sveuČiliŠte u rijeci - filozofski fakultet...dioklecijanova palača, adam i zanimanje europe za...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI

dvopredmetni diplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2014./2015.

Rijeka, veljača 2015.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POVIJEST ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti - opći Semestar 2.

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, 11:15 – 14, dvorana 206

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

/

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije petkom 14 – 15

Telefon 051/265-736

e-mail [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Prikaz povijesnog razvoja zaštite kulturne baštine i konzervatorske misli u Europi, svijetu i Hrvatskoj. Nacionalni primjeri tumače se u povijesnom kontekstu državnopravnih razlika koje su dovele do pojave različite konzervatorske prakse u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebna se pažnja posvećuje izrazito naprednim i vrlo značajnim a još nedovoljno poznatim povijesnim primjerima zaštite spomenika na prostoru sjevernoga Jadrana.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Stjecanje znanja o najznačajnijim konzervatorskim zahvatima, povijesnom napretku teorije konzervacije, konzervatorske misli i postupaka, postanku i razvitku konzervatorskih škola te njihovim pokretačima i predvodnicima. Kompetencija valorizacije kulturnog dobra u kontekstu konzervatorskih zahvata koji su se kroz povijest na njemu odvijali.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 40


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Kontinuirana provjera znanja 1 – prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi.

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski je rad dužan prezentirati svaki student

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Tradicija, osnutak i djelovanje konzervatorske službe u Rijeci, Sv. Vid, 6, Rijeka, 2001., 127-145.

2. M. Bradanović, Istra iz putnih mapa Pietra Nobilea, Koper, 2012., str. 15-27, 147-161. 3. J. Jokilehto, A History of Architectural Conservation, Butterworth-Heinemann; Oxford, 1999. 4. T. Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Split, 1983. 5. M. Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Zagreb, 2009.

IZBORNA LITERATURA

1. Camillo Boito, Spomenik kao knjiga – Spisi o arhitekturi, kulturi i restauriranju 1861.-1886., (odabrao, priredio i komentirao M. Špikić), Zagreb, 2013.

2. L. A. Horvat, Prilozi povijesnom razvoju čuvanja umjetničkih i kulturno-poviestnih spomenika spomenika u Hrvatskoj, Zagreb, 1944.

3. D. Kečkemet, Vicko Andrić, arhitekt i konzervator 1793-1866, Split, 1993. 4. D. Kečkemet, Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, Split, 2003. 5. B. Mader, Sfinga z Belvederja, Nadvojvoda Franz Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Koper, 2000. 6. Iva Perčić, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1949. do 1954. godine, Zbornik zaštite

spomenika kulture, sv. 6/7, Beograd, 1957, str. 289-298. Ista, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1955. do 1958. godine, ZZSK, 10, 1959. str. 323-334. Ista, Konzervatorski radovi na spomenicima u Istri i Hrvatskom primorju od 1959. do 1961. godine, ZZSK, 13, 1962, 182-194.

7. S. Piplović, Alois Hauser u Dalmaciji, Split, 2002. 8. T. Stahuljak, Gjuro Szabo - Djelo jednog života, Zagreb, 1995. 9. M. Špikić, (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb, 2006. 10. M. Špikić, Francesco Carrara, Split, 2010. 11. A. Terry, F. Gilmore Eaves, Retrieving the Record: A Century of Archaeology at Poreč (1847-1947), Zagreb-

Motovun, 2001.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.

Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa, konzultacije

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija i putem e-maila

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Uvjet za izlazak na završni ispit jesu položen kolokvij te odrađen seminar. Završni ispit je usmeni

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 16.6., 2.7.

Jesenski izvanredni 3.9., 11.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

6.3. Uvodno predavanje

Stari vijek, Ciceronov govor protiv Vera, Pauzanijin Vodič kroz Heladu, Plinije Stariji, Septimije Sever i Memnonovi kolosi, Plotin, papa Damas I, Majorijanov edikt.

13.3. Srednji vijek, Teodorikova nastojanja, Justinijanov kodeks, Karlo Veliki, karolinška obnova, Otoni, zaštita Trajanovog stupa, gradski statuti, humanističko buđenje zanimanja za antiku.

20.3. Renesansa, pape i spomenici, Della Valle i Medici, Donatello, Verrochio, Sansovino, Bandinelli, Vasari, Rossellino, Alberti, Palladio, Peruzzi

27.3. Reformacija, protureformacija, Tridentski koncil, švedski pravni akti o zaštiti, Maratta, Contri, Edwards, Piranesi, Winckelmann

3.4. Koncepti XIX. stoljeća, Canova, Valadier, Viollet-le-Duc, Ruskin, Riegl, Boito

10.4.

Hrvatska u europskim trendovima i hrv. specifičnosti, Marulić, Papalić, salonitanske ruševine, Dioklecijanova palača, Adam i zanimanje Europe za jadranske spomenike antike, različite konzervatorske prakse u primorskim i kontinentalnim hrv. zemljama i pokušaji prevladavanja, Andrić, Sakcinski, Jackson, Hauser, Iveković, Marun, Bulić, Smirich, Kršnjavi, Schmidt, Bolle, Szabo, Karaman, Fisković

17.4.

Sjeverni Jadran, razlozi kasnoantičkih, srednjovjekovnih i kasnijih uporaba spolia, Arena u Pulskom statutu, providur Emo, spomenici antike u doba renesanse, De Ville, putopisna zapažanja Fortisa, kolekcionar Dinaričić, Carli, prva arheološka istraživanja, tršćanski klasicistički krug i spomenici, Nobile prvi konzervator na istočnoj obali Jadrana, konzervatorski zahvati, dokumentacijska djelatnost, Sabljar na sjevernom Jadranu, Nugent, romantizam, opčinjenost skulpturom iz Mletaka i zaštita spomenika u kontekstu nacionalnih buđenja

24.4. Istraživanja kompleksa Eufrazijane, Peteani, Deperis, Millet, Frey, Cirilli, F. Forlati, Molajoli

8.5. Djelatnost Centralne komisije u Istri i na kvarnerskim otocima, A. Gnirs i drugi. Budinichev rad

15.5. Između dva svjetska rata, Szabo u Hrv. primorju, Schnaiderovo popisivanje, talijanska konzervatorska služba u Istri, mreža i djelatnost počasnih konzervatora, Gigante, Lemessi

22.5.

Obnova nakon ratnih stradanja, Senj, Pula, Krk, Osor, Pavan, Mirabella Roberti, Freudenreich, Perc

Prva poratna rekognosciranja terena Fučić, Hauptmann, Stele

29.5.

Počeci sustavne zaštite nakon Drugog svjetskog rata, od zidnog slikarstva, preko prvih zaštita urbanističkih cjelina, do zaštite tradicijske arhitekture i inventarizacije pokretne baštine, Perčić, Prelogov pristup urbanističkoj zaštiti, Mohorovičićeva djelatnost, slučaj Rijeke, od napredne obnove Trsata do razaranja Staroga grada. Zaštita spomenika tijekom Domovinskog rata

12.6. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorijska povijest umjetnosti Studij Povijest umjetnosti Semestar Ljetni Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak od 11,15 – 14,00, predavaonica 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr.sc. Nataša Lah, doc.

Kabinet 460

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12-14 h

Telefon 265-737

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Tomislav Čop, mag.str.

Kabinet 467


Telefon 265-742

e-mail [email protected]


Kolegij obuhvaća povijesni pregled teorije umjetnosti u okviru različitih znanstvenih i kulturoloških disciplina od kritike, preko estetike i povijesti umjetnosti do filozofije i teorije umjetnosti u rasponu od antike do 20. stoljeća. Kroz razvojni slijed različitih teorijskih pristupa obuhvatiti će se različiti teorijski pogledi i pristupi umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske metode povijesnoumjetničke struke te njihovi glavni zastupnici. Kolegij je sadržjno povezan s kolegijima: Uvod u povijet i teoriju umjetnosti, Umjetnost i stvarnost,Teorije umjetnosti 20. st., Metodika teorije umjetnosti, Kritika i medijacija umjetnosti. Program kolegija je korespondentan sadržaju teorijskih kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.


Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti predviđenih planom i programom kolegija. Primijena usvojenih pojmova; razumijevanje, prepoznavanje i sposobnost usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih autora i škola kroz povijest. Sposobnos koherentnog i argumentiranog pisanja tekstova koji uključuju primjenu znanja stečenu upoznavanjem sadržaja kolegija.



x x x x


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 20



ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Venturi, L. (1945.). Storia della critica d’arte. Roma: Edizioni U. / alternativno: Venturi, L. (1963.). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura.

2. U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Zagreb 2002 (odabrana poglavlja) 3. Gilbert-Kun. (1969). Istorija estetike. Beograd: Kultura. (odabrana poglavlja) 4. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)

IZBORNA LITERATURA

1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2000). Art in Theory 1648-1815. An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)

2. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (1998.). Art in Theory 1815-1900. An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)

3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana

poglavlja) 4. H. Osborne, Aesthetics and Art Theory, An Historical Introduction, London And Harlow 1968.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%


Predavanja. Konzultacije. E mail.




Usmeni ispit


- Obvezni kolegij

- Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni Ponedjeljak, 15.06.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Ponedjeljak, 29.06.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Jesenski izvanredni Srijeda, 02.09.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Srijeda, 09.09.; pismeni u 10h / usmeni u 13h


DATUM NAZIV TEME

1.tjedan Što je teorija? Upoznavanje različitih pristupa, discipline i metode: kritika umjetnosti, estetika, povijest umjetnosti, filozofija i teorija umjetnosti

2.tjedan Antički doprinos povijesti teorije umjetnosti. Ishodište pojmova: kanon, stil, ekfraza, heremenutika, mitologičnost, racionalno i osjetilno opažanje, imitacija i re-kreacija stvarnosti

3.tjedan Ishodište razvoja estetike iz pitagorejske škole. Estetika kao spoznajna vrijednost u Platonovu djelu.

4.tjedan Historiografski izvori: Ksenokrat iz Atene, Duris sa Samosa i Plinije stariji. Perieget/ski rod. Vitruvijeva kritika arhitekture: simetrija, proporcija i zlatni rez. Aristotelova djela Poetika i Retorika (doprinosi teoriji umjetnosti) i teorija re-kreacije.

5.tjedan Plotin: uzvišena ljepota i rađanje srednjovjekovne paradigme. Pojmovnik koji prethodi razumijevanju srednjevjekovnih tekstova o umjetnosti: Natprirodno i mučeničko – dva stupa estetičnosti sakralnog simbolizma

6.tjedan Ikona, ikonički znak, ikonoklazam (ekstremni oblik kognitivističkog pristupa); semantička perspektiva, likovna aksiologija, konceptualnost srednjovjekovne umjetnosti. Propozicije tehničkog umijeća: Cennino d'Andrea Cennini, Villard de Honnecourt.

7.tjedan Estetika kršćanske skolastike: Augustin (fikcija, simbol, geometrijski obrazac, Monas vs. Dias, ljepota sličnosti dijelova, sklad kontrasta, ljubav kao korelat ljepote), Eriugena (savršena samoočevidnost sjaja), Toma Akvinski (harmonija; sjaj + forma + jasnoća = ljepota)

8.tjedan Speculum - simbolička uloga ogledala, odraz kao sadržajna, te perspektiva i pokret kao formalne

prekretnice u renesansnoj teoriji umjetnika. Iluzija.

9.tjedan Teorijsko utemeljenje discipline PU: Giorgio Vasari; Joachim von Sandrart; George Berkeley, A.G. Baumgarten; J.J. Winckelmann

10.tjedan I.Kant: razgraničenje estetskog od spoznajnog i sensus communis; G.W.F. Hegel: estetika kao filozofija umjetnosti (simbolična, klasična i romantična ideja umjetnosti)

11.tjedan Od klasicizma prema romantizmu: D. Diderot (temelji kritike), G.E. Lessing (granica slikarstva i pjesništva), J.W. von Goethe (nauk o bojama) Temeljni pojmovi romantizma: Weltschmerz, Gesamtkunstwerk, Sturm und Drang (oluja i nagon/mladi geniji) Prema realizmu: John Ruskin i bratstvo prerafaelita (ukazivanje na objekt motrenja umjesto narativa)

12.tjedan Berlinska škola povijesti umjetnosti (Franz Kugler); Bečka škola pu (Alois Riegl); otkriće forme (Wōlfflin, Fry); ikonologija (Warburg, Panofsky)

13.tjedan Francuska kritika i nova estetska polazišta u 19. stoljeću (teorija pobune, repozicioniranje mjerila vrijednosti, pariški Saloni, realizam vs. impresionizam, kritika ispred teorije

14.tjedan Obrat percepcijskog kanona: Fotografija Charlesa Nadara, film braće Lumiere, teorija inhibicije S. Freuda, skandal Salona 1862., raskol Akademije i „modernih“, različiti interesi kritičara (C. Baudelaire, E. Zola…) i povjesničara umjetnosti (E. Fromentin, J. Champfleury, T.T. Burger…); stvarnosti i institucija, centara i periferije

15. tjedan l'art pour l'artizam – predziđe autorskog „ja“ koncepta u modernizmu (T. Gautier, V. Cousin…)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost danas Studij Povijest umjetnosti/ diplomski studij Semestar II Akademska godina 2014/15. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak od 16:15 do 19 h, predavaona 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Julija Lozzi-Barković

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Četvrtak od 9 – 10 sati, petak od 9 – 10 sati

Telefon 265-739

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Lidija Butković-Mićin

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Petak od 11:15-12:15 sati

Telefon 265-739



Kolegij Umjetnost danas izlaže osnovne odrednice suvremene svjetske, europske i nacionalne umjetnosti. Naglasak je na proučavanju umjetničkih fenomena nakon Drugoga svjetskog rata, pravaca i grupa, sve do recentnog stvaralaštva, a koji se promatraju komparativno i simultano. Obrađuje se i stvaralaštvo pojedinačnih istaknutih protagonista svjetske, europske i hrvatske suvremene umjetnosti, zasebno i unutar širih društveno-političkih okolnosti te globalnih fluktuacija na umjetničkoj sceni. Posvećuje se posebna pažnja analizi problemskog diskursa suvremene umjetnosti, kao i usvajanju adekvatnog pojmovnog aparata za samostalnu interpretaciju umjetničkih djela nastalih u promatranim razdoblju.


Očekivani ishod kolegija je da studentima humanističkih disciplina pruži osnovni uvid u problemske točke teorije i prakse vizualnosti danas, da se samosvojno interpretativno suoče s umjetničkom praksom suvremenoga doba te percepciji, produkciji i recepciji umjetnosti. Od studenta se očekuje sposobnost mapiranja relevantnih ustanova, umjetnika, skupina ili projekata globalnog svijeta suvremene (recentne) umjetnosti.



x x x x


x



Pohađanje nastave 0, 25 -

Kontinuirana provjera znanja 1 0, 50 15

Kontinuirana provjera znanja 2 0, 50 15



ZAVRŠNI ISPIT 1, 75 40

UKUPNO 4 100

mailto:[email protected]


da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Edward Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) Art Now, Taschen, 2001. (odabrana poglavlja) Šuvaković, M., Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, 2005. Sandra Križić Roban, Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas, povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja) Ive Šimat Banov, Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja) K 15. Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti, Art magazin Kontura, Zagreb, 2007., str. 61-71, 116-125.

