svjetska trgovinska organizacija
DESCRIPTION
Svjetska trgovinska organizacijaTRANSCRIPT
-
Pravni reimSvjetske Trovinske Organizacije (World Trade Organisation)
-
Tri su osnovna smjera djelovanja drave u spoljnoj trovini:u odnosu na uslove postupak pristupa stranih preduzea i trgovaca nacionalnom tritu;
u odnosu domaih preduzea i trgovaca koji djeluju izvan granica nacionalnog trita;
po pitanju prelaza, tranzita strane robe kroz svoju dravno pravnu teritoriju.
-
Naelo slobodne trgovine dovodi se u pitanje uvijek kada drava propisima ili diskrecionim odlukama:1. ograniava pristup nacionalnom tritu svim stranim preduzeima i trgovcima ili postupa razliito s obzirom na njihovu nacionalnu pripadnost (diskriminacija);2. omoguava domaim preduzeima povoljniji poloaj na stranim tritima (damping i subvencije);3. sprjeava tranzit roba preko svoje dravne teritorije.
-
Temeljni instrumenti koji ine glavninu pravnog reima STO jesu:Sporazum o osnivanju STO (Sporazum iz Marakea-Marakecha 1994.);Opti sporazum o tarifama i trgovini (GATT 94) sa pridruenim sporazumima;Opti sporazum o trgovini uslugama (GATS);Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS).
-
Pravo GATT-a obavezuje drave lanice STO-a da svoje propise, odluke i postupke usklade sa odredbama GATT-a.
Odredbe GATT-a ne primjenjuju se direktno od trenutka pristupanja neke drave u STO jer one s obzirom na svoju pravnu snagu nemaju supranacionalna obiljeja kao npr. odrebe lana 189. Ugovora o osnivanju EU.
Kao rezultat navedenog, pravo GATT-a ne primjenjuje se direktno na pravna ili fizika lica, trgovce, preduzea i potroae niti se oni mogu na njih pozivatiili ili zahtijevati njihovo ispunjenje pred nacionalnim sudovima ili direktno pred organima STO.
-
Pravila i metode GATT-a da se nadlenosti i politika drave u oblasti ureivanja uvoza i izvoza roba oblikuju kao trgovinska politika i da se zakonom urede naini postupanja u voenju te politike.
U pravnom sitemu STO su predviene i odreene sankcije, ako se u postupcima predvienim Sporazumom o rjeavanju sporova dokae nepotovanje preuzetih obaveza i nacionalnih propisa.
-
Smatra se da drave, potujui pravila koja propisuje STO po pitanju spoljne trgovine, mogu lake ukloniti uticaje raznih organizovanih uticaja domaih proizvoaa i drugih grupa za pritisak (lobija-lobby) u traenju zatita od uvoza, neopravdanih subvencija i drugih pogodnosti kada raspolau sa ureenim i meunarodno obavezujuim poretkom kreiranja i pravila spoljne trgovine.
Istovremeno i najstroiji instrumenti trgovinske politike, pa i oni na koje upuuju pravila GAAT-a, omoguavaju dravama brojna i troka odstupanja i izuzea radi zatite domaih industrija ili posebnih interesa.
-
Cilj STO jeste stvaranje univerzalnog poretka zasnovanog na principu slobodne trgovine i ostvaruje se na dva glavna naina:1. utvrivanjem naela i pravila postupanja u pogledu voenja spoljne trgovine, i u tom dijelu se odreuje kao univerzalni kodeks dobrog ponaanja drava po pitanjima spoljne trgovine;
2. smanjenje opteg nivoa carinskih stopa, emu slue instrumenti krugova carinskih pregovora koji se trajno obnavljaju.
-
NAELO ZABRANE DISKRIMINACIJE Naelo zabrane diskriminacije u meunarodnoj trgovini predstavlja osnov izgradnje stabilnog ekonomskog poretka za kakav se zalae STO.
Ovo naelo nalazi svoju primjenu kroz odredbe GATT-a o najveem povlaenju i nacionalnom tretmanu (postupanju).
Ove odredbe predstavljaju temelje na kojima poiva ukupan sistem slobodne trgovine u sklopu STO-a i primjenjuje se i na trgovinu roba i usluga.
-
Klauzula najveeg povlaenja Sr ove odredbe jeste: kada jedna drava daje drugoj dravi povoljniji tretman (most favorable treatment), npr. kada sniava carine za odreene proizvode, tada je obavezna odmah i bezuslovno postupati na isti nain sa uvozom robe (carinski tretman) iz drugih drava lanica STO.
