sveuČiliŠte u rijeci - efrioliver.efri.hr/zavrsni/1013.b.pdf · se stekao uvid u gospodarsku...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Karolina Martan
Istraživanje preferencija stanovništva Primorsko-goranske županije
prilikom organizacije godišnjeg odmora
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE PRILIKOM
ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: dr.sc. Ivan Mencer
Student: Karolina Martan
Smjer marketing
0081129171
Rijeka, 10.9.2015.
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................... 1
1.1. Struktura rada ..................................................................................................... 2
2. GLAVNE ODREDNICE ODLUČIVANJA ................................................................. 3
2.1. Vanjski čimbenici na primjeru Republike Hrvatske ............................................ 3
2.1.1. Gospodarske okolnosti ................................................................................. 3
2.1.2. Kultura potrošača ........................................................................................ 4
2.1.3. Društveni čimbenici ...................................................................................... 5
2.1.4. Demografski čimbenici ................................................................................. 5
2.1.5. Geografski čimbenici .................................................................................... 6
2.1.6. Političko-pravni čimbenici ............................................................................ 7
2.2. Unutarnji čimbenici ............................................................................................. 8
2.2.1. Percepcija ..................................................................................................... 8
2.2.2. Motivacija .................................................................................................... 8
2.2.3. Učenje .......................................................................................................... 9
2.2.4. Vjerovanja i stavovi ...................................................................................... 9
2.2.5. Osobnost .................................................................................................... 10
3. ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-GORANSKE
ŽUPANIJE PRILIKOM ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA ............................. 11
3.1. Analiza provođenja godišnjeg odmora u mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................................................................... 12
3.2. Analiza perioda provođenja godišnjeg odmora na putovanju ............................ 19
3.3. Analiza smještaja prilikom provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja .................................................................................................................... 26
3.4. Analiza odabira glavnog prijevoznog sredstva ................................................... 37
4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 44
POPIS LITERATURE ..................................................................................................... 46
POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................... 48
POPIS TABLICA ............................................................................................................. 49
1
1. UVOD
Svaka osoba veže različite asocijacije za pojam godišnji odmor. Za nekoga to može
značiti odlazak na drugi kraj svijeta, dok za drugu osobu to može biti jedan neradni
vikend proveden kod kuće. U najopćenitijem smislu, godišnji odmor je određen period
u godini u kojem pojedinac privremeno prestaje sa redovitim radom. Godišnji odmor se
razlikuje od ostalih neradnih dana, kao što su vikendi, praznici ili blagdani, po tome što
je vezan za pojedinca ili određenu skupinu, a ne na neko društvo u cjelini.
Na karakteristike godišnjeg odmora, npr. trajanje, odabir destinacije, smještaja i slično,
utječu mnogi faktori. To mogu biti vanjski čimbenici poput gospodarskih okolnosti,
raspoloživosti prihoda, stila života, obrazovanja, životne dobi, hobija i drugih
čimbenika koji iz okoline utječu na osobu. Osim vanjskih čimbenika, na pojedinca
utječu i unutarnji čimbenici, poput percepcije, motivacije, učenja, vjerovanja i stavova
te osobnosti. Podsvjesnom i svjesnom kombinacijom navedenih, a i drugih, čimbenika,
osoba odabire te organizira svoj način provođenja svog slobodnog vremena.
Cilj ovog istraživačkog rada je uočiti razlike između preferencija stanovništva i njihovih
realnih odluka prilikom organizacije godišnjeg odmora, ukoliko ih ima, te utvrditi
razloge nejednakosti. Istraživanje će obuhvatiti populaciju Primorsko-goranske
županije. Predmet istraživanja je način organizacije godišnjeg odmora.
Na temelju rezultata obrade anketnih upitnika, doći će se do odgovora na 2 istraživačka
pitanja, od kojih prvo glasi: Koji od odabranih čimbenika utječu na pojedine aspekte
organizacije godišnjeg odmora i na koji način? Tako će se ispitati utjecaj dobi, spola,
statusa zaposlenja i razine prihoda stanovnika Primorsko-goranske županije. Drugo
istraživačko pitanje glasi: Koji od prethodno navedenih čimbenika utječu na razlike
između preferencija i realnih odluka prilikom planiranja godišnjeg odmora?
Hipoteza istraživanja koja će se obradom anketnih upitnika potvrditi ili opovrgnuti
glasi: Dob, status zaposlenja i razina prihoda pojedinca utječu na odabir karakteristika
godišnjeg odmora u odnosu na njegove preferencije, dok spol pojedinca ne utječe. Ova
hipoteza proizlazi iz nekoliko pretpostavki. Ljudi starije dobi imaju različite potrebe,
koje mogu biti povezane i sa zdravljem, različite želje i interese, nego što imaju ljudi
2
mlađe dobi. Zbog toga se pretpostavlja da će i prilikom organizacije godišnjeg odmora
različite dobne skupine donositi različite odluke uz manju razliku među preferencijama.
Druga pretpostavka odnosi se na status zaposlenja. Pretpostavlja se da će većina mlađe
populacije, studenti i nezaposleni, planirati svoj godišnji odmor unutar skromnijeg
budžeta u odnosu na zaposlene pa će doći do veće razlike među preferencijama i
stvarnim odlukama. Najčešće raspoloživi budžet za godišnji odmor proizlazi iz prihoda
kućanstva. Tako će pojedinci sa višom razinom prihoda organizirati godišnji odmor za
koji je potrebno izdvojiti više novaca, nego što će izdvojiti osobe s nižom razinom
prihoda, uz jednaku razinu preferencija pa će doći do veće razlike među njima.
Posljednja stavka hipoteze odnosi se na spol pojedinca. Pretpostavlja se da spol osobe
uglavnom neće utjecati na karakteristike godišnjeg odmora.
Povijesnom metodom najprije su pomno proučeni sekundarni podaci, a zatim
prikupljeni i primarni podaci –metodom istraživanja na terenu, kako bi se odgovorilo na
istraživačka pitanja i ispunio cilj istraživanja. Sekundarni podaci prikupljeni su
analizom literature poput znanstvenih članaka, znanstvenih knjiga i službenih stranica
relevantnih institucija i biti će prezentirani u prvom dijelu ovoga rada. Najprikladniji
instrument za potrebe ovog istraživanja je anketni upitnik pa su zato njime prikupljeni
primarni podaci u obliku zatvorenih pitanja. Ciljna populacija ovog istraživanja je
stanovništvo Primorsko-goranske županije, a uzorak na kojem će se vršiti ispitivanje
sastoji se od 102 ispitanika.
1.1. Struktura rada
Da bi se odgovorilo na istraživačka pitanja i došlo do cilja istraživanja potrebno je
najprije strukturirati i pojasniti čimbenike koji utječu na donošenje odluka. Najprije će
se objasniti čimbenici, a potom će se na temelju njih prikazati istraživanje provedeno na
uzorku stanovnika Primorsko-goranske županije.
3
2. GLAVNE ODREDNICE ODLUČIVANJA
Ne postoje dvije osobe koje razmišljaju, odlučuju ili se ponašaju na isti način. Na
navedene procese utječu vanjski čimbenici, koji proizlaze iz okoline i utječu na
zajednicu u cjelini, i unutarnji čimbenici, koji su individualni za svaku pojedinu osobu.
O svakoj od gore navedenih skupina čimbenika biti će govora u nastavku.
2.1. Vanjski čimbenici na primjeru Republike Hrvatske
Svakoga dana, pojedinac je izložen velikom broju vanjskih čimbenika koji utječu na
njegovo razmišljanje, odlučivanje i ponašanje. Smatra se da su najznačajniji vanjski
čimbenici (Grbac, 2012.): gospodarske okolnosti, kultura potrošača, društveni,
demografski, geografski i političko-pravni čimbenici.
2.1.1. Gospodarske okolnosti
Gospodarska klima nedvojbeno je jedan od glavnih vanjskih čimbenika koji pozitivno
ili negativno utječe na stanje u cijelom društvu. Tu se ubrajaju stopa inflacije, visina
kamatnih stopa, kretanje nezaposlenosti, kreditni uvjeti, uvjeti štednje i ostalo. U
nastavku će se prezentirati nekoliko gospodarskih čimbenika i njihovi trendovi kako bi
se stekao uvid u gospodarsku klimu u Republici Hrvatskoj.
Prema Europskoj Središnjoj Banci godišnja stopa inflacije je cijena ukupne košarice u
danom mjesecu uspoređena s njezinom cijenom isti mjesec prethodne godine. Podaci iz
državnog zavoda za statistiku govore o približavanju negativnom trendu inflacije u
posljednjih nekoliko godina. Od 2001. godine inflacija nije prelazila 3.3% sve do 2007.
godine kada je dosegla 5.8%. Te godine dosegla je najvišu razinu u posljednjih 15
godina. Nakon 2007. godine inflacija je padala sve do 2.1% 2011. godine. 2012. godine
porasla je za 4.7%, ali nakon toga drastično pada te prema posljednjim podacima za
2014. godinu iznosi negativnih 0,2%. Ako inflacija nastavi svoj trend od prethodnih
nekoliko godina, to će pridonesti pozitivnoj gospodarskoj klimi u Republici Hrvatskoj.
Za razliku od inflacije, trend nezaposlenosti ne potiče optimizam. Prema dostupnim
podacima iz Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti, kao odnos
nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, lagano raste od 2010. godine
kada je iznosila 17.4% do 2013. godine s visinom od 20,3%. Tek u 2014. godini može
4
se vidjeti lagani pad na 19,6%. To je znak veoma negativne gospodarske situacije,
pogotovo kada se usporedi sa europskim prosjekom koji za 2014. godinu iznosi oko
10% nezaposlenih u odnosu na ukupno aktivno stanovništvo (Eurostat).
2.1.2. Kultura potrošača
Kultura se definira (Kesić, 1999.) kao skup raznovrsnih vrijednosti uvjetovanih
tradicionalnim okvirima i suvremenim promjenama koje oblikuju prihvatljivo ponašanje
članova jednog društva. Neki od važnijih kulturnih čimbenika su jezik, društvene
institucije, obrazovanje, stil života, simboli, religija i sustav vrijednosti. Pa kakva je
situacija u Republici Hrvatskoj po pitanju kulture? U nastavku će se analizirati nekoliko
kulturnih čimbenika.
Redovito obrazovanje u Hrvatskoj obuhvaća predškolsko obrazovanje, osnovno
obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Predškolsko obrazovanje nije
obvezatno. Osnovno obrazovanje u Hrvatskoj traje 8 godina i obvezatno je za svu djecu.
Srednje obrazovanje nije obvezatno, traje od jedne do 5 godina, a učenici se mogu
opredjeliti između 4 vrste srednjih škola ovisno o planu i programu nastave: gimnazije,
tehničke i srodne škole, umjetničke škole, industrijske i obrtničke škole. Visoko
obrazovanje provodi se kroz sveučilišne (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski
studij) i stručne studije.
Jezik u Republici Hrvatskoj prilično je homogen. Visoki udio od čak 95,6% otpada na
stanovništvo čiji je materinski jezik hrvatski. Sljedeći po redu je srpski jezik koji je
materinski jezik 1,23% stanovništva u Hrvatskoj. Stanovništvo kojem je materinski
jezik talijanski sudjeluje sa 0,43% udjela, albanski 0,40%, bosanski 0,39% i romski
0,34% udjela u ukupnom stanovništvu. Ostali jezici sudjeluju sa manjim postotkom
(Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2014).
Kao treći pokazatelj kulturnih značajki u Republici Hrvatskoj uzet će se religija. Od
4.284.889 stanovnika 86,28% katoličke je vjeroispovjesti, a sljedeći po redu su udjeli od
4,44% koji otpada na pravoslavce i 3,81% ateista. Ostale religije u Hrvatskoj postoje ali
u manjem obujmu.
5
2.1.3. Društveni čimbenici
Pod društvenim čimbenicima smatraju se uloge pojedinca koje igra u društvu, status
koji uživa u društvu, društveni sloj i referentne grupe kojima pripada te obitelj. Svaka
osoba igra više uloga u društvu ovisno o razlčitim situacijama. Tako jedna te ista osoba
može igrati ulogu roditelja, zaposlenika, kupca, prijatelja itd. Status u društvu je mjerilo
uspjeha i ostvarenja u odnosu na druge. Obično status proizlazi iz obrazovanja,
zanimanja, prihoda i drugih činitelja. Kada grupa ljudi djeli slične interese, potrebe,
vrijednosti i ponašanje, oni pripadaju određenom društvenom sloju. Društveni slojevi
rangiraju se prema različitim kriterijima, od kojih su najočitiji visina prihoda i imovina
te podrijetlo. Referentne skupine važan su i interesantan pojam u polju gdje se
preklapaju ekonomija i psihologija. Pojedinac se ugleda na određenu skupinu, njihove
vrijednosti prihvaća kao svoje te on poprima karakteristike te skupine.
Najznačajnijom referentnom skupinom smatra se obitelj. Tako je prema statističkom
ljetopisu 2014, u prethodnoj godini sklopljeno 19.169 brakova. Najviše žena i
muškaraca ulazilo je u brak između svoje 25. i 29. godine života. Međutim, kad se
pogleda prosječna starost nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka podaci govore
kako je za nevjestu to 30.7 godina, što označava odgađanje braka za 5.4 godine u
odnosu na podatke iz 2000. godine. Za ženika je u 2013. godini prosječna starost pri
sklapanju prvog braka 27.9 godina, 0.7 godina ranije nego u 2000. godini.
