sveučilište u splitu - elearning.fesb.unist.hr · dijelu se rješavaju zadaci iz navedenog...

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Strojarstvo

Split, 05. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

261 – KONSTRUKCIJSKO ENERGETSKO USMJERENJE

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava* P+V+L+K ECTS Nastavnici

FEML01 Matematika – posebna poglavlja 2+2+0+0 5

S. Krešić-Jurić I. Slapničar I. Mirošević

FESL01 Strujanje fluida 2+1+1+0 5 Z. Milas

FESL02 Metoda konačnih elemenata 2+1+0+1 5 Ž. Lozina F. Vlak

FESL03 Prijenos topline i tvari 2+2+0+0 5 F. Barbir D. Bezmalinović

FETL03 Obradni strojevi 3+0+1+0 5 D. Bajić

Izborni predmet 1.1 2+2+0+0 5 UKUPNO:

*P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

II. semestar


FESL04 Pogonska čvrstoća 2+0+2+0 5 Ž. Domazet L. Krstulović-Opara

FESL05 Metode optimiranja 3+0+1+0 5 D. Vučina I. Pehnec

FETL02 Tehnološka priprema proizvodnje 3+0+0+1 5 I. Veža

Izborni predmet 1.2 2+2+0+0 5


Izborni predmet 1.3 2+2+0+0 5 UKUPNO:


2

III. semestar


FESL06 Transport u industriji 2+0+0+2 5 T. Piršić

FETL04 Održavanje 3+0+1+0 5 J. Barle

FETL01 Materijali 3 3+0+1+0 5 I. Duplančić N. Krnić



Izborni predmet 2.1 ili 3.1 2+2+0+0 5


IV. semestar


FEXX02 Diplomski rad 0+1+0+0 30


5

ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ STROJARSTVA

Studij Šifra studija

Kolegij Sem. Ispitna grupa

Strojarstvo - konstr. en. 261 Matematika - posebna poglavlja 1 11 Strojarstvo - konstr. en. 261 Strujanje fluida 1 14 Strojarstvo - konstr. en. 261 Metoda konačnih elemenata 1 13 Strojarstvo - konstr. en. 261 Prijenos topline i tvari 1 12 Strojarstvo - konstr. en. 261 Materijali 3 1 15 Strojarstvo - konstr. en. 261 Pogonska čvrstoća 2 21 Strojarstvo - konstr. en. 261 Metode optimiranja 2 22 Strojarstvo - konstr. en. 261 Tehnološka priprema proizvodnje 2 23 Strojarstvo - konstr. en. 261 Transport u industriji 3 11 Strojarstvo - konstr. en. 261 Obradni strojevi 3 12 Strojarstvo - konstr. en. 261 Održavanje 3 13 Strojarstvo - rač. proj. 262 Matematika - posebna poglavlja 1 11 Strojarstvo - rač. proj. 262 Prijenos topline i tvari 1 12 Strojarstvo - rač. proj. 262 Inženjersko modeliranje 1 13 Strojarstvo - rač. proj. 262 Strujanje fluida 1 14 Strojarstvo - rač. proj. 262 Projektiranje proizvodnih sustava 1 15 Strojarstvo - rač. proj. 262 Metode optimiranja 2 21 Strojarstvo - rač. proj. 262 Planiranje i upravljanje proizvodnjom 2 22 Strojarstvo - rač. proj. 262 Računalom podržano konstruiranje 2 24 Strojarstvo - rač. proj. 262 Metodičko konstruiranje 3 11 Strojarstvo - rač. proj. 262 Održavanje 3 12 Strojarstvo - rač. proj. 262 Proizvodnja podržana računalom 3 13 Strojarstvo - proizvidno 263 Statistika 1 11 Strojarstvo - proizvidno 263 Obradni strojevi 1 12 Strojarstvo - proizvidno 263 Održavanje 1 13 Strojarstvo - proizvidno 263 Strujanje fluida 1 14

6

Strojarstvo - proizvidno 263 Materijali 3 1 15 Strojarstvo - proizvidno 263 Gospodarenje materijalima 2 21 Strojarstvo - proizvidno 263 Tehnološka priprema proizvodnje 2 22 Strojarstvo - proizvidno 263 Prijenos topline i tvari 2 23 Strojarstvo - proizvidno 263 Metode optimiranja 3 11 Strojarstvo - proizvidno 263 Planiranje i upravljanje proizvodnjom 3 12 Strojarstvo - proizvidno 263 Inženjersko modeliranje 3 13 Strojarstvo - proizvidno 263 Tehnička dijagnostika 3

8

2. Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Matematika – posebna poglavlja

Kod FEML01

ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Saša Krešić-Jurić Dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja), mr. sc. Ivančica Mirošević (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Upoznavnaje posebnih poglavlja matematike – integrali ovisni o parametru, varijacioni račun, parcijalne diferencijalne jednadžbe i primjene u strojarstvu i ostalim tehničkim znanostima.

Preporučena literatura

J. D. Logan, Applied Mathematics, Wiley, New York, 1997. I. Slapničar, Matematika 2, skripta, FESB, u izradi. Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura P. duChateau, D. W. Zachmann, Partial Differential Equations, Schaum's Outline, McGraw-Hill, New York, 1986.

Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti.

Auditorne vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti.

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Zavrsni i popravni ispiti ukljucuju usmeni ispit na kojem se provjerava znanje steceno na predavanjima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, te uspjesno polozen usmeni ispit. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu, a ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima i završnom ispitu, mogu pristupiti popravnom ispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova, te uspjesno polozen usmeni ispit. Ispiti se odrzavaju prema kalendaru nastave ak. god.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe

Integrali ovisni o parametru 2 sata 2 sata

Varijacioni racun, Eulerove jednadzbe 2 sata 2 sata

Hamiltonov princip 2 sata 2 sata

Fourierova transformacija 2 sata 2 sata

Laplaceova transformacija 2 sata 2 sata

Sturm-Liouvilleov problem 2 sata 2 sata

Toplinska jednadzba 2 sata 2 sata

Toplinska jednadzba 2 sata 2 sata

9

Valna jednadzba 2 sata 2 sata

Valna jednadzba 2 sata 2 sata

Laplaceova jednadzba 2 sata 2 sata

Laplaceova jednadzba 2 sata 2 sata

Volterina integralna jednadzba 2 sata 2 sata

Fredholmova integralna jednadzba 2 sata 2 sata

Greenova funkcija 2 sata 2 sata

10

Naziv predmeta Strujanje fluida

Kod FESL01

ECTS 5 ECTS-a (=2,5 ECTS praćenje nastave+ 2,5ECTS samostalno učenje) 30 sati predavanja i 30 sati vježbi

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. (predavanja i vježbe)


Upoznavanje s bitnim postavkama ovisnosti naprezanja u fluidu o strujanju i glavnim jednadžbama strujanja realnog fluida. Razumijevanje bitnih značajki tokova s niskim Re brojem. Produbljivanje znanja o graničnom sloju i primjene teorije graničnog sloja. Uvod u modeliranje turbulencije. Upoznavanje s analizom strujanja u mlazu-tragu. Razumijevanje prednosti i ograničenja analize strujanja uz pretpostavku potencijalnog karaktera strujanja. Razumijevanje ovisnosti koeficijenta uzgona/otpora o geometrijskim značajkama profila-lopatice i značajkama napadne struje. Sposobnost primjene Navier Stokes-ove jedn. za analizu razvijenih laminarnih tokova. Sposobnost proračuna raspodjele tlaka, tangencijalnog naprezanja i nosivosti uljnog filma. Sposobnost proračuna raspodjele tangencijalnog naprezanja duž obstrujavanog tijela. Sposobnost proračuna difuzije mlaza. Sposobnost primjene principa superpozicije potencijalnih strujanja. Sposobnost korištenja eksperimentalnih podataka o koeficijentu uzgona/ otpora/ momenta uz ispravak ovisno o obliku obstrujavanog tijela i značajkama strujanja.


1. Pilić-Rabadan1. Pilić-Rabadan, Lj.: Mehanika fluida, FESB, Split, 1993, ISBN 0-07-069710-8

Dopunska literatura 1. White, F. M.: Viscous Fluid Flow, McGraw Hill, New York, ISBN 0-471-82106-3, 1985


-Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

-Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sata tjedno) - prema rasporedu

-Laboratorijske-pokazne vježbe uz predavanja (Laboratorij za hidrauličke strojeve i mehaniku fluida). -Zadatci koje studenti samostalno rješavaju


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) na kojima će se pismeno provjeravati sposobnost rješavanja numeričkih primjera i teorijsko znanje. Prvi međuispit će se održati osam (8) tjedana nakon početka nastave, a drugi nakon petnaest (15) tjedana. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispita je >50% bodova na numeričkom i >50% bodova na teorijskom dijelu. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitim, te se zaključno vrši usmena provjera teorijskog znanja. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 4-5 numeričkih zadataka i do petnaest (15) pitanja iz teorije. Dovoljan uvjet za polaganje ispita je: 50% bodova iz numeričkog dijela i 50% iz teorijskog dijela uključujući i završnu usmenu provjeru znanja. . Ispitni rokovi: Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita: prema rasporedu utvrđenom na početku školske godine.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja Vježbe

Naprezanje u fluidu, Navierova jednadžba. 2 sata 2 sata Rotacija i deformacija fluida, Stokes-ove konstitutivne jedn., Navier-Stokesove jedn. 2 sata 2 sata

Hagen-Poiseuille-ov tok, Couette-ov tok, Stokes-ov tok, 2 sata 2 sata

11

Strujanje kroz porozan sloj hidrodinamičko podmazivanje,. 2 sata 2 sata

Jedn. graničnog sloja, Blasisusovo rješenje za lam. gr. sloj i koef. trenja.. 2 sata 2 sata

Odvajanje strujanja. Karmanova staza.. 2 sata 2 sata

Inegralan oblik jedn. gr. sloja 2 sata 2 sata

Uvod u modeliranje turbulencije, Prandtlov model duljine miješanja 2 sata 2 sata

Logaritamski profil brzine, mlaz i trag. 2 sata 2 sata Ravninsko/osnosimetrično potencijalno strujanje, funkcija toka, elementarna/složena potencijalna strujanja 2 sata 2 sata

Magnus-ov efekt, stavak Kutta-Žukovskog za osamljeni profil i profilan niz, prividno povećanje mase 2 sata 2 sata

Teorija uzgona, profil Žukovskoga 2 sata 2 sata

Eksperimentalni podatci o aero/hidro-dinamičkim značajkama profila 2 sata 2 sata

Lopatica/krilo konačne duljine, obstrujavanje rubova, vrtložni list, induciran otpor 2 sata 2 sata

Koeficijent induciranog otpora, ispravak polare. 2 sata 2 sata

12

Naziv predmeta Prijenos topline i tvari

Kod FESL03


Dr.sc. F.Barbir, red.prof. D. Bezmalinović, zn.novak


Trebaju biti sposobni (kompetentni) da: 1. objasne bit metoda primijenjenih u provođenju i prijelazu topline, simultanog

prijelaza topline i tvari u rashladnim tornjevima, te da objasne prirodu termodinamičkih ograničenja pri dijabatskim strujanjima. Objašnjenja moraju biti fizička i dijagramska, te popraćena osnovnim i polaznim analitičkim relacijama.

2. primijene naučene pojmove, zakone i metode na karakteristične procese na koje se može naići u inženjerskom i istraživačkom radu.


N. Ninić: Elementi prijenosa topline i tvari, Interna skripta sveučilišta u Splitu, FESB 2002. F. Kreith, W. Black: Basic heat transfer, Harper &Row 1980. F. Bošnjaković: Nauka o toplini II, Tehnička knjiga, Zagreb 1976.

Dopunska literatura A.F. Mills: Heat transfer, Prentice – Hall, Inc. 1999. S.V. Patankar: Numerical heat transfer and fluid flow, Hemisfere Publishing corp. And mc Graw Hill Book comp. 1980.


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sata tjedno) – prema rasporedu


Na ispitu se provjeravaju stečene kompetencije. On se sastoji iz dva dijela. Na pismenom dijelu se rješavaju zadaci iz navedenog područja kompetencije koju trebaju steći. Drugi dio je usmeni i na njemu se provjerava razumijevanje postupaka primijenjenih pri rješavanje zadataka, te poznavanje osnovnih pojmova i zakona termodinamike. Ovo poznavanje se provjerava bilo izravno pitanjima, bilo na konkretnim jednostavnim primjerima. S kompetencijama koje trebaju steći i s načinom njihove provjere studenti se upoznavaju na početku tečaja. Kao alternativa pismenom dijelu ispita, tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15. Na samom pismenom dijelu ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz oba dijela ispita, tako da se bez položenog pismenog ne izlazi na usmeni dio. Konačna se ocjena utvrđuje ravnopravno, prema dobivenim postotcima u oba dijela. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: . Komisijski ispit:

Nastavne jedinice* Trajanje Predavanja

Uvod u predmet i u proračun prijenosa topline i temperaturnih polja u čvrstim tijelima. Metoda elementarnih bilanci (MEB) u stacionarnom jednodimenzionom provođenju topline 2 sata

Stacionarno dvodimenziono provođenje topline, podjele na kontrolne volumene i metode rješavanja sustava jednadžbi. Metoda relaksacije. 2 sata

Primjeri i pregled gotovih izraza. Jednodimenzioni nestacionarni procesi provođenja – eksplicitna varijanta MEB 2 sata

Kriterij stabilnosti rješenja. Primjeri primjene MEB na višedimenzione probleme. 2 sata Primjeri i pregled gotovih izraza. Implicitna varijanta MEB. Primjer i usporedba s eksplicitnim rješenjem. O točnosti MEB. 2 sata

Fizički osnovi konvekcije. Mehanizam prijelaza topline pri laminarnom strujanju. 2 sata

13

Debljina brzinskog graničnog sloja uz ravnu stijenku. Debljina temperaturnog graničnog sloja uz ravnu stijenku. Koeficijent prijelaza topline. 2 sata

Veza debljina graničnih slojeva i Pr – značajke pri laminarnom strujanju. Laminarno strujanje kroz cijev. Bilanca energije, njen integral i NU – značajka za laminarno strujanje kroz cijev. 2 sata

Mehanizam turbulentnog strujanja. Reynoldsova analogija. Debljina turbulentnog graničnog sloja uz ravnu stijenku. 2 sata

Debljina turbulentnog graničnog sloja uz ravnu stijenku. Koeficijent prijelaza topline pri turbulentnom strujanju, uz ravnu stijenku i kroz cijev. Analiza toplinsko – strujnog fenomena na otoku Kornat 2007.

