sveuČiliŠte u rijeciani...mentor: nenad vretenar student: marina notizberg smjer: poslovna...
TRANSCRIPT
-
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
GRAĐANI, FILANTROPIJA I NEPROFITNE ORGANIZACIJE
Završni rad
Kolegij: Ekonomika racionalnog djelovanja
Mentor: Nenad Vretenar
Student: Marina Notizberg
Smjer: Poslovna ekonomija-marketing
JMBAG:0081153259
Rijeka,2018.
-
SAŽETAK
U završnom radu govorit će se o pojmu civilnog društva, trenutnom stanju istoga u
Hrvatskoj i neprofitnim organizacijama. Također obraćena je pozornost i na navike
doniranja kod građana te što ih navodi na isto. Cilj rada je pokazati kakvo je mišljenje ljudi
o takvim organizacijama i koliko imaju u njih povjerenja. Provedeno je istraživanje
poglavito među građanima Hrvatske koji su iznjeli svoja stajališta oko neprofitnih
organizacija te empatiji prema potrebitima.
KLJUČNE RIJEČI: civilno društvo, neprofitne organizacije, empatija građana, filantropija
-
Sadržaj
1.Uvod ............................................................................................................................... 1
2. Pojam civilnog društva ................................................................................................... 2
2.1.Neprofitna organizacija ............................................................................................. 3
3. Civilno društvo u Hrvatskoj ........................................................................................... 5
3.1. Udruge u Hrvatskoj ................................................................................................. 5
3.1.1. Udruga “Prijatelji životinja” .............................................................................. 6
3.2.Zaklade u Hrvatskoj .................................................................................................. 7
3.2.1.Zaklada Ana Rukavina ....................................................................................... 7
4.Navike doniranja kod građana ......................................................................................... 9
4.1. Filantropija .............................................................................................................. 9
4.2.Volontiranje............................................................................................................ 11
5. Društvena odgovornost poduzeća ................................................................................ 12
5.1.Društvena odgovornost u Hrvatskoj ....................................................................... 12
6. Leće perspektive .......................................................................................................... 14
7.Metodologija i cilj istraživanja ...................................................................................... 15
7.1. Opis uzorka ........................................................................................................... 16
7.2. Analiza rezultata .................................................................................................... 17
7.3. Osvrt rezultata istraživanja ..................................................................................... 21
8.Zaključak ...................................................................................................................... 23
Literatura ......................................................................................................................... 25
-
1
1.Uvod
U današnje vrijeme svjedoči se brojnim neprofitnim organizacijama za pomoć bolesnim
ljudima, ljudima u slabom imovinskom stanju, nezbrinutoj djeci itd. Takve organizacije
ovise isključivo o dobrobiti ljudi. Često na televiziji se mogu vidjeti brojevi preko kojih se
može donirati par kuna, na šetnici volonteri dijele letke sa brojevima računa za uplatiti
novac ili pak traže potpis za trajni nalog doniranja, u bolnicama volonteri čitaju priče
bolesnoj djeci,... Svi oni bi trebali imati jedno za zadatak- olakšati život ljudima kojima je
pomoć najpotrebnija.
Neprofitne organizacije ne zarađuju sredstva za svoje potrebe već za opće dobro, i upravo
ih to razlikuje od ostalih vrsta organizacija. Njihovi doprinosi ovise o pomoći države i
građana tj. njihovoj civilnosti. Za uspješno civilno društvo potrebno je puno empatije,
odgovornosti, požrtvovnosti i moralnosti.
Namjere humantiranih organizcija bi trebale biti čiste i isključivo za dobrobit ostalih,
međutim postoje zagovornici ideja da upravo u ovakvim organizacijama se nalazi mnoštvo
slučaja malverzacija te oni načelno imaju negativan stav prema istima.
U ovom radu mogu se pročitati razne definicije i teorije civilnog društva te njihov položaj,
ali i o najznačajnijoj karici civilnog društva- neprofitnoj organizaciji. Nabrojane su neke od
najbitnijih u Hrvatskoj, objašnjeni su pojmovi filantropije i volontiranja te je objašnjen
pojam društvene odgovornosti.
Na kraju se mogu pročitati i rezultati ankete provedene na 206 ispitanika te analiza stavova
ispitanika prema organizacijama civilnog društva.
-
2
2. Pojam civilnog društva
U svakoj demokratskoj državi postoje tri sektora: javno, privatno i civilno. Pod civilnim
društvom se smatra područje u kojem nema utjecaja države i tržišta već, jednostavno
rečeno, građani se bave pitanjima svih sfera društvenog djelovanja. (Bežovan,2005.)
Izvor: www.zaklada-slagalica.hr
Carter (1998.) smatra da pojam civilnost znači požrtvovnost koju bi građani trebali
ispunjavati kako bi živjeli zajedno. Također, misli da je civilno ponašanje tj. ponašanje
prema sugrađanima sa uvažavanjem jedino moralno i da kriza civilnosti vuče za sobom i
krizu moralnosti.
