojima bi se mogao ugraditi
zamašnjak, u nastavku će se razmotriti moguće opcije.
2.1. OPCIJA A – Zamašnjak na ulaznom vratilu mjenjaĉa
Prva opcija ugradnje zamašnjaka je na mjestu spojke, odnosno ugradnja na ulazno
vratilo mjenjaĉa, kako prikazuje slika 11.
Slika 11 Shematski prikaz opcije ugradnje A
Ova je izvedba najjednostavnija i potrebna masa zamašnjaka je najmanja. MeĊutim,
postoje odreĊeni nedostaci, a to su: loše emuliranje realnih uvjeta rada (nisu obuhvaćeni
mjenjaĉ, diferencijal i poluvratila) te oteţano spajanje na ulazno vratilo mjenjaĉa, budući da to
pri proizvodnji nije predviĊeno.
Reducirani moment inercije na ulazno vratilo mjenjaĉa izraĉunava se pomoću izraza:
(
) (2.1)
gdje je:
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 14
– najveća masa vozila, prema [3]
– radijus kotaĉa vozila, prema [3]
– prijenosni omjer pojedinog stupnja prijenosa, prema [3]
– prijenosni omjer diferencijala, prema [3].
Brzina vrtnje zamašnjaka na ulaznom vratilu mjenjaĉa, ovisno o brzini voţnje vozila,
izraĉunava se pomoću izraza:
(2.2)
gdje je:
– brzina voţnje vozila.
2.2. OPCIJA B – Zamašnjak na izlaznom vratilu mjenjaĉa
Druga opcija je smještaj zamašnjaka na izlazno vratilo mjenjaĉa, prema slici 12.
Slika 12 Shematski prikaz opcije ugradnje B
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15
Kod ove izvedbe prednost je obuhvaćanje stupnjeva prijenosa mjenjaĉa, ali ipak ne
daje realnu sliku eksploatacije spojke jer nisu obuhvaćeni svi elementi prijenosa snage. Kao i
kod prethodnog rješenja, problem predstavlja tehniĉka izvedivost, odnosno spajanje na
izlazno vratilo mjenjaĉa.
Reducirani moment inercije na izlazno vratilo mjenjaĉa izraĉunava se pomoću izraza:
(
) . (2.3)
Brzina vrtnje zamašnjaka na izlaznom vratilu mjenjaĉa, ovisno o brzini voţnje vozila,
izraĉunava se pomoću izraza:
. (2.4)
2.3. OPCIJA C – Zamašnjaci na mjestu kotaĉa
Treća opcija je smještaj zamašnjaka na mjesto kotaĉa, odnosno spajanje na poluvratila, kako
je prikazano na slici 13.
Slika 13 Shematski prikaz opcije ugradnje C
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 16
Ovakav smještaj zamašnjaka prikladan je jer obuhvaća sve elemente prijenosa snage kod
vozila (mjenjaĉ, diferencijal, poluvratila), pruţa veće mogućnosti mjerenja i spajanje na
poluvratila je relativno jednostavno. Problem ove izvedbe je velika potrebna masa zamašnjaka
zbog toga što se masa vozila na os kotaĉa reducira samo preko radijusa kotaĉa .
Reducirani moment inercije na mjesto kotaĉa (poluvratilo) izraĉunava se pomoću
izraza:
. (2.5)
Brzina vrtnje zamašnjaka na mjestu kotaĉa (poluvratilu), ovisno o brzini voţnje vozila,
izraĉunava se pomoću izraza:
. (2.6)
2.4. OPCIJA D – Zamašnjaci na mjestu kotaĉa s multiplikatorima
Kako bi se riješio glavni prolem prethodne izvedbe, velika potrebna masa zamašnjaka,
dodaju se multiplikatori na poluvratila ispred zamašnjaka, kako je prikazano na slici 14.
Primjenom multiplikatora podiţe se brzina vrtnje zamašnjaka, ĉime se, za istu kinetiĉku
energiju, omogućava smanjenje njegove mase, tj. reducirana masa vozila raĉuna se pomoću
izraza:
(
) (2.7)
gdje je:
– prijenosni omjer multiplikatora.