IZBONA LITERATURA

Art at the Turn of the Millennium, Taschen, 1999. (odabrana poglavlja) Edward Lucie-Smith, Art Today, Phaidon Press, London-New York, 2007. (odabrana poglavlja)

Fineberg, J., Art since 1940, Strategies of being, Laurence King, London, 2000. A. Dampsey, Styles, Schools and Movements, Thames and Hudson, London, 2002. Millet, C., Suvremena umjetnost, Hrvatska sekcija AICA, Zagreb, 2004.

Međunarodni znanstveni skup "Umjetnost i ideologija: pedesete u podijeljenoj Europi", Zagreb, 1999. Život umjetnosti, br. 71-72, 2004. Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura i politika 1950.-1974., katalog izložbe, MSU, Zagreb, 2012. Piotrowski, Piotr, Avangarda u sjeni Jalte: umjetnost Srednjoistočne Europe u razdoblju 1945.-1989., IPU, Zagreb, 2011. Devedesete, Život umjetnosti, br. 90, 2012. Postsocijalizam?, Život umjetnosti, br. 94, 2014. Ljiljana Kolešnik, Između istoka i zapada, hrvatska umjetnost i likovna kritika 50-tih godina, IPU,

Zagreb, 2006.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave (opravdan je izostanak 30% nastave), pratiti recentne izložbe i publikacije na temelju kojih će se izrađivati i prezentirati seminarski rad. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.


OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA (Odsjeka za povijest umjetnosti)

E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU 463

E-MAIL NASTAVNIKA


PISMENI I USMENI ISPIT



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23. 06. i 8. 07. u 9 h

Jesenski izvanredni

08. i 10. 09. u 9 h


DATUM NAZIV TEME

1. tjedan Uvod u kolegij

Upoznavanje opsega predmeta, literature, uvodne napomene i dogovori

2. tjedan

Teme iz umjetnosti modernog i suvremenoga doba/ problemski pristup

Moderna i suvremena umjetnost (kontinuitet, razdoblje)

3. tjedan.

Teme iz umjetnosti suvremenoga doba Automatizam kao metoda (na primjerima slikarstva apstraktnog ekspresionizma/ gestualnog slikarstva, lirske apstrakcije, enformela)

4. tjedan

Teme iz umjetnosti suvremenoga doba Elitna i primijenjena umjetnost - ukidanje granica (na primjerima svjetske i nacionalne umjetnosti )

5. tjedan

Teme iz umjetnosti suvremenoga doba Promišljanje o umjetnosti, propitivanje prirode i značenja umjetnosti: konceptualna umjetnost Umjetnost i društvena kritika (estetika u korist etike)

6. tjedan

Teme iz umjetnosti suvremenoga doba Problematika suvremene umjetnosti u javnom prostoru: land art, ambijentalna umjetnost, urbane intervencije

Muzealizacija avangardne i suvremene umjetnosti Interdisciplinarno i multimedijalno djelovanje suvremene uujetnosti

7. tjedan

Seminarske teme/ konzultacije s profesorom i asistentom

Pisanje sažetaka na temu odabranih tekstova iz obavezne i izborne literature Referiranje i rasprava o odabranim tekstovima iz ponuđene literature

TERENSKA NASTAVA ODRŽAT ĆE SE U SVIBNJU U ZAGREBU (praćenje stalnih programa i recentnih izložbi: MMSU, MGZ, GKD, Umjetnički paviljon )

8. tjedan

Seminarske teme


9. tjedan

Seminarske teme


10. tjedan

Seminarske teme


11. tjedan

PILOT PROJEKT: UMJETNOST I IDEOLOGIJA – razdoblje od 1950- tih do danas/ suradnja s

MMSU Rijeka

Predavanje kustosa MMSU o pretaživanju umjetničkih zbirki na Webu MMSU

Individualni rad studenata uz konzultacije sa izvođačima kolegija i suradnicima u MMSU za pripremu seminarskog rada: upoznavanje radova i umjetnika iz zbirke muzeja (usporedba dva umjetnika Iz razdoblja neoavangardi iz poslijeratnoga razdoblja/ postavangardi iz šezdesetih i sedamdesetih godina te recentnog umjetnčkoga stvaralaštva)

12. tjedan

Individualni rad studenata uz konzultacije sa izvođačima kolegija i suradnicima u MMSU za pripremu seminarskog rada: upoznavanje radova i umjetnika iz zbirke muzeja (usporedba dva umjetnika Iz razdoblja poslijeratnih avangardi i recentnog stvaralaštva)

13. tjedan


14. tjedan


15. tjedan Završne prezentacije rezultata istraživanja i seminarskog rada (tribina, izložba u prostoru MMSU)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija znanstvenog istraživanja

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti

Semestar IV.

Akademska godina 2014.-2015.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 9.15-12.00, dvorana 207

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski i talijanski

Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nina Kudiš

Kabinet 462

Vrijeme za konzultacije utorkom 14.00-15.00, srijedom 12.00-13.00

Telefon 265-738


Suradnik na kolegiju -

Kabinet -

Vrijeme za konzultacije -

Telefon -

e-mail -


Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera.

Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti metodološki pristupi:

- Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici - Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo danas - Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl - Ikonografija – ikonologija: Erwin Panofsky - Marksizam i socijalna povijest umjetnosti - Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu - Psihoanaliza - Semiotika - Postkolonijalizam

Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta.


Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u povijesti umjetnosti – kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju.



X X X X




Pohađanje nastave

Kontinuirana provjera znanja: seminar 1

0,5 20


0,5 20


1,5 30


UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York 2006

2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb 2011 3. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja

IZBORNA LITERATURA

1. I colori della seduzione. Giambattista Tiepolo e Paolo Veronese, Udine 2. P. Humfrey, Altarpiece in Renaissance Venice 3.The Age of Titian 4.T. Nichols, Tintoretto

5. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F

(neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.


Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti.


Osobno, elektronskom poštom


Tijekom semestra studenti su dužni pristupiti kontinuiranoj provjeri znanja u vidu tri seminarska rada:

1. rad vezan uz metodologiju znastvenog istraživanja; samo izlaganje 2. rad: analiza znanstvenih članaka iz područja povijesti umjetnosti; samo izlaganje 3. istraživački ra; izlaganje i pisani rad

Pisani seminarski rad (1) treba predati u elektronskoj verziji na dan izlaganja. Njegova dužina ne smije biti veća od 10 kartica teksta, odnosno 5 x 1800 znakova s prazninama. Rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku te opremljen znanstvenom aparaturom: ključnim riječima, kraćim sažetkom na hrvatskom jeziku, sažetkom na stranom jeziku, bilješkama na kraju teksta, popisom literature. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 10 dana po primitku. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene.



Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.

ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 17. 6. i 1.7. u 9 sati

Jesenski izvanredni

4.09.i 11.9. u 9 sati


DATUM NAZIV TEME

5.3 Uvodno predavanje; Povijest znanosti: znanost do novog vijeka

12.3 Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti; Povratak retorike

19.3 Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti;Vrste znanstvene proze

26.3

Retorika znanosti i akademsko pismo Strategije i tehnike akademskog pisma: 1. pripreme za pisanje (invencija) . . . . . . . . . . 153 2. struktura i dijelovi (dispozicija). . . . . . . . 237

3. odlomak i konektori (argumentacija) . . 305

2.4

4. jezik i stil (elokucija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 5. citiranje i citati (memorija) . . . . . . . . . . . . 435 6. dva citatna stila (velika mehanika) . . . . . 507

7. posljednji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 631

9.4 Humanističke znanosti i povijest umjetnosti: umjereno relativistički pristup Metode istraživanja u povijesti umjetnosti: uvod i početci discipline

16.4 Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl; Semiotika

23.4 Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19., 20. i 21. stoljeću

30.4 Seminarski radovi: analiza znanstvenih članaka

14.5 Seminarski radovi: analiza znanstvenih članaka

21.5 Prezentacija samostalnog istraživanja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorijska povijest umjetnosti - NM Studij Povijest umjetnosti Semestar Ljetni Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 14,15 – 17,00 predavaonica 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr.sc. Nataša Lah, doc.