2.1.4. Demografski čimbenici
Demografski čimbenici vezani su za osobne karakteristike pojedinca. Tu se ubraja
životna dob, spol, obrazovanje, zanimanje, etnička pripadnost, migracije i slično. Kakvo
je demografsko okruženje u Hrvatskoj?
Broj stanovnika Republike Hrvatske pao je od 2001. godine s 4.437.460 na 4.284.889. u
2011. godini, od čega žena ima 2.218.554, a muškaraca za 152.219 manje. Prirodno
kretanje stanovništva u negativnom je trendu još od 1997. godine. Od tada, pa sve do
danas, u Republici Hrvatskoj živorođene djece je svake godine izrazito manje nego
umrlih osoba, sa prirodnim prirastom od -2.3% 2011. godine, odnosno -2.5% 2013.
godine. Primjetan je trend starenja stanovništva. 2013. godine prosječna starost
6
muškarca iznosila je 39.9 godina, a žene 43.4 godine života. To je približno za 2,5
godine života više nego 2001. godine.
Sljedeći demografski čimbenik koji će se analizirati je etnička pripadnost. U Republici
Hrvatskoj stanuje 90.42% Hrvata, a najveća manjina su stanovnici srpske narodnosti sa
udjelom od 4.36%. Nadalje, po udjelu slijede Bošnjaci, Talijani, Albanci, Romi i drugi.
Migracijski saldo, kao razlika emigriranog i imigriranog stanovništva, ne ukazuje na
pozitivan migracijski trend. Pao je za 17.000 jedinica od 2004. godine i iznosi približno
-5.000 u 2013. godini. Najviše imigranata doselilo je iz Europe, od toga manji postotak
iz Europske Unije, a većina iz ostalih europskih zemalja. Najveći broj doseljenika u
2013. godini doselio je iz Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim podacima, iste
godine oko dvije trećine hrvatskih emigranata odselilo je u europske zemlje koje nisu
članice Europske Unije -većina u Srbiju i BiH, a manje od trećine emigranata u zemlje
članice Europske Unije, od čega najveći broj u Njemačku. (Statistički ljetopis Republike
Hrvatske, 2014)
2.1.5. Geografski čimbenici
Geografski čimbenici djeluju i na pojedinca i na zajednicu. Zajednica koja stanuje na
istom geografskom području poprimiti će određene zajedničke karakteristike koje su
uvjetovane klimom, reljefom, gustoćom naseljenosti, veličinom naselja i drugim. Tako
će na odluke o organizaciji godišnjeg odmora, ali i mnoge druge odluke stanovnika
Primorsko-goranske županije zasigurno utjecati umjereno topla vlažna klima (Šegota i
Filipčić, 2003.) kojoj pripada većina prostora Republike Hrvatske. Osim klime utjecati
će i specifični reljef za primorsku Hrvatsku koji izaziva povećanje padalina u tom
području. U kontinentalnoj Hrvatskoj srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini
niža je od 22, a u priobalnom području nešto je viša od 22 Celzijeva stupnja. Srednja
temperatura najhladnijeg mjeseca u godini u većini Hrvatske viša je od -3 Celzijeva
stupnja, a niža od -3 Celzijeva stupnja samo na vrhovima planina Like i Gorskog kotara
–najhladnijim dijelovima Hrvatske. Oborine mogu utjecati na neki prostor tako da on
izravno ili neizravno bude više ili manje primamljiv kao turistička destinacija. Područje
Slavonije najsuše je u Hrvatskoj i ima najmanju količinu oborina, no približavajući se
prema sjeverozapadu Hrvatske količina oborina se povećava i pogoduje razvoju
7
vegetacije. Južnije, najveća količina oborina padne u Gorskom kotaru, gdje utječe
primjerice na zimski turizam, te se smanjuje udaljavanjem od Dinarskog masiva prema
otocima, što pogoduje ljetnom turizmu. Srednji Jadran najsunčaniji je dio Hrvatske, a za
njime ne zaostaje puno ni Južni Jadran. Zbog velikog broja sunčanih dana u godini, a i
zbog svog jedinstvenog reljefa Jadranska obala omiljena je destinacija za provođenje
godišnjeg odmora domaćih i stranih turista. (Statistički ljetopis Republike Hrvatske,
2014.)
2.1.6. Političko-pravni čimbenici
U ovom poglavlju biti će riječi o političko pravni okvir koji je isključivo vezan za
politiku godišnjih odmora u Republici Hrvatskoj. Biti će prikazane osnove regulacije
godišnjih odmora radnika.
Zakon o radu Republike Hrvatske nalaže da svaki radnik, u svakoj kalendarskoj godini
ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, a u pojedinim
slučajevima najmanje 5 tjedana. Ukoliko se radnik prvi puta zaposli ili između 2 radna
odnosa ima prekid duži od 8 dana, kod novog poslodavca dobiva pravo na godišnji
odmor tek nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. U trajanje godišnjeg odmora radnika ne
uračunavaju se blagdani i ostali neradni dani koji su zakonom određeni te bolovanja
određena od strane liječnika. Za razgoblje godišnjeg odmora radnik ima pravo na
naknadu plaće u minimalnoj visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3
mjeseca. Ta naknada unaprijed se određuje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili
pravilnikom o radu. Ako radnik ima potrebu za time, svoj godišnji odmor on može
koristiti u dijelovima ali najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju, ili po dogovoru sa
poslodavcem. Ukoliko radnik godišnji odmor u potpunosti ne iskoristi u istoj
kalendarkoj godini, preostale dane može iskoristiti sljedeće kalendarske godine
najkasnije do 30. lipnja. Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje se najkasnije
do 30. lipnja od strane poslodavca, a radnik o svom godišnjem odmoru mora biti
obaviješten najmanje 15 dana prije početka korištenja istog. Ako radnik ima potrebu za
korištenjem jednog dana godišnjeg odmora, on ima pravo na to, ali uz obavezu da o
tome obavijesti poslodavca minimalno 3 dana prije početka korištenja. Osim godišnjeg
odmora, radnik ima pravo i na dane plaćenog dopusta koji se ne ubrajaju u trajanje
godišnjeg odmora.
8
2.2. Unutarnji čimbenici
Osim vanjskih čimbenika utječu i unutarnji koji su jedinstveni za svakog pojedinca.
Najznačajniji od unutarnjih čimbenika su (Grbac, 2012.): percepcija, motivacija, učenje,
vjerovanja, stavovi i osobnost.
2.2.1. Percepcija
Percepcija je unutarnji čimbenik koji predstavlja pojedinčeve subjektne doživljaje neke
pojave, događaja ili objekta. To je proces kojim će pojedinci odabirati, organizirati i
interpretirati signale iz svoje okoline te na temelju toga donositi odluke. Tako će
počevši sa percepcijom kao prvim korakom, osoba razmatrati kako bi mogla provesti
svoj godišnji odmor. Percipirati će sve gore navedene čimbenike koje doživljava
osjetilnim organima (Grbac, 2012.). Uzmimo za primjer osobu koja želi svoj godišnji
odmor provesti izvan mjesta stanovanja, ali još ne zna gdje točno.
Vidom čovjek prima više od 80% informacija. Osoba iz primjera tijekom godine susrela
se sa velikim brojem brošura o različitim destinacijama, na poslovnom putu prolazila je
kroz razna mjesta i uočila idilične krajeve kao potecijalne destinacije za svoj godišnji
odmor ili je, vozeći autocestom, naišla na jumbo plakat koji joj je skrenuo pozornost.
Također, televizija, kao moćan medij svakodnevno svakodnevno joj je poslala tisuće
signala o različitim krajevima, o drugačijem načinu života i tako dalje. Svaki poticaj iz
okoline utječe na percepciju osobe poput slaganja mozaika. Osim vidom, osobe primaju
poticaje iz okoline još i mirisom, okusom, sluhom i opipom.
2.2.2. Motivacija
Nakon što je osoba primila podražaje iz okoline i svjesna je pojava, događaja i objekata
oko sebe, ona shvaća da joj se javljaju određene potrebe i želje. Tu dolazimo do
motivacije, koja je poriv da osoba zadovolji svoje potrebe i želje te koji je potiče na
aktivnosti da se te potrebe i želje zadovolje. Motivacija temeljno proizlazi iz potreba
čovjeka.
Američki psiholog Abraham Maslow ponudio je globalno prihvaćenu hijerarhiju
potreba na kojoj se temelje motivi pojedinca. Maslowljeva hijerarhija potreba počinje na
dnu piramide gdje se nalaze osnovne potrebe –fiziološke potrebe organizma. One
9
vrijede za sve ljude, a ukoliko se potrebe na ovoj razini ne zadovolje dolazi do umiranja.
Tu se nalaze potreba za kisikom, hranom, vodom, spavanjem, razmnožavanjem itd. Na
slijedećoj razini piramide nalazi se osnovna psihološka potreba, potreba za sigurnošću.
Ona se javlja kao dominantna kad je prethodna razina zadovoljena. Ove potrebe
uglavnom se odnose na život u sigurnom okruženju, poslovnu sigurnost, novčanu
sigurnost i ostale vrste sigurnosti. Nakon što je i potreba za sigurnošću zadovoljena, u
prvi plan dolazi slijedeća razina, potreba za pripadanjem i ljubavlju. Ovdje motivi
pojedinca polaze od potrebe za sklapanjem prijateljstva, pripadanjem obitelji, zajednici,
organizaciji i ostalim društvenim skupinama poput referentinih grupa ili društvenom
sloju, o kojima je bilo riječi u poglavlju 2.1.3. „Duštveni čimbenici“. Sljedeći stupanj
potreba koje pojedinac zadovoljava su potrebe za poštovanjem i samopoštovanjem.
Čovjek ima potrebu da se osjeća dobro u svojoj koži, samopouzdano i sposobno, ali i
cijenjeno i poštovano od strane okoline. Potreba za samoostvarenjem je 5. stupanj
Maslowljeve hijerarhije potreba. Ovaj stupanj je specifičan i Maslow smatra da samo
poneke osobe imaju aktivnu potrebu za zadovoljenjem ove razine, dok kod ostalih ljudi
ta potreba postoji samo u latentnom obliku. Radi se o potrebi da osoba bude sve što je
sposobna biti, da ispuni sav svoj potencijal.
Maslowljeva hijerarhija potreba ishodište ima u najopćenitijim potrebama koje dijele
svi ljudi, pa i životinje. Potrebe su poredane po ljestvici prema specifičnima –koje
posjeduju samo neke osobe. Kada je neka potreba zadovoljena, ona za pojedinca više
nije motivirajuća i on nastoji zadovoljiti višu razinu potreba (Eckerman, 1968.).
2.2.3. Učenje
Stara latinska izreka kaže: „Čovjek uči dok je živ“. Postoje dvije osnovne vrste učenja
(Grbac, 2012.): eksperimentalno i konceptualno. Eksperimentalno učenje znači da
čovjek uči na osnovi iskustva te na osnovi toga mijenja svoje ponašanje. Konceptualno
učenje znači da osoba uči na osnovi dobivenih informacija iz okoline, a rezultat procesa
učenja je novo znanje i iskustvo.
2.2.4. Vjerovanja i stavovi
Vjerovanja i stavovi igraju veliku ulogu u procesu donošenja odluka pojedinca, odnosno
u njegovom ponašanju. Vjerovanje je mišljenje koje nemora biti temeljeno na
10
činjenicama ili argumentima. Podložno je promjenama i nije stabilno. Za razliku od
vjerovanja, stavovi pojedinca o nekom objektu ili situacijama stvaraju se tokom cijelog
života i teško ih je promijeniti. Najčešće su pod utjecajem referentnih skupina, osobnog
iskustva i informacija o pojavama, dakle mogu biti rezultat procesa učenja. (Grbac,
2012.)
2.2.5. Osobnost
Svaka osoba na svijetu se razlikuje od drugih ljudi po većem ili manjem broju
karakternih osobina. One se odnose na način reagiranja i ponašanja te njihova
dosljednost i trajnost određuju osobnost pojedinca. (Grbac, 2012.)
11
3. ISTRAŽIVANJE PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE PRILIKOM
ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA
Istraživanje preferencija stanovništva Primorsko-goranske županije prilikom
organizacije godišnjeg odmora jedinstveno je istraživanje koje se koncentrira isključivo
na stanovništvo jedne županije i ukazuje na trendove prostorne pokretljivosti
stanovništva te županije. Cilj istraživanja je utvrditi preferencije stanovništva te otkriti
postoje li razlike u njihovim preferencijama i stvarnim odlukama. U svrhu ispunjenja
cilja istraživanja najprije će se utvrditi koji čimbenici sociodemografskog profila utječu
na stanovništvo prilikom organizacije odmora.
Općenitije istraživanje na prostoru Republike Hrvatske kontinuirano provodi Institut za
turizam za Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Ovo istraživanje se
nadovezuje na već provedeno istraživanje kako bi se utvrdile specifičnosti Primorsko-
goranske županije, ali osim turističkih aktivnosti obuhvaća i statistike o stavnovništvu
koje ostaje u mjestu stanovanja tijekom svog godišnjeg odmora.