2 sata

Analiza toplinsko – strujnog fenomena na otoku Kornat 2007. Simultani prijenos topline i tvari u rashladnim tornjevima. 2 sata

Dijagramski prikaz simultanih procesa prijenosa topline i tvari. Veza poprečnih i uzdužnih tokova tvari i topline. Sherwoodov dijagram. 2 sata

Zahtijevane karakteristike i fizička karakteristika rashladnog tornja. Pojam o termodinamičkim ograničenjima u prijenosu topline. 2 sata

Rayleighovi procesi u idealnim i u realnim plinovima. Ograničenja u prijemu topline pri strujanju. 2 sata

Pregled gradiva, pitanja i diskusija 2 sata

14

Naziv predmeta Metoda konačnih elemenata

Kod FESL02

ECTS

5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati auditornih i konstrukcijskih-laboratorijskih vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za seminar/projekt ukupno 60 sati rada - 2 ECTS, te za samostalno učenje 30 sati - 1 ECTS-a)

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Željan Lozina (predavanja) Dr.sc. Frane Vlak (auditorne i laboratorijske-konstrukcijske vježbe)


Razumijevanje metode konačnih elemenata. Primjena metode konačnih elemenata. Korištenje gotovih paketa za konačne elemente u analizi konstrukcija.


Željan Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, FESB, Split, 1995. e-learning portal: Bilješke

Dopunska literatura

1. K.-J. Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall Inc., 1996. 2. Thomas J.R. Hughes: The Finite Element Method, Dover Publications Inc., 2000. 3. R.D. Cook, D.S. Malkus and M.E. Plesha: Concepts and Applications of Finite Element Analysis, John Wiley & Sons, 1989.

Nastava Predavanja 30 sati i auditorne vježbe 15 sati te 15 sati laboratorijskih-konstrukcijskih vježbi prema kalendaru nastave i rasporedu te grupama za laboratorijske vježbe.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Ispiti: Tijekom nastave studenti izrađuju domaće radove koji se zadaju u okviru predavanja i vježbi. Rok za predaju domaćeg rada je dva tjedna od zadavanja. Domaći radovi u prvih 5 tjedana dio su prvog kolokvija, domaći radovi u sljedećih 5 tjedana dio su drugog kolokvija. Studentu se zadaje seminarski rad. U pravilu, student na trećem kolokviju usmeno obrazlaže domaće radove i seminarski rad ('završni domaći rad'). Tijekom semestra studenti imaju i tri kolokvija : M1, M2, M3. Ocjena(%) = 0,1L + 0,3(M1 + M2 +M3) L – % iz domaćih radova i seminarskog rada, M1, M2, M3 – % bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja vježbe I Jednodimenzionalni problemi: Diferencijalna jednadžba rastezanja štapa i srodni problemi (Laplace, Poisson) Valna jednadžba

2 sata 2 sata

Direktni pristup u metodi konačnih elemenata Rastezanje i savijanje štapa 2 sata 2 sata

Metoda virtualnog rada: Rastezanje štapa 2 sata 2 sata

Jaka i slaba formulacija 2 sata 2 sata Interpolacija i funkcije oblika: Lagrangeov i Hermiteov interpolacijski polinom. Interpolacija polinomima po djelovima 2 sata 2 sata

Savijanje štapa – pristup preko metode virtualnog rada 2 sata 2 sata

Dinamika u MKE: Rastezanje i savijanje štapa 2 sata 2 sata II Višedimenzionalni problemi: Potencijalni problemi: Membrane, Provođenje topline,… 2 sata 2 sata

15

Uvijanje štapa neokruglog presjeka

Rješavanje potencijalnih problema Pristup: Diskretizacija slabe formulacije (trokutasti element) 2 sata 2 sata

Funkcije oblika u višedimenzionalnim problemima 2 sata 2 sata Ravninsko stanje naprezanja, Temeljne jednadžbe Metoda virtualnog rada 2 sata 2 sata

Rješavanje ravninskog problema teorije elastičnosti (Trokutasti element) 2 sata 2 sata

Odabrana poglavlja 1: (Redukcija i podstrukture. Numerička integracija.) 2 sata 2 sata

Odabrana poglavlja 2: (Metoda rubnih elemenata) 2 sata 2 sata

Odabrana poglavlja 3: (Metoda rubnih elemenata, nastavak) 2 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Satnica u okviru vježbi

Računanje i mjerenje vlastitih frekvencija

Validacija grednog modela

Popravka grednog modela

Eksperimentalna provjera praktičnog modela: (cijevni model)

16

Naziv predmeta Pogonska čvrstoća

Kod FESL04

ECTS 5


Dr. sc. Željko Domazet, red. profesor Dr. sc. Lovre Krstulović-Opara, red. profesor


Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u uvjetima realnog korištenja – pogonski uvjeti.

Preporučena literatura 1. Grubišić, V., Domazet, Ž.: Pogonska čvrstoća, skripta predavanja i vježbi

Dopunska literatura 1. O. Buxbaum: Betriebsfestigkeit

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

30 sati predavana 30 sati laboratorijskih vježbi nastava se održava u ljetnom semestru prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (4 sata tjedno) Predavanja i vježbe održavaju se u laboratoriju C-707 i računalnoj učionici C-706.

Nastava uključuje rad na računalima, te upoznavanje i rad na laboratorijskoj opremi (umaralice, infracrvena kamera, elektrootporne mjerne trake i dr.) što se odvija se u Laboratoriju za konstrukcije C-707.

Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koja uključuju teorijski dio te izrada programskog zadataka. Predaja programskih zadataka vrši se u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela i 70% prisustvovanja nastavi. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave Popravni ispit: održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave Komisijski ispit: održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave

Nastavne jedinice – predavanje Trajanje

Uvod u problematiku pogonske čvrstoće 2 sata

Eksperimentalne osnove pogonske čvrstoće 2 sata

Računski postupci u pogonskoj čvrstoći 2 sata

Ponašanje materijala pri pogonskom opterećenju 2 sata Vrste i karakter opterećenja strojeva i konstrukcija 2 sati Utjecaji na pogonsku čvrsotću materijala i komponenti 2 sata Koncepti i metode pogonske čvrstoće 2 sata Mehanika loma 2 sata Koncentracija naprezanja 2 sata

Oblikovanje komponenti i konstrukcija 2 sata

Zakonska regulativa 2 sata

Sanacija zamornih oštećenja 2 sata

Pogonska čvrstoća zavarenih spojeva 2 sata

17

Eksperimenti u pogonskoj čvrstoći 2 sata

Primjeri iz prakse 2 sata

Konstrukcijske vježbe Trajanje Upoznavanje s opremom Laboratorija za konstrukcije 2 sata

Testiranje na zamor – provodi se na servo-hidrauličkoj din. kidalici 2 sata

Tenzometrija – teorija i aplikacija tenzometara 12 sati Osnove infracrvene termografije 10 sati

Termoelastičnost i pulsna termografija 4 sata

18

Naziv predmeta Metode optimiranja

Kod FESL05

ECTS 5 (Predavanja: 45 sati, vježbe: 15 sati, priprema za ispit)


Dr.sc. Damir Vučina, red. prof. Igor Pehnec, dipl.ing.


Osnovna teorijska znanja te sposobnost osnovne primjene: metode optimiranja, optimizacijsko modeliranje, evolucijski postupci, i primjeri primjene


- D. Vučina, 'Metode inženjerske numeričke optimizacije', Sveučilište u Splitu, FESB 2005 - J. S. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989 - G. Magazinović: "Metode optimiranja, Bilješke uz vježbe", interni materijal, 1996

Dopunska literatura

- G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering Design", - Vanderplaats Research and Development, 1999 - A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, “Optimization Concepts and Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999 - S.S. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996 - D.E. Goldberg, "Genetic algorithms in search, optimization and machine learning", Addison Wesley, 1989 - S. Haykin, "Neural Networks", Prentice Hall International, 1999

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati Vježbe: - 15 sati

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni međuispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu. Završni ispit uključuje i kratki usmeni dio. Ocjena(%) = 0,33*M1 + 0,33*M2 + 0,34*M3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Student koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži zadatke i teoretska pitanja. Uvjet za prolaz ispita je 50% bodova od ukupnog broja te pozitivno riješeni zadaci i teorija. Na jesenskim ispitnim rokovima može se djelomično priznati raniji rezultat samo u slučaju cjelovito položene ukupne teorije ili zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru FESBa.

Nastavne jedinice- Predavanja Trajanje

Predavanja vježbe

1. Uvod, pojmovi, osnovni teorijski aspekti i primjeri primjene 3 sata

2. Temeljni pojmovi, osnovni teorijski aspekti, modeli za optimizaciju 3 sata

3. Linearno programiranje, standardni model 3 sata

4. Linearno programiranje, Simpleks metoda, primjene 3 sata 5. Nelinearno programiranje, jednodimenzionalne (1D) metode: postupci polovljenja intervala, Fibonacci, zlatni rez, interpolacijski postupci, svođenje nD 3 sata

19

problema na 1D probleme

6. Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja:

- direktne metode (metode slučajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves, Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, …)

3 sata

7. Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja:

- gradijentne metode (metoda najbržeg spusta i konjugiranih gradijenata, Newton-ova metoda, kvazi-Newton metode, ...)

3 sata

8. Nelinearno programiranje, nD NLP metode kod problema sa ograničenjima: - transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje kaznene funkcije)

3 sata

9. Nelinearno programiranje, nD NLP metode kod problema sa ograničenjima: - direktne metode (metoda dopustivih smjerova, metoda generaliziranog reduciranog gradijenta, metode sekvencijalnog linearnog programiranja, metoda sekvencijalnog kvadratnog programiranja)

3 sata

10. Osnovni pojmovi iz evolucijskih metoda i posebna poglavlja: metoda simuliranog žarenja, metode genetskih algoritama 3 sata

11. Osnovni pojmovi iz evolucijskih metoda i posebna poglavlja: primjena neuralnih mreža kao funkcijskih aproksimatora, primjeri 3 sata

12. Osnovni pojmovi i postupci: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama, metoda grananja, GA, .. 3 sata

13. Primjeri inženjerske primjene, optimizacija u jeziku C 3 sata

14. Primjeri inženjerske primjene, optimizacija u MATLABu 3 sata 15. Primjeri postavljanja fizikalnih i matematičkih optimizacijskih modela za različite inženjerske probleme. Razrada odgovarajućih algoritama. Izrada odgovarajućih programa u jeziku C i programskih skripti u MATLAB-u.

3 sata

Nastavne jedinice- Vježbe Trajanje

Predavanja Lab. vježbe

Uvodni primjeri primjene 1 sat

Primjeri modela za optimizaciju 1 sat

Linearno programiranje, standardni model, primjeri 1 sat

Linearno programiranje, Simplex, primjeri 1 sat

Nelinearno programiranje, jednodimenzionalni (1D) primjeri 1 sat

Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) primjeri bez ograničenja. 1 sat

Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) primjeri bez ograničenja. 1 sat

Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) NLP primjeri sa ograničenjima. 1 sat

Nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) NLP primjeri sa ograničenjima. 1 sat

Primjeri primjene evolucijskih metoda, genetski algoritmi. 1 sat

Primjeri primjene evolucijskih metoda, genetski algoritmi. 1 sat

Primjeri primjene neuralnih mreža u optimizaciji. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, C. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, MATLAB. 1 sat

Primjeri inženjerske primjene, modeliranje. 1 sat

20

Naziv predmeta Tehnološka priprema proizvodnje

Kod FETL02

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Izrada programa: 30 sati 1 ECTS boda Priprema za ispit: 60 sati: 2 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing. stroj.


Projektiranjem tehnološkog procesa određuje se način izradbe i stoga je to ključni element proizvodnog procesua. Moderna i profitabilna proizvodnja počiva na zahtjevima tržišta, optimalnoj tehnologiji i optimiranom tehnološkom procesu. Osnovni su ciljevi suvremeno projektiranog tehnološkog procesa, odnosno uspješne proizvodnje: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, manji utrošak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postići uz minimalno moguće vrijeme izradbe, traženi rok isporuke i najniže moguće troškove proizvodnje. Stoga će se u kolegiju posebno predavati osnove studija rada i racionalizacija proizvodnog procesa. Cilj kolegija je naučiti studente osnovama projektiranja tehnološkog procesa u svrhu ispunjenja navedenih zahtjeva.


1. Veža, I.: Predavanja postavljena na e-learning portalu 2. Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski

fakultet, Tuzla, 2000. 3. Taboršak, D.: Studij rada, Informator, Zagreb, 2004

Dopunska literatura

1. Gačnik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

2. Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2000.

3. Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995.

4. Bilić, B.: Predlošci za vježbe: Tehnološka priprema rada, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1996.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (FESB): 30 sati Vježbe (FESB, Laboratorij za inustrijsko inženjerstvo i Laboratorij za alatne strojeve): 30 sati


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4K + 0,6I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj

21

bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% + M3%)/3 M1%, M2%, M3%– bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima. Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:

Nastavne jedinice Predavanja

TEHNOLOŠKI I PROIZVODNI PROCES: Definicija proizvodnog i tehnološkog sustava. Definicija proizvodnog i tehnološkog procesa. Osnove oblikovanja toka materijala u proizvodnome procesu. Homogenost tehnološkog procesa. Osnovni elementi tehnološkog procesa: operacija, složeni i skupni zahvat, zahvat, prolaz.