Kabinet 460


Telefon 265-737

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Tomislav Čop, mag.str.

Kabinet 467


Telefon 265-742



Kolegij obuhvaća povijesni pregled teorije umjetnosti u okviru različitih znanstvenih i kulturoloških disciplina od kritike, preko estetike i povijesti umjetnosti do filozofije i teorije umjetnosti u rasponu od antike do 20. stoljeća. Kroz razvojni slijed različitih teorijskih pristupa obuhvatiti će se različiti teorijski pogledi i pristupi umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske metode povijesnoumjetničke struke te njihovi glavni zastupnici. Kolegij je sadržjno povezan s kolegijima: Uvod u povijet i teoriju umjetnosti, Umjetnost i stvarnost,Teorije umjetnosti 20. st., Metodika teorije umjetnosti, Kritika i medijacija umjetnosti. Program kolegija je korespondentan sadržaju teorijskih kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.


Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti predviđenih planom i programom kolegija. Primijena usvojenih pojmova; razumijevanje, prepoznavanje i sposobnost usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih autora i škola kroz povijest. Sposobnos koherentnog i argumentiranog pisanja tekstova koji uključuju primjenu znanja stečenu upoznavanjem sadržaja kolegija.



x x x x


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 20




UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Venturi, L. (1945.). Storia della critica d’arte. Roma: Edizioni U. / alternativno: Venturi, L. (1963.). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura.

2. U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Zagreb 2002 (odabrana poglavlja) 3. Gilbert-Kun. (1969). Istorija estetike. Beograd: Kultura. (odabrana poglavlja) 4. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)

IZBORNA LITERATURA

1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2000). Art in Theory 1648-1815. An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)

2. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (1998.). Art in Theory 1815-1900. An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)

3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana

poglavlja) 4. H. Osborne, Aesthetics and Art Theory, An Historical Introduction, London And Harlow 1968.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%






Usmeni ispit


- Obvezni kolegij

- Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni Ponedjeljak, 15.06.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Ponedjeljak, 29.06.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Jesenski izvanredni Srijeda, 02.09.; pismeni u 10h / usmeni u 13h

Srijeda, 09.09.; pismeni u 10h / usmeni u 13h


DATUM NAZIV TEME

1.tjedan Što je teorija? Upoznavanje različitih pristupa, discipline i metode: kritika umjetnosti, estetika, povijest umjetnosti, filozofija i teorija umjetnosti

2.tjedan Antički doprinos povijesti teorije umjetnosti. Ishodište pojmova: kanon, stil, ekfraza, heremenutika, mitologičnost, racionalno i osjetilno opažanje, imitacija i re-kreacija stvarnosti

3.tjedan Ishodište razvoja estetike iz pitagorejske škole. Estetika kao spoznajna vrijednost u Platonovu djelu.

4.tjedan Historiografski izvori: Ksenokrat iz Atene, Duris sa Samosa i Plinije stariji. Perieget/ski rod. Vitruvijeva kritika arhitekture: simetrija, proporcija i zlatni rez. Aristotelova djela Poetika i Retorika (doprinosi teoriji umjetnosti) i teorija re-kreacije.

5.tjedan Plotin: uzvišena ljepota i rađanje srednjovjekovne paradigme. Pojmovnik koji prethodi razumijevanju srednjevjekovnih tekstova o umjetnosti: Natprirodno i mučeničko – dva stupa estetičnosti sakralnog simbolizma

6.tjedan Ikona, ikonički znak, ikonoklazam (ekstremni oblik kognitivističkog pristupa); semantička perspektiva, likovna aksiologija, konceptualnost srednjovjekovne umjetnosti. Propozicije tehničkog umijeća: Cennino d'Andrea Cennini, Villard de Honnecourt.

7.tjedan Estetika kršćanske skolastike: Augustin (fikcija, simbol, geometrijski obrazac, Monas vs. Dias, ljepota sličnosti dijelova, sklad kontrasta, ljubav kao korelat ljepote), Eriugena (savršena samoočevidnost sjaja), Toma Akvinski (harmonija; sjaj + forma + jasnoća = ljepota)

8.tjedan Speculum - simbolička uloga ogledala, odraz kao sadržajna, te perspektiva i pokret kao formalne

prekretnice u renesansnoj teoriji umjetnika. Iluzija.

9.tjedan Teorijsko utemeljenje discipline PU: Giorgio Vasari; Joachim von Sandrart; George Berkeley, A.G. Baumgarten; J.J. Winckelmann

10.tjedan I.Kant: razgraničenje estetskog od spoznajnog i sensus communis; G.W.F. Hegel: estetika kao filozofija umjetnosti (simbolična, klasična i romantična ideja umjetnosti)

11.tjedan Od klasicizma prema romantizmu: D. Diderot (temelji kritike), G.E. Lessing (granica slikarstva i pjesništva), J.W. von Goethe (nauk o bojama) Temeljni pojmovi romantizma: Weltschmerz, Gesamtkunstwerk, Sturm und Drang (oluja i nagon/mladi geniji) Prema realizmu: John Ruskin i bratstvo prerafaelita (ukazivanje na objekt motrenja umjesto narativa)

12.tjedan Berlinska škola povijesti umjetnosti (Franz Kugler); Bečka škola pu (Alois Riegl); otkriće forme (Wōlfflin, Fry); ikonologija (Warburg, Panofsky)

13.tjedan Francuska kritika i nova estetska polazišta u 19. stoljeću (teorija pobune, repozicioniranje mjerila vrijednosti, pariški Saloni, realizam vs. impresionizam, kritika ispred teorije

14.tjedan Obrat percepcijskog kanona: Fotografija Charlesa Nadara, film braće Lumiere, teorija inhibicije S. Freuda, skandal Salona 1862., raskol Akademije i „modernih“, različiti interesi kritičara (C. Baudelaire, E. Zola…) i povjesničara umjetnosti (E. Fromentin, J. Champfleury, T.T. Burger…); stvarnosti i institucija, centara i periferije

15. tjedan l'art pour l'artizam – predziđe autorskog „ja“ koncepta u modernizmu (T. Gautier, V. Cousin…)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POVIJEST ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti - nastavnički Semestar 2.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom, 11:15 – 13,00 predavaonica 206

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

/

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije petkom 14 – 15

Telefon 051/265-736

e-mail [email protected]; [email protected]


Kabinet


Telefon

e-mail


Prikaz povijesnog razvoja zaštite kulturne baštine i konzervatorske misli u Europi, svijetu i Hrvatskoj. Nacionalni primjeri tumače se u povijesnom kontekstu državnopravnih razlika koje su dovele do pojave različite konzervatorske prakse u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebna se pažnja posvećuje izrazito naprednim i vrlo značajnim a još nedovoljno poznatim povijesnim primjerima zaštite spomenika na prostoru sjevernoga Jadrana.


Stjecanje znanja o najznačajnijim konzervatorskim zahvatima, povijesnom napretku teorije konzervacije, konzervatorske misli i postupaka, postanku i razvitku konzervatorskih škola te njihovim pokretačima i predvodnicima. Kompetencija valorizacije kulturnog dobra u kontekstu konzervatorskih zahvata koji su se kroz povijest na njemu odvijali.



x x x x


x



Pohađanje nastave 0,5 -




UKUPNO 3 100


da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Kontinuirana provjera znanja 1 – prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi.