Brzina vrtnje zamašnjaka na mjestu kotaĉa (poluvratilu) s multiplikatorom, ovisno o
brzini voţnje vozila, izraĉunava se pomoću izraza:
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 17
. (2.8)
Slika 14 Shematski prikaz opcije ugradnje D
Odabirom adekvatnog prijenosnog omjera multiplikatora ostvaruje se smanjenje inercije,
odnosno mase zamašnjaka uz zadrţavanje brzina vrtnje unutar dopuštenih granica za leţajeve.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 18
3. ODABIR POZICIJE UGRADNJE ZAMAŠNJAKA
Uvrštavanjem zadanih vrijednosti u izraze (2.1) – (2.8), dobivaju se vrijednosti
reduciranog momenta i brzine vrtnje zamašnjaka za pojedine pozicije ugradnje, a prikazane su
u danim dijagramima. Oznake A1 do A6 oznaĉavaju opciju ugradnje A kroz svih šest
stupnjeva prijenosa transmisije.
Slika 15 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite opcije ugradnje
Slika 16 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite opcije ugradnje i razliĉite brzine
voţnje vozila
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19
Potrebno je iz dobivenih vrijednosti momenata inercije izraĉunati potrebne mase
zamašnjaka.
Moment inercije punog diska izraĉunava se iz izraza:
(3.1)
Slika 17 Skica diska
gdje je:
d – promjer diska
h – visina diska
– gustoća ĉelika.
Iz izraza (2.9), uz odabrani promjer diska d = 0,45 m, izraĉunava se visina diska h:
. (3.2)
Nakon dobivene visine diska moţe se izraĉunati potrebna masa diska:
. (3.3)
Uvrštavanjem dobivenih visina diska u gornji izraz, dobivaju se potrebne mase diska za
razliĉite opcije ugradnje, kako je prikazano sljedećim dijagramom.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 20
Slika 18 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite opcije ugradnje
Kao što je vidljivo iz slika 16 i 18, kod opcije ugradnje zamašnjaka na mjesto kotaĉa,
brzina vrtnje je za zadanu brzinu voţnje vozila najniţa, a potrebna masa diska znaĉajno raste.
Velika masa diska nastoji se izbjeći, ali se ţeli zadrţati ugradnja na poluvratilo zbog
prethodno opisanih prednosti. Kao rješenje odabire se ugradnja multiplikatora na poluvratilo
ispred samog diska. Na taj se naĉin smanjuje potrebna masa diska, a brzina vrtnje povećava,
kao što se vidi na slikama 20 i 21. Na slici 19 prikazana je ovisnost reduciranog momenta
inercije o prijenosnom omjeru multiplikatora.
Slika 19 Vrijednosti reduciranog momenta inercije za razliĉite prijenosne omjere
multiplikatora
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 21
Slika 20 Vrijednosti kutne brzine zamašnjaka za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora i
razliĉite brzine voţnje vozila
Slika 21 Vrijednosti potrebne mase diska za razliĉite prijenosne omjere multiplikatora
Nakon provedene analize ugradnje zamašnjaka, te razmatranja prikladnosti opcije D, ta se
opcija odabire kao najpogodnije rješenje jer obuhvaća sve elemente prijenosa snage kod
vozila, a ugradnja multiplikatora omogućuje smanjenje potrebne mase diska na prihvatljiv
iznos u poglednu ruĉnog transporta i montaţe. Najpovoljnija vrijednost prijenosnog omjera
multiplikatora je izmeĊu 5 i 6 jer se tako postiţe dovoljno mala masa zamašnjaka te brzina
vrtnje unutar graniĉnih vrijednosti za leţajeve.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 22
4. GENERIRANJE KONCEPATA
Konstrukcija sustava zamašnjaka i elektromotora moţe se oblikovati na više naĉina. Neka
parcijalna rješenja primjenjiva na ovoj konstrukciji prikazana su u tablici 2, a njihovim
kombinacijama osmišljeno je nekoliko koncepata, koji su izloţeni u nastavku. MeĊu
konceptima će se odabrati jedan, za zadane projektne zahtjeve najprikladniji, te će se
konstrukcijski razraditi.