Uzorak za ovo istraživanje obuhvaća 34 osobe (17 žena i 17 muškaraca) u svakoj od 3
dobne skupine, ukupno 102 osobe. Ispituju se razlike u organizaciji godišnjeg odmora
ovisno o određenim sociodemografskim obilježjima, a to su dob, spol, radni status i
prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva. Za potrebe ovog istraživanja
prikupljene su informacije o preferencijama i stvarnim odlukama stanovništva u smislu:
· Mjesta provođenja godišnjeg odmora
· Vremena trajanja godišnjeg odmora
· Vrste smještaja
· Vrste prijevoznog sredstva
Anketni upitnik kojime su prikupljene informacije sastoji se od 16 pitanja, od čega
posljednja 4 odnose na sociodemografska obilježja. U nastavku će se pojedinačno
analizirati pitanja, ispitati odnosi između pojedinačnih preferencija i stvarnih odluka,
sve u ovisnosti o dobi, spolu, radnom statusu i prihodima.
12
1
3.1. Analiza provođenja godišnjeg odmora u mjestu stanovanja i
izvan mjesta stanovanja
Grafikon 1: Udjeli ispitanika koji su
svoj posljednji godišnji odmor željeli
provesti u mjestu stanovanja i izvan
mjesta stanovanja
Grafikon 2: Udjeli ispitanika koji su
svoj posljenji godišnji odmor uglavnom
proveli u mjestu stanovanja i izvan
mjesta stanovanja
Od ukupno 102 stanovnika, svoj posljednji godišnji odmor je uglavnom izvan mjesta
stanovanja željelo provesti 80,39% stanovnika, a njih 19,61% željelo je provesti u
mjestu stanovanja. Realna situacija malo je drugačija. Svoj posljednji godišnji odmor
izvan mjesta stanovanja provelo je 65,7% ispitanika. U mjestu stanovanja svoj
posljednji godišnji odmor uglavnom je provelo 34,3% ispitanika. Približno je 15%
ispitanika koji su željeli provesti svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta
stanovanja, a zaista su ga proveli u mjestu stanovanja. O kojim sociodemografskim
karakteristikama ovisi relacija između preferencija i stvarnih odluka u ovom slučaju, biti
će prikazano u nastavku.
Najprije će se utvrditi kakve su razlike između preferencija i stvarnih odluka prilikom
organizacije godišnjeg odmora unutar dobnih skupina.
13
Tablica 1: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih
odluka o mjestu provođenja godišnjeg odmora te dobnim skupinama
Dob
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta
stanovanja?
Total
Uglavnom u mjestu
stanovanja
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja
15-29
godina
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan
mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 4 1 5
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 10 19 29
Total 14 20 34 30-49
godina
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 5 1 6
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 3 25 28
Total 8 26 34 50 i više godina
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 7 2 9
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 6 19 25
Total 13 21 34 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom
željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 16 4 20
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 19 63 82
Total 35 67 102
Od ukupno 34 ispitanika u dobnoj skupini od 15 do 29 godina svoj godišnji odmor je
uglavnom izvan mjesta stanovanja željelo provesti 29 ispitanika odnosno približno 85%
njih. Od tih 29 ispitanika koji su željeli provesti godišnji odmor izvan mjesta
stanovanja, 65,5% ga je stvarno provelo izvan mjesta stanovanja, a preostalih 34,5% je
uglavnom ostalo u mjestu stanovanja. U mjestu stanovanja željelo je ostati 5 od ukupno
34 ispitanika mlađih od 29 godina. Od njih 5, jedna osoba je uglavnom putovala, a njih
4 je stvarno ostalo u mjestu stanovanja.
U dobnoj skupini od 30 do 49 godina, koja također obuhvaća 34 ispitanika, uglavnom je
izvan mjesta stanovanja svoj posljednji godišnji odmor željelo provesti 28 osoba,
odnosno njih 82,4%. Od 28 ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli
provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja, samo troje to nije uspjelo, a ostalih 89,3%
je uglavnom bilo izvan mjesta stanovanja. Od 6 ispitanika koji su željeli posljednji
godišnji odmor provesti u mjestu stanovanja, njih 5, odnosno 83,3% je to i učinilo, a
samo jedan nije.
14
Od 34 ispitanika starijih od 50 godina života, svoj posljednji godišnji odmor izvan
mjesta stanovanja željelo je provesti 25 osoba, odnosno 73% ispitanika, od kojih je 76%
to i ostvarilo. U mjestu stanovanja je svoj posljednji godišnji odmor željelo provesti 9
osoba, odnosno 26,5% ispitanika, a od toga je većina, 77,8% to i učinila.
Usporedbom informacija dobivenih o pojedinim dobnim skupinama, vidi se da je
najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka o mjestu provođenja godišnjeg
odmora unutar dobne skupine od 15 do 29 godina života. Ta razlika se odnosi na 34,5%
ispitnika koji su željeli provesti svoj godišnji odmor uglavnom izvan mjesta stanovanja,
a proveli su ga uglavnom u mjestu stanovanja. Od ispitanika starijih od 50 godina
života, 24% ih je uglavnom ostalo u mjestu stanovanja suprotno svojim preferencijama.
Najmanja razlika između preferencija i stvarnih odluka u ovom slučaju se nalazi u
dobnoj skupini od 30 do 49 godina života.
Postoji li utjecaj spola, kao jedne od zadanih sociodemografskih varijabli, na razliku
između preferencija i stvarnih odluka prilikom odabira između odlaska izvan mjesta
stavnovanja ili ostanka u mjestu stanovanja, utvrditi će se u nastavku.
Tablica 2: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
mjestu provođenja godišnjeg odmora te spolu ispitanika
Spol
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Total
Uglavnom u mjestu
stanovanja
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja
Ženski Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 6 10 16
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 0 35 35
Total 6 45 51 Muški Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u
mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 10 9 19
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 4 28 32
Total 14 37 51 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u
mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 16 19 35
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 4 63 67
Total 20 82 102
Tablica prikazuje podatke o provođenju posljednjeg godišnjeg odmora stanovnika
Primorsko-goranske županije, podjeljene prema spolu na dvije skupine. Svaka skupina
sastoji se od 51 ispitanika.
15
88,2% žena svoj posljednji godišnji odmor željelo je uglavnom provesti izvan mjesta
stanovanja. Među ženama koje su uglavnom željele putovati 77,8% je njih koje su
stvarno uglavnom putovale, dok je ostalih 22,2% žena uglavnom ostalo u mjestu
stanovanja. U mjestu stanovanja uglavnom je željelo svoj godišnji odmor provesti 6
žena, odnosno 11,8% ispitanica. Svih 6 žena je svoj godišnji odmor provelo u mjestu
stanovanja.
Istraživanje obuhvaća 51 muškog ispitanika. 37 muškaraca, odnosno 72,5% izjasnilo se
da su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja,
a od tog broja 75,7% je stvarno svoj posljednji godišnji odmor provelo izvan mjesta
stanovanja. U mjestu stanovanja uglavnom je željelo ostati 14 od 51 ispitanika, odnosno
27,5%. Od muškaraca koji su željeli godišnji odmor provesti uglavnom u mjestu
stanovanja, 71,4% je stvarno ostalo u mjestu stanovanja, dok je ostalih 28,6% iz nekog
razloga uglavnom putovalo.
Gotovo je nezamjetna razlika između muškaraca i žena koji su svoj posljednji godišnji
odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, a nisu to ostvarili. Međutim, jasna je
razlika između muškaraca i žena koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti u
mjestu stanovanja, a uglavnom su izbivali. Sve žene koje su željele ostati uglavnom u
mjestu stanovanja ostale su, dok je čak 28,6% muškaraca u ovom slučaju provelo
posljednji godišnji odmor suprotno svojim željama.
U nastavku će se utvrditi utječe li visina prihoda na razliku između preferencija i
stvarnih odluka prilikom odlučivanja o mjestu provođenja godišnjeg odmora. 4 su
kategorije prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva. Prva se odnosi na
ispitanike sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva čiji iznos ne
prelazi 2.500 kn, druga kategorija je između 2.500 i 3.500 kn, treća kategorija od 3.500
do 4.500 kn i posljednja kategorija –više od 4.500 kn. Broj analiziranih ispitanika je u
ovom slučaju 101 iz razloga što se jedna osoba nije željela izjasniti o visini dohotka.
16
Tablica 3: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
mjestu provođenja godišnjeg odmora te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva
Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta
stanovanja?
Total
Uglavnom u mjestu
stanovanja
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja
Do 2.500 kn Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 3 5 8
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 0 12 12
Total 3 17 20 2.500-3.500
kn
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 8 9 17
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 1 9 10
Total 9 18 27 3.500-4.500
kn
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 2 1 3
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 3 13 16
Total 5 14 19 Više od 4.500 kn
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u
mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 3 4 7
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 0 28 28
Total 3 32 35 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u
mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 16 19 35
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja 4 62 66
Total 20 81 101
U kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva do 2.500 kn nalazi se
20 ispitanika. Njih 17 je svoj posljednji godišnji odmor željelo uglavnom provesti izvan
mjesta stanovanja, među kojima ga je stvarno izvan mjesta stanovanja provelo 70,6%
ispitanika. Svoj posljednji godišnji odmor, unutar kategorije, uglavnom u mjestu
stanovanja željelo je provesti 3 ispitanika, od kojih su ga svi i proveli u mjestu
stanovanja.
Kategorija prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva od 2.500 do 5.500 kn
obuhvaća 27 osoba. Dvije trećine ispitanika izjasnilo se da su svoj posljednji godišnji
odmor željeli provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja, a jedna trećina željela je ostati
uglavnom u mjestu stanovanja. Od 18 ispitanika koji su uglavnom željeli putovati samo
polovica ih je stvarno uglavnom putovalo. Od 9 ispitanika koji su željeli svoj godišnji
odmor uglavnom provesti u mjestu stanovanja, njih 88,9% je stvarno uglavnom ostalo u
mjestu stanovanja.
Od 19 ispitanika unutar kategorije prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva
od 3.500 do 4.500 kn, 14 osoba željelo je provesti svoj posljednj godišnji odmor izvan
mjesta stanovanja. Među tim ispitanicima čak 92,9% je bilo u prilici postupiti sukladno
17
svojim željama. Od 5 osoba koje su željele uglavnom ostati u mjestu stanovanja, njih
40% je tako i učinilo, dok je preostalih 60% iz nekog razloga otputovalo.
Prosječni mjesečni dohodak po članu domačinstva iznad 4.500 kn ima ukupno 35
ispitanika. 32 ispitanika unutar ove kategorije je željelo provesti svoj posljednji godišnji
odmor uglavnom izvan mjesta stanovanja. Analiza anketa dala je rezultate da je 87,5%
ispitanika koji su željeli uglavnom putovati i stvarno su odlučili uglavnom putovati. Od
3 ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu
stanovanja, svo troje je zaista tako i učinilo.
Najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka ispitanika o mjestu provođenja
posljednjeg godišnjeg odmora očituje se u kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po
članu domaćinstva između 2.500 i 3.500 kn. Čak 50% ispitanika iz te kategorije nije
bilo u mogućnosti uglavnom provesti svoj posljednji godišnji odmor na putovanju, iako
su to željeli. Među ispitanicima sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu
domaćinstva nižim od 2.500 kn približno je 30% koji također nisu bili u prilici
postupiti u skladu sa svojim željama. S druge strane, samo je 7,1% ispitanika unutar
kategorije s prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva između 3.500 i
4.500 kn koji nisu uglavnom putovali, a željeli su, odnosno 12,5% ispitanika sa
prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn.
Prihodi, kao jedan od bitnijih čimbenika koji utječe na odluke pojedinca, proizlaze iz
rada pojedinca za koji on prima naknadu i iz ostalih izvora. Zato u nastavku slijedi
analiza s obzirom na radni status.
Tablica 4: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
mjestu provođenja godišnjeg odmora te radnom statusu
Radni status
Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom željeli provesti u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Total
Uglavnom u mjestu
stanovanja
Uglavnom izvan mjesta
stanovanja
Zaposlen Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 9 8 17
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 3 42 45
Total 12 50 62 Nezaposlen Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli
u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 1 1 2
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 0 4 4
Total 1 5 6 Student Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli
u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 3 7 10
18
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 1 14 15
Total 4 21 25 Umirovljenik Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli
u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 3 3 6
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 0 3 3
Total 3 6 9 Total Jeste li svoj posljednji godišnji odmor uglavnom proveli
u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanja?
Uglavnom u mjestu
stanovanja 16 19 35
Uglavnom izvan
mjesta stanovanja 4 63 67
Total 20 82 102
Tablica prikazuje informacije o preferencijama i stvarnim odlukama prilikom odabira
mjesta provođenja godišnjeg odmora, ovisno o radnom statusu ispitanika. Ispitanici su
podjeljeni u 4 kategorije: zaposleni, nezaposleni, studenti i umirovljenici.
Kategorija zaposlenih ispitanika obuhvaća čak 62 osobe. Od 50 osoba koje su svoj
posljednji godišnji odmor željele provesti izvan mjesta stanovanja 84% je stvarno
uglavnom putovalo. Među 12 zaposlenih ispitanika koji su željeli svoj posljednji
godišnji odmor provesti u mjestu stanovanja, zaista ga je tako provelo 75% osoba.