3 sata

TEHNOLOGIJE OBRADE: Definicija tehnologije i tehnike. Kratki opis osnovnih tehnologija u strojarstvu: Obrada odvajanjem čestica. Obrada deformiranjem. Tehnologije zavarivanjem. Tehnologije toplinske obrade. Tehnologija lijevanjem. Tehnologija metalnog praha. Tehnologija površinske obrade.Tehnologije prerade polimernih materijala.

3 sata

ZNAČAJKE SUVREMENE TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKOG PROCESA: Razine tehnologije i tehnološkog procesa: Sposobnost tehnološkog procesa. 1 sat

OPĆA NAČELA PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOGA PROCESA: Svrha i značenje projektiranja tehnološkoga procesa. Sadržaj projektiranog tehnološkoga procesa. Načela pri definiranju operacija. Određivanje baza. Problemi točnosti pri obradi. Kvaliteta površine u funkciji postupka obrade. Čimbenici koji utječu na točnost pri obradi. Točnost serije izradaka.

6 sati

POLAZNI PARAMETRI ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKIH PROCESA: Konstrukcijska dokumentacija. Veličina serije. Ukupna količina proizvoda. 2 sata

OPTIMALNI POLAZNI MATERIJAL: Ekonomska analiza polaznog materijala. Prvi mogući zajednički oblik. Projektiranje tehnoloških procesa za prvi mogući zajednički oblik. Normativ materijala. Dodaci za obradu. Ukupni troškovi proizvodnje. Granični broj komada između različitih varijanti polaznog materijala

2 sata

OPTIMALNI REDOSLIJED TEHNOLOŠKIH OPERACIJA I ZAHVATA.. 2 sata GRUPNA TEHNOLOGIJA: Tipizacija dijelova. Osnovna metodologija grupiranja izradaka. Grupiranja izradaka. Prednosti primjene grupne tehnologije. Klasifikacija dijelova. 3 sata

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. OPTIMALNA VELIČINA SERIJE. 8 sati

Popis vježbi: 1. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Analiza konstrukcije izratka.

Analiza veličine serije. Određivanje toka tehnoloških operacija 3 sata

2. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata






8. – 15. IZRADA PROJEKTA 15 sati

22

Naziv predmeta Materijali 3

Kod FETL01

ECTS 5


Dr. sc. Igor Duplančić Dr. sc. Nikša Krnić


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja materijala. Studente se upoznaje s lakim, obojenim i specijalnim materijalima. Daju se osnove i nemetalnih materijala. Posebno se težište daje postupcima toplinske obrade čelika i drugih metalnih materijala. Kolegijom se stječu znanja o svojstvima ovih materijala i načinima njihove primjene.


1. Duplančić, I. Krnić, N.: "Materijali 3", rukopis predavanja na e – learningu FESBa 2. Deželić R., Osnove konstrukcijskih materijala, Sveučilište u Splitu, FESB Split,

1996. 3. Deželić R., Metali II, FESB Split, 1987.

Dopunska literatura 1. WEB stranice o materijalima

Nastava


Predavanja za 5 i više studenata: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (Laboratorij za napredne materijale i tehnologije, Laboratorij za zavarivanje, laboratoriji industrijskih firmi – npr. „AD Plastik“): 15 sati Kroz semestar raspoređeno u dogovoru sa studentima Seminarski radovi (po 2) za manje od 5 studenata.

Ispit


Za predavanja: Tijekom semestra bit će jedan međuispit (kolokvij) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 7 ili 8 tjedana nastave, a drugi na kraju nastave. Na završnom ispitu studenti polažu preostali dio gradiva i dio nepoloženog gradiva s međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova sa svakog međuispita. Prolazna ocjena (%) = 0,5 (MI + ZI) MI i ZI - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit na predloženi način polažu usmeni ispit koji pokriva cjelokupno gradivo. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti (dva od): Komisijski ispit: Za seminare: Pozitivno ocjenjeni i usmeno obranjeni seminari pred svim studentima


Predavanja L. vježbe UVOD - Povijesni razvoj korištenja i osnovne vrste materijala. Konstruiranje i materijali; faze konstruiranja; razmatranja u procesu konstruiranja; faktor sigurnosti; izbor materijala i kriteriji za izbor.

3 sata

LAKI METALI – Podjela; Magnezij i njegove legure. Građa i svojstva. Postupci obrade i zavarivanje. Osnovne familije aluminijskih legura. Utjecaj legirajućih

3 sata

23

elemenata. Osnovna stanja aluminijskih legura za lijevanje i gnječenje.

PRERADA ALUMINIJA I NJEGOVIH LEGURAToplinska obrada. Oblikovanje deformiranjem. Rezanje. Procesi zavarivanja aluminijskih legura. Zavarljivost toplinski neočvrstivih i toplinski očvrstivih aluminijskih legura. PRERADA TITANA I NJEGOVIH LEGURA Toplinska obrada. Oblikovanje deformiranjem. Rezanje. Procesi zavarivanja i zavarljivost titana i legura titana.

3 sata 5 sati

POLIMERNI MATERIJALI - Osnovne građe i svojstva, vrste. 3 sata 2 sata

KERAMIČKI MATERIJALI - Osnovna svojstva i vrste, vlakna, proizvodnja keramike, grješke i problemi uporabe.

3 sata

KOMPOZITNI MATERIJALI - Raspodjela, izotropna i anizotropna struktura, pojačani kompoziti, površinske prevlake, materijali matice i niti, mehanička svojstva kompozita.

3 sata 5 sati

KOROZIJA I ZAŠTITA OD KOROZIJE - mehanizam kemijske i elektrokemijske korozije, ispitivanje otpornosti, povećanje otpornosti: izborom materijala, toplinske obrade, konstrukcijskim oblikovanjem, elektrokemijskom zaštitom, presvlačenjem, materijali prevlaka. MATERIJALI OTPORNI NA KOROZIJU - Nehrđajući čelici, dual čelici, neželjezne antikorozivnje slitine, čisti metali.

3 sata 3 sata

UTJECAJ LEGIRNIH ELEMENATA NA ČELIK - Utjecaj pojedinog legirnog elementa na fizikalna, kemijska i ostala svojstva te na novonastale faze.

3 sata

MIKROLEGIRANI I ULTRAČVRSTI ČELICI 3 sata

MATERIJALI ZA RAD NA POVIŠENIM TEMPERATURAMA - Čelici, superslitine, metali visokog tališta, srasline, zaštitni slojevi. MATERIJALI ZA RAD NA NISKIM TEMPERATURAMA - čelici, neželjezni metali i slitine, polimeri.

3 sata

MATERIJALI ZA LEŽAJEVE - Čelici za normalne i specijalne uvjete, keramika. MATERIJALI ZA OPRUGE - Čelici neželjezni metali polimerni i keramički kompoziti. MATERIJALI OTPORNI TROŠENJU - Mehanizmi adhezivnog, abrazivnog, zamaranjem, korozionog i erozionog trošenja. Utjecajni parametric trošenja. Čelici, lijevovi, keramički slojevi.

3 sata

ČELICI POVEĆANE OBRADIVOSTI LEGIRANI ALATNI ČELICI - Rezni, za obradu deformiranjem, za trajni rad, za oblikovanje polimera, za rad u toplom stanju, Brzorezni čelici.

3 sata

TEHNOLOGIJA POVRŠINA - Uvod, PVD i CVD postupci, implantiranje jona, fosfatiranje, cementiranje pri niskom pritisku, povećanje otpornosti trošenju Al slitina, dijamantirani ugljik, kugličenje.

3 sata

AMORFNI MATERIJALI; METALNE PJENE MATERIJALI S MOGUĆNOŠĆU PAMĆENJA OBLIKA

3 sata

RECIKLIRANJE MATERIJALA I PROIZVODA 3 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Zavarljivost toplinski neočvrstivih i toplinski očvrstivih aluminijskih legura. Procesi zavarivanja aluminijskih legura.

3 sata

Procesi zavarivanja i zavarljivost titana i njegovih legura. 2 sata

Laminiranje staklo-plastike 2 sata

Ispitivanje udarnog rada loma i vlačni pokus kompozitnih materijala 2 sata

Vrste korozije i mjerenje elektro-kemijskog potencijala 3 sata

Radna posjeta industrijskom pogonu – polimerni materijali, kompozitni materijali ili laki metali

3 sata

24

IZBORNI PREDMETI 1.1

Naziv predmeta Grijanje i klimatizacija

Kod FESL23

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Projekt: 30 sati 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Sandro Nižetić, doc. Mr.sc. Mirko Grljušić, v.predavač


Studenti se osposobljavaju za samostalno rješavanje praktičnih zadataka iz ovog područja: proračuni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih sustava, izbor potrebne opreme, izvođenje instalacija, te eksploataciju i održavanje.

Sadržaj

Fiziološko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatsko-meteorološki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proračun gubitaka topline kod grijanja. Ogrijevna tijela. Sustavi centralnog grijanja, sustavi grijanja. Energenti u sustavima grijanja. Proračun emisija ugljičnog dioksida. Cijevne mreže. Kotlovi i kotlovnice, generator topline. Ostala oprema sustava grijanja Priprema potrošne topple vode i potrebna toplina. Osnove regulacije sustava grijanja Proračun dobitaka topline kod hlađenja (klimatizacije). «Fan-coil» aparati. Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Količine zraka za klimatizaciju. Kanali i distributori zraka. Rashladni fluidi. Klima komore. Toplinske pumpe. Apsorpcijski rashladni uređaji.


1. S. Nižetić: ‘’Grijanje i klimatizacija: dio I grijanje’’, FESB, Interna skripta, Split, 2010, 2. S. Nižetić: ‘’Grijanje i klimatizacija: dio II klimatizacija i ventilacija’’, FESB, Interna

skripta, Split, 2010, 3. O. Fabris: ‘’ ‘’Grijanje i klimatizacija’’, FESB, Interna skripta, Split, 2000, 4. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2005, Energetika

marketing, Zagreb, 2005 (Prijevod sa njemačkog) 5. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,

Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004 6. Priručnik za grijanje, EGE, 2005, 7. Priručnik za Ventilaciju I klimatizaciju, EGE, 2003.

Dopunska literatura 1. Časopis: EGE, Energetika marketing, Zagreb 2. Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA

Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih karakteristika, sustava i instalacija koje se tumače. Nastavu prate vježbe gdje se daju primjeri proračuna i tipičnih rješenja u praksi. Treći dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, te obilaskom većih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskog projekta te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.

25

Naziv predmeta Aerotehnika i vjetroturbine

Kod FESL38

Vrsta Predavanja / Vježbe Izborni

Razina Predmet napredne razine [produbljivanje temeljnog znanja]

Godina Semestar/trimestar

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3,0 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Branko Klarin, izv.prof.


Cilj predmeta je stjecanje znanja o atmosferskom strujanju, međusobnom utjecaju atmosferskog strujanja i emisije plinova izgaranja iz termo-energetskih sustava i sustava grijanja, interakciji atmosferskog strujanja i artefakata. Student treba poznavati osnovne međunarodne norme iz ovog područja. Treba biti osposobljen usvajati i primjenjivati znanja iz tehničke literature ovog područja, biti sposoban iskoristiti pogodnosti u tehničkim primjenama te ukazati na moguće negativne posljedice štetnih strujanja. Student treba znati izabrati najpovoljniji tehnički okvir i objekt koji se najučinkovitije odnosi prema strujanjima zraka i drugih plinova.

Preduvjeti za upis Poznavanje osnova Mehanike fluida. Za proširenje znanja i praćenje novosti iz ovog područja nužno je poznavanje engleskog jezika.

Sadržaj

Atmosferska i generirana strujanja zraka i plinova. Atmosferski granični sloj i utjecaji na zračnu struju. Raspodjela emisije ispušnih plinova u okolinu. Strujanja u okolišu. Numerički postupci modeliranja opstrujavanja objekata. Numerička, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja.


1. Klarin B.: Aerotehnika i vjetroturbine, predavanja na WEB stranicama FESB-a, 2010. 2. Dyrbye, C.; Hansen, S.O.: Wind Loads on Structures, Wiley, 1996.

Dopunska literatura 1. Panton, R.L.: Incompressible Flow, Wiley, 1996. 2. WEB stranice o aerodinamici.


Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama. Upoznavanje sa predmetnim objektima u radu na terenu.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi, rad na terenu...) Ispit: prezentacija seminarskog rada i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom a prema potrebi postoji i mogućnost nastave na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.


Predavanja A. vježbe

1. Uvod. Uži i širi pojam aerotehnike. Primjeri uz definiciju i iz prirode. 2 sata 2. Značajke aerotehničkih odnosno aeroenergetskih objekata. Izloženost strujanjima i utjecaji na konstrukciju. 2 sata

3. Atmosferska i generirana strujanja zraka i plinova. Klimatske promjene i utjecaj na globalna strujanja. Praćenje stanja, meteorološki uređaji i mjerenja. 2 sata

4. Vjetropotencijal. Opstrujavanja objekata. Granični sloj oko nastrujavanih površina. Parcijalni i ukupni otpori tijela. 2 sata

26

5. Utjecaj strujanja zraka i plinova na razne objekte, industr. postrojenja, prometne objekte i turbostrojeve (vjetroturbine). 2 sata

6. Ekstremna djelovanja fluida na objekte. Načini zaštite ljudi i okoliša. 2 sata

7. Vjetroturbine i vjetroelektrane. 2 sata

8. Pučinske vjetroelektrane i vrste. Kruta jedra i primjena. 2 sata

9. Primjena numeričkih postupaka modeliranja strujanja. 2 sata

10.-15. Numerička, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja. 10 sati



1. Mjerni uređaji. 2 sata

2. Mjerenje brzine vjetra u tunelu i na otvorenom. 2 sata

3. Prikupljanje podataka o vjetropotencijalima. 2 sata

4. Značajke vjetropotencijala. Tablice frekvencija. Ruža vjetrova. Razdioba. 2 sata

5. Visinska korekcija. 2 sata

6. Značajke bure. 2 sata

7. Lopatica vjetroturbine. 2 sata

8. Proračun manje vjetroturbine. 2 sata

9. Proračun velike vjetroturbine. 2 sata

10-15. Numeričko strujanje kroz razne oblike i oko raznih prepereka. 2 sata

27

IZBORNI PREDMETI 1.2

Naziv predmeta Mehatronika

Kod FESL14


Dr. sc. Želko Domazet, red. prof. Dr. sc. Neven Alujević, viši asistent.