Tablica 2 Varijante parcijalnih rješenja
A B C
1 Poloţaj
vratila diska
horizontalni
vertikalni
2 Naĉin
uleţištenja
konzolno
na dva oslonca
3 Oblik diska
konstantne debljine
promjenjive debljine
4 Pozicija
elektromotora spojen izravno na vratilo
diska
spojen na multiplikator
5
Oslanjanje
kućišta
zamašnjaka
na gumene podloške
Vezanje temelj.
vijcima
na kotaĉiće
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23
4.1. Koncept 1
Koncept 1 prikazan je na slici 22. Dobiven je kombinacijama rješenja 1A – 2B – 3A –
4A – 5B.
Slika 22 Koncept 1
Kod ovoga koncepta disk je izraĊen konstantne debljine s provrtom za spajanje s vratilom, a
taj je spoj izveden pomoću dva nasuprotno postavljena pera. Vratilo diska postavljeno je
horizontalno i uleţišteno na dva radijalna leţaja, ĉija su kućišta vijcima priĉvršćena za I-
profile, a ti su I-profili vijcima spojeni za donju ploĉu kućišta. Servomotor je postavljen na
odgovarajući nosaĉ izraĊen od debljeg lima s rebrima za ukrutu, a s vratilom diska je spojen
pomoću servospojke. Multiplikator je takoĊer spojen s vratilom diska pomoću servospojke, a
odabrana je izvedba multiplikatora s jednim ulazom i jednim izlazom. Kućište je izraĊeno u
zavarenoj izvedbi s odvojivim poklopcem i spojeno je vijcima s podlogom.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 24
4.2. Koncept 2
U ovome konceptu prikazanom na slici 23 disk je izraĊen s promjenjivom debljinom. Koncept
je generiran kombinacijom rješenja 1A – 2A – 3B – 4B – 5B.
Slika 23 Koncept 2
Disk je s vratilom spojen pomoću vijaka preko izraĊenog naslona na vratilu. Vratilo je
konzolno uleţišteno na dva valjna leţaja koji su smješteni u istome kućištu. Kućište leţaja
vezano je preko ĉetiri para vijaka i I-profila za kućište diska. Multiplikator je u izvedbi s
jednim ulazom i dva izlaza, što omogućuje spajanje servomotora na jedan izlaz. Multiplikator
je vezan s vratilom diska pomoću servospojke. Kućište je zavarene izvedbe, s rastavljivim
poklopcem i vezano je vijcima za podlogu.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 25
4.3. Koncept 3
Kod trećeg koncepta vratilo diska je u vertikalnom poloţaju, kako prikazuje slika 24.
Primijenjena je kombinacija rješenja 1B – 2C – 3A – 4B – 5A.
Slika 24 Koncept 3
Disk ima konstantnu debljinu te je steznim spojem vezan s glavinom, a glavina je pomoću dva
pera i naslona na vratilu povezana s vratilom. Oba valjna leţaja su radijalna, a aksijalna sila
prenosi se preko para magneta na kućište diska. Multiplikator ima jedan ulaz i dva izlaza pa
se servomotor moţe spojiti na jedan od izlaza. Vratilo diska spojeno je s vratilom
multiplikatora servospojkom. Kućište je izvedeno od cijevi i kruţnih ploĉa, spajanih vijcima,
a oslonjeno je na gumene podloške.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 26
4.4. Koncept 4
Ĉetvrti je koncept osmišljen kobinacijom rješenja 1B – 2C – 3A – 4A – 5C, a prikazan
je na slici 25. Kod ovog je koncepta vratilo diska takoĊer postavljeno vertikalno ali je
oslonjeno na jedan radijalni samopodesivi leţaj (gornji) i jedan aksijalni samopodesivi leţaj
(donji).
Slika 25 Koncept 4
Kako su oba leţaja samopodesiva, omogućuju kompenzaciju odreĊenih prozvodnih
odstupanja. Aksijalnu silu preuzima donji leţaj, a na kućište je prenosi preko kruţne ploĉe.
Disk ima konstantnu debljinu, a spojen je s vratilom pomoću stezne ljuske. Multiplikator ima
dva ulaza i jedan izlaz, a izlazno vratilo povezano je s vratilom diska pomoću servospojke.