Nezaposlenih među ispitanicima nalazi se 6 osoba: 5 osoba koje su željele svoj
posljednji godišnji odmor provesti uglavnom izvan mjesta stanovanja te 1 osoba koja je
uglavnom željela ostati u mjestu stanovanja. Od 5 osoba koje su uglavnom željele
putovati, 80% je zaista uglavnom putovalo, a jedna osoba koja je željela uglavnom
ostati u mjestu stanovanja, tako je i učinila.
Kategorija studenata obuhvaća 25 osoba. Uglavnom je svoj godišnji odmor izvan mjesta
stanovanja željela provesti 21 osoba, od čega su dvije trećine zaista provele godišnji
odmor izvan mjesta stanovanja. U kategoriji studenata, 4 osobe su željele provesti
godišnji odmor u mjestu stanovanja, a 3 ih je zaista ostalo u mjestu stanovanja.
U ovom istraživanju sudjelovalo je 9 umirovljenika, od kojih je 6 željelo posljednji
godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja. Polovica ispitanika koji su željeli
posljednji godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja zaista su uglavnom putovali,
a ostala polovica ispitanika uglavnom je ostala u mjestu stanovanja. Svo troje ispitanika
koji su željeli ostati u mjestu stanovanja tako su i učinili.
Najveća razlika između preferencija i stvarnih odluka ispitanika o mjestu provođenja
posljednjeg godišnjeg odmora očituje se u kategoriji umirovljenika. Čak 50% njih nije
19
provelo godišnji odmor izvan mjesta stanovanja iako su to željeli. Među studentima je
trećina ispitanika koji su željeli putovati za vrijeme godišnjeg odmora, no nisu bili u
mogućnosti. Među nezaposlenima taj postotak iznosi 20%. Istraživanje je obuhvatilo 62
zaposlene osobe. U ovom slučaju, među njihovim preferencijama i stvarnim odlukama
postoji najmanja razlika od samo 16% osoba koje nisu putovale a željele su.
3.2. Analiza perioda provođenja godišnjeg odmora na putovanju
Drugo pitanje ankete: „Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta
stanovanja, koliki bi period za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?“
nadovezuje se uz prvo pitanje koje se odnosi na želje ispitanika u vezi provođenja
godišnjeg odmora u mjestu stanovanja ili izvan mjesta stanovanj. Odgovori na ovo
pitanje usporediti će se sa odgovorima na 10. pitanje u anketama: „Ukoliko ste dio svog
posljednjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo to
putovanje?“.
Grafikon 3: Udjeli ispitanika ovisno o
periodu koji bi željeli provesti na putovanju
Grafikon 4: Udjeli ispitanika ovisno o
trajanju putovanja provedenog na
posljednjem godišnjem odmoru
Jednodnevno putovanje preferira samo 3% ispitanika, a 2 do 3 dana godišnjeg odmora
izvan mjesta stanovanja voljelo bi provesti 4% ispitanika. Najveći broj ispitanika,
36,6% od ukupnog broja, preferira provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta
stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana. Također, veliki broj ispitanika (33,7%) volio bi
svoj godišnji odmor provoditi izvan mjesta stanovanja u trajanju od 8 do 14 dana.
20
Petnaest i više dana idealan je period za provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta
stanovanja za 22,8% ispitanika.
Stvarne odluke ispitanika u vezi perioda provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta
stanovanja razlikuju se od njihovih preferencija. 9,6% ispitanika odlučilo se za
jednodnevno putovanje, što je za 6,6% više ispitanika od onih koji preferiraju takvo
putovanje. Tijekom posljednjeg godišnjeg odmora 12,8% ispitanika boravilo je izvan
mjesta stanovanja od 1 do 3 dana, što je 8,8% više nego u statistici preferencija. Najveći
broj ispitanika (44,7%) boravio je izvan mjesta stanovanja u razdoblju od 4 do 7 dana. I
u ovom slučaju taj broj je veći (za 8%) nego što prikazuje statistika preferencija. S
povećavanjem perioda provođenja izvan mjesta stanovanja, smanjuje se broj ispitanika
koji su zaista putovali vremenski dugo koliko su to i željeli. Tako je broj ispitanika koji
su putovali 8 do 14 dana za 16,5% manji od broja ispitanika koji su to željeli. Petnaest i
više dana na putovanju je provelo 16% od ukupnog broja ispitanika, što je za 6,8%
manje nego u statistici preferencija. U nastavku je prikazan odnos između preferencija i
stvarnih odluka ispitanika u vezi trajanja putovanja tijekom godišnjeg odmora, prema
dobnim skupinama.
Tablica 5: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama
Dob
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?
Total Jednodnevno putovanje 2-3 dana 4-7 dana
8-14
dana
15 i više dana
15-29
godina
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je
trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 1 0 0 2
1-3 dana 0 3 1 1 5 4-7 dana 0 9 5 1 15 8-14 dana 0 0 4 0 4 15 i više dana 0 1 0 4 5
Total 1 14 10 6 31 30-49
godina
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je
trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 0 0 2 3
1-3 dana 1 0 1 1 3 4-7 dana 0 4 8 1 13 8-14 dana 0 0 5 2 7 15 i više dana 0 0 0 6 6
Total 2 4 14 12 32 50 i više godina
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je
trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 0 3 0 0 4
1-3 dana 2 0 1 1 0 4 4-7 dana 0 1 7 5 1 14 8-14 dana 0 0 2 2 1 5 15 i više dana 0 0 0 1 3 4
Total 3 1 13 9 5 31 Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora
ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je
Jednodnevno
putovanje 1 2 4 0 2 9
21
trajalo to putovanje? 1-3 dana 2 1 4 3 2 12 4-7 dana 0 1 20 18 3 42 8-14 dana 0 0 2 11 3 16 15 i više dana 0 0 1 1 13 15
Total 3 4 31 33 23 94
Unutar dobne skupine od 15 do 29 godina života, od ukupno 31 ispitanika, 45% osoba
željelo je svoj posljednji godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u periodu od 4
do 7 dana. Od toga je 64% ispitanika zaista toliko putovalo, ostalih 28,6% putovalo je
kraće nego što su željeli, a samo jedna osoba putovala je duže nego što preferira. 10
osoba (32% od ukupnog broja osoba unutar dobne skupine) željelo je putovati 8 do 14
dana, a od toga je samo 40% tako i postupilo, dok je ostalih 60% bilo u mogućnosti
putovati kraće. 19,4% osoba unutar dobne skupine željelo je putovati duže od 15 dana,
što je i uspjelo 40% njih.
Najveći broj ispitanika (43,8%) u dobnoj skupini od 30 do 49 godina želio je svoj
godišnji odmor izvan mjesta stanovanja provesti u razdoblju od 8 do 14 dana, a samo
35,7% njih je zaista tako i postupilo. Većina ostalih putovala je 4 do 7 dana. Petnaest i
više dana željelo je putovati 37,5% ispitanika unutar dobne skupine. Samo je 50% njih
to i učinilo, dok je ostalih 50% putovalo kraće.
Dobna skupina iznad 50 godina života broji 31 ispitanika. Najveći broj osoba iz ove
dobne skupine (41,9%) željelo je godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u
razdoblju od 4 do 7 dana, od čega je 53,8% zaista toliko putovalo. Ostali ispitanici koji
preferiraju putovanje od 4 do 7 dana, putovali su kraće (4 osobe) ili duže (2 osobe).
Osam do četrnaest dana željelo je putovati 9 osoba, odnosno 29% ispitanika starijih od
50 godina života, a samo dvoje je zaista provelo posljednji godišnji odmor izvan mjesta
stanovanja u trajanju od 8 do 14 dana. Većina ostalih putovali su kraće od svojih
preferencija.
Ispitanici iz mlađe dobne skupine -do 29 godina i starije dobne skupine –iznad 50
godina većinom preferiraju provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja u
trajanju od 4 do 7 dana, a ispitanici između 30 i 49 godina života većinom preferiraju
putovanje u trajanju 8 do 14 dana. Statistika stvarnih odluka u ovom slučaju djelomično
je u skladu sa preferencijama. Većina ispitanika mlađih od 29 godina života i starijih od
50 godina života zaista je na putovanju provela 4 do 7 dana godišnjeg odmora. Među
22
ispitanicima u dobnoj skupini od 30 do 49 godina 40% njih je putovalo 8 do 14 dana –u
skladu sa svojim preferencijama, a ostalih 60% putovalo je kraće.
U nastavku sljedi analiza preferencija i stvarnih odluka o trajanju putovanja tijekom
godišnjeg odmora, prema spolu ispitanika.
Tablica 6: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika
Spol
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja,
koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na putovanju?
Total Jednodnevno putovanje 2-3 dana 4-7 dana 8-14 dana
15 i više dana
Ženski Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 3 0 2 6
1-3 dana 0 2 1 1 4
4-7 dana 0 11 11 2 24
8-14 dana 0 2 4 2 8
15 i više dana 0 0 0 6 6
Total 1 18 16 13 48
Muški Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili
cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 1 1 0 0 3
1-3 dana 2 1 2 2 1 8 4-7 dana 0 1 9 7 1 18 8-14 dana 0 0 0 7 1 8 15 i više dana 0 0 1 1 7 9
Total 3 3 13 17 10 46 Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili
cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 2 4 0 2 9
1-3 dana 2 1 4 3 2 12 4-7 dana 0 1 20 18 3 42 8-14 dana 0 0 2 11 3 16 15 i više dana 0 0 1 1 13 15
Total 3 4 31 33 23 94
Ukupno se 94 ispitanika izjasnilo o trajanju njihovog godišnjeg odmora, 48 žena i 46
muškaraca. Najveći broj žena (37,5%) željelo je putovati 4 do 7 dana godišnjeg odmora,
od kojih je 61% zaista toliko putovalo. 33,3% žena željelo je putovati 8 do 14 dana, ali
je samo 25% njih to imalo prilike učiniti, dok je ostalih 75% putovalo kraće. Petnaest i
više dana na putovanju željelo je provesti 27% žena, od kojih je samo 46,2% postupilo u
skladu sa svojim željama. Ostale žene putovale su kraće.
Najviše muškaraca (37%) željelo je putovati 8 do 14 dana, od kojih je samo 41% bilo u
mogućnosti zaista toliko putovati. Većina ostalih je putovala kraće. Na putovanje od 4
do 7 dana željelo je ići 28,3% muškaraca, od kojih je 69,2% putovalo vremenski u
23
skladu sa svojim preferencijama. 21,7% muškaraca željelo je svoj godišnji odmor izvan
mjesta stanovanja provesti duže od 15 dana i čak 70% njih tako je i postupilo.
Uzevši u obzir statistiku preferencija, prosječna ispitanica želi provesti 8 do 14 dana
godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, a zaista putuje 4 do 7 dana. Prosječni
ispitanik također preferira putovanje od 8 do 14 dana, a zaista putuje 4 do 7 dana.
Dalje će se analizirati odnos preferencija i stvarnih odluka o trajanju putovanja tijekom
godišnjeg odmora, prema prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva.
Tablica 7: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva
Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na
putovanju?
Total
Jednodnevno
putovanje
2-3
dana
4-7
dana
8-14
dana
15 i više dana
Do 2.500
kn
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 0 0 1
4-7 dana 3 7 1 11
8-14 dana 0 1 0 1
15 i više dana 1 0 3 4
Total 5 8 4 17
2.500-
3.500 kn
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 0 2 2 0 2 6
1-3 dana 1 0 3 2 2 8 4-7 dana 0 0 3 5 1 9 8-14 dana 0 0 0 1 0 1
Total 1 2 8 8 5 24 3.500-
4.500 kn
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
1-3 dana 1 1 1 0 0 3 4-7 dana 0 1 5 3 0 9 8-14 dana 0 0 0 2 2 4 15 i više dana 0 0 0 0 3 3
Total 1 2 6 5 5 19 Više od 4.500 kn
Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 1 0 0 2
1-3 dana 0 0 1 0 1
4-7 dana 0 9 3 1 13
8-14 dana 0 2 6 1 9
15 i više dana 0 0 1 7 8
Total 1 12 11 9 33
Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja, koliko je trajalo
to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 2 4 0 2 9
1-3 dana 2 1 4 3 2 12 4-7 dana 0 1 20 18 3 42 8-14 dana 0 0 2 10 3 15 15 i više dana 0 0 1 1 13 15
Total 3 4 31 32 23 93
24
U skupini ispitanika koja broji 17 osoba sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu
domaćinstva nižim od 2.500 kn većina ispitanika (47%) je godišnji odmor željela
provesti u trajanju od 8 do 14 dana. Najveći broj osoba (64,7%) u ovoj kategoriji
provelo je 4 do 7 dana svog posljednjeg godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.
Ukupno je 24 ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva
između 2.500 i 3.500 kn. Trećina osoba iz ove kategorije željela je godišnji odmor
provesti izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana i trećina u trajanju od 8 do 14
dana. Od 24 ispitanika unutar kategorije 37,5% ih je putovalo 4 do 7 dana, 33,3% u
trajanju od 1 do 3 dana i 25% ispitanika bilo je u mogućnosti otići samo na jednodnevno
putovanje.