Međutim, jedna od najuvaženijih definicija civilnog društva dakako je ona od Michaela
Walzera koji kaže da je civilno društvo “prostor neprisilnog čovjekovog udruživanja i
također niz s tim povezanih mreža- formiranih po volji obitelji, vjere, interesa, ideologija-
koje ispunjavaju taj prostor“ (1995.)
Često se može čuti izraz „treći sekor“ koji je uveo poduzetnik David Rockefeller. To je
sinonim civilnog društva što aludira na to da osim države i privatnog sektora postoji još
jedan sektor podjednako važan sa velikim utjecajem na društvo. Ti sektori su međusobno
http://www.zaklada-slagalica.hr/
-
3
povezani i tek skladim djelovanjem sva tri sektora društvo može uravnoteženo
funkcionirati. (http://www.civilnodrustvo-istra.hr)
Prema Salamonu i Anherieru (1996.) pod civilni sektor spadaju organizacije sa pet obilježa:
1. sadrže organizacijsku strukturu a najčešći oblici su udruge, zaklade i zadruge
2. privatne su
3. dobit ide u svrhu ispunjavanje misije organizacije
4. imaju vlastitu upravu
5. volonteri su uključeni
Razina civilnosti je pokazatelj razvijenosti svjesnosti prema drugima svakog društva. Svaka
osoba zna za barem par stvari koje bi voljela promijeniti u svojoj zajednici na bolje i za
korist većem broju ljudi. Uključivanjem u bilo koju neprofitnu organizaciju postaje se član
civilnog društva koji želi, skupa sa ljudima istog interesa, ostvariti promjenu. Pojam civilno
društvo i neprofitna organizacija često bivaju pomiješani. Naime, neprofitna organizacija je
pojam koji spada pod civilno društvo i ona je u nastavku objašnjena.
2.1.Neprofitna organizacija
Neprofitna organizacija prema G. Bežovanu (1995.) je privatna organizacija koja služi
javnoj svrsi te ona proizvodi supstitute za ono što vlada osigurava u socijalnoj skrbi,
zdravstvu itd. Takvim organizacijama glavni cilj nije profit već sve što se zaradi se dijeli za
troškove zaposlenika i aktivnosti a ostatak ide za društvenu korist. Svaka organizacija se
upisuje u Registar neprofitnih organizacija a može se prijaviti kao udruga, zaklada, savez,
stranka, vjerska zajednica ili bilo koja druga pravna osoba koja ne djeluje radi profita.
Tri karakteristike neprofitnih organizacija koje ih dijele od poduzetništva (Burton
Weisbrod,The Nonprofit Economy (1994)): "(1) nitko nema pravo dijeliti profit ili višak
neprofitnih organizacija; (2) neprofitne organizacije izuzete su od plaćanja poreza na dobit;
(3) neke neprofitne organizacije primaju različite vrste subvencija.”
-
4
Osnovne neprofitne organizacije (Previšić, J. i Ozretić Došen Đ., ,2004.) se mogu, između
ostalih, podijeliti:
• Humanitarne organizacije
• Vjerske institucije
• Znanstveno-istraživačke institucije
• Obrazovne i odgojne institucije
• Institucije za zdravstvenu i socijalnu zaštitu
• Institucije kulture i umjetnosti
• Sportske organizacije
• Političke organizacije i sindikati
• Pokrete, udruženja i ideje
Postoji mnoštvo definicija civilnog društva međutim ono što ih sve objedinjuje je da je to
važan dio svakog društva i očigledno je da država ne može funkcironirati bez istoga.
Neprofitne organizacije su tu kako bi građani mogli i bez pomoći državnog aparata, uz
složnost i jasnu viziju, potaknuti promjene u društvu na bolje. Upravo zato treba poticati
razvoj novih neprofitnih organizacija ili pokušati postati dijelom neke akcije. Tako društvo
kao cjelina može napredovati.
-
5
3. Civilno društvo u Hrvatskoj
Hrvatska je zbog svojih događanja iz prošlosti, doživjela mnoge ekonomske, političke i
društvene promjene. Značaj civilnog društva je dobio na vrijednosti ponajviše radi Crkve i
zastupanja katoličkog ponašanja, međutim u doba socijalizma doživljava stagnaciju. Tada
nije postojao termin udruge (udruga kao najbrojnija organizacija civilnog društva se uzima
kao mjerilo) već najsličnije današnjim udrugama bile su “društvene organizacije i
udruženje građana” 1985. god.. Te godine je bilo registrirano 10.844 društvenih
organizacija i 547 udruženja građana (Bežovan,2002.). Za vrijeme Domovinskog rata stanje
civilnog društva se znatno poboljšava što je i logično da u takvim specifičnim trenucima
građani osjete emaptiju te dodatno tome, donosi se temeljni Zakon o udrugama 1990.god.
što označava godinu početka razvijanja civilnog društva u Hrvatskoj.
3.1. Udruge u Hrvatskoj
“Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno
pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih
prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna,
pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena
ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja
uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.” (Ured za udruge, Vlada RH).