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski je rad dužan prezentirati svaki student


OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Tradicija, osnutak i djelovanje konzervatorske službe u Rijeci, Sv. Vid, 6, Rijeka, 2001., 127-145.

2. M. Bradanović, Istra iz putnih mapa Pietra Nobilea, Koper, 2012., str. 15-27, 147-161. 3. T. Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Split, 1983. 4. M. Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Zagreb, 2009.

IZBORNA LITERATURA

1. Camillo Boito, Spomenik kao knjiga – Spisi o arhitekturi, kulturi i restauriranju 1861.-1886., (odabrao, priredio i komentirao M. Špikić), Zagreb, 2013.

2. J. Jokilehto, A History of Architectural Conservation, Butterworth-Heinemann; Oxford, 1999 3. D. Kečkemet, Vicko Andrić, arhitekt i konzervator 1793-1866, Split, 1993. 4. D. Kečkemet, Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, Split, 2003. 5. B. Mader, Sfinga z Belvederja, Nadvojvoda Franz Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Koper, 2000. 6. Iva Perčić, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1949. do 1954. godine, Zbornik zaštite

spomenika kulture, sv. 6/7, Beograd, 1957, str. 289-298. Ista, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1955. do 1958. godine, ZZSK, 10, 1959. str. 323-334. Ista, Konzervatorski radovi na spomenicima u Istri i Hrvatskom primorju od 1959. do 1961. godine, ZZSK, 13, 1962, 182-194.

7. S. Piplović, Alois Hauser u Dalmaciji, Split, 2002. 8. T. Stahuljak, Gjuro Szabo - Djelo jednog života, Zagreb, 1995. 9. M. Špikić (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb, 2006. 10. M. Špikić, Francesco Carrara, Split, 2010.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.

Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.


Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa, konzultacije


U vrijeme konzultacija i putem e-maila


Uvjet za izlazak na završni ispit jesu položen kolokvij te odrađen seminar. Završni ispit je usmeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 16.6., 2.7.

Jesenski izvanredni 3.9., 11.9.


DATUM NAZIV TEME

6.3.

Uvodno predavanje

Stari vijek, Ciceronov govor protiv Vera, Pauzanijin Vodič kroz Heladu, Plinije Stariji, Septimije Sever i Memnonovi kolosi, Plotin, papa Damas I, Majorijanov edikt.

13.3. Srednji vijek, Teodorikova nastojanja, Justinijanov kodeks, Karlo Veliki, karolinška obnova, Otoni, zaštita Trajanovog stupa, gradski statuti, humanističko buđenje zanimanja za antiku.

20.3. Renesansa, pape i spomenici, Della Valle i Medici, Donatello, Verrochio, Sansovino, Bandinelli, Vasari, Rossellino, Alberti, Palladio, Peruzzi

27.3. Reformacija, protureformacija, Tridentski koncil, švedski pravni akti o zaštiti, Maratta, Contri, Edwards, Piranesi, Winckelmann

3.4. Koncepti XIX. stoljeća, Canova, Valadier, Viollet-le-Duc, Ruskin, Riegl, Boito

10.4.

Hrvatska u europskim trendovima i hrv. specifičnosti, Marulić, Papalić, salonitanske ruševine, Dioklecijanova palača, Adam i zanimanje Europe za jadranske spomenike antike, različite konzervatorske prakse u primorskim i kontinentalnim hrv. zemljama i pokušaji prevladavanja, Andrić, Sakcinski, Jackson, Hauser, Iveković, Marun, Bulić, Smirich, Kršnjavi, Schmidt, Bolle, Szabo, Karaman, Fisković

17.4.

Sjeverni Jadran, razlozi kasnoantičkih, srednjovjekovnih i kasnijih uporaba spolia, Arena u Pulskom statutu, providur Emo, spomenici antike u doba renesanse, De Ville, putopisna zapažanja Fortisa, kolekcionar Dinaričić, Carli, prva arheološka istraživanja, tršćanski klasicistički krug i spomenici, Nobile prvi konzervator na istočnoj obali Jadrana, konzervatorski zahvati, dokumentacijska djelatnost, Sabljar na sjevernom Jadranu, Nugent, romantizam, opčinjenost skulpturom iz Mletaka i zaštita spomenika u kontekstu nacionalnih buđenja

24.4. Istraživanja kompleksa Eufrazijane, Peteani, Deperis, Millet, Frey, Cirilli, F. Forlati, Molajoli

8.5. Djelatnost Centralne komisije u Istri i na kvarnerskim otocima, A. Gnirs i drugi. Budinichev rad

15.5. Između dva svjetska rata, Szabo u Hrv. primorju, Schnaiderovo popisivanje, talijanska konzervatorska služba u Istri, mreža i djelatnost počasnih konzervatora, Gigante, Lemessi

22.5.

Obnova nakon ratnih stradanja, Senj, Pula, Krk, Osor, Pavan, Mirabella Roberti, Freudenreich, Perc

Prva poratna rekognosciranja terena Fučić, Hauptmann, Stele

29.5.

Počeci sustavne zaštite nakon Drugog svjetskog rata, od zidnog slikarstva, preko prvih zaštita urbanističkih cjelina, do zaštite tradicijske arhitekture i inventarizacije pokretne baštine, Perčić, Prelogov pristup urbanističkoj zaštiti, Mohorovičićeva djelatnost, slučaj Rijeke, od napredne obnove Trsata do razaranja Staroga grada. Zaštita spomenika tijekom Domovinskog rata

12.6. Kolokvij




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UMJETNOST BIZANTA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar II – IV DS Akademska godina 2014.-2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave PONEDJELJAK, 15:15-18:00, 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom nakon nastave, četvrtkom 10:00-11:00

Telefon 265-603

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. sc. BARBARA ŠPANJOL-PANDELO

Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 12:00-14:00 i prema dogovoru

Telefon 265-747



- povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti – osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju - tri faze razvoja Bizantske umjetnosti – osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih djela - ikonografija Bizantske umjetnosti - pregled najznačajnijih spomenika - utjecaj Bizanta na umjetnost Zapada Europe OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- poznavanje pojmova, povijesnih odrednica, razvoja stilskih mijena unutar Bizantske umjetnosti - prepoznavanje i mogućnost formalno-ikonografske analize određenog djela, te njegovo smještanje u povijesni kontekst - mogućnost povezivanja centara i prepoznavanja odnosa centar-perfierija-provincija - samostalan rad na zadanu temu



x x x x


x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 30

Seminarski rad 2 50

ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 1 20

UKUPNO 4 100













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Cormac R., Byzantine Art. Oxford 2000

2. Rodney L., Byzantine Art and Architectue (An Introduction). Cambridge 1996. 3. Vicelja-Matijašić M., Istra i Bizant. Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) 4. READER

IZBORNA LITERATURA

Krautheimer R., (Curcic S), Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP 1992. Grabar A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, 1986. Rice D.T., The Art of Byzantine Era. New York 1994. Izbor članaka


POHAĐANJE NASTAVE

Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima i seminarima). Studenti su dužni izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu temu. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra.


Cijeli je nastavni plan i program dignut na program MUDRI te na taj način studenti dobijaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu.


Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme.


Ispit je usmeni. Kontinuirano praćenje studenata odvija se bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka predviđenima planom nastave.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 16.06.2015; 07.07.2015.

Jesenski izvanredni

01.09.2015; 08.09.2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

09.03.2015. Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova

16.03.2015.