Treća skupina ispitanika broji 19 osoba sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu
domaćinstva između 3.500 i 4.500 kn. Od njih 31,6% je željelo provesti godišnji odmor
izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana, 26,3% u trajanju od 8 do 14 dana te
26,3% u trajanju više od 15 dana. Većina ispitanika (47,4%) iz ove kategorije provela je
svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.
Ukupno je 33 ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva
višim od 4.500 kn. Svi ispitanici u ovoj kategoriji željeli su putovati duže od 4 dana,
osim jedne osobe koja preferira jednodnevno putovanje. U prosjeku ovi ispitanici željeli
su putovati 8 do 14 dana, a proveli su svoj posljednji godišnji odmor izvan mjesta
stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.
Neovisno o kategoriji prosječnog mjesečnog dohotka po članu domaćinstva većina
ispitanika je provodila manje vremena na putovanju nego što je željela, odnosno
preferencije ispitanika u svim kategorijama više su nego što im to razlozi dopuštaju.
Najviše ispitanika koji su posljednji godišnji odmor proveli na putovanju ima prosječni
mjesečni dohodak po članu domaćinstva viši od 4.500 kn, a jednodnevna putovanja su
tijekom posljednjeg godišnjeg odmora većinom bila odabir ispitanika sa prosječnim
mjesečnim dohotkom od 2.500 do 3.500 kn.
Zadnje obilježje prema kojem će se analizirati preferencije i stvarne odluke o vremenu
provođenja godišnjeg odmora na putovanju je radni status.
25
Tablica 8: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu
Radni status
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koliki period bi za Vas bio idealan da ga provedete na
putovanju?
Total
Jednodnevno
putovanje 2-3 dana 4-7 dana
8-14
dana
15 i više dana
Zaposlen Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,
koliko je trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 0 1 2 0 2 5
1-3 dana 2 1 2 1 2 8 4-7 dana 0 1 12 12 1 26 8-14 dana 0 0 0 8 3 11 15 i više dana 0 0 0 1 9 10
Total 2 3 16 22 17 60 Nezaposlen Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg
odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,
koliko je trajalo to putovanje?
4-7 dana 0 1 1 2
8-14 dana 2 0 0 2
Total 2 1 1 4
Student Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,
koliko je trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 1 0 0 2
1-3 dana 0 2 1 0 3
4-7 dana 0 5 5 1 11
8-14 dana 0 0 3 0 3
15 i više dana 0 1 0 3 4
Total 1 9 9 4 23
Umirovljenik Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,
koliko je trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 1 0 0 2
1-3 dana 0 0 1 0 1
4-7 dana 0 3 0 0 3
15 i više dana 0 0 0 1 1
Total 1 4 1 1 7
Total Ukoliko ste dio svog posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli izvan mjesta stanovanja,
koliko je trajalo to putovanje?
Jednodnevno
putovanje 1 2 4 0 2 9
1-3 dana 2 1 4 3 2 12 4-7 dana 0 1 20 18 3 42 8-14 dana 0 0 2 11 3 16 15 i više dana 0 0 1 1 13 15
Total 3 4 31 33 23 94
Kategorija zaposlenih ispitanika obuhvaća 60 osoba, a među njima je 36,7% osoba koje
su svoj posljednji godišnji odmor željele provesti izvan mjesta stanovanja 8 do 14 dana.
Više od pola njih je zapravo putovalo 4 do 7 dana. Osoba koje su željele putovati 4 do 7
dana iznose 26% ispitanika u kategoriji, a od njih je 75% zaista putovalo u skladu sa
svojim preferencijama. Više od 15 dana željelo je putovati 28% zaposlenih ispitanika,
od kojih je nešto više od pola zaista putovalo više od 15 dana tijekom svog posljednjeg
godišnjeg odmora.
Nezaposlenima se izjasnilo ukupno 4 ispitanika, od kojih je dvoje na putovanju željelo
provesti 4 do 7 dana, međutim obje osobe provele su 8 do 14 dana izvan mjesta
26
istraživanja. Ostale dvije osobe željele su svoj posljednji godišnji odmor provesti izvan
mjesta stanovanja u trajanju od 8 i više dana, no putovale su u trajanju od 4 do 7 dana.
Ukupno je 23 studenata koji su sudjelovali u istraživanju. Podjednak broj studenata
(39,1%) želio je godišnji odmor provesti izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7
dana i u trajanju od 8 do 14 dana, međutim neovisno o preferencijama većina njih je
putovala 4 do 7 dana.
Skupina umirovljenih ispitanika sastoji se od 7 osoba. 57,14% umirovljenika željelo je
provesti godišnji odmor izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana, a 75% njih je
zaista tako i postupilo. Jedna osoba preferira jednodnevno putovanje, jedna osoba 8 do
14 dana i jedna osoba period duži od 15 dana.
Prema rezultatima analize umirovljenici i nezaposlene osobe većinom preferiraju
provođenje godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja u trajanju od 4 do 7 dana.
Umirovljenici su zaista većinom proveli posljednji godišnji odmor na putovanju u tom
trajanju, dok je pola nezaposlenih ispitanika provelo 4 do 7 dana, a pola 8 do 14 dana na
putovanju. Preferencije umirovljenika uglavnom odgovaraju njihovim stvarnim
odlukama. Pola nezaposlenih osoba, pod utjecajem nekih drugih čimbenika, putovalo je
duže nego što govore njihove preferencije, a pola njih kraće. Studenti i zaposleni
ispitanici uglavnom su putovali u skladu sa svojim preferencijama ili kraće.
3.3. Analiza smještaja prilikom provođenja godišnjeg odmora izvan
mjesta stanovanja
Ukoliko su ispitanici na posljednjem godišnjem odmoru proveli više od jednog dana
izvan mjesta stanovanja, bilo je potrebno osigurati smještaj. U grafikonu 6 prikazani su
udjeli ispitanika ovisno o vrstama smještajnih jedinica koje su koristili na posljednjem
godišnjem odmoru. Za usporedbu sa njihovim preferencijama poslužiti će grafikon 5 s
informacijama o željama ispitanika prilikom odabira idealnog smještaja.
27
Grafikon 5: Udjeli ispitanika ovisno o
vrsti smještaja koju bi željeli koristiti na
putovanju
Grafikon 6: Udjeli ispitanika ovisno o
vrsti smještaja koju su koristili na
posljednjem godišnjem odmoru
provedenom izvan mjesta stanovanja
Prema rezultatima anketa prve dvije kategorije po poželjenosti su plaćene vrste
smještaja. Najviše ispitanika svojim idealnim smještajem za provođenje godišnjeg
odmora izvan mjesta stanovanja smatra privatni smještaj (sobu ili apartman). Tijekom
svog posljednjeg godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja tu vrstu smještaja koristilo
je 6% manje ispitanika nego što pokazuje grafikon preferencija. Druga kategorija po
poželjnosti je smještaj u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana. I u
ovom slučaju vidi se malena razlika između preferencija i stvarne odluke. 4,5%
ispitanika nije odabralo ovu vrstu smještaja iako je to željelo. Treća kategorija po
poželjnosti, prema rezultatima obrade anketa je vlastita kuća ili vikendica. Ovu vrstu
smještaja koristilo je 3% manje ispitanika nego što je željelo. S druge strane, velika
razlika primjetna je u kategoriji smještaja kod rodbine ili prijatelja. Više od četvrtine
ispitanika koristilo je ovu vrstu smještaja iako je samo 5% ispitanika preferira. U
nastavku slijedi struktura preferencija i odabira smještajnih jedinica prema odabranim
sociodemografskim značajkama, počevši od dobi.
28
Tablica 9: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama
Dob
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koju vrstu smještaja biste najviše voljeli koristiti?
Total
Hotel,
turističko naselje,
bungalov,
naselje
apartmana Kamp
Lječilište, odmaralište
Privatni
smještaj: soba,
apartman
Privatni
smještaj: seljačko
turističko domaćinstvo
Iznajmljeni
brod
Vlastita
kuća, vikendica
Kod
rodbine,
prijatelja
Vlastiti
brod ili
brod
prijatelja,
rođaka Ostalo
15-29
godina
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
3 0 0 0 3 0 0 1 7
Kamp 0 1 1 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 5 0 1 0 0 0 6 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 1 0 3 0 1 0 6 Kod rodbine, prijatelja 1 0 1 1 2 2 1 1 9
Total 6 1 8 2 9 2 2 2 32 30-49
godina
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
2 1 0 0 0 0 1 0 0 4
Kamp 0 2 0 1 0 0 0 0 0 3 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 0 4 0 1 0 0 0 7 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 1 0 0 3 0 0 5 Kod rodbine, prijatelja 1 0 0 2 2 0 1 2 1 9 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Total 6 3 1 8 2 2 6 2 2 32 50 i
više godina
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
7 0 0 1 0 0 0 8
Kamp 1 0 1 0 0 0 0 2 Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 1 3 0 0 0 0 6 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 2 0 1 3 Kod rodbine, prijatelja 1 0 3 3 1 1 0 9
Total 12 1 7 5 3 1 1 30 Total Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19
Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1
Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94
U dobnoj skupini ispitanika mlađih od 29 godina 25% osoba željelo je odsjedati u
plaćenom privatnom smještaju, od kojih je 62,5% zaista odsjedalo u toj vrsti smještaja.
Od ukupnog broja ispitanika mlađih od 29 godina 28,1% osoba željelo je odsjedati u
29
vlastitoj kući ili vikendici, no među njima samo 33,3% se odlučilo za tu vrstu smještaja
prilikom organizacije posljednjeg godišnjeg odmora. U hotelu, turističkom naselju,
bungalovu ili naselju apartmana željelo je biti smješteno 18,8% osoba iz dobne skupine.
Pola od njih je zaista bilo smješteno u ovoj vrsti smještajnih jedinica tijekom
posljednjeg godišnjeg odmora, a pola ih se ipak odlučilo za neku drugu vrstu smještaja.
Kod rodbine ili prijatelja boravilo je 28,1% ispitanika mlađih od 29 godina, iako ovu
vrstu smještaja preferira samo 6,3% ispitanika iz ove dobne skupine.
Četvrtina ispitanika u dobi između 30 i 49 godina života željela je biti smještena u
plaćenom privatnom smještaju, a samo 25% njih tu odluku je donjela prilikom
organizacije posljednjeg godišnjeg odmora. 18,8% ispitanika iz ove dobne skupine
željela je biti smještena u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana.
Među njima je samo 33,3% tako i odlučilo. Također je i u vlastitoj kući ili vikendici
željelo boraviti 18,8% ispitanika iz ove dobne skupine, od kojih je samo 50% zaista
boravilo u vlastitoj kući ili vikendici. Iako boraviti kod rodbine ili prijatelja preferira
boraviti samo 6,3% ispitanika iz dobne skupine, čak 28,1% ispitanika u dobi od 30 do
49 godina života koristilo je ovu vrstu smještaja.
Najveći broj ispitanika starijih od 50 godina života (40%) preferira biti smješteno u
hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana. Među njima je 58,3%
osoba koje su na svom posljednjem godišnjem odmoru bile smještene u ovoj vrsti
smještaja. Druga vrsta smještaja koju preferira ova dobna skupina (23,3%) je plaćeni
privatni smještaj: soba ili apartman. Među njima je 42,9% osoba koje su zaista bile
smještene u ovoj vrsti smještaja tijekom posljednjeg godišnjeg odmora. 3,3% ispitanika
starijih od 50 godina života preferira biti smješteno kod prijatelja ili rođaka, a od
ukupnog broja ispitanika unutar ove dobne skupine 30% ih se odlučilo za ovu vrstu
smještaja.
Najveća razlika između preferencija i stvarnog odabira apartmana ili sobe kao plaćenih
vrsta privatnog smještaja očituje se u dobnoj skupini od 50 godina života i više. Čak
57,1% osoba koje preferiraju ovu vrstu smještaja nisu je odabrale za svoj posljednji
godišnji odmor. Vlastitu kuću ili vikendicu za smještaj je željelo, a nije odabralo najviše
osoba iz dobne skupine mlađe od 29 godina. Najveća razlika između preferencija i
odabira smještaja u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana
30
prilikom posljednjeg godišnjeg odmora vidi se kod dobne skupine između 30 i 49
godina života. Razlika između broja osoba koje su posljednji godišnji odmor provele
kod rođaka ili prijatelja i broja osoba koje preferiraju biti smještene kod rođaka ili
prijatelja jednaka je među mlađima od 29 godina kao i u dobnoj skupini od 30 do 49
godina. Kod osoba starijih od 50 godina manja je razlika u preferencijama i stvarnim
odlukama o boravku kod rođaka ili prijatelja.
Sljedeća sociodemografska značajka prema kojoj će se strukturirati odnos preferencija i
stvarnih odluka o odabiru smještaja je spol.
Tablica 10: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika
Spol
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koju vrstu smještaja biste najviše voljeli koristiti?