Osnivanje udruge u Hrvatskoj zahtjeva najmanje tri osnivača te upis u Registar udruga RH.
Udruge su jako važna spona u održavanju kvalitetnog civilnog društva. Upravo su one te
koje potiču građane za sudjelovanje u raznim provedbama poboljšavanja općeg dobra.
Glavni cilj udruga je boriti se za prava socijalno ugroženih pojedinca, manjina,
poboljšavanja obrazovanja,zdravstva,socijalne skrbi, te sudjelovati u provedbi određenih
zakona i programa. Provođenje aktivnosti udruge financiraju prihodima iz donacija,
priloga, članarina,obavljanjem djelatnosti te prihodima od imovine.
-
6
Izvor:Ministarstvo uprave, Registar udruga RH,2014
U 2016.god.Hrvatska je imala 52.811 neprofitnih udruga (Registar neprofitnih
organizacija). Neke od najpoznatijih udruga su Caritas, GONG, Zelena akcija,… Hrvatska
je te iste godine, prema podacima HINE, izdvojila milijardu i pol kuna iz državnog
proračuna za programe i projekte organizacija civilnog društva. Prema zakonu Vlade
republike Hrvatske u jednoj kalendarskoj godini jednoj organizciji može se, od strane
Ureda za udruge, odobriti sufinanciranje najviše tri projekta dok ista organizacija može
samo jednom dobiti odobrenje za sufinanciranje za isti projekt. Raspoloživa sredstva se
pokušavaju ravnomjerno podijeliti po udrugama. Sufinanciranje se donosi sukladno članku
3. točke 8.” Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda
od igara na sreću” te je važno za napomenuti da se udruge,ali I idruge neprofitne
organizacije, najvećim dijelom financiraju,osim iz državnog proračuna i iz dohodaka igara
na sreću, sredstava iz HRT pristrojbe te sredstava iz naknade za zaštitu okoliša
(udruge.gov.hr).
3.1.1. Udruga “Prijatelji životinja”
-
7
Ova udruga je neprofitna i nevladina udruga koja se bavi zaštitom i pravima životinja te
zagovaranjem veganstva. Također ova je udruga član instituacionalne podrške Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge. Osnovana je
2001.god. i od tada pokušavaju suzbiti diskriminaciju među životinjama (npr. da samo
mačke i psi imaju zakonsku zaštitu), zatim pokušavaju promijeniti stajališta ljudi da
određene životinje služe samo za prehranu il u neke druge čovjekove svrhe, te se zalažu za
pronalazak alternativih načina eksplotacije životinja.
3.2.Zaklade u Hrvatskoj
“Zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi
ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe” (Ministarstvo uprave,RH).
Zakladu može osnovati jedna fizička ili pravna osoba a njenim radom upravlja Ministrastvo
uprave temeljem Zakona o zakladama i fundacijama. U Hrvatskoj postoje stipendijske,
istraživačke socijalne, znanstvene, razvojne, kulturne, vjerske i političke zaklade. Zaklada
ima znatno manje nego udruga, u 2016.bilo ih je samo 180 a po Bežovanu u intervjuu za
tportal.hr, ovo je njihova razlika : 'Zakladništvo je područje filantropije. Za razliku od
udruge, zaklada je imovina koja je namijenjena određenoj općekorisnoj svrsi, gdje građani i
tvrtke daju takvim institucijama. Imaju zato odgovarajući porezno priznat rashod, a može se
dati do dva posto svojih prihoda takvim institucijama”. Prva zaklada u Hrvatskoj osnovana
je 1995.od strane HDZ-a pod imenom “Zaklada hrvatskog državnog zavjeta”. Oni se bave
političkim obrazovanjem i savjetovanjem temeljenim na kršćanskom nauku. (www.zhdz.hr)
3.2.1.Zaklada Ana Rukavina
Zaklada Ana Rukavina pokrenuta je nakon što su Ani Rukavini- djevojci od 26 godina bili
potrebni skupi lijekovi te liječenje u Americi. Njoj je dijagnosticirana leukemija te u svojoj
molbi javnosti napisala rečenicu “Želim život!”. Upravo ta uzrečica je postala zaštitni znak
akcije koja je trajala 142 dana u kojima je prikupljeno 2,700,000 kuna te broj registiranih
dobrovoljnih darivatelja narastao na 20,000. Ana nije pobijedila bitku protiv bolesti,
međutim njeno ime je ostalo itekako urezano. Svakog prosinca se organizira koncert na
Trgu bana Jelačića u njen spomen ali i kako bi se prikupilo sredstava za ostale oboljele.
http://www.zhdz.hr/
-
8
Zaklade kao imovina i udruge kao organizacije, imaju zadatak pomoći određenoj skupini
ljudi te se zalagati pred vlastima i javnošću za njih. U Hrvatskoj ih ima puno, međutim nisu
sve po zakonu i upravo zbog toga ostavljaju “gorak okus u ustima” nacije. Broj udruga,
zaklada i drugih oblika neprofitnih organizacija iz dana u dan raste i grupe ljudi koje
trebaju pomoć danas puno lakše nalaze saveznike te uživaju puno bolju zaštitu nego
nekada.