Bizant – upotreba i zloupotreba Suvremeni diskursi Vremensko i prostorno određenje

Ikonološka pitanja, arhitektura – Platon – teologija - prostor

23.03.2015. Venecija (nastanak, značenje, rađanje Serenissime, politički odnosi s Konstantinopolom i zapadnim kraljevstvima, Sv. Marko, kamene ikone, utjecaj na istočnu obalu Jadrana, adriobizantinizam)

30.03.2015. Seminari – Torcello, Siciliju (Palermo, Monreale i Cefalu), pittori greci (maniera grecia), adriobizantinizam

13.04.2015. Ikona Ikonoklazam – kontroverze – politika – teologija Povratak “slike” – ortodoksija i inovacija

20.04.2015. Seminar – ikone

27.04.2015. Srednji bizantski period Arhitektura i slikarstvo Crve, samostani i svete knjige – nova duhovnost 11. stoljeća

Križari i Bizantsko carstvo

04.05.2015. TERENSKA NASTAVA (pravoslavna crkva)

11.05.2015. Kasna umjetnost Bizanta - Balkan

18.05.2015. Seminari – Srbija

25.05.2015 Umjetnost Islama

01.06.2015. Seminari – Hrvatska (opći pregled, manastiri Krka, Ogulin)

08.06.2015. Završna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Oltarna pala u Veneciji

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti, Opći smjer

Semestar II. i IV.


Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 17.15 do 20.00, dvorana 207

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski i talijanski

Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nina Kudiš

Kabinet 462

Vrijeme za konzultacije utorkom 14.00-15.00, srijedom 12.00-13.00

Telefon 265-738



Kabinet


Telefon

e-mail


Oltarna pala kao tip i njezina povijest. Venecija kao centar, pitanja terminologije, fizičko okružje (crkva sv. Marka, bizantska tradicija, gotička tradicija, nova arhitektura, svjetovne građevine, osvjetljenje), namjena i korištenje (vjerski život laika, juspatronatus, teme i posvete, pouke i podsjetnici, oltarne pale i ostali prikazi), naručioci (kler, pojedinci i obitelji, bratovštine, državni službenici, izvoz), praksa izrade (odluke o obliku ni sadržaju, konstrukcijske metode, slikari i altaristi, cijene i način plaćanja, transport, uvoz), renesansni počeci (gotička tradicija, zbivanja u Padovi i odjeci u Veneciji, nastanak „svetog razgovora”), Antonello i njegovo nasljeđe 1475. – 1500. (Antonellove venecijanske pale, „sveti razgovor” triumphant, poliptisi i triptisi, pojava narativnih pala), od rane do visoke renesanse 1500. – 1516. (kontinuitet i promjene u „svetim razgovorima”, razvoj narativnih pala, stranci – i foresti), skulptura 1450. – 1530 (poliptisi i tabernakuli, reljefi, brončana pala, arhitektonska pala), Tizian nakon Bellinija, kasnorenesansne transformacije, nove pobožnosti poslije Tridentskog koncila. Oltarna pala u Veneciji u 17. I 18. stoljeću. Oltarne pale u Istri i Dalmaciji.


Poznavanje povijesti i razvoja oltarnih pala na Apeninskom poluotoku te konteksta nastanka i razvoja te paradigmatskih primjera renesansnih oltarnih pala u Veneciji i na području Serenissime, što uključuje Istru, kvarnerske otoke i Dalmaciju. Poznavanje strukture stručnog članka, posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja, točnije sposobnost opisa i analize artefakata te sposobnost sačinjavanja koherentnih i uvjerljivih tekstova iz područja povijesti umjetnosti (uže područje: renesansna umjetnost u Veneciji). Poznavanje najznačajnijih primjera venecijanskih oltarnih pala 17. i 18. stoljeća.



X X X X


X



Pohađanje nastave 1 -



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Peter Humfrey, The Altarpiece in Renaissance Venice , New Haven ; London : Yale University Press, cop.

1993.

2. Patricia Meilman, Titian and the Altarpiece in Renaissance Venice

3. Grupa autora, Italian Altarpieces 1250-1550: Function and Design, odabrana poglavlja

IZBORNA LITERATURA

1. La pittura nel Veneto. Il Seicento

2. La pittura nel Veneto. Il Settecento

3. Reader s izborom članaka iz hrvatskih i međunarodnih znanstvenih časopisa


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F

(neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.




Osobno, elektronskom poštom


Tijekom semestra studenti su dužni pristupiti kontinuiranoj provjeri znanja u vidu dva seminarska rada:

1. izlaganje vezano uz razvoj oltarne pale u renesansnoj Veneciji 2. izlaganje i pisani rad o izabranoj oltarnoj pali iz priobalne Hrvatske nastaloj tijekom ranog novog vijeka. Pisani seminarski rad treba predati u elektronskoj verziji na dan izlaganja. Njegova dužina ne smije biti veća od 5 kartica teksta, odnosno 5 x 1800 znakova s prazninama. Rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku te opremljen znanstvenom aparaturom: ključnim riječima, kraćim sažetkom na hrvatskom jeziku, sažetkom na stranom jeziku, bilješkama na kraju teksta, popisom literature. Nastavnik je dužan

http://www.amazon.com/Peter-Humfrey/e/B001H6UUCE/ref=ntt_athr_dp_pel_1

http://www.amazon.com/Patricia-Meilman/e/B001HPVX0S/ref=sr_ntt_srch_lnk_2?qid=1397041146&sr=1-2

http://www.amazon.com/Titian-Altarpiece-Renaissance-Patricia-Meilman/dp/0521640954/ref=sr_1_2?s=books&ie=UTF8&qid=1397041146&sr=1-2&keywords=the+altarpiece+in+renaissance+venice

http://www.amazon.com/Italian-Altarpieces-1250-1550-Function-Design/dp/0198172230/ref=sr_1_40?s=books&ie=UTF8&qid=1397041286&sr=1-40&keywords=altarpiece+in+italy

pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 10 dana po primitku. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju. Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15.06. i 29. 06. u 9. sati

Jesenski izvanredni

4.09. i 11. 09. u 9 sati


DATUM NAZIV TEME

1 Uvodno predavanje; tipologija, terminologija, nastanak i povijesno okruženje

2 Potrebe i običaji, naručitelji

3 Poslovne prakse u izradi oltara u Renesansnoj Veneciji

4 Renesansni početci

5 Antonello da Mesina i njegovo nasljedstvo

6 Od rane do visoke renesanse

7 Skulptura

8 Nakon Bellinija - Tizian

9 Kasnorenesansna i poslijetridentska oltarna pala u Veneciji

10 Oltarna pala 17. stoljeća u Veneciji

11 Oltarna pala 18. stoljeća u Veneciji

12 terenska nastava: Istra

13 terenska nastava: Istra

14 terenska nastava: Krk




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UMJETNOST BIZANTA U NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar II. DS- NM Akademska godina 2014.-2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave SRIJEDA, 10:15-13:00, 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom nakon nastave, četvrtkom 10:00-11:00

Telefon 265-603

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. sc. BARBARA SPANJOL PANDELO

Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 12:00-14:00 i prema dogovoru