Total
Hotel,
turističko naselje,
bungalov,
naselje
apartmana Kamp
Lječilište, odmaralište
Privatni
smještaj: soba,
apartman
Privatni
smještaj: seljačko
turističko domaćinstvo
Iznajmljeni
brod
Vlastita
kuća, vikendica
Kod
rodbine,
prijatelja
Vlastiti
brod ili
brod
prijatelja,
rođaka Ostalo
Ženski Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli
proveli izvan
mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 9 0 0 0 0 3 0 0 12 Kamp 0 1 2 0 0 0 0 0 3 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 9 0 1 0 0 0 12 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 0 0 3 0 0 4 Kod rodbine, prijatelja 3 0 3 4 0 3 1 1 15
Total 16 1 14 5 1 9 1 1 48 Muški Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 3 1 0 0 1 0 1 0 0 1 7 Kamp 1 2 0 1 0 0 0 0 0 0 4 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 1 3 0 0 1 0 0 0 7 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 2 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 1 0 0 2 0 0 5 0 2 0 10 Kod rodbine, prijatelja 0 0 0 3 2 0 1 5 1 0 12 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1
Total 8 3 2 9 4 1 9 5 4 1 46 Total Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana 12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19 Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1
Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94
31
Tablica prikazuje rezultate usporedbe preferencija i stvarnih odluka u vezi smještaja
prilikom godišnjeg odmora, prema spolu. Tako je, od 48 važećih anketa koje su ispunile
žene, njih 16 odgovorilo da preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje
apartmana; 14 žena preferira sobu ili apartman u privatnom smještaju i 9 žena vlastitu
kuću ili vikendicu. Od 16 žena koje preferiraju smještaj u hotelu, turističkom naselju,
bungalovu ili naselju apartmana 56,25% ih je zaista odsjelo u toj vrsti smještaja
prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Među ženama koje preferiraju unajmiti sobu ili
apartman u privatnom smještaju za provedbu godišnjeg odmora 64,29% ih je postupilo
u skladu sa svojim preferencijama. Manji je postotak žena (33.33%) koje su posljednji
godišnji odmor provele u vlastitoj kući ili vikendici, a da je to odgovaralo njihovim
preferencijama.
Broj važećih anketa koje su ispunili muškarci iznosi 46 primjeraka. Najviše muškaraca
(9) odgovorilo je da preferira unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju, od kojih
je 33,33% zaista tako postupilo prilikom organizacije posljednjeg godišnjeg odmora.
Također 9 muškaraca preferira odsjesti u vlastitoj kući ili vikendici za vrijeme godišnjeg
odmora, od kojih je 55,56% zaista odsjelo na posljednji godišnji odmor u vlastitoj kući
ili vikendici. U hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana preferira
boraviti 8 muških ispitanika, među kojima je 37,5% muškaraca zaista boravilo u toj
vrsti smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora.
Najpoželjnije vrste smještaja muških i ženskih ispitanika, a prema rezultatima obrade
anketa su hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana, zatim soba ili
apartman u privatnom smještaju i vlastita kuća ili vikendica. U hotelu, turističkom
naselju, bungalovu ili naselju apartmana (kao plaćenoj vrsti smještaja) nije odsjelo
43,75% žena i 62,5% muškaraca, iako su imali tu želju. U sobi ili apartmanu, također
kao plaćenoj vrsti smještaja, tokom posljednjeg godišnjeg odmora nije imalo priliku
boraviti 35,71% žena i 66,67% muškaraca koji su imali te preferencije. Drugim
riječima, među preferencijama i stvarnim odlukama prilikom odabira plaćene vrste
smještaja očituju se veće razlike kod muškaraca nego kod žena. U slučaju neplaćene
vrste smještaja, poput vlastite kuće ili vikendice, suprotna je situacija. Veća je razlika
između preferencija i stvarnih odluka kod žena nego što je to slučaj kod muških
32
ispitanika; odnosno više je žena nego muškaraca koje su željele provesti godišnji odmor
u vlastitoj kući ili vikendici, a provele su ga u nekoj drugoj vrsti smještaja.
U nastavku će se ispitati postoji li razlika u preferencijama i stvarnim odlukama o vrsti
smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru unutar prihodovnih skupina.
Tablica 11: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku ispitanika
Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koju vrstu smještaja biste najviše voljeli koristiti?
Total
Hotel,
turističko naselje,
bungalov,
naselje
apartmana Kamp
Lječilište,
odmar
alište
Privatni
smještaj: soba,
apartman
Privatni
smještaj: seljačko
turističko domaćinstvo
Iznajmlje
ni brod
Vlastita
kuća, vikendica
Kod
rodbine,
prijatelja
Vlastiti
brod ili
brod
prijatelja,
rođaka Ostalo
Do
2.500
kn
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora
ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
1 0 0 0 2 0 0 3
Kamp 0 1 1 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 4 0 0 0 0 4 Kod rodbine, prijatelja 0 0 2 2 1 2 1 8
Total 1 1 7 2 3 2 1 17 2.500
-
3.500
kn
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
1 0 0 0 0 1 0 0 2
Kamp 1 1 2 0 0 0 0 0 4 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 1 0 1 1 0 0 3 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 1 0 1 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 0 1 0 1 2 Kod rodbine, prijatelja 2 0 2 3 0 1 2 0 10
Total 4 1 5 4 1 5 2 1 23 3.500
-
4.500
kn
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
3 0 0 0 0 0 0 1 4
Kamp 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 1 0 1 3 0 0 0 0 5 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 0 0 2 0 0 2 Kod rodbine, prijatelja 0 0 0 1 1 2 0 0 4 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 1 0 1
Total 4 1 2 4 2 4 1 1 19 Više od
4.500
kn
Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
6 1 0 1 0 1 0 0 9
Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 3 0 4 0 0 0 0 0 7 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 1 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 2 0 0 5 0 1 10 Kod rodbine, prijatelja 1 0 1 0 0 0 1 2 5
Total 14 1 7 1 1 6 1 3 34 Total Ukoliko ste dio
svog posljednjeg
godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta
stanovanja, koju
vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
11 1 0 0 1 0 4 0 0 1 18
Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27
33
Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 Total 23 4 2 23 9 2 18 5 5 2 93
Skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnih dohotkom po članu domaćinstva nižim od
2.500 kn broji 17osoba. Iz te skupine najveći broj ispitanika, sedmero osoba koje čine
41,2% skupine, preferira unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju tijekom
godišnjeg odmora. Unutar skupine ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po
članu domaćinstva nižim od 2.500 kn 47,06% osoba svoj posljednji godišnji odmor
provela je kod rodbine ili prijatelja.
Ukupno je 23 ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva
između 2.500 i 3.500 kuna. U ovoj skupini primjećuje se veća raspršenost preferencija,
pa tako 21,74% ispitanika iz ove skupine preferira unajmiti sobu ili apartman u
privatnom smještaju te isto toliko ispitanika preferira vlastitu kuću ili vikendicu za
vrijeme godišnjeg odmora. U istoj skupini jednaki broj odnosno 17,39% ispitanika
preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili nastelje apartmana kao i seljačko
turističko domaćinstvo. U skupini ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po
članu domaćinstva u rasponu od 2.500 do 3.500 kn 43, 48% osoba svoj posljednji
godišnji odmor provela je kod rodbine ili prijatelja, vrsti neplaćenog smještaja.
Skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva u rasponu
od 3.500 do 4.500 kn broji 19 osoba. Ističu se 3 vrste smještaja koje su zauzele prvo
mjesto prema preferencijama osoba iz ove skupine i svaku od tih 3 vrste smještaja
preferira 21,05% osoba iz navedene skupine. To su: hotel, turističko naselje, bungalov,
naselje apartmana, zatim soba ili apartman u privatnom smještaju te vlastita kuća ili
vikendica. U ovoj skupini ispitanika samo 21,05% osoba svoj posljednji godišnji odmor
provelo je kod rodbine ili prijatelja, kao neplaćenoj vrsti smještaja.
Posljednja skupina obuhvaćena anketom je skupina ispitanika sa prosječnim mjesečnim
dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn i obuhvaća 34 osobe. Najveći broj
ispitanika (41,18%) preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana
kao plaćenu vrstu smještaja. Od 34 ispitanika iz skupine 29,41% osoba svoj posljednji
godišnji odmor provelo je u vlastitoj kući ili vikendici, 26,47% osoba u hotelu,
turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana, a 20,59% osoba u sobi ili
apartmanu u privatnom smještaju. Samo je 14,71% ispitanika iz ove skupine svoj
34
posljednji godišnji odmor provelo kod rodbine ili prijatelja kao neplaćenoj vrsti
smještaja.
Uspoređujući rezultate analize pojedinačnih skupina, javlja se vidna razlika u
preferencijama ovisno o razini prihoda. Krečući se kroz skupine, a krenuvši od one sa
najskromnijim prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, koja većinski
preferira za vrijeme godišnjeg odmora unajmiti sobu ili apartman u privatnom
smještaju, javlja se postepena promjena preferencija. Druga skupina ispitanika (prema
prihodima) primarno također preferira sobu ili apartman u privatnom smještaju i vlastitu
kuću ili vikendicu, a kao sekundarni izbor navodi hotel, turističko naselje, bungalov ili
naselje apartmana, kao i seljačko turističko domaćinstvo. Kod treće prihodovne skupine
jednak broj ispitanika bira sljedeće vrste smještaja koje odabiru kao prvi izbor: hotel,
turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana, ali i soba ili apartman u privatnom
smještaju te vlastita kuća ili vikendica. Skupina sa najvećim prosječnim mjesečnim
dohotkom po članu kućanstva koja većinski preferira hotel, turističko naselje, bungalov
ili naselje apartmana kao vrstu plaćenog smještaja.
Kao glavni pokazatelj razlike među stvarnim odlukama o odabiru smještaja tijekom
posljednjeg godišnjeg odmora izdvaja se smještaj kod rodbine ili prijatelja (neplaćena
vrsta smještaja). Uočeno je postupno opadanje zastupljenosti ove vrste smještaja kroz
prihodovne skupine. Tako je posljednji godišnji odmor kod rodbine ili prijatelja provelo
47% osoba iz najniže prihodovne skupine, 43,48% osoba iz druge prihodovne skupine,
21,05% osoba iz treće prihodovne skupine te 14,71% osoba iz posljednje, najviše
prihodovne skupine.
Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva relevantan je pokazatelj razlike među
preferencijama i stvarnim odlukama ispitanika jer članovi domaćinstva više ili manje
raspolažu zajedničkim sredstvima, a kada to nije slučaj tada dolazi do izražaja radni
status koji će se, kao pokazatelj koristiti u sljedećem primjeru.
35
Tablica 12: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu ispitanika
Count
Radni status
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koju vrstu smještaja biste najviše voljeli koristiti?
Total
Hotel,
turističko naselje,
bungalov,
naselje
apartmana Kamp
Lječilište,
odmaral
ište
Privatni
smještaj: soba,
apartman
Privatni
smještaj: seljačko
turističko domaćinst
vo
Iznajmljeni
brod
Vlastita
kuća, vikendica
Kod
rodbine,
prijatelja
Vlastiti
brod ili
brod
prijatelj
a,
rođaka Ostalo
Zaposlen Ukoliko ste dio svog
posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta stanovanja,
koju vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
8 1 0 0 1 0 1 0 0 11
Kamp 1 2 0 1 0 0 0 0 0 4 Lječilište, odmaralište 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 2 0 1 9 0 0 1 0 0 13 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 1 0 1 0 0 2 Iznajmljeni brod 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 1 0 0 5 0 2 10 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 4 4 0 3 3 0 17 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1
Total 16 3 2 15 6 1 11 3 3 60 Nezaposle
n
Ukoliko ste dio svog
posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta stanovanja,
koju vrstu smještaja ste koristili?
Privatni smještaj: soba, apartman 2 1 0 3 Kod rodbine, prijatelja 0
0
1
1
Total 2 1 1 4 Student Ukoliko ste dio svog
posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta stanovanja,
koju vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
3 0 0 0 3 0 0 1 7
Kamp 0 1 2 0 0 0 0 0 3 Privatni smještaj: soba, apartman 0 0 2 0 0 0 0 0 2 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 1 0 2 0 0 0 3 Kod rodbine, prijatelja 0 0 1 1 1 2 1 1 7
Total 4 1 6 1 6 2 1 2 23 Umirovlje
nik
Ukoliko ste dio svog
posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta stanovanja,
koju vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
1 0 0 0 1
Lječilište, odmaralište 1 0 0 0 1 Privatni smještaj: soba, apartman 0 1 0 0 1 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 1 0 1 Vlastita kuća, vikendica 0 0 0 1 1 Kod rodbine, prijatelja 0 1 1 0 2
Total 2 2 2 1 7 Total Ukoliko ste dio svog
posljednjeg godišnjeg odmora ili cijeli proveli
izvan mjesta stanovanja,
koju vrstu smještaja ste koristili?
Hotel, turističko naselje, bungalov, naselje apartmana
12 1 0 0 1 0 4 0 0 1 19
Kamp 1 3 0 3 0 0 0 0 0 0 7 Lječilište, odmaralište 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 2 Privatni smještaj: soba, apartman 4 0 1 12 0 1 1 0 0 0 19 Privatni smještaj: seljačko turističko domaćinstvo 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 3 Iznajmljeni brod 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Vlastita kuća, vikendica 2 0 0 2 0 0 8 0 2 0 14 Kod rodbine, prijatelja 3 0 0 6 6 0 4 5 2 1 27 Vlastiti brod ili brod prijatelja, rođaka 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1
Total 24 4 2 23 9 2 18 5 5 2 94
Ukupno se 94 ispitanika odgovorilo na sva 3 pitanja: o radnom statusu, o smještajnim
preferencijama te o vrsti smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora te su time
dobivene 94 važeće ankete za analizu.