Usvajanja temeljnih pojmova i metodologije mehatronike. Povezivanje mehaničkih sustava sa upravljačkom logikom i komponentama. Sinteza mehatroničkih sustava.


1. H. Birkhofer, R. Nordmann, „Maschinenelemente und Mechatronik“, Shaker, 2008, Auflage: 3rd, revised edition, ISBN: 978-3- 8322-6890-9

2. A. Preumont, „Vibration Control of Active Structures An Introduction“, 2nd Edition, Kluwer Academic Publishers, 2002, eBook ISBN: 0-306-48422-6, print ISBN: 1-4020-0496-6

3. P.A. Nelson, S.J. Elliott, „Active Control of Sound“, Academic Press, 1992, ISBN: 0-12-515426-7, ISBN-13: 978-0125154260

4. C.C. Fuller, S.J. Elliott, P. A. Nelson, „Active Control of Vibration“, Academic Press, 1996, ISBN-10: 0-12-269440-6, ISBN-13: 978-0122694400

5. F.J. Fahy, P. Gardonio, „Sound And Structural Vibration: Radiation, Transmission And Response“, Elsevier, 2006, ISBN-10: 0-12-247671-9, ISBN-13: 978-0122476716

Dopunska literatura 1. Hartmut Janocha, „Adaptronics and Smart Structures, Basics, Materials, Design,

and Applications“, Springer, 2007, 2nd, revised edition, ISBN: 978-3-540-71965-6


30 sati predavanja 30 sati laboratorijskih vježbi 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno ( 4 sata tjedno) Predavanja i vježbe održavaju se u računalnoj učioni C-707. Nastava uključuje rad na

računalima. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku


Nude se izbor između tri mogućnosti provjere znanja:

1) pismeni ispit (uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova). Ispiti će se održavati prema rokovima određenim kalendarom nastave,

2) dva kolokvija (uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova). Tijekom semestra bit će

organizirana dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon u šestom tjednu nastave, drugi u šesnaestom tjednu nastave,

3) prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom (seminarski rad se ocjenjuje

ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Predaja seminarskih radova i prezentacije održat će se u posljednjem tjednu nastave.

Ocjene se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 71% do 84% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka.

Nastavne jedinice – predavanje Trajanje Uvod u područje mehatronike, povijesni razvoj, temeljni pojmovi, područja primjene mehatroničkih sustava, primjeri mehatroničkih sustava, arhitektura mehatroničkih sustava.

3 sata

28

Materijali u mehatronici – multifunkcijski „inteligentni“ materijali: shape memory alloys (SMA) , bimetali, piezoelektrični materijali (PZT, PVDF), piezokompoziti, elektrostriktivni materijali, magnetostriktivni materijali, elektroreološki materijali, magnetoreološki materijali

4 sata

Senzori u mehatronici. 4 sata

Aktuatori u mehatronici. 4 sata Mehatronički sustavi za regulaciju vibracija. Aktivna izolacija vibracija. Aktivno prigušenje s povratnom vezom po brzini. Stabilnost sustava za regulaciju vibracija s povratnom vezom. Koncept dualnih i kolociranih senzora i aktuatora. Semi-aktivna kontrola vibracija.

5 sati

Regulacija vibracija kontinuiranih sustava. Regulacija šumova i širokopojasnih vibracija. Multi-Input-Multi-Output (MIMO) sustavi za regulaciju kontinuiranih sustava. Active Vibration Control (AVC). Active Noise and Vibration Control (ANVC). Active Structural Acoustic Control (ASAC).

5 sati

Mehatronički sustavi za regulaciju tonova uz upotrebu referentnog signala. ANC (Active Noise Control) za jednodimenzijski slučaj. ANC (Active Noise Control) za višedimenzijski slučaj. Adaptivni algoritmi. Primjeri primjene u zrakoplovstvu.

5 sati

Laboratorijske vježbe Trajanje Uvod u MATLAB, upoznavanje s osnovnim funkcijama za modeliranje mehatroničkih sustava u frekvencijskom području. 2 sata

Modeliranje piezoelektričnog akcelerometra. 2 sata

Modeliranje elektromagnetskog aktuatora. 2 sata Modeliranje mehaničkog sustava s dva stupnja slobode u frekvencijskom području uz upotrebu modalne dekompozicije. Analiza prijenosnih funkcija sustava. 4 sata

Sinteza sustava za aktivnu izolaciju vibracija mehaničkog sustava s dva stupnja slobode. 6 sati

Upoznavanje s programskim paketom ADAMS. 2 sati Simulacija sustava za aktivnu izolaciju vibracija u sustavu s dva stupnja slobode uz upotrebu programskog paketa ADAMS. Vizualizacija rezultata. 6 sati

Demonstracija sustava za aktivnu izolaciju vibracija u sustavu s dva stupnja slobode na laboratorijskom prototipu. 2 sata

Sinteza jednog ANC sustava za regulaciju tonova uz upotrebu referentnog signala za višedimenzijski slučaj. Analiza učinkovitosti sustava. 4 sata

29

Naziv predmeta Energetska učinkovitost u zgradarstvu

Kod FESL24

ECTS 5 ECTS (30 sati predavanja = 2ECTS, 30 sati vježbi = 2 ECTS; ispit = 1 ECTS)


dr.sc. Sandro Nižetić, doc. (predavanja, auditorne vježbe)


Poznavanje osnovnih pojmova iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Poznavanje raspodjele potrošnje energije u zgradama. Poznavanje mjera energetske učinkovtosti u zgradarstvu. Poznavanje zakonske regulative u sektoru zgradarstva vezano za energetsku učinkovitost.


S.Nižetić, ‘’Energetska učinkovitost u zgradarstvu’’, (online predavanja), FESB, 2011. Group of authors, ‘’Green Guide: the design, construction and operation of sustainable buildings, 1999. J. Krigger, ‘’Energy efficiency’’, Handbook, USA, 2008. ‘’Energy Efficiency in Buildings’’ – Guide F, CIBSE, 2004. ‘’Energy Efficiency Guide for Existing Commercial Buildings’’, Guide, ASHRAE, 2009.

Dopunska literatura Skupina autora, ''Priručnik za energetske savjetnike'', UNDP, Zagreb 2008, Skupina autora, ''Tipske mjere'', UNDP, Zagreb 2009, Skupina autora, ''Priručnik za ventilaciju i klimatizaciju'', EGE, 2003, Skupina autora, ''Priručnik za grijanje'', EGE, 2005. Skupina autora, ''Priručnik za energetsko certificiranje zgrada'', UNDP, 2010.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Za pristupanje usmenom dijelu ispita potrebno je izraditi seminarski rad (preliminarni energetski pregled specifičnog objekta). Krajnja ocjena se fomira temeljem seminarskog rada (50%) te temeljem usmenog ispita (50%). Ispitni rokovi: Prema rasporedu FESB-a, odnosno prema potrebi u dogovoru sa predmetnim nastavnikom.


Predavanja A. vježbe Uvodno o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. 2 sata 2 sata

Analiza prosječne potrošnje energije u zgradama. 2 sata 2 sata

Zakonska regulativa iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. 2 sata 2 sata Uvodno o mjerama povećanja energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Mjere vezane za građevni dio (niskoenergetska i pasivna gradnja), učinkovita ostakljenja.

2 sata 2 sata

Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti vezanih za građevni dio (niskoenergetska i pasivna gradnja), učinkovita ostakljenja, toplinska zaštita građevnih dijelova.

2 sata 2 sata

Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu grijanja i pripreme potrošne tople vode. 2 sata 2 sata

Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu grijanja i pripreme potrošne tople vode. 2 sata 2 sata

Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu hlađenja. 2 sata 2 sata

Analiza mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu hlađenja. 2 sata 2 sata

Primjena obnovljivih izvora energije u zgradarstvu. 2 sata 2 sata

30

Proračun emisija ugljičnog dioksida. 2 sata 2 sata

Pojam energetskog pregleda. 2 sata 2 sata

Energetsko certificiranje zgrada. 2 sata 2 sata

Uvodno o ekonomskim pokazateljima mjera povećanja energetske učinkovitosti. 2 sata 2 sata

Ekonomsko vrednovanje mjera povećanja energetske učinkovitosti. 2 sata 2 sata

31

Naziv predmeta Transport u industriji Kod FESL06

ECTS 5


dr. sc. Tonči Piršić (predavanja i vježbe)


Sposobnost samostalnog projektiranja sustava neprestanog i povremenog transporta


1. P. Grisogono: "Transport u industriji", FESB – Split, 1996.

2. V. Koharić: "Rukovanje materijalom", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981.

3. T. Piršić: Transport u industriji, FESB - Split, 2005.

3. J. Serdar: "Prenosila i dizala", Tehnička knjiga, Zagreb, 1983.

4. H. I. Shapiro, J. P. Shapiro, L. K. Shapiro: "Cranes and Dericks",

McGraw – Hill Professional, 1999.

5. A. Spivakovsky, V. Dyachkov: "Conveying Machines 1 - 2", MIR Publishers, Moscow, 1984.

5. D. Šćap: "Prenosila i dizala, podloge za konstrukciju i proračun", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988.

6. Tehnička enciklopedija, 6. tom, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura 1. S. Dedijer: "Osnovi transportnih uređaja", Građevinska knjiga, Beograd,

1978.

2. M. A. Alspaugh, R. O. Bailey: "Bulk Material Handling by Conveyor Belt",

Society for Mining Metalurgy & Exploration, 1996.

3. J. Fruchtbaum: "Bulk Materials Handling Handbook", Van Nostrand Reinhol, 1988.

4. D. E. Mulcahy: "Materials Handling Handbook",

McGraw – Hill Professional, 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema

rasporedu Konastrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po dva sata tjedno) - prema

rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će održana dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su pozitivna ocjena programa i 40% bodova na svakom kolokviju.

32

Ocjena (%) = 0.33 (S1 + S2 + S3) S1 - ocjena u postotcima iz 1. kolokvija S2 = ocjena u postotcima iz 2. kolokvija S3 - ocjena u postotcima iz programa Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pet teorijskih pitanja Ispitni rokovi: prema planu ispita, predmet spada u petu ispitnu grupu.


Predavanja K. vježbe

Pojam, podjela i povijest transportnih sustava. 2 sata 2 sata Transportirani materijal i transportno stredstvo. 2 sata 2 sata Pojam i podjela dizalica. Opterećenje konstrukcije. 2 sata 2 sata Sklopovi za prihvat tereta. Užeta i užetnici. 2 sata 2 sata Lanci i lančanici. Bubnjevi i koloturnici. 2 sata 2 sata Kočnice. 2 sata 2 sata Pogonski sklopovi dizalica. 2 sata 2 sata Mehanizmi za kretanje i promjenu dohvata 2 sata 2 sata Dizala. Žičare. 2 sata 2 sata Mali transportni uređaji. 2 sata 2 sata Transportne trake. 2 sata 2 sata Pločasti transporteri. Vjedreni elevatori. Kružni ovjesni transporteri. 2 sata 2 sata Strugala. Pužni transporteri. 2 sata 2 sata Inercijski transporteri. Transport pomoću sile teže. 2 sata 2 sata Pneumatski transport. Zračni žlijeb. 2 sata 2 sata Napomena: Tijekom konstrukcijskih vježbi studenti izrađuju program: "Vozno vitlo mosne dizalice". Program obuhvaća proračun svih vitalnih dijelova voznog vitla, sklopni crtež vitla, te radioničke crteže svih nestandardnih dijelova.

33

Naziv predmeta Cjevovodni transport fluida

Kod FESCL34

ECTS 5 ECTS (=2,5 ECTS praćenje nastave, 2,5 ECTS seminarski radovi i samostalno učenje) 30 sati predavanja, 30 sati vježbe


Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. (predavanja i vježbe)


Proračun hidrauličkog udara metodom karakteristika, utjecaj zračnih komora na ublažavanje porasta tlaka. Upoznavanje značajki mehaničke opreme cjevovoda. Analiza opterećenja cjevovoda uključujući i problem toplinskih dilatacija. Izučavanje posebnosti strujanja stlačivih tehničkih fluida, strujanja petrokemijskih fluida, strujanja pare i višefaznog toka. Sposobnost proračuna promjene tlaka pri hidrauličkom udaru i uređaja za njegovo ublažavanje. Sposobnost izbora komponenti mehaničke opreme cjevovoda/kanala zraka. Sposobnost proračuna naprezanja u cjevovodu i dimenzioniranje istog. Sposobnost izbora materijala i zaštite cjevovoda. Sposobnost uočavanja problema u korištenju

34

cjevovoda/kanala. Sposobnost projektiranja cjevovoda i primjene standarda-propisa.


1. Pilić-Rabadan, Lj.“Pumpna i ventilatorska postrojenja“ 2. Pilić-Rabadan, Lj, Stipaničev, D., Z. Milas: Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, Školska knjiga, Zagreb, 1996, ISBN 953-0-31650-

Dopunska literatura

Nastava


-Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu -Auditorne vježbe: 15 sati Održavanje auditornih vježbi je prilagođeno sadržajima predavanja. -Pokazne-laboratorijske vježbe 1 sat Pokazne vježbe će se održavati uz uz predavanja (Laboratorij za hidrauličke strojeve i mehaniku fluida, posjet izvedenim ind. postrojenjima). -Seminarski radovi (zadatci) koje studenti samostalno rješavaju.