Servomotor je smješten s donje strane i povezan je servospojkom s vratilom diska. Izvedba
kućišta vrlo je sliĉna prethodnoj, osim što je kućište sada oslonjeno na ĉetiri kotaĉića.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 27
5. ODABIR OPTIMALNE VARIJANTE
Kao optimalnalna varijanta koja će se razraditi odabire se koncept 4. Kod ovog je
koncepta bitna prednost vertikalan poloţaj vratila diska. Na taj se naĉin zbog ţiroskopskog
efekta ostvaruje samobalansiranje, te nema problema s vibracijama, a ujedno se povećava
stupanj korisnog djelovanja zbog smanjenja radijalnih sila u leţajima. Upotreba stezne ljuske
omogućuje jednostavnu montaţu i dobro centriranje diska. Ovakvom izvedbom diska
(konstantne debljine) dobiva se manji promjer i veća masa za istu inerciju diska te se postiţe
rad zamašnjaka unutar graniĉnih brzina vrtnje odabranih leţaja. Veća masa ovakve izvedbe
diska u ovoj nam primjeni ne predstavlja problem zbog stacionarne upotrebe konstrukcije.
Primjena aksijalnog samopodesivog leţaja za prijenos teţine diska povoljnija je od primjene
para magneta jer je magnete vrlo teško centriĉno postaviti te se uslijed toga javlja radijalna
sila koja dodatno opterećuje leţaje. Servospojke su odabrane jer se tako omogućuju odreĊena
odstupanja u centriĉnosti vratila te jednostavna montaţa. Konstrukcija je oslonjena na
kotaĉiće kako bi se omogućilo jednostavnije premještanje u ispitnom laboratoriju.
Kako bi se omogućilo emuliranje inercije vozila razliĉitih masa, odnosno emuliranje
inercije jednog vozila s razliĉitim masama tereta, disk će se izraditi iz tri dijela, kako
prikazuje slika 26.
Slika 26 Trodijelna izvedba diska
U tu će se svrhu izraditi glavina s kojom će se disk spajati pomoću dva nasuprotno
postavljena pera. Glavina će biti povezana s vratilom pomoću stezne ljuske.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 28
6. RAZRADA ODABRANOG KONCEPTA
6.1. Proraĉun sustava
6.1.1. Proračun čvrstoće diska
Uslijed rotacije diska, u njemu će se pojaviti radijalno i cirkularno naprezanje zbog
inercijskog opterećenja, tj. centrifugalne sile. Potrebno je provjeriti je li uvjet ĉvrstoće
zadovoljen.
Slika 27 Naprezanja u disku
Radijalno i cirkularno naprezanje za disk konstantne debljine sa središnjim otvorom
izraĉunavaju se prema [4], pomoću izraza:
[
(
) ] (6.1)
[
(
)
] (6.2)
gdje je:
– unutarnji radijus diska
– vanjski radijus diska
– Poissonov faktor
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29
– gustoća ĉelika
– kutna brzina diska (za brzinu voţnje
).
Dijagram raspodjele radijalnog i cirkularnog naprezanja u disku prikazan je na slici 28.
Slika 28 Raspodjela naprezanja u disku
Maksimalni iznos radijalnog naprezanja raĉuna se pomoću izraza:
( )
( ) . (6.3)
( )
(6.4)
Cirkularno naprezanje ima maksimalan iznos na unutarnjem rubu diska, a raĉuna se iz izraza:
( )
(
) . (6.5)
( )
(6.6)
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 30
Uvjet ĉvrstoće, prema [4] glasi:
( )
(
) . (6.7)
(6.8)
– dinamiĉka izdrţljivost materijala S355JR, prema [6]
– odabrani faktor sigurnosti
(6.9)
Uvjet je zadovoljen. (6.10)
6.1.2. Dimenzioniranje vratila
Moment uvijanja koji opterećuje vratilo izraĉunava se pomoću izraza:
(6.11)
gdje je:
– maksimalni okretni moment pogonskog servomotora
– prijenosni omjer prvog stupnja prijenosa mjenjaĉa, prema [3]
– prijenosni omjer diferencijala, prema [3]
– prijenosni omjer odabranog multiplikatora.