-
9
4.Navike doniranja kod građana
Današnje vrijeme obilježava manjak empatije u društvu za razne društvene probleme. Pravi
razlog tome nije poznat, ali postoje mnoga nagađanja da, barem što se tiče Hrvatske, teška
ekonomska situacija itekako utječe na mogućnosti i volju građana za doniranje. Situacija
ipak nije toliko loša, barem što se tiče javnih apela za pomoć za koje građani Hrvatske
pokazuju zainteresiranost. (M.Dimić Vugec i L.Pavić-Rogošić)
Prema istraživanju koje je radila Murphy (2001.) najčešći razlozi doniranja su :
- suosjećanje za one u potrebi
- vjerovanje u uzrok postojanja organizacije
- želja za doprinos zajednici
- osobno proživljen uzrok doniranja
Također, prema Murphy, razlozi koji predstavljaju barijere u doniranju su:
-financijska nemogućnost ispitanika
-ispitanici misle da su dovoljno već dali bez uplitanja organizacije
-ispitanici misle da veće količine ne bi bile efektivno iskorištene
-ispitanici donirali vrijeme (volontirali)
-težak pronalazak dobrog razloga doniranja
4.1. Filantropija
Riječ filantropija nastala je od latinskih riječi koje bi u prijevodu značile “ljubav prema
čovječanstvu” (https://www.thefreedictionary.com/philanthropy) dok se samo značenje
termina filantropija nerijetko povezuje sa davanjem milosrđa potrebitima. Međutim, prava
definicija je mnogo složenija. Ona se definira kao dobronamjerno ponašanje prema drugim
ljudima u društvu preko nekog oblika pomoći. Kada bi se ulazilo u dubinu moglo bi se
protumačiti i kao pokušaj otklanjanja društvenih problema te zalaganje za bolje uvjete
života u društvu. Filantropija je ta koja podupire brojne projekte koji nisu primjećeni od
https://www.thefreedictionary.com/philanthropy
-
10
strane vlade, i pošto filantropi nisu pod utjecajem države, oni mogu slobodno iznositi
činjenice i problem u javnosti. Razlika između humanitarstva i filantropije je ta što se
humanitarnim radom otklanjaju posljedice lošeg socijalnog stanja, a filantropijom se
pokušava ući u srž problema- npr. pokušava se podučiti gladnu osobu kako se uzgaja hrana
umjesto da mu se samo ponudi novac za istu.
(https://www.learningtogive.org/resources/philanthropy)
Prema istraživanju koje je proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s
GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u
škole (2015. god.) pokazano je da čak 70% ispitanika ne zna što znači sam pojam
filantropije. Marina Dimić Vugec i Lidija Pavić-Rogošić iz udruge “ODRAZ” smatraju da
bi se ta poražavajuća brojka mogla itekako popraviti. Prostor i potencijal su,po njima,
sasvim dovoljni za napredak. Kao neke od rješenja koji bi mogli pomoći su građanski
odgoj,prikazivanje pozitivnih priča kao stimulacije itd.
Postoji puno odgovora na pitanje zašto ljudi uopće imaju potrebu darivati. Neki darivatelji
dobivaju direktno od udruge nešto zauzvrat- ime na zgradi, besplatne karte za događaj itd.
Što se tiče psihološke strane,smatra se da osoba koja donira osjeća unutrašnje zadovoljstvo
tzv.”warm-glow”. Što više donira, to se bolje osjeća. Upravo zbog toga se doniranje može
promatrati kao svako drugo kupovno dobro koje uzrokuje osjećaj zadovoljstva nakon
kupovine. Još jedan od odgovora je da darivatelji zapravo žele više od usluge od
humanitarne organizacije u koju doniraju.
Na pitanje tko i kako donira je teško odgovoriti jer postoji puno varijabli koje na to utječu,
međutim prema istraživanju rađenom u Americi 2011.god. od ukupno doniranih 298.5
mlrd.dolara, 14% je bilo preko organizacija. Što se tiče demografije, najveći postotak svog
dohotka doniraju oni siromašni čak 3.6% istog, dok srednji sloj najmanje u odnosu na
dohodak. (James Andreoni, 2006.)
Moglo bi se dosta diskutirati o tome koliko je filantropija zastupljena u današnjem društvu
te isto tako zašto ljudi uopće doniraju. To uvelike ovisi o okruženju, mentalitetu, odgoju,
https://www.learningtogive.org/resources/philanthropy
-
11
obrazovanju itd. Iako je riječ filantropija dosta stara, “zaživila” je tek zbog Billa Gatesa,
najpoznatijeg filantropa koji je definitivno najviše pridonio ovom pojmu.