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) na kojima će se pismeno provjeravati sposobnost rješavanja numeričkih primjera i teorijsko znanje. Prvi međuispit je 8 tjedana nakon početka nastave, drugi nakon 15 tjedana.. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispita je 50% bodova na numeričkom i 50% bodova na teorijskom dijelu. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima i zaključno se usmeno provjerava znanje . Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži do 5 numeričkih zadataka i do 15 pitanja iz teorije. Dovoljan uvjet za polaganje ispita je: 50% bodova iz numeričkog dijela (uz nužan uvjet da je riješen barem jedan zadatak iz statike i dinamike) i 50% iz teorijskog dijela uključujući i završnu usmenu provjeru znanja. . Ispitni rokovi: Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita: prema rasporedu utvrđenom na početku školske godine za skupinu kolegija br.


Predavanja A. i lab. vježbe

Metoda karakteristika 2 sata 2 sata

Zaštita od hidrauličkog udara 2 sata 2 sata

Oprema cjevovoda 2 sata 2 sata

. Mjerenje protoka 2 sata 2 sata

Usisni cjevovod. Kompenzacija dilatacije cjevovoda, ovješenje cjevovoda 2 sata 2sata

Vodoopskrbni sustavi 2 sata 2 sata

Prečišćavanje i priprema vode 2 sata 2sata

Sustavi otpadnih voda 2 sata 2 sata

Naftovodi 2sata 2 sata

Strujanje stlačivog fluida 2 sata 2 sata

Razdjelnici zraka, filteri zraka 2 sata 2 sata

. Sustavi stlačenog zraka.Parovod. 2 sata 2 sata

Plinovodi 2 sata 2 sata

35

Transport krutih tvari fluidom

2 sata 2 sata

Standardi 2 sata 2 sata

36

Naziv predmeta Hibridni energetski sustavi

Kod FESL039

ECTS

5 ECTS boda (2+2+0) Predavanja: 30 sati: 2 ECTS boda Vježbe: 30 sati: 2 ECTS boda Priprema za ispit: 40 sati 1 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Branko Klarin, izv.prof.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovnim znanjima o hibridnim sustavima na obnovljive izvore energije kao i upoznavanje s njihovim ostalim mogućnostima proširenja i djelovanja. Studenti se upoznaju s mogućnostima uporabe, dijelovima, načinu rada, svojstvima i specifičnostima hibridnih energetskih sustava. Naglašava se primjena sunca i vjetra kao osnovnih obnovljivih izvora energije koji su dostupni i koji imaju mogućnost najšire primjene. Student treba biti osposobljen usvajati i primjenjivati znanja iz tehničke literature ovog područja, kako bi bio u stanju samostalno konfigurirati najpovoljniji sustav obzirom na karakter potrošnje i dostupnost izvora. Isto tako, student treba dobiti znanje potrebno za optimalni izbor, tehno-ekonomsku analizu i konstruiranje hibridnih energetskih sustava.

Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike i Mehanike fluida. Za proširenje znanja i praćenje novosti iz ovog područja nužno je poznavanje engleskog jezika.

Sadržaj

Uvod. Štetne emisije i Kyoto protokol. Ekološke odrednice Europske unije. Sunčevo zračenje i atmosferska strujanja. Zračenje na nagnutu plohu. Fotonaponski proces. Atmosferski granični sloj i utjecaji na zračnu struju. Energija i snaga vjetra. Uređaji za proizvodnju i pohranu energije iz obnovljivih izvora. Vrste fotonaponskih pretvarača. Veće i manje vjetroturbine. Vodikove ćelije. Akumulatori. Energetski sustavi na obnovljive izvor energije. Hibridni sustavi. Samostalni rad i penetracija u javnu energetsku mrežu. Proračun pojedinačnih i spregnutih sustava. Ekonomska analiza i izbor komponenti.


- Pilić-Rabadan, Lj.: Vodne turbine i pumpe, vjetroturbine, FESB, Split, 1999. - Kulišić, P., Novi izvori energije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. - Kulišić, P.; Vuletin, J.; Zulim, I.: Sunčane ćelije, Školska knjiga, Zagreb, 1994. - Matić, M.: Gospodarenje energijom, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura

- Manwell, J.F.; McGowan, J.G.; Rogers, A.L.: Wind energy explained – Theory, Design and Application, Wiley, 2002.

- Masters, G.M.: Renewable and Efficient Electric Power Systems, Wiley-IEEE Press, 2004.

- Larminie, J., Dicks, A.: Fuel Cell Systems Explained, Wiley, 2003. - WEB stranice o obnovljivim izvorima energije.


Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.


Nastava se provodi na hrvatskom i/ili engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.


Predavanja A. vježbe 1. Uvod. Uži i širi pojam hibridnih sustava koji služe za pretvorbu energije. Načelna podjela. 2 sata

37

2. Uloga HES u opskrbi energijom i ciljana skupina potrošača. 2 sata 3. Informacije o hibridnim i mikro-mrežama, samostojni sustavima i centraliziranim sustavima te elektroenergetskoj mreži. 2 sata

4. Sunčevo zračenje i atmosferska strujanja. Zračenje na nagnutu plohu. Fotonaponski proces. Uređaji za pretvorbu sunčeve energije. 2 sata

5. Atmosfersko strujanje i vjetropotencijal. Korištenje energije vjetra i uloga vjetroturbina. 2 sata

6. Pohrana energije u hibridnim energetskim sustavima. 2 sata

7. Uloga punjača, invertera i sinkronizacije na električnu mrežu. 2 sata 8. Nepokretni i pokretni hibridni energetski sustavi. Problematika promjene energetaskog potencijala uslijed promjene položaja. 2 sata

9. Primjene i perspektive. 2 sata 10.-15. Diskusija o primjenama, seminarski radovi i radionice (prema prilikama na terenu i okolišu). 10 sati



1. Mjerni uređaji za procjenu sunčevog zračenja i vjetropotencijala. 2 sata

2. Mjerenje brzine vjetra u tunelu i na otvorenom i uređaji. 2 sata

3. - 6. Pokazna vježba o slaganju vjetroturbinskog energetskog sustava. 8 sati

7. – 10. Pokazna vježba o slaganju hibridnog energetskog sustava. 6 sati

11. Pokazna vježba o radu koncentratora solarnog zračenja 2 sati

12. – 13. Stirling-motori – djelovanje i izvori energije za njega. 4 sati

14. – 15. Diskusija o primjenama na pomorskim, cestovnim i ostalim objektima. 4 sati

38

Naziv predmeta Metalne konstrukcije

Kod FESL11

ECTS 5


Dr. sc. Želko Domazet, red. prof. Dr. sc. Lovre Krstulović-Opara, red. profesor


Konstruiranje i održavanje jednostavnijih metalnih konstrukcija. Koncipiranje i projektna dokumentacija putem CAD programskog paketa CATIa ili SolidWorks. Proračun konstrukcije putem metode konačnih elemenata i programskog paketa ADINA.


1. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skripta iz Metalnih konstrukcija (online skripta u pripremi, nerecenzirani tiskani materijal dostupan na e-learning portalu)

2. Ž. Domazet, L. Krstulović-Opara, Skirpta iz Osnova strojarstva (online skripta dostupna na www.ktf-split.hr)

3. EUROCODE 1 4. EUROCODE 3

Dopunska literatura

1. B. Androić, D. Dumović, I. Džeba, Metalne konstrukcije I, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994.

2. A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Splitu, Split 1998.

Nastava


30 sati predavana 30 sati konstrukcijskih vježbi 1.3.'11. – 17.06.'11. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno ( 4 sata tjedno) Predavanja i vježbe održavaju se u računalnoj učioni C-706. Nastava uključuje rad na

računalima. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana dva kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskih zadataka koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi kolokvij je nakon u šestom tjednu nastave, drugi u šesnaestom tjednu nastave, a predaja programskih zadataka u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% prisustvovanja ukupno održanoj nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi kolokvij obuhvaća pismenu provjeru teorijskog dijela uključujući vijčani spoj, drugi dio obuhvaća ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća usmenu prezentaciju programskog projekta. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje 70% nastave i predaja programskog zadatka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Uvod u konstrukcije i konstruiranje 2 sata

Ugovaranje metalnih konstrukcija. 2 sata

Materijali za metalne konstrukcije (čelici) 2 sata

39

Materijali za metalne konstrukcije (aluminijeve legure) 2 sata Opterećenja konstrukcija prema HRN, DIN, EUROCODE 3 2 sata Oblikovanje metalnih konstrukcija 4 sata Spajanje metalnih konstrukcija (vijčani spojevi) 2 sata Proračun vijčanog spoja 2 sata Spajanje metalnih konstrukcija zavarivanjem 2 sata

Proračun zavarenog spoja 2 sata

Oblikovanje vijčanih i zavarenih spojeva obzirom na zamor 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Antikorozivna zaštita 2 sata

Ugovaranje i obnavljanje antikorozivne zaštite 2 sata

Konstrukcijske vježbe Trajanje Uvod u programski paket CATIA i koncipiranje konstrukcije u programskom paketu CATIA 6 sati

Rješavanje primjera dimenzioniranja vijčanog spoja 4 sati Rješavanje primjera dimenzioniranja zavarenog spoja 6 sati Uvod u programski paket ADINA i dimenzioniranje konstrukcije u programskom paketu ADINA 6 sati

Finalizacija programskog zadatka 8 sati

40

Naziv predmeta Dizajn industrijskih proizvoda

Kod FESL16

ECTS 5


Dr. sc. Željko Domazet, red. profesor Dr. sc. Lovre Krstulović-Opara, red. profesor


Usvajanja temeljnih pojmova i metodologije dizajna, u razvoju proizvoda s ciljem optimalizacije uporabljivosti, oblika i izgleda proizvoda, a za uzajamnu korist i korisnika i proizvođača. Stječe se znanje o osnovama, metodama i tehnologijama kod dizajna industrijskih proizvoda. Obrađuje se razvoj proizvoda od istraživanja tržišta i koncepta, do realizacije finalnog proizvoda. Izradom CAD modela u programskom paketu SolidWorks i skeniranjem 3D objekata stječu se znanja iz naprednih metoda računalnog oblikovanja.


Krstulović-Opara, L., Domazet, Ž: Dizajn industrijskih proizvoda, mrežna skripta, FESB, 2009.

Dopunska literatura

1.Ulrich, K.T., Eppinger, S.D.: Product Design and Development; McGraw-Hill; 2004. 2. Otto, K. N., Wood K. L., Product Design, Prentice Hall, New York, 2001. 3.Quarante D. Osnove industrijskog dizajna, Sveučilišna naklada Zagreb, 1991.

Nastava


30 sati predavana. 30 sati konstrukcijskih vježbi. 1.3.'11. – 17.06.'11. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (4 sata tjedno) . Predavanja i vježbe održavaju se u računalnoj učioni C-706. Nastava uključuje rad na

računalima, softverskom paketu SolidWorks te akviziciju geometrije 3D skenerom. Nastava koja uključuje rad na 3D skeneru odvija se u Laboratoriju za konstrukcije C-707.

Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku.

Ispit


Tijekom semestra bit će organizirana tri kolokvija koja uključuju teorijski dio te izrada programskog zadataka. Predaja programskih zadataka vrši se u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% prisustvovanja nastavi te predaja programskog zadatka. Program se izrađuje kao grupni rad. Predaja programskog zadatka obuhvaća usmenu prezentaciju programskog projekta. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave Popravni ispit: održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave Komisijski ispit: održava se prema usvojenom FESBovom kalendaru nastave


Uvod u DIP i poopćeni razvoj proizvoda. 2 sata

Planiranje proizvoda. 2 sata

Potrebe korisnika. 2 sata

Specifikacije proizvoda. 2 sata Generiranje koncepta. 2 sati Odabir koncepta. 2 sata Testiranje koncepta. 2 sata

41

Arhitektura proizvoda. 2 sata Industrijski dizajn. 2 sata

Dizajn za proizvodnju. 2 sata

Prototipovi. 2 sata

Povijest industrijskog dizajna. 2 sata

Estetika. 2 sata

Ergonomija. 2 sata

Teorija oblika. 2 sata

Konstrukcijske vježbe Trajanje CAD modeliranju u programskog paketu SolidWorks 10 sati

3D skeniranje i obrada skenirane geometrije 4 sata

Razvoj proizvoda od istraživanja tržišta do CAD modela 12 sati Priprema završnog izvještaja (programskog zadatka) 2 sata

Prezentacija programskog zadatka 2 sata

42

Naziv predmeta Konstruiranje pomoću računala 1

Kod FESL17


Dr. sc. Gojko Magazinović, izv. prof. (predavanja) Dipl. ing. Dragana Mrčela (konstrukcijske vježbe)


Sposobnost objašnjavanja temeljnih pojmova i načela konstruiranja utemeljenoga na značajkama, parametarskom modeliranju i sustavima modeliranja čvrstim tijelima. Sposobnost tvorbe jednostavnih modela, sklopova i nacrtne dokumentacije uporabom suvremenoga alata za CAD modeliranje.


D. Marjanović, "Inženjerska grafika", poglavlje u Inženjerski priručnik I, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Dopunska literatura

K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999. B. Raphael, I.F.C. Smith, "Fundamentals of Computer-Aided Engineering", John Wiley

and Sons, Chichester 2003. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development

Corporation, Mission 2003 Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) po rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – po rasporedu


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na ranijim međuispitima. Na popravnom ispitu studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Završna ocjena je određena s: Ocjena(%) = 0.1(S + M1 + M2 + M3) + 0.6∙K gdje su: S ocjena sudjelovanja u nastavi (pohađanje nastave, domaći uradci), K – ocjena konstrukcijskih vježbi, M1, M2, M3 ocjene prvoga, drugoga i trećega međuispita; sve ocjene izražene u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit putem međuispita polažu usmeni ispit koji se sastoji od nekoliko pitanja, s možebitnim potpitanjima. Ispitni rokovi: po rasporedu.