(6.12)
Potrebni promjer vratila izraĉunava se, prema [4], pomoću izraza:
√
(6.13)
gdje je:
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 31
– orijentacijska vrijednost dopuštenog torzijskog naprezanja za materijal
Ĉ.4731.
√
(6.14)
Vratilo će se izvesti stupnjevano zbog jednostavnije montaţe, prema slici 12.
Slika 29 Skica stupnjevanog vratila
Stvarni koeficijent sigurnosti na presjeku I-I raĉuna se, prema [5], pomoću izraza:
(6.15)
gdje je:
– torzijska ĉvrstoća kod dinamiĉkog naizmjeniĉnog opterećenja za
materijal Ĉ.4731, prema [6]
– faktor veliĉine, prema [7]
– faktor površinske obrade, prema [7]
– torzijsko naprezanje.
(6.16)
– polarni moment otpora (6.17)
( ) – faktor zareznog djelovanja (6.18)
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 32
( ) , za odnose
i
(6.19)
Uvrštavanjem vrijednosti u izraz (6.8), dobiva se stvarni koeficijent sigurnosti:
. (6.20)
Uvjet je zadovoljen. (6.21)
6.2. Izbor standardnih komponenti
6.2.1. Odabir reduktora/multiplikatora
Potrebni prijenosni omjer iznosi: .
Maksimalni moment na ulazu u multiplikator iznosi:
. (6.22)
Odabran je dvostupanjski reduktor tipa KUZ 75A WN, proizvoĊaĉa Wattdrive,
nominalog okretnog momenta 1189 Nm i ukupnog prijenosnog omjera 5,7.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 33
Tablica 3 Karakteristike reduktora KUZ 75A WN
6.2.2. Odabir i kontrolni proračun ležajeva
Kako bi se omogućila što jednostavnija montaţa uz greške koje će se pojaviti pri
proizvodnji dijelova, odabrat će se samopodesivi leţajevi. Poţeljno je da leţajevi budu
zatvorenog tipa kako bi se minimiziralo njihovo odrţavanje i servisiranje. Za gornji oslonac
vratila birat će se se samopodesivi radijalni, a za donji oslonac samopodesivi aksijalni leţaj,
koji će preuzeti teţinu diska i glavnog vratila.
Promjer rukavca vratila na mjestu gdje dolazi gornji leţaj iznosi 30 mm. Iz kataloga
proizvoĊaĉa SKF odabire se zatvoreni dvoredni kugliĉni samopodesivi radijalni leţaj
2206 E – 2RS1TN9, dimenzija d/DxB = 30/62x20 mm, s i graniĉnom brzinom
vrtnje 7500 okr/min.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34
Slika 30 Karakteristike leţaja 2206 E – 2RS1TN9
Kako se za donji leţaj bira samopodesivi aksijalni baĉvasti leţaj, koji je za ovu
primjenu najprikladniji, odabire se leţaj najmanjih dimenzija iz kataloga proizvoĊaĉa SKF
(promjer rukavca vratila na mjestu donjeg leţaja iznosi 30 mm):
29412 E, dimenzija d/DxB = 60/130x42 mm, s i graniĉnom brzinom vrtnje
5000 okr/min.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 35
Slika 31 Karakteristike leţaja 29412 E
Kontrolni proraĉun leţaja 29412 E
Opterećenje leţaja:
- aksijalna sila: (6.23)
– teţina diska
– teţina vratila
- radijalna sila: (6.24)
Provjera nosivosti leţaja izvršit će se preko statiĉkog sigurnosnog faktora primjene leţaja:
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 36
. (6.25)
– statiĉka nosivost leţaja
– ekvivalentno statiĉko opterećenje leţaja (6.26)
(6.27)
Potrebni statiĉki sigurnosni faktor primjene leţaja za normalne zahtjeve za tihim radom i
normalne radne uvjete iznosi: .