4.2.Volontiranje
U današnjem ubrzanom načinu života, doniranje vremena za nekog je, može se slobodno
reći, puno vrijednije od materijalnih darova. Volontiranje se prema zakonu o volonterstvu
(2013) čl.3 stavak 1 može definirati kao „dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda,
znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za
zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez
postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraţivanja druge imovinske koristi za
obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“ (Zakon o volonterstvu,
NN 22/13). Volonteri, ljudi koji dobrovoljno rade bez novčane koristi, prijeko su potrebni
mnogim organizacijama.
U Hrvatskoj postoje 4 regionalna volonterska centra: Volonterski centar Zagreb,
Volonterski centar Split Udruge Mi, Volonterski centar Rijeka Udruge za razvoj civilnog
društva SMART i Volonterski centar Osijek. Ti centri se bave promoviranjem, dijeljenjem
informacija, prikazivanjem ponude i potražanje volonterskih poslova te organiziranjem
istraživanja.
Volonteri su možda i najbitnija stavka svake humanitarne organizacije. Bez njihovog
skladnog djelovanja teško bi ijedna organizacija mogla djelovati. Nesebičnost i ljubav
prema davanju su ono što volontere čini bitnima za zajednicu te bi se trebalo raditi na
osvještavanju ljudi o važnosti volontiranja kako u kriznim situacijama (požari, poplave,…)
tako i u svakodnevnom životu.
-
12
5. Društvena odgovornost poduzeća
Prema Europskoj komisiji, društvena odgovornost je "koncept prema kojem poduzeće na
dobrovoljnom principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje
poslovne aktivnosti i odnose s dionicima (vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima,
potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću)". Društvna odgovrnost
poslovnih subjekata i njihov interes za socijalne probleme u društvu u razvijenim zemljama
ima veliku ulogu u rješavanju socijalnih problema. Njena uloga seže još u vrijeme kasnog
srednjeg vijeka kada su imućni trgovci dijelove svojih prihoda poklanjali za razne socijalne
potrebe (Bežovan, Civilno društvo).
Mnoge razvijene zemlje imaju pozitivne trendove razvijanja ovog pojma međutim valjalo
bi SAD izvojiti. SAD je postao snažna sila u društvenoj odgovornosti prvenstveno radi
osnivanja velikog broja zaklada od strana velikih korporacija te poreznih povlastica jos u
prvoj polovici 20.st., a prednost se još više povećala kada je u Europi došlo vrijeme ratova
te su mnoge zaklade tamo došle u krizu. Par desetljeća kasnije, jedni od najbogatijih ljudi
na svijetu, Bill Gates i Ted Turner osnivaju razne zaklade i počinju izdvajati izdašne svote
za humanitarne svrhe, te mnogi počinju pratiti njihove stope. Još do danas, u SAD-u je
ostala tradicija poticanja zaposlenika za volontiranjem u lokalnim zajednicama. Također,
istraživanja Ackermanna 1996.god.su već tada pokazivala da većinski broj ispitanika u
jednoj anketi u Americi biraju ona poduzeća za poslodavce koja se zauzimaju za opće
dobro.
5.1.Društvena odgovornost u Hrvatskoj
U današnje vrijeme slabe ekonomije i nesigurnog poslovnog okruženja, poduzeća sve više
obraćaju pozornost na razne aspekte usavršavanja svog poslovanja. Tu se pojavljuje pojam
društvene odgovornosti kao jedan od sastavnica poslovanja svakog ambicioznog
poduzetnika. Hrvatska je za vrijeme Domovinskog rata marginalizirala društvenu
odgovornost sve do nedavno, kada je ušla u EU i od kada pokušava stvoriti ozračje
društveno odgovorne zemlje. Prema istraživanju rađenom od strane I.V.Raguž i
-
13
K.Hazdovac za potrebe njihovog rada “Društveno odgovorno poslovanje i hrvatska
gospodarska praksa” (2013.) kojim se istraživalo poznavanje hrvatskih građana pojma
društvene odgovornosti došlo se do par zaključaka. 87% građana čulo je za pojam
društvene odgovornosti međutim prilikom odabira proizvoda od određenog poduzeća
samo je 1% od 749 građana bitno da je poduzeće društveno odgovrno za razliku od cijene
prozivoda, kvalitete i sl. Čak 75% građana odgovorilo je negativno na pitanje smatraju li da
dovoljan broj hrvatskih poduzeća posluje društveno odgovorno.
Sve u svemu,u Hrvatskoj je pod pritiskom gospodarskog stanja, općim nepovjerenjem te
apatijom građanstva, važnost DOP-a dosta niska prilikom odabira proizvoda. Poduzeća u
Hrvatskoj imaju sitne naznake DOP-a međutim zbog manjka dobre strategije te velike
kompleksnosti ovog pojma, često u praksi nije dobro izrealizirano.
-
14
6. Leće perspektive
Egon Bruswick bio je psiholog posebno zainteresiran u ljudsko učenje, percipiranje,
donošenja odluka itd. 1952.god. on predstavlja osnovni model leća u kojoj zapravo
opisuje povezanost okoliša i ponašanja bića u tom okolišu.