Uvod u CAD/CAM/CAE sustave 4 sata -

Sastavnice CAD/CAM/CAE sustava 4 sata -

Temeljna načela grafičkog programiranja 4 sati -

Opisivanje krivulja 4 sati -

43

Opisivanje površina 2 sata -

Geometrijsko modeliranje 4 sata -

Strukture podataka za geometrijsko modeliranje 1 sat -

Razmjena podataka između CAD sustava 1 sat -

Modeliranje i analiza 4 sata -

Optimiranje konstrukcija 2 sata -

Popis konstrukcijskih vježbi

Radni okoliš programa Pro/ENGINEER 4 sata

Ravnine, osi i koordinatni sustavi 2 sata

Skiciranje – tvorba ravninske konture 2 sata

Tvorba modela ekstrudiranjem 2 sata

Izmjena značajki modela 2 sata

Gradnja jednostavnih modela 2 sata

Uređivanje modela (zaobljenja, rupe, nizovi značajki) 2 sata

Uređivanje modela (utori i oduzimanje materijala) 2 sata

Napredno skiciranje 2 sata

Uređivanje modela (umnožavanje, zrcaljenje) 2 sata

Napredno uređivanje modela 2 sata

Sastavljanje sklopova 2 sata

Izradba nacrtne dokumentacije 2 sata

Samostalna gradnja modela 2 sata

44

Naziv predmeta Rashladna tehnika

Kod FESL 24

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Projekt: 30 sati 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS bod

Nastavnik Dr.sc. Sandro Nižetić, doc.


Studenti se osposobljavaju za samostalno rješavanje praktičnih zadataka i projekata iz ove oblasti: proračuni potreba za hlađenjem, postavljanje i proračun rashladnih ciklusa, odabir komponenata (opreme), izvođenje instalacija, te eksploataciju i održavanje.

Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike 1 i 2, Mehanike fluida, Toplinskih strojeva, Hidrauličkih strojeva i Automatizacije.

Sadržaj Uvod – primjena hlađenja. Načini postizanja niskih temperatura. Idealni rashladni ciklusi. Termodinamički pokazatelji. Poboljšani rashladni ciklusi. Rashladni fluidi. Kompresori; izvedbe, performanse, regulacija. Isparivači. Kondenzatori. Prigušni ventili. Cjevovodi i oprema. Regulacija rada. Aparati rashladne tehnike; hladnjaci, klima uređaji, ledomati, toplinske pumpe, velika postrojenja. Primjena: hladnjače, klizališta, klimatizacija. Osnove kriogene tehnike.


1. S. Nižetić: Rashladna tehnika, FESB (online predavanja), 2011, 2. O. Fabris: Rashladna tehnika, FESB, Interna skripta, Split, 2004, 3. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika

marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) 3. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,

Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004 Dopunska literatura 1. Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb

2. Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih karakteristika, sustava i instalacija koje se tumače. Nastavu prate vježbe gdje se daju primjeri proračuna i tipičnih rješenja u praksi. Treći dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, te obilaskom većih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt i seminarski rad.


Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskog projekta i seminarskog rada, te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.


Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Interna evaluacija i ankete studenata.

45

263 – PROIZVODNO STROJARSTVO

I. semestar


FEML02 Statistika 2+2+0+0 5 A.Rozga

FETL01 Materijali 3 3+0+1+0 5 I.Duplančić N.Krnić

FETL04 Održavanje 3+0+1+0 5 J.Barle B.Bilić

FETL03 Obradni strojevi 3+0+2+0 5 D.Bajić

FESL03 Prijenos topline i tvari 2+2+0+0 5 F. Barbir D. Bezmalinović



II. semestar


FETL02 Tehnološka priprema proizvodnje 3+0+1+1 6 I. Veža

FETL08 Gospodarenje materijalima 2+0+2+0 5 N. Mišina

FESL05 Metode optimiranja 3+0+1+0 5 D. Vučina I. Pehnec

Izborni predmet 3.2 2+2+0+0 5 Izborni predmet 3.2 2+2+0+0 5 Izborni predmet 3.2 2+2+0+0 5 *P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe

46

III. semestar


FETL06 Planiranje i upravljanje proizvodnjom 2+1+1+0 5 B. Bilić

M. Mladineo, dipl. ing. FESL01 Strujanje fluida 3+1+1+0 5 Z. Milas

FESL02 Metoda konačnih elemenata 2+1+0+1 5 Ž. Lozina

F. Vlak Izborni predmet 3.1 2+0+2+0 5 Izborni predmet 3.1 2+0+2+0 5

Izborni predmet 1.1 ili 2.1 2+0+2+0 5


IV. semestar


FEXX02 Diplomski rad 0+1+0+0 30


47

Naziv predmeta Statistika

Kod FEML02

ECTS 5 ECTS bodova 30 sati predavanja + 30 sati vježbi = 2 ECTS boda + 90 sati samostalnoga učenja = 3 ECTS boda

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Ante Rozga, redoviti profesor (predavanja i vježbe)


Upoznavanje važnosti statističkih metoda u stručnome i znanstvenome radu. Samostalna obrada i interpretacija podataka dobivenih statističkim istraživanjima. Statistički način razmišljanja uz pomoć teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zaključivanje kod statističkih procjena i testiranja hipoteza.


1. Pavlić, I: Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. Zagreb, 1971. 2. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2009.

Dopunska literatura 1. Pauše, Ž.: Uvod u matematičku statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 1993. 2. Vranić, V.: Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, 1971.


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pisani ispit koji sadrži 8 zadataka i 4 teorijska pitanja. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:


Statistički skup. Skale mjerenja. Grupiranje i prezentiranje podataka 2 sata 2 sata

Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. 2 sata 2 sata

Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti 2 sata 2 sata

Vjerojatnost. Pojam, adicijski i multiplikacijski teorem. 2 sata 2 sata

Uvjetna vjerojatnost. Bayesov teorem. 2 sata 2 sata Diskontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable. 2 sata 2 sata

Uzorak. Metode odabira jedinica u uzorak. Procjene parametara osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini osnovnoga skupa. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa. 2 sata 2 sata

48

Grješke pri testiranju hipoteza. Određivanje optimalne veličine uzorka. 2 sata 2 sata Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju zavisnih osnovnih skupova.Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova.

2 sata 2 sata

Testiranje hipoteze da distribucija ima određeni oblik. Testiranje hipoteze o nezavisnosti obilježja. 2 sata 2 sata

Analiza varijance s jednim i s dva promjenjiva faktora 2 sata 2 sata

Linearna korelacija i regresija. 2 sata 2 sata

49

Naziv predmeta Materijali 3

Kod FETL01

ECTS 5


Dr. sc. Igor Duplančić Dr. sc. Nikša Krnić


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja materijala. Studente se upoznaje s lakim, obojenim i specijalnim materijalima. Daju se osnove i nemetalnih materijala. Posebno se težište daje postupcima toplinske obrade čelika i drugih metalnih materijala. Kolegijom se stječu znanja o svojstvima ovih materijala i načinima njihove primjene.


4. Duplančić, I. Krnić, N.: "Materijali 3", rukopis predavanja na e – learningu FESBa 5. Deželić R., Osnove konstrukcijskih materijala, Sveučilište u Splitu, FESB Split,

1996. 6. Deželić R., Metali II, FESB Split, 1987.

Dopunska literatura 2. WEB stranice o materijalima

Nastava


Predavanja za 5 i više studenata: 45 sati 05.10.'09. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (Laboratorij za napredne materijale i tehnologije, Laboratorij za zavarivanje, laboratoriji industrijskih firmi – npr. „AD Plastik“): 15 sati 15.10.'09. Kroz semestar raspoređeno u dogovoru sa studentima Seminarski radovi (po 2) za manje od 5 studenata

Ispit


Za predavanja: Tijekom semestra bit će jedan međuispit (kolokvij) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 7 ili 8 tjedana nastave, a drugi na kraju nastave. Na završnom ispitu studenti polažu preostali dio gradiva i dio nepoloženog gradiva s međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova sa svakog međuispita. Prolazna ocjena (%) = 0,5 (MI + ZI) MI i ZI - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit na predloženi način polažu usmeni ispit koji pokriva cjelokupno gradivo. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti (dva od): Komisijski ispit: Za seminare: Pozitivno ocjenjeni i usmeno obranjeni seminari pred svim studentima


Predavanja L. vježbe UVOD - Povijesni razvoj korištenja i osnovne vrste materijala. Konstruiranje i materijali; faze konstruiranja; razmatranja u procesu konstruiranja; faktor sigurnosti; izbor materijala i kriteriji za izbor.

3 sata

50

LAKI METALI – Podjela; Magnezij i njegove legure. Građa i svojstva. Postupci obrade i zavarivanje. Osnovne familije aluminijskih legura. Utjecaj legirajućih elemenata. Osnovna stanja aluminijskih legura za lijevanje i gnječenje.

3 sata

PRERADA ALUMINIJA I NJEGOVIH LEGURAToplinska obrada. Oblikovanje deformiranjem. Rezanje. Procesi zavarivanja aluminijskih legura. Zavarljivost toplinski neočvrstivih i toplinski očvrstivih aluminijskih legura. PRERADA TITANA I NJEGOVIH LEGURA Toplinska obrada. Oblikovanje deformiranjem. Rezanje. Procesi zavarivanja i zavarljivost titana i legura titana.

3 sata 5 sati

POLIMERNI MATERIJALI - Osnovne građe i svojstva, vrste. 3 sata 2 sata

KERAMIČKI MATERIJALI - Osnovna svojstva i vrste, vlakna, proizvodnja keramike, grješke i problemi uporabe.

3 sata

KOMPOZITNI MATERIJALI - Raspodjela, izotropna i anizotropna struktura, pojačani kompoziti, površinske prevlake, materijali matice i niti, mehanička svojstva kompozita.

3 sata 5 sati

KOROZIJA I ZAŠTITA OD KOROZIJE - mehanizam kemijske i elektrokemijske korozije, ispitivanje otpornosti, povećanje otpornosti: izborom materijala, toplinske obrade, konstrukcijskim oblikovanjem, elektrokemijskom zaštitom, presvlačenjem, materijali prevlaka. MATERIJALI OTPORNI NA KOROZIJU - Nehrđajući čelici, dual čelici, neželjezne antikorozivnje slitine, čisti metali.

3 sata 3 sata

UTJECAJ LEGIRNIH ELEMENATA NA ČELIK - Utjecaj pojedinog legirnog elementa na fizikalna, kemijska i ostala svojstva te na novonastale faze.

3 sata

MIKROLEGIRANI I ULTRAČVRSTI ČELICI 3 sata

MATERIJALI ZA RAD NA POVIŠENIM TEMPERATURAMA - Čelici, superslitine, metali visokog tališta, srasline, zaštitni slojevi. MATERIJALI ZA RAD NA NISKIM TEMPERATURAMA - čelici, neželjezni metali i slitine, polimeri.

3 sata

MATERIJALI ZA LEŽAJEVE - Čelici za normalne i specijalne uvjete, keramika. MATERIJALI ZA OPRUGE - Čelici neželjezni metali polimerni i keramički kompoziti. MATERIJALI OTPORNI TROŠENJU - Mehanizmi adhezivnog, abrazivnog, zamaranjem, korozionog i erozionog trošenja. Utjecajni parametric trošenja. Čelici, lijevovi, keramički slojevi.

3 sata

ČELICI POVEĆANE OBRADIVOSTI LEGIRANI ALATNI ČELICI - Rezni, za obradu deformiranjem, za trajni rad, za oblikovanje polimera, za rad u toplom stanju, Brzorezni čelici.

3 sata

TEHNOLOGIJA POVRŠINA - Uvod, PVD i CVD postupci, implantiranje jona, fosfatiranje, cementiranje pri niskom pritisku, povećanje otpornosti trošenju Al slitina, dijamantirani ugljik, kugličenje.

3 sata

AMORFNI MATERIJALI; METALNE PJENE MATERIJALI S MOGUĆNOŠĆU PAMĆENJA OBLIKA

3 sata

RECIKLIRANJE MATERIJALA I PROIZVODA 3 sata


Zavarljivost toplinski neočvrstivih i toplinski očvrstivih aluminijskih legura. Procesi zavarivanja aluminijskih legura.

3 sata

Procesi zavarivanja i zavarljivost titana i njegovih legura. 2 sata

Laminiranje staklo-plastike 2 sata

Ispitivanje udarnog rada loma i vlačni pokus kompozitnih materijala 2 sata

Vrste korozije i mjerenje elektro-kemijskog potencijala 3 sata

Radna posjeta industrijskom pogonu – polimerni materijali, kompozitni materijali ili laki metali

3 sata

51

Naziv predmeta Obradni strojevi

Kod FETL03

ECTS 5 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Dražen Bajić, red.prof. Luka Celent, asistent


Cilj predmeta je naučiti studente znanjima o obradnim strojevima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem čestica. Studenti se upoznaju s vrstama, njihovim osnovnim značajkama, sastavnim dijelovima, te mogućnostima uvođenja i načinima upravljanja. Predmetom se stječu stručna znanja o mogućnostima primjene ovih strojeva.


Cebalo, R.: Alatni strojevi – Odabrana poglavlja, Vlastito izdanje, Zagreb, 2001. Pahole, I., Balič, J.: Obdelovalni stroji, Univerza v Mariboru, Maribor 2003.

Dopunska literatura Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. Balič, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. WEB stranice o ovim strojevima.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna ocjena se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za prolaznu ocjenu je 50% bodova od ukupnog broja bodova.


Predavanja L. vježbe

Uvod. Značaj, stanje i pravci razvoja obradnih strojeva. Klasifikacija obradnih strojeva.

3 sata

Struktura i tehničke značajke obradnih strojeva. Tipični dijelovi i mehanizmi obradnih strojeva.