Rezultat primjene ovakvog pravnog reima u praksi e znaiti da se pri uvozu svih vrsta roba, nezavisno od zemlje njihovog porijekla, primijeniti isti carinski postupak, a svim carinskim povlasticama datim u dvostranim pregovorima moi e se koristiti i sve druge zemlje lanice STO.
-
Nacionalni tretman (postupak)Razlika u odnosu na klauzulu najveeg povlaenja, koja ima za cilj da onemogui diskriminaciju proizvoda u odnosu na zemlju porijekla proizvoda, je to nacionalni tretman treba da sprijei diskriminaciju izmeu uvezene robe i domaih proizvoda na nacionalnom tritu.
Ovim odredbama se reguliu uslovi i nain postupanja sa uvezenim proizvodima kako bi se nakon plaanja carine doveli u isti poloaj (nacionalni tretman) sa domaim proizvodima.
-
Zabrana diskriminacije u pogledu na domae proizvode odnosi se na:1. unutranje poreze (poreze na promet) i ostale dabine;2. propise i mjere koje ureuju prodaju, ponudu, distribuciju, transport i upotrebu takvih proizvoda.
Standard nacionalnog tretmana prema uvezenim proizvodima sprjeava da se unutranjim porezima i propisima i drugim postupcima uvezena roba stavi u nepovoljniji poloaj u odnosu na domae proizvode.
-
ZABRANA KOLIINSKIH OGRANIENJAJedno od osnovnih naela GATT-a jeste da su ogranienja uvoza i izvoza prema koliinama (kvote) zabranjeno a da su osnovni doputeni oblici zatite domae industrije carine pri uvozu a porezi ili druge dabine pri izvozu.
Izuzeci: 1. privremena ogranienja u sluaju nestaica hrane i drugih vanih proizvoda;2. ogranienja radi sprovoenja klasifikacije i kontrole standarda proizvoda;3. ogranienja uvoza proizvoda poljoprivrede i ribarstava zbog sprovoenja odreenih vladinih mjera.
-
NECARINSKE PREPREKE Slobodan pristup isnostranim tritima nije dovoljno osiguran ako se smanjuju i nadziru samo carine i koliinska ogranienja.
Razliiti i brojni propisi na unutranjem tritu i u uslovima niskih carina bez kvota mogu jednako djelotvorno onemoguiti pristup domaem tritu.
Na tom unutranjem planu necarinskih prepreka kao problem namee se ogranienje konkurencije i bliske povezanosti trgovinske politike i politike konkurencije.
-
Pojava i ira primjena necarinskih mjera ogranienja konkurencije i trgovine razvija se istovremeno sa smanjenjem carinskih i koliinskih ogranienja.
Zbog navedene pojave STO od 1967. godine poinje sa prikupljanjem i prepoznavanjem najvanijih necarinskih ogranienja trgovine.
U cilju otkalnjanja prepreka ove vrste sastavni dio GATT-a ine i obavezujui ugovori:
-
Sporazum o trgovinskim mjerama u vezi sa inostranim ulaganjima Cilj ukidanja ogranienja uvoza i izvoza i drugih raspolaganja robom koja je proizvod stranih ili zajednikih ulaganja.
Nacionalnim pravilima ne smije se ograniiti strani ulaga:- da kupuje ili u svom poslovanju koristi odreene vrste ili koliinu domaih proizvoda, - da koliina uvezenih proizvoda bude u srazmjeri sa koliinom izvezenih domaih proizvoda i - da uvoz robe bude u srazmjeri sa ostvarenim prilivom stranih valuta.
-
CARINSKI PREGOVORIOsim ukidanja diskriminacije u trgovini, podjednak zadatak GATT-a izraen u preambuli, je i ostavarenje recipronih i uzajamno korisnih dogovora sa ciljem znatnog smanjenja carina i drugih prepreka trgovini.
Rezultat carinskih pregovora je utvrivanje carinskih stopa na odreenom nivou ili ukidanje carina.
Kao rezultat tako dogovorenih snienih carina primjenom klauzule najveeg povlaenja proiruje se i primjenjuje na sve ostale zemlje ugovornice.
-
Obaveza je ugovornih strana da ne mijenjaju te carine osim uz uslove ili po postupku predvienih GATT-om.
Drava koja eli povui odreene carinske koncesije mora predhodno ui u pregovore radi davanja:- kompenzacije kao posebnog oblika novane nadoknade za povlaenje carinskih povlastica ili- davanja carinskih koncesija s obzirom na druge proizvode kako bi se kao rezultat pregovora uspjeo odrati preanji nivo carinskih koncesija iako u drugoj strukturi proizvoda.