Izvor: http://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-
Quantitative_Psychology.pdf
Ovaj model se naziva lećom jer izgleda kao da svjetlost prolazi kroz leću i tako oblikuje
određenu percepciju. Određene pojave ulaze u organizam, on ih obrađuje te tako prozivodi
određeno ponašanje (od “inital focal variable” do “terminal focal variable”). Debela linija
predstavlja povratne informacije (feedback) o točnosti predviđanja mozga. (Prospects for
direct social perception: a multi-theoretical integration to further the science of social
cognition,2014) .
http://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-Quantitative_Psychology.pdfhttp://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-Quantitative_Psychology.pdf
-
15
Stvaranje neke nove percepcije o određenoj pojavi može se povezati sa humanitarim
akcijama i stavu ljudi prema njima. Uz današnju sveprisutnost medija, teško je ostati
neutralan u predrasudama prema neprofitnim organizacijama.
-
16
7.Metodologija i cilj istraživanja
Istraživanje je provedeno 2018.godine putem Google ankete na 205 ispitanika. Rješavanje
anekete je oduzelo cca. 10 minuta ispitaniku te su isti ostali anonimni. Anketa se sastojala
od 26 pitanja vezanih za demografiju ispitanika, njihovih navika doniranja, stavu prema
neprofitnim organizacijama te mišljenja o utjecaju promjene zakonskog i regulativnog
sustava doniranja. Pitanja su bila koncipirana kao višestruki odabir, nadopunjavanje te
Likretova skala gdje se određena tvrdnja ocjenjuje od 1-5. Pitanja su dosta jasno
postavljena, nisu dvosmislena. Analizom ovih odgovora može se dobiti zaključak o tome
koliko građani zapravo vjeruju organizacijama što je i bio cilj ove ankete.
7.1. Opis uzorka
U ovom istraživanju putem demografskih pitanja došlo se do saznanja da su ispitanici u
jednakom broju bili od 19 do 30 godina i od 31 do 40 godina (38%). Većina ispitanika bila
je ženskog spola (64.4%).
Grafikon 1. Dobna skupina ispitanika
Izvor:autor rada
-
17
Nadalje, anketom je utvrđeno da najveći udio ispitanika (36%) ima završenu visoku školu.
Čak 64.5% ankete čine zaposleni ljudi.
Grafikon 2: obrazovanje ispitanika
Izvor:autor rada
7.2. Analiza rezultata
U nastavku slijedi obrada svake tvrdnje koju su ispitanici ocijenjivali ocjenom od 1 do 5. 1-
znači potpuno ne slaganje, 2- slaganje, 3- neutralnost, 4- slaganje i 5- potpuno slaganje.
1.tvrdnja
Sa tvrdnjom „Pri doniranju preferiram koristiti humanitarne ili druge organizacije
koje prikupljaju donacije (npr. Crveni križ, Caritas, telefonsko doniranje…)” u
potpunosti se slagalo 17.6% ispitanika,16.6%se slagalo, 25.9% je neutralno, 16.1% se ne
slaže, dok 23.9% se u potpunosti ne slaže.
2.tvrdnja
Sa tvrdnjom “Pri doniranju preferiram samostalne angažmane (izravno doniranje
pogođenim osobama)” u potpunosti se slaže 44.6% ispitanika, 22.1%se slaže, 17.6% je
neutralno, 10.3% se ne slaže a 5.4% se u potpunosti ne slaže.
-
18
Grafikon 3. (1-u potpunosti se ne slaže, 5- u potpunosti se slaže)
Izvor: autor rada
3.tvrdnja
Sa tvrdnjom “Moj stav prema humanitarnim organizacijama koje prikupljaju
donacije je načelno vrlo pozitivan” u potpunosti se slaže 12.2%, slaže se 24.9%,
neutralno je 34.6%, ne slaže se 16.1% a u potpunosti se ne slaže 12.2%.
4.tvrdnja
Sa tvrdnjom “Smatram da sredstva prikupljena od strane humanitarnih organizacija
završavaju kod osoba kojima su namijenjena” u potpunosti se slaže 4.4%, slaže se 21%,
neutralno je 41.5%, ne slaže se 20% a u potpunosti se ne slaže 13.2%.
5.tvrdnja
Sa tvrdnjom” Vjerujem da značajan dio prikupljenih sredstava pokriva troškove
funkcioniranja samih humanitarnih organizacija” u potpunosti se slaže 27.3%, slaže se
29.8%, neutralno je 33.2%, ne slaže se 5.9% a u potpunosti se ne slaže 3.9%.
6.tvrdnja
-
19
Sa tvrdnjom “Smatram da je potrebna čvršća regulacija i javni uvid u financije
socijalnih organizacija.” u potpunosti se slaže 69.8%, slaže se 21.5%, neutralno je 7.8%,
ne slaže se 0.5% a u potpunosti se ne slaže također 0.5%.