3 sata

Nosivi elementi, vodilice, uležištenja, pogonski sustavi obradnih strojeva. 3 sata

Tribologija, dinamika i krutost obradnih strojeva 3 sata

Tokarilice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 3 sata

Glodalice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 3 sata

52

Bušilice: klasifikacija i osnovni pojmovi. 3 sata

Blanjalice, provlakačice i pile: klasifikacija i osnovni pojmovi. 3 sata

Obradni strojevi za izradu navoja. Obradni strojevi za izradu ozubljenja. 3 sata

Osnove računalom upravljanih obradnih strojeva: vrste upravljanja, načini programiranja.

3 sata

Posluživanje obradnih strojeva, sustavi za prihvat alata i obradaka. 3 sata

Višeoperacijski računalom upravljani obradni strojevi: obradni centar, tokarski obradni centar. Fleksibilne proizvodne ćelije i sustavi.

3 sata

Visokodinamički obradni strojevi: kartezijski i nekartezijski. 3 sata

Osnove programiranja računalom upravljanih obradnih strojeva: ručno i automatsko programiranje.

3 sata

Primjeri izrade NC programa. CAD/CAM softveri. 3 sata


Gibanja, tipični dijelovi i mehanizmi obradnih strojeva instaliranih u laboratoriju. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja dimenzijskog iskorištenja. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja iskorištenja brzine. 2 sata

Određivanje proizvodnog stupnja iskorištenja posmaka. 2 sata

Određivanje proizvodnosti. 2 sata

Utjecaj odabira stroja i postupka obrade na točnost obrade. 2 sata

Krutost sustava stroj-alat-predmet obrade. 2 sata

Određivanje izmjenjivih zupčanika na škarama tokarilice i univerzalne glodalice. 2 sata

Ručno programiranje CNC tokarilice. 2 sata

Ručno programiranje CNC tokarilice. 2 sata

Prednamještanje obratka i alata kod vertikalnog obradnog centra. 2 sata

Izrada programa za vertikalni obradni centar. 2 sata

Izrada programa za vertikalni obradni centar. 2 sata

Ispitivanje geometrijske točnost tokarilice. 2 sata

Ispitivanje geometrijske točnosti bušilice 2 sata

53

Naziv predmeta Održavanje Kod FETL04

ECTS 5 ECTS boda (3+1+0): Predavanja: 45 sati (1,5 ECTS), Vježbe 15 sati (0,5 ECTS), Priprema za ispit: 50 (3 ECTS)


Dr. sc. Jani Barle, izv.prof. Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof.


Nakon položenog ispita studenti bi trebali: – Razumijeti management održavanja i ulogu korištenih tehnika. – Sustavno donositi odluke u procesima održavanja. – Razvijati i primijenjivati efikasne strategije održavanja. – Razvijati i sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa održavanja. – Razmijeti načela i praksu održavanja po stanju i tehničke dijagnostike


1. Majdandžić, N.: "Strategije održavanja i informacijski sustavi održavanja" Strojarski fakultet u S. Brodu, Slavonski brod 1999. ISBN 9536048167 2. Čala, I.: "Održavanje opreme", Školska knjiga, Zagreb, Inženjerski priručnik 4, svezak 3, poglavlje 9. 2002. ISBN 9530316771 3. Barle, J.: “Održavanje”, (priručnik za studente-autorizirana predavanja), FESB, Split, 2004.

Dopunska literatura 1.Rausand, M.; Høyland, A: "System Reliability Theory: Models, Statistical Methods, and Applications" Wiley-Interscience; 047147133X, 2003. 2. Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach" CRC Press, ISBN 1-58716-142-7, 2002. 3. www.weibull.com

Nastava


-Predavanja (45 sati): -Laboratorijske vježbe (15 sati):

.

Ispit


Student može izabrati između dva načina polaganja ispita: 1) klasičan način pismenog i usmenog ispita,

Na ispitu (kolokvijima) se postavljaja ukupno 10 pitanja. Svako pitanje donosi max. 10 bodova. Ocjena se formira prema ukupnome zbroju bodova: 89-100%= 5, (Odličan), 77-88%= 4, (Vrlo dobar), 64-76%= 3, (Dobar), 50-63%= 2, (Dovoljan), 0-49% = 1, (Nedovoljan).

2) izrada i obrana seminarskog rada koji pokriva cijelo gradivo ili gradivo iz pojedinog kolokvija.

Seminarski se rad sastoji od izrade pisanog dijela (opsegom i formom sličnog stručnom izvještaju ili tehničkom opisu) i njegove javne prezentacije u trajanju od 15 minuta. Izrada seminarskog rada se obavlja uz redovite konzultacije s predmetnim nastavnikom. Ispitni rokovi: Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita održati će se prema rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine.


Predavanja Vježbe 1. Značaj i ciljevi funkcije održavanja tehničkoga sustava. Radna sposobnost održavanog i neodržavanog sustava, Krivulja mortaliteta.

3 sata 1 sat

2. Povijesni razvoj, značajke i područja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije održavanja.

3 sata 1 sat

3. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehnički indikatori ispravnosti, oštećenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA).

3 sata 1 sat

4. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Modeliranje modova oštećenja. Ljudske pogreške u održavanju. Parametarske i neparametarske metode procijene vijeka trajanja.

3 sata 1 sat

54

5. Izvori podataka u analizama pouzdanosti i raspoloživosti, standardi i preporuke. Analize poznatih kvarova i procesa održavanja - neparametarske metode, potpuni i cenzorirani podaci.

3 sata 1 sat

6. Parametarske metode procijene pouzdanosti. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna učestalost kvara (Weibullov, Eksponencijalni model i Lognormalni modeli). Papir pouzdanosti, maksimalna vjerodostojnost (MLE). Intervali povjerenja.

3 sata 1 sat

7. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfiguracije, redudancija. Opis sutava preko stanja: Markovljevi modeli, raspodjela opterećenja.

3 sata 1 sat

8. Sposobnost za održavanje i raspoloživost. Utjecajne veličine i osnovni modeli. 3 sata 1 sat 9. Pouzdanost obnovljivih sustava – procesi brojanja (HPP i NHPP). 3 sata 1 sat 10. Korištenje generičkih podataka, prethodnih iskustava i/ili mišljenja eksperata. 3 sata 1 sat 11. Tehnička dijagnostika (uloga u procesima održavanja). Procedura, vrste i osnovni indikatori, područje primjene tehničke dijagnostike.

3 sata 1 sat

12. Fizikalno modeliranje pouzdanosti i ubrzano testiranje. 3 sata 1 sat 13. Planiranje pregleda, popravaka i procjena troškova. Planiranje, nabava i skladištenje doknadnih dijelova i materijala.

3 sata 1 sat

14. Modeliranje opitmalnih intervla preventivnog održanaja. 3 sata 1 sat 15. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa održavanja. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih pokazatelja.

3 sata 1 sat

55

Naziv predmeta GOSPODARENJE MATERIJALIMA

Kod FETL 08

ECTS 5


Dr.sc. Nedjeljko Mišina, red. prof.


Cilj kolegija je naučiti studente o osnovnim znanjima iz područja gospodarenja materijalima. Studente će se upoznati s kriterijima izbora materijala, utjecaju korozije, zaštitnom prevlačenju metalnih površina, katodnoj zaštiti, te recikliranju materijala.


N. Mišina: Predavanja T. Filetin: Izbor materijala i razvoj proizvoda, FSB, Zagreb, 2000. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zaštite od korozije, FSB, Zagreb, 2001. I. Esih: Osnove površinske zaštite, FSB, Zagreb, 2003. D. Zorović: Zaštita materijala, Pomorski fakultet, Rijeka, 1991. M.F. Ashby: Materials Selection and Mechanical Design, 3rd edition, Butterworth Heinemann, Oxford, 2001.

Dopunska literatura WEB stranice o materijalima.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno ( 2 sata tjedno) Laboratorijske vježbe: 30 sati – Laboratorij za materijale

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnim ispitima polaže se gradivo koje nije položeno na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, odnosno završnih ispita, polažu kompletno gradivo u dva jesenska ispitna roka, s tim da je drugi rok komisijski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice - predavanje Trajanje

Zalihe sirovina i materijala u svijetu. Životni ciklus proizvoda i materijala 2 sata

Metodologija izbora materijala, te način izbora materijala u praksi 2 sata

Zahtjevi za proizvod, te kriteriji izbora materijala 2 sata

Kvantitativne metode izbora materijala 2 sata Računalni sustavi za izbor materijala 2 sata Definicija korozije, ekonomski značaj, te mehanizmi razaranja metala 2 sata Kemijska i elektrokemijska korozija 2 sata

56

Rupičasta, interktistalna, napetosna i selektivna korozija 2 sata Zaštita materijala prevlačenjem. Osnove i podjela prevlaka 2 sata Područje primjene i vrste metalnih prevlaka 2 sata

Zaštita od korozije odabirom materijala i oblikovanjem konstrukcije 2 sata

Električne metode zaštite od korozije 2 sata

Zaštita konstrukcije premazima. Temeljni premazi, međuslojni, završni premazi. Premazi posebne namjene

2 sata

Recikliranje materijala. Problemi, troškovi i efekti recikliranja. Količine otpada 2 sata

Tehnologije, postupci i oprema za recikliranje čelika i željeznih ljevova, Al, Cu i drugih materijala

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje

Osnovna svojstva pojedinih skupina materijala 2 sata

Primjeri izbora kaljivih čelika 2 sata

Klasifikacija alata, te izbor čelika za alate 2 sata

Primjer i izbora materijala u uvjetima trošenja 2 sata

Primjeri izbora materijala u uvjetima korozije 2 sata

Primjeri izbora materijala u uvjetima mehaničkog opterećenja 2 sata

Izbor materijala računalom 2 sata

Analiza korozijskih oštećenja uzoraka oštećenih kemijskom i elektrokemijskom korozijom

2 sata

Priprema uzoraka za ispitivanje i izvođenje korozijskih ispitivanja interkristalne korozije

2 sata

Prikaz i analiza uzoraka prevlaka koje se koriste u zaštiti od korozije 2 sata

Priprema površine. Nanošenje premaza. Ispitivanje svojstava premaza. Izračunanje potrošnje premaza

2 sata

Analiza konstrukcijskih rješenja koja su inicirala ubrzana korozijska oštećenja. Prikaz rješenja

2 sata

Priprema uzoraka i izvođenje katodne zaštite 2 sata

Primjeri razvoja proizvoda i izbora materijala s obzirom na recikličnost 2 sata

Posjet postrojenju za recikliranje 2 sata

57

Naziv predmeta Tehnološka priprema proizvodnje

Kod FETL02

ECTS

6 ECTS Predavanja: 45 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Izrada programa: 30 sati 2 ECTS boda Priprema za ispit: 60 sati: 2 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing. stroj.


Projektiranjem tehnološkog procesa određuje se način izradbe i stoga je to ključni element proizvodnog procesua. Moderna i profitabilna proizvodnja počiva na zahtjevima tržišta, optimalnoj tehnologiji i optimiranom tehnološkom procesu. Osnovni su ciljevi suvremeno projektiranog tehnološkog procesa, odnosno uspješne proizvodnje: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, manji utrošak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postići uz minimalno moguće vrijeme izradbe, traženi rok isporuke i najniže moguće troškove proizvodnje. Stoga će se u kolegiju posebno predavati osnove studija rada i racionalizacija proizvodnog procesa. Cilj kolegija je naučiti studente osnovama projektiranja tehnološkog procesa u svrhu ispunjenja navedenih zahtjeva.


1. Veža, I.: Predavanja postavljena na e-learning portalu 2. Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski

fakultet, Tuzla, 2000. 3. Taboršak, D.: Studij rada, Informator, Zagreb, 2004

Dopunska literatura

1. Gačnik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

2. Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2000.

3. Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995.

4. Bilić, B.: Predlošci za vježbe: Tehnološka priprema rada, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1996.


Predavanja (FESB): 45 sati Vježbe (FESB, Laboratorij za inustrijsko inženjerstvo i Laboratorij za alatne strojeve): 30 sati

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4K + 0,6I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj

58

bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% + M3%)/3 M1%, M2%, M3%– bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima. Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:


TEHNOLOŠKI I PROIZVODNI PROCES: Definicija proizvodnog i tehnološkog sustava. Definicija proizvodnog i tehnološkog procesa. Osnove oblikovanja toka materijala u proizvodnome procesu. Homogenost tehnološkog procesa. Osnovni elementi tehnološkog procesa: operacija, složeni i skupni zahvat, zahvat, prolaz.

3 sata

TEHNOLOGIJE OBRADE: Definicija tehnologije i tehnike. Kratki opis osnovnih tehnologija u strojarstvu: Obrada odvajanjem čestica. Obrada deformiranjem. Tehnologije zavarivanjem. Tehnologije toplinske obrade. Tehnologija lijevanjem. Tehnologija metalnog praha. Tehnologija površinske obrade.Tehnologije prerade polimernih materijala.

3 sata

ZNAČAJKE SUVREMENE TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKOG PROCESA: Razine tehnologije i tehnološkog procesa: Sposobnost tehnološkog procesa. 1 sat

OPĆA NAČELA PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOGA PROCESA: Svrha i značenje projektiranja tehnološkoga procesa. Sadržaj projektiranog tehnološkoga procesa. Načela pri definiranju operacija. Određivanje baza. Problemi točnosti pri obradi. Kvaliteta površine u funkciji postupka obrade. Čimbenici koji utječu na točnost pri obradi. Točnost serije izradaka.