Uvjet je zadovoljen. (6.28)
6.2.3. Odabir spojki
Za spajanje glavnog vratila s vratilom servomotora i s vratilom multiplikatora odabrat
će se odgovarajuće servospojke koje omogućuju kompenzaciju manjih proizvodnih grešaka,
odnosno nekoaksijalnosti vratila koja se spajaju. Izbor će se izvršiti prema prenosivom
okretnom momentu prema katalogu proizvoĊaĉa R+W.
Mora biti zadovoljen uvjet: (6.29)
gdje je:
– nazivni okretni moment spojke
– vršni okretni moment opterećenja spojke.
- Odabir donje spojke (za spoj glavnog vratila s vratilom servomotora)
Vršni okretni moment koji opterećuje ovu spojku jednak je vršnom momentu servomotora, a
iznosi:
. (6.30)
Potrebni nazivni okretni moment spojke iznosi:
. (6.31)
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37
Iz kataloga proizvoĊaĉa R+W odabire se model spojke BKC 300, nazivnog okretnog
momenta i mogućih unutarnjih promjera u rasponu .
Tablica 4 Izvadak iz kataloga spojki proizvoĊaĉa R+W, model BKC
- Odabir gornje spojke (za spoj glavnog vratila s vratilom multiplikatora)
Vršni okretni moment koji opterećuje ovu spojku jednak je momentu na izlazu iz
multiplikatora, a iznosi:
. (6.32)
Potrebni nazivni okretni moment spojke iznosi:
. (6.33)
Iz kataloga proizvoĊaĉa R+W odabire se takoĊer model spojke BKC 300, nazivnog
okretnog momenta i mogućih unutarnjih promjera u rasponu
zbog dimenzije izlaznog vratila multiplikatora te pretpostavke da će vremenska
uĉestalost vršnog opterećenja u sustavu biti vrlo niska.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38
6.2.4. Odabir stezne ljuske
Za spoj glavnog vratila s glavinom diska odabrat će se stezna ljuska. Primjenom stezne
ljuske izbjeći će se problemi debalansa, a montaţa će se pojednostaviti. Prijenos okretnog
momenta i aksijalne sile ostvaruje se trenjem.
Odabire se model stezne ljuske DSM 35.2 iz kataloga proizvoĊaĉa Spieth.
Tablica 5 Izvadak iz kataloga steznih ljuski proizvoĊaĉa Spieth, model DSM
Prenosivi okretni moment ovog modela iznosi: .
Uvjet je zadovoljen. (6.34)
6.2.5. Odabir elektromotora za emuliranje otpora vožnje
Za emuliranje otpora voţnje odabran je servomotor tipa 1FT6105, proizvoĊaĉa
Siemens. Karakteristike odabranog servomotra prikazane su u tablici 6.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 39
Tablica 6 Karakteristike servomotora 1FT6105
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40
7. ZAKLJUĈAK
Konstruirani sustav zamašnjaka i elektromotora znaĉajno će pribliţiti uvjete
ispitivanja spojki i transmisija stvarnim uvjetima, kojima su izloţene te komponente vozila
tijekom svog ţivotnog vijeka. Na taj će naĉin rezultati ispitivanja biti korisniji za daljnji
razvoj spojki i automatskih transmisija, koje zauzimaju sve veći udio u trţištu novih putniĉkih
automobila svih klasa, pa tako i gradske klase.
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41
8. LITERATURA
[1] Naunheimer, H., Bertsche, B., Ryborz, J., Novak, W.: Automotive Transmissions,
Second Edition, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2011.
[2] Chen, H., Gao, B.: Nonlinear Estimation and Control of Automotive Drivetrains,
Science Press Beijing and Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2014.
[3] Jazar, R.N.: Vehicle Dynamics, Second Edition, Springer Science and Business Media
New York, 2014.
[4] Pustaić, D., Tonković, Z., Wolf, H.: Mehanika deformabilnih tijela, 2. Ĉvrstoća
elemenata konstrukcija, FSB Zagreb, 2014.
[5] Opalić, M., Rakamarić, P.: Reduktor, FSB Zagreb, 2001.
[6] Kraut, B.: Strojarski priručnik, 11. izdanje, Sajema, Zagreb, 2009.