7.tvrdnja
Sa tvrdnjom “Vjerujem da je zakonski i regulativni sustav koji propisuje
funkcioniranje socijalnih organizacije prestrog” u potpunosti se slaže 7.3%,slaže se
9.3%, neutralno je 50.2%, ne slaže se 16.1% a u potpunosti se ne slaže 17.1%.
8.tvrdnja
Sa tvrdnjom “Smatram da bi bolja regulacija civilnog i humanitarnog sektora sustav
učinila transparentnijim i time poboljšala količinu donacija i povećala broj donatora”
u potpunosti se slaže 50.2%, slaže se 33%, neutralno je 14.3%, ne slaže se 1% i u
potpunosti se ne slaže 1.5%.
9.pitanje
Na pitanje “Kakav je Vaš stav prema različitim organizacijama koje se bave
prikupljanjem donacija?” 6.9% je odogovrilo u potpunosti pozitivan, 30.5% pozitivan,
45.8% je neutralno, 12.3% je negativan dok 4.4% u potpunosti negativan.
-
20
Grafikon 4.
Izvor: autor rada
10. pitanje
Ovo pitanje je bilo koncipirano na način da su ispitanici mogli između različitih podjela
ljudi sa određenim poteškoćama izabrati osjećaju li jaku ili slabu empatiju. Rezultati su išli
ovako:
Ugrožena skupina Jaka empatija Slaba emaptija
osobe slabijeg imovinskog
stanja
144 ljudi 59 ljudi
osobe sa invaliditetom 185 ljudi 18 ljudi
starije i nemoćne osobe 183 ljudi 20 ljudi
invalidi domovnikog rata 119 ljudi 84 ljudi
-
21
Beskućnici 152 ljudi 51 ljudi
socijalno ugrožene osobe 109 ljudi 94 ljudi
nezbrinuta djeca 197 ljudi 6 ljudi
7.3. Osvrt rezultata istraživanja
Iako je glavni cilj humanitarnih organizacija opće dobro, iz ovog istraživanja može se
zaključiti kako su mišljenja građana o njima dosta podijeljena. 40% ispitanika je odgovorilo
kako se ne slaže ili u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom kako doniraju preko organizacija već
očito preferiraju “na svoju ruku” donirati. Rezultati te tvrdnje daju odličan temelj nastavku
ankete. Na tvrdnju o stavu prema organizacijama oko 37% ispitanika kaže kako se slaže ili
u potpunosti slaže da imaju pozitivan stav o njima međutim veliki ostatak ostaje neutralan
(35%). Tu možemo uvidjeti kako građani osim što ne preferiraju koristiti humanitarne
organizacije, opći stav prema istima je, može se reći, “klimav”. Ta konstatacija može biti
potkrijepljena idućom tvrdnjom o smatranju idu li prikupljena sredstva stvarno kod
potrebitih osoba na što čak 42% nije htjelo iskazati mišljenje te ostati neutralno. Malo
mjerodavniji rezultati su se dobili na tvrdnju ako smatraju da većina prikupljenih sredstava
se potroši na financiranje same organizacije na što se 57% složilo i u potpunosti složilo, što
ne ide u prilog organizacijama jer se vidi određeni manjak povjerenja u to da novac odlazi
gdje je prvotno namjenjen. To nas vodi do pravnog i zakonodavnog sustava; 90% ispitanika
se slaže i u potpunosti slaže da je potrebna čvršča regulacija istog pa se može zaključiti da
je to razlog zašto građani preferiraju sami donirati. Za tvrdnju o mogućoj većoj strogoći
sustava, većina je neutralna, vjerovatno zbog manjka informiranosti o samom sustavu,
međutim ipak se većina slaže i u potpunosti slaže (84%) da bi bolja regulacija sustava
povećala broj donatora. Izrazite empatije građani osjećaju ponajviše prema nezbrinutoj
djeci, invalidima te starim i nemoćnim osobma. Najviše odgovora o slaboj empatiji dobili
su branitelji domovinskog rata te nacionalne manjine. Ti odgovori nisu toliko začuđujući
-
22
kada se uzme u obzir faktor medija i sama slika o braniteljima i izbjeglicama koja se
prezentira javnosti u zadnje vrijeme.
Sve u svemu, glavni zaključak ovog istraživanja je da humanitrne organizacije nemaju
previše dobru reputaciju kod građana- moguće zbog mišljenja da je kontrola takvih
organizacija slaba od strane vladajućih te posljedično dolazi do manjka povjerenja u to da
novac završava kod potrebitih. Takvo mišljenje se formiralo u javnosti zbog brojnih afera te
jedne od najpoznatije - “Hrabro dijete”. Građani se na kraju odlučuju donirati bez korištenja
organizacija kao jedino pouzdano rješenje.
-
23
8.Zaključak
Civilno društvo, kao treći sektor društva uz javnu vlast i privatne subjekte, označava
građane koji se zalažu i poduzimaju mjere za opće dobro. Civilno društvo u Hrvatskoj
počinje dobivati na važnosti od Domovinskog rata kada se osniva temeljni Zakon o
udrugama.
