sveuČiliŠte
TRANSCRIPT
-
8/12/2019 SVEUILITE
1/9
SVEUILITE / UNIVERZITET "VITEZ"kolska 23TRAVNIK
FAKULTET PRAVNIH NAUKA
ZAKONSKI I IMOVINSKI REIMBRANIH PARTNERA
Es!
S#$%!' K!&a& K$&%al() Fak$l#!# *+a,&(- &a$ka B+o (&%!.a'00 1 /ROP
P+o!so+' *+o4%+4 N!+(5a&a T+al()M!o+' 5+4 Na#a6a Ba6()
T+a,&(k7 5a 24
-
8/12/2019 SVEUILITE
2/9
2
-
8/12/2019 SVEUILITE
3/9
4 UVO8
Imovinski odnosi branih i izvanbranih drugova oduvijek su stvarali brojne dvojbe u sudskoj
praksi, ali i u javnosti openito. S opim pojmom imovine u obiteljskom je pravu ponajvie
povezan pojam brana steevina. Brana je steevina suvlasnitvo branih drugova na jednake
dijelove. Rad je nuan imbenik stje!anja brane steevine, no nije znaajna vrsta rada,
rezultati i trajanje rada. "rajanje brane zajedni!e tako#er je bitan sastojak stje!anja brane
steevine, a treba ga razlikovati od trajanja braka. Branu steevinu ine ukupnost stvarnih
prava i obveznopravnih zahtjeva, ali ne i obveze koje prema treim osobama imaju brani
drugovi. $bveze su teret brane steevine, ali ne i njezin sastavni dio.
% vlastitu imovinu branih drugova ubraja se ono to je steeno prije braka i nakon prestanka
brane zajedni!e, kao i za vrijeme trajanja brane zajedni!e, ali ne radom.
Izvanbrana se zajedni!a odnosi na ivotnu zajedni!u neudane ene i neoenjenoga mukar!a
koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj ro#eno zajedniko dijete.
&
-
8/12/2019 SVEUILITE
4/9
24 IMOVINSKI O8NOSI BRANIH PARTNERA
Imovinski odnosi branih partnera danas su normirani na!ionalnim zakonima, a uzakonodavstvu 'vropske %nije skoro da se moe konstatovati potpuno odsustvo pravila koja
re#uju ove odnose. $vakvo stanje nije posljedi!a nepostojanja potrebe za ure#enjem ovih
odnosa u evropskom pravu. (aprotiv, harmoniza!ija branog imovinskog prava je nuna. $va
oblast tijesno je vezana za ekonomsku oblast, tako da se ure#enost odnosa u njoj direktno
odraava na trite) razliita pravila o ovlatenjima branih partnera u vezi s branom
imovinom i o njihovoj odgovornosti za dugove mogu ometati stvaranje i razvoj jedinstvenog
evropskog trita i biti smetnja njegovoj e*ikasnosti. Bez ujednaavanja na!ionalnih propisa
koji ure#uju ovu oblast nije mogue uspostavljanje jedinstvenog trita, odnosno uklanjanje
smetnji slobodnom kretanju dobara i usluga te slobodnom kretanju radnika i kapitala. %
posljednje vrijeme preduzete su i nastavljaju se preduzimati aktivnosti kojim se vre pripreme
za harmoniza!iju ove oblasti, mada se s planiranjem ovih aktivnosti moralo poeti ranije.
244 I5o,(&sk( o%&os( 9+a:&(- *a+#&!+a $ !,+o*sko5 ;ako&o%a,s#,$
+ro!es donoenja evropskih propisa u oblasti gra#anskog prava, pa onda i u oblasti
imovinskih odnosa, zapoeo je donoenjem propisa o sudskoj saradnji u gra#anskim
predmetima, a ne o materijalnom pravu. (aime, potreba ostvarivanja sudske saradnje u ovim
predmetima odavno je uoena u praksi, pa se najprije i pristupilo njenom pravnom ure#enju.
a oblast pravde sudska saradnja i jednak pristup sudu imaju veliki znaaj. Bez ove saradnje,
odnosno bez priznavanja i izvrenja odluka izvan drave u kojoj su one donesene, ne moe se
garantovati pravna sigurnost evropskih gra#ana.