Telefon 265-747



povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti – osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju – način poučavanja kompleksnih povijesnih elemenata, izbor ključnih povijesnih cjelina tri faze razvoja Bizantske umjetnosti – osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih djela – naglasak na gledanju, prepoznavanju i usporedbi, vladanje vokabularom i terminologijom, usvajanje dobre prakse i suvremenih načina poučavanja ikonografija Bizantske umjetnosti – analize izabranih djela, povijesno-umjetnički kontekst te naglasak na interdisciplinarnosti i povezivanju likovnih umjetnosti s drugim faktorima koji su je uvjetovali ili formirali; naglasak na učenju o povezivanju usvojenih sdržaja i kritičkom mišljenju pogled s Istoka i sa Zapada – naglasak na nacionalnom i regionalnom korpusu – terenski rad; poznavanje svojega kraja, značaj umjetničke baštine


upoznavanje s povijesnim razvojem umjetnosti Bizanta; razumijevanje odnosa „zapadne“ i „istočne“ kršćanske umjetnosti; prepoznavanje i usvajanje temeljnih formalnih i ikonografskih faktora Bizantske umjetnosti kritički osvrt i rasprave na pojedine teme usvajanje različitih strategija i načina poučavanja sukladno temi i sadržaju koji se obrađuje usvajanje potrebe terenskoga rada i učenja na terenu svladavanje planiranja nastavnih jedinica (s obzirom na temu), planiranje zadataka i njihova raspodjela, motivacija i evaluacija učenika Stvoriti temeljne pretpostavke za pravilno razumijevanje osnovnih smjernica u poučavanju Umjetnosti Bizanta – izbor glavnih tema i sadržaja, načina poučavanja, pogotovo s obzirom na povijesni kontekst. Moći prepoznati i primijeniti nove tehnologije i suvremene načine poučavanja ove teme u nastavi – ponajprije u načinu korištenja vizualnoga materijala. Mogućnost provođenja formalne i ikonografske analize izabranih djela s učenicima



x x x x


x




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 30

Seminarski rad 2 50

ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 1 20

UKUPNO 4 100












IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Ivančević R., Stilovi, razdoblja, život 1, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja) Likovna umjetnost 1 i 2, N. Stipetić-Ćus et. al., 2010. (odabrana poglavlja) J. Damjanov, Likovna umjetnost, dio 2, 2007. (odabrana poglavlja) Vicelja-Matijašić M., Istra i Bizant, Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Reader IZBORNA LITERATURA

Krautheimer R., (Curcic S), Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP 1992. Grabar A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, 1986. Rice D.T., The Art of Byzantine Era. New York 1994. Izbor članaka


POHAĐANJE NASTAVE

Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima i seminarima). Studenti su dužni izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu temu. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra.


Cijeli je nastavni plan i program dignut na program MUDRI te na taj način studenti dobijaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu.


Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme.


Ispit je usmeni. Kontinuirano praćenje studenata odvija se bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka predviđenima planom nastave.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 16.06.2015; 07.07.2015.

Jesenski izvanredni

01.09.2015; 08.09.2015.


DATUM NAZIV TEME

09.03.2015. Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova

16.03.2015.

Bizant – upotreba i zloupotreba Suvremeni diskursi Vremensko i prostorno određenje

Ikonološka pitanja, arhitektura – Platon – teologija - prostor

23.03.2015. Venecija (nastanak, značenje, rađanje Serenissime, politički odnosi s Konstantinopolom i zapadnim kraljevstvima, Sv. Marko, kamene ikone, utjecaj na istočnu obalu Jadrana, adriobizantinizam)

30.03.2015. Seminari – priprema odabrane nastavne jedinice

13.04.2015. Ikona Ikonoklazam – kontroverze – politika – teologija Povratak “slike” – ortodoksija i inovacija

20.04.2015. Seminar – priprema odabrane nastavne jedinice

27.04.2015.

Srednji bizantski period Arhitektura i slikarstvo Crve, samostani i svete knjige – nova duhovnost 11. stoljeća Križari i Bizantsko carstvo

04.05.2015. TERENSKA NASTAVA (pravoslavna crkva)

11.05.2015. Kasna umjetnost Bizanta - Balkan


25.05.2015. Umjetnost Islama


08.06.2015. Završna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Klasična umjetnost i barok u nastavi likovne kulture

Studij diplomski studij povijesti umjetnosti

Semestar II. NM


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom; od 9,15 -12,00, dvorana 207

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Damir Tulić

Kabinet 462

Vrijeme za konzultacije Srijedom od 14:15 do 15h; četvrtkom 11:15 do 12h

Telefon 265-744

e-mail [email protected], [email protected]


- Klasična umjetnost kao bezvremensko djelo; izabrani primjeri skulpture i njene interpretacije kroz povijest; formalna analiza i tumačenje umjetnina kroz njihovu kontekstualizaciju s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka, povijesne, sociološke, gospodarske i ideološke okolnosti. Proučavanje i podučavanje te prenošenje znanja kroz komparativnu analizu, terminologiju i vokabular te suvremeni, interdisciplinarni način prenošenja kompleksnog znanja.

- Barokna umjetnost kao ponovno oživljavanje antike: predrasude i zablude o antiklasičnosti baroknih djela na primjerima skulpture: interpretativni problemi i nametnute ideologije; naglasak na učenju o povezivanju usvojenih sadržaja i kritičkom mišljenju.

- Stvaranje kolekcija i kiparskih zbirki klasičnih umjetnina u Italiji od 16. – 18. stoljeća: zbirke kao mjesto pedagoškog rada, procesi proučavanja i restauracije antičkih umjetnina kako katalizator usvajanja ili revitaliziranja klasičnog stila u umjetnosti ranog novog vijeka.

- Osnivanje Akademija lijepih umjetnosti (Rim, Venecija, Firenca, Milano): formalna izobrazba umjetnika prema antičkim modelima kao najvišem idealu koji je postignut u povijesti umjetnosti. Formalno znanje i institucija kao nositelj umjetničkih pravaca – problemi interpretacije.

- Obrnuti procesi – barokne i klasicističke kopije antičkih originala, tržište i falsifikati. Kopije kao ključni nastavni element u podučavanju i prenošenju znanja.

- Grafički listovi i crteži kao sredstva širenja umjetničkih ideja: multidisciplinarnost i multimedijalnost u prenošenju ideja i učenju.

- Značaj klasične i barokne umjetničke baštine u lokalnom kontekstu, preciznije iščitavanje javnih spomenika u kontekstu kompleksnog znanja, terenski rad i terenska nastava, susret sa spomenicima.


Osposobljavanje studenta za prepoznavanje, kompariranje i razumijevanje pojedinih djela, autora i njihova utjecaja na suvremenike i kasnije generacije. Stjecanje znanja o društvenom životu te stvaranjima zbirki umjetnina u 17. i 18. stoljeću s posebnim naglaskom na skupljanje djela iz klasične umjetnosti. Studenti će biti osposobljeni prenijeti gradivo na učenike putem radionica te korištenjem različitih medija s ciljem kako bi što više približili gradivo učenicima. Mogućnost prepoznavanja i primijene novih tehnologija i suvremenih načina poučavanja ove teme u nastavi s posebnim naglaskom na korištenje vizualnoga materijala u interpretaciji.





X X X


X



Aktivnost u nastavi 0,5 20


Seminarski rad 0,5 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Ivančević R., Stilovi, razdoblja, život 1 i 2, Zagreb, 2009. 2. Ramage, N. H., Ramage, A., Roman art, Romulus to Constantine, Pearson Prentice Hall, Upper Saddle River

New Jersey 2009.(odabrana poglavlja). 3. Scultura del 600’a Roma (ur. Bacchi, Andrea), Milano, 1996. (odabrana poglavlja). 4. Francis Haskell, Nicholas Penny, Taste and the Antique: the Lure of Classical Sculpture : 1500 – 1900, New

Haven – London: Yale University Press, 1990.

IZBORNA LITERATURA

1. Carlo Cresti, Claudio Rendina, Palazzi of Rome, Könneman, 2005. 2. Anna Lo Bianco, Cecilia, La storia, l’imagine, il mito, Roma, 2006. 3. Wittkower, Rudolf, Art and Architecture in Italy 1600 to 1750, Harmondsworth (Pelican) 1972 4. Baroque, Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, 2004. 5. Jenifer Montague, Roman Baroque Sculpture, The Industry of Art, London, 1992.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. O dolascima na nastavu (predavanja i seminari) vodit će se evidencija. Student koji bude imao manje od 30% dolazaka na nastavu neće imati pravo na potpis, odnosno pristup završnom ispitu, dok će oni s manje od 50% imati dodatni usmeni ispit.




Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.


Pismeni ispit i po potrebi usmeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16.06.2014. u 16h; 30. 06. 2014. u 16h

Jesenski izvanredni

01.09.2014. u 16h; 08.09.2014. u 16h


DATUM NAZIV TEME

10.3. Uvod u kolegij

17. 3. Klasična umjetnost kao bezvremensko djelo

24. 3. Izabrani primjeri grčke i rimske skulpture i njihova kontekstualizacija s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka, povijesne, sociološke, gospodarske i ideološke okolnosti.

31. 3. Izabrani primjeri grčke i rimske skulpture i njihova interpretacija kroz povijest

7. 4. Percepcija klasične skulpture u 20. stoljeću i pitanje njezine izvorne polikromije

14. 4. Barokna umjetnost kao ponovno oživljavanje antike: predrasude i zablude o antiklasičnosti baroknih djela na primjerima talijanske i francuske skulpture.

21. 4. Percepcija i interpretacija barokne skulpture u odnosu na renesansu, sličnosti i razlike

28. 4. Strast za antikom: stvaranje kiparskih kolekcija u Italiji od 16. – 18. stoljeća

5.5. Restauracije klasičnih skulptura: učenje iz prve ruke te usvajanje estetskih obrazaca

12. 5. Kopiranje antičkih skulptura

19. 5. Stjecanje i prenošenje znanja u kiparskoj radionici, primjeri u Veneciji u 17. i 18. stoljeću

26. 5 Osnivanje Akademija lijepih umjetnosti: Formalno znanje i institucija kao nositelj umjetničkih pravaca – problemi interpretacije.

2. 6.

Grafički listovi i crteži kao sredstva širenja umjetničkih ideja: multidisciplinarnost i multimedijalnost u prenošenju ideja i učenju.

9. 6. Susret s umjetničkim djelom: terenska nastava i interpretacija djela u širem kontekstu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA POVIJESTI UMJETNOSTI (teorija i praktikum)

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti- nastavnički modul

Semestar Ljetni semestar


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 13,15 -16,00 i 18,15-20,00, predavaonica 470

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku /

Nositelj kolegija Dr.sc. Julija Lozzi- Barković, red. prof.

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 9 - 10 sati, petak 9 – 10 sati

Telefon 265-739


Suradnik na kolegiju Martinela Dragičević, mag. hist. art. i mag. paed., asistent

Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije Petak, 11:15-12:00h, nakon nastave, e- mailom

Telefon


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Upoznavanje studenata s metodičkom teorijom i praksom radi mogućnosti prezentacije gradiva povijesti umjetnosti

primjereno razini srednjoškolskog obrazovanja. U prvom planu su metode prenošenja znanja uz pomoć osnovnih

elemenata vizualnog jezika (linije, plohe, boje i površine), likovnih počela (linija, točka, boja, vizualno-taktilnih pojmova) i

univerzalnih načela (simetrije, omjeri i razmjeri), primijenjene na povijesno umjetničku građu predviđenu nastavnim

planovima i programima u srednjim školama.

Osposobljavanje studenata za razumijevanje, praćenje i vrednovanje metodičke teorije u kontekstu srodnih znanosti.

Osposobljavanje studenata za profesionalnu, kreativnu, etičnu i estetsku djelatnost profesora povijesti umjetnosti/likovnih

umjetnosti u srednjim školama. Osposobljavnje za istraživački odnos metoda diskrimanitvne percepcije, likovne

osjetljivosti, vizualnog mišljenja i odgajanja pažnje, kao i ciljanom, srednjoškolskom uzrastu primjerenih metoda

motivacije.


Studenti će upoznati i usvojiti znanje koje će im omogućiti prezentaciju i interpretaciju bilo koje vizualne ili

likovnoumjetničke pojave. Također će usvojiti i potrebne vještine za kreativan pristup srednjoškolskoj nastavi likovne

umjetnosti.



x x x


x x



Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 20

Metodičke vježbe 1.5 30

Sinopsis kreativnog prijedloga 1 20

ZAVRŠNI ISPIT/nastupno predavanje 2 30

UKUPNO 5 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Damjanov Jadranka, Vizualni jezik i likovna umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

2. Vizualna kultura i likovno obrazovanje, odabrana poglavlja ( urednici Radovan Ivančević i Vera Turković),

Zagreb, Hrvatsko vijeće InSEA, 2001.

3. Marinković, J. (2008.). Učiteljstvo kao poziv. Rastakanje pedagogije i potraga za smislom. Zagreb: Kruzak.

4. Nastavni planovi i programi za likovnu umjetnosti (NCVVO), predmetni kurikulumi, zakoni, pravilnici, priručnici, vodiči,

udžbenici i ostali radni materijali s nastave

5. Interaktivna metodička web stranica s metodičkim vježbama: http://195.29.243.219/avangarda-msp/

IZBORNA LITERATURA

1. Rose, G. (2005). Visual Methodologies. London: Sage Publications.

2. Arnheim Rudolf, Novi eseji o Psihologiji umjetnosti, Zagreb, Matica hrvatske , 2008.

3. Arnheim Rudolf, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu, 1987.

4. Damjanov Jadranka, Pogled i slika, Zagreb, Hermes, 1996.

5. Damjanov Jadranka, Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, 1998.

6. Stephen Addiss, Mary Ericson, Art History and Education (Disciplines in Art Education), University of Illinois Press,

1993.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave (predavanja i vježbe) je obavezno. Student može izostati 4 puta (opravdano ili neopravdano). Na

predavanjima se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi (raspravama).


Studenti sve informacije mogu dobiti na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila.


Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.


Nastupno predavanje pripremljene metodičke pripreme za nastavni sat likovne umjetnosti u srednjoj školi.


Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i seminarima, te aktivno sudjelovati u rješavanju zadanog problema unutar

radne grupe. Također su dužni pripremiti jedno nastupno predavanje na zadanu temu u konzultaciji s predmetnim

nastavnikom i nastavnikom/mentorom u okviru programa predmeta Likovna umjetnost u srednjoj školi.

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni

izvanredni

Ljetni 18.06.2015. u 13h; 02.07.2015. u 13h.

Jesenski

izvanredni


TJEDAN NAZIV TEME

1. Uvod u sadržaj kolegija

Uloga i zadaci likovne pedagogije

2. Što vidimo, kako gledamo i kako sagledavamo; vizualno mišljenje

Obrazovanje za umjetnosti i umjetničko obrazovanje

3. Znanstveno utemeljenje viđenja, gledanje

Etape metodičke pripreme za izvođenje nastavnog sata

4. Nastavni planovi i programi za likovnu umjetnost, predmetni kurikulum, relevantni dokumenti, zakoni,

pravilnici, udžbenici, metodički priručnici, vodiči...

5.

Uloga predmeta likovne umjetnosti u srednjoškolskom obrazovanju

Modeli vrednovanja znanja i sposobnosti u nastavni likovne umjetnosti

E- učenje u nastavi likovne umjetnosti (projektna i istraživačka nastava)

6.

Metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata - linija, ploha i boja;

simetrija, omjeri i razmjeri

Interdisciplinarnost u srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti

7. Pristup analizi umjetničkog djela, metode interpretacije

8. Crtež -metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata forme

9. Slikarstvo -metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata forme

10. Skulptura - metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elementata forme

11. Arhitektura – metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata forme

12. Umjetnost i povijest - razvoj moderne osjetljivosti

13. Umjetnost 20. stoljeća- metodička polazišta i načini prezentacije

14. Prilagodba nastave suvremenim zahtjevima vizualne kulture

sveuČiliŠte u rijeci - filozofski fakultet...dioklecijanova palača, adam i zanimanje europe za...

Documents