Neprofitne organizacije, kao organizacije koje nisu pod utjecajem države, sva prikupljena
sredstva od donacija ulažu u dobrotvorne svrhe te ih to razlikuje od profitnih organizacija.
Njih dijelimo na udruge, zaklade, saveze, stranke, vjerske zajednice itd. U Hrvatskoj postoji
52 811 udruga i 180 zaklada. Iako imaju isti cilj razlikuju se po tome što zaklada ima
imovinu a udruga nema.
Iako ima puno definicija, najjednostavnije rečeno, filantropija je volja građana da se
pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Između ostalih, jedan od načina pomaganja i
izražavanja filantropije je i volontiranje. To je rad za opće dobro bez očekivanja novčane
koristi. U hrvatskoj postoje 4 velika regionalna volonterska centra.
Pod društvenom odgovornošću poduzeća podrazumijeva se interes poslovnih poduzeća za
socijalne i društvene probleme te njihov utjecaj na iste. Određenim ispitivanjima u
Hrvatskoj došlo se do zaključka da Hrvati iako znaju za pojam društveno odgovornog
poduzeća, ne podupiru ih previše u svakodnevnom životu kao npr. kupovanjem proizvoda
od takvih poduzeća.
Leće perspektive..
U ispitivanju rađenom za potrebe ovog rada može se zaključiti da građani ne preferiraju
donirati preko organizacija. Također, oni nemaju previše povjerenja u organizacije i
-
24
smatraju da se prikupljeni novac koristi za financiranje same organizacije. Organizacijama
ne ide u prilog ni činjenica da je većina ispitanika odgovorila da smatra da treba postojati
bolja kontrola zakonodavnog sustava.
-
25
Literatura 1.Bežovan, G 2005 Civilno društvo 2.izdanje , Nakladni zavod globus, Zagreb
2. Previšić, J & Ozretić Došen Đ 2004 Marketing 2.izmijenjeno i nadopunjeno izdanje,
Ekonomski fakultet Zagreb , Zagreb
Članci:
1.Bežovan G 1995 Neprofitne organizacije i kombinirani model socijalne politike, izvorni
znanstveni članak, 1-20
2. Bežovan G 2002 Civilno društvo i politička kultura u Hrvatskoj, izvorni znanstveni
članak 63-87
3. Dimić Vugec M Pavić-Rogošić L 2017. Individualna i korporativna filantropija u
Hrvatskoj
4. Andreoni J.2006 Handbook of the Economics of Giving, Altruism and Reciprocity
5. Wiltshire T J & Lobato E & McConnell D & Fiore M 2014 Prospects for direct social
perception: a multi-theoretical integration to further the science of social cognition
Elektronički izvori:
1. Ured za udruge, Vlada RH https://udruge.gov.hr/najcesca-pitanja/124 (posjećeno:
18.8.2018.)
2. Zaklada hrvatsko državnog zavjeta www.zhdz.hr (posjećeno: 18.8.2018.)
3. intervju Bežovan G https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-
funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518 (posjećeno:18.8.2018.)
3. Murphy L 2001 Motivate and Convince Redbird
https://www.redbirdonline.com/sites/default/files/imce/motivate_and_convince.pdf
(posjećeno: 10.08.2018.)
4. Zakon o volontiranju https://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu (posjećeno:
10.08.2018.)
https://www.sciencedirect.com/science/journal/15740714http://www.frontiersin.org/people/u/111982http://www.frontiersin.org/people/u/196490http://www.frontiersin.org/people/u/118513https://udruge.gov.hr/najcesca-pitanja/124http://www.zhdz.hr/https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518https://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu
-
26
IZJAVA
kojom ja, Marina Notizberg, JMBAG: 0081153259 student/ica Ekonomskog fakulteta
Sveučilišta u Rijeci, kao autor/ica završnog rada s naslovom: Građani, filantropija i
neprofitne organizacije:
1. Izjavljujem da sam završni rad izradio/la samostalno pod mentorstvom prof. dr. sc.
Nenada Vretenara. U radu sam primijenio/la metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i
koristio/la literaturu koja je navedena na kraju rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,
teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo/la u radu citirao/la sam i
povezao/la s korištenim bibliografskim jedinicama sukladno odredbama Pravilnika o
završnom radu Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
2. Dajem odobrenje da se, bez naknade, trajno pohrani moj rad u javno dostupnom
digitalnom repozitoriju ustanove i Sveučilišta te u javnoj internetskoj bazi radova
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sukladno obvezi iz odredbe članka 83. stavka
11. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04,
174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15).
Potvrđujem da je za pohranu dostavljena završna verzija obranjenog i dovršenog završnog
rada. Ovom izjavom, kao autor/ica dajem odobrenje i da se moj rad, bez naknade, trajno
javno objavi i besplatno učini dostupnim studentima i djelatnicima ustanove.
Studentica
-
27
Marina Notizberg