% -onven!iji o nadlenosti i izvrenju odluka u gra#anskim i trgovakim predmetima
Brussels I, iz /01. godine3 odre#ena su zajednika pravila o nadlenosti i izvrenju odluka u
gra#anskim i trgovakim predmetima. % 4astrihtskom ugovoru identi*ikovana je ova sudska
saradnja kao oblast od zajednikog interesa za drave lani!e '%, a 5msterdamski ugovor je
povezao sudsku saradnju u ovoj oblasti sa slobodnim kretanjem ljudi./
/$va oblast je kasnije ure#ena -onven!ijom o nadlenosti i izvrenju odluka u branim predmetima 6 Brussels II , iz /00. godine3, a 2777. godine usvojene su
%redba br. 889277/ o nadlenosti, priznavanju i izvrenju odluka u gra#anskim i trgovakim predmetima zamijenila je -onven!iju Brussels I3 i %redba
br./&8:927779'; o nadlenosti, priznanju i izvrenju odluka u branim predmetima te u pitanjima roditeljskog staranja o zajednikoj dje!i branih partnera, koja
je 277
-
8/12/2019 SVEUILITE
5/9
242. B+a:&( (5o,(&sk( +! odre#ena jesudska saradnja u gra#anskim predmetima, a me#u oblastima u kojim se naglaava potreba
izmjene pravila o sukobu zakona, navedeni su brani reimi. %z to, naglaeno je da e se
ispitati mogunost stvaranja sudske mree u gra#anskim predmetima radi poveanja
kontakata izme#u pro*esionala!a irom 'vrope.2-ao i u veini savremenih branih sistema,
zakonski brani imovinski reim koji je prihvaen u naem porodinom pravu tako#e je
kombina!ija reima zajednike i reima posebne imovine) pored odvojene, tzv. posebne
imovine, koju su supruni!i, po pravilu, stekli pre sklapanja braka, ali i u toku braka,nasle#ivanjem, poklonom i dr. l. /1. +3, oni svojim radom u toku trajanja brane
zajedni!e stiu i zajedniku imovinu. ajednika imovina suprunika je spe!i*ian
imovinskopravni institut porodinog prava, koji predstavlja pravni izraz njihovog zajednitva
i njihove me#uzavisnosti. Smisao i opravdanje ove spe!i*ine ustanove lei u samoj sutini
branog odnosa, koji karakteriu zajedni!a ivota, vo#enje zajednikog domainstva,
me#usobno pomaganje i izdravanje, uvanje i vaspitavanje zajednike de!e. +rema odredbi
l. /:/. +, imovina koju su supruni!i stekli svojim radom u toku trajanja brane zajedni!ejeste njihova zajednika imovina. ?a bi imovina steena za vreme trajanja braka imala
karakter zajednike imovine suprunika, neophodno je ne samo *ormalno postojanje branog
odnosa, ve je nuno postojanje >ivog@ braka, braka u kome suprunike vezuje zajedni!a
ivota. ajedniku imovinu supruni!i stiu pojedinanim ili zajednikim radom, i to kako
onim kojim se neposredno stvaraju nove vrednosti, tako i onim kojim se na posredan nain
doprinosi nastanku zajednike imovine.&+rava steena radom u toku trajanja nitavog braka
tako#e ulaze u zajedniku imovinu suprunika. Sva stvarna i trabena prava, koja ulaze u
sastav zajednike
imovine, pripadaju supruni!ima zajedniki i nepodeljeno. (a svim
IIbis. $ve se uredbe ne odnose na sporove o imovinskim odnosima branih partnera
2;oun!il and ;ommission 5!tion +lan o* & ?e!ember /00 on hoA best to implement the provisions o* the "reat o* 5msterdam on the !reation o* an area o**reedom, se!urit and justi!e, http)99europa.eu9s!adplus9leg9en9lvb9l&&77.htm , preuzeto s Interneta 8. 2. 277.
&$ pretpostavkama zajednike imovine detaljno) ?raki, 4., >+orodino pravo i prava deteta,@Beograd, 277+orodino pravo@, (ovi Sad, 2771, str. //8. i sl.