[7] Horvat, Z. i suradnici: Vratilo, FSB Zagreb
[8] www.autonet.hr/rubrika/skola
[9] www.cat4cad.wattdrive.com
[10] www.skf.com
[11] www.rw-couplings.com
[12] www.spieth-maschinenelemente.de
Marin Penavić Završni rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 42
9. PRILOZI
I. CD-R disc
II. Tehniĉka dokumentacija
690
25 P9/h9 140
0
126
0
C
D E
F
1
2
3
4
5
6
7
14
A
A
G
HI
1
2
5
8
9
J
K
L
A
B
PRESJEK A-A MJERILO 1 : 5
8
1
3
10
11
1213
14
15
15
16
17
18
19
3
20
5
DETALJ C MJERILO 1 : 2
26 27 27 28
DETALJ D MJERILO 1 : 2
29
30
30
31
DETALJ E MJERILO 1 : 2
3230
DETALJ F MJERILO 1 : 1
353434
33
DETALJ G MJERILO 2 : 1
3637
DETALJ H MJERILO 1 : 2
3827
DETALJ J MJERILO 1 : 2
39303031
DETALJ K MJERILO 1 : 2
2930
30
31
DETALJ L MJERILO 1 : 2
40272728
58 G6/h5
35 H6/j6
30 H7/k6 62 H7/f7
60 H7/k6
130 H7/f7
90 H7/g7
26 H7/h6
28 H7/h6
DETALJ A MJERILO 1 : 2
3
21
11
12
10
13
14
15
15
16
17
22
18
19
3
23
12
H7/
g7
DETALJ B MJERILO 1 : 2
8
9124
25
14 P9/h9
DETALJ I MJERILO 2 : 5
9
1Reduktor KUZ 75A WNStupSpojka BKC 300Kućište diskaKućište motora
Kotačić s kočnicomKotačić bez kočnice
Mjerač broja okretajaPero 14x9x80
Glavina gornjeg ležjaLežaj 2206 E
Vratilo
Stezna ljuska DSM 35.2Pero 25x14x80Disk manjiDisk većiGlavina diskaLežaj 29412 EGlavina donjeg ležajaServomotor 1FT6105Unutarnji uskočnik 62Brtva 160/ 130x12Brtva 52/ 28x7Adapter mjeračaSpojnica mjeračaVijak M12x55Podloška M12Matica M12Vijak M10x45Podloška M10Matica M10Vijak M10x25Vijak M8x25Podloška M8Matica M8Imbus vijak M2x6Podloška M2Vijak M12x25Vijak M10x35Vijak M12x40
11211221111112211111111114208114016816321644454
DIN 933DIN 125DIN 934DIN 933DIN 125DIN 934DIN 933DIN 933DIN 125DIN 934DIN 912DIN 125DIN 933DIN 933DIN 933
DIN 472
DIN 6885.1
DIN 6885.1
SKF
SKF
WattdriveZ-2016-01
Z-2016-02Z-2016-03
Z-2016-04Z-2016-05
Blickle-LKPA-VPA-80K
Blickle-LKPA-VPA-80K-FI
R+W
Heidenhain
Spieth
Z-2016-06Z-2016-07Z-2016-08
Z-2016-09Siemens
DIN 3760DIN 3760Z-2016-10Z-2016-11
Z-2016-00
8.88.88.8
88.8
8.88.88
8.88
140 HV8.8
140 HV
140 HV
140 HV
S235 JRS235 JR
S235 JR
S235 JR
S235 JR
S235 JRS235 JR
S235 JR
28 H7/h6
30 H7/k6
62 H7/f7
35 H6/j6
58 G6/h5
90 H7/g7
60 H7/k6
130 H7/f7
26 H7/h6
12 H7/g7
25 P9/h9
14 P9/h9
+0,0340
+0,019-0,015+0,090+0,030+0,021-0,011+0,042+0,010+0,082+0,012
+0,123+0,043+0,034
0+0,042+0,006+0,030-0,074+0,025-0,061
+0,028-0,021
35x288Č.4731
Č.0561Č.0561
450x20450x45
130x145
70x140
1,66
23,953,84,7
1,6
Poz. Naziv dijela NormaCrtež brojKom. Materijal Masa
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Sirove dimenzijeProizvođač
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