36
Prva kategorija odnosi se na zaposlene osobe i broji 60 ispitanika. Iz ove kategorije 16
osoba preferira hotel, turističko naselje, bungalov ili naselje apartmana kao vrste
plaćenog smještaja. Od navedenih 16 ispitanika 50% je zaista odjelo u toj vrsti
smještaja prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Sobu ili apartman u privatnom
smještaju preferira unajmiti 15 ispitanika, od kojih je 60% tako i postupilo prilikom
posljednjeg godišnjeg odmora. Odlazak u vlastitu kuću ili vikendicu za vrijeme
godišnjeg odmora preferira 11 ispitanika, no 45,45% osoba je zaista u njoj odsjelo
prilikom posljednjeg godišnjeg odmora.
U kategoriji nezaposlenih ispitanika nalazi se 4 osobe. Među njima dvije osobe kao
svoju preferenciju navode odsjedanje u hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili
naselju apartmana, no nitko od njih nije zaista odsjeo u toj vrsti smještaja prilikom
posljednjeg godišnjeg odmora. Ostale dvije osobe voljele bi godišnji odmor provesti na
vlastitom brodu ili brodu rođaka ili prijatelja, no također nisu bile u prilici tijekom
posljednjeg godišnjeg odmora.
Treću kategoriju čini 23 studenata. Najveći broj njih preferira unajmljivanje sobe ili
apartmana u privatnom smještaju i odsjedanje u vlastitoj kući ili vikendici. Od 6
studenata koji bi voljeli unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju 33,33% je
zaista tako postupilo prilikom posljednjeg godišnjeg odmora, a od 6 studenata koji bi
voljeli godišnji odmor provesti u vlastitoj kući ili vikendici, samo je 16% tako
postupilo.
Ukupno je 7 ispitanika u kategoriji umirovljenika. Dvoje od njih preferira odsjesti u
hotelu, turističkom naselju, bungalovu ili naselju apartmana, a jedna od tih dviju osoba
je zaista tamo i odsjela prilikom posljednjeg godišnjeg odmora. Također dvije osobe
preferiraju unajmiti sobu ili apartman u privatnom smještaju, a jedna od njih je tako i
postupila. Dvije osobe preferiraju godišnji odmor provesti i u seljačkom turističkom
domaćinstvu, a također, jedna od njih je zaista posljednji godišnji odmor provela u toj
vrsti smještaja. U vlastitoj kući ili vikendici preferira odsjesti jedan ispitanik iz ove
kategorije, a on je prilikom posljednjeg godišnjeg odmora postupio u skladu sa svojim
preferencijama.
U kategoriji zaposlenih osoba, 51,67% ispitanika je prilikom odlučivanja o posljednjem
godišnjem odmoru postupilo u skladu sa svojim preferencijama, a među nezaposlenim
ispitanicima, nitko nije bio u mogućnosti provesti godišnji odmor u željenoj vrsti
37
smještaja. Prilikom posljednjeg godišnjeg odmora 43,48% studenata i čak 57,14%
umirovljenika odsjelo je u vrsti smještaja koja je u skladu s njihovim preferencijama.
Kategorija u kojoj je najmanja razlika između preferencija i realnih odluka prilikom
posljednjeg godišnjeg odmora je kategorija umirovljenika, a zatim slijede kategorije
zaposlenih osoba i studenata, a u kategoriji nezaposlenih osoba razlika je 100%.
3.4. Analiza odabira glavnog prijevoznog sredstva
Odabir prijevoznog sredstva ovisi o raznim čimbenicima te da se upravo iz tog razloga
može pojaviti razlika među preferencijama i stvarnim odlukama ispitanika. Kako bi se
utvrdilo koji od odabranih čimbenika imaju utjecaj u ovom slučaju, napravljena je
analiza korištenja prijevoznih sredstava za vrijeme godišnjih odmora.
Grafikon 7: Udjeli ispitanika ovisno o
vrsti prijevoznog sredstva kojeg bi
željeli koristiti na putovanju
Grafikon 8: Udjeli ispitanika ovisno o
vrsti prijevoznog sredstva kojeg su
koristili na posljednjem godišnjem
odmoru provedenom izvan mjesta
stanovanja
Najveći broj ispitanika navodi osobni automobil kao prijevozno sredstvo koje bi želio
koristiti kao glavno tijekom godišnjeg odmora. Gotovo je jednak udio ispitanika koji
preferiraju osobni automobil i ispitanika koji su zaista tijekom posljednjeg godišnjeg
odmora koristili osobni automobil kao glavno prijevozno sredstvo. Analiza anketa je
38
pokazala da, unatoč svojim preferencijama, 2,38% ispitanika nije putovalo avionom te
7,73% ispitanika nije putovalo brodom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora. Još
se veća razlika među preferencijama i odlukama o posljednjem godišnjem odmoru
očituje u korištenju autobusa kao glavnog prijevoznog sredstva. Čak 12,01% više
ispitanika odabralo je autobus kao glavno prijevozno sredstvo tijekom posljednjeg
godišnjeg odmora, unatoč svojim preferencijama.
Prvi čimbenik čiji utjecaj će se istraživati pojedinačno je dob ispitanika.
Tablica 13: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobi ispitanika
Dob
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredtvo biste preferirali kao glavno?
Total Motocikl Automobil Autobus Zrakoplov Brod
15-29
godina
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Automobil 2 15 0 1 1 19 Autobus 0 7 1 0 0 8 Zrakoplov 0 2 0 1 0 3 Brod 0 0 0 1 0 1
Total 2 24 1 3 1 31 30-49
godina
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Automobil 23 1 3 27
Autobus 1 1 0 2
Zrakoplov 1 1 0 2
Brod 0 0 1 1
Total 25 3 4 32
50 i više godina
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 0 19 1 0 2 22 Autobus 0 1 2 2 0 5 Zrakoplov 0 0 0 3 0 3
Total 1 20 3 5 2 31 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 57 1 2 6 68 Autobus 0 9 3 3 0 15 Zrakoplov 0 3 0 5 0 8 Brod 0 0 0 1 1 2
Total 3 69 4 11 7 94
Najviše ispitanika svih dobnih skupina preferira koristiti osobni automobil kao glavno
sredstvo putovanja za vrijeme godišnjeg odmora. Najmlađa kategorija ispitanika broji
31 osobu. Među njima 24 osoba preferira putovati automobilom, a 62,5% njih je zaista
putovalo osobnim automobilom prilikom svog posljednjeg godišnjeg odmora.
Slijedeća kategorija obuhvaća 32 ispitanika od 30 do 49 godina starosti. Među njima 25
osoba preferira automobil kao glavno prijevozno sredstvo i čak 92% ispitanika iz ove
39
kategorije putovalo je automobilom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora, u
skladu sa svojim preferencijama.
Treća kategorija koja obuhvaća osobe iznad 50 godina starosti broji 31 ispitanika.
Preferencije ove kategorije ispitanika više su heterogene nego što je to bio slučaj u prve
dvije kategorije, no za potrebe usporedbe preferencija i realnih odluka ispitanika,
ponovno će se koristiti osobni automobil, kojeg također preferira najveći broj ispitanika
iz ove kategorije. Od 20 osoba starijih od 50 godina koji preferiraju putovati
automobilom, čak 95% njih zaista je putovalo osobnim automobilom prilikom svog
posljednjeg godišnjeg odmora.
Najveća razlika između preferencija i realnih odluka o odabiru prijevoznog sredstva
primjećuje se u kategoriji osoba od 15 do 29 godina starosti. Samo 54,84% ispitanika iz
ove kategorije koristilo je željeno prijevozno sredstvo. Manja razlika među
preferencijama i realnim odlukama očituje se u skupini osoba od 30 do 49 godina
starosti. Čak 78,13% ispitanika iz ove skupine, kao glavno prijevozno sredstvo koristilo
je ono koje preferira. Najviše ispitanika koji su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora
koristili željeno prijevozno sredstvo nalazi se u skupini osoba starijih od 50 godina i
njihov udio iznosi 80,65%.
U nastavku sljedi analiza preferencija i stvarnih odluka o odabiru prijevoznog sredstva
tijekom godišnjeg odmora, prema spolu ispitanika.
Tablica 14: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika
Spol
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredtvo biste preferirali kao glavno?
Total Motocikl Automobil Autobus Zrakoplov Brod
Ženski Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao
glavno?
Automobil 30 1 1 2 34 Autobus 7 1 2 0 10 Zrakoplov 1 0 2 0 3 Brod 0 0 1 0 1
Total 38 2 6 2 48 Muški Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao
glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 27 0 1 4 34 Autobus 0 2 2 1 0 5 Zrakoplov 0 2 0 3 0 5 Brod 0 0 0 0 1 1
Total 3 31 2 5 5 46 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili kao
glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 57 1 2 6 68 Autobus 0 9 3 3 0 15 Zrakoplov 0 3 0 5 0 8 Brod 0 0 0 1 1 2
Total 3 69 4 11 7 94
40
Za ovu analizu potrebno je bilo odgovoriti na 3 pitanja iz anketnog upitnika, a ukupno
je 48 žena i 46 muškaraca važeći odgovorilo na ovu kombinaciju pitanja.
Ispitanici oba spola preferiraju koristiti osobni automobil prilikom putovanja za vrijeme
godišnjeg odmora. Od 38 žena, koliko ih je odgovorilo da preferira koristiti osobni
automobil, 78,95% zaista je koristilo ovu vrstu prijevoznog sredstva tijekom
posljednjeg godišnjeg odmora. Od 31 muškarca koji isto tako preferira putovati
automobilom, 87,1% je zaista tako postupilo tijekom posljednjeg godišnjeg odmora.
Nakon usporedbe dobivenih rezultata za sva prijevozna sredstva primjećuje se određena
razlika među preferencijama i realnim odlukama ispitanica u odnosu na muške
ispitanike. Prema rezultatima analize veći je udio muškaraca koji su postupili u skladu
sa svojim preferencijama nego što je to slučaj kod žena, no ta razlika veoma je mala.
Dalje će se analizirati odnos preferencija i realnih odluka prilikom odlučivanja o
godišnjem odmoru, s obzirom na prosječni mjesečni dohodak ispitanika.
Tablica 15: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku ispitanika
Count
Prosječni mjesečni dohodak po članu domaćinstva
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredtvo biste preferirali kao glavno?
Total Motocikl Automobil Autobus Zrakoplov Brod
Do 2.500
kn
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Automobil 1 7 1 0 1 10 Autobus 0 5 1 0 0 6 Zrakoplov 0 0 0 1 0 1
Total 1 12 2 1 1 17 2.500-3.500
kn
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 1 Automobil 1 16 0 3 20 Autobus 0 1 1 0 2 Zrakoplov 0 1 0 0 1
Total 2 18 1 3 24 3.500-4.500
kn
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Automobil 14 0 1 15 Autobus 1 2 0 3 Zrakoplov 1 0 0 1
Total 16 2 1 19 Više od 4.500 kn
Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Automobil 20 2 1 23 Autobus 2 2 0 4 Zrakoplov 1 3 0 4 Brod 0 1 1 2
Total 23 8 2 33 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan
mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste koristili
kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 57 1 2 6 68 Autobus 0 9 3 3 0 15 Zrakoplov 0 3 0 4 0 7 Brod 0 0 0 1 1 2
Total 3 69 4 10 7 93
41
U prvoj kategoriji, koja obuhvaća ispitanike sa prosječnim mjesečnim dohotkom po
članu domaćinstva do 2.500 kn, najviše osoba preferira putovati automobilom, od kojih
je 58,33% osoba tijekom posljednjeg godišnjeg odmora postupilo u skladu sa svojim
preferencijama.
Sljedeća grupa ispitanika, sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva od
2.500 do 3.500 kn, također preferira putovati automobilom, no udio osoba koje su zaista
putovale automobilom kao glavnim prijevoznim sredstvom prilikom posljednjeg
godišnjeg odmora, veći je i iznosi 88,89%.
Kao i kod prve dvije kategorije, treća kategorija ispitanika preferira koristiti osobni
automobil kao glavno prijevozno sredstvo prilikom godišnjeg odmora. Udio ispitanika
koji su zaista koristili automobil prilikom posljednjeg godišnjeg odmora u skladu sa
svojim preferencijama je gotovo jednak udjelu u prošloj kategoriji i iznosi 87,5%.
Slični su rezultati dobiveni i u četvrtoj kategoriji, no javlja se veća heterogenost u
preferencijama. Od 23 ispitanika koji preferiraju putovati osobnim automobilom, 87%
ih je zaista i putovalo tijekom posljednjeg godišnjeg odmora ovom vrstom prijevoznog
sredstva. Oko četvrtine ispitanika iz ove dohodovne kategorije navode zrakoplov kao
svoj prvi izbor glavnog prijevoznog sredstva, no samo 37,5% ih je zaista putovalo
zrakoplovom tijekom posljednjeg godišnjeg odmora.