6 sati

POLAZNI PARAMETRI ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKIH PROCESA: Konstrukcijska dokumentacija. Veličina serije. Ukupna količina proizvoda. 2 sata

OPTIMALNI POLAZNI MATERIJAL: Ekonomska analiza polaznog materijala. Prvi mogući zajednički oblik. Projektiranje tehnoloških procesa za prvi mogući zajednički oblik. Normativ materijala. Dodaci za obradu. Ukupni troškovi proizvodnje. Granični broj komada između različitih varijanti polaznog materijala

2 sata

OPTIMALNI REDOSLIJED TEHNOLOŠKIH OPERACIJA I ZAHVATA.. 2 sata GRUPNA TEHNOLOGIJA: Tipizacija dijelova. Osnovna metodologija grupiranja izradaka. Grupiranja izradaka. Prednosti primjene grupne tehnologije. Klasifikacija dijelova. 3 sata

STUDIJ RADA: Osnove studija rada. Norma. Pripremno-završno vrijeme. Vrijeme izrade. 4 sata

STUDIJ RADA: Određivanje vremena snimanjem. Određivanje gubitaka. Rad na više strojeva. 4 sata

STUDIJ RADA: Sustavi unaprijed određenih vremena (MTM, Work Factor i dr.) 3 sata

STUDIJ RADA: Pojednostavljenje rada 4 sata

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. OPTIMALNA VELIČINA SERIJE. 8 sati

UKUPNO: 45 sati

Popis vježbi: 8. PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Analiza konstrukcije izratka.

Analiza veličine serije. Određivanje toka tehnoloških operacija 3 sata







8. – 15. IZRADA PROJEKTA 15 sati

59

UKUPNO: 30 sati

Nastavne jedinice* Trajanje

Predavanja

60

Naziv predmeta Proizvodnja podržana računalom

Kod FETL07

ECTS 5 ECTS-a (2+0+0+2) Predavanja: 30 sati 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda


Dr. sc. Dražen Bajić, red.prof. Sonja Jozić, dipl. ing.


Cilj kolegija je naučiti studente znanjima o suvremenim računalom upravljanim obradnim strojevima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem čestica, kao i o njihovom programiranju i upravljanju. Studenti se upoznaju s primjenom CAD/CAM sustava kod projektiranja i izrade dijelova složene geometrije.


Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. Balič, J.: CAD/CAM postopki, Univerza v Mariboru, Maribor, 2002. Yusuf Altintas: Manufacturing Automation, Cambridge, University Press, 2000. Hoffmann M.: CAD/CAM mit CATIA V5, Hanser Verlag, Muenchen, 2005. Chris McMahon, Jimmie Brown: CAD CAM principles, practice and manufacturing management, Pearson Prentice Hall, 1998.

Dopunska literatura Balič, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. WEB stranice o ovim temama.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom izvođenja nastave održavaju se testovi provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobađaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove pišu pismeni ispit, nakon kojega se polaže usmeni ispit. Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi, kvalitete izvješća sa laboratorijskih vježbi, rezultata testa ili položenog pismenog dijela ispita (70%). Konačna ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30 %).


Predavanja L. vježbe Uvodna razmatranja: osnovni pojmovi, osnove numeričkog upravljanja i povijesni razvoj CAM-a.

2 sata

Svojstva i prednosti suvremenih CAD sustava. Modeliranje složenih površina. Analiza CAD modela. Automatska izrada tehničke dokumentacije.

2 sata

CNC alatni strojevi. CNC tokarlice, CNC glodalice, 5-osni obradni centri. Upravljačka jedinica CNC stroja.

2 sata

Tehnike progamiranja CNC strojeva. Struktura CNC programa. Osnove analitičke geometrije: vektori, kružnice, spline-ovi, translacija i rotacija.

2 sata

CAD-CAM sustavi, pridružene baze podataka. Korisničko sučelje. 2 sata

Direktno i distribuirano numeričko upravljanje. 2 sata

1. kolokvij NC modul u CAD/CAM sustavima.

2 sata

Struktura programa dijela (Part program) i CL datoteke (Cutter Location file). 2 sata

Ciklusi i podprogrami u CNC programiranju i njihova uporaba. 2 sata

Postprocesiranje. Automatski programirani alati. Univerzalni postprocesori. 2 sata

CAD/CAM pristup izradi programa. Definiranje putanje alata za različite postupke obrade.

2 sata

61

Primjena CAD/CAM sustava kod projektiranja i izrade dijelova složene geometrije.

2 sata

Generiranje putanje alata za višeosne obrade, HSM i postupke brze izrade prototipa.

2 sata

2. kolokvij Adaptivno upravljanje. Inteligentni obradni strojevi.

2 sata

Suvremena primjena i razvoj CAD/CAM sustava. 2 sata


Korisničko sučelje programa CATIA V5. 2 sata

Izrada modela u programu CATIA V5. 2 sata

Opis strukture stabla, određivanje sirovca i načina stezanja, izbor operacija obrade i alata, određivanje radnog i povratnog hoda alata.

2 sata

Određivanje nul-točke alata i obratka na vertikalnom obradnom centru. 2 sata

Izrada prirubnice: izrada modela u programu CATIA V5. 2 sata

Izrada prirubnice: projektiranje procesa obrade u programu CATIA V5. (Grubo glodanje, bušenje, obrada po konturi).

2 sata

Izrada prirubnice: simuliranje i generiranje NC koda. Izrada na CNC obradnom centru.

2 sata

Izrada postolja za alat: izrada modela u programu CATIA V5. 2 sata

Izrada postolja za alat: projektiranje procesa obrade u programu CATIA V5. (Grubo glodanje, bušenje, obrada po konturi).

2 sata

Izrada postolja za alat: simuliranje i generiranje NC koda. Izrada na CNC obradnom centru.

2 sata

Izrada kućišta: modeliranje i izrada procesa u programu CATIA V5. 2 sata

Izrada kućišta: simuliranje i generiranje NC koda. Izrada na CNC obradnom centru.

2 sata

Izrada kalupa za obradu deformiranjem: izrada modela u programu CATIA V5. 2 sata

Izrada kalupa za obradu deformiranjem: projektiranje procesa obrade u programu CATIA V5. (Grubo glodanje, bušenje, obrada po konturi).

2 sata

Izrada kalupa za obradu deformiranjem: simuliranje i generiranje NC koda. Izrada na CNC obradnom centru.

2 sata

62

Naziv predmeta Alati i naprave Kod FETL 20 ECTS 5


Dr. sc. Igor Duplančić, red. prof. (predavanja), Dr. sc. Igor Duplančić, red. prof. (konstrukcijske vježbe)


Cilj predmeta je naučiti studente osnovna znanja o izboru i konstrukciji alata i naprava. Predmetom se stječu stručna znanja o mogućnostima izrade i primjene ovih alata i naprava.


1. Duplančić, I.: Alati i naprave, materijal na WEBu, FESB, Split 2011 2. Duplančić, I.: Obrada deformiranjem, skripta, FESB, Split 2002. 3. Magdić S. Rebec, B.: Štance I i II, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1968. 4. Rebec, B.: Naprave, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1972. 5. Grizelj, B.: Alati i naprave, Sveučilište u Osijeku, Slavonski Brod, 2004.

Dopunska literatura 1. Kalpakjian S.: "Manufacturing Engineering and Technology", Addison - Wesley Publishing Company, 1989

2. WEB stranice o ovim postupcima 3. Čuš F.: Vpenjalne priprave za procese odrezavanja, Univerza u Mariboru,

Maribor, 2004

Nastava


Predavanja: 30sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe (izrada dva projekta ): 15 tjedana ravnomjerno raspoređene konzultacije (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra studenti izrađuju dva projekta koja brene usmenom prezentacijom. Na kraju semestra organizira sepojedinačni usmeni ispit te se provjerava zannje studenata. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe

Osnovni pojmovi i definicije 3 sata

Alati za lijevanje 3 sata

Alati za hladno deformiranje 3 sata

Alati za kovanje 3 sata

Alati za toplo istiskivanje 3 sata

Alati za valjanje 3 sata

Alati za obradu limova deformiranjem 3 sata

Alati za obradu limova rezanjem 3 sata

Alati za obradu odvajanjem čestica 3 sata

Osnovni pojmovi i definicijete smjernice za konstruiranje naprava 3 sata

Tolerancije i položaj obratka u napravi 3 sata

Elementi naprava 3 sata

Projektiranje i razvijanje naprava 3 sata

Naprave sa posrednim stezanjem 3 sata

63

Određivanje cijene naprava 3 sata


64

III semestar

Naziv predmeta Planiranje i upravljanje proizvodnjom

Kod FETL06

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati: 3 ECTS boda


Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Marko Mladineo, dipl. ing.


Ovladavanje suvremenim metodama u planiranju i upravljanju proizvodnjom čiji je cilj racionalizacija procesa od ideje o nastanku proizvoda do završetak aizrade proizvoda..


1. VILA, A., LEICHER, Z.: Planiranje proizvodnje i kontrola rokova, Informator, Zagreb, 1983.

2. SHROEDER, R., G.: Operations management: Decision Making in the Operations Function, McGraw-Hill, Inc., 1993.

3. BILIĆ, B.: Predavanja postavljena na e-learning portalu

Dopunska literatura

1. STEVENSON, J., W.: Production/Operations Management, McGraw-Hill Higher Education, 1999.

2. DILWORTH, J., B.: Operations Management: Providing Value in Goods and Services, South-Western College Pub; 1999.

3. MAJDANDŽIĆ, N., i dr.: Upravljanje proizvodnjom, Sveučiliše u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2001.


Predavanja: 30 sati Vježbe: 30 sati

Ispit


U sklopu konstrukcijskih vježbi, studenti će izraditi seminarski rad - projekt koji će prezentirati. Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Student će iz predmeta dobiti pozitivnu ocjenu ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,3K + 0,7I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2%)/2

65

M1%, M2%, – bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima. Ispitni rokovi Završni ispiti (obvezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:.


PROIZVODNA FUNKCIJA, PROIZVODNA STRATEGIJA 3 sata

OBLIKOVANJE PROIZVODA 2 sata

OSNOVE PROJEKTIRANJA PROIZVODNIH SUSTAVA, IZBOR LOKACIJE 4 sata

PLANIRANJE I TERMINIRANJE KAPACITETA 3 sata

UPRAVLJANE ZALIHAMA: Zalihe kod neovisne potražnje 3 sata

UPRAVLJANE ZALIHAMA: Zalihe kod ovisne potražnje 2 sata

UPRAVLJANE ZALIHAMA: Just-in-Time 2 sata

UPRAVLJANJE KVALITETOM 6 sati

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 5 sati

Popis vježbi: Vježbe QFD metoda 3 sata

Oblikovanje prostornih struktura. 5 sati

Tehnike mrežnog planiranja 5 sati

Upravljanje zalihama. 3 sata

FMEA metoda 2 sata

Zadavanje projekta, konzultacije i prezentacija projekta. 10 sati

66

Naziv predmeta Tehnička dijagnostika

Kod FETL19

ECTS 5 ECTS boda (2+1+1): Predavanja: 30 sati (1 ECTS), Vježbe 30 sati (1 ECTS), Priprema za ispit – seminarski rad: 60 (3 ECTS)


Dr. sc. Jani Barle, red. prof.


Studenti bi trebali razviti: – Razumijevanje zajedničkih načela rada dijagnostičkih sustava. – Razumijevanje postupka i područja primjene dijagnostike pomoću temperature, vibracija, zvuka kao indikatora te stanja maziva i ulja. – Sposobnost utvrđivanja stupnja oštećenja i njegova uzroka pomoću simptoma izmjerenih za vrijeme eksploatacije.


1. Davies, A.: "Handbook of Condition Monitoring: Techniques and Methodology", Kluwer Academic Publishers, ISBN: 0412613204, 1998.

2. Eisenmann, R.C.Sr.; Eisenmann, R.C.Jr.: "Machinery Malfunction Diagnosis and Correction: Vibration Analysis and Troubleshooting for Process Industries" Prentice Hall; ISBN: 0132409461, 1997.

Dopunska literatura 1. Fraden, J.: "Handbook of Modern Sensors", Springer Verlag; ISBN: 1563965380, 1997. 2. Webster, J.G.: "The Measurement, Instrumentation and Sensors Handbook" CRC Press;

CD-Rom edition, ISBN: 084932145X, 1999.

Nastava


-Predavanja (30 sati): -Laboratorijske vježbe (15 sati): -Konstrukcijske vježbe (15 sati):

Ispit


Priprema prezentacije seminarskog rada umjesto pismenog ispita. Ispit: usmeni (prezentacija seminarskog rada i odgovori na pitanja) Termini završnog (obveznog) i popravnog ispita održati će se prema rasporedu ispitnih grupa utvrđenom na početku akademske godine.


Predavanja Vježbe 1. Tehnička dijagnostika, održavanje, procjena vijeka trajanja – načelno sa karakterističnim primjerima.

2 sata 2 sat

2. Postavke nadzora i dijagnostike, uloga i moguća dobit. Radni vijek stroja. 2 sata 2 sat 3. Fizikalni principi senzora i odgovarajuće fizikalne (dijagnostičke) veličine prvi dio 2 sata 2 sat 4. Fizikalni principi senzora i odgovarajuće fizikalne (dijagnostičke) veličine drugi dio 2 sata 2 sat 5. Fizikalni principi senzora i odgovarajuće fizikalne (dijagnostičke) veličine treći dio 2 sata 2 sat

6. Pregled i temeljne značajke modova oštećenja. Simptomi u vremenskom i frekvencijskom području, njihovi parametri i granice.

2 sata 2 sat

7. Dijagnostika pomoću temperature. 2 sata 2 sat

8. Dijagnostika pomoću vibracija, buke i akustične emisije, 2 sata 2 sat

9. Dijagnostika pomoću analize ulja i maziva te korozija. 2 sata 2 sat 10. Utjecaj dijagnostike na pouzdanost komponente ili sustava. 2 sata 2 sat 11. Procjena pouzdanosti temeljem nesavršenih dijagnostičkih postupaka (vjerojatnost detekcije)

2 sata 2 sat

12. Obrada i prijenos dijagnostičkih signala, prvi dio (načela) 2 sata 2 sat 13. Obrada i prijenos dijagnostičkih signala, drugi dio (primjeri) 2 sata 2 sat 14. Detaljna prezentacija sustava održavanja temeljenog na dijagnostici. 2 sata 2 sat 15. Praćenje ukupnog učinka održavanja pomoću financijskih i operacijskih 2 sata 2 sat

67

pokazatelja

sveučilište u splitu - elearning.fesb.unist.hr · dijelu se rješavaju zadaci iz navedenog...

Documents