Pregovori se vode sa:- ugovornom stranom sa kojom je izvorno ugovorena koncesija, ili- ugovornom stranom koja ima interes glavnog dobavljaa (dokae da snabdijeva 10% trita).
-
ODSTUPANJA I IZUZEA OD UGOVORENIH OBAVEZAGATT predvia odstupanja od ugovorenih obaveza radi zatite nacionalnih ekonomskih interesa, ali su uslovi i postupak takvih odstupanja podvrgnuti ugovornoj disciplini.
Na ovaj nain se u pravu i praksi uspostavlja i stalno odrava ravnotea izmeu zajednikih i individualnih nacionalnih interesa, izmeu stalnosti pravnih obaveza i prilagoavanja promjenljivim i nepredvidivim prilikama ekonomskih potreba drava
-
Zatitne mjereOdredbe o zatitnim mjerama kojima ugovorne strane izriito ugovaraju pravo odstupanja od preuzetih obaveza nalaze se u veini trgovinskih ugovora.
Uobiajeno je da se takva odstupanja doputaju samo na odreeno vrijeme i ako odreene grane domae industrije zapadnu u potekoe, a radi pruanja nune zatite.
Zatitne mjere mogu se primjenjivati samo u odnosu na proizvod koji je prouzrokovao tetu, ali bez razlike na sve drave ugovornice i na osnovu klauzule najveeg povlaenja.
-
Ove mjere se mogu preduzeti ako se utvrdi:
- da se proizvod to ga pogaaju te mjere uvozi u veim koliinama;
- da je poveanje uvoza rezultat nepredvidivog razvoja i uinaka obaveza GATT;
- da takav povean uvoz prouzrokuje ozbiljne tete ili da postoji mogunost nastanka ozbiljnih teta domaoj industriji.
-
Naelno vai obaveza predhodnog obavjetavanja Sekretarijata STO o zatitnim mjerama kao i savjetovanja sa ugovornim stranama koje imaju znaajan interes, osim ukoliko bi odgaanje mjera moglo nanijeti tetne posledice koje bi bilo teko otkloniti.
Ako u predhodnim konsultacijama ne doe do sporazuma izmeu zemalja uvoznica i zemalja izvoznica (drava koje mjere pogaaju), zatitne mjere mogu se preduzeti.
Tada drave ije interese ova mjera pogaa mogu preduzeti kontra mjere i znatno smanjiti ili ukinuti odgovarajue povlastice ili odustati od ispunjenja drugih obaveza GATT-a prema strani ugovornici koja mjere preduzima na takav nain.
-
Carinske unije i zone slobodne trgovineOdredbe GATT-a i drugih pravila STO primjenjuju se u sluaju carinskih unija i zona slobodne trgovine na dva naina:
1. primjena klauzule najveeg povlaenja ne primjenjuje se na sistem razmjene u tim podrujima.To znai da meusobni carinski ustupci ili potpuna ukidanja carina unutar unija ili zona ne podlijeu irenju na druge ugovorne strane u skladu sa naelom nediskriminacije i klauzule najveeg povlaenja.
2. odredbe GATT-a predviaju i odreena uslove koje zone i unije moraju ispunjavati.Predvieno je da carinski i drugi propisi koji vae u unijama za trgovinu sa dravama koje nisu lanice ne smiju u globalu biti vei ili restriktivniji od zajednikog prosjeka carina i uslova razmjene koji su se primjenjivali u dravama unije prije njenog stavaranja.
-
OPTI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMAOpti sporazum o trgovini uslugama (General Agreement on Trade in Services GATS) predstavlja osnovni akt liberalizacije trgovine uslugama.
Usluga ukljuuje bilo koje usluge u bilo kojem sektoru osim u podruju obavljanja javnih nadlenosti.
Pruanje usluga ukjuuje njihovu proizvodnju, distribuciju, marketing, prodaju i isporuku
Ovaj sporazum se primjenjuje na sve usluge koje se obavljaju kao privredne djelatnosti na trgovakoj osnovi (pruanje usluga uz nadoknadu) nezavisno prua li uslugu preduzee u dravnom, privatnom ili mjeovitom vlasnitvu.
-
Usluge ne mogu biti predmet uvoza ili izvoza jer one ne prelaze granicu.
Zato da bi se oslobodio pristup nacionalnom tritu usluga, nije dovoljno liberalizovati trite stranih usluga, ve i omoguiti slobodan pristup nacionalnom tritu pravnom ili fizikom licu koje tu uslugu prua.
Dakle, uslige ne prelaze granicu kao roba nego se ili:- obavljaju na nacionalnom tritu blizu potroaa ili - potroa-korisnik mora prei granicu da bi se koristio uslugama (turizam, obrazovanje u inostranstvu).