100 3020 40 6050 8070 90 100
I
1 42 3 87 965 10 11 12 13
H
G
F
E
D
C
B
A
1:5ZAMAŠNJAK
Marin Penavić
A1
123456789
10111213141516171819202122232425262728293031323334353637383940
204
2 31
5 4
5
a4a4a4
45°
A
A
25
0
55
0
47
0
52
0
PRESJEK A-A
0,1 A
A
a4a4
a4
a4
Središnja pločaGlavina 3CijevPrirubnica motoraRebro
11114
S235JRS235JRS235JRS235JRS235JR
GLAVINA DONJEG LEŽAJA1:5
A3
Z-2016-09
Z-2016-09-01Z-2016-09-02Z-2016-09-03Z-2016-09-04Z-2016-09-05
Marin Penavić
19
ZAMAŠNJAK Z-2016-00
550x12170x65
190/ 170x123250/ 170x10120x119x5
20,754,215,4
1,840,38
33,72 kg
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
A
B
C
E
F
D
1 2 3 4 5 6 7 8
Mentor
100 3020 40 6050 8070 90 100
Design
by
CADL
ab
Poz. Naziv dijela Kom. Crtež broj Norma Materijal Sirove dimenzije
Proizvođač Masa
12345
B B
550
520
470 --0,050,10
470
170 --0,050,10
190 ++
0,100,05
160 ++
0,100,05
52 H7
40 8x 11 2
2
9
1x4
5°
12
1
1
A
Ra 1,6 1
x45°
0
.5x4
5°
0.5
x45°
DETALJ A MJERILO 2 : 1
Ra 0,8
52 H7
Z-2016-09-01
SREDIŠNJA PLOČA
S235JR
1:2
A3
Marin Penavić
NAPOMENA: Nekotirana skošenja iznose 1x45°.
GLAVINA DONJEG LEŽAJA Z-2016-09
1
+0,0300
20,75 kg
Ra 3,2 Ra 1,6 Ra 0,8
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
A
B
C
E
F
D
1 2 3 4 5 6 7 8
Mentor
100 3020 40 6050 8070 90 100
Design
by
CADL
ab
B
B
65 2
17
0
16
0 - -0,
050,
10
95
12
6
14
0
16
0 H7
3x45
55
35
12
Ra 1,6
Ra 1,6
Ra 1,6
GLAVINA 3
S235JRA4
NAPOMENA: Nekotirana skošenja iznose 1x45°, a radijusi zaobljenja R1.
Marin Penavić
1:2 Z-2016-09-02
160 H7
130 H7
2
GLAVINA DONJEG LEŽAJA+0,0400
+0,0400
4,21 kg
Z-2016-09
Ra 3,2 Ra 1,6
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
A
A
190 --0,050,10
170 ++
0,100,05
30
39
28
123
Marin Penavić
1:2CIJEV ZA MOTOR
Z-2016-09-03
S235JRA4
3
GLAVINA DONJEG LEŽAJA
5,4 kg
Z-2016-09
Ra 6,3
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
A
A
10
25
0
21
5
19
0 + +0,
100,
05
17
0
18
0 + +0,
100,
05
2 4
4x
14
NAPOMENA: Skošenja iznose 1x45°.
Z-2016-09-04
PRIRUBNICA MOTORA1:2
S235JRA4
Marin Penavić
GLAVINA DONJEG LEŽAJAZ-2016-09
1,84 kg
4
Ra 3,2
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
119
120
10x45°
25
25
15x45°
5
Marin Penavić
S235JR
REBRO ZA MOTOR
Z-2016-09-05
A4
1:2
GLAVINA DONJEG LEŽAJAZ-2016-09
0,38 kg
5
Ra 6,3
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab
ISO - tolerancije
Broj naziva - code
Napomena:
Materijal:
Crtež broj:
Naziv:
Masa:
Pozicija:
Listova:
List:
Format:
Kopija
Ime i prezimeDatumProjektirao
Pregledao
Objekt:
CrtaoRazradio FSB Zagreb
Potpis
R. N. broj:Objekt broj:
Mjerilo originala
Design
by
CADL
ab