Ponovno uzimajući u obzir sva prijevozna sredstva i sve dohodovne kategorije analiza
daje gotovo očekivane rezultate. Udio ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom do
2.500 kn koji su putovali željenim prijevoznim sredstvom je najmanji i on iznosi
52,94%, zatim slijedi druga dohodovna kategorija sa udjelom od 70,83% te treća
dohodovna kategorija sa udjelom od 84,21% osoba koje su postupile prema svojim
preferencijama. Posljednja kategorija, koja obuhvaća osobe sa prosječnim mjesečnim
dohotkom po članu domaćinstva višim od 4.500 kn, broji manji udio osoba koje su
putovale željenim prijevoznim sredstvom, a taj udio iznosi 69,7%. Za ovu kategoriju je
specifično da veći udio osoba preferira putovati zrakoplovom nego što je to slučaj u
ostalim kategorijama. Ta pojava može biti indikator većih želja u odnosu na
mogućnosti.
Posljednja analiza odnosa preferencija i realnih odluka prilikom odabira prijevoznog
sredstva biti će provedena obzirom na radni status.
42
Tablica 16: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radom statusu ispitanika
Radni status
Ukoliko biste svoj godišnji odmor željeli provesti izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredtvo biste preferirali kao glavno?
Total Motocikl Automobil Autobus Zrakoplov Brod
Zaposlen Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste
koristili kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 1 41 0 2 3 47 Autobus 0 2 2 2 0 6 Zrakoplov 0 2 0 3 0 5 Brod 0 0 0 0 1 1
Total 2 45 2 7 4 60 Nezaposlen Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli
izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste
koristili kao glavno?
Automobil
2
2 4
Total 2 2 4 Student Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli
izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste
koristili kao glavno?
Automobil 1 11 0 0 1 13 Autobus 0 6 1 0 0 7 Zrakoplov 0 1 0 1 0 2 Brod 0 0 0 1 0 1
Total 1 18 1 2 1 23 Umirovljenik Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli
izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste
koristili kao glavno?
Automobil 3 1 0 4 Autobus 1 0 1 2 Zrakoplov 0 0 1 1
Total 4 1 2 7 Total Ukoliko ste svoj posljednji godišnji odmor proveli
izvan mjesta stanovanja, koje prijevozno sredstvo ste
koristili kao glavno?
Motocikl 1 0 0 0 0 1 Automobil 2 57 1 2 6 68 Autobus 0 9 3 3 0 15 Zrakoplov 0 3 0 5 0 8 Brod 0 0 0 1 1 2
Total 3 69 4 11 7 94
Ova analiza provodi se na četiri grupe ispitanika: zaposlene osobe, nezaposlene osobe,
studenti i umirovljenici. Ponovno se osobni automobil ističe kao najpoželjnije
prijevozno sredstvo tijekom godišnjeg odmora u svim grupama ispitanika.
Od 45 zaposlenih ispitanika koji preferiraju putovati osobnim automobilom čak 91,11%
osoba postupilo je, tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora, u skladu sa svojim
preferencijama.
Osobnim automobilom također preferira putovati najviše studenata. Od njih 18 koji su,
kao željeno glavno prijevozno sredstvo putovanja naveli automobil 61,11% je zaista
putovalo automobilom tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora.
Kategorije koje se ističu po heterogenosti preferencija su umirovljenici i nezaposleni.
Ukupno je 4 nezaposlenih osoba čiji su odgovori u anketama bili važeći za analizu. 50%
nezaposlenih osoba preferira kao glavno prijevozno sredstvo osobni automobil, a drugih
50% preferira brod, međutim svi su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora putovali
43
automobilom. Ispitanici umirovljenici većinom preferiraju putovati automobilom, a na
drugom mjestu po poželjnosti u ovoj kategoriji je zrakoplov. Među umirovljenicima
koji preferiraju putovati automobilom 75% ih je zaista koristilo ovu vrstu prijevoznog
sredstva prilikom posljednjeg godišnjeg odmora, a među umirovljenicima koji
preferiraju putovati zrakoplovom 50% ih je postupilo u skladu sa svojim
preferencijama.
Najveći udio ispitanika koji su tijekom posljednjeg godišnjeg odmora odabrali
prijevozno sredstvo u skladu sa svojim preferencijama broji kategorija zaposlenih osoba
(80%). Dalje sljede kategorija umirovljenika sa udjelom od 57,14% i kategorija
studenata sa udjelom 56,52%. Nezaposlenih osoba koje su odabrale željeno prijevozno
sredstvo tijekom svog posljednjeg godišnjeg odmora je najmanje i njihov udio u
ukupnom broju nezaposlenih ispitanika iznosi 50%.
44
4. ZAKLJUČAK
Nakon detaljne analize informacija prikupljenih anketnim upitnicima na uzorku od 102
stanovnika Primorsko-goranske županije, dobiveni su rezultati koji potvrđuju hipotezu
koja glasi: Dob, status zaposlenja i razina prihoda pojedinca utječu na odabir
karakteristika godišnjeg odmora u odnosu na njegove preferencije, dok spol pojedinca
ne utječe.
Rezultati analize govore da, zaista, spol ispitanika čini minimalnu razliku između
njihovih preferencija i stvarnih odluka prilikom odlučivanja o karakteristikama
godišnjeg odmora. Razlika između preferencija i stvarnih odluka žena u odnosu na
muškarce je za 5,88% manja prilikom odlučivanja o ostanku u mjestu stanovanja ili
odlasku izvan mjesta stanovanja i 0,09% manja prilikom odabira smještaja, a veća je za
10,6% prilikom odlučivanja o dužini trajanja putovanja te 5,16% veća kod odabira
prijevoznog sredstva. Dobiveni rezultati pokazuju da spol pojedinca ne utječe na odnos
njegovih preferencija i stvarnih odluka.
Za razliku spola, ostala 3 čimbenika: dob, prosječni mjesečni dohodak po članu
domaćinstva i radni status prave veliku razliku među odlukama pojedinih skupina.
Odluke pojedine dobne skupine različite su ovisno o karakteristici godišnjeg odmora o
kojoj se odlučuje, a analiza pokazuje da je različit i odnos među odlukama i
preferencijama. Razlika među preferencijama i stvarnim odlukama pojedinih dobnih
skupina najmanja je u segmentu odabira vrste smještaja. Približno 50% ispitanika iz
svih dobnih skupina ne odabiru smještaj u skladu sa svojim preferencijama. Najveća
razlika dolazi do izražaja kod odabira prijevoznog sredstva. Samo 19,35% ispitanika
iznad 50 godina starosti te čak 45,16% ispitanika mlađih od 29 godina starosti,
prilikom odabira vrste prijevoznog sredstva, ne odabire preferirano.
Treći čimbenik, čiji utjecaj na preferencije i stvarne odluke potvrđuje hipotezu, jest
radni status. Razlika među preferencijama i stvarnim odlukama pojedinih skupina
najmanja je pri odlučivanju o provođenju godišnjeg odmora izvan ili u mjestu
stanovanja, gdje 16,66% nezaposlenih osoba i 33,33% umirovljenika ne postupa u
skladu sa svojim preferencijama. Razlika je najveća pri odlučivanju o vremenu trajanja
odmora izvan mjesta stanovanja. Niti jedna nezaposlena osoba nije posljednji godišnji
45
odmor provela u trajanju sukladnom svojim preferencijama, dok samo 28,57%
umirovljenika nije bilo u mogućnosti učiniti isto.
Prosječni mjesečni prihodi po članu domaćinstva su posljednji od 4 čimbenika čiji se
istraživao utjecaj na razliku preferencija i stvarnih odluka ispitanika. U ovom slučaju, ta
razlika među prihodovnih skupina najmanja je kod odabira prijevoznog sredstva. Samo
15,79% ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po članu domaćinstva u rasponu
od 3.500 do 4.500 kuna i čak 47,06% ispitanika sa prosječnim mjesečnim dohotkom po
članu domaćinstva manjim od 2.500 kuna nije putovalo željenim prijevoznim sredstvom
tijekom posljednjeg godišnjeg odmora. Najveća razlika očituje se ponovo kod
odlučivanja o periodu provođenja godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja. 83,39%
osoba iz skupine sa prosječnim mjesečnim prihodima između 2.500 i 3.500 kuna nije
bilo u mogućnosti boraviti izvan mjesta stanovanja u željenom trajanju dok, s druge
strane, isto nije učinilo samo 30,30% osoba s prosječnim mjesečnim dohotkom po članu
domaćinstva višim od 4.500 kuna.
Ovo istraživanje provedeno je pojedinačnim analiziranjem utjecaja odabranih čimbenika
sociodemografskog profila stanovništva Primorsko-goranske županije. Prijedlog za
buduća istaživanja je zaokruživanje teme na način da se istraži međusoban utjecaj istih
čimbenika, ali i ostalih čimbenika koji mogu biti od utjecaja na preferencije i stvarne
odluke stanovništva.
46
POPIS LITERATURE
Knjige:
Grbac, B. 2012., Stvaranje i razmjena vrijednosti, Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci, Rijeka
Kesić, T. 1999., Ponašanje potrošača, Adeco, Zagreb
Znanstveni članci:
Eckerman, A.C. 1968., A New Look at Need Theory, Training & Development Journal,
22, 11, str. 18
Šegota, T. i Filipčić, A., 2003., Koppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria,
Volumen 8/1, str. 17-37
Zakon:
Narodne novine, 2014., Zakon o radu, Zagreb: Narodne novine d.d., 93/14
Web-adrese:
Državni zavod za statistiku, Ključne vrijednosti
http://www.dzs.hr/app/rss/kljucni.html (pregledano 4.7.2015.)
Europska Središnja Banka, Inflacija
https://www.ecb.europa.eu/ecb/educational/hicp/html/index.hr.html (pregledano
4.7.2015.)
Eurostat, Economic indicatores
http://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/economy/desktop/index.html (pregledano
4.7.2015.)
Statistički ljetopisi:
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Stanovništvo prema materinskom jeziku,
popis 2011., str.116
47
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Stanovništvo prema vjeri, popis 2011., str.
116
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Obrazovanje, str. 497
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Sklopljeni brakovi prema starosti nevjeste
i ženika u 2013, str. 127
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz
Republike Hrvatske, str. 129
Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014, Geografski i meteorološki podaci, str. 40
http://www.dzs.hr/ (pregledano 5.7.2015.)
48
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Udjeli ispitanika koji su svoj posljednji godišnji odmor željeli provesti u
mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................. 12
Grafikon 2: Udjeli ispitanika koji su svoj posljenji godišnji odmor uglavnom proveli u
mjestu stanovanja i izvan mjesta stanovanja .................................................................. 12
Grafikon 3: Udjeli ispitanika ovisno o periodu koji bi željeli provesti na putovanju .... 19
Grafikon 4: Udjeli ispitanika ovisno o trajanju putovanja provedenog na posljednjem
godišnjem odmoru .......................................................................................................... 19
Grafikon 5: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti smještaja koju bi željeli koristiti na
putovanju ........................................................................................................................ 27
Grafikon 6: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti smještaja koju su koristili na posljednjem
godišnjem odmoru provedenom izvan mjesta stanovanja .............................................. 27
Grafikon 7: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojeg bi željeli koristiti
na putovanju ................................................................................................................... 37
Grafikon 8: Udjeli ispitanika ovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojeg su koristili na
posljednjem godišnjem odmoru provedenom izvan mjesta stanovanja ......................... 37
49
POPIS TABLICA
Tablica 1: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o mjestu
provođenja godišnjeg odmora te dobnim skupinama ................................................... 123
Tablica 2: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o mjestu
provođenja godišnjeg odmora te spolu ispitanika ........................................................ 124
Tablica 3: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o mjestu
provođenja godišnjeg odmora te prosječnom mjesečnom dohotku po članu domaćinstva
...................................................................................................................................... 126
Tablica 4: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o mjestu
provođenja godišnjeg odmora te radnom statusu ......................................................... 127
Tablica 5: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama .................................... 20
Tablica 6: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ......................................... 22
Tablica 7: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku po članu
domaćinstva .................................................................................................................... 23
Tablica 8: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o
trajanju putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu .......................................... 24
Tablica 9: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobnim skupinama .................... 28
Tablica 10: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ......................... 30
Tablica 11: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom mjesečnom dohotku
ispitanika ......................................................................................................................... 32
Tablica 12: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
smještaja tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radnom statusu ispitanika .......... 35
Tablica 13: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te dobi ispitanika......... 38
50
Tablica 14: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te spolu ispitanika ....... 39
Tablica 15: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te prosječnom
mjesečnom dohotku ispitanika ....................................................................................... 40
Tablica 16: Grupiranje ispitanika prema odnosima preferencija i stvarnih odluka o vrsti
prijevoznog sredstva tijekom putovanja na godišnjem odmoru te radom statusu
ispitanika ......................................................................................................................... 42
40
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ISTRAŽIVANJE
PREFERENCIJA STANOVNIŠTVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
PRILIKOM ORGANIZACIJE GODIŠNJEG ODMORA izradila samostalno pod
voditeljstvom prof. dr. sc. Ivana Mencera. U radu sam primijenila metodologiju
znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog
rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i
povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
Karolina Martan