-
GATS izdvaja etiri osnovna naina obavljanja usluga:
- obavljanje usluga preko granice lice koje prua uslugu je u inostranstvu (savjetodavne usluge);
- potronja usluga u inostranstvu - potroai se kreu i koriste usluge u inostranstvu (turizam, studenti);
- lice koje uslugu prua to ini direktno na teritoriji druge drave osnivanjem stalne poslovne jedinice, filijale ili mjeovitog preduzea;
- putem privremeno zaposlene osobe fiziko lice davalac usluge je na teritoriji druge drave lanice.
-
Prema svojstvenoj prirodi i nainu pruanja usluga nastaje praksa i pravo zatite domaih usluga kojima se ograniava pristup starnim uslugama.
Ogranienja u obliku carina i koliinska ogranienja ili drugih mjera na garnici nisu mogua niti poznata u uslunim djelatnostima.
Zemlje tite domau uslunu industriju propisima koji ureuju pruanje odreenih usluga kojima se mogu:- utvrditi profesionalni ili tehniki standardi koji oteavaju ili onemoguavaju pruanje usluga od strane inostranog fizikog ili pravnog lica, ili- propisati tei ili dopunski uslovi za stranog strano lice koje prua uslugu.
-
GATS navodi nekoliko primjera ogranienja:
- ogranienja naveeg doputenog udjela stranog davaoca usluge u domaem preduzeu;
- ogranienje samostalnog djelovanja, samo zajedniki sa domaim pruaocem usluga;
- ogranienje ukupnog broja pruaoca usluga, obima uslune djelatnosti ili broja zaposlenih;
- mjere koje ograniavaju izbor pravnog oblika kao uslov za obavljanje djelatnosti;
-
U toku pristupanja STO drave preuzimaju obaveze kojima se doprinosi slobodnoj trgovini uslugama, koje mogu biti:
- poseben prirode - odnose se na pojedinani sektor ili podsektor pruanja usluga i na pojedinu dravu;
- opte prirode - odnose se na sve sektore i podsektore pruanja usluga i na sve drave lanice.
-
Posebne obaveze drava:
- nee mijenjati propise u smjeru veih ogranienja i zadrati propise kakvi jesu;
- preuzimaju obavezu da e izmijeniti ili donijeti odreene propise koji e pospjeiti liberalizaciju sektora usluga.
-
Opte obaveze drave:
- proirenje klauzule najveeg povlaenja na usluni sektor i na davaoce usluga;
- transparentnost propisa i organizacija centra za pruanje informacija stranim davaocima usluga po pitanju tumaenja domaih propisa;
- meusobna priznanja kvalifikacija i strunih zvanja za potrebe obavljanja usluga;
- sprovoenje propisa o monopolima i kontrola ograniavanja konkurencije;
- sprovoenje mjera liberalizacije trgovine.
-
RJEAVANJE SPOROVAOd Urugvajskog kruga pregovora uvedena je najvea novost u meunarodnom pravu trgovine zemlje lanice STO-a su podvrgnute obavezujuim nadlenostima postupaka i mjerama u pogledu donoenja i sprovoenja trgovinskih politika.
-
Kao kaznene mjere predviene su:
1. Obavezno povlaenje mjera trgovinske politike suprotnih STO-u;
2. Plaanje kompenzacija ili
3. Ukidanje trgovinskih povlastica koje je drava do tada uivala na osnovu odredaba STO-a i rezultata carinskih pregovora.
-
Faze rjeavanja sporova su sledee:
1. neformalni postupak rjeavanja sporova koji se obavezno notifikuke u STO-u;
2. obavezno savjetovanje drave lanice koja je pokrenula postupak i drave koja je preduzela mjere koje se smatraju protivnim pravilima STO-a uz posredovaje odgovarajuih odbora i komiteta STO-a;
3. ako savjetovanje ne uspije, predmet se prosleuje poroti (panel).
-
Porotu sasatvlja Sekretarijat STO sa spiska strunjaka.
Porota sprovodi istrane radnje i prikuplja izjave stranaka pa svoj izvjetaj o predmetu podnosi Tijelu za rjeavanje sporova.
Ako stranka u sporu podnese albu na taj izvjetaj, predmet se prosleuje Stalnom albenom tijelu STO-a koje u cjelini moe podrati, izmijeniti ili prilagoditi izvjetaj porote.
Stalno albeno tijelo predlog prosleuje nazad Tijelu za rjeavanje sporova koje ako prihvati izvjetaj o postojanju povrede odredaba STO-a, donosi odluku i kaznene mjere.