-
8/12/2019 SVEUILITE
6/9
stvarima iz zajednike imovinske mase postoji zajednika svojina. +ravo svojine na
nepokretnostima upisuje se u javne knjige na ime oba suprunika, kao njihova zajednika
svojina sa neopredeljenim udelima. (epodeljena su i zajednika i sva druga stvarna prava iz
sastava zajednike imovine. +otraivanja iz sastava zajednike imovine pripadaju
supruni!ima, tako#e, nepodeljeno. Sve dok zajednika imovina postoji, udeli suprunika nisu
odre#eni, to ima za posledi!u nemogunost raspolaganja udelom u zajednikoj imovini
pravnim poslovima inter vivos.8raspolaganje za ivota3
?obrima iz zajednike imovinske mase supruni!i mogu raspolagati zajedniki i sporazumno.
+oslove upravljanja mogu preduzimati oba suprunika zajedniki i sporazumno, pri emu
postoji pretpostavka da poslove redovnog upravljanja suprunik uvek preduzima uz
saglasnost drugog suprunika
-
8/12/2019 SVEUILITE
7/9
odnosi prilagode uslovima trine privrede
.
4e#u mnogobrojnim ugovorima kojima supruni!i mogu
urediti svoje imovinske odnose, kao to su ugovor o poklonu, ugovor
o prodaji, ugovor o punomostvu, ugovor o upravljanju i raspolaganju zajednikom
imovinom i dr., jedan od najznaajnijih je brani ugovor. $pti osnov za slobodno uredjivanje
imovinskih odnosa prua
opta odredba l. 0. +, kojom je predvi#eno >da se imovinski odnosi
u porodi!i ure#uju zakonom, ali da se mogu ure#ivati i sporazumno,
u skladu sa zakonom@.
8. Brani ugovor
+o ugledu na reenja u savremenim uporednim porodinim
sistemima
0
, na novi + daje iroka ovlaenja branim partnerima u
pogledu ure#ivanja njihovih imovinskih odnosa
/7
, tako to predvi#a
mogunost sklapanja branog ugovora, kao saglasne izjave volje
suprunika, odnosno buduih suprunika, kojim oni reguliu svoje
:
-
8/12/2019 SVEUILITE
8/9
imovinske odnose na postojeoj ili buduoj imovini l. /. st. /3,
tj. kojim reguliu svoj brani imovinski reim//
. akonski osnov za
sklapanje branog ugovora predstavlja odredba l. 20. +, kojom je
predvi#eno da >imovina suprunika moe biti zajednika i posebna,
i da supruni!i mogu, pod uslovima odre#enim +, svoje imovinske
odnose urediti branim ugovorom@.
+rema +, supruni!i odnosno budui supruni!i mogu svoje
imovinske odnose na postojeoj ili buduoj imovini urediti branim
ugovorom/2
kojim oblikuju imovinski reim po svojoj saglasnoj volji.
Sklapanjem branog ugovora oni mogu u potpunosti mimoii reim
zajednike imovine, mogu ovaj reim proiriti na svu postojeu i
buduu imovinu, utvrditi sopstvene kriterijume za sti!anje zajednike
i posebne imovine, udele u zajedniskoj imovini i sl. 4e#utim, branim
ugovorom supruni!i odnosno budui supruni!i ne mogu regulisati
lina imovinska dejstva braka, ime se tite interesi ekonomski slabijeg suprunika npr.
odri!anje od prava na izdravanje nema pravno
dejstvo, pravo stanovanja koje imaju dete i roditelj koji vri roditeljsko
pravo na stanu iji je vlasnik drugi roditelj3
/&
-
8/12/2019 SVEUILITE
9/9
.
Brani ugovor je punovaan ako postoji saglasnost volja i
sposobnost za sklapanje ugovora poslovna sposobnost3.
Brani ugovor je sveani ugovor) mora biti zakljuen u pismenom obliku i mora biti potvrdjen
overen3 od strane sudije, koji
je duan da pre overe supruni!ima proita ugovor i upozori ih
da se njime iskljuuje zakonski reim zajednike imovine. $vim
se obezbe#uje da oba suprunika budu upoznata sa sadrinom,
znaenjem, dejstvima i posledi!ama zakljuivanja